BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA TUZLA KANTON Ministry of education, science, culture and sports

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

110

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI GODIŠNJI SEDMIČNI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 35

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija /Zemljopis Historija /Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička /Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj Religijska kultura/Vjeronauka

111

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

112

Bašeskija. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. Kišević. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Z. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni historijski romani Fantastična pripovijest i Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. Sarajevski ljetopis (odlomak) N. kontrast Vrste -pejsažna. Sadako hoće živjeti R. Jesenjin. opkoračenjestanka u opkoračenju. Komanči (odlomak iz pustolovnog romana) Grmljavina stada) A.NPP ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE ŠKOLE Književni tekstovi Lirika D.Grey. Ilić. šaljiva. Čistač obuće Broj sati Književnoteorijski pojmovi Ritamintonacija. Voćka poslije kiše T. Antić. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne. upotrebljava ih u vlastitome tekstu Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 Epika Fabulapokretači fabule. Dizdar. Nešto važno da ti kažem Nerkesi. inverzija. Zapis o zemlji E. Egziperi. Humo. Hrt (odlomak) S. Lampa na prozoru H. deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojnoobrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. domoljubne i šaljive pjesme Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. Ujević. Pavlović. teksta Određuje pokretače radnje. Vanjka K. Pjesma o peru M. Sijarić. Šop. Ćorović. Bruckner. Čehov. Trifunović. zaustavljanje fabule Lik-psihološkoetička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji. Sidran: San o Bašeskiji Epika Ć. James Cook 2 2 2 Granične književne vrste: Uočava glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti 113 . P. Cesarić. stanka. sredstva zaustavljanja radnje Razumije.Mali princ (odlomak) M. Bakine naočari M. Čukovski. Poslije djetinjstva A. U poznu jesen D. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. inverziju. Pjesma o keruši V. Dažd N.M. Akvarel S. Ibrahimbegov ćošak A.

Šehović. Nenad Radanović:Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. balada) Odlomak drame Hasanaginica M. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 6. Alija H. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11. putopisa i dnevnika Uočava glavne značajke drame: dijalog.(odlomak) I. putopis.. Branka Primorac:Maturalac 8. dnevnik 2 2 2 Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Uočava razliku između ljetopisa. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. likovi Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Sekulić. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 13. putopisa i dnevnika Uočava razliku između drame i drugih književnih vrsta 2 2 2 1 2 Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karakteristike usmene književnosti 2 LEKTIRA ZA SEDMI RAZRED: 1. Egziperi: Mali princ 4.Mark Tven: Kraljević i prosjak 12. Kočić. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 7. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. Oslo pod snijegom (odlomak) P. Zijo Dizdarević Pripovijetke ili Teme Nafije Sarajlić 5. Dnevnik Ane Frank 114 . Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 9 Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Jazavac pred sudom (odlomak) F. Ogrizovića Narodna romansa ( izbor) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) izbor ljetopis.

zemlji – narodu Temeljno i preneseno 1 značenje riječi Uočavati riječi koje Uočava preneseno značenje Razlikuje književne i pripadaju familijarnoj riječi na jednostavnim neknjiževne riječi leksici. (dopunskog. kraju. prezent pomoćnih glagola Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu premamorfološkim 115 . za) značenja riječi Uočiti da možemo preoblikovati uređenje česticama Razlikovanje glagola po rečenično značenju Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. sprezanje/ 1 +1+1 konjugacija. Razlikovanje temeljnog (osnovnog) Prepoznaje osnovne čestice značenja od prenesenog (da. god. neprave i uzajamno povratne Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Čestice ili riječce 1 (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI 1+1 Riječi s konjugacijom (ponavljanje) Razlikovanje glagola po značenju Glagolski oblik/osoba i broj 1 Prepoznavati glagolski Razlikovanje glagola po oblik/osobu i broj predmetu radnje i po vidu u rečenici Glagoli radnje po predmetu 1 Razlikovati prijelazne. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma.Programski zahtjevi RJEČNIK I GRAMATIKA . naravno. doista.46 SATI Odgojnoobrazovni Minimalni ishodi učenja Broj časova ciljevi Uočavati nenaglašene Pravilno pisanje i izgovor riječi i pravilno ih nenaglasnica/atoničkih čitati u izgovornim riječi cjelinama Maksimalni učenja ishodi Naglašene i nenaglašene 1 riječi (naglasne cjeline) Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Riječi za imenovanje 2 pripadnosti mjestu. sigurno) Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. li. te riječi iz zavičaja primjerima. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju pridjevi i 2 tvoriti Pravilno glagolske pridjeve Prezent. proširenog) ne. Razlikovanje glagola po neprijelazne i predmetu radnje povratne glagole Razlikovati svršene nesvršene glagole Prepoznati infinitiv njegove završetke Prepoznati i glagolske pridjeve i Razlikovanje glagola po vidu Glagoli po vidu 1+1 Infinitiv osnova i završeci) Glagolski glagolska imenica (infinitivna 1 i Razumije ulogu infinitiva u Razumije ulogu tvorbi infinitiva u dopuni glagolskih oblika glagola upotrebljava Uočava glasovne promjene u gl.

priloge u službu u rečenici govorenju i pisanju Objašnjava službu gl. i II. jed. tvorbu i Upotrebljava gl. subjekat. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Izricanje futurom budućnosti 1 + 1 Prepoznati. u značenje i tvorbu drugi te njihovu tvorbu govorenju i pisanju kondicionala II.glagola Perfekt 1 +1 obilježjima (osoba i broj) i jotaciju u prezentu futurski Prepoznati perfekt i Prikladno upotrebljava Uočava razumjeti njegovo perfekt u perfekt osnovno značenje govorenju i pisanju Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prepoznavanje aorista imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika i Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. l. molbu i zabranu Izricanje zapovijedi i 1 molbe imperativom Kondicional I i II 2 Prepoznati i razlikovati Pravilno koristi kondicional Uočava i razumije kondicional prvi i I. neličnih te prostih i složenih glagolskih oblika u lične i nelične oblika rečenici i zna tvorbu Vrste rečenica po značenju Prepoznaje vrste rečenica i sastavu Prepoznaje imenski predikat u rečenici Uočiti značenje. razlikovati. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. dodatke otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikovati predikat od imenski Prepoznaje imenski predikat Predikat – imenski i 1 glagolski 116 . i službu Prepoznaje imenski Uočava da glagoli riječi u rečenici predikat. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed. priloga u rečenici Sistematizacija znanja o 1 glagolskim oblicima REČENICA Jednostavna proširena rečenica 1 1+1 Razvrstava glagolske Zna razliku između ličnih i Uočava službu oblike na proste i složene. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Izricanje prošlosti 3 + 1 aoristom. imperfektom i pluskvamperfektom Može zamjenjivati aorist. Samostalno spreže glagole u futuru I. Glagolski prilozi 2 +1 Uočiti značenje.

društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u Prepoznaje objekt u rečenici rečenici.1 čas GLAGOLSKI NAČINI I GL. apozicija Složena rečenica 1 1+1 Uočavanje u tekstu Pojam složene rečenice Uočava više predikata u Razlikuje složenoj rečenici zavisnosloženu od nezavisnosložene rečenice Razlikuje i navodi glavne osobenosti u razvoju standardnog (književnog jezika) Razvoj standardnog 2 Prepoznavanje kulturnog. indirektni objekt Uočavanje u tekstu Razlikovati pridjevni imenički atribut i Prepoznaje apoziciju atribut Objekt (direktni i indirektni) Objekt i odredbe averbijalne 1 Atribut: pridjevni atribut 1 i imenički atribut i Razlikuje pridjevni i imenički atribut Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa i Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Apozicija (pojam) 1 Prepoznati apoziciju Prepoznaje apoziciju atribut Atribut. PRILOZI . riječce . stoljeća identiteta u razvoju jezika (književnog jezika) -Bosanski. priloga u rečenici Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata količina.1 čas REČENICA.glagolskog predikata Vrste predikata Priložne rečenici (uzrok. društvo) oznake 2 u 1 Uočavanje u tekstu Razlikuje glagolski i menski Prepoznaje složeni predikat glagolski predikat Objašnjava službu gl.2 časa GLAGOLI ( glagolski vid. prezent) 2 časa GLAGOLSKI OBLICI ZA PROŠLOST . Razlikovati Razlikuje direktni i direktni i indirektni objekt.5 časova 117 .1 čas FUTUR I i II . lingivstičkog u razvoju standardnog 19.REČENIČNI DIJELOVI .1 čas GLAGOLSKI OBLICI ( infinitiv.1 čas GLAGOLSKI OBLICI . prijelaznost ) . hrvatski i srpski jezik NAPOMENA: Časovi za ponavljanje i utvrđivanje gradiva: RJEČNIK ( naglasnice. Uočava historijske periode (književnog) jezika do sociološkog. temeljno i preneseno značenje riječi.sistemaztizacija. 1 Primjenjivati i uočavati Uočava priložne oznake priložnu oznaku uzroka.

imenica i pridjeva.KULTURA IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Pričanje događaja retrospektivnim slijedom izlaganja Pričanje doživljaja retrospektivmim slijedom izlaganja Pričanje događaja uz upotrebu opisa pejzaža Pričanje doživljaja uz upotrebu opisa lika Odgojno-obrazovni ciljevi Broj časova 1+1+1 Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama.usmjereno čitanje Dvije pravopisne vježbe 1 1 PISANJE Dva školska pismena zadatka 2 2 118 .Uočavanje stilske funkcije glagola.visina i jačina glasa 1+1+1 1+1+1 ČITANJE I SLUŠANJE Interpretativno čitanje lirskih. vizuelni i akustični elementi.uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje. PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 1+1+1 DESKRIPCIJA DESKRIPCIJA Opis portreta Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Vanjski i unutrašnji portret.boja. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja:u sebi.uticaj društvene sredine na lik Redoslijed pojedinosti u dinamičnom opisu.rečenična intonacija.funkcija glagola u opisu Služiti se govornim vrednotama:rečenični naglasak.osjećanja i postupci lika.

.pisanih vokativa.) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju 1 1 1 Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene(č.-ije u gl.RAZRED Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva.ulice.pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe(se) uz povratne glagole.trgovi.nabrajanje rečeničnih dijelova.šaliti se.r.ć.oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica(zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici(odvajanje apozicije.parkovi) Pravilno pisati i govoriti povratne glagole(smijati se.-je.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS ZA 7.r.jd.).čija osnova završava na – je(htjeti.pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati radni glagolski pridjev u m.) Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja(gradske četvrti..dijelovi sela.živjeti.nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika(apostrofa) i točke/tačke sa zarezom 1 1 1 Prepoznati i pravilno pisati izostavnik i točku sa zarezom 1 119 .jd. pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagole Pisanje infinitiva i radnog glagolskog pridjeva(m.smjeti.dijelova naselja.trgova i ulica...

uočiti sličnosti i razlike između prikazana kvadratima 1 filmskog kadra i kvadrata stripa(plan i ugao gledanja) NAPOMENA ZA 7. 1 rasvjeta) Izražajna sredstva stripa: Prepoznati izražajna crtež.kvadrat.kostimografija (scenografija.kostimografija.fabula sredstva stripa.vožnja. plan Prepoznati izražajna sredstva u filmu.scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva 1 Knjiga-film:Mark Tven:Kraljević i prosjak(igrani film) 1 Pozorišna izražajna Pozorišna i zražajna sredstva:govor.MEDIJSKA KULTURA Filmska izražajna sredstva Kadar.ugao snimanja.panorama) Filmska maska.dinamična kamera.sce sredstva u predstavi nografija.pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma(statična kamera.gluma.43+ 8x2 lektire: 59 časova Jezik: 46 časova Kultura uzražavanja: 24 časa Pravopis i pravogovor: 7 časova Medijska kultura: 4 časa Ukupno: 140 časova 120 . RAZRED Književnost.

učenici s teškoćama u razvoju. npr. Učenicima sa ošećenjima vida treba obezbijediti: . nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. rječnici. Nastavni program za predmet Bosanski. Darovitim učenicima se može ponuditi da se obaveznim temama bave u većem obimu samostalno pronalazeći nastavnu građu (enciklopedije. hrvatskog.meke olovke koje ostavljaju deblji trag ili flomastere odgovarajuće debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini .obične ili specifične sveske sa jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti . srpski jezik i književnost strukturiran je od nastavnih područja koja se adekvatnim didaktičko-metodičkim postupcima mogu prilagoditi učenicima različitih obrazovnih sposobnosti. Osim otkrivanja i poticanja njihovih darovitosti. Za darovite učenike svaki nastavnik će na osnovu programa za nastavni predmet oblikovati poseban program u zavisnosti od potreba i mogućnosti učenika. srpskog jezika mogu se razvijati interesi i potrebe učenika za istraživanjem jezika. srpskog jezika I književnosti. Čitanje i pisanje svrstava se među najvažnija sredstva za napredovanje učenika u obrazovanju. dodatnim učenjem rječnika. Za učenike sa teškoćama treba uraditi prilagođeni program rada.. UČENICI S TEŠKOĆAMA Sastavljanje liste onoga u čemu je dijete uspješno predstavlja dobru osnovu za razvijanje strategije podrške i postavljanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva programa za svako dijete za koje se radi prilagođeni/individualni program.daroviti učenici. Posebnosti u radu s učenicima s OŠTEĆENJIMA VIDA Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu.lupe . te disleksičnim ili disgrafičnim učenicima. DAROVITI UČENICI Darovitost učenika može biti različita. Učenje čitanja i pisanja predstavlja veliki napor i izazov učenicima s poteškoćama usvajanja čitanja i pisanja.diktafon. hrvatski. recitovanju. gramatike.UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA Redovnu osnovnu školu pohađaju učenici sa različitim odgojno-obrazovnim potrebama . Dodatnom nastavom iz bosanskog. U osnovnim školama postoje vannastavne aktivnosti koje potiču i razvijaju darovitost učenika. lično napredovanje i kvalitetniji život u zajednici. Prijedlozi za rad s učenicima s teškoćama u razvoju 1.udžbenike i pisani didaktički materijal na crnom tisku primjerene veličine slova .više vremena za pojedine aktivnosti na času . učenici kojima je neki drugi jezik maternji itd. mediji…) ili bave različitim projektima. 121 .odgovarajuće osvjetljenje . hrvatskog. u pisanju. višejezicni učenici. a za učenike kod kojih je tip i stepen teškoće takav da ne mogu ovladati čak ni modifikovanim programom (koji sadrži minimalne programske zahtjeve nastavnog predmeta) treba uraditi individualni obrazovni plan. glumi. pravopisa. potrebno im je ponuditi i različite sadržaje iz bosanskog.

filma. odnosno na mjestu odakle može i lakše ostvarivati vizuelni kontakt s nastavnikom (u ovisnosti od rasporeda sjedenja i oblika rada). stalno provjeravati je li učenik razumio sadržaj. 122 . pravilo.osigurati primjereno radno mjesto . slika. jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje učenik mora naučiti u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica.podsticati grupne oblike rada . jednostavna pitanja. služiti se individualiziranim nastavnim listićima. tišim i laganijim tempom . .češće primjenjivati pismene ispite znanja. Programski sadržaji se prilagođavaju učenikovim mogućnostima tako da.2.ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji . slušne. U komunikaciju sa učenicima koji imaju oštećenje sluha neophodno je obratiti pažnju na jasno i razumljivo govorenje i ujednačenu brzinu izgovora.fiksiranje papira za pisanje ili sveske za radnu podlogu.. pojmove i definicije i po potrebi dati dodatna objašnjenja. Posebnosti u radu s učenicima S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA Uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme i pomoć u kretanju. često provjeravati razumijevanje. Prilagodbe u radu za učenike s JEZIČNIM I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU: predvidjeti duže razdoblje za usvajanje leksičkih i gramatičkih pojmova koristiti različite vrste podražaja – vidne.ne oponašati učenika niti dopustiti drugima da to čine . koristiti mnogo konkretnih primjera zadavati manji broj zadataka rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski uputiti učenika u tehnike bržega zapamćivanja te da uči uz pomoć mapa uma koje će samostalno izrađivati. a govorne vježbe su od velikog značaja. neposrednim prirodnim kontaktom itd. 4. U realizaciji nastavnog časa i planiranju didaktičko-metodičkih postupaka poželjno je motivaciju temeljiti na iskustvu učenika ili iskustvo stvoriti na temelju slika. Posebnosti u radu s učenicima S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU Prilagodbe u radu za učenike s POREMEĆAJIMA GOVORA: . pitanja zapisati na tabli ili nastavnom listiću. smirenim. a zatim posegnuti za pisanjem.obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom.učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti. Učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda. dodirne kod obrade novih sadržaja.. Posebnosti pisanja: . . U komunikaciji sa učenikom treba postavljati kratka. Posebnosti u radu s učenicima S OŠTEĆENJEM SLUHA Uz akustični hendikep pojavljuju se i sekundarni poremećaji u govoru. sažete. Posebnosti se uglavnom odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku. primjer. dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja.tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu.brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka . 3.. koristiti prerađene.

. .) 5.omogućavati sticanje znanja kroz igru . vježbi i ponavljanja.koristiti različite edukativne kompjuterske igre. Posebnosti u radu s učenicima SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA Programski sadržaji prilgođavaju se mogućnostima učenika i primjereni su njegovim sposobnostima. . U planiranju rada sa ovim učenicima nepohodno je sistematski i kontinuirano: .sadržaje teorijskoga tipa sažeti isticanjem bitnoga. 123 .poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti . individualizirane nastavne listiće i različite didaktičke igre . manjih nastavnih cjelina (usmeno ili pismeno.- pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika ili koristiti samo usmeno provjeravanje kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (učeniku se mogu u diktafon izdiktirati obaveze za rad kod kuće.učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz više objašnjenja.davati učeniku dodatno vrijeme za rješavanje zadataka .pojednostaviti sadržaja uz povezivanje s potrebama i iskustvima iz svakodnevnoga života učenika. .primjenjivati adekvatne. ovisno o tome koji način provjere znanja je učeniku lakši).izrađivati sredstva koja učeniku omogućuju postepeno perceptivno spoznavanje apstraktnih sadržaja (originalan didaktički materijal) .vršiti češće provjere kraćih.bitne činjenice i sl.

STRANI JEZIK ENGLESKI (prvi i drugi) NJEMAČKI (prvi i drugi) () 124 .

ENGLESKI JEZIK (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. * A1.3 za sve četiri jezičke vještina i A2. jelovnici. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete. obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. poruke. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati. u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje 125 . vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. natpisi na javnim mjestima.3* i djelimično nivoa A2. kratka pisma. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. na pošti.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe. pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu.

prošireniji rječnik. predmete. Gramatika Vokabular Funkcio nalno osnovno znanje Učenici će ponavljati ili učiti nove Učenici će ponavljati ili učiti: riječi vezane za zadane teme. which. vezane za zadane teme i niječni. what. geography. what.yours. some. mjesta . npr.članove : a. working conditions. npr.sastavljati dijaloge .prepričavanjem kratkih tekstova .osobe.upitne (who.Svijet životinja. predmeta.spajanjem stubaca A i B . Past Simple pravilnih i nepravilnih prošireniji rječnik.Zemlje engleskog govornog theirs. all.Opisne pridjeve vezane za zadane transport itd.tačnih/netačnih tvrdnji . rječnik. expensive.posvojne(mine.označavanjem: .prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova . outings itd.brojive i nebrojive family gatherings . an. npr.rješavanjem zadataka višestrukog izbora .koristiti javne usluge (npr. upitni) gramatiku. ours.Slobodno vrijeme. social customs itd. nobody. npr.prošle i sadašnje događaje -uspoređivati . any. Imenice: . Zamjenice: school curriculum. .Zdravlje. those) .sudjelovati u razgovorima na zadane teme . osnovni rječnik. osnovni . few. his.nepravilnu usporedbu pridjeva rječnik. hers. (a) Životni uvjeti.pridjeve neodređene količine i broja. Afikse. nešto prošireniji .diktate .svakodnevne aktivnosti . anybody.osobne (padež subjekta i objekta) curricular activities . nothing) people. poštu. telefon. have/have got (potvrdni. prošireniji rječnik.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. that a meal in a restaurant. employment. anything.NASTAVNI PLAN I PROGRAM Stupanj /razina 7. climate. ordering or serving .pokazne (this.davati specifične obavijesti . supermarket. osnovni . that. pets. aerodrom) . .ispravljanjem pogrešaka.predmete .Moja zemlja. npr. fraza i rečenica .pravilnu/nepravilnu množinu .ljude . . Future Simple Present Continuous za izražavanje Osim stalne nadogradnje svog budućnosti rječnika. names of some meals.kratke opise ljudi. npr. . climate.govoriti o prošlim događajima i aktivnostima . description of glagola climate. which. (a) litle possessions. npr. these. the. its. teme .Determinatore .popunjavanjem praznina b) ČITANJE I REAGIRANJE Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: .recitiranjem recitacija i pjesama rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih/netačnih tvrdnji . much. people .odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika . dopunjavanjem nedovršenih rečenica PRODUKCIJA a) GOVORENJE Učenici će: .Obitelj. these (girls). zero rječnik. učenici će naučiti koristiti: Going to -oblik Glagole be. razred Osnovna škola 7 godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Funkcije i vještine Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi . Past Continuous particular weather. some extra.posvojne pridjeve preparing meals. npr. whose unemployment. osnovni rječnik. many.slaganje i neslaganje vezano za zadate teme .neodređene (somebody. događaja. sports and games Present Continuous .pokazne pridjeve: this (girl).igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: .Vrijeme i godišnja doba.upitne pridjeve. culinary art (boy). geography. željeznički kolodvor. whose) . .odgovaranjem na pitanja . dirty 126 . those (boys) . seasons of the year. npr.izražavati: . Pridjeve . zdrava ishrana. itd. domestic and wild Brojeve: redne: 1-100 animals Glagole: . npr.Škola. npr. prošireniji Present Simple rječnik.određenih riječi. something. one’s) područja i druge zemlje.izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: . .opisivati: . npr.

.mjesta itd. school choir. care about us itd.Vremenske rečenice . or. sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and. vezane za zadane teme. would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način. crylaugh Složenice. npr. Rečenice: . discuss a subject.could.rečenice ( prvi tip) . selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 127 . vezane za zadane teme. must.If. guitar lessons.Red riječi (red riječi tipične rečenice) Antonime. may. but. ask-answer. vezane za zadane teme. dirty-clean. will. have to. walk a dog. orange juice Kolokacije. npr. npr. because itd. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi.pisma dopisnom prijatelju itd. .redati riječi u rečenice Modalne glagole: can .

koriste informacione tehnologije kod učenja jezika . nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. slobodnog vremena učenika.koriste samostalno udžbenike. . ako je potrebno. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. i njegovim doživljajima i uzrastom. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. estetske i intelektualne sposobnosti. a u okviru datih tema. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. komunikaciji. kao što je parafraziranje . kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. podstiče kreativnost. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.Naučiti da poštuju tradiciju. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . na ono što učenike interesuje itd. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. načina življenja a u okviru datih tema. mijenjati metode rada . običaje.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik .Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. te razvija njegove kulturološke. edukacije. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije.koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. uz punu slobodu 128 . .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. navike drugih ljudi itd.Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče . kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd.

Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. da bi im bili što atraktivniji. čitanja i pisanja. na prikladan način ukazati na greške. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata .upotreba savremenih tehničkih sredstava .analiziranje teškoća u procesu učenja . Naravno. za uočavanje pojedinih detalja itd. koliko je to moguće. SMS ili e-mail poruka itd. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Preporučuju se: .podsticanje inicijative učenika . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. kao što su pisanje pisama. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. ritma i dramatizacije . precizna uputstva.obogaćivanje nastave elementima igre. pisanje prema modelu. popunjavanje formulara. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. izbor i prilagođenost teme.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada . Sredstva.dinamičnost i krativnost . raznovrsniji i pristupačniji. oglasa.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje . 129 . izvještaja. određene pojedinačne informacije. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. koristi odgovarajuća leksika. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. već mu nakon toga. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. uz pohvalu za aktivno učešće. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. poštuju gramatička i sintaksička pravila.neverbalnog i verbalnog izražavanja.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd.

matematike. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. biologije. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. 130 . . Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. umjetnosti. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Interkulturalne vještine Učenici će: . Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.upoznavati različite kulture i tradicije. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. pismenih vježbi. kontrolnih zadataka. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. u svakom polugodištu po jedna. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika.

whose) . sunny…) in the garden. nobody. buying some vegetables and fruit). my clothes. 2) verbalno.tražiti i davati informacije .identificirati ljude i predmete . označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. something…) Pridjeve: .izraziti na vrlo jednostavan način: 1) neverbalno. that (boy). weather (rainy. lunch box. any. fire) • Škola (school premises. b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.ENGLESKI JEZIK (DRUGI STRANI JEZIK) – 2 SATA SEDMIČNO – 70 SATI GODIŠNJE Stupanj Teme Porodica Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: . (vegetable/flower garden). grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. dovršavanjem rečenica. jump rope). gym. usebi ili naglas. these.100 Glagole: Present Simple (potvrdna.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) Životinje Praznici . upitna forma) Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. tent. entertainment • Okruženje. this (girl). pupils’ things.neka raspoloženja i stanja . ispunjavanjem tabela i križaljki.pokazne pridjeve. which. furniture. seasons of the year. some musical 7. nebrojive . that. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore.zero . some gardening tools (spade. those) .locirati ljude i predmete . those (boys) . davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd.ljude i predmete . much.brojive. swing.trenutnu aktivnost .: ponavljanjem riječi.upitne pridjeve (what. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. npr. swimming pool).opisivati: . friends itd.prisvojne pridjeve. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd.članove: a/an. in the country (camping. outings. these (girls). anybody. grandfather. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. odnosno negativne ili netačne odgovore.Neodređene (somebody. school subjects. uncle.Determinatore.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . . going out (library. odrična. npr. the. narodi . upitna forma) Present Continuous (potvrdna.Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1.slušati očekujući da čuju određenu informaciju . godina učenja engleskog jezika . • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother.Pokazne (this. all) .predstaviti sebe i druge Svakodne vni život 2. odrična. visiting relatives. watering can). many.at the park (slide.upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: .postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje. which. what.Prisvojne (mine. razred Osnovna škola a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno.Lične (padež subjekta i objekta) .: izvršavanjem uputa i naređenja. popunjavanjem 131 . izvršavanjem uputa i naređenja. rake. • Slobodno vrijeme . whose) . povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. extracurricular activities. kao npr. aunt.pridjeve neodređene količine i broja (some.obraćati se ljudima . . kupovina (at the supermarket.Upitne (who. yours…) . npr. i reagirati Škola .

mjesto . neslaganje. pjevati i igrati jezične igre itd.učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .slaganje i neslaganje . -ing) .Osnovni red riječi u potvrdnoj..Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s.sposobnost i dopuštanje (can. redati riječi u smisaone rečenice .sugerirati neku akciju (Let’s …) .izviniti se i prihvatiti izvinjenje praznina.m. have/have got (potvrdna. b) PISANJE: Učenici će: .Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports.prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu . dopadanje.dovršavati rečenice .ispunjavati tabele/križaljke . be. in front of) . upitnoj i zapovjednoj rečenici . basketball. odričnoj. Glagole: be. USA.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. quickly) Prijedloge: . their culture (osnovni vokabular) • Životinje. opisivanjem predmeta.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi . behind. may (potvrdna. on. do) Priloge (najčešće): . east.emocije: slaganje. under. 2) verbalno. at Rečenice: . domestic.smjer (left. situacije ili aktivnosti itd. right. make a phone call) 132 . učenici će ponavljati ili učiti da koriste: .There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • instruments…) Zemlje i oblasti. p.: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima.m. prepričavanjem kraćih tekstove.ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular. upitna forma) Modalne glagole: can.način (slowly. povezivanjem riječi u stupcima A i B. up – down.pisati kratke sastave na poznate teme itd. swimmingpool.) . zadovoljstvo. hot – cold . odrična. UK. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . odrična.posjedovanje (have. west) . iznenađenje. his house etc. npr..prepisivati kratke tekstove . have got.. to do homework.Složenice u vezi sa datim temama ( football. pets (osnovni vokabular) • Praznici . pen-friend) .mjesto (in.igrati uloge . nedopadanje.vrijeme .ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular .vrijeme: in. on.znanje i neznanje . davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have. John’s book. zahvalnost . razočarenje. zanimanje i oduševljenje za nešto.davati upute i naređenja . najčešće (a. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. skraćenice za dane u sedmici i mjesece .pisati po diktatu . may) .Skraćenice.recitirati. wild animals. peoples.

kroz crtanje.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. te razvija njegove kulturološke. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. npr.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.govor tijelom. oblikovanje itd. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. (Likovno obrazovanje) .: Dobar dan i Good morning/afternoon. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol). npr. pokret glavom kad se želi reći da/ne itd. estetske i intelektualne sposobnosti. Oops! kada neko padne. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. slikanje. podstiče kreativnost.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. ili Dobar dan i Good day) .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. i njegovim doživljajima i uzrastom. kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . Ovo može podrazumijevati: . itd.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . Sredstva. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta.: . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. . koji se razlikuje od kulture do kulture.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Preporučuju se: . ispusti nešto ili pogriješi. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Shodno tome. ples) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika.uzvike (npr.dinamičnost i krativnost 133 . Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje.

SMS ili e-mail poruka itd. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. umjetnosti. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. 134 . Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). kao i pravila pravopisa i interpunkcije. koliko je to moguće. raznovrsniji i pristupačniji. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. oglasa. već mu nakon toga. za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. matematike. određene pojedinačne informacije.- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. govora. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. da bi im bili što atraktivniji. popunjavanje formulara. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. kao što su pisanje pisama. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. izvještaja. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. koristi odgovarajuća leksika. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. na prikladan način ukazati na greške. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. čitanja i pisanja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. izbor i prilagođenost teme. pisanje prema modelu. precizna uputstva. uz pohvalu za aktivno učešće. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. biologije. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta.

prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. u svakom polugodištu po jedna. kontrolnih zadataka. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. pismenih vježbi.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.upoznavati različite kulture i tradicije. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Interkulturalne vještine Učenici će: . diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. 135 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. .

U svakodnevnim tekstovima (npr. bližoj okolini). druge ljude. porodici. Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i prič a. pravi č esto greške i kod veoma jednostavnog. Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. nešto produženog razgovora. Govor 136 . prospekti. još uvijek se primjećuje strani naglasak. komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. Učenik zna opisati porodicu. poslu.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje).70 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemač kog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma.NJEMAČKI JEZIK (prvi strani jezik)-2 sata sedmično . č esto mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. izobrazbu. Može razgovarati na zadanu temu. čime se bavi. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih.3 i djelimič no nivoa A2. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatič kim strukturama. jelovnici. naučenih izraza. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda rije či te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. vlastito porijeklo. oglasi. koji govore o svakodnevnom životu. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. kratke informacije o nekoj osobi.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 3. 6. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. 5. 2. jednostavan diktat). Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino. posjeta prijatelju. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. muzej. pozorište. odlazak na izlet. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. sport.Pisanje Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešć e riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reć i). lične podatke. 7. hobi… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 137 . 8. 4. igra u parku.

.u programu kina odabrati film. Mein Vogel kann.. Mathe mag ich nicht. -Posjeta prijatelju Wie geht es d ir?. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjen ica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. licu množine (euer. Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2.pridruživanja slike tekstu. ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. . npr.. .rješavanjem zadataka višestrukog izbora.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.. Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir... .. aber ich habe genug Platz.popuniti jednostavne formulare podacim a o sebi. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm. Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial.dopunjavanja teksta.popunjavanjem praznina u tekstu.. . . 138 . Ich habe kein Haustier. aber sie gefällt mir. putovanja i slično).označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva.. GOVOR: Učenici će: . . . i 3. plan u čenja.razumjeti jednostavne pisane upute.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne. Ich möchte lieber eine Cola. SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: .in der Küche.povezivanjem slike i slušanog teksta.. Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: . Mein Lieblingstier ist.. Das Zimmer ist nicht groß. . .razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima. muzej Wann beginnt die Vorstellung?.. . pozorište. die Zirkusnummer.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. ..davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitan ja ili pitan ja koja su čuli sa kasetofona i sl.napisati sasvim jednostavna saopćenja.odgovaranja na postavljena pitanja. posebno ako su ilustrovane... Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?). Möchtest du etwas trinken?. razumjeti mjesto i vrijeme.čitati rečenice i kraće tekstove. zahvaliti se.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari.popunjavanja tabela i sl. : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern.der Mutter helfen. .pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. . der Krimi. . . -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein..popunjavanjem tabela. dir.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o m jestu i vremenu (npr.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . .. -Odlazak u kino.Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: . . -pisati jednostavne poštanske karte ili email. ..

-pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu.. upitna (W-Fragen.perfekt slabih glagola Brojevi: . Ja/Nein-Fragen) . ili.preterit glagola sein i haben . -Vikend richtig ausschlafen.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.?.. oder 139 . . die Clique treffen. -Odlazak na izlet einen Ausflug machen.postavljati jednostavna pitanja.. etwas mitnehmen/vergessen. dass wir am Freitag ins Kino gehen) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: . . . aber. frei haben .. PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove.voditi dijaloge prema datoj skici.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten. weil er krank ist) (Der Lehrer sagt. onda . Ball spielen . -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ . -rekonstruisati riječi i rečenice..igrati uloge. . Was kostet.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.glavna rečenica (izjavna.prijedloge sa dativom Veznike: -und.. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). zu Hause bleiben. -Zavisnosložene rečenice sa veznicima ''weil'' i ''dass'' (Er kommt nicht in die Schule. . -dopunjavati izostavljene riječi.. dijelove rečenice ili cijele rečenice.redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: ..

upotreba savremenih tehničkih sredstava. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignu ća nauke o jeziku. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja. analiziranje teškoća u procesu učenja. č itanja i pisanja. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. načini i postupci kojima nastavnik može pomoć i učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. 140 . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. govora. obogaćivanje nastave elementima igre. I na ovom nivou (sedma godina u čenja). Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Sredstva. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. estetske i intelektualne sposobnosti. Izmeđ u usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. ritma i dramatizacije. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Prije svega. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. podsticanje inicijative učenika. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata.

141 . hrvatskog i drugih stranih jezika. srpskog. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. umjetnosti. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. historije. određ ene pojedinačne informacije. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. izvještaja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. koliko je to moguće. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. ulogu igra i kreativnost izražavanja. koristi odgovarajuća leksika. izbor i prilagođenost teme. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv nač in. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. srpskog. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. već mu nakon toga. Cilj vještine č itanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. odnosno interdisciplinarnih projekata. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. raznovrsniji i pristupačniji. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. pisanje prema modelu. oglasa. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. precizna uputstva. popunjavanje formulara. Naravno. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. na prikladan način ukazati na greške.Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. SMS ili e-mail poruka itd. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. biologije. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. matematike. uz pohvalu za aktivno učešće. za uočavanje pojedinih detalja itd. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema.

ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. . u svakom polugodištu po jedna. Treba istać i da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Interkulturalne vještine Učenici će: . pismenih vježbi.upoznavati različite kulture i tradicije.u čiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na nač in koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. kontrolnih zadataka. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. 142 .

vremenska prognoza).NJEMAČKI JEZIK (drugi strani jezik) (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. povremeno mu može zatrebati pomoć.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). naučenih izraza. u prodavnici). osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Izgovara bez poteškoća poznate riječ i ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. lične podatke. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. koji govore o svakodnevnom životu. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita č ak i kratke dijelove teksta. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. rutinskim događ anjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Govor Pisanje Znanje o jeziku 143 . Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. jednostavan diktat). Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva.

Škola (školski predmeti. raspored časova) 3. Odlazak u kupovinu 7. Odijevni predmeti 11. Ljetni raspust 2. Praznici 6. Ljudsko tijelo i zdravlje 9.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Život u porodici 5. Moje okruženje 10. Životinjski svijet 144 . Stanovanje 8. Svakodnevni život 4.

Gegen Mittag komme ich nach Hause. der Einkaufswagen. Geschenke. Was kostet. Mathe. .čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.sa članom u jednini u dativu (kao der Mutter helfen . : -Ljetni raspust am Meer. zahlen. -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.futur I -konstrukcija es gibt + akuzativ . .. -Odlazak u kupovinu der Supermarkt. -Stanovanje in der Stadtmitte. -dopunjavanja teksta.pitati nekog za zdravlje... -popunjavanjem praznina u tekstu. Deutsch finde ich super. Deutsch.izvinuti se. -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.imenovati zgrade u gradu. .in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet.iskazati mišljen je o nečem (Ich finde es super!).Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: .imenovati odijevne predmete. -tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavaju ći zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu. in der Wohnung. . die Küche. Wann haben wir Deutsch? in d er ersten Stunde. -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. -Škola das Schuljahr. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich.preterit glagola sein i haben (1.?.. wollen -prezent povratnih glagola . .govoriti o trenutnoj aktivnosti. Ich war mit meinen Eltern im Ausland. onda. Wie geht es dir?) nominativ (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / Welches u nominativu Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren. GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.napisati božićnu i novogodišnju čestitku. sprechen) -prezent modalnih glagola mögen. im zweiten Stock. -popunjavanja tabela i sl. .prezent glagola sa razdvojivim prefiksom . müssen. lice jednine) Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove. das Wohnzimmer. . Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta. -postavljati jednostavna pitanja. -Praznici Frohe Weihnachten! d er Weihnachtsmann. -odgovaranja na postavljena pitanja.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!). im Haus.tražiti i nuditi pomoć..opisati ljude i predmete... . -popunjavanjem tabela. .. -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. npr. -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf. der Wunschzettel.. poželjeti mu brzo ozdravljenje.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. govoriti o svojim omiljenim predmetima. .imenovati nastavne predmete. . 145 .. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora. -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. ili. . Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: . im Gebirge. i 3. jednostavne informacije i sl.

uz punu slobodu 146 . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu u čenja. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen.-igrati uloge. Ich finde die Jacke schön und modern. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da uč enici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. estetske i intelektualne sposobnosti. die Wiese. Brojevi: . der Park. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja. srpskom. einen Ausflug machen….. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. -voditi dijaloge prema datoj skici..dopunjavati izostavljene riječi. dijelove rečenice ili cijele rečenice. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje uč enikovih sposobnosti. -rekonstruisati riječi i rečenice. oder -Ljudsko tijelo. -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. im Bett liegen. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und . . Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu.glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Shodno tome.. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja.. -samostalno napisati kratki tekst (vođ eno pisanje). upitna (W-Fragen. -Moja okolina der Wald. PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. aber. didaktič ko-metodič ke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. hrvatskom jeziku. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Prije svega.

izvještaja. govora. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. uz pohvalu za aktivno učešće. određ ene pojedinačne informacije. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.podsticanje inicijative učenika. koliko je to moguće. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. . . oglasa.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. ritma i dramatizacije. . . popunjavanje formulara. . precizna uputstva. raznovrsniji i pristupačniji.dinamičnost i kreativnost. č itanja i pisanja. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. pisanje prema modelu. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Preporučuju se: . Sredstva.analiziranje teškoća u procesu učenja. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata.upotreba savremenih tehničkih sredstava. . Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. . . na prikladan način ukazati na greške. SMS ili e-mail poruka itd. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. izbor i prilagođenost teme. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. koristi odgovarajuća leksika.obogaćivanje nastave elementima igre. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom uč enju jezika su raznoliki. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Naravno. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. 147 . za uočavanje pojedinih detalja itd.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. već mu nakon toga.neverbalnog i verbalnog izražavanja.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd.

u svakom polugodištu po jedna. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti steč ena znanja iz geografije. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. biologije. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. pismenih vježbi. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. kontrolnih zadataka. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. umjetnosti. srpskog. srpskog. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. matematike. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. hrvatskog i drugih stranih jezika. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. historije. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. odnosno interdisciplinarnih projekata. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. diktata (10-15 min. 148 .Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. kružnici i četverouglu. 149 . Naime. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl.MATEMATIKA MATEMATIKA VII. Takodje. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva.Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. 140 sati godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema.) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. RAZRED (4 sata sedmično. trouglu.

Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Odnos stranica u trouglu. TEMA – ČETVEROUGAO. Brojevni izrazi. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. 150 . Pojam i svojstva.Deltoid. Površina trapeze. 4.Osnovne konstrukcije trougla. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Obim trougla i četverougla. Konstrukcije nekih uglova (600.Uglovi trougla.Odnos stranica i uglova u trouglu.Pridruživanje tačaka brojne b poluprave decimalnim brojevima. Skup cijelih brojeva. 5. Primjena pravila o podudarnosti trouglova.Paralelogram. Mjerenje površina. Konstrukcije deltoida.Opisana i upisana kružnica trougla.Trapez. Izometrijska preslikavanja.Uzajamni položaj prave i kružnice. Uporedjivanje racionalnih brojeva. Trougao. 1200. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. Zbir uglova trougla. 3.Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Decimalni zapis razlomka. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja.Uglovi četverougla. Jednakost uglova. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q + (decimalni zapis).Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Brojevni izrazi.Uglovi sa paralelnim kracima. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Pravougli trougao. 1350).Konstrukcije trapeza.Vrste paralelograma. 750. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. 450.Konstrukcije paralelograma. Suprotni brojevi. Svojstva paralelograma. Svojstva trapeza. Simetrala duži i simetrala ugla. Pozitivni i negativni racionalni brojevi.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Vrste četverouglova. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU a (a. Površina peralelograma. Podudarnost trouglova. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika 2. a Decimalni zapis racionalnog broja.Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Konstrukcija tangente kružnice.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1.Zaokruživanje decimalnih brojeva.Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Centralni i periferni ugao.b e N ). Uzajamni položaj dvije kružnice.Uspoređivanje decimalnih brojeva. Pravougaonik.Površina trougla. Decimalni brojevi. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. Kvadrat. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Srednja linija trapeza. Romb. Uglovi sa normalnim kracima.

Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. analize i sinteze. Karakternim osobinama učenikove ličnosti. Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. Samostalno sastavljanje zadataka. ustrajno. Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu. O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. Planski pristupiti problemima i rješavati ih. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. Samostalnog otkrivanje novih činjenica. 151 . O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. Upoznavanje značajnih tačaka trougla. Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. UČENIK ĆE: Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad. Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Samokontrole i kontrole drugih u radu. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. precizno i postupno. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično. Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. Uspostavljanje grupne saradnje. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA - CILJEVI Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. Rada. Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. Računanje obima i površine trougla i četverougla - OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj.

• • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par. ax-b=c. Suprotni brojevi. a:x=b. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. • • • • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. STAVOVI. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N. Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini. urednost i sistematičnost. način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. grupa). 1. Dijeljenje decimalnih brojeva. Upoređivanje decimalnih brojeva. Decimalni brojevi. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. a-x=b.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Pridružuju cijele brojeve • • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja.Apsolutna vrijednost cijelog broja. odgovornost za rad. x-a>b. ax+b=c. • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. Množenje decimalnih brojeva . x:a=b. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. x-a<b. • • • • • • • • • 2. a kod kuće rade domaće zadatke. Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. Skup cijelih brojeva. a-x<b. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. 152 . • • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. Računaju na • • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. Zaokruživanje decimalnih brojeva. x+a>b. tačnost. vrše procjenu rješenja prije računanja. Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. a-x>b. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje. AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. Osobine množenja decimalnih brojeva. PONAŠANJA • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. (x-a)+b=c. x-a=b.

Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. Dijeljenje cijelih brojeva. Svojstva množenja racionalnih brojeva. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru • • • • • • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. • • • različite načine. Jasan osjećaj vlastitog • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke. pomoću brojne prave. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. Oduzimanje cijelih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku • i u obliku decimalnog broja. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. • • • • Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva. Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). vertikalno i horizontalno. Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima. Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • a b • a b • • i u decimalnom zapisu). • Razvijaju upornost. 3.• • • • • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice. Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. Rješavaju jednačine i • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. • • svojstvima računskih operacija. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija. Predviđaju približan rezultat. • • • • • • • tačkama brojevne prave. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Decimalni zapis racionalnog broja. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima. Skup racionalnih brojeva. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Motiviranost za individualni i rad u parovima. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. Množenje racionalnih brojeva (u obliku • • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva. Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih 153 . Razumiju i • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka. Upoređuju zadane cijele brojeve. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. • • • • • • • • • RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi.

Samostalno crta. dostignuća. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka. Izvode osnovne konstrukcije • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. • rješenja. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. usvajaju pojam rješenja jednačine. 1200. Elementi trougla. 1350). razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. • • • • • • • • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima.a b • i u decimalnom obliku). Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. 300. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. Aktivno posmatra. zapažanje i zaključivanje. 4. Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. • • • • • Prati predavanja nastavnika. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. • • • Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. 450. Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. Osposobljavaju se za analitičko • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju. Razvijanje zapažanja posebnog i općeg. Pravila podudarnosti. Trougao. • • • • • • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. Osnovne konstrukcije trougla. Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. uočava odnose među elementima. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. • • analiziraju problemske zadatke. Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla. Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Konstrukcije uglova (600. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Uglovi sa normalnim kracima. Vanjski uglovi trougla. crtanju i geometrijskim konstrukcijama. Razvijanje sposobnosti posmatranja. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. izrađuje programirani materijal za samostalno učenje. zapažanja i logičkog mišljenja. Težište i orto centar trougla. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Odnos stranica i uglova u trouglu. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. 750. • • zadataka u oblik jednačine i nejednačine. Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. Odnos stranica u trouglu. mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju 154 . Podudarnost trouglova. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. Čitaju. • • nejednačine u skupu racionalnih brojeva.

Obim trougla i četverougla. Površina trougla. Koriste pravilno matematičko izražavanje. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Površina peralelograma. Konstruktivno određuju značajne tačke trougla. Vrste četverouglova. Deltoid. Srednja linija trapeza. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. • • konstruktivnog zadatka. Konstrukcija tangente kružnice. Trapez. Konstrukcije trapeza. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. analiziraju. Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Centralni i periferijski ugao. Pravougaonik. Svojstva deltoida. Vrste paralelograma. grafoskop. romb. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • 155 . Elementi četverougla. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. tačnost i preciznost u radu. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. Paralelogram. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih.• • • • • Značajne tačke trougla. Svojstva trapeza. Uzajamni položaj dvije kružnice. tačnost. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma. 5. • • Usvoje pojam četverougla i elemente. kvadrat. pravilno piše i crta u svojoj teci. Površina trapeze. • Pažljivo prati rad nastavnika. kvadrat. Uzajamni položaj prave i kružnice. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. završava izgrađivanje pojma četverougla. • mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. kvadrat. Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu. Uglovi četverougla. Stiču vještinu korištenja pribor. upornost. Svojstva paralelograma. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. nastavne plakate i dr. Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. Konstrukcije paralelograma. ČETVEROUGAO. Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. smisla za preciznost. Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Konstrukcija deltoida. Mjerenje površina. konstruiraju i diskutuju rješenje). razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. trapez i deltoid. romb. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • Razvijanje radnih navika. Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. Samostalno uočava i logički zaključuje. Opisana i upisana kružnica trougla • trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju.

a zatim preći na proizvode od više faktora. 156 . računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. 3. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). • Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. izvodljivosti računskih operacija. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora.DIDAKTIČKO . • Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima.METODIČKE NAPOMENE 1. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. kretanje udesno – ulijevo. 2. dobitka – gubitka i dr. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. gore – dole. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. • Provjeravati zakone komutacije. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. • Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. nadmorske visine – dubine mora.. geografska dužina i širina itd). asocijacije i distribucije u računskim zadacima. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. razred). dekadnom jedinicom. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. promjene vodostaja rijeke. • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. a zatim definirati skup cijelih brojeva. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje.

• Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. ne treba ih dokazivati.. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. Upotrijebiti i grafoskop. Ponoviti podudarnost duži. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. 157 . Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. neposrednim mjerenjem i ogledom. kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji.. prave i kružnice i dvije kružnice). Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. jednakost suprotnih uglova. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata. kvadrat i romb. susjedne stranice i uzastopni uglovi. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. 4. deltoida. 0 5. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. • • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. Dijeljenje. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. odnosno dijeli negativnim brojem. trapeza. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem.• • • • • • • • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja.. Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto.OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). Dokazati tvrdnju. Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi. Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. a za kvadrat samo jedan. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. TEMA – ČETVEROUGAO. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima.

Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. 158 . U skladu s tim. Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla. pravougaonika i sl. procesa. procedurama i instrumentima.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). proizvoda i sredine učenja. rad na projektu. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. Individualno prilagođeni program.). sposobnostima i sklonostima.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. specifične komunikativne i radne vještine. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr.• • • • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla.

S druge strane. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. 159 . Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja.FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. U kontekstu toga. informatike. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. biologije. tehničke kulture. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. geografije. te pravljenju svakodnevnih izbora. kao i koncepata. matematike. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet.

160 . Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine. Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. Pronalaziti rješenja. Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate. Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente. Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti. Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan. pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju. Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza. Modelirati. Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. Interpretira dati model. graficima. Opisuje. razlika i povezanosti. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću. Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. centi. Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu. Postavljati hipoteze. mili.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. mega). pisanim izvještajem. Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja. uključujući izbor pribora i tehnologije. matematičkim formulama. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama. Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu. Komunicirati. kilo.

Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. tvari. svjetlosti. talasnog kretanja.Sadržaj Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. Zna vezu između mase i težine tijela. promjene stanja tvari. energije. opisuje efekte djelovanja sile potiska. zvuka. kao i šire. Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. magnetnog polja. Vrši različita mjerenja. fizikalnog stanja. Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja. sile u prirodi. fizikalna svojstva tijela i pojava. istosmjerne struje stalne jačine. Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile. električnog naboja. pretvara veće jedinice u manje i obrnuto. toplota i količina toplote. za objašnjenje različitih pojava. njene koristi za svakodnevni život. Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama. Identificira i opisuje različite oblike energije. prirodne strukture. Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. te stanja ravnoteže. Opisuje. Konceptualni okvir tijela. Poznaje simbole i SI mjerne jedinice. međudjelovanja. Zna da se unutrašnja energija tijela može 161 . kretanja. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. rada. povezanosti električnih i magnetskih pojava. efekte međudjelovanja. Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Razlikuje pojmove temperatura. transformaciju energije i povezanost sa radom. procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru. građe atoma. energiju i njeno korištenje. električnog polja. Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. sile. toplote. fizičke pojave. Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. građu tvari.

međusobno uvažavanje. strujanjem i zračenjem. Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike. Ohmov zakon. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. Razumije stanje toplotne ravnoteže. 162 . fisiju i fuziju. sistematičnost. Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. zakoni geometrijske optike. preciznost i tačnost. samostalan rad. Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. sočiva i prizme. rad u grupama/ timu. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. navike Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici. Prikazuje i analizira električno kolo. zakoni održanja. JouleLenzov zakon. Opisuje strukturu jezgra atoma. Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu. evaluaciju i samoevaluaciju. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. tipove i efekte radioaktivnog zračenja. Razvijati navike na urednost. Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom.Zakoni: kretanja u kinematici. Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama. analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. Arhimedov zakon. Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. Faradayev zakon. Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava. Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura. Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. Usvoji naučni pogled na svijet. Pascalov zakon. Primjena znanja fizike Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. od osnovnih čestica do galaksija. mijenjati radom i toplotom. stavovi. Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici. Newtonovi zakoni. Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti.

Prirodne strukture. razred 1. Talasi 5. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja. razred 1. Svijet atoma Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi. i u skladu s tim. prikupljanja i zapisivanja podataka. datim u programu. predviđanja i uopćavanja. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. upoređivanja. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. sila 2. ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. razred 1. vodeći računa o individualnim mogućnostima.). koji integrišu više predmeta ). kreiranje modela. Kretanje i sile 3.OSNOVNI SADRŽAJ VII. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. po redoslijedu i sadržaju. stavova i ponašanja. Električna struja 3. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa. Energija i rad 5. Također. obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje.Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća. grafički i eksperimentalni zadaci. klasifikacije. Toplota DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE IX. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. vrijednosti. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja. razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina. Pritisak 4. analize i tumačenja podataka. i što je najvažnije.U skladu s tim. Svjetlost 6. Građa tvari VIII. podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% 163 . Mjerenje 3. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike. jednostavni računski. Magnetno polje 4. korištenje interneta i dr. Međudjelovanje. primjerenih učenicima. sposobnostima i sklonostima. u okviru datog broja časova u razredu. pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije. Fizika i priroda 2. Naelektrisanja u našem okruženju 2. vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika. učenje procesa promatranja opisivanja.

tehnički proizvod). učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. rad na projektu. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. izvedbe (referat. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta).Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. 164 . zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. procedurama i instrumentima. Individualno prilagođeni program. laboratorijski rad učenika. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. specifične komunikativne i radne vještine. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. procesa. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. proizvoda i sredine učenja. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda.

ponašanje Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. Vrijednosti. značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. 35 sati godišnje Tematske cjeline/ Teme Fizika i priroda CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Pristup saznavanju Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna prirode. izvodeći odabrane eksperimente. sportu. Sami izvode eksperimente. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kretanje. Razvoj navike istraživanja. Priprema vježbe mjerenja. Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. metod fizikeslika svijeta mijenja. metar (m). Kritički rasuđuje o ulozi i teorija. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama. Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI). Aktivnosti nastavnika Za uvođenje učenika u svijet fizike. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. tijelo. Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici.FIZIKA. materija. Duljina. provjeravaju svoje ideje i zaključke. stanja svojstva tijela. tvar. Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. eksperiment. Pocjenjuju i mjere duljine dužina. Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. srednja vrijednost mjerene veličine. kvaliteta života čovjeka. Mjerenje duljine 165 . prečnika. Razlikuju značenja za kilo. služeći se modelom crne kutije. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. tijela i pojave po njihovim svojstvima. fizikalni sistem. Opisuje i upoređuje čestica. opsega. prikupljaju podatke.. Vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta. centi i mili. Prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. vrste grešaka. geografiji i dr. Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. stavovi. Priroda. Mjerenje Fizikalna veličina. stanje. VII razred – 1 sat sedmično. određuju srednju vrijednost. mjerila. nastavnik kreira problemsku situaciju. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. debljine. fizikalne pojave. Aktivnosti učenika Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. Mjerenje. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. Razlikuje pojmove dužina i duljina. deci. saobraćaju.

trenutak. Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. Mjerenje vremena. Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. Određuje površine i zapremine. Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. sekunda (s).Mjerenje površine i zapremine Površina plohe. Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. Razvoj navike rada u grupama/ timovima. Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. kvadratni metar (m²). Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. 166 . Određuju gustinu smješe dvije tečnosti. Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. Mjere zapreminu tečnosti. kubni metar (m³). Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi. upoređuju mase različitih tijela. Zna odnos sekunde prema minuti. satu. Zapremina tijela. kilogram (kg). Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. Raspravljaju o vremenu i jedinicama. Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. litar (l). Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. Mjerenje mase Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. Vremenski period. Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima. uz prethodno procjenjivanje. Gustina. kao i njegovom zapreminom. Masa tijela. Tačnost i preciznost u mjerenju. danu. vaga.

. 167 . . Agregatna stanja tvari. Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika. vode.da je molekula građena od atoma. iznose svoje ideje. Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). Ocjenjuje učenike. koristeći se čestičnim modelom tvari. Prezentiraju svoje radove.da je atom građen od protona. Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. neutrona i elektrona. Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. Ukazuje na povezanost fizike s hemijom. Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. Kelvin (K). Molekule. Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. prikazuje modele molekula i atoma. izvodi oglede. smješe hladne i zagrijane vode. stepen Celzijusov (ºC). Mjere temperature zraka. Mjerenje temperature.Mjerenje temperature Temperatura. .da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula. Ocjenjuje učenike. Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. odnosno međumolekularnom prostoru. atomi. Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama. Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. Čestični model tvari. tečnih i gasovitih tijela. Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. Građa tvari Interpretira čestični model tvari: .

BIOLOGIJA 168 .

Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. Modelirati. Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. izvođenje. procesa i zakonitosti o prirodi. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. parovima i pojedinačno stičući nova znanja. jedinke) građene od ćelija/stanica. Mikroskopirati. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi. istražuje. Također. a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. funkcionalnoj raznolikosti životinja. proširuje ih i praktično primijenjuje. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. radi u grupama.NASTAVNI PROGRAM ZA BIOLOGIJU . Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. evaluacija. Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. klasificira stečena znanja. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. vještine i navike. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. 169 . anatomskoj. Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme.VII RAZRED (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. Zatim. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje biologije Procesi Posmatra. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. Koristi odgovarajući laboratorijski pribor.

Opisuje. Ponašanje životinja. samostalnog rada. u granicama mogućnosti. Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. rada u grupama/timu. a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» Svojim aktivnostima. Usvoja naučni pogled na svijet. procesa učenja u grupi (timu). Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. razlika između biljne i životinjske ćelije. Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. privredni značaj i zaštita. Učenici u parovima. također koriste i druge izvore znanja. Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. ali i samostalnog rada. preciznosti. Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. međusobnog uvažavanja.Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. diobu ćelije. korištenje životinja u ishrani čovjeka. Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. tačnosti. uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. Komunicira i iznosi svoje stavove. Primjena znanja biologije Sadržaji Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. građu životinjske ćelije/stanice. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. Vrijednosti . doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. prikuplja materijale. Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. Stiče osnovna znanja o živom svijetu. sistematičnosti. navike 170 . pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. bilježi rezultate. kritički razmišlja. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. stavovi. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. njene koristi za svakodnevni život. Radi u grupama.

. citoplazma. mitohondrije. Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. organele ćelije: ćelijska opna . sistem/sustav organa. mokre preparate. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. organizam. Građa i funkcija životinjskog organizma Životinjska ćelija/ stanica. tkivo. ribosomi. Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema). tj. ćelija/ stanica. organ. Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Usvaja pojmove: tkivo. Razlika između biljne i Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. stavovi. Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. Vrijednosti . etologija životinja). 171 . prema nivoima tjelesne organizacije.Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. jedro. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. fiziologija. organizam. znaju funkciju pojedinih organela. Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. sistem organa. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. centrozom. preparate. kao osnovne jedinice životinjskog organizma. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja. Usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. Steći će znanja o građi životinjske ćelije/stanice. Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. Također. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. crteži. sistematika. Učiti o građi životinjskih organizama. organ. hemikalije. Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika. crteže). posteri i Razvoj svijesti o značaju mikroskopa. mjerne instrumente..

Omogućava učenicima da uče zajedno. Haploidan i diploidan broj hromosoma. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). Sistematika životinja i ponašanje životinja 172 . člankovite gliste/prstenasti crvi. mišićno.fiziološki pristup. probavni sistem/ sustav i prehrana. Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejozainformativno. donose zaključke Prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. dr. pljosnate gliste/ pljosnati crvi. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. Životinjska tkiva: epitelno. Komparativno morfološko . insekti. dupljari. zglavkari. nervno. Svijest o higijenskim navikama .životinjske ćelije/stanice. potporno. valjkaste gliste/ obli crvi. organa i sistema organa Sistemi organa: kožni sistem organa. sistem organa za izlučivanje. Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. Pomažu učenicima sa posebnim potrebama. Donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline. Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. Posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju.). razmnožavanje. potporni sistem i kretanje životinja. U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. Građa i funkcija životinjskih tkiva. razmjenjuju mišljenja i sarađuju. da se druže. Razvoj navike istraživanja Uključuje učenike u grupni rad. nervni/ živčani sistem i osjetila. Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. Rade u timu. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva.

Etologija riba. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji.mekušci i bodljokošci/ bodljari U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. Razvoj svijesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. građa i razmnožavanje. Priprema grupni odlazak učenika u Muzej ili Zoološki vrt. Glavne grupe i značaj. razmnožavanje i razviće. glavne grupe. rasprostranjenost. Građa tijela.) Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta . Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). zoološki vrt i dr. 173 . kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). Značaj u ishrani. bezlubnjaci/ kopljače. Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikamaklipovima (u cilju zaštite životinja). kućica puževa i školjaka i dr. Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. a posebno za čovjeka. također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse. kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja.). podjela i značaj. Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode.

perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije.sredini. lovna divljač). Porijeklo i značaj (stočarstvo. Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju. Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. Polni dimorfizam i briga o potomstvu. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. 174 . Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. Izumrli gmizavci. Sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. Važnije grupe sisara. stalna temperatura tijela. o ugroženosti i zaštiti sisara. Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. Zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. najvažnije grupe ptica. Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima. a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta. Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara. . rasprostranjenost. Sistematske grupe. Opće osobine građe i razmnožavanja. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. Seoba ptica.

Zadaci mogu biti: kratki eseji. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. izrada nastavnih sredstava. fiziologije. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. livadi/travnjaku. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. . posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. morfologije. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti.sabiranja. izvođenje ogleda. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. genetike. izrada postera. . bilo demostrativno ili tokom rada u grupama. grafikona i modela. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. .posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje.BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. ekologije). evolucije. klasificiranja i tumačenje podataka. uz obalu tekućice. etologije. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. parku. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. gajenje biljaka i životinja. 175 . u parovima i individualiziranim radom. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. mikologije. shema. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev.sakupljanja. sistematike.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno. . . posmatranje ponašanja životinja. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. antropologije. bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. zoologije. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem. Rad na terenu (u šumi. Izvođenje ogleda. nastavne metode i nastavna sredstva. etologije i ekologije.

Također.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. za organiziranje različitih oblika rada. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život. Internet konekcija također mora biti prisutna. 176 . a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. priborom za disekciju. vještina i navika. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. mikroskopima. treba primjenjivati usmeni. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. Provjeru prati ocjenjivanje . To se postiže putem kontinuirane provjere. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. ponekad i skromne ekonomske učinke. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. intenzivno s roditeljima. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. zidnim slikama. Ocjena mora biti javna. suhim i mokrim preparatima. mikroskopskim preparatima. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. Također. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj. Isto tako će surađivati s pedagogom škole. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. u granicama mogućnosti. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika.

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS 177 .

gdje se nalazi Evropa.njihova međusobna povezanost. -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja. -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. morske i riječene slivove. reljef. -Šta su naselja i koje su vrste naselja . migraciona kretanja u prošlosti i danas. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. VII RAZRED – 2 sata sedmično. -Znati pokazati i objasniti morske slivove.pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . klimatske karte . 70 sati godišnje ODGOJNO – OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA – CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI TEMATSKE CJELINE -Kontinenti. rijeke i jezera. prirodna bogatstva. najveće rijeke u njima. -Šta je struktura stanovništva.GEOGRAFIJA . vrste mora. moreuze. koristiti -Regije svijeta . granice Evrope. demografsku stagnaciju. međusobni uticaj i međusobna zavisnost -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. proizvodnju energije . dinamika stanovništva. znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika kartografske znakove. -Znati na geografskoj karti pokazati -Značenje i uzajamna povezanost Evropa klima. -Služiti se geografskom kartom. njihove posljedice. -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. uslove za razvoj poljoprivrede. gustina naseljenosti. znati objasniti razuđenost obala . -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope.geomorfološke svjetlu savremenih dešavanja u svijetu karakteristike različitosti). stanovništvo i naselja na Zemlji. njihove 178 . od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. -Činjenice . zaljeve. gustinu naseljenosti. -Nabrojati vrste kraških oblika. dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte). znati analizirati klimatske dijagrame. ostrva. prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). moreuze. regije Evrope. geomorfološke cjeline prirodnih i društvenih pojava i procesa u Prirodne i društvene (mlađe i starije planine . poluostrva. florne i faunističke karakteristike. saobraćaj. industrijalizaciju. ostrva i poluostrva.

-Prostiranje Sjeverne Evrope. faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija. postupaka i metoda djelova -Položaj Zapadne Evrope. veliki -Razvijanje moralnih . industrijskog i historijskog značaja. 179 . fjordovi i fjeldovi.Znati o geografskom položaju. rad na uzorcima. njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. klimatske i hidrografske karakteristike. geomorfološke. dinamika stanovništva. zašto je evropsko.geografskim odlikama Južne Evrope. skiciranje. geografski položaj. geomorfološke. -Demografske i privredne karakteristike (najviši životni standard). naučnog razmišljanja i izlaganja -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika Južna Evropa -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja. Zapadna Evropa -Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka. -Narodi koji žive na ovom prostoru. gustina naseljenosti. klima Sjeverne Evrope.centri kulturnog. Apeninskog i Balkanskog poluotoka. zemljama Pirinejskog. klima i rijeke. velika prirodna bogatstva). prirodno geografskim i društveno . -Sjedište NATO-a i EU-Brisel. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. saobraćajni značaj. gradski centri. što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. -Geomorfološke. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje.etičkih Sjeverna Evropa vrijednosti i stavova Skandinavski poluotok. -Razvijanje kritičkog mišljenja. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope. stari gradovi . u grupi ili samostalno -Razvijnjaanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. hidrografske i klimatske karakteristike. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. prostorni obuhvat. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru. toplotni pojas u kojem se prostire. razuđenost obala. hidrografske i klimatske karakteristike. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope.prirodne i društvene karakteristike. mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. crtanje. -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. pisanje izvještaja o istraživanju. . prostorni obuhvat. razuđenost obale.

geomorfološke. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju).-Finska . razuđenost obale. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. hidrografske i klimatske karakteristike. dinamika stanovništva. gradski centri. dinamika stanovništva. -Položaj Srednje Evrope. gustina naseljenosti. toplotni pojas u kojem se prostire. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope. klima i rijeke. klima i rijeke. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. Srednja Evropa Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope. velike ravnice. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. geomorfološke. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). geografski i historijski značaj. uloga. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. geomorfološke. toplotni pojas u kojem se prostire. geografski položaj. velike ravnice Evrope. prostorni obuhvat.zemlja jezera. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). geografski položaj. -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. hidrografske i klimatske karakteristike. prostorni obuhvat. razuđenost obale. razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Alpske zemlje. hidrografske i klimatske karakteristike. Ruska Federacija 180 . golema prirodna bogatstva). klima i rijeke. -Položaj Ruske Federacije. dinamika stanovništva. gradski centri. specifičnosti pojedinih zemalja. gustina naseljenosti. prostorni obuhvat. gradski centri. gustina naseljenosti. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. toplotni pojas u kojem se prostire. značaj Ruske Federacije.

geografskim i društveno .geografskom položaju. granicama i veličini Evrope. ZAPADNA EVROPA 4.geografskom položaju. SJEVERNA EVROPA 5. prirodno .geografskim odlikama Istočne Evrope. prirodno .geografskom položaju. prirodno . prirodno .geografskim odlikama Zapadne Evrope.geografskim odlikama Srednje Evrope. zemljama Sjeverne Evrope . Apeninskog i Balkanskog poluotoka . zemljama Zapadne Evrope .geografskim i društveno . zemljama Istočne Evrope 2. zemljama Pirinejskog. prirodno-geografskim i društvenogeografskim odlikama Evrope .PROGRAMSKI SADRŽAJI: 1. SREDNJA EVROPA 6.geografskim i društveno .geografskim odlikama Sjeverne Evrope.geografskim odlikama Južne Evrope.geografskom položaju. EVROPA OČEKIVANA ZNANJA O: . JUŽNA EVROPA 3.geografskim i društveno . prirodno . ISTOČNA EVROPA 181 . zemljama Srednje Evrope .geografskim i društveno .geografskom položaju.geografskom položaju.

granice i veličina Evrope Prirodno – geografske odlike Evrope Društveno – geografske odlike Evrope Evropska unija Privredni razvoj Evrope 1. prirodno – geografska i društveno .Pirinejski poluotok – položaj.geografska Zemlje Balkanskog poluotoka obilježja obilježja obilježja 2.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) 1.Društveno – geografska obilježja .Položaj i prirodno – geografska obilježja .Položaj i prirodno – geografska obilježja . EVROPA Geografski položaj.Zemlje Zapadne Evrope 3.geografska Zemlje Pirinejskog poluotoka Apeninski poluotok – položaj. SJEVERNA EVROPA .Društveno – geografska obilježja 182 . JUŽNA EVROPA .geografska Zemlje Apeninskog poluotoka i Malta Balkanski poluotok – položaj. ZAPADNA EVROPA . prirodno – geografska i društveno . prirodno – geografska i društveno .

SREDNJA EVROPA .Društveno – geografska obilježja . ISTOČNA EVROPA .Zemlje Istočne Evrope 183 .Društveno – geografska obilježja .Položaj i prirodno – geografska obilježja .Zemlje Srednje Evrope 5.- Zemlje Sjeverne Evrope 4.Položaj i prirodno – geografska obilježja .

Prvi se put pojavljuje u V stoljeću p. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda. Takođe treba da sagledaju politički. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. književnosti. te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost. geografije. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive. Da bi bila što objektivnija. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju.n. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi. likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja.HISTORIJA/POVIJEST Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. pripovjedanje. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. 184 . Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. kod grčkog pisca Herodota. sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru.e. društveni. Što se historija više uči to se i više zna.

antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza. sadašnjost i budućnost. kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje . na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. namjerne i nenamjerne posljedice. bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. razumije njihovo značenje. društveni. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje. analizira. identificira uzroke historijskih događaja.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje historije: Procesi: Razlikuje prošlost. razlikuje činjenice i mišljenja. objektivnost i subjektivnost Razumije značajne i manje značajne uzroke. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima. Sadržaj: 185 . na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. mjeri relevantni značaj činjenica. kratkoročne dugoročne. položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija. stavlja ih u odgovarajući redosljed. Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. Na karti pokazuje predhistorijska. ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period.

U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti OSNOVNI SADRŽAJ VII. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. 2. izvora informacija. razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije. Svijet između dva svjetska rata 4. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3. Građansko društvo-Nacionalne države 4. navike Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge. razred 1. razred 1. Evropa – Novi vijek IX. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. Osmansko carstvo 7. Bosna u XIX. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5. Drugi svjetski rat 5. stavovi. razred 1. 2.Bosna u srednjem vijeku 6. 186 . BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH. VIII. shvata jednom te istom pitanju/događaju.Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet. Vrijednosti. Prvi svetski rat 3. st.Bosna i Hercegovina u XX st. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. Evropa. Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4. spoznaju o okruženju u kome živi. Bizant. Savremeno doba (1945-1990) 6.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju, grade posebno razunjevanje, kompetencije i vještine-uče kako da misle, konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. Savremenim pristupom u poučavanju, nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje, nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. To će se postići tako što će u toku nastave, pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore, slike, crteže slajdove, dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja , ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja. Uvijek treba ići od onih osnovnih, globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika , da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima, da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja, te da razlikuju činjenice od mišljenja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici, nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave, a po mogućnosti i šire. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo, testiranja znanja, razumjevanja i vještina koje učenici stiču. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje, razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu, oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije), do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Individualno prilagođeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju, radne sveske za učenike, priručnici za nastavnike, dokumenti na CD-u, historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, Internet.

187

Historija , VII razred – 2 sata sedmično, 70 sata godišnje
Tematske cjeline/ Teme Osnovna obilježja Srednjeg vijeka CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Periodizacija, feudalizam, baština i Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg pronija, kako je vijeka. izgledao feudalni Osnovna obilježja feudalnog društvaposjed. Društveni ključne život u feudalizmu. pojmove(feud,feudalizam,feudalizacija,feud alac, kmet,vazal,feudalna hijerarhija,baština,pronija). Razumije i prepoznaje period srednjeg Uzburkana vijeka,može da se snalazi u vremenu,objasni Evropa.Franačka strukturu društva i uoči razlike i sličnosti država, između robovlasničkog i feudalnog društva. Bizant(Vizantija), Arapi i uspon islama , Susret istoka i zapada, Kršćanstvo i islam, kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice.Tokove historijskog razvitka Franačke, Bizantije i Arapske države.Velike srednjovjekovne civilizacije. Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.Pojam monoteizam.Glavna obilježja Život ljudi u srednjovjekovne kulture.Regione Srednjem srednjovjekovne umjetnosti.Razumije vijeku,privreda.Križa posljedice velike seobe naroda I prepoznaje rski ratovi,sukob osnovne grupe naroda u carstva i Evropi(Germani,Romani,Slaveni i

Vrijednosti, stavovi, ponašanje

Aktivnosti učenika

Aktivnosti nastavnika

Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja. Sposobnost analize ,ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora

Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku.

Evropa, Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku

Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima. Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije, uvažavanje drugih i

U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. Informacije o događajima slažu u slijed. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose.

Priprema analizu izvora. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje, poglede,stavove i tumačenje ponuđenog izvora. Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga , djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove.

188

papstva.Hereza .Suprotnosti srednjovjekovnog društva,Srednjovjeko vni parlament.

Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku.

dr.).Snalazi se na karti .Razumije i zna objasniti his. značaj pojave kršćanstva i islama. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih utjecaja.Razumije važnost razvoja nauke i kulture.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.

drugačijih.Izgrađi vanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka. Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka, procjenjuju puzdanost izvora , opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja , završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore , i odgovaraju na postavljena pitanja

Ocjenjuje učenike

Zna osnovne tokove društvenog,privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i Slaveni (život u kasnom srednjem vijeku.Zna o pradomovini).Slavens svakodnevnom životu ljudi.Razvija ke države u Srednjem kreativno i kritičko mišljenje i logičko vijeku.Politički,privre zaključivanje.Razvija sposobnost dni i društveni razvoj empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz Bosne u Srednjem prošlosti).Može objasniti i razumjeti vjeku,vjerska suprotnosti feudalnog društva.Razvijaju slika,kultura i sposobnost komunikacije sa drugima. umjetnost.

Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih, pisanih, karte, arheološki artefakti, pjesme... Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike

Bosna u srednjem vijeku

Nastanak,državno i društveno uređenje. Teritorijalni razvitak.

Učenici znaju Slavenske narode i njihove države.Znaju kako je tekao državni, društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena,slavenske države,teritorijalno širenje Bosne).Razumije društvene,privredne i političke tokove i zna ih objasniti.Razumije vjerske prilike,povezuje prošlost sa sadašnošću..Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku.

Analiziraju različite izvore, opisuju izvore i odgovaraju na Razvijaju „širu postavljena pitanja. sliku“ hronološki Razmjenjuju iskustva i u kontekst(vremensk grupama pripremaju a crta) i geografski prezentaciju zadate teme kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti Analiziraju izvore, u pozitivnog stava o grupi ili paru razmjenjuju civilizacijskim razmišljanja, odgovaraju vrjednostima na pripremljena pitanja. BiH.Razvijanje Iznose vlastiti stav interesa za

Priprema analizu različitih izvora,

189

kultura i umjetnost.osnovna obilježja kulture i umjetnosti. objašnjavaju izvore. prikupljaju informacije. stečena organizira rzličite oblike rada u učionici.Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj.Razumiju posljedice osmanskih osvajanja.raja. Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np. Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora.veliki vezir.Društvo.Bosna od 15801791god. prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Posmatraju .ejalet. iznose stav Istražuju.timarsko-spahijski sistem.vjerski mozaik. Razlikuju bitne od nebitnih činjenica..Razvoj bosanskog društva.Širenje islama.Upravno teritorijalnu organizaciju.asker . Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država. povezuju predhodna znanja .Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo. hrana) 190 .Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st. manjinski narodi.).privredne tokove. privreda.vjersku strukturu i manjinske narode. Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst.sultan.Osmansko carstvo Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni.emir..Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk. usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva.

očuvanje životne sredine. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. fizika. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. hemija. saobraćaja itd. Uporedo s tim. građevinske tehnike. bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. spretnost. nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. organizacija rada. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. 191 . Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. inventivnost. kuturni život i uopšte društveni život. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. elektrotehnike. elemente tehničke zaštite na radu i sl.

održavanje mašina. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza. Izborni Poznaje mašinske materijale. mjere zaštite na radu. načine stezanja radnog komada. tehničkih crteža. sinteza.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. Osnovni elementi mašina. Postupci obrade metala. Klasificira vrste mašinskih elemenata. Interpretira dati model. 192 . Opisuje princip rada mašina. Sadržaj Modelirati. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. Razvijati stvaralačke sposobnosti. Materijali u mašinstvu. Komunicirati. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. kotiranje. pogon. dio. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Alati i mašine za obradu metala. čitanje mašinskih crteža. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. zaglavlje sa sastavnicom. eksperimentiranja i promatranja. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. tehničko pismo. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. mjerenje. Robotika. Motoristika. ukazuje i na greške drugih. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema.

Izborni dio. Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu.instrumenti. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. goriva i maziva. rukovanja i održavanja. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. 193 . Simboli i sheme u elektrotehnici. stavovi. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. kao i o alata. Osnovni elektronički elementi. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. NF telefonija. razlike. Saobraćajna kultura. Telegrafija. Mehatronika-elektrotehnika. energija vjetra isl. telegrafija. Mehatronika-elektronika.pribori. Mehatronika-mašinstvo. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. alata i pribora u elektrotehnici. Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. Alati i pribori u elektrotehnici. Elektroinstalacioni materijali. elektrotehnikom. održavavanje. održavanja. Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. poluprovodnika. Obnovljivi izvori energije. rukovanja. princip rada. elektronikom. električne energije. Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. Kućanski električni aparati. Energija i okolina. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. instrumenata i pribora u elektronici. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal. Vježbe i praktični radovi. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. održavanje motora. radnom prostoru robota. organizacijom telefonske mreže. Elektromotori. telegrafski sistemi i mreže. Simboli i sheme u elektrotehnici. Izborni dio. navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Elektronički uređaji. Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. Izvori električne energije-elektrane. Razvoj komunikacija. Alati.). pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. kondenzatora. sastavni dijelovi telefonskih centrala. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. telegrafija. načinu prenosa kretanja kod robota. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Automatika i sistem upravljanja. pogonu robota. prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. princip rada. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. Vrijednosti. telefonija. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. princip rada.

Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. Afirmiše timski rad i argumenate drugih. generalizacija). Djeluje na druge da slijede njegov primjer. Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. Savladava temeljne vještine i procese.Razvijati smisao za tačnost. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. sinteza. 194 . Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. Razvija spremnost da se pomogne drugima.

OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. 8. 4. Izborni dio IX razred 1. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Razvoj komunikacija 12. Elektronički uređaji 8. Telegrafija 14.Mehatronika-mašinstvo 2. NF telefonija 13. Obnovljivi izvori energije 6. Izborni dio 195 . Simboli i sheme u elektrotehnici 9. 3. 5. Saobraćajna kultura 15. Elektromotori 7. Mehatronika-elektrotehnika 3. Automatika i sistem upravljanja 5. Izvori električne energije-elektrane 2. Osnovni elektronički elementi 10. Kućanski električni aparati 6. 6. 7. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. 9. Mehatronika-elektronika 4. Alati i pribori u elektronici 11. Energija i okolina 16. Elektroinstalacioni materijali 4. 2.

Znanje sadržaja predmeta. 196 . projektuje i praktično izrađuje predmete. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. rad na projektu. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. 16 učenika. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. . kao i sredine učenja. smotre. Individualno prilagođeni program. alate. takmičenja). Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. po pravilu. specifične komunikativne i radne vještine itd. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max.Sposobnosti i vještine. sposobnostima i sklonostima. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. po potrebi. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. tj. vježbi i praktičnih radova. da planira. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. treba imati i individualno prilagođene programe. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. slobodnih tehničkih aktivnosti. U skladu s tim. biologija. Pri tome. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. procesa. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. dnevnike rada. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. čuva u školi. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. mašine i materijale. vodeći računa o individualnim mogućnostima.). aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). . dodatne nastave. kultura življenja. priborima.. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. osmišljenih odgojnoobrazovnih sadržaja (izložbe. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. . Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. crteže i ostale izvore znanja. likovna kultura.

kotiranje. školi i okolini. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova.35 sati godišnje ) TEMATSKE CJELINE/TEME CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj UČITI: Uvod u nastavni predmet Organizacija radnog mjesta.TEHNIČKA KULTURA (1 sat sedmično . maštovitosti i vlastite kreativnosti. Primjenjuje model interaktivne nastave. mjerenje. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. ortogonalni i aksonometrijski crtež. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. čita i koristi mašinske tehničke crteže. izrađuju tehničke crteže. Izrađuje. Otvorenost za nove ideje i informacije. tehničko pismo. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosferu u razredu. Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. zaglavlje sa sastavnicom. rad u radionici. Izrađuje didaktički materijal. UČENIK: Shvata značaj tehničke kulture. Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. STAVOVI. VRIJEDNOSTI. Tehničko crtanje u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. Afirmacija rada i stvaralaštva. Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. čitanje mašinskih crteža. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA AKTIVNOSTI UČENIKA 197 . kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. higijensko-tehničkoj zaštiti. Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život.

sinteza. Precizira znanja: dovoljnog. primjena tih elemenata u mašinstvu. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. odvajanjem bitnog od nebitnog. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. 198 . uz saglasnost. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Pokazuje simulacije na kompjuteru. srednjeg i visokog nivoa. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. Snima najprostije mašinske elemente. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. primjena. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. mjere zaštite na radu. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. izboru materijala za njihovu izradu. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. koji kreira zajedno sa učenicima. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. koja treba učenik usvojiti. Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina. eksperimentiranja i promatranja. načini stezanja radnog komada. Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. Osnovni elementi mašina Vrste mašinskih elemenata. Alati i mašine za obradu metala Princip rada alatnih mašina. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. opterećenju.Materijali u mašinstvu Vrste mašinskih materijala. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. namjeni. kao i sa njihovom primjenom. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. održavanje mašina. Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. pogoni. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata.

Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. princip rada. Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. bušenje i brušenje. Razvijanje smisla za tačnost. Motoristika Vrste motora.). Vrše vježbu zakivanja. Ekonomično korišti materijal i energiju. savijanje. model. Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. turpijanje. a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata. Sarađuje sa roditeljima. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). 199 . Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka. ravnjenje i rezanje. Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. fotografije. ravnanje. lemljenje. rezanje. Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. goriva i maziva. brušenje i sl. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). savijanja. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. turpijanja. bušenja. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. turpijanje. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. zaštita metala od korozije. ravnanja. zakivanje. Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). Koristi stečena znanja. održavanje motora. pri tome koriste šeme. Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. bušenje. savijenje. Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala. brušenje i sl. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. rezanja. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika.Postupci obrade metala Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu.

mehanička osnova robota. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika.povezivanje robota s računarom. Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika. .. Razvijanje svijesti o značaju i potrebi cjeloživotnog učenja.gradnja sklopova u robotici. kreiraju obrazovni pano. priručnike. Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. . Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. 200 .programiranje robota. fotografije. pogonu robota. proizvodnja i montaža: . . načinu prenosa kretanja kod robota. b) robotika: . Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje.elemenata mašina. interesa učenika i mogućnosti škole). stiče vještine. . inovativnosti. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. pri tome koriste šeme. Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. . grupnom i frontalnom radu. prikuplja informacije i podatke. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. radnom prostoru robota.razvoj saobraćaja.Robotika Razvoj robota. model. Dopunjavaju pano novim zapisima. posmatra i zaključuje. prate zanimljive članke i informacija sa medija.motori SUS i motorna vozila. . Samostalno proučava odabrane oblasti. Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba.mehanizama i uređaja.različitih vrsta mašinskih konstrukcija. c) saobraćaj: . internet (po mogućnosti). Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. .vrste saobraćaja..

INFORMATIKA 201 .

RAZREDU. STAVOVI. Prati izlaganje nastavnika. te o načinima povezivanja. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Grafički i jezički (pseudo kôd) način prikaza. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Ažurira računarsku opremu. algoritamske strukture. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. načini povezivanja. Donosi na časove članke o programskim jezicima iz informatičkih časopisa 2. Aktivan je u toku nastavnog procesa. korake. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Izlaže nastavno gradivo. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Prati napredovanje učenika. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Koristi raspoloživa nastavna sredstva. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Uredno vodi zabilješke na času. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. veličina. 202 . namjena. cikličke i strukture grananja. algoritam. Zna šta su strukture: slijedna. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). PONAŠANJE Sve aktivnosti promatra kao niz algoritamskih koraka.NASTAVNI PROGRAM ZA INFORMATIKU U 7. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. a onda prelazi na složenije zadatke. te zna jezički prikaz. AKTIVNOST UČENIKA Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Priprema nastavni proces. MREŽE RAČUNARA Računarske mreže. vrste. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI 1. Usvojio pojmove: programiranje. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. njihovoj veličini i namjeni. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. AKTIVNOST NASTAVNIKA Nastavnu građu iznosi na popularan način. Prikaz algoritma. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Vlada sa podacima o vrstama mreža. 1 SAT SEDMIČNO – 35 SATI GODIŠNJE VRIJEDNOSTI. ciklička i grananja. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. PROGRAMIRANJE Pojam algoritma. Rješava postavljene zadatke.

Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. načini pretrage. Zna za mogućnosti kombinacije (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. zvuk i video). Web preglednici. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Vrste datoteka koje se susreću na webu. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. za učenje nastavnih sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. 203 . zvuk i video. zvučnih i video zapisa. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Programi za njihovu reprodukciju. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Rad sa slikovnim. Shvata Internet kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Zna šta su datoteke weba. diskusijama o hipertekstu Utvrđivanje stečenih i multimediji. web pretraživači. Zna objediniti multimedijalne zapise. www. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Ispoljava postignuto znanje. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i E-mail. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta.Internet kao globalna mreža računara. znanja. slikovnih. struktura E. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Zapisivanje stranica. Uključuje se u rad školske videosekcije. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. zvučnim i video dokumentima. Prati napredovanje učenika. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Osnovni servisi. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Potpuno je razumio šta je Internet. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Kreiranje video zapisa. Aktivno učestvuje u Ponavljanje i vježbanje. Demonstrira korištenje preglednika. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Organizuje rad školske videosekcije. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Uključuje se u rad Internet sekcije. zvučnim i video dokumentima.maila). Slika. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr.

Kontroliše rad učenika. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Sabiranje u tablicama. ali i na drugim mjestima. Poima pojmove sortiranja u tablicama. redova i kolona. red i kolona. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Uspješno kreira prezentaciju. Transparentno ocjenjuje.3. Motivira učenike. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. redovi. broj kolona. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Demonstrira način formatiranja. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. njihove boje te o bojenju ćelija. Slijedi uputstva nastavnika. Obavlja sortiranje. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Pomaže drugim učenicima. primjene. Ćelija. prikazivanja i zatvaranja. debljine i vrste linija boje. Određuje broj ćelija. Regija. Usmjerava. pokazuje. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Tablični kalkulatori i primjer primjene. Naučio je kako se sabira. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Prezentacije i primjeri Zna kreirati prezentaciju. Sortiranje u tablicama. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Prati uputstva nastavnika. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje u pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Otvara program koji Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši predstavlja u tablicama pripreme za rad. pohranjivanja. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Daje jednostavne zadatke. Linije. 204 . Samostalno kreira realne zadatke. Formatiranje i autoformatiranje. sačuvati . kolone i šta je regija. Ističe značaj prezentacije. Kreira samostalno izgled tablice. bojenje ćelija. broj redova. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. pohraniti i otvoriti postojeću Kreiranje prezentacije i rad prezentaciju sa jednostavnim programom za izradu prezentacije.

Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Transparentno vrednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu.). Virusi i zaštita od virusa. Zna namjenu softverskih programa i alata za zaštitu. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstracij pravilnih postupaka. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa (softvera). Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. miš. Sistematizuje pređeno gradivo. defragmentira – presloži podatke. zvučnici i dr. 205 . Scan disc. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Zaštita i održavanje računarske opreme ( disc defragmenter. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. backupsigurnosna kopija i sl. monitor. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštitom računara i njihovim pravilnim održavanjem. printer. Uspješno koristi antivirusni program. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. SIGURNOST PRI RADU SA RAČUNARIMA Računarska ergonomija. Navikao je da u računaru.). Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Ističe značaj pravilnog korištenja i posledice nepravilne upotrebe opreme. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. skener. Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Ističe i tumači značaj zaštite računara. Slijedi uputstva nastavnika. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. pogotovo mladih koji su u razvoju. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Pravi sigurnosne kopije dokumenata i datoteka. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Upozorava. Iznosi negativne. na disku. kućište. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. ali i pozitivne primjere. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu.4. Primjenjuje predviđene procedure. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji.

LIKOVNA KULTURA 206 .

pjesma. upotrijebiti različite vrijednosti tjelesne i tehničke kulture.glatka tekstura .Odgovarajuće hrapava tekstura..dijaprojektor207 . . . ta: glatke. reprodukcije ili pripremljene glatka tekstura. patriotizmu... meka tekstura jezika. sjajne. istorije /povje-sti. produbljivanje sposobno-sti vrednovanja sadržaja i ideja .35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE . biologije. mrlja i tačaka . moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura.zasićena tekstura matematike. linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: . baštine i prirodne okoline. životinje.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. muzičke /glazbene/. objekti. . svijetle i maternji jezik /pripovjet-ka. poslovica.Upotreba različitih vrsta linija drugim nastavnim predmetima. . povezivanje sadržaja drugih predme. informatike.Razvijanje kritičkog mišljenja.. prostori LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umje-tničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura putem slaganja linija /crta/.hrapava tekstura . očuva-nje kulturne. roma. prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/.Korelacija sa ..Biti sposoban prepozna-ti i zemljopisa./crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave.Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI C I L J E V I LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1.sjajna tekstura . organizacijskih formi struktura -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna . prozni tamne teksture tekst. grafofolije.prozračna. biljke.LIKOVNA KULTURA VII razred/ (1 sat sedmično .mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti POTICAJNE PREFERENCIJE. mat. TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju. pojave u prirodi. stranog .Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.…/. BiH tekstura u cilju dobijanja složenih kulturne baštine.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja . formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.Usvojiti pojm tekstura: kultura). LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI .

dosljednosti i angažovanosti.Akvarel. diferenciranje bitnog od manje važnog. gvaš.video DVD Ovladavanje primjenom optičkog materijal. Odgovarajuće tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ reprodukcije ili pripremljene valerska vrijenost boje grafofolije. miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka -Razvijanje humanih odnosa među polovima. konkretnog i apstraktnog mišljenja.dijaprojektorslajd. istrajnosti. . radova/. mat tekstura zasićena tekstura prozračna. zaključiva-nja. jačanje i bogaćenje emocija . oblikaforme. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja .Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izve- Dalji rad na usvajanju sposobnosti. materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ samostalnosti. voštani/.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. spremnost za saradnju.Razvijanje sposobnosti posmatranja. svijetlo-tamno . analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja 208 . kolaž različitim materi-jalima.prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije slajd.Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom.Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa. zgrafito /grebanje 2. pastel /suhi.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene .meka tekstura . uočavanja.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. uočavanja. solidarnosti. opredjeljenost za timski rad. bogaćenje mašte. drugarstvu. BOJA premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/.video DVD materijal. tempera. povezivanja pojmova. mozaik -Upotreba: Razvijanje sposobnosti prepoznavanja (udžbenika za VII razred (likovna i usvajanje sposobnosti primjene kultura). orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa . . sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.multimedija video). razvijanje likovne kreativnosti.multimedija video). sjajna tkstura. Razvijanje sposobnosti uočavanja i flomasteri u boji /za manje formate prepoznavanja lokalne boje.

. . osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija.Lokalna boja. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/…. onalne organizacije kompozicije osjećanja. primijenjene umjetnosti i grafike -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/./poentlizam-divizionizam/. lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompo-zicije . spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom . pojava u prirodi. oblika/ u realizaciji dvodimenzi.Sagledavanje značaja vizuelnih proznog teksta. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. pjesme. njene karakteristike.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. valerski promjenjene boje . stepenovanje boje /valerske vrijenosti/. uočavanja. karakteristika lika /forme. plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju.Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture. optičko miješanje boja lokalnih boja 3.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/.Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja.Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . emocija i drugo putem likovnog izraza . pozitivno i negativno u likovnim .Oblik /forma.događaja. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja.Primjena stepenovane.simetrična kompozicija plošnih oblika . u odijevanju. kreiranju životnog prostora.asimetrična kompozici-ja plošnih oblika . organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ .Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja upotrebom različitih slikarskih tehnika denih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti. slikanja.nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: .Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja. Odgovarajuće 209 . priče.… . pozitivno i negativno. pripovjetke.

Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik.Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/. Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija. vrijednosti i karaktera površine . vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije. Odgovarajuće reprodukcije ili 210 4.Uočavanje. višebojna grafika . pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista reprodukcije ili pripremljene grafofolije.dijaprojektorslajd. crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha. razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima. tačkama. negativno.video DVD materijal. ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine. asimetrija. u organizaciji grafičkog lista . područjima: crtanja. POVRŠINA Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primjeniti u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. površine sa crtama /parnicama. simetrija.multimedija video).U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. slaganjem ureznih linija /snopova linija/. dvodimenzionalno.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada . urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu. utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i ponavljanja oblika.Primjena slikarskih tekstura i faktura u funkciji predstavljanja različitih karakteristika. ploha. grafike i primijenjene umjetnosti Ovladati sposobnostima prepoznavanja. utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma. pozitivno. slikanja. pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u . predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negati-vno /ispupčenoudublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura .

.pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture . Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom .složeni oblici . predstaviti prostorne organizacije /forme/. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: . 211 Karakteristike oblika: .Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora.video DVD materijal.dijaprojektorslajd. vosak.simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama . plastelin. .Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad.Pozitivno i negativno kao način “govora” u skultorskom izrazu . sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati. glina.Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije .jednostavni i . glinamol. analitič-kom pristupu i sagledav-anju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika.multimedija video). i oblika u prostoru upotrebom: .Usvojeni pojmovi za oblast površina: .skulptorski/kiparski/ vajarski materijali.pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora Složene prostorne strukture i .U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme . 5.simetričnih i asimetri-čnih formi.slikarska faktura. MASA I PROSTOR Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije Linijski istanjena masa. putem mase i prostora . selo /ravničarsko. moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora . sapun…. mase i prostora.prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura pripremljene grafofolije. na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima .Dalji rad na potpunijem doživljavanju. glinamol.Upotrebom različitih skulptorskih materijala.skulptorska faktura. /način nanošenja.rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ . glina.

grad. oblikovanje žicom./ planinsko…. 212 . naselje. urbanizacija prostora.dijaprojektor. različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa. selo /ravničarsko. grad. selo /ravničarsko.forme urbanih organizacija. planinsko….video DVD materijal.urbanizacija prostora .pozitivnih i negativnih formi -Upotreba: .multimedija ./.Prepoznavanje karakte-ristika video). prostorna organizacija.Ovladavanje sposobno-sti ( udžbenika za VII razred (likovna predstavljanja trodikultura)./ naselje.linijski istanjene mase slajd. Odgovarajuće reprodukcije ili menzoinalnih oblika putem pripremljene grafofolije.kompozicije u oblasti arhitekture . varoš . planinsko…. naselje.

linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ .okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada . osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora . mat tekstura.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. pastelu. zasićena tekstura.meka tekstura . gvašu.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: . prozračna. tvrdo-čvrsto /sabijeno/ Slikarstvo: . kolažu. linije koje difinišu neki oblik. realizacija kroz crtež.da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne . plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika . temperi.ovladavanje kstrukturnim linijama. ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa . glatka tekstura.da mogu razlikovati teksturne crte /linije/.da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ .OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: . procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija 213 .da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje . flomasterima u boji.da usvoji termine: hrapava tekstura.da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja. mozaiku . oblika-forme. akvarelu. sjajna tkstura.moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom .da razviju sposobnost prepoznavanja.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. materiju/: rastresito-prhko. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu.moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija . u cilju predstavljanja prostornosti. sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ .da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje .moći prepoznati strukturne linije. i praviti gradaciju između njih . linije koje predstavljaju neku formu .

obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/. grafike.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije .u prostornom oblikovanju. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu . /način nanošenja.usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije .uočavanje.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. glina.dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura . prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura. pozitivnonegativno/ .dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak. crtanja i slikanja .biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika . asimetrija . usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike. prepoznavanje karaktera oblika .dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora. skulptorska faktura. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/.da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ . TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: 214 . vajarski materijali.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/.. asimetrija. linorez.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture . pozitivno. negativno Površina masa i prostor: . sapun STRUKTURA PROGRAMA 1. karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ . gipsorez. glinamol.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu . vosak. moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno .

Usvojiti pojam teksturne crte /linije/, biti sposoban prepoznati njihove različitosti, istražiti putem teksturnih linija, spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka, imjenama dužina, pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju, usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. Teksturne linije/crte, linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka, hrapava, sjajna, mat, zasićena /zatamnjena/, prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru, linije koje definišu oblik, njegovu formu i materiju. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija, u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Različite vrste struktura; tvrada /čvrsta/, kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit, mramor, kocka šećera i sl./, meka /tijesto, plastelin, vata i sl./ 2. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja, analitičkog pristupa, vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/, boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Point = tačka, divizionizam/. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/, boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe, crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja, boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa, ofset štampa, koja je danas prisutna u svim sferama života. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. 3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/; crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja, korištenjem simetrije i asimetrije. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja, slikanja i grafike, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne, predstavljene u ogledalu/. Ovladavanje sposobnostima uočavanja, vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije, pozitivnih i negativnih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike, primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu, slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure, predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. 215

4. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje, a faktura predstavlja rukopis, odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. Boja nanesena u jednom smjeru, kružno, u različitim smejrovima /pravcima/, tanjim ili debljim /širim/ kistom. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura, pozitivnih i negativnih oblika. i primjene simetrije i asimetrije. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol, plastelin i sl. u cilju predstavljanja; hrapavo, izbrazdano, izgrebano, neravno, uglačano, ravno… 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, građenje, primijenjena umjetnost i dizajn. Od učenika se očekuje da u svom okruženju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, mogu registrovati, analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom, onda on predstavlaja masu. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Masa i prostor, kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa, ili masa koja ima izuzetno malen volumen, i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije, asimetrije, odnosa pozitivno i negativno. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost, koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/, infra struktura, saobraćajnice, pješačke staze, namjena prostora i objekata svim sferama života, zelene površine /parkovi/, igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora.

216

DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu, podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem, bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti, odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a mišljenje apstraktno. Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja, koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Za oblikovanje na plohi kroz područja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Razreda, /što trenutno nije slučaj, od 1–3 razreda/. 1. TAČKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRŠINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno 217

emocije /osjećanja/. kulturnih dešavanja…/. niti bilo koju tehniku. sposobnosti analize i vrednovanja. prostori.proširivanje u drugom polugodištu. prozračna. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ . palakati /sportski. sjajna tkstura. Vizuelne motive 2.nevizuelni poticaji. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. mat teksturazasićena tekstura. matematike.iz narodnih običaja /tradicije/. tuga. etnografsko nasljeđe . pojave u prirodi.. novih medija i okruženja. muzika. roman. vjetar. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. maternjeg jezika /priča. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. značajni datumi. glazbene kulture. sreća. kompaktno/ 218 . Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja. poezija/. tvrdo-čvrsto /sabijeno. znakovi vizuelnih komunikacija. mjesto stanovanja.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . porodica. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava. prirode i društva. pripovjetka. strah.iz neposrednog okruženja djeteta. hrapava tekstura. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. čulni poticaji. nauke i društva. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura. škola. muzički. objekti.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. . materiju/: rastresito-prhko. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . i interakciju umjetnosti. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. oblika-forme.. glatka tekstura.likovni i kompozicioni elementi.. muzički spotovi. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje.meka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. praznici. muzika. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. biljke…. Nevizuelne motive 3.

učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. privid izvedene boje/./. planinsko…. ne mogu biti loši. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. sapun. selo /ravničarsko. simetrija. ploha. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . asimetrija. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. dobar pedagog može 219 . To znači da nastavnik. svoje strahove i oduševljenja. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. predmeta i pojava. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. upornosti i iskustva. Dakle. slikarska faktura. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. skulptorski/kiparski/ vajarski materijali.SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak. glinamol. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. vosak. prostorna organizacija. negativno. urbanizacija prostora. obrade materi-jala/. linijski istanjena masa. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. glina. oblikovanje žicom. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. aktivnost na časovima likovne kulture. dvodimenzionalno. pozitivno. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: • estetskog • psihološkog • pedagoškog. grad. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/. svoje viđenje svijeta. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. 1. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik. stečenog znanja i usvojenih navka.

što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. aktivnost na času. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. u najvećoj mjeri. 220 . To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. Nema loših dječijih radova. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. i likovnog jezika/.iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/. odnos prema estetskom. želju za postizanjem rezultata i sl.

MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED 221 .

. crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike. 222 .artikulacija (akcenti.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). muzičkih igara ili brojalica. ¾.dinamika . ). .upoznaje 2/2 mjeru. umjerena i brza tempa.primjena znanja pri izvođenju ritmičkih vježbi i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. . pravilno fraziranje.Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja.intonacija.tempo . . ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . .poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima.poznaje violinski ključ . te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. mp. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana.važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama. 4/4. . staccato. legato. portato. četvrtinka. .Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. artikulaciju. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). 6/8. mf. polovinka. . te luk i njegova različita primjena. šesnaestinka i sve pauze). osminka. tempo.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. f.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE II SLUŠANJE MUZIKE IIIMUZIČKE/ GLAZBENE IGRE MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . .

obima glasa. . . . trodijelna i četvor. .prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu. PONAŠANJE Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . . . .upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. VRIJEDNOSTI.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.Uočava i hvali. . . . mala dvodijelna i trodijelna pjesma (mala dvodjelna i trodjelna pjesma informativno). . bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. . uvertira. .primjena pojmova: rečenica.izvođenje ritmičkih vježbi na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna. .Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima.tokom slušanja pamti naziv djela. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. arija. muzičke memorije..duru. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. tema.Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. filmska muzika. STAVOVI. podjela jedinice brojanja ).Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. izvođače i izvođačke sastave. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. simfonijska poema.stiče znanja o prirodnoj. burleska. Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. . vokalne reprodukcije.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) . ukazuju na greške i ispravljaju i druge. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. na koncertima i sl. .Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju.Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. . .razlikuje vokalna. . suita. 223 . .prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe).

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine, upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova, učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova, te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa, a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, rečenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C – dur ljestvice, kao u šestom razredu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lakše pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže sa nadarenim učenicima. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). Upoznati a-mol prirodni, harmonski i melodijski kroz pjevanje doživljaj molskog tonaliteta. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Preporučuje se obrada najmanje 3. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska, Srbija, Poljska, Belgija, Rusija, Izrael...), čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 ritmičke vježbe(mogu biti pripojene sviranju i pjevanju).Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je naučiti prvo pjesmu, pa zatim učiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj, bubnjić-doboš (mali bubanj), bubanj na đerdinu, talambas i def. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U program su uvrštene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ), pjevačke glasove ( dječji, ženski, muški glas), hor/zbor ( dvoglasni, troglasni, četveroglasni ), vrste hora ( dječiji, ženski,muški i mješoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje, emocionalno) ali po 224

potrebi i selektivno. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije, sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvođača, muzičkog oblika (informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima, zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima, ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost, kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. U okviru redovne nastave je hor/zbor(mlađa i starija uzrasna skupina) i orkestar (tamburaški, harmonikaški i drugi).Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Pored redovne nastave, važnu ulogu ima vannastavna aktivnost koncipirana kao izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, sviranje pojedinih instrumenata prema interesu učenika i mogučnostima nastavnika,formiranje kluba ljubitelja umjetničke muzike itd) . Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. – 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( dvoglasno i troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu.

225

RAZRADA SADRŽAJA
SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UČENJA, OCJENJIVANJE)

I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR
1. Stoljeće ljubavi, Slavko Olujić, stihovi Rešad Hadrović, 2. Kako je divna, Julio Marić, stihovi Miroslav Kovačević, 3. Ispraćaj zime, N. R. Korsakov, 4. Simpatija, tekst i muzika: Ajka Kolaković, 5.Prijatelj, tekst: Mahir Vehabović, muzika: Belkisa Vehabović, 6.Nek' svud' ljubav sja, Belgija ili Kad se pjeva, narodna iz Poljske, 7. Podmoskovske večeri, Rusija, 8.Čvrsta volja, L.V. Beethoven, odlomak iz opere ''Fidelio'', 9. Džo banana, Minja Subota, kantautor, pjeva Minja Subota i dječji hor, 10. Moja mala djevojčica, pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić, 11.Bulbul mi poje, zora mi rudi, 12.Čija je ono djevojka, 13. Tamburalo momče uz tamburu, 14.Hajde dušo da ašikujemo, 15.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku, 16. Moj beharu, ko li mi te bere, 17. Ječam žele Tuzlanke djevojke, KANONI 1.Troglasni kanon, Joachim Denhof, 2.Shalom Chaverim, jevrejska

- Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: - uočavaju i određuju karakter pjesme, mjeru, tempo, dinamiku, i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama; - poznaju notna trajanja, pauze, violinski i bas ključ; - prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija, artikulacija, dikcija, disanje, fraziranje); -imenuju solmizacijom abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu, i

- Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija, razvija muzička memorija i proširuje obim glasa, - Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'; -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela; -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji; - Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi; -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi; - muzicira samoinicijativno i bez podsticaja, - aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti;

-Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih;

- Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru
-Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom; - Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet, te često pjeva i svira;

-Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kuća; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) ; -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k,ao vrijednosti; -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom; - Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni - pjevanje u školskom horu/ zboru - sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa

-Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke, premetaljke rebusa; -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi, u porodici), -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju; -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika; - Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu;. -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti,

- Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. - Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe), jer zna da tako trena; -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici

-pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru; - imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente; - sviranje na metalofonu; - izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima; -upoznaju a-moll prirodni, harmonski

____________________
IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE

Izbor:
1. Šota, igra ili Anterija kolo,

i melodijski,

-Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu;

226

Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425.Pronalaženje i zapisivanje brojalica.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. . Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. prikupljanje materijala i bilježenje. (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). Johan Sebastian Bach: 8. -pravilno izvodi igru odnosno kolo. Richard Strauss. Bizet 5. pamti i imenuje pojedine pjesme.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. uzima učešće u improvizaciji _____________________ _________________ . Vlado Milošević 4. pomaže.. I stav Allegro moderato. _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi .Predlaganje muzičke igre za priredbe.tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. 30. Varijacije za gudački kvartet. dječije radne i kulturne navike.Sposoban je da uz slušanje muzike i -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati. 2. . Uvertira iz opere Carmen. udaraljke) . -Predlaže i izvodi pratnju.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. te ih stimulira direktnim učešćem u kolu. pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad. Introduction. 18. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). _____________________ __ . -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu.. klavir. Neum Klek ili Paun pase. E. . -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. udaraljke. (IIV).Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. (multikulturalnost) _______________________ . Tako je govorio Zaratustra op. . Andante. -Razvija kreativnost. . razlikuje. . -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu 227 . sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. ___________________ ____ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. J. -Samostalno izvodi zadane pokrete. . -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). igre i kola. Tri burleske. Antonio Vivaldi 10.Upoređuje note i njihova trajanja.Uočava. 3. Suita br.A. Brahms i Arabeska u C-duru op. Grieg 6. -Upućuje. sortiranje i izvođenje zaključaka. .U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. klarinet. Jasmin Osmić 2. Valcer u As-duru. Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. . _____________________ __ . duhački.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora.upoznaje instrumente narodnog orkestra. 46. trava raste. zahtjevima muzičke igre. .pjevač ili soloinstrument. -primjenjuje ranije znanje na novu igru. . (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje.gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva.izvodi zadanu koreografiju.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. W.Samostalno određuje karakter kompozicije .Brzo uočava i saopštava izvođača. . op.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . G. seosko srpsko stanovništvo 4.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). Mozart 9. Amilcare Ponchielli 11. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. orkestar ili grupa -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. . Robert Schumann 7.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. Brandenburški koncert br. Julio Marić 3. Refleks za flautu. -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti . upoređuje. Hercegovački linđo. Igre iz Sarajevskog polja. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. kombinuje (aranžmani). komentira osobine djela. izvođače i kompozitore . često traži da se djelo ponovno sluša.. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . narodni orkestar. violinu. simfonijska poema. i četiri šesnaestine''ta-fa-te-fe''). tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela.donosi estetski sud o djelu. I stavak. Valcer i polka 1Dvije ritmičke vježbe koje rješavaju određene zadatke(triola i četverodjelna podjela vremenske jedinice)______________________ _ III.(''ta-te'“.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno . Igra satova. 1.Određuje karakter djela. . 3 u Gduru. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda). triolu ''ta-te-ti''.

. -Prepoznaje vokalno. te oznake za crescendo i decrescendo.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. 12. -Na muziku progovara likovno ili literarno. školi i okolini .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju.Samostalno smišlja. Na času pjevanja. . mijenja. istražuje. I. . mf. ______________________ . muzika: Ranko Rihtman. austrijska narodna. . ženski ( sopran-alt ).Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. . .Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . . XIV Rukovet. . stihovi: Aleksa Šantić.Razgovorom o muzici u okolini. pokreta i likovnim izrazom. Runolist. hor/zbor . . ______________________ . I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. itd. _____________________ .Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. pjeva Dragan Stojnić 16. -poznavanje italijanskih oznaka za tempo. dodaje. 17. improvizira i kombinuje instrumente. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice. 228 . melodija. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music.uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. instrumenata. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja _______ -Samostalno eksperimentiše. S. muški (tenor-bas).Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. tempo. individualna. . dinamiku. . S.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela. Dječja simfonija ( sva tri stava) J.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. orkestarskih instrumenta. ritam.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda.Priprema. -Pisanje eseja o posjetama koncertima . posjeta školskoj priredbi i koncertima. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). .timpani. upoređuje.Španski ples iz baleta «Labuđe jezero» P. mp. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. kompozitora i njihova najpoznatija djela. u paru (dijalogom). -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. Čajkovski. .Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. . poštuje pravila ponašanja.Prati ponašanje na koncertu.Slobodnija improvizacija kolektivna. Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. Cherubini. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. . . -Saradnja sa lokalnom zajednicom. što ih motiviše na učenje. . -Poznaje i pamti imena bh. Richard Rogers) 13.Izražava instrumentima razne ritmove iz života. Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: .razlikuje glasove: dječji. f. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. Kanon (dječji hor) 15.Haydn. posebno na koncertu.Prilikom slušanja muzike. .Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst .Stvara kombinacijom riječi.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . grupna.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio.

229 . -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“.Sam uzima učešće u izradi kositma. slika za scenu itd. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva .gdje je škola ___________________ ___ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 230 .

pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. (6) razumije. (3) sigurnost učenika. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. kinezio-terapijskim aktivnostima. Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. školska sportska društva). već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. zajedno sa društvenim subjektima. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. eventualno. materijalnih i prostornih uvjeta. zbog toga je potrebno da škola.Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. rekreativnim i. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. c) umjetnički sadržaji (ples. Po svojoj koncepciji. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. a uključivanje učenika je dobrovoljno. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. 231 . a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. folklor).koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. U tom kontekstu. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. sportsku rekreaciju. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. b) sport za sportiste. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. U ovom ciklusu. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. sportski ples. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti.

te funkciju krvožilnog. premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º. te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. Trčanja: . Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. Kolutanja: . Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora.Osnovna motorička zanja x x x x x x x 232 . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. različitim varijante premeta u stranu.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 3. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. Višenja. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. Bacanja: .Ciljevi.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama. alkohola. Obrazovni x x x x 2. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. njihu na prečci.Njih na prečci . te koordinacije i gibljivosti. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m.. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje.Različite varijante premeta u stranu .Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja.Trčanje na 20 m „leteći“ 2. alkohola. Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. te funkciju krvožilnog. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. dišnog i koštano-zglobnog sistema. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4. upiranja i penjanja: .Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. Skakanja: .

Borilačke strukture: . 6. disco fox-u.Valovite kretnje rukama i tijelom .šutu s pozicija krila i kružnog napadača.Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama .„Mačji“ skok na niskoj gredi 7.dizanju lopte visoko na krajeve mreže. „mačjem“ skoku na niskoj gredi... 5.. 2.Kontranapad .Disco fox ..Skokovi sa spravom po izboru . saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º . mini odbojci 4:4. napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”.Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) .Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta ..Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7.Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .Engleski valcer (*) .Premasi odnožno na dvovisinskom razboju.2. Antropološki 1. 7. koreografiji aerobike. Ritmičke i plesne strukture: ...Snaga: .odbrambenom stavu i kretanju u odbrani. Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih 4.Okreti .. košarka . valovitim kretnjama rukama i tijelom.Koordinacija: ..završna akcija Odbojka: . Odgovarajući sadržaji iz: 1.Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º.1.Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . okretima.završna akcija. skokovima sa spravom po izboru. ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak. oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja. kao drugi kineziološki pokreta.Brzina: . sadržaji. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet . te koordinacije i i mogućnostima škole i okoline gibljivosti. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije. a shodno potrebama učenika Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. I 8. nogomet tehnici ubacivanja lopte u igru rukama.Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: .košarkaški dvokorak (*) .Gibljivost: 2.Dizanje lopte visoko na krajeve mreže . Igre: Rukomet: .Mini odbojka 4:4 Nogomet: . x x x x x x 233 . pojedinačnom i grupnom protunapadu. složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta.. kontranapadu . odbojka . usprav kroz čučanj 6.Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek.Ravnoteža: . 3. Motoričke sposobnosti x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru. Koreografija aerobike 8.Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) .Oduzimanje lopte presjecanjem (*) .

Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova. Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. koordinacije. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva. Funkcionalne sposobnosti: 3. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih 5. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Aktivno. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. gibljivosti i ravnoteže. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. te poboljšava posturu.. Uspješno kontrolira agresivnost u igri.Preciznost: 2. Uljudno se ponaša na satu i u školi. brzine. x x x x x x x x x x x x x x x x x x 234 . Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima. Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema. odnosno pravilan uspravni položaj tijela.

koje osigurava optimalne psihološke. koja se susreću u sportskim igrama. sprava. Društveni zahtjevi. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. Na toj osnovi. Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. u prvom redu. fleksibilnosti. dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. ravnoteže. preciznosti. rukomet. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. brzine. ritmičke gimnastike. biciklizma i dr. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. (c) kompleksna motorička znanja. daklen ciklična i aciklična. karate i dr. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. metod stanica. kao što su nogomet. borilačkih aktivnosti. Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. hrvanje. judo. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). rekvizita i ostalog nastavnog pribora. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. košarka i dr. statičke snage i dinamometrijske sile. eksplozivne. što se. kružno-intervalni metod. što učenici teško prihvaćaju. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičkometodički postupak nastavnika. targent-trening i sl. plivanja.. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. (b) aciklična motorička znanja.. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. kao što su boks. odnosno. 235 . obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. podstiču razvoj ličnosti učenika. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. sa dosta slobode. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. koja su bitno obilježje tzv. skokova u vodu i dr.. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. repetitivne.