BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA TUZLA KANTON Ministry of education, science, culture and sports

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

110

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI GODIŠNJI SEDMIČNI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 35

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija /Zemljopis Historija /Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička /Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj Religijska kultura/Vjeronauka

111

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

112

zaustavljanje fabule Lik-psihološkoetička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji. Antić. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. Ilić. Pavlović. Čehov. Pjesma o keruši V. Šop. Voćka poslije kiše T. Dažd N. Bruckner. teksta Određuje pokretače radnje. Čistač obuće Broj sati Književnoteorijski pojmovi Ritamintonacija. stanka. Egziperi. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne. sredstva zaustavljanja radnje Razumije.M. Nešto važno da ti kažem Nerkesi. Čukovski. Vanjka K.Grey.Mali princ (odlomak) M. Trifunović. šaljiva. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Z.NPP ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE ŠKOLE Književni tekstovi Lirika D.Bašeskija. P. opkoračenjestanka u opkoračenju. Zapis o zemlji E. Kišević. deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojnoobrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. Akvarel S. inverziju. Ujević. Cesarić. domoljubne i šaljive pjesme Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. Ćorović. James Cook 2 2 2 Granične književne vrste: Uočava glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti 113 . Dizdar. Sadako hoće živjeti R. Komanči (odlomak iz pustolovnog romana) Grmljavina stada) A. kontrast Vrste -pejsažna. Ibrahimbegov ćošak A. Sidran: San o Bašeskiji Epika Ć. Jesenjin. Hrt (odlomak) S. Humo. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. upotrebljava ih u vlastitome tekstu Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 Epika Fabulapokretači fabule. inverzija. Bakine naočari M. Sarajevski ljetopis (odlomak) N. Poslije djetinjstva A. Sijarić. Pjesma o peru M. U poznu jesen D. Lampa na prozoru H. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni historijski romani Fantastična pripovijest i Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž.

Egziperi: Mali princ 4.Mark Tven: Kraljević i prosjak 12. Branka Primorac:Maturalac 8. Kočić. likovi Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Zijo Dizdarević Pripovijetke ili Teme Nafije Sarajlić 5. balada) Odlomak drame Hasanaginica M.. Sekulić. putopis. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 6. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 9 Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. Nenad Radanović:Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. dnevnik 2 2 2 Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Uočava razliku između ljetopisa. putopisa i dnevnika Uočava glavne značajke drame: dijalog. Šehović. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11. Alija H. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 7. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3.(odlomak) I. putopisa i dnevnika Uočava razliku između drame i drugih književnih vrsta 2 2 2 1 2 Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karakteristike usmene književnosti 2 LEKTIRA ZA SEDMI RAZRED: 1. Oslo pod snijegom (odlomak) P. Ogrizovića Narodna romansa ( izbor) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) izbor ljetopis. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 13. Jazavac pred sudom (odlomak) F. Dnevnik Ane Frank 114 .

doista.46 SATI Odgojnoobrazovni Minimalni ishodi učenja Broj časova ciljevi Uočavati nenaglašene Pravilno pisanje i izgovor riječi i pravilno ih nenaglasnica/atoničkih čitati u izgovornim riječi cjelinama Maksimalni učenja ishodi Naglašene i nenaglašene 1 riječi (naglasne cjeline) Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Riječi za imenovanje 2 pripadnosti mjestu. za) značenja riječi Uočiti da možemo preoblikovati uređenje česticama Razlikovanje glagola po rečenično značenju Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. god. sigurno) Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. Razlikovanje glagola po neprijelazne i predmetu radnje povratne glagole Razlikovati svršene nesvršene glagole Prepoznati infinitiv njegove završetke Prepoznati i glagolske pridjeve i Razlikovanje glagola po vidu Glagoli po vidu 1+1 Infinitiv osnova i završeci) Glagolski glagolska imenica (infinitivna 1 i Razumije ulogu infinitiva u Razumije ulogu tvorbi infinitiva u dopuni glagolskih oblika glagola upotrebljava Uočava glasovne promjene u gl. sprezanje/ 1 +1+1 konjugacija. li. (dopunskog. kraju. Razlikovanje temeljnog (osnovnog) Prepoznaje osnovne čestice značenja od prenesenog (da. zemlji – narodu Temeljno i preneseno 1 značenje riječi Uočavati riječi koje Uočava preneseno značenje Razlikuje književne i pripadaju familijarnoj riječi na jednostavnim neknjiževne riječi leksici. naravno. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. proširenog) ne. neprave i uzajamno povratne Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Čestice ili riječce 1 (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI 1+1 Riječi s konjugacijom (ponavljanje) Razlikovanje glagola po značenju Glagolski oblik/osoba i broj 1 Prepoznavati glagolski Razlikovanje glagola po oblik/osobu i broj predmetu radnje i po vidu u rečenici Glagoli radnje po predmetu 1 Razlikovati prijelazne. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju pridjevi i 2 tvoriti Pravilno glagolske pridjeve Prezent.Programski zahtjevi RJEČNIK I GRAMATIKA . te riječi iz zavičaja primjerima. prezent pomoćnih glagola Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu premamorfološkim 115 .

Glagolski prilozi 2 +1 Uočiti značenje. l. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Izricanje futurom budućnosti 1 + 1 Prepoznati. molbu i zabranu Izricanje zapovijedi i 1 molbe imperativom Kondicional I i II 2 Prepoznati i razlikovati Pravilno koristi kondicional Uočava i razumije kondicional prvi i I. Samostalno spreže glagole u futuru I. dodatke otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikovati predikat od imenski Prepoznaje imenski predikat Predikat – imenski i 1 glagolski 116 . imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. razlikovati. priloge u službu u rečenici govorenju i pisanju Objašnjava službu gl. u značenje i tvorbu drugi te njihovu tvorbu govorenju i pisanju kondicionala II. subjekat. i II. imperfektom i pluskvamperfektom Može zamjenjivati aorist. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Izricanje prošlosti 3 + 1 aoristom.glagola Perfekt 1 +1 obilježjima (osoba i broj) i jotaciju u prezentu futurski Prepoznati perfekt i Prikladno upotrebljava Uočava razumjeti njegovo perfekt u perfekt osnovno značenje govorenju i pisanju Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prepoznavanje aorista imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika i Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed. tvorbu i Upotrebljava gl. i službu Prepoznaje imenski Uočava da glagoli riječi u rečenici predikat. priloga u rečenici Sistematizacija znanja o 1 glagolskim oblicima REČENICA Jednostavna proširena rečenica 1 1+1 Razvrstava glagolske Zna razliku između ličnih i Uočava službu oblike na proste i složene. neličnih te prostih i složenih glagolskih oblika u lične i nelične oblika rečenici i zna tvorbu Vrste rečenica po značenju Prepoznaje vrste rečenica i sastavu Prepoznaje imenski predikat u rečenici Uočiti značenje. jed.

prezent) 2 časa GLAGOLSKI OBLICI ZA PROŠLOST .5 časova 117 . indirektni objekt Uočavanje u tekstu Razlikovati pridjevni imenički atribut i Prepoznaje apoziciju atribut Objekt (direktni i indirektni) Objekt i odredbe averbijalne 1 Atribut: pridjevni atribut 1 i imenički atribut i Razlikuje pridjevni i imenički atribut Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa i Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Apozicija (pojam) 1 Prepoznati apoziciju Prepoznaje apoziciju atribut Atribut.1 čas GLAGOLSKI NAČINI I GL. društvo) oznake 2 u 1 Uočavanje u tekstu Razlikuje glagolski i menski Prepoznaje složeni predikat glagolski predikat Objašnjava službu gl. PRILOZI . hrvatski i srpski jezik NAPOMENA: Časovi za ponavljanje i utvrđivanje gradiva: RJEČNIK ( naglasnice.sistemaztizacija. lingivstičkog u razvoju standardnog 19. 1 Primjenjivati i uočavati Uočava priložne oznake priložnu oznaku uzroka.1 čas FUTUR I i II .REČENIČNI DIJELOVI . Razlikovati Razlikuje direktni i direktni i indirektni objekt.1 čas REČENICA. temeljno i preneseno značenje riječi.2 časa GLAGOLI ( glagolski vid. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u Prepoznaje objekt u rečenici rečenici. priloga u rečenici Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata količina.glagolskog predikata Vrste predikata Priložne rečenici (uzrok. stoljeća identiteta u razvoju jezika (književnog jezika) -Bosanski. riječce . Uočava historijske periode (književnog) jezika do sociološkog. prijelaznost ) .1 čas GLAGOLSKI OBLICI . apozicija Složena rečenica 1 1+1 Uočavanje u tekstu Pojam složene rečenice Uočava više predikata u Razlikuje složenoj rečenici zavisnosloženu od nezavisnosložene rečenice Razlikuje i navodi glavne osobenosti u razvoju standardnog (književnog jezika) Razvoj standardnog 2 Prepoznavanje kulturnog.1 čas GLAGOLSKI OBLICI ( infinitiv.

KULTURA IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Pričanje događaja retrospektivnim slijedom izlaganja Pričanje doživljaja retrospektivmim slijedom izlaganja Pričanje događaja uz upotrebu opisa pejzaža Pričanje doživljaja uz upotrebu opisa lika Odgojno-obrazovni ciljevi Broj časova 1+1+1 Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama.boja.usmjereno čitanje Dvije pravopisne vježbe 1 1 PISANJE Dva školska pismena zadatka 2 2 118 . imenica i pridjeva.rečenična intonacija. vizuelni i akustični elementi.visina i jačina glasa 1+1+1 1+1+1 ČITANJE I SLUŠANJE Interpretativno čitanje lirskih.uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje.Uočavanje stilske funkcije glagola.osjećanja i postupci lika. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja:u sebi.funkcija glagola u opisu Služiti se govornim vrednotama:rečenični naglasak.uticaj društvene sredine na lik Redoslijed pojedinosti u dinamičnom opisu. PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 1+1+1 DESKRIPCIJA DESKRIPCIJA Opis portreta Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Vanjski i unutrašnji portret.

r.ć.parkovi) Pravilno pisati i govoriti povratne glagole(smijati se.pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati radni glagolski pridjev u m...-je.pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe(se) uz povratne glagole.nabrajanje rečeničnih dijelova.čija osnova završava na – je(htjeti.) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju 1 1 1 Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene(č.r.smjeti.šaliti se.ulice.jd.-ije u gl.).) Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja(gradske četvrti.pisanih vokativa.RAZRED Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva.dijelova naselja..trgovi. pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagole Pisanje infinitiva i radnog glagolskog pridjeva(m.trgova i ulica..jd.oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica(zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici(odvajanje apozicije.nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika(apostrofa) i točke/tačke sa zarezom 1 1 1 Prepoznati i pravilno pisati izostavnik i točku sa zarezom 1 119 .PRAVOGOVOR I PRAVOPIS ZA 7.dijelovi sela.živjeti.

kvadrat.ugao snimanja. RAZRED Književnost.uočiti sličnosti i razlike između prikazana kvadratima 1 filmskog kadra i kvadrata stripa(plan i ugao gledanja) NAPOMENA ZA 7.MEDIJSKA KULTURA Filmska izražajna sredstva Kadar.pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma(statična kamera. 1 rasvjeta) Izražajna sredstva stripa: Prepoznati izražajna crtež.43+ 8x2 lektire: 59 časova Jezik: 46 časova Kultura uzražavanja: 24 časa Pravopis i pravogovor: 7 časova Medijska kultura: 4 časa Ukupno: 140 časova 120 . plan Prepoznati izražajna sredstva u filmu.fabula sredstva stripa.vožnja.scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva 1 Knjiga-film:Mark Tven:Kraljević i prosjak(igrani film) 1 Pozorišna izražajna Pozorišna i zražajna sredstva:govor.dinamična kamera.kostimografija.gluma.kostimografija (scenografija.panorama) Filmska maska.sce sredstva u predstavi nografija.

u pisanju. glumi. Posebnosti u radu s učenicima s OŠTEĆENJIMA VIDA Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu. učenici kojima je neki drugi jezik maternji itd. Za darovite učenike svaki nastavnik će na osnovu programa za nastavni predmet oblikovati poseban program u zavisnosti od potreba i mogućnosti učenika. Prijedlozi za rad s učenicima s teškoćama u razvoju 1.više vremena za pojedine aktivnosti na času .diktafon.UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA Redovnu osnovnu školu pohađaju učenici sa različitim odgojno-obrazovnim potrebama .obične ili specifične sveske sa jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti .meke olovke koje ostavljaju deblji trag ili flomastere odgovarajuće debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini . pravopisa. Dodatnom nastavom iz bosanskog. U osnovnim školama postoje vannastavne aktivnosti koje potiču i razvijaju darovitost učenika.lupe . srpskog jezika I književnosti.odgovarajuće osvjetljenje . višejezicni učenici. hrvatskog. Nastavni program za predmet Bosanski. Osim otkrivanja i poticanja njihovih darovitosti. dodatnim učenjem rječnika. Darovitim učenicima se može ponuditi da se obaveznim temama bave u većem obimu samostalno pronalazeći nastavnu građu (enciklopedije. učenici s teškoćama u razvoju. Čitanje i pisanje svrstava se među najvažnija sredstva za napredovanje učenika u obrazovanju. mediji…) ili bave različitim projektima. lično napredovanje i kvalitetniji život u zajednici. rječnici.udžbenike i pisani didaktički materijal na crnom tisku primjerene veličine slova . hrvatski. hrvatskog. te disleksičnim ili disgrafičnim učenicima.daroviti učenici. Za učenike sa teškoćama treba uraditi prilagođeni program rada. a za učenike kod kojih je tip i stepen teškoće takav da ne mogu ovladati čak ni modifikovanim programom (koji sadrži minimalne programske zahtjeve nastavnog predmeta) treba uraditi individualni obrazovni plan. Učenje čitanja i pisanja predstavlja veliki napor i izazov učenicima s poteškoćama usvajanja čitanja i pisanja. DAROVITI UČENICI Darovitost učenika može biti različita. 121 . UČENICI S TEŠKOĆAMA Sastavljanje liste onoga u čemu je dijete uspješno predstavlja dobru osnovu za razvijanje strategije podrške i postavljanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva programa za svako dijete za koje se radi prilagođeni/individualni program. recitovanju. nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. srpskog jezika mogu se razvijati interesi i potrebe učenika za istraživanjem jezika.. potrebno im je ponuditi i različite sadržaje iz bosanskog. gramatike. Učenicima sa ošećenjima vida treba obezbijediti: . srpski jezik i književnost strukturiran je od nastavnih područja koja se adekvatnim didaktičko-metodičkim postupcima mogu prilagoditi učenicima različitih obrazovnih sposobnosti. npr.

Programski sadržaji se prilagođavaju učenikovim mogućnostima tako da. slušne. neposrednim prirodnim kontaktom itd. pojmove i definicije i po potrebi dati dodatna objašnjenja. sažete. slika.2.fiksiranje papira za pisanje ili sveske za radnu podlogu. filma. Posebnosti pisanja: . a zatim posegnuti za pisanjem. stalno provjeravati je li učenik razumio sadržaj.ne oponašati učenika niti dopustiti drugima da to čine . . 4. tišim i laganijim tempom . odnosno na mjestu odakle može i lakše ostvarivati vizuelni kontakt s nastavnikom (u ovisnosti od rasporeda sjedenja i oblika rada). smirenim. Posebnosti u radu s učenicima S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA Uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme i pomoć u kretanju. Posebnosti u radu s učenicima S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU Prilagodbe u radu za učenike s POREMEĆAJIMA GOVORA: . .osigurati primjereno radno mjesto .. često provjeravati razumijevanje.podsticati grupne oblike rada .ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji . pravilo. U komunikaciji sa učenikom treba postavljati kratka. 3.brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka .učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti. jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje učenik mora naučiti u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica. a govorne vježbe su od velikog značaja. U komunikaciju sa učenicima koji imaju oštećenje sluha neophodno je obratiti pažnju na jasno i razumljivo govorenje i ujednačenu brzinu izgovora. jednostavna pitanja. dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja.obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom. Posebnosti u radu s učenicima S OŠTEĆENJEM SLUHA Uz akustični hendikep pojavljuju se i sekundarni poremećaji u govoru. 122 . koristiti prerađene. U realizaciji nastavnog časa i planiranju didaktičko-metodičkih postupaka poželjno je motivaciju temeljiti na iskustvu učenika ili iskustvo stvoriti na temelju slika.tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu.češće primjenjivati pismene ispite znanja... služiti se individualiziranim nastavnim listićima. primjer. Prilagodbe u radu za učenike s JEZIČNIM I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU: predvidjeti duže razdoblje za usvajanje leksičkih i gramatičkih pojmova koristiti različite vrste podražaja – vidne. Učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda. dodirne kod obrade novih sadržaja. Posebnosti se uglavnom odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku. pitanja zapisati na tabli ili nastavnom listiću. koristiti mnogo konkretnih primjera zadavati manji broj zadataka rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski uputiti učenika u tehnike bržega zapamćivanja te da uči uz pomoć mapa uma koje će samostalno izrađivati.

koristiti različite edukativne kompjuterske igre.pojednostaviti sadržaja uz povezivanje s potrebama i iskustvima iz svakodnevnoga života učenika. . .izrađivati sredstva koja učeniku omogućuju postepeno perceptivno spoznavanje apstraktnih sadržaja (originalan didaktički materijal) . vježbi i ponavljanja. individualizirane nastavne listiće i različite didaktičke igre .poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti . . 123 .davati učeniku dodatno vrijeme za rješavanje zadataka . ovisno o tome koji način provjere znanja je učeniku lakši). .) 5.bitne činjenice i sl. manjih nastavnih cjelina (usmeno ili pismeno.sadržaje teorijskoga tipa sažeti isticanjem bitnoga.omogućavati sticanje znanja kroz igru .vršiti češće provjere kraćih.primjenjivati adekvatne. Posebnosti u radu s učenicima SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA Programski sadržaji prilgođavaju se mogućnostima učenika i primjereni su njegovim sposobnostima. U planiranju rada sa ovim učenicima nepohodno je sistematski i kontinuirano: .učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz više objašnjenja.- pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika ili koristiti samo usmeno provjeravanje kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (učeniku se mogu u diktafon izdiktirati obaveze za rad kod kuće.

STRANI JEZIK ENGLESKI (prvi i drugi) NJEMAČKI (prvi i drugi) () 124 .

* A1. natpisi na javnim mjestima. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati. vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. jelovnici. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR.ENGLESKI JEZIK (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 za sve četiri jezičke vještina i A2.3* i djelimično nivoa A2. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. poruke. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. na pošti. kratka pisma. u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje 125 . pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice.

spajanjem stubaca A i B . Past Simple pravilnih i nepravilnih prošireniji rječnik. those) .osobe. osnovni .ljude .pravilnu/nepravilnu množinu . any.recitiranjem recitacija i pjesama rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih/netačnih tvrdnji . npr. pets.Škola. osnovni rječnik. much. osnovni . zero rječnik. Past Continuous particular weather.Zdravlje. npr. željeznički kolodvor.NASTAVNI PLAN I PROGRAM Stupanj /razina 7. few. these. the.nepravilnu usporedbu pridjeva rječnik. Pridjeve . that.prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova .posvojne(mine. razred Osnovna škola 7 godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Funkcije i vještine Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi . climate. fraza i rečenica . nobody. npr.Slobodno vrijeme. ours.ispravljanjem pogrešaka.prošle i sadašnje događaje -uspoređivati . all. nothing) people.članove : a. description of glagola climate. some.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. (a) litle possessions.izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: . what. Zamjenice: school curriculum. social customs itd. mjesta . whose) . itd.pridjeve neodređene količine i broja. Gramatika Vokabular Funkcio nalno osnovno znanje Učenici će ponavljati ili učiti nove Učenici će ponavljati ili učiti: riječi vezane za zadane teme. people . something.pokazne (this. names of some meals.odgovaranjem na pitanja . poštu.Opisne pridjeve vezane za zadane transport itd. nešto prošireniji .yours. anything. Future Simple Present Continuous za izražavanje Osim stalne nadogradnje svog budućnosti rječnika. telefon. have/have got (potvrdni. npr.pokazne pridjeve: this (girl).sudjelovati u razgovorima na zadane teme . rječnik.govoriti o prošlim događajima i aktivnostima . anybody.posvojne pridjeve preparing meals.svakodnevne aktivnosti . one’s) područja i druge zemlje. climate. prošireniji Present Simple rječnik. zdrava ishrana. predmeta.Vrijeme i godišnja doba. that a meal in a restaurant. expensive.kratke opise ljudi. .rješavanjem zadataka višestrukog izbora . npr.Svijet životinja. employment. which. Imenice: . working conditions.koristiti javne usluge (npr.davati specifične obavijesti .Obitelj. . događaja. vezane za zadane teme i niječni. sports and games Present Continuous . his. npr.tačnih/netačnih tvrdnji . npr. some extra. učenici će naučiti koristiti: Going to -oblik Glagole be.slaganje i neslaganje vezano za zadate teme . ordering or serving . prošireniji rječnik.odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika . npr.brojive i nebrojive family gatherings . . whose unemployment. npr. an. predmete.sastavljati dijaloge .označavanjem: . these (girls).opisivati: . (a) Životni uvjeti. supermarket. hers. npr.neodređene (somebody. npr. geography.upitne (who. what. Afikse.prepričavanjem kratkih tekstova . many.predmete . teme . domestic and wild Brojeve: redne: 1-100 animals Glagole: .Determinatore . upitni) gramatiku.osobne (padež subjekta i objekta) curricular activities . . culinary art (boy).izražavati: .Zemlje engleskog govornog theirs. . .Moja zemlja. its. outings itd. npr. dopunjavanjem nedovršenih rečenica PRODUKCIJA a) GOVORENJE Učenici će: . dirty 126 .diktate .određenih riječi. those (boys) . osnovni rječnik.upitne pridjeve.popunjavanjem praznina b) ČITANJE I REAGIRANJE Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: . geography. prošireniji rječnik. aerodrom) . which.igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: . seasons of the year.

or. care about us itd. vezane za zadane teme. vezane za zadane teme.redati riječi u rečenice Modalne glagole: can . npr. have to. would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način. selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 127 . guitar lessons. discuss a subject. sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and. orange juice Kolokacije. because itd.pisma dopisnom prijatelju itd. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi.If. . ask-answer.could. but. Rečenice: .Red riječi (red riječi tipične rečenice) Antonime. school choir. npr. will.rečenice ( prvi tip) .Vremenske rečenice . walk a dog. vezane za zadane teme. dirty-clean. npr. may. .mjesta itd. crylaugh Složenice. must.

Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. edukacije. . podstiče kreativnost.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. mijenjati metode rada . estetske i intelektualne sposobnosti. na ono što učenike interesuje itd.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. načina življenja a u okviru datih tema. . navike drugih ljudi itd. običaje. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. a u okviru datih tema. i njegovim doživljajima i uzrastom. ako je potrebno. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i.koriste informacione tehnologije kod učenja jezika . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. uz punu slobodu 128 . kao što je parafraziranje . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik . kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. slobodnog vremena učenika.Naučiti da poštuju tradiciju. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.koriste samostalno udžbenike. komunikaciji. te razvija njegove kulturološke.

Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. govora. već mu nakon toga. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. precizna uputstva. ritma i dramatizacije .obogaćivanje nastave elementima igre. Preporučuju se: . Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. SMS ili e-mail poruka itd.podsticanje inicijative učenika . na prikladan način ukazati na greške. Naravno. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. kao što su pisanje pisama. raznovrsniji i pristupačniji. koliko je to moguće. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Sredstva. ulogu igra i kreativnost izražavanja.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada . popunjavanje formulara. 129 . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno).upotreba savremenih tehničkih sredstava .dinamičnost i krativnost . oglasa. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima.neverbalnog i verbalnog izražavanja. čitanja i pisanja. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. da bi im bili što atraktivniji. kao i pravila pravopisa i interpunkcije.analiziranje teškoća u procesu učenja . izvještaja. uz pohvalu za aktivno učešće. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. izbor i prilagođenost teme. koristi odgovarajuća leksika.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje . određene pojedinačne informacije. za uočavanje pojedinih detalja itd. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata . pisanje prema modelu. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl.

što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.upoznavati različite kulture i tradicije. umjetnosti. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. 130 .Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. u svakom polugodištu po jedna. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Interkulturalne vještine Učenici će: . . Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. pismenih vježbi. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. biologije. matematike. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. kontrolnih zadataka.

all) . gym.Upitne (who.Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1.zero . ispunjavanjem tabela i križaljki.identificirati ljude i predmete . yours…) .:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje.članove: a/an.Determinatore. swimming pool). npr.100 Glagole: Present Simple (potvrdna. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. tent. going out (library. which.upitne pridjeve (what. .ljude i predmete .Prisvojne (mine.brojive. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. razred Osnovna škola a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. those (boys) . this (girl).ENGLESKI JEZIK (DRUGI STRANI JEZIK) – 2 SATA SEDMIČNO – 70 SATI GODIŠNJE Stupanj Teme Porodica Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: . odnosno negativne ili netačne odgovore.at the park (slide. (vegetable/flower garden). whose) . sunny…) in the garden. pupils’ things.: izvršavanjem uputa i naređenja. entertainment • Okruženje.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) Životinje Praznici . 2) verbalno. fire) • Škola (school premises.locirati ljude i predmete . npr. much.izraziti na vrlo jednostavan način: 1) neverbalno. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. kupovina (at the supermarket. school subjects. outings.upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . usebi ili naglas.slušati očekujući da čuju određenu informaciju . dovršavanjem rečenica. • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother. godina učenja engleskog jezika . označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. extracurricular activities. these. kao npr.tražiti i davati informacije . visiting relatives. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd. whose) . friends itd.obraćati se ljudima . any. jump rope).postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje. npr. odrična. swing. many. • Slobodno vrijeme . odrična. those) . aunt. lunch box.pridjeve neodređene količine i broja (some. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd.neka raspoloženja i stanja . what.opisivati: . nebrojive . grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti.Neodređene (somebody. nobody.pokazne pridjeve. weather (rainy. these (girls). popunjavanjem 131 .Lične (padež subjekta i objekta) . narodi . grandfather. i reagirati Škola . which. something…) Pridjeve: . zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. that. some gardening tools (spade. upitna forma) Present Continuous (potvrdna. in the country (camping. that (boy). upitna forma) Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. buying some vegetables and fruit). b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. izvršavanjem uputa i naređenja. rake. the.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: .Pokazne (this.predstaviti sebe i druge Svakodne vni život 2. some musical 7. furniture. .trenutnu aktivnost . seasons of the year.: ponavljanjem riječi. my clothes. anybody. uncle. watering can).prisvojne pridjeve.

sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.) . b) PISANJE: Učenici će: . in front of) .m. odrična. zanimanje i oduševljenje za nešto. iznenađenje. have got.prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu . right.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. make a phone call) 132 . domestic.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular .način (slowly.posjedovanje (have. under. odrična.dovršavati rečenice .igrati uloge . zadovoljstvo. redati riječi u smisaone rečenice . p. skraćenice za dane u sedmici i mjesece . to do homework.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular. their culture (osnovni vokabular) • Životinje. 2) verbalno.: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima. situacije ili aktivnosti itd. npr.vrijeme: in.ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze.pisati po diktatu . do) Priloge (najčešće): . upitna forma) Modalne glagole: can. prepričavanjem kraćih tekstove.recitirati. dopadanje.emocije: slaganje. pen-friend) . povezivanjem riječi u stupcima A i B.slaganje i neslaganje .mjesto (in. peoples. neslaganje.mjesto . may) .sugerirati neku akciju (Let’s …) . razočarenje. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. his house etc.sposobnost i dopuštanje (can. upitnoj i zapovjednoj rečenici . wild animals.znanje i neznanje .ispunjavati tabele/križaljke . east.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. on.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. behind. at Rečenice: . UK. have/have got (potvrdna.Osnovni red riječi u potvrdnoj. pets (osnovni vokabular) • Praznici . USA. Glagole: be.m. nedopadanje.smjer (left. upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have..Složenice u vezi sa datim temama ( football. odričnoj... pjevati i igrati jezične igre itd. may (potvrdna.pisati kratke sastave na poznate teme itd. up – down.davati upute i naređenja . west) . on. basketball. swimmingpool.vrijeme . PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . najčešće (a. quickly) Prijedloge: .izviniti se i prihvatiti izvinjenje praznina. opisivanjem predmeta.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi . učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . hot – cold .prepisivati kratke tekstove . be. -ing) .učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . John’s book. zahvalnost .There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • instruments…) Zemlje i oblasti.Skraćenice.

npr. Sredstva. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. (Likovno obrazovanje) . tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. slikanje. te razvija njegove kulturološke. podstiče kreativnost. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta.: . pokret glavom kad se želi reći da/ne itd. npr. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Oops! kada neko padne. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.: Dobar dan i Good morning/afternoon.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Preporučuju se: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.govor tijelom.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije.kroz crtanje.dinamičnost i krativnost 133 .INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Shodno tome. Ovo može podrazumijevati: . ples) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . ispusti nešto ili pogriješi. koji se razlikuje od kulture do kulture. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. .kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. ili Dobar dan i Good day) . oblikovanje itd.uzvike (npr. i njegovim doživljajima i uzrastom. itd. kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. estetske i intelektualne sposobnosti.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol).

Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. za uočavanje pojedinih detalja itd. kao što su pisanje pisama. na prikladan način ukazati na greške. izbor i prilagođenost teme.- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. koliko je to moguće. matematike. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. SMS ili e-mail poruka itd. biologije. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. određene pojedinačne informacije. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. precizna uputstva. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. izvještaja. umjetnosti. koristi odgovarajuća leksika. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. pisanje prema modelu. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. raznovrsniji i pristupačniji. da se logički slijede događaji koji se opisuju. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). 134 . Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. govora. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. uz pohvalu za aktivno učešće. da bi im bili što atraktivniji. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. čitanja i pisanja. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. već mu nakon toga. oglasa. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. popunjavanje formulara.

upoznavati različite kulture i tradicije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. . Interkulturalne vještine Učenici će: . diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. kontrolnih zadataka. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. 135 . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. pismenih vježbi. u svakom polugodištu po jedna. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu.

1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje).NJEMAČKI JEZIK (prvi strani jezik)-2 sata sedmično . red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Govor 136 . još uvijek se primjećuje strani naglasak. Može razgovarati na zadanu temu. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.70 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemač kog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i prič a. č esto mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. Učenik zna opisati porodicu. kratke informacije o nekoj osobi. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. bližoj okolini). Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. oglasi. koji govore o svakodnevnom životu. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda rije či te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. poslu. U svakodnevnim tekstovima (npr.3 i djelimič no nivoa A2. prospekti. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatič kim strukturama. druge ljude. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. pravi č esto greške i kod veoma jednostavnog. vlastito porijeklo. nešto produženog razgovora. izobrazbu. porodici. jelovnici. naučenih izraza. čime se bavi. komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno.

Pisanje Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešć e riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reć i). 8. jednostavan diktat). Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. 5. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. posjeta prijatelju. pozorište. muzej. igra u parku. Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. 7. 4. 6. hobi… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 137 . sport. 2. odlazak na izlet. 3. lične podatke.

dopunjavanja teksta. dir. putovanja i slično). licu množine (euer..razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. .pridruživanja slike tekstu.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne.. 138 ... Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir.napisati sasvim jednostavna saopćenja. ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet.. . Wie geht es dir?) -Pokazna zamjen ica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. . pozorište.in der Küche.u programu kina odabrati film. zahvaliti se. Ich habe kein Haustier... -Odlazak u kino.....tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . aber sie gefällt mir.popunjavanjem tabela.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o m jestu i vremenu (npr.popunjavanja tabela i sl.. muzej Wann beginnt die Vorstellung?. . Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2. Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?). Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: .razumjeti jednostavne pisane upute. . posebno ako su ilustrovane. . i 3. . -pisati jednostavne poštanske karte ili email. . aber ich habe genug Platz. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm. .govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. Mathe mag ich nicht. . die Zirkusnummer. -Posjeta prijatelju Wie geht es d ir?.odgovaranja na postavljena pitanja. .. . .. .označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. .rješavanjem zadataka višestrukog izbora.. : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern. . Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial.popunjavanjem praznina u tekstu. -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere.popuniti jednostavne formulare podacim a o sebi. Möchtest du etwas trinken?. plan u čenja. npr.Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: . SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitan ja ili pitan ja koja su čuli sa kasetofona i sl.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari. -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein. Mein Vogel kann. .. GOVOR: Učenici će: . der Krimi. Das Zimmer ist nicht groß.razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva. .povezivanjem slike i slušanog teksta.der Mutter helfen. .. Mein Lieblingstier ist.čitati rečenice i kraće tekstove. Ich möchte lieber eine Cola. razumjeti mjesto i vrijeme.

aber. dijelove rečenice ili cijele rečenice. -Vikend richtig ausschlafen.glavna rečenica (izjavna. ili.igrati uloge.?.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. upitna (W-Fragen.prijedloge sa dativom Veznike: -und.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. . dass wir am Freitag ins Kino gehen) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: .redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: . zu Hause bleiben. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu.voditi dijaloge prema datoj skici...preterit glagola sein i haben . -rekonstruisati riječi i rečenice. frei haben . die Clique treffen.. . -Zavisnosložene rečenice sa veznicima ''weil'' i ''dass'' (Er kommt nicht in die Schule.. Was kostet. -dopunjavati izostavljene riječi.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. . onda .. -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ . . Ja/Nein-Fragen) .nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten. Ball spielen .. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje).. -Odlazak na izlet einen Ausflug machen. oder 139 ..postavljati jednostavna pitanja. weil er krank ist) (Der Lehrer sagt. etwas mitnehmen/vergessen.perfekt slabih glagola Brojevi: . PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. .

Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. upotreba savremenih tehničkih sredstava.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignu ća nauke o jeziku. podsticanje inicijative učenika. obogaćivanje nastave elementima igre. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. č itanja i pisanja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoć i učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. analiziranje teškoća u procesu učenja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja. Sredstva. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. govora. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. 140 . U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. estetske i intelektualne sposobnosti. Prije svega. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. I na ovom nivou (sedma godina u čenja). podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Izmeđ u usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. ritma i dramatizacije. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom.

Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. izbor i prilagođenost teme. za uočavanje pojedinih detalja itd. koliko je to moguće. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. popunjavanje formulara. ulogu igra i kreativnost izražavanja. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. određ ene pojedinačne informacije. 141 . Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. koristi odgovarajuća leksika. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog.Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. već mu nakon toga. raznovrsniji i pristupačniji. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Naravno. umjetnosti. pisanje prema modelu. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. biologije. SMS ili e-mail poruka itd. odnosno interdisciplinarnih projekata. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. srpskog. oglasa. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. srpskog. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. izvještaja. hrvatskog i drugih stranih jezika. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv nač in. precizna uputstva. historije. Cilj vještine č itanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. matematike. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. uz pohvalu za aktivno učešće. na prikladan način ukazati na greške. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora.

u svakom polugodištu po jedna. 142 . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. kontrolnih zadataka. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.upoznavati različite kulture i tradicije. pismenih vježbi. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Treba istać i da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Interkulturalne vještine Učenici će: .u čiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na nač in koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita č ak i kratke dijelove teksta.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). povremeno mu može zatrebati pomoć. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. Izgovara bez poteškoća poznate riječ i ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. u prodavnici). vremenska prognoza). Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. rutinskim događ anjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. naučenih izraza. Govor Pisanje Znanje o jeziku 143 . Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. lične podatke. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. jednostavan diktat).NJEMAČKI JEZIK (drugi strani jezik) (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. koji govore o svakodnevnom životu. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva.

Škola (školski predmeti.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Praznici 6. Život u porodici 5. Životinjski svijet 144 . Stanovanje 8. Odlazak u kupovinu 7. Svakodnevni život 4. raspored časova) 3. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Odijevni predmeti 11. Moje okruženje 10. Ljetni raspust 2.

Mathe. -popunjavanja tabela i sl. in der Wohnung. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. sprechen) -prezent modalnih glagola mögen. Ich war mit meinen Eltern im Ausland. im Haus. Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: . . . -popunjavanjem tabela. . Wann haben wir Deutsch? in d er ersten Stunde.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. -Praznici Frohe Weihnachten! d er Weihnachtsmann. .opisati ljude i predmete. Deutsch finde ich super.imenovati zgrade u gradu. jednostavne informacije i sl. Deutsch.tražiti i nuditi pomoć.pitati nekog za zdravlje. das Wohnzimmer. .. Geschenke.. . -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. ..Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: . Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta.in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. im zweiten Stock. -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju..govoriti o trenutnoj aktivnosti.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova. zahlen. müssen. .imenovati odijevne predmete.. i 3.sa članom u jednini u dativu (kao der Mutter helfen . npr... -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. die Küche. -Stanovanje in der Stadtmitte.prezent glagola sa razdvojivim prefiksom . -Škola das Schuljahr.napisati božićnu i novogodišnju čestitku.. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora. der Wunschzettel.izvinuti se. poželjeti mu brzo ozdravljenje. -popunjavanjem praznina u tekstu.futur I -konstrukcija es gibt + akuzativ .. -postavljati jednostavna pitanja.. im Gebirge. -tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavaju ći zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu. -dopunjavanja teksta. -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf. -Odlazak u kupovinu der Supermarkt. 145 . .preterit glagola sein i haben (1. -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. der Einkaufswagen.?. wollen -prezent povratnih glagola . Gegen Mittag komme ich nach Hause. lice jednine) Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove. . govoriti o svojim omiljenim predmetima. .imenovati nastavne predmete. onda.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!).iskazati mišljen je o nečem (Ich finde es super!). : -Ljetni raspust am Meer. ili. . Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. Wie geht es dir?) nominativ (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / Welches u nominativu Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren. GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. Was kostet. -odgovaranja na postavljena pitanja.

neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. -rekonstruisati riječi i rečenice. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. . -Moja okolina der Wald. dijelove rečenice ili cijele rečenice. didaktič ko-metodič ke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika.dopunjavati izostavljene riječi. die Wiese. Prije svega. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. oder -Ljudsko tijelo. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.. estetske i intelektualne sposobnosti. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da uč enici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom.. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. -samostalno napisati kratki tekst (vođ eno pisanje). Ich finde die Jacke schön und modern. PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove..-igrati uloge. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. der Park. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje uč enikovih sposobnosti.. srpskom. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Brojevi: . -voditi dijaloge prema datoj skici. aber. -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. einen Ausflug machen…. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja. Shodno tome. hrvatskom jeziku. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und . upitna (W-Fragen. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu u čenja. im Bett liegen. -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. uz punu slobodu 146 .glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna.

već mu nakon toga. . Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika.dinamičnost i kreativnost. SMS ili e-mail poruka itd.neverbalnog i verbalnog izražavanja. koristi odgovarajuća leksika. pisanje prema modelu. popunjavanje formulara.analiziranje teškoća u procesu učenja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine.upotreba savremenih tehničkih sredstava. . izbor i prilagođenost teme. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. za uočavanje pojedinih detalja itd. č itanja i pisanja. koliko je to moguće. . određ ene pojedinačne informacije. Naravno. ritma i dramatizacije. . Preporučuju se: . Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. oglasa. na prikladan način ukazati na greške. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. . značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora.podsticanje inicijative učenika. . Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu.obogaćivanje nastave elementima igre. . Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. raznovrsniji i pristupačniji. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. . Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. precizna uputstva. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. 147 . uz pohvalu za aktivno učešće. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom uč enju jezika su raznoliki. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Sredstva. izvještaja. govora.

Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. diktata (10-15 min. u svakom polugodištu po jedna. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. historije. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. biologije. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. odnosno interdisciplinarnih projekata. pismenih vježbi. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti steč ena znanja iz geografije. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. umjetnosti. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. hrvatskog i drugih stranih jezika. srpskog. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. matematike. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. kontrolnih zadataka. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. 148 . Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. srpskog.

Naime.) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. kružnici i četverouglu. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. Takodje. RAZRED (4 sata sedmično.MATEMATIKA MATEMATIKA VII.Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva. 149 . trouglu. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. 140 sati godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl.

Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena.Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj.Uspoređivanje decimalnih brojeva. Zbir uglova trougla. Vrste četverouglova. Skup cijelih brojeva. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Simetrala duži i simetrala ugla.Uglovi četverougla. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q + (decimalni zapis).Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Površina trapeze.Zaokruživanje decimalnih brojeva. Centralni i periferni ugao. Svojstva paralelograma. Izometrijska preslikavanja.Apsolutna vrijednost racionalnog broja.Uzajamni položaj prave i kružnice. a Decimalni zapis racionalnog broja. Uzajamni položaj dvije kružnice. TEMA – ČETVEROUGAO. Romb. Konstrukcije deltoida. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Brojevni izrazi.Trapez. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika 2.Opisana i upisana kružnica trougla. Jednakost uglova. Odnos stranica u trouglu. Decimalni zapis razlomka.Vrste paralelograma. Svojstva trapeza. Suprotni brojevi.Pridruživanje tačaka brojne b poluprave decimalnim brojevima. 1350). 1200.Odnos stranica i uglova u trouglu. 150 .Deltoid.Površina trougla.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1.Uglovi trougla.b e N ). Trougao. Brojevni izrazi. Pravougli trougao.Uglovi sa paralelnim kracima. Obim trougla i četverougla. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. 450. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU a (a. Uglovi sa normalnim kracima. Pravougaonik. Konstrukcija tangente kružnice.Konstrukcije paralelograma. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Mjerenje površina. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. Decimalni brojevi. 750. Srednja linija trapeza. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva. Apsolutna vrijednost cijelog broja.Paralelogram. Konstrukcije nekih uglova (600. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. 4.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Kvadrat.Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva. Uporedjivanje racionalnih brojeva. Podudarnost trouglova. 5. Pojam i svojstva. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. Površina peralelograma. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. 3.Osnovne konstrukcije trougla.Konstrukcije trapeza. Uređenje u skupu racionalnih brojeva.

Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. Samostalno sastavljanje zadataka. Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla. Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. Uspostavljanje grupne saradnje. analize i sinteze. Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. Karakternim osobinama učenikove ličnosti. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. Računanje obima i površine trougla i četverougla - OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično. Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. 151 .PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA - CILJEVI Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. Rada. O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. Samokontrole i kontrole drugih u radu. Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu. Samostalnog otkrivanje novih činjenica. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. Upoznavanje značajnih tačaka trougla. Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. precizno i postupno. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. Planski pristupiti problemima i rješavati ih. UČENIK ĆE: Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad. ustrajno. Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke.

Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. • • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. Množenje decimalnih brojeva . Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. (x-a)+b=c. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. • • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. x+a>b. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. Decimalni brojevi. (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Osobine množenja decimalnih brojeva. grupa). • • • • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. Dijeljenje decimalnih brojeva. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo. Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. 152 . Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b. način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. • • • • • • • • • 2. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. Zaokruživanje decimalnih brojeva. ax+b=c. urednost i sistematičnost. 1. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. x-a>b. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. Računaju na • • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. a-x=b. Skup cijelih brojeva. ax-b=c. Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. a kod kuće rade domaće zadatke. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina. Pridružuju cijele brojeve • • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. PONAŠANJA • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. vrše procjenu rješenja prije računanja. a-x<b. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. Suprotni brojevi. x-a=b. x:a=b. STAVOVI. tačnost. Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje. odgovornost za rad. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N. Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. a-x>b. Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. Upoređivanje decimalnih brojeva. x-a<b. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini.Apsolutna vrijednost cijelog broja. a:x=b.

Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih 153 . decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. • Razvijaju upornost. • • svojstvima računskih operacija. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. pomoću brojne prave. Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku • i u obliku decimalnog broja. Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika. Skup racionalnih brojeva. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. • • • • Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • a b • a b • • i u decimalnom zapisu). Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Dijeljenje cijelih brojeva. • • • različite načine. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima. Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka. Svojstva množenja racionalnih brojeva. 3. Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima. Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. Decimalni zapis racionalnog broja. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija.• • • • • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru • • • • • • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Motiviranost za individualni i rad u parovima. Predviđaju približan rezultat. Oduzimanje cijelih brojeva. Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Rješavaju jednačine i • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. Jasan osjećaj vlastitog • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke. • • • • • • • • • RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Upoređuju zadane cijele brojeve. Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. Razumiju i • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. Množenje racionalnih brojeva (u obliku • • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva. • • • • • • • tačkama brojevne prave. vertikalno i horizontalno. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice. Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva.

• rješenja. Aktivno posmatra. dostignuća. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Uglovi sa normalnim kracima. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. 1350). Podudarnost trouglova. 4. • • analiziraju problemske zadatke. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju 154 . Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. Težište i orto centar trougla. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. Pravila podudarnosti. • • • Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine. 450. • • • • • • • • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. Zbir unutrašnjih uglova trougla. crtanju i geometrijskim konstrukcijama. Razvijanje sposobnosti posmatranja. usvajaju pojam rješenja jednačine. zapažanje i zaključivanje. 750. Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. uočava odnose među elementima. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. Trougao. • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. Odnos stranica i uglova u trouglu. Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. Osposobljavaju se za analitičko • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju. Osnovne konstrukcije trougla. Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. • • • • • Prati predavanja nastavnika. zapažanja i logičkog mišljenja. • • zadataka u oblik jednačine i nejednačine. 300. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom.a b • i u decimalnom obliku). Odnos stranica u trouglu. Elementi trougla. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. Izvode osnovne konstrukcije • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. 1200. Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. Samostalno crta. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima. Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. Razvijanje zapažanja posebnog i općeg. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. Konstrukcije uglova (600. Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Vanjski uglovi trougla. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. • • nejednačine u skupu racionalnih brojeva. Čitaju. • • • • • • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. izrađuje programirani materijal za samostalno učenje. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka.

5. kvadrat. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Vrste paralelograma. Elementi četverougla. Konstruktivno određuju značajne tačke trougla. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. Svojstva deltoida. analiziraju. Centralni i periferijski ugao. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. Konstrukcije trapeza. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Vrste četverouglova. Svojstva paralelograma. Samostalno uočava i logički zaključuje. Mjerenje površina. Srednja linija trapeza. Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. Deltoid. Paralelogram. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. nastavne plakate i dr. Površina trapeze. Obim trougla i četverougla. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih.• • • • • Značajne tačke trougla. • mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. tačnost i preciznost u radu. • • konstruktivnog zadatka. Konstrukcija tangente kružnice. kvadrat. Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih. Svojstva trapeza. završava izgrađivanje pojma četverougla. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • 155 . Uzajamni položaj dvije kružnice. Uzajamni položaj prave i kružnice. konstruiraju i diskutuju rješenje). Površina trougla. romb. romb. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. Trapez. Površina peralelograma. Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • Razvijanje radnih navika. Konstrukcija deltoida. tačnost. pravilno piše i crta u svojoj teci. Pravougaonik. Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu. kvadrat. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. grafoskop. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. Opisana i upisana kružnica trougla • trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju. trapez i deltoid. • Pažljivo prati rad nastavnika. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. • • Usvoje pojam četverougla i elemente. Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. Koriste pravilno matematičko izražavanje. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. smisla za preciznost. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. ČETVEROUGAO. Uglovi četverougla. Stiču vještinu korištenja pribor. Konstrukcije paralelograma. upornost. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma.

višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. • Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima.DIDAKTIČKO . 2. dobitka – gubitka i dr. dekadnom jedinicom. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. kretanje udesno – ulijevo. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. razred). • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. geografska dužina i širina itd). • Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. promjene vodostaja rijeke. • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. izvodljivosti računskih operacija. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. a zatim definirati skup cijelih brojeva. • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. nadmorske visine – dubine mora. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme.METODIČKE NAPOMENE 1. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. • Provjeravati zakone komutacije. • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima.. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). 3. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. • Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. gore – dole. 156 . a zatim preći na proizvode od više faktora.

Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata. deltoida. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. Dokazati tvrdnju. kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. trapeza. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima.. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. jednakost suprotnih uglova. kvadrat i romb. ne treba ih dokazivati. Upotrijebiti i grafoskop. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. • • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. Dijeljenje. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. odnosno dijeli negativnim brojem. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem.OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. neposrednim mjerenjem i ogledom. Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q.. a za kvadrat samo jedan. Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. TEMA – ČETVEROUGAO. Ponoviti podudarnost duži. 4. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. 157 . • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. susjedne stranice i uzastopni uglovi. 0 5. prave i kružnice i dvije kružnice). Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi.. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje.• • • • • • • • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja.

Individualno prilagođeni program. specifične komunikativne i radne vještine.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. sposobnostima i sklonostima. proizvoda i sredine učenja. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. U skladu s tim.). Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. pravougaonika i sl. vodeći računa o individualnim mogućnostima. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. 158 .• • • • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla. procedurama i instrumentima. Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). procesa. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. rad na projektu. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr.

zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. informatike. za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. kao i koncepata. 159 . posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet. matematike. S druge strane. biologije. tehničke kulture. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. geografije. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. te pravljenju svakodnevnih izbora. U kontekstu toga.FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije.

uključujući izbor pribora i tehnologije. Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja. Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu. Interpretira dati model. kilo. Komunicirati. Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. Modelirati. Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. centi. Opisuje. Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente. razlika i povezanosti. Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza. matematičkim formulama.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću. pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju. Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine. Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu. Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan. Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. pisanim izvještajem. graficima. 160 . Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti. Postavljati hipoteze. Pronalaziti rješenja. mega). mili. Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate.

toplote. Zna da se unutrašnja energija tijela može 161 . promjene stanja tvari. povezanosti električnih i magnetskih pojava. talasnog kretanja.Sadržaj Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. opisuje efekte djelovanja sile potiska. efekte međudjelovanja. rada. fizičke pojave. građu tvari. toplota i količina toplote. Vrši različita mjerenja. električnog naboja. transformaciju energije i povezanost sa radom. tvari. Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. zvuka. Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. istosmjerne struje stalne jačine. energije. kretanja. fizikalnog stanja. Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile. Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja. njene koristi za svakodnevni život. energiju i njeno korištenje. električnog polja. kao i šire. te stanja ravnoteže. pretvara veće jedinice u manje i obrnuto. fizikalna svojstva tijela i pojava. Opisuje. Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama. Konceptualni okvir tijela. procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru. prirodne strukture. Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. međudjelovanja. sile u prirodi. Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. svjetlosti. za objašnjenje različitih pojava. Zna vezu između mase i težine tijela. građe atoma. Identificira i opisuje različite oblike energije. sile. Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Razlikuje pojmove temperatura. magnetnog polja. Poznaje simbole i SI mjerne jedinice.

Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. samostalan rad. Ohmov zakon. Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. rad u grupama/ timu. Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. mijenjati radom i toplotom. Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici.Zakoni: kretanja u kinematici. Pascalov zakon. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. Razvijati navike na urednost. fisiju i fuziju. sočiva i prizme. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. zakoni održanja. sistematičnost. Razumije stanje toplotne ravnoteže. zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. stavovi. preciznost i tačnost. tipove i efekte radioaktivnog zračenja. Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava. Opisuje strukturu jezgra atoma. Faradayev zakon. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. 162 . međusobno uvažavanje. Usvoji naučni pogled na svijet. od osnovnih čestica do galaksija. Newtonovi zakoni. Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. evaluaciju i samoevaluaciju. Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama. Arhimedov zakon. zakoni geometrijske optike. Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom. Primjena znanja fizike Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura. strujanjem i zračenjem. navike Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici. JouleLenzov zakon. Prikazuje i analizira električno kolo. Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu.

Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. Energija i rad 5. i što je najvažnije. razred 1. kreiranje modela. ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi. koji integrišu više predmeta ). sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% 163 . Toplota DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE IX. stavova i ponašanja. Također. Magnetno polje 4. podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. Pritisak 4.OSNOVNI SADRŽAJ VII. jednostavni računski. razred 1. pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije. Mjerenje 3. razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina. vodeći računa o individualnim mogućnostima. razred 1. obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje. vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. primjerenih učenicima.). Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka. Fizika i priroda 2. vrijednosti. i u skladu s tim. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima. klasifikacije. u okviru datog broja časova u razredu. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. sila 2.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. Građa tvari VIII. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća. prikupljanja i zapisivanja podataka. vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. datim u programu. Naelektrisanja u našem okruženju 2. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. Svijet atoma Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi. nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. Talasi 5. analize i tumačenja podataka. Kretanje i sile 3. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Prirodne strukture.U skladu s tim. po redoslijedu i sadržaju. Svjetlost 6. korištenje interneta i dr.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja. Međudjelovanje. grafički i eksperimentalni zadaci. sposobnostima i sklonostima. predviđanja i uopćavanja. upoređivanja. učenje procesa promatranja opisivanja. Električna struja 3. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike.

laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. procesa. izvedbe (referat. specifične komunikativne i radne vještine. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. proizvoda i sredine učenja. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. procedurama i instrumentima. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. rad na projektu. Individualno prilagođeni program.Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. 164 . odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. laboratorijski rad učenika. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. tehnički proizvod).Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost.

korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. deci. Priroda. materija. prečnika. geografiji i dr. Mjerenje duljine 165 . Vrijednosti. značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. eksperiment. Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. VII razred – 1 sat sedmično. Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. vrste grešaka. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama. centi i mili.FIZIKA. metar (m). opsega. ponašanje Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta. stanje. Mjerenje. debljine. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kretanje. Vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. sportu. Pocjenjuju i mjere duljine dužina. fizikalni sistem. 35 sati godišnje Tematske cjeline/ Teme Fizika i priroda CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Pristup saznavanju Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna prirode. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. Razvoj navike istraživanja. Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. Kritički rasuđuje o ulozi i teorija. Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI). izvodeći odabrane eksperimente. Sami izvode eksperimente. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. Razlikuje pojmove dužina i duljina. prikupljaju podatke. tijelo. tvar. služeći se modelom crne kutije. fizikalne pojave. Opisuje i upoređuje čestica. Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. metod fizikeslika svijeta mijenja. kvaliteta života čovjeka. tijela i pojave po njihovim svojstvima. Aktivnosti učenika Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. Aktivnosti nastavnika Za uvođenje učenika u svijet fizike. Priprema vježbe mjerenja. mjerila. provjeravaju svoje ideje i zaključke. nastavnik kreira problemsku situaciju. stavovi. određuju srednju vrijednost. Duljina. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. saobraćaju. Prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina.. Mjerenje Fizikalna veličina. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. Razlikuju značenja za kilo. srednja vrijednost mjerene veličine. Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. stanja svojstva tijela.

Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. 166 . Raspravljaju o vremenu i jedinicama. satu. Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. sekunda (s).Mjerenje površine i zapremine Površina plohe. kao i njegovom zapreminom. Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. Određuje površine i zapremine. Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. trenutak. Razvoj navike rada u grupama/ timovima. Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima. Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. Mjerenje vremena. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi. Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. Mjerenje mase Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. litar (l). Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. Vremenski period. kubni metar (m³). Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. upoređuju mase različitih tijela. danu. Mjere zapreminu tečnosti. uz prethodno procjenjivanje. Gustina. Masa tijela. kilogram (kg). Određuju gustinu smješe dvije tečnosti. vaga. Zna odnos sekunde prema minuti. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. kvadratni metar (m²). Zapremina tijela. Tačnost i preciznost u mjerenju. Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama.

Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. . odnosno međumolekularnom prostoru. vode.da je molekula građena od atoma. Ukazuje na povezanost fizike s hemijom. Građa tvari Interpretira čestični model tvari: . Agregatna stanja tvari. tečnih i gasovitih tijela. Ocjenjuje učenike. Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika. koristeći se čestičnim modelom tvari. Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. 167 . smješe hladne i zagrijane vode.Mjerenje temperature Temperatura. izvodi oglede. Čestični model tvari.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula. Molekule. Mjerenje temperature.da je atom građen od protona. . neutrona i elektrona. Kelvin (K). Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama. atomi. Ocjenjuje učenike. iznose svoje ideje. Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. Prezentiraju svoje radove. Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). Mjere temperature zraka. . prikazuje modele molekula i atoma. stepen Celzijusov (ºC). Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari.

BIOLOGIJA 168 .

izvođenje. istražuje. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu.VII RAZRED (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. Zatim. 169 . obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. radi u grupama. Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. Također. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. evaluacija. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. Modelirati. klasificira stečena znanja. vještine i navike. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. Koristi odgovarajući laboratorijski pribor. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje biologije Procesi Posmatra. jedinke) građene od ćelija/stanica. procesa i zakonitosti o prirodi.NASTAVNI PROGRAM ZA BIOLOGIJU . učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi. a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine. Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. anatomskoj. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. Mikroskopirati. parovima i pojedinačno stičući nova znanja. proširuje ih i praktično primijenjuje. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. funkcionalnoj raznolikosti životinja.

pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. Vrijednosti . ali i samog čovjeka kao dijela prirode. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. bilježi rezultate. Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. Stiče osnovna znanja o živom svijetu. Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. prikuplja materijale. Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. Primjena znanja biologije Sadržaji Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. njene koristi za svakodnevni život. građu životinjske ćelije/stanice. Usvoja naučni pogled na svijet. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. kritički razmišlja. građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. preciznosti. navike 170 . privredni značaj i zaštita. Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» Svojim aktivnostima. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. rada u grupama/timu. sistematičnosti. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. Ponašanje životinja. također koriste i druge izvore znanja.Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. korištenje životinja u ishrani čovjeka. Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). Radi u grupama. Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. tačnosti. Učenici u parovima. samostalnog rada. ali i samostalnog rada. međusobnog uvažavanja. Opisuje. diobu ćelije. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. Komunicira i iznosi svoje stavove. u granicama mogućnosti. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. procesa učenja u grupi (timu). razlika između biljne i životinjske ćelije. stavovi.

Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. ćelija/ stanica. Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. prema nivoima tjelesne organizacije. Vrijednosti . tkivo.. organ. organele ćelije: ćelijska opna . Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. Također. mjerne instrumente. Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Usvaja pojmove: tkivo. Usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. 171 . Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika. Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. sistem organa. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. organizam. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. citoplazma.Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. crteži. crteže). ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja. Građa i funkcija životinjskog organizma Životinjska ćelija/ stanica. posteri i Razvoj svijesti o značaju mikroskopa. centrozom. organizam. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe. mokre preparate. stavovi. kao osnovne jedinice životinjskog organizma. mitohondrije. etologija životinja). sistematika. Razlika između biljne i Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina. ribosomi. Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema). preparate. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. sistem/sustav organa. organ. fiziologija. Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. znaju funkciju pojedinih organela.. tj. Steći će znanja o građi životinjske ćelije/stanice. Učiti o građi životinjskih organizama. hemikalije. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. jedro.

životinjske ćelije/stanice. Omogućava učenicima da uče zajedno. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. insekti. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja. dupljari. Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta.fiziološki pristup. dr. pljosnate gliste/ pljosnati crvi. Haploidan i diploidan broj hromosoma. da se druže. razmjenjuju mišljenja i sarađuju. Posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. Životinjska tkiva: epitelno. potporno. Pomažu učenicima sa posebnim potrebama. Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejozainformativno. Komparativno morfološko . Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. organa i sistema organa Sistemi organa: kožni sistem organa. Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. zglavkari. Rade u timu. potporni sistem i kretanje životinja. sistem organa za izlučivanje. Građa i funkcija životinjskih tkiva. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline. razmnožavanje. nervni/ živčani sistem i osjetila. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. probavni sistem/ sustav i prehrana. Sistematika životinja i ponašanje životinja 172 . organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. valjkaste gliste/ obli crvi. člankovite gliste/prstenasti crvi. Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. Donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. Svijest o higijenskim navikama . U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. mišićno. Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. nervno. donose zaključke Prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama.). Razvoj navike istraživanja Uključuje učenike u grupni rad. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva.

kućica puževa i školjaka i dr. a posebno za čovjeka. Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta . pojam postepene preobrazbe (metamorfoze).mekušci i bodljokošci/ bodljari U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. Značaj u ishrani. Etologija riba. Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. Priprema grupni odlazak učenika u Muzej ili Zoološki vrt. Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. građa i razmnožavanje. Glavne grupe i značaj. Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode. Razvoj svijesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. razmnožavanje i razviće. kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike.) Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka).). podjela i značaj. Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. glavne grupe. bezlubnjaci/ kopljače. rasprostranjenost. Građa tijela. zoološki vrt i dr. Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikamaklipovima (u cilju zaštite životinja). Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse. 173 . Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba).

Sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. Važnije grupe sisara. lovna divljač).sredini. Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. Zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. Opće osobine građe i razmnožavanja. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima. Seoba ptica. Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora. Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. Izumrli gmizavci. Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. najvažnije grupe ptica. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta. 174 . stalna temperatura tijela. o ugroženosti i zaštiti sisara. Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. . a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara. Sistematske grupe. Porijeklo i značaj (stočarstvo. Polni dimorfizam i briga o potomstvu. rasprostranjenost.

shema. ekologije).posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika.sakupljanja. livadi/travnjaku. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. izvođenje ogleda. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama.sabiranja. Zadaci mogu biti: kratki eseji.BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. . Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. fiziologije. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje. . Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. Izvođenje ogleda. evolucije. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. mikologije. izrada postera. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. genetike. . klasificiranja i tumačenje podataka. Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno. etologije i ekologije. bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. u parovima i individualiziranim radom.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. nastavne metode i nastavna sredstva. . sistematike. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. 175 . Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. . grafikona i modela. bilo demostrativno ili tokom rada u grupama. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. parku. mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. posmatranje ponašanja životinja. zoologije.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. uz obalu tekućice. morfologije. antropologije. Rad na terenu (u šumi. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. etologije. gajenje biljaka i životinja. izrada nastavnih sredstava.

Isto tako će surađivati s pedagogom škole. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. 176 .aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. intenzivno s roditeljima. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. Provjeru prati ocjenjivanje . a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. Također. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. u granicama mogućnosti. za organiziranje različitih oblika rada. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj. Ocjena mora biti javna. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. Internet konekcija također mora biti prisutna. mikroskopskim preparatima. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. zidnim slikama. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. suhim i mokrim preparatima. To se postiže putem kontinuirane provjere. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. Također. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. mikroskopima. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. priborom za disekciju. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. vještina i navika. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. ponekad i skromne ekonomske učinke. treba primjenjivati usmeni. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život.

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS 177 .

proizvodnju energije .GEOGRAFIJA . međusobni uticaj i međusobna zavisnost -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. regije Evrope. stanovništvo i naselja na Zemlji. -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). ostrva i poluostrva. zaljeve. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja. vrste mora. poluostrva. demografsku stagnaciju. znati analizirati klimatske dijagrame. -Služiti se geografskom kartom. rijeke i jezera. -Šta je struktura stanovništva. -Znati na geografskoj karti pokazati -Značenje i uzajamna povezanost Evropa klima. moreuze. prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. znati objasniti razuđenost obala . industrijalizaciju. florne i faunističke karakteristike. -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice.geomorfološke svjetlu savremenih dešavanja u svijetu karakteristike različitosti). moreuze.pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika kartografske znakove. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. geomorfološke cjeline prirodnih i društvenih pojava i procesa u Prirodne i društvene (mlađe i starije planine . koristiti -Regije svijeta . najveće rijeke u njima. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. -Šta su naselja i koje su vrste naselja . migraciona kretanja u prošlosti i danas. njihove 178 . prirodna bogatstva. morske i riječene slivove. gdje se nalazi Evropa. dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte). reljef. njihove posljedice. uslove za razvoj poljoprivrede. znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . gustinu naseljenosti. saobraćaj. dinamika stanovništva. VII RAZRED – 2 sata sedmično. ostrva. -Znati pokazati i objasniti morske slivove. -Činjenice .njihova međusobna povezanost. 70 sati godišnje ODGOJNO – OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA – CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI TEMATSKE CJELINE -Kontinenti. klimatske karte . -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. -Nabrojati vrste kraških oblika. gustina naseljenosti. -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. granice Evrope.

dinamika stanovništva. što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. toplotni pojas u kojem se prostire. klimatske i hidrografske karakteristike. njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. 179 . skiciranje. gustina naseljenosti. a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. -Razvijanje kritičkog mišljenja. -Prostiranje Sjeverne Evrope.etičkih Sjeverna Evropa vrijednosti i stavova Skandinavski poluotok. saobraćajni značaj. stari gradovi . Apeninskog i Balkanskog poluotoka. hidrografske i klimatske karakteristike. geografski položaj. naučnog razmišljanja i izlaganja -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika Južna Evropa -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja. mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. Zapadna Evropa -Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka. prostorni obuhvat. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope. velika prirodna bogatstva). veliki -Razvijanje moralnih . -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor.centri kulturnog.prirodne i društvene karakteristike. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. zašto je evropsko. geomorfološke. pisanje izvještaja o istraživanju. postupaka i metoda djelova -Položaj Zapadne Evrope. gradski centri. . razuđenost obale.Znati o geografskom položaju. klima i rijeke. -Geomorfološke. klima Sjeverne Evrope. prirodno geografskim i društveno . -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje.geografskim odlikama Južne Evrope. prostorni obuhvat. u grupi ili samostalno -Razvijnjaanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. fjordovi i fjeldovi. -Demografske i privredne karakteristike (najviši životni standard). industrijskog i historijskog značaja. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. razuđenost obala. faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija. -Sjedište NATO-a i EU-Brisel. -Narodi koji žive na ovom prostoru. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru. crtanje. hidrografske i klimatske karakteristike. zemljama Pirinejskog. geomorfološke. -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. rad na uzorcima.

države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). prostorni obuhvat. klima i rijeke. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. značaj Ruske Federacije. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. hidrografske i klimatske karakteristike. gradski centri.-Finska . dinamika stanovništva. toplotni pojas u kojem se prostire. gradski centri. Ruska Federacija 180 . razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. gradski centri. -Položaj Srednje Evrope. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. geografski i historijski značaj. gustina naseljenosti.zemlja jezera. hidrografske i klimatske karakteristike. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. Srednja Evropa Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. razuđenost obale. geomorfološke. gustina naseljenosti. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju). prostorni obuhvat. prostorni obuhvat. hidrografske i klimatske karakteristike. dinamika stanovništva. klima i rijeke. uloga. razuđenost obale. geografski položaj. klima i rijeke. gustina naseljenosti. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji. golema prirodna bogatstva). geomorfološke. specifičnosti pojedinih zemalja. velike ravnice. velike ravnice Evrope. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. toplotni pojas u kojem se prostire. geomorfološke. -Položaj Ruske Federacije. dinamika stanovništva. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. -Alpske zemlje. geografski položaj.

geografskom položaju.geografskom položaju. prirodno .geografskom položaju. zemljama Srednje Evrope . prirodno . prirodno .geografskim i društveno .geografskim odlikama Srednje Evrope. granicama i veličini Evrope. JUŽNA EVROPA 3.geografskim i društveno .geografskom položaju. ZAPADNA EVROPA 4. zemljama Zapadne Evrope . Apeninskog i Balkanskog poluotoka . SJEVERNA EVROPA 5.geografskim odlikama Zapadne Evrope.geografskom položaju. ISTOČNA EVROPA 181 . SREDNJA EVROPA 6.PROGRAMSKI SADRŽAJI: 1.geografskim i društveno . prirodno .geografskim i društveno . zemljama Sjeverne Evrope .geografskim i društveno . prirodno-geografskim i društvenogeografskim odlikama Evrope . zemljama Pirinejskog. EVROPA OČEKIVANA ZNANJA O: .geografskim odlikama Južne Evrope.geografskom položaju. prirodno .geografskim odlikama Istočne Evrope.geografskim odlikama Sjeverne Evrope. zemljama Istočne Evrope 2.

geografska Zemlje Apeninskog poluotoka i Malta Balkanski poluotok – položaj.Položaj i prirodno – geografska obilježja . prirodno – geografska i društveno .geografska Zemlje Pirinejskog poluotoka Apeninski poluotok – položaj. ZAPADNA EVROPA . prirodno – geografska i društveno .Društveno – geografska obilježja . JUŽNA EVROPA .Pirinejski poluotok – položaj. EVROPA Geografski položaj.Zemlje Zapadne Evrope 3.Društveno – geografska obilježja 182 . granice i veličina Evrope Prirodno – geografske odlike Evrope Društveno – geografske odlike Evrope Evropska unija Privredni razvoj Evrope 1.geografska Zemlje Balkanskog poluotoka obilježja obilježja obilježja 2. prirodno – geografska i društveno .Položaj i prirodno – geografska obilježja . SJEVERNA EVROPA .NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) 1.

Društveno – geografska obilježja . SREDNJA EVROPA . ISTOČNA EVROPA .Položaj i prirodno – geografska obilježja .Zemlje Istočne Evrope 183 .Zemlje Srednje Evrope 5.Društveno – geografska obilježja .Položaj i prirodno – geografska obilježja .- Zemlje Sjeverne Evrope 4.

Takođe treba da sagledaju politički.n. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim. te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. Da bi bila što objektivnija. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja. evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo.e. 184 . društveni. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. kod grčkog pisca Herodota. Što se historija više uči to se i više zna. pripovjedanje. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. geografije. književnosti. sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru.HISTORIJA/POVIJEST Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka.Prvi se put pojavljuje u V stoljeću p. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem.

kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. razumije njihovo značenje. mjeri relevantni značaj činjenica.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje historije: Procesi: Razlikuje prošlost. društveni. Na karti pokazuje predhistorijska. Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. kratkoročne dugoročne. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima. antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza. namjerne i nenamjerne posljedice. identificira uzroke historijskih događaja. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija. sadašnjost i budućnost. ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period. stavlja ih u odgovarajući redosljed. položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode. razlikuje činjenice i mišljenja. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. analizira. Sadržaj: 185 . objektivnost i subjektivnost Razumije značajne i manje značajne uzroke. Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove. na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje .

Bizant. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3. Prvi svetski rat 3. 2.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5. shvata jednom te istom pitanju/događaju.Bosna u srednjem vijeku 6. razred 1. Osmansko carstvo 7. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. Evropa. razred 1. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. Vrijednosti. Svijet između dva svjetska rata 4. BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH. Građansko društvo-Nacionalne države 4. Evropa – Novi vijek IX. st. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. 186 . Drugi svjetski rat 5. stavovi.Bosna i Hercegovina u XX st. Bosna u XIX. VIII. 2. razred 1. navike Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge.Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet. Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije. U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti OSNOVNI SADRŽAJ VII. spoznaju o okruženju u kome živi. izvora informacija. Savremeno doba (1945-1990) 6.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju, grade posebno razunjevanje, kompetencije i vještine-uče kako da misle, konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. Savremenim pristupom u poučavanju, nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje, nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. To će se postići tako što će u toku nastave, pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore, slike, crteže slajdove, dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja , ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja. Uvijek treba ići od onih osnovnih, globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika , da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima, da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja, te da razlikuju činjenice od mišljenja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici, nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave, a po mogućnosti i šire. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo, testiranja znanja, razumjevanja i vještina koje učenici stiču. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje, razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu, oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije), do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Individualno prilagođeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju, radne sveske za učenike, priručnici za nastavnike, dokumenti na CD-u, historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, Internet.

187

Historija , VII razred – 2 sata sedmično, 70 sata godišnje
Tematske cjeline/ Teme Osnovna obilježja Srednjeg vijeka CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Periodizacija, feudalizam, baština i Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg pronija, kako je vijeka. izgledao feudalni Osnovna obilježja feudalnog društvaposjed. Društveni ključne život u feudalizmu. pojmove(feud,feudalizam,feudalizacija,feud alac, kmet,vazal,feudalna hijerarhija,baština,pronija). Razumije i prepoznaje period srednjeg Uzburkana vijeka,može da se snalazi u vremenu,objasni Evropa.Franačka strukturu društva i uoči razlike i sličnosti država, između robovlasničkog i feudalnog društva. Bizant(Vizantija), Arapi i uspon islama , Susret istoka i zapada, Kršćanstvo i islam, kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice.Tokove historijskog razvitka Franačke, Bizantije i Arapske države.Velike srednjovjekovne civilizacije. Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.Pojam monoteizam.Glavna obilježja Život ljudi u srednjovjekovne kulture.Regione Srednjem srednjovjekovne umjetnosti.Razumije vijeku,privreda.Križa posljedice velike seobe naroda I prepoznaje rski ratovi,sukob osnovne grupe naroda u carstva i Evropi(Germani,Romani,Slaveni i

Vrijednosti, stavovi, ponašanje

Aktivnosti učenika

Aktivnosti nastavnika

Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja. Sposobnost analize ,ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora

Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku.

Evropa, Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku

Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima. Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije, uvažavanje drugih i

U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. Informacije o događajima slažu u slijed. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose.

Priprema analizu izvora. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje, poglede,stavove i tumačenje ponuđenog izvora. Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga , djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove.

188

papstva.Hereza .Suprotnosti srednjovjekovnog društva,Srednjovjeko vni parlament.

Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku.

dr.).Snalazi se na karti .Razumije i zna objasniti his. značaj pojave kršćanstva i islama. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih utjecaja.Razumije važnost razvoja nauke i kulture.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.

drugačijih.Izgrađi vanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka. Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka, procjenjuju puzdanost izvora , opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja , završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore , i odgovaraju na postavljena pitanja

Ocjenjuje učenike

Zna osnovne tokove društvenog,privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i Slaveni (život u kasnom srednjem vijeku.Zna o pradomovini).Slavens svakodnevnom životu ljudi.Razvija ke države u Srednjem kreativno i kritičko mišljenje i logičko vijeku.Politički,privre zaključivanje.Razvija sposobnost dni i društveni razvoj empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz Bosne u Srednjem prošlosti).Može objasniti i razumjeti vjeku,vjerska suprotnosti feudalnog društva.Razvijaju slika,kultura i sposobnost komunikacije sa drugima. umjetnost.

Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih, pisanih, karte, arheološki artefakti, pjesme... Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike

Bosna u srednjem vijeku

Nastanak,državno i društveno uređenje. Teritorijalni razvitak.

Učenici znaju Slavenske narode i njihove države.Znaju kako je tekao državni, društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena,slavenske države,teritorijalno širenje Bosne).Razumije društvene,privredne i političke tokove i zna ih objasniti.Razumije vjerske prilike,povezuje prošlost sa sadašnošću..Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku.

Analiziraju različite izvore, opisuju izvore i odgovaraju na Razvijaju „širu postavljena pitanja. sliku“ hronološki Razmjenjuju iskustva i u kontekst(vremensk grupama pripremaju a crta) i geografski prezentaciju zadate teme kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti Analiziraju izvore, u pozitivnog stava o grupi ili paru razmjenjuju civilizacijskim razmišljanja, odgovaraju vrjednostima na pripremljena pitanja. BiH.Razvijanje Iznose vlastiti stav interesa za

Priprema analizu različitih izvora,

189

Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva.. Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst.Razvoj bosanskog društva.raja. hrana) 190 . usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st.Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj. kultura i umjetnost.Širenje islama. Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np.sultan. stečena organizira rzličite oblike rada u učionici.).vjerski mozaik.Upravno teritorijalnu organizaciju.osnovna obilježja kulture i umjetnosti. objašnjavaju izvore. manjinski narodi.veliki vezir.asker .privredne tokove. Razlikuju bitne od nebitnih činjenica. privreda. iznose stav Istražuju. Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora.Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk.Bosna od 15801791god.emir.Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo. Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država.ejalet.vjersku strukturu i manjinske narode.. povezuju predhodna znanja . prikupljaju informacije.Osmansko carstvo Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni.Razumiju posljedice osmanskih osvajanja.Društvo. prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Posmatraju .timarsko-spahijski sistem.Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st.

bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. elemente tehničke zaštite na radu i sl.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. građevinske tehnike. organizacija rada. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. hemija. očuvanje životne sredine. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. elektrotehnike. inventivnost. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. saobraćaja itd. spretnost. Uporedo s tim. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. kuturni život i uopšte društveni život. fizika. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. 191 . U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno.

Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. Sadržaj Modelirati. eksperimentiranja i promatranja. Opisuje princip rada mašina. čitanje mašinskih crteža. ukazuje i na greške drugih. Osnovni elementi mašina. održavanje mašina. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Postupci obrade metala. načine stezanja radnog komada. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. kotiranje. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. Klasificira vrste mašinskih elemenata. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. sinteza.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza. tehničko pismo. Razvijati stvaralačke sposobnosti. izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Izborni Poznaje mašinske materijale. pogon. Motoristika. Alati i mašine za obradu metala. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. 192 . Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. Komunicirati. zaglavlje sa sastavnicom. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. Interpretira dati model. Materijali u mašinstvu. tehničkih crteža. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. Robotika. mjere zaštite na radu. dio. mjerenje.

telegrafski sistemi i mreže. Mehatronika-mašinstvo.instrumenti. kondenzatora. Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. Obnovljivi izvori energije. održavanja. telefonija. Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. Kućanski električni aparati. rukovanja. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. načinu prenosa kretanja kod robota. poluprovodnika. kao i o alata. elektrotehnikom. Alati. instrumenata i pribora u elektronici. Izborni dio. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal. Elektromotori. Mehatronika-elektrotehnika. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. razlike. Automatika i sistem upravljanja. Izborni dio. Vježbe i praktični radovi. Telegrafija. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. Osnovni elektronički elementi. Mehatronika-elektronika.pribori. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. Simboli i sheme u elektrotehnici. NF telefonija. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. održavanje motora. elektronikom. električne energije. navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Energija i okolina. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. princip rada. princip rada. telegrafija. organizacijom telefonske mreže. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. pogonu robota. energija vjetra isl. telegrafija. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Vrijednosti. sastavni dijelovi telefonskih centrala. stavovi. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. alata i pribora u elektrotehnici. Razvoj komunikacija.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. radnom prostoru robota. Saobraćajna kultura. održavavanje. Elektroinstalacioni materijali. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. rukovanja i održavanja. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. Izvori električne energije-elektrane. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. 193 .). Simboli i sheme u elektrotehnici. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Alati i pribori u elektrotehnici. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. goriva i maziva. Elektronički uređaji. prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. princip rada.

Razvijati smisao za tačnost. Djeluje na druge da slijede njegov primjer. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. generalizacija). Razvija spremnost da se pomogne drugima. Afirmiše timski rad i argumenate drugih. sinteza. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. 194 . Savladava temeljne vještine i procese. Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza.

Simboli i sheme u elektrotehnici 9.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. 3. Mehatronika-elektronika 4. Saobraćajna kultura 15. 5. 2. Telegrafija 14. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Elektroinstalacioni materijali 4. Alati i pribori u elektronici 11. Kućanski električni aparati 6. Izborni dio IX razred 1.Mehatronika-mašinstvo 2. Mehatronika-elektrotehnika 3. 7. Energija i okolina 16. 8. Obnovljivi izvori energije 6. 4. Razvoj komunikacija 12. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. Elektronički uređaji 8. Elektromotori 7. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Osnovni elektronički elementi 10. Izborni dio 195 . Automatika i sistem upravljanja 5. Izvori električne energije-elektrane 2. 6. 9. NF telefonija 13.

a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. mašine i materijale. likovna kultura. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. treba imati i individualno prilagođene programe. biologija. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. 16 učenika. čuva u školi. vodeći računa o individualnim mogućnostima. dnevnike rada. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. U skladu s tim. osmišljenih odgojnoobrazovnih sadržaja (izložbe. . aktivnosti na smotrama tehničke kulture. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. . U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. dodatne nastave. kao i sredine učenja. vježbi i praktičnih radova. Individualno prilagođeni program. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama.. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.Sposobnosti i vještine. specifične komunikativne i radne vještine itd. priborima. smotre. .). takmičenja). 196 . kultura življenja. projektuje i praktično izrađuje predmete. crteže i ostale izvore znanja. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. alate. sposobnostima i sklonostima. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. po pravilu. tj. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. procesa.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada.Znanje sadržaja predmeta. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. Pri tome. da planira. po potrebi. slobodnih tehničkih aktivnosti. rad na projektu.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije.

STAVOVI. UČENIK: Shvata značaj tehničke kulture. rad u radionici. kotiranje. Tehničko crtanje u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova. VRIJEDNOSTI. ortogonalni i aksonometrijski crtež. Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. izrađuju tehničke crteže. čitanje mašinskih crteža. Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. mjerenje. tehničko pismo. zaglavlje sa sastavnicom. Izrađuje. Izrađuje didaktički materijal. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosferu u razredu. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA AKTIVNOSTI UČENIKA 197 . Primjenjuje model interaktivne nastave. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. Otvorenost za nove ideje i informacije. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. higijensko-tehničkoj zaštiti. Afirmacija rada i stvaralaštva. maštovitosti i vlastite kreativnosti. čita i koristi mašinske tehničke crteže. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. školi i okolini. kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva.TEHNIČKA KULTURA (1 sat sedmično .35 sati godišnje ) TEMATSKE CJELINE/TEME CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj UČITI: Uvod u nastavni predmet Organizacija radnog mjesta. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju.

Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina. Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. načini stezanja radnog komada. srednjeg i visokog nivoa. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. održavanje mašina. Pokazuje simulacije na kompjuteru. eksperimentiranja i promatranja. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. Alati i mašine za obradu metala Princip rada alatnih mašina. koji kreira zajedno sa učenicima. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. pogoni. izboru materijala za njihovu izradu. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. primjena tih elemenata u mašinstvu. kao i sa njihovom primjenom. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. Snima najprostije mašinske elemente. Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. 198 . Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. Precizira znanja: dovoljnog.Materijali u mašinstvu Vrste mašinskih materijala. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. sinteza. namjeni. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. opterećenju. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. odvajanjem bitnog od nebitnog. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. koja treba učenik usvojiti. primjena. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Osnovni elementi mašina Vrste mašinskih elemenata. mjere zaštite na radu. uz saglasnost.

princip rada. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. Motoristika Vrste motora. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. 199 . Koristi stečena znanja. bušenje i brušenje. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. savijanja. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). rezanja. Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala. Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. brušenje i sl. Ekonomično korišti materijal i energiju. fotografije. turpijanja. ravnjenje i rezanje. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka. pri tome koriste šeme. Vrše vježbu zakivanja. turpijanje. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. zakivanje. održavanje motora. Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). Sarađuje sa roditeljima. zaštita metala od korozije. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. savijanje. turpijanje. Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. brušenje i sl. bušenja. Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. bušenje. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. model. lemljenje. Razvijanje smisla za tačnost. ravnanje. rezanje.). Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. ravnanja.Postupci obrade metala Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. goriva i maziva. savijenje. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata.

c) saobraćaj: . interesa učenika i mogućnosti škole).mehanička osnova robota. . . Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. .. fotografije. 200 . Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. radnom prostoru robota. Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. Samostalno proučava odabrane oblasti.motori SUS i motorna vozila. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom.vrste saobraćaja. stiče vještine. internet (po mogućnosti).mehanizama i uređaja. Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. . prate zanimljive članke i informacija sa medija. b) robotika: . pogonu robota. .elemenata mašina. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike.razvoj saobraćaja. kreiraju obrazovni pano.povezivanje robota s računarom. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika.gradnja sklopova u robotici.. Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. proizvodnja i montaža: . grupnom i frontalnom radu. model.programiranje robota. Dopunjavaju pano novim zapisima. . načinu prenosa kretanja kod robota. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. inovativnosti.Robotika Razvoj robota. Razvijanje svijesti o značaju i potrebi cjeloživotnog učenja. Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika. posmatra i zaključuje. prikuplja informacije i podatke. Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje. priručnike.različitih vrsta mašinskih konstrukcija. pri tome koriste šeme. .

INFORMATIKA 201 .

Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Prati izlaganje nastavnika. te o načinima povezivanja. te zna jezički prikaz. Prikaz algoritma. algoritamske strukture. cikličke i strukture grananja. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. AKTIVNOST NASTAVNIKA Nastavnu građu iznosi na popularan način. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. 1 SAT SEDMIČNO – 35 SATI GODIŠNJE VRIJEDNOSTI. MREŽE RAČUNARA Računarske mreže. AKTIVNOST UČENIKA Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Donosi na časove članke o programskim jezicima iz informatičkih časopisa 2. Rješava postavljene zadatke. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Koristi raspoloživa nastavna sredstva. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. veličina. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Zna šta su strukture: slijedna. RAZREDU. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. namjena. Grafički i jezički (pseudo kôd) način prikaza. Demonstrira primjere gotovih algoritama. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI 1. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. korake. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. načini povezivanja. Izlaže nastavno gradivo. Uredno vodi zabilješke na času. Usvojio pojmove: programiranje. algoritam. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Ažurira računarsku opremu. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). PROGRAMIRANJE Pojam algoritma. Aktivan je u toku nastavnog procesa. a onda prelazi na složenije zadatke. 202 . STAVOVI. Prati napredovanje učenika. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. vrste. Priprema nastavni proces. Vlada sa podacima o vrstama mreža. PONAŠANJE Sve aktivnosti promatra kao niz algoritamskih koraka.NASTAVNI PROGRAM ZA INFORMATIKU U 7. njihovoj veličini i namjeni. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. ciklička i grananja. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma.

Zna objediniti multimedijalne zapise. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Zna za mogućnosti kombinacije (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Aktivno učestvuje u Ponavljanje i vježbanje. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. zvučnim i video dokumentima. Praćenje i evidencija postignuća učenika. diskusijama o hipertekstu Utvrđivanje stečenih i multimediji. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. zvuk i video). Demonstrira korištenje preglednika. Potpuno je razumio šta je Internet. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. znanja. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. zvučnim i video dokumentima. Prati napredovanje učenika. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Zapisivanje stranica. Vrste datoteka koje se susreću na webu. web pretraživači. Ispoljava postignuto znanje. Programi za njihovu reprodukciju. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Organizuje rad školske videosekcije. Uključuje se u rad Internet sekcije. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. zvuk i video.maila). Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. načini pretrage. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. 203 . Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Rad sa slikovnim. za učenje nastavnih sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. slikovnih. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa.Internet kao globalna mreža računara. zvučnih i video zapisa. struktura E. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i E-mail. Zna šta su datoteke weba. Web preglednici. Shvata Internet kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Kreiranje video zapisa. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Slika. www. Osnovni servisi. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Uključuje se u rad školske videosekcije.

Obavlja sortiranje. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Uspješno kreira prezentaciju. Slijedi uputstva nastavnika. Kreira samostalno izgled tablice. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Linije. Demonstrira sortiranje i sabiranje. ali i na drugim mjestima. redovi. Određuje broj ćelija. Sabiranje u tablicama. njihove boje te o bojenju ćelija. broj kolona. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. prikazivanja i zatvaranja. Demonstrira način formatiranja. Samostalno kreira realne zadatke. broj redova. Kontroliše rad učenika. Prezentacije i primjeri Zna kreirati prezentaciju. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. redova i kolona. bojenje ćelija. Motivira učenike. pohraniti i otvoriti postojeću Kreiranje prezentacije i rad prezentaciju sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. sačuvati .3. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Transparentno ocjenjuje. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje u pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Daje jednostavne zadatke. Regija. Sortiranje u tablicama. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. primjene. kolone i šta je regija. Naučio je kako se sabira. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Tablični kalkulatori i primjer primjene. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Pomaže drugim učenicima. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. 204 . Ističe značaj prezentacije. Poima pojmove sortiranja u tablicama. Formatiranje i autoformatiranje. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Ćelija. red i kolona. pohranjivanja. pokazuje. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Otvara program koji Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši predstavlja u tablicama pripreme za rad. debljine i vrste linija boje. Usmjerava. Prati uputstva nastavnika.

Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. kućište. ali i pozitivne primjere. 205 . Iznosi negativne. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije.4. Slijedi uputstva nastavnika. Scan disc. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstracij pravilnih postupaka. Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Pravi sigurnosne kopije dokumenata i datoteka. Zna namjenu softverskih programa i alata za zaštitu. zvučnici i dr. Transparentno vrednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. backupsigurnosna kopija i sl. Zaštita i održavanje računarske opreme ( disc defragmenter. skener. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. pogotovo mladih koji su u razvoju. printer. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. Virusi i zaštita od virusa. Uspješno koristi antivirusni program.). Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura).). miš. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa (softvera). Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštitom računara i njihovim pravilnim održavanjem. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Upozorava. Ističe i tumači značaj zaštite računara. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Navikao je da u računaru. SIGURNOST PRI RADU SA RAČUNARIMA Računarska ergonomija. Primjenjuje predviđene procedure. defragmentira – presloži podatke. monitor. Sistematizuje pređeno gradivo. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. na disku. Ističe značaj pravilnog korištenja i posledice nepravilne upotrebe opreme.

LIKOVNA KULTURA 206 .

pjesma. prozni tamne teksture tekst.Razvijanje kritičkog mišljenja. . životinje.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE . mat. upotrijebiti različite vrijednosti tjelesne i tehničke kulture.zasićena tekstura matematike. reprodukcije ili pripremljene glatka tekstura.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. objekti.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. povezivanje sadržaja drugih predme. roma.…/.dijaprojektor207 . . biljke. BiH tekstura u cilju dobijanja složenih kulturne baštine./crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave. . mrlja i tačaka .sjajna tekstura .Korelacija sa .Usvojiti pojm tekstura: kultura). prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/. TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju.LIKOVNA KULTURA VII razred/ (1 sat sedmično .Odgovarajuće hrapava tekstura. stranog . moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura.Upotreba različitih vrsta linija drugim nastavnim predmetima.Biti sposoban prepozna-ti i zemljopisa. pojave u prirodi. istorije /povje-sti. patriotizmu.hrapava tekstura . grafofolije.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI C I L J E V I LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1. muzičke /glazbene/.. produbljivanje sposobno-sti vrednovanja sadržaja i ideja .Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja . baštine i prirodne okoline. biologije.. svijetle i maternji jezik /pripovjet-ka. organizacijskih formi struktura -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna . ta: glatke. . poslovica.. meka tekstura jezika.prozračna.mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti POTICAJNE PREFERENCIJE. informatike. LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI ... očuva-nje kulturne.Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima. prostori LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umje-tničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura putem slaganja linija /crta/. linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: . sjajne.glatka tekstura . formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.

meka tekstura . tempera. jačanje i bogaćenje emocija . solidarnosti. Razvijanje sposobnosti uočavanja i flomasteri u boji /za manje formate prepoznavanja lokalne boje.video DVD materijal.multimedija video). Odgovarajuće tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ reprodukcije ili pripremljene valerska vrijenost boje grafofolije.Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom. BOJA premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. bogaćenje mašte. zgrafito /grebanje 2. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja .Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izve- Dalji rad na usvajanju sposobnosti. istrajnosti. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa .Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa. pastel /suhi. konkretnog i apstraktnog mišljenja.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. . miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka -Razvijanje humanih odnosa među polovima. mozaik -Upotreba: Razvijanje sposobnosti prepoznavanja (udžbenika za VII razred (likovna i usvajanje sposobnosti primjene kultura). spremnost za saradnju.Akvarel. sjajna tkstura. uočavanja. radova/. oblikaforme. zaključiva-nja. gvaš. materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ samostalnosti. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja 208 . voštani/. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.dijaprojektorslajd. povezivanja pojmova. uočavanja. diferenciranje bitnog od manje važnog. opredjeljenost za timski rad. .Razvijanje sposobnosti posmatranja. svijetlo-tamno . mat tekstura zasićena tekstura prozračna. kolaž različitim materi-jalima.prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije slajd.video DVD Ovladavanje primjenom optičkog materijal.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene .Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.multimedija video). razvijanje likovne kreativnosti. drugarstvu. dosljednosti i angažovanosti.

plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju. stepenovanje boje /valerske vrijenosti/. pozitivno i negativno u likovnim . lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompo-zicije . . pozitivno i negativno.nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: .Oblik /forma.Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ .Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .… . emocija i drugo putem likovnog izraza . Odgovarajuće 209 .Sagledavanje značaja vizuelnih proznog teksta. primijenjene umjetnosti i grafike -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/…. kreiranju životnog prostora. pripovjetke. spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom .simetrična kompozicija plošnih oblika . optičko miješanje boja lokalnih boja 3. priče.Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja upotrebom različitih slikarskih tehnika denih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti.Primjena stepenovane. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.Lokalna boja. osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. slikanja.asimetrična kompozici-ja plošnih oblika . valerski promjenjene boje . njene karakteristike. pojava u prirodi.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. oblika/ u realizaciji dvodimenzi. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja. Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. onalne organizacije kompozicije osjećanja.događaja. . u odijevanju./poentlizam-divizionizam/. karakteristika lika /forme.Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture. organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). pjesme.Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja. uočavanja.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja.

predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negati-vno /ispupčenoudublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura. simetrija. pozitivno. crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha. područjima: crtanja. utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i ponavljanja oblika. POVRŠINA Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primjeniti u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. dvodimenzionalno. vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije. asimetrija. ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). tačkama. slikanja. negativno. u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine. pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u . grafike i primijenjene umjetnosti Ovladati sposobnostima prepoznavanja. površine sa crtama /parnicama.Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. slaganjem ureznih linija /snopova linija/. utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma.video DVD materijal. pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista reprodukcije ili pripremljene grafofolije. vrijednosti i karaktera površine .Primjena slikarskih tekstura i faktura u funkciji predstavljanja različitih karakteristika. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura . razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima. višebojna grafika . u organizaciji grafičkog lista . ploha.Uočavanje.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. Odgovarajuće reprodukcije ili 210 4.dijaprojektorslajd.multimedija video). urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada . Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija.

obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: . glina.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad.pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora Složene prostorne strukture i .slikarska faktura.složeni oblici . mase i prostora.U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme .Usvojeni pojmovi za oblast površina: .skulptorska faktura.prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura pripremljene grafofolije.dijaprojektorslajd. .skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati. selo /ravničarsko.simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama . vosak.Dalji rad na potpunijem doživljavanju.Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora.Upotrebom različitih skulptorskih materijala. plastelin. putem mase i prostora . moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora .multimedija video). glinamol. sapun…. na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima .video DVD materijal. glina. /način nanošenja.Pozitivno i negativno kao način “govora” u skultorskom izrazu . predstaviti prostorne organizacije /forme/. 211 Karakteristike oblika: .rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ . MASA I PROSTOR Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije Linijski istanjena masa.Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije . 5. glinamol. Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom . analitič-kom pristupu i sagledav-anju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika.simetričnih i asimetri-čnih formi. i oblika u prostoru upotrebom: .pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture . .jednostavni i .

/. 212 .multimedija . grad. planinsko….dijaprojektor.Prepoznavanje karakte-ristika video). varoš .Ovladavanje sposobno-sti ( udžbenika za VII razred (likovna predstavljanja trodikultura). naselje.kompozicije u oblasti arhitekture ./ planinsko….forme urbanih organizacija. selo /ravničarsko.video DVD materijal. planinsko…./ naselje. grad. urbanizacija prostora. Odgovarajuće reprodukcije ili menzoinalnih oblika putem pripremljene grafofolije. oblikovanje žicom. naselje. različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa. selo /ravničarsko.urbanizacija prostora . prostorna organizacija.pozitivnih i negativnih formi -Upotreba: .linijski istanjene mase slajd.

da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ . plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika . ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa . upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: .moći prepoznati strukturne linije. sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ . gvašu.okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada . flomasterima u boji.da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ . oblika-forme. i praviti gradaciju između njih .moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom . procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija 213 . pastelu. akvarelu. u cilju predstavljanja prostornosti. sjajna tkstura. prozračna. temperi.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje .OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: . materiju/: rastresito-prhko. koja bi se dobila i fizičkim miješanjem.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. zasićena tekstura.da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja.da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje .da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. mat tekstura.meka tekstura .da razviju sposobnost prepoznavanja. tvrdo-čvrsto /sabijeno/ Slikarstvo: . kolažu. osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora .da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje.da mogu razlikovati teksturne crte /linije/. realizacija kroz crtež. glatka tekstura. linije koje difinišu neki oblik.da usvoji termine: hrapava tekstura. mozaiku . linije koje predstavljaju neku formu .ovladavanje kstrukturnim linijama.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne .moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija .primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu.

TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: 214 . crtanja i slikanja . uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ . skulptorska faktura.uočavanje. prepoznavanje karaktera oblika .biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu .u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. glinamol. vajarski materijali.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ . vosak. sapun STRUKTURA PROGRAMA 1.dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije .dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/. moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno . glina. pozitivno..da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata . obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/. /način nanošenja.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu .u prostornom oblikovanju. karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija. prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture . gipsorez.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika . asimetrija . negativno Površina masa i prostor: . asimetrija. linorez. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. grafike. pozitivnonegativno/ .moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije.dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora.usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije .dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura . rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.

Usvojiti pojam teksturne crte /linije/, biti sposoban prepoznati njihove različitosti, istražiti putem teksturnih linija, spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka, imjenama dužina, pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju, usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. Teksturne linije/crte, linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka, hrapava, sjajna, mat, zasićena /zatamnjena/, prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru, linije koje definišu oblik, njegovu formu i materiju. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija, u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Različite vrste struktura; tvrada /čvrsta/, kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit, mramor, kocka šećera i sl./, meka /tijesto, plastelin, vata i sl./ 2. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja, analitičkog pristupa, vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/, boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Point = tačka, divizionizam/. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/, boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe, crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja, boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa, ofset štampa, koja je danas prisutna u svim sferama života. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. 3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/; crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja, korištenjem simetrije i asimetrije. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja, slikanja i grafike, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne, predstavljene u ogledalu/. Ovladavanje sposobnostima uočavanja, vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije, pozitivnih i negativnih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike, primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu, slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure, predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. 215

4. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje, a faktura predstavlja rukopis, odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. Boja nanesena u jednom smjeru, kružno, u različitim smejrovima /pravcima/, tanjim ili debljim /širim/ kistom. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura, pozitivnih i negativnih oblika. i primjene simetrije i asimetrije. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol, plastelin i sl. u cilju predstavljanja; hrapavo, izbrazdano, izgrebano, neravno, uglačano, ravno… 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, građenje, primijenjena umjetnost i dizajn. Od učenika se očekuje da u svom okruženju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, mogu registrovati, analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom, onda on predstavlaja masu. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Masa i prostor, kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa, ili masa koja ima izuzetno malen volumen, i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije, asimetrije, odnosa pozitivno i negativno. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost, koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/, infra struktura, saobraćajnice, pješačke staze, namjena prostora i objekata svim sferama života, zelene površine /parkovi/, igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora.

216

DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu, podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem, bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti, odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a mišljenje apstraktno. Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja, koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Za oblikovanje na plohi kroz područja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Razreda, /što trenutno nije slučaj, od 1–3 razreda/. 1. TAČKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRŠINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno 217

likovni i kompozicioni elementi. maternjeg jezika /priča. emocije /osjećanja/. čulni poticaji. prozračna. prirode i društva. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. hrapava tekstura. muzika.nevizuelni poticaji. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. Nevizuelne motive 3.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. vjetar. strah. kompaktno/ 218 . glazbene kulture. praznici. nauke i društva. kulturnih dešavanja…/. porodica. glatka tekstura. muzika..iz narodnih običaja /tradicije/. pojave u prirodi. objekti. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. muzički spotovi. palakati /sportski. sjajna tkstura. značajni datumi. sposobnosti analize i vrednovanja.. mjesto stanovanja. tuga. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava. materiju/: rastresito-prhko. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . sreća. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. biljke….značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast.iz neposrednog okruženja djeteta. niti bilo koju tehniku. mat teksturazasićena tekstura. matematike. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja.proširivanje u drugom polugodištu.. i interakciju umjetnosti. prostori. poezija/. muzički. roman. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. Vizuelne motive 2. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ . pripovjetka. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. tvrdo-čvrsto /sabijeno. etnografsko nasljeđe . Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja.meka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. novih medija i okruženja. znakovi vizuelnih komunikacija. škola. . oblika-forme. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja .

višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. asimetrija. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. stečenog znanja i usvojenih navka. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: • estetskog • psihološkog • pedagoškog.SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja. skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. urbanizacija prostora. Dakle. ne mogu biti loši. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. glinamol. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/. dvodimenzionalno. simetrija. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. grad. 1. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. linijski istanjena masa. svoje strahove i oduševljenja. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. svoje viđenje svijeta. obrade materi-jala/. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. slikarska faktura. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak. planinsko…. privid izvedene boje/. upornosti i iskustva. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. sapun. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. selo /ravničarsko./. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. prostorna organizacija. dobar pedagog može 219 . glina. predmeta i pojava. aktivnost na časovima likovne kulture. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. pozitivno. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. vosak.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. ploha. To znači da nastavnik. negativno. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik. oblikovanje žicom. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu.

želju za postizanjem rezultata i sl. odnos prema estetskom. Nema loših dječijih radova. aktivnost na času. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. 220 . i likovnog jezika/. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema.iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. u najvećoj mjeri. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece.

MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED 221 .

polovinka.tempo . četvrtinka. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima.važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. .intonacija. 222 . legato.poznaje violinski ključ . f. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. šesnaestinka i sve pauze).poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike. osminka. 6/8. portato.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). 4/4. . .Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. .primjena znanja pri izvođenju ritmičkih vježbi i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . . . artikulaciju. . ¾. mp. tempo.dinamika . ).upoznaje 2/2 mjeru.STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE II SLUŠANJE MUZIKE IIIMUZIČKE/ GLAZBENE IGRE MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). . -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. te luk i njegova različita primjena.Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja. pravilno fraziranje. mf. staccato. . muzičkih igara ili brojalica.artikulacija (akcenti. umjerena i brza tempa.

.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. . .razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije.duru. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. . simfonijska poema..prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu.izvođenje ritmičkih vježbi na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna. uvertira. arija.tokom slušanja pamti naziv djela. .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. . . podjela jedinice brojanja ). .Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. filmska muzika. izvođače i izvođačke sastave. burleska. muzičke memorije. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. . .Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju.primjena pojmova: rečenica. . . ukazuju na greške i ispravljaju i druge.upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. . SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . trodijelna i četvor. -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. PONAŠANJE Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: .Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. obima glasa.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) . Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.stiče znanja o prirodnoj. .prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). .Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. .Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima. . na koncertima i sl. vokalne reprodukcije. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.Uočava i hvali.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. . VRIJEDNOSTI. 223 . tema. STAVOVI. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . . mala dvodijelna i trodijelna pjesma (mala dvodjelna i trodjelna pjesma informativno). ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. . . suita.razlikuje vokalna.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine, upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova, učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova, te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa, a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, rečenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C – dur ljestvice, kao u šestom razredu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lakše pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže sa nadarenim učenicima. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). Upoznati a-mol prirodni, harmonski i melodijski kroz pjevanje doživljaj molskog tonaliteta. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Preporučuje se obrada najmanje 3. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska, Srbija, Poljska, Belgija, Rusija, Izrael...), čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 ritmičke vježbe(mogu biti pripojene sviranju i pjevanju).Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je naučiti prvo pjesmu, pa zatim učiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj, bubnjić-doboš (mali bubanj), bubanj na đerdinu, talambas i def. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U program su uvrštene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ), pjevačke glasove ( dječji, ženski, muški glas), hor/zbor ( dvoglasni, troglasni, četveroglasni ), vrste hora ( dječiji, ženski,muški i mješoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje, emocionalno) ali po 224

potrebi i selektivno. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije, sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvođača, muzičkog oblika (informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima, zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima, ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost, kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. U okviru redovne nastave je hor/zbor(mlađa i starija uzrasna skupina) i orkestar (tamburaški, harmonikaški i drugi).Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Pored redovne nastave, važnu ulogu ima vannastavna aktivnost koncipirana kao izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, sviranje pojedinih instrumenata prema interesu učenika i mogučnostima nastavnika,formiranje kluba ljubitelja umjetničke muzike itd) . Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. – 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( dvoglasno i troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu.

225

RAZRADA SADRŽAJA
SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UČENJA, OCJENJIVANJE)

I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR
1. Stoljeće ljubavi, Slavko Olujić, stihovi Rešad Hadrović, 2. Kako je divna, Julio Marić, stihovi Miroslav Kovačević, 3. Ispraćaj zime, N. R. Korsakov, 4. Simpatija, tekst i muzika: Ajka Kolaković, 5.Prijatelj, tekst: Mahir Vehabović, muzika: Belkisa Vehabović, 6.Nek' svud' ljubav sja, Belgija ili Kad se pjeva, narodna iz Poljske, 7. Podmoskovske večeri, Rusija, 8.Čvrsta volja, L.V. Beethoven, odlomak iz opere ''Fidelio'', 9. Džo banana, Minja Subota, kantautor, pjeva Minja Subota i dječji hor, 10. Moja mala djevojčica, pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić, 11.Bulbul mi poje, zora mi rudi, 12.Čija je ono djevojka, 13. Tamburalo momče uz tamburu, 14.Hajde dušo da ašikujemo, 15.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku, 16. Moj beharu, ko li mi te bere, 17. Ječam žele Tuzlanke djevojke, KANONI 1.Troglasni kanon, Joachim Denhof, 2.Shalom Chaverim, jevrejska

- Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: - uočavaju i određuju karakter pjesme, mjeru, tempo, dinamiku, i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama; - poznaju notna trajanja, pauze, violinski i bas ključ; - prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija, artikulacija, dikcija, disanje, fraziranje); -imenuju solmizacijom abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu, i

- Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija, razvija muzička memorija i proširuje obim glasa, - Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'; -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela; -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji; - Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi; -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi; - muzicira samoinicijativno i bez podsticaja, - aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti;

-Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih;

- Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru
-Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom; - Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet, te često pjeva i svira;

-Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kuća; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) ; -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k,ao vrijednosti; -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom; - Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni - pjevanje u školskom horu/ zboru - sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa

-Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke, premetaljke rebusa; -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi, u porodici), -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju; -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika; - Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu;. -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti,

- Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. - Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe), jer zna da tako trena; -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici

-pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru; - imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente; - sviranje na metalofonu; - izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima; -upoznaju a-moll prirodni, harmonski

____________________
IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE

Izbor:
1. Šota, igra ili Anterija kolo,

i melodijski,

-Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu;

226

triolu ''ta-te-ti''.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. I stavak. _____________________ __ . J. -Razvija kreativnost.gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. violinu. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda). simfonijska poema.Tačno određuje dinamiku (glasnoću).donosi estetski sud o djelu. dječije radne i kulturne navike. W. 2. udaraljke) . sortiranje i izvođenje zaključaka. Richard Strauss. -Predlaže i izvodi pratnju. Neum Klek ili Paun pase.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1... (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara. Antonio Vivaldi 10. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno . duhački. 3. te ih stimulira direktnim učešćem u kolu. .Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. Andante. -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu 227 . . Brandenburški koncert br. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu.(''ta-te'“. .Upoređuje note i njihova trajanja. Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. 46. upoređuje. Johan Sebastian Bach: 8. komentira osobine djela. .Brzo uočava i saopštava izvođača. seosko srpsko stanovništvo 4. . Amilcare Ponchielli 11. često traži da se djelo ponovno sluša.Predlaganje muzičke igre za priredbe. -pravilno izvodi igru odnosno kolo. ___________________ ____ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. Mozart 9.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. zahtjevima muzičke igre. uzima učešće u improvizaciji _____________________ _________________ . -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. . . Igre iz Sarajevskog polja.Uočava. pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . Tri burleske. Suita br.Razlikuje izvođačke ansamble: solo.A. . Refleks za flautu.Samostalno određuje karakter kompozicije . Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. . Robert Schumann 7. Tako je govorio Zaratustra op. Varijacije za gudački kvartet.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. izvođače i kompozitore . Julio Marić 3. Uvertira iz opere Carmen. -Upućuje. trava raste. 18. klarinet.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. Bizet 5. -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti . op. kombinuje (aranžmani).tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. orkestar ili grupa -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . -Samostalno izvodi zadane pokrete. _____________________ __ .upoznaje instrumente narodnog orkestra. Jasmin Osmić 2. igre i kola. Brahms i Arabeska u C-duru op.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. . Igra satova. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. prikupljanje materijala i bilježenje. pamti i imenuje pojedine pjesme. 1. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. pomaže. razlikuje. . Grieg 6. udaraljke.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. 30. I stav Allegro moderato. -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Hercegovački linđo. (multikulturalnost) _______________________ . . Vlado Milošević 4. narodni orkestar. . klavir.izvodi zadanu koreografiju. E. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). i četiri šesnaestine''ta-fa-te-fe''). Valcer i polka 1Dvije ritmičke vježbe koje rješavaju određene zadatke(triola i četverodjelna podjela vremenske jedinice)______________________ _ III..pjevač ili soloinstrument. (IIV). Introduction. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. Valcer u As-duru. G.Određuje karakter djela.Sposoban je da uz slušanje muzike i -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati. 3 u Gduru. -primjenjuje ranije znanje na novu igru. .

improvizira i kombinuje instrumente. mp. mf.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. u paru (dijalogom). -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst . ritam.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. 12. -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: .Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. kompozitora i njihova najpoznatija djela. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. orkestarskih instrumenta. 228 .Izražava instrumentima razne ritmove iz života. ženski ( sopran-alt ). ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).Stvara kombinacijom riječi. posjeta školskoj priredbi i koncertima.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . Čajkovski.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela. _____________________ .Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. -Prepoznaje vokalno. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira. 17. . XIV Rukovet. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. istražuje. austrijska narodna. dinamiku. Cherubini. I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. -Poznaje i pamti imena bh. -Na muziku progovara likovno ili literarno. . ______________________ . . . melodija.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici.Španski ples iz baleta «Labuđe jezero» P.Prilikom slušanja muzike. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . S. .Haydn. . -Pisanje eseja o posjetama koncertima . . ______________________ . . hor/zbor . individualna. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija. . . dodaje. muški (tenor-bas). S. pjeva Dragan Stojnić 16. f.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. Kanon (dječji hor) 15. -Saradnja sa lokalnom zajednicom.Razgovorom o muzici u okolini. školi i okolini .Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . stihovi: Aleksa Šantić. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem.Slobodnija improvizacija kolektivna. kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice. muzika: Ranko Rihtman. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. posebno na koncertu.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. .timpani. grupna. upoređuje. . te oznake za crescendo i decrescendo. itd. Dječja simfonija ( sva tri stava) J. Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. Runolist. .Prati ponašanje na koncertu. I. . -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja _______ -Samostalno eksperimentiše.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju.Priprema. -poznavanje italijanskih oznaka za tempo. Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. . .razlikuje glasove: dječji. instrumenata. . iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. Na času pjevanja. što ih motiviše na učenje. tempo.Samostalno smišlja.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. mijenja. Richard Rogers) 13. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio. .uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. poštuje pravila ponašanja. pokreta i likovnim izrazom.

-Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva . 229 . slika za scenu itd.Sam uzima učešće u izradi kositma. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“.gdje je škola ___________________ ___ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 230 .

Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. sportski ples. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. zajedno sa društvenim subjektima. U tom kontekstu. Po svojoj koncepciji. zbog toga je potrebno da škola. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja.Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . (3) sigurnost učenika. 231 . eventualno. b) sport za sportiste. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. školska sportska društva). kinezio-terapijskim aktivnostima. materijalnih i prostornih uvjeta. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. rekreativnim i. U ovom ciklusu. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. a uključivanje učenika je dobrovoljno. sportsku rekreaciju. folklor). program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. (6) razumije. c) umjetnički sadržaji (ples. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju.

te funkciju krvožilnog.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . upiranja i penjanja: . premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. Višenja. Skakanja: . dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. dišnog i koštano-zglobnog sistema. naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. alkohola. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora.Osnovna motorička zanja x x x x x x x 232 . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine.Ciljevi.. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu. te funkciju krvožilnog.Različite varijante premeta u stranu . Obrazovni x x x x 2. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. njihu na prečci. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. Bacanja: . različitim varijante premeta u stranu.Trčanje na 20 m „leteći“ 2. alkohola.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. Trčanja: . Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 3. te koordinacije i gibljivosti. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa.Njih na prečci . Kolutanja: .Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom.

okretima.Skokovi sa spravom po izboru . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Valovite kretnje rukama i tijelom . disco fox-u..Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . kontranapadu .Oduzimanje lopte presjecanjem (*) . složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. mini odbojci 4:4.završna akcija Odbojka: .Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta . koreografiji aerobike. I 8..Kontranapad .završna akcija. a shodno potrebama učenika Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek.. sadržaji.. oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije. 3.Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .Ravnoteža: . napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”.2. Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih 4.odbrambenom stavu i kretanju u odbrani.Disco fox . usprav kroz čučanj 6. te koordinacije i i mogućnostima škole i okoline gibljivosti. nogomet tehnici ubacivanja lopte u igru rukama. Borilačke strukture: .Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) . skokovima sa spravom po izboru.Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije .Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama . Odgovarajući sadržaji iz: 1. saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º .šutu s pozicija krila i kružnog napadača.. valovitim kretnjama rukama i tijelom.Brzina: .Okreti . odbojka . „mačjem“ skoku na niskoj gredi.Premasi odnožno na dvovisinskom razboju... Ritmičke i plesne strukture: . Igre: Rukomet: .Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º. x x x x x x 233 . košarka .Dizanje lopte visoko na krajeve mreže ..Snaga: . kao drugi kineziološki pokreta.Mini odbojka 4:4 Nogomet: .„Mačji“ skok na niskoj gredi 7.Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: .Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7.košarkaški dvokorak (*) . Motoričke sposobnosti x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru. Antropološki 1. 5. 2.Koordinacija: . ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak.Engleski valcer (*) .. 7.Gibljivost: 2.dizanju lopte visoko na krajeve mreže..1. pojedinačnom i grupnom protunapadu. 6.Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) . Koreografija aerobike 8.

Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. Uljudno se ponaša na satu i u školi. te poboljšava posturu. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. Uspješno kontrolira agresivnost u igri. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. Funkcionalne sposobnosti: 3. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. koordinacije. gibljivosti i ravnoteže. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva. Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima. odnosno pravilan uspravni položaj tijela. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih 5. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. Aktivno.Preciznost: 2.. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. brzine. x x x x x x x x x x x x x x x x x x 234 . Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova.

koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. kao što su nogomet. podstiču razvoj ličnosti učenika. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja.. kao što su boks. plivanja. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. statičke snage i dinamometrijske sile. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. Na toj osnovi. sa dosta slobode. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. ritmičke gimnastike. preciznosti. sprava. kružno-intervalni metod. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. karate i dr. Društveni zahtjevi. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. ravnoteže. dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. koje osigurava optimalne psihološke. Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. judo. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. 235 . obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). rekvizita i ostalog nastavnog pribora. repetitivne. odnosno. koja su bitno obilježje tzv. u prvom redu. što učenici teško prihvaćaju. eksplozivne. rukomet.. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju.. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. brzine. hrvanje. biciklizma i dr. metod stanica. košarka i dr. koja se susreću u sportskim igrama. skokova u vodu i dr. daklen ciklična i aciklična. (b) aciklična motorička znanja. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. što se. borilačkih aktivnosti. fleksibilnosti. targent-trening i sl. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičkometodički postupak nastavnika. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. (c) kompleksna motorička znanja. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful