BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA TUZLA KANTON Ministry of education, science, culture and sports

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

110

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI GODIŠNJI SEDMIČNI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 35

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija /Zemljopis Historija /Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička /Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj Religijska kultura/Vjeronauka

111

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

112

Bašeskija. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Z. Cesarić. Hrt (odlomak) S. Bakine naočari M.NPP ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE ŠKOLE Književni tekstovi Lirika D. Zapis o zemlji E. Trifunović. Sarajevski ljetopis (odlomak) N. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. Čistač obuće Broj sati Književnoteorijski pojmovi Ritamintonacija. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. Sadako hoće živjeti R. Egziperi.M.Grey. sredstva zaustavljanja radnje Razumije. Ilić. Humo. Dažd N. Vanjka K. Dizdar. domoljubne i šaljive pjesme Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. Komanči (odlomak iz pustolovnog romana) Grmljavina stada) A. P. Šop. Akvarel S. Jesenjin. stanka. James Cook 2 2 2 Granične književne vrste: Uočava glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti 113 . Antić. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni historijski romani Fantastična pripovijest i Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. opkoračenjestanka u opkoračenju. Čehov. Sidran: San o Bašeskiji Epika Ć. Čukovski. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne. Nešto važno da ti kažem Nerkesi. inverzija. Sijarić. Pavlović. Bruckner. Ćorović. Ujević. zaustavljanje fabule Lik-psihološkoetička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji. deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojnoobrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. Lampa na prozoru H. Voćka poslije kiše T. Pjesma o peru M. U poznu jesen D. teksta Određuje pokretače radnje. Poslije djetinjstva A. Kišević.Mali princ (odlomak) M. kontrast Vrste -pejsažna. inverziju. šaljiva. upotrebljava ih u vlastitome tekstu Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 Epika Fabulapokretači fabule. Pjesma o keruši V. Ibrahimbegov ćošak A.

Ogrizovića Narodna romansa ( izbor) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) izbor ljetopis. putopisa i dnevnika Uočava glavne značajke drame: dijalog. putopisa i dnevnika Uočava razliku između drame i drugih književnih vrsta 2 2 2 1 2 Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karakteristike usmene književnosti 2 LEKTIRA ZA SEDMI RAZRED: 1.(odlomak) I. Oslo pod snijegom (odlomak) P. Kočić. Šehović. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 7. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 13. dnevnik 2 2 2 Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Uočava razliku između ljetopisa. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11. Branka Primorac:Maturalac 8. Alija H. Dnevnik Ane Frank 114 . Nenad Radanović:Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Sekulić. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 6. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3.. balada) Odlomak drame Hasanaginica M. Zijo Dizdarević Pripovijetke ili Teme Nafije Sarajlić 5. putopis. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 9 Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. Jazavac pred sudom (odlomak) F. likovi Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Egziperi: Mali princ 4. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2.Mark Tven: Kraljević i prosjak 12.

Razlikovanje glagola po neprijelazne i predmetu radnje povratne glagole Razlikovati svršene nesvršene glagole Prepoznati infinitiv njegove završetke Prepoznati i glagolske pridjeve i Razlikovanje glagola po vidu Glagoli po vidu 1+1 Infinitiv osnova i završeci) Glagolski glagolska imenica (infinitivna 1 i Razumije ulogu infinitiva u Razumije ulogu tvorbi infinitiva u dopuni glagolskih oblika glagola upotrebljava Uočava glasovne promjene u gl. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma.46 SATI Odgojnoobrazovni Minimalni ishodi učenja Broj časova ciljevi Uočavati nenaglašene Pravilno pisanje i izgovor riječi i pravilno ih nenaglasnica/atoničkih čitati u izgovornim riječi cjelinama Maksimalni učenja ishodi Naglašene i nenaglašene 1 riječi (naglasne cjeline) Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Riječi za imenovanje 2 pripadnosti mjestu. zemlji – narodu Temeljno i preneseno 1 značenje riječi Uočavati riječi koje Uočava preneseno značenje Razlikuje književne i pripadaju familijarnoj riječi na jednostavnim neknjiževne riječi leksici. proširenog) ne. Razlikovanje temeljnog (osnovnog) Prepoznaje osnovne čestice značenja od prenesenog (da. li. za) značenja riječi Uočiti da možemo preoblikovati uređenje česticama Razlikovanje glagola po rečenično značenju Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. naravno. prezent pomoćnih glagola Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu premamorfološkim 115 . sigurno) Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. god. kraju. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju pridjevi i 2 tvoriti Pravilno glagolske pridjeve Prezent.Programski zahtjevi RJEČNIK I GRAMATIKA . te riječi iz zavičaja primjerima. sprezanje/ 1 +1+1 konjugacija. neprave i uzajamno povratne Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Čestice ili riječce 1 (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI 1+1 Riječi s konjugacijom (ponavljanje) Razlikovanje glagola po značenju Glagolski oblik/osoba i broj 1 Prepoznavati glagolski Razlikovanje glagola po oblik/osobu i broj predmetu radnje i po vidu u rečenici Glagoli radnje po predmetu 1 Razlikovati prijelazne. (dopunskog. doista.

i službu Prepoznaje imenski Uočava da glagoli riječi u rečenici predikat. tvorbu i Upotrebljava gl. l. imperfektom i pluskvamperfektom Može zamjenjivati aorist. i II.glagola Perfekt 1 +1 obilježjima (osoba i broj) i jotaciju u prezentu futurski Prepoznati perfekt i Prikladno upotrebljava Uočava razumjeti njegovo perfekt u perfekt osnovno značenje govorenju i pisanju Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prepoznavanje aorista imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika i Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Izricanje prošlosti 3 + 1 aoristom. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Izricanje futurom budućnosti 1 + 1 Prepoznati. Glagolski prilozi 2 +1 Uočiti značenje. razlikovati. priloga u rečenici Sistematizacija znanja o 1 glagolskim oblicima REČENICA Jednostavna proširena rečenica 1 1+1 Razvrstava glagolske Zna razliku između ličnih i Uočava službu oblike na proste i složene. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. subjekat. priloge u službu u rečenici govorenju i pisanju Objašnjava službu gl. molbu i zabranu Izricanje zapovijedi i 1 molbe imperativom Kondicional I i II 2 Prepoznati i razlikovati Pravilno koristi kondicional Uočava i razumije kondicional prvi i I. neličnih te prostih i složenih glagolskih oblika u lične i nelične oblika rečenici i zna tvorbu Vrste rečenica po značenju Prepoznaje vrste rečenica i sastavu Prepoznaje imenski predikat u rečenici Uočiti značenje. u značenje i tvorbu drugi te njihovu tvorbu govorenju i pisanju kondicionala II. jed. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed. dodatke otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikovati predikat od imenski Prepoznaje imenski predikat Predikat – imenski i 1 glagolski 116 . Samostalno spreže glagole u futuru I.

temeljno i preneseno značenje riječi. prijelaznost ) .sistemaztizacija.2 časa GLAGOLI ( glagolski vid.glagolskog predikata Vrste predikata Priložne rečenici (uzrok. prezent) 2 časa GLAGOLSKI OBLICI ZA PROŠLOST .1 čas FUTUR I i II .1 čas GLAGOLSKI OBLICI ( infinitiv. stoljeća identiteta u razvoju jezika (književnog jezika) -Bosanski. Uočava historijske periode (književnog) jezika do sociološkog. 1 Primjenjivati i uočavati Uočava priložne oznake priložnu oznaku uzroka. riječce . priloga u rečenici Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata količina. PRILOZI .5 časova 117 .1 čas GLAGOLSKI OBLICI .1 čas REČENICA. apozicija Složena rečenica 1 1+1 Uočavanje u tekstu Pojam složene rečenice Uočava više predikata u Razlikuje složenoj rečenici zavisnosloženu od nezavisnosložene rečenice Razlikuje i navodi glavne osobenosti u razvoju standardnog (književnog jezika) Razvoj standardnog 2 Prepoznavanje kulturnog.1 čas GLAGOLSKI NAČINI I GL. društvo) oznake 2 u 1 Uočavanje u tekstu Razlikuje glagolski i menski Prepoznaje složeni predikat glagolski predikat Objašnjava službu gl.REČENIČNI DIJELOVI . društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u Prepoznaje objekt u rečenici rečenici. hrvatski i srpski jezik NAPOMENA: Časovi za ponavljanje i utvrđivanje gradiva: RJEČNIK ( naglasnice. Razlikovati Razlikuje direktni i direktni i indirektni objekt. lingivstičkog u razvoju standardnog 19. indirektni objekt Uočavanje u tekstu Razlikovati pridjevni imenički atribut i Prepoznaje apoziciju atribut Objekt (direktni i indirektni) Objekt i odredbe averbijalne 1 Atribut: pridjevni atribut 1 i imenički atribut i Razlikuje pridjevni i imenički atribut Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa i Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Apozicija (pojam) 1 Prepoznati apoziciju Prepoznaje apoziciju atribut Atribut.

imenica i pridjeva.osjećanja i postupci lika.rečenična intonacija. PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 1+1+1 DESKRIPCIJA DESKRIPCIJA Opis portreta Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Vanjski i unutrašnji portret. vizuelni i akustični elementi.visina i jačina glasa 1+1+1 1+1+1 ČITANJE I SLUŠANJE Interpretativno čitanje lirskih.usmjereno čitanje Dvije pravopisne vježbe 1 1 PISANJE Dva školska pismena zadatka 2 2 118 .boja.Uočavanje stilske funkcije glagola.KULTURA IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Pričanje događaja retrospektivnim slijedom izlaganja Pričanje doživljaja retrospektivmim slijedom izlaganja Pričanje događaja uz upotrebu opisa pejzaža Pričanje doživljaja uz upotrebu opisa lika Odgojno-obrazovni ciljevi Broj časova 1+1+1 Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama.uticaj društvene sredine na lik Redoslijed pojedinosti u dinamičnom opisu.uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje.funkcija glagola u opisu Služiti se govornim vrednotama:rečenični naglasak. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja:u sebi.

trgovi.trgova i ulica..r.-ije u gl.parkovi) Pravilno pisati i govoriti povratne glagole(smijati se..pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe(se) uz povratne glagole.r.jd.čija osnova završava na – je(htjeti.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS ZA 7..ulice.) Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja(gradske četvrti.dijelova naselja.živjeti.dijelovi sela..jd.nabrajanje rečeničnih dijelova.) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju 1 1 1 Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene(č.-je.pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati radni glagolski pridjev u m.). pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagole Pisanje infinitiva i radnog glagolskog pridjeva(m.ć.nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika(apostrofa) i točke/tačke sa zarezom 1 1 1 Prepoznati i pravilno pisati izostavnik i točku sa zarezom 1 119 .RAZRED Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva.smjeti.pisanih vokativa.oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica(zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici(odvajanje apozicije.šaliti se.

kostimografija.pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma(statična kamera.sce sredstva u predstavi nografija.ugao snimanja.panorama) Filmska maska.gluma.dinamična kamera. plan Prepoznati izražajna sredstva u filmu.fabula sredstva stripa.43+ 8x2 lektire: 59 časova Jezik: 46 časova Kultura uzražavanja: 24 časa Pravopis i pravogovor: 7 časova Medijska kultura: 4 časa Ukupno: 140 časova 120 .MEDIJSKA KULTURA Filmska izražajna sredstva Kadar.scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva 1 Knjiga-film:Mark Tven:Kraljević i prosjak(igrani film) 1 Pozorišna izražajna Pozorišna i zražajna sredstva:govor.uočiti sličnosti i razlike između prikazana kvadratima 1 filmskog kadra i kvadrata stripa(plan i ugao gledanja) NAPOMENA ZA 7. RAZRED Književnost.kvadrat. 1 rasvjeta) Izražajna sredstva stripa: Prepoznati izražajna crtež.kostimografija (scenografija.vožnja.

Za darovite učenike svaki nastavnik će na osnovu programa za nastavni predmet oblikovati poseban program u zavisnosti od potreba i mogućnosti učenika. lično napredovanje i kvalitetniji život u zajednici. Nastavni program za predmet Bosanski. dodatnim učenjem rječnika. učenici s teškoćama u razvoju.UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA Redovnu osnovnu školu pohađaju učenici sa različitim odgojno-obrazovnim potrebama .lupe . gramatike. Čitanje i pisanje svrstava se među najvažnija sredstva za napredovanje učenika u obrazovanju.odgovarajuće osvjetljenje . Darovitim učenicima se može ponuditi da se obaveznim temama bave u većem obimu samostalno pronalazeći nastavnu građu (enciklopedije. Učenicima sa ošećenjima vida treba obezbijediti: . glumi. hrvatski.udžbenike i pisani didaktički materijal na crnom tisku primjerene veličine slova .obične ili specifične sveske sa jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti . U osnovnim školama postoje vannastavne aktivnosti koje potiču i razvijaju darovitost učenika. Osim otkrivanja i poticanja njihovih darovitosti. recitovanju. DAROVITI UČENICI Darovitost učenika može biti različita. hrvatskog. Prijedlozi za rad s učenicima s teškoćama u razvoju 1. potrebno im je ponuditi i različite sadržaje iz bosanskog. a za učenike kod kojih je tip i stepen teškoće takav da ne mogu ovladati čak ni modifikovanim programom (koji sadrži minimalne programske zahtjeve nastavnog predmeta) treba uraditi individualni obrazovni plan.daroviti učenici. srpskog jezika I književnosti. Učenje čitanja i pisanja predstavlja veliki napor i izazov učenicima s poteškoćama usvajanja čitanja i pisanja. 121 . Dodatnom nastavom iz bosanskog. nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. višejezicni učenici. UČENICI S TEŠKOĆAMA Sastavljanje liste onoga u čemu je dijete uspješno predstavlja dobru osnovu za razvijanje strategije podrške i postavljanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva programa za svako dijete za koje se radi prilagođeni/individualni program. Posebnosti u radu s učenicima s OŠTEĆENJIMA VIDA Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu. u pisanju.meke olovke koje ostavljaju deblji trag ili flomastere odgovarajuće debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini . pravopisa.diktafon.više vremena za pojedine aktivnosti na času . Za učenike sa teškoćama treba uraditi prilagođeni program rada. te disleksičnim ili disgrafičnim učenicima. mediji…) ili bave različitim projektima. rječnici. npr. srpskog jezika mogu se razvijati interesi i potrebe učenika za istraživanjem jezika. srpski jezik i književnost strukturiran je od nastavnih područja koja se adekvatnim didaktičko-metodičkim postupcima mogu prilagoditi učenicima različitih obrazovnih sposobnosti.. hrvatskog. učenici kojima je neki drugi jezik maternji itd.

odnosno na mjestu odakle može i lakše ostvarivati vizuelni kontakt s nastavnikom (u ovisnosti od rasporeda sjedenja i oblika rada). jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje učenik mora naučiti u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica. stalno provjeravati je li učenik razumio sadržaj. pravilo.2. često provjeravati razumijevanje. koristiti mnogo konkretnih primjera zadavati manji broj zadataka rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski uputiti učenika u tehnike bržega zapamćivanja te da uči uz pomoć mapa uma koje će samostalno izrađivati. Posebnosti u radu s učenicima S OŠTEĆENJEM SLUHA Uz akustični hendikep pojavljuju se i sekundarni poremećaji u govoru.osigurati primjereno radno mjesto .obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom.brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka . a govorne vježbe su od velikog značaja. . U realizaciji nastavnog časa i planiranju didaktičko-metodičkih postupaka poželjno je motivaciju temeljiti na iskustvu učenika ili iskustvo stvoriti na temelju slika. neposrednim prirodnim kontaktom itd. pitanja zapisati na tabli ili nastavnom listiću. U komunikaciju sa učenicima koji imaju oštećenje sluha neophodno je obratiti pažnju na jasno i razumljivo govorenje i ujednačenu brzinu izgovora. tišim i laganijim tempom .ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji . Učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda. slika. Posebnosti u radu s učenicima S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA Uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme i pomoć u kretanju. primjer. 122 . Posebnosti pisanja: .ne oponašati učenika niti dopustiti drugima da to čine . koristiti prerađene. slušne.češće primjenjivati pismene ispite znanja.. dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja. a zatim posegnuti za pisanjem.. U komunikaciji sa učenikom treba postavljati kratka.fiksiranje papira za pisanje ili sveske za radnu podlogu. dodirne kod obrade novih sadržaja.. Posebnosti se uglavnom odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku. jednostavna pitanja. smirenim. Prilagodbe u radu za učenike s JEZIČNIM I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU: predvidjeti duže razdoblje za usvajanje leksičkih i gramatičkih pojmova koristiti različite vrste podražaja – vidne. filma. 3.učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti. sažete. . pojmove i definicije i po potrebi dati dodatna objašnjenja.podsticati grupne oblike rada .tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu. 4. Programski sadržaji se prilagođavaju učenikovim mogućnostima tako da. služiti se individualiziranim nastavnim listićima. Posebnosti u radu s učenicima S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU Prilagodbe u radu za učenike s POREMEĆAJIMA GOVORA: .

učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz više objašnjenja. . . 123 .omogućavati sticanje znanja kroz igru .) 5. Posebnosti u radu s učenicima SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA Programski sadržaji prilgođavaju se mogućnostima učenika i primjereni su njegovim sposobnostima. . vježbi i ponavljanja.poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti . ovisno o tome koji način provjere znanja je učeniku lakši).davati učeniku dodatno vrijeme za rješavanje zadataka .vršiti češće provjere kraćih. manjih nastavnih cjelina (usmeno ili pismeno.sadržaje teorijskoga tipa sažeti isticanjem bitnoga. U planiranju rada sa ovim učenicima nepohodno je sistematski i kontinuirano: . .bitne činjenice i sl.koristiti različite edukativne kompjuterske igre.izrađivati sredstva koja učeniku omogućuju postepeno perceptivno spoznavanje apstraktnih sadržaja (originalan didaktički materijal) .pojednostaviti sadržaja uz povezivanje s potrebama i iskustvima iz svakodnevnoga života učenika.- pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika ili koristiti samo usmeno provjeravanje kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (učeniku se mogu u diktafon izdiktirati obaveze za rad kod kuće.primjenjivati adekvatne. individualizirane nastavne listiće i različite didaktičke igre .

STRANI JEZIK ENGLESKI (prvi i drugi) NJEMAČKI (prvi i drugi) () 124 .

1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje 125 .3* i djelimično nivoa A2. na pošti.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. kratka pisma. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. natpisi na javnim mjestima.3 za sve četiri jezičke vještina i A2. vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. jelovnici. poruke. obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje.ENGLESKI JEZIK (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice. * A1. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete.

his.Opisne pridjeve vezane za zadane transport itd. osnovni rječnik.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. npr.posvojne pridjeve preparing meals. učenici će naučiti koristiti: Going to -oblik Glagole be. . vezane za zadane teme i niječni.davati specifične obavijesti . teme .Moja zemlja. whose unemployment.nepravilnu usporedbu pridjeva rječnik. something. many. those) .prepričavanjem kratkih tekstova .označavanjem: . people . some extra. zero rječnik.određenih riječi.pokazne pridjeve: this (girl). description of glagola climate. Zamjenice: school curriculum.pravilnu/nepravilnu množinu . social customs itd. npr. outings itd.posvojne(mine. npr.predmete .Vrijeme i godišnja doba. much. Pridjeve . anything. npr. names of some meals.recitiranjem recitacija i pjesama rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih/netačnih tvrdnji . geography.brojive i nebrojive family gatherings . telefon. that.prošle i sadašnje događaje -uspoređivati . npr. supermarket. Future Simple Present Continuous za izražavanje Osim stalne nadogradnje svog budućnosti rječnika. željeznički kolodvor.Obitelj. ours.igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: . which.izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: . događaja. itd.spajanjem stubaca A i B . predmete.govoriti o prošlim događajima i aktivnostima . domestic and wild Brojeve: redne: 1-100 animals Glagole: .opisivati: . few.izražavati: . npr. dopunjavanjem nedovršenih rečenica PRODUKCIJA a) GOVORENJE Učenici će: . any. npr. these (girls). prošireniji rječnik. nothing) people. fraza i rečenica . (a) litle possessions. Afikse. (a) Životni uvjeti.osobe.rješavanjem zadataka višestrukog izbora . rječnik.slaganje i neslaganje vezano za zadate teme .Determinatore .ljude .kratke opise ljudi. aerodrom) . whose) . the. npr.koristiti javne usluge (npr. dirty 126 . working conditions.popunjavanjem praznina b) ČITANJE I REAGIRANJE Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: .upitne (who. some.Slobodno vrijeme.osobne (padež subjekta i objekta) curricular activities . osnovni rječnik. prošireniji rječnik.pokazne (this.sastavljati dijaloge . mjesta .neodređene (somebody. Imenice: . climate.odgovaranjem na pitanja . what. Gramatika Vokabular Funkcio nalno osnovno znanje Učenici će ponavljati ili učiti nove Učenici će ponavljati ili učiti: riječi vezane za zadane teme. upitni) gramatiku. that a meal in a restaurant. zdrava ishrana. nobody.članove : a.tačnih/netačnih tvrdnji .ispravljanjem pogrešaka. which. culinary art (boy). hers.svakodnevne aktivnosti . those (boys) . geography. ordering or serving . . all. npr. predmeta. prošireniji Present Simple rječnik. have/have got (potvrdni.pridjeve neodređene količine i broja.odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika . expensive. its.sudjelovati u razgovorima na zadane teme .yours. anybody. . pets. osnovni . . an. nešto prošireniji .Svijet životinja. what. osnovni . Past Continuous particular weather.diktate .Zdravlje. . climate.upitne pridjeve.prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova . Past Simple pravilnih i nepravilnih prošireniji rječnik. one’s) područja i druge zemlje. sports and games Present Continuous . poštu. razred Osnovna škola 7 godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Funkcije i vještine Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi .Zemlje engleskog govornog theirs. employment. npr. npr.NASTAVNI PLAN I PROGRAM Stupanj /razina 7. npr.Škola. . seasons of the year. these.

crylaugh Složenice. orange juice Kolokacije. school choir. have to.Vremenske rečenice . sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and.If. npr. because itd.rečenice ( prvi tip) . but. would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi. may.pisma dopisnom prijatelju itd. ask-answer. will. . . discuss a subject. npr. dirty-clean. npr. must. guitar lessons. care about us itd. selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 127 . walk a dog. vezane za zadane teme. or.redati riječi u rečenice Modalne glagole: can .could. vezane za zadane teme.mjesta itd. vezane za zadane teme. Rečenice: .Red riječi (red riječi tipične rečenice) Antonime.

rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. načina življenja a u okviru datih tema.Naučiti da poštuju tradiciju. edukacije. . Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. . a u okviru datih tema.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. ako je potrebno. kao što je parafraziranje .koriste samostalno udžbenike.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. komunikaciji. mijenjati metode rada . nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. te razvija njegove kulturološke. i njegovim doživljajima i uzrastom.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. na ono što učenike interesuje itd.koriste informacione tehnologije kod učenja jezika . uz punu slobodu 128 .budu odgovorni i aktivni kada uče jezik .Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče . navike drugih ljudi itd. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . običaje. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i.koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. podstiče kreativnost. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. slobodnog vremena učenika.Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. estetske i intelektualne sposobnosti.

popunjavanje formulara. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema.analiziranje teškoća u procesu učenja . Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta.podsticanje inicijative učenika . uz pohvalu za aktivno učešće. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. pisanje prema modelu.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje . Naravno. SMS ili e-mail poruka itd.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada . izbor i prilagođenost teme. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. koristi odgovarajuća leksika. govora. izvještaja. već mu nakon toga. ulogu igra i kreativnost izražavanja.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd.upotreba savremenih tehničkih sredstava . Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata . 129 . određene pojedinačne informacije. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. da bi im bili što atraktivniji. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. precizna uputstva. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. oglasa. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Preporučuju se: . Sredstva. koliko je to moguće. poštuju gramatička i sintaksička pravila. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. ritma i dramatizacije . raznovrsniji i pristupačniji. čitanja i pisanja.obogaćivanje nastave elementima igre.dinamičnost i krativnost . Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. na prikladan način ukazati na greške. kao što su pisanje pisama. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. za uočavanje pojedinih detalja itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl.neverbalnog i verbalnog izražavanja.

Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. pismenih vježbi. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku.upoznavati različite kulture i tradicije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. kontrolnih zadataka. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. matematike. u svakom polugodištu po jedna. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. 130 . Interkulturalne vještine Učenici će: . Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. biologije. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. umjetnosti. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

uncle. gym. fire) • Škola (school premises.Neodređene (somebody. nobody. popunjavanjem 131 .tražiti i davati informacije .Prisvojne (mine. that (boy).članove: a/an. • Slobodno vrijeme . • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother.locirati ljude i predmete .tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) Životinje Praznici . some musical 7. any. that. usebi ili naglas.pokazne pridjeve. odrična.izraziti na vrlo jednostavan način: 1) neverbalno. (vegetable/flower garden).postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje.upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . narodi . npr.100 Glagole: Present Simple (potvrdna. jump rope). whose) . zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. which. npr. entertainment • Okruženje. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.neka raspoloženja i stanja . ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. izvršavanjem uputa i naređenja. those (boys) . swing. kupovina (at the supermarket.upitne pridjeve (what. lunch box.identificirati ljude i predmete . outings. b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.prisvojne pridjeve.obraćati se ljudima .slušati očekujući da čuju određenu informaciju . going out (library. what. school subjects.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. pupils’ things.Pokazne (this. extracurricular activities. these.brojive. buying some vegetables and fruit). upitna forma) Present Continuous (potvrdna. weather (rainy. these (girls). odrična. ispunjavanjem tabela i križaljki. i reagirati Škola .ENGLESKI JEZIK (DRUGI STRANI JEZIK) – 2 SATA SEDMIČNO – 70 SATI GODIŠNJE Stupanj Teme Porodica Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: . this (girl). odnosno negativne ili netačne odgovore. rake. grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. those) . dovršavanjem rečenica. swimming pool). označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. many. .at the park (slide. sunny…) in the garden.predstaviti sebe i druge Svakodne vni život 2. my clothes. seasons of the year. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. aunt. kao npr. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. . 2) verbalno. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom.: ponavljanjem riječi.Upitne (who. nebrojive . npr.pridjeve neodređene količine i broja (some. watering can). friends itd. furniture. upitna forma) Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. all) .Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1. anybody. which. razred Osnovna škola a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. godina učenja engleskog jezika .pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. visiting relatives.trenutnu aktivnost .ljude i predmete .Lične (padež subjekta i objekta) . some gardening tools (spade. yours…) .zero . označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd.opisivati: . the.: izvršavanjem uputa i naređenja.Determinatore. grandfather. whose) . tent. much. something…) Pridjeve: . in the country (camping.

may (potvrdna. skraćenice za dane u sedmici i mjesece . zanimanje i oduševljenje za nešto.sposobnost i dopuštanje (can. quickly) Prijedloge: .pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi . behind. west) . nedopadanje.Složenice u vezi sa datim temama ( football.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports.Osnovni red riječi u potvrdnoj. pets (osnovni vokabular) • Praznici . have got.dovršavati rečenice . wild animals. npr.) .There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • instruments…) Zemlje i oblasti. east. right.emocije: slaganje. up – down.. dopadanje. neslaganje. at Rečenice: . be.vrijeme . redati riječi u smisaone rečenice . under. b) PISANJE: Učenici će: .igrati uloge .govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular. opisivanjem predmeta.. UK.slaganje i neslaganje .vrijeme: in. -ing) .Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . upitna forma) Modalne glagole: can. prepričavanjem kraćih tekstove. p.prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu . davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. odričnoj.način (slowly. upitnoj i zapovjednoj rečenici . make a phone call) 132 . on.mjesto . iznenađenje. razočarenje. swimmingpool. pjevati i igrati jezične igre itd.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s.izviniti se i prihvatiti izvinjenje praznina.davati upute i naređenja . do) Priloge (najčešće): . povezivanjem riječi u stupcima A i B.pisati po diktatu .učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . USA. Glagole: be. peoples. their culture (osnovni vokabular) • Životinje. on. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . zadovoljstvo. 2) verbalno.prepisivati kratke tekstove . may) . John’s book.recitirati.sugerirati neku akciju (Let’s …) . upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have.Skraćenice. odrična. pen-friend) . sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze.. to do homework. basketball.smjer (left. najčešće (a.posjedovanje (have.znanje i neznanje .ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . zahvalnost .mjesto (in.m.ispunjavati tabele/križaljke .: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima. situacije ili aktivnosti itd. have/have got (potvrdna. his house etc. odrična. hot – cold .pisati kratke sastave na poznate teme itd. domestic.m. in front of) .

INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.uzvike (npr. . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. ispusti nešto ili pogriješi.: Dobar dan i Good morning/afternoon. i njegovim doživljajima i uzrastom. pokret glavom kad se želi reći da/ne itd.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. slikanje. podstiče kreativnost. (Likovno obrazovanje) . te razvija njegove kulturološke. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Ovo može podrazumijevati: . npr.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje. itd.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol). Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.: . I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . oblikovanje itd. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Shodno tome. npr.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik .govor tijelom. Preporučuju se: . ili Dobar dan i Good day) . UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja.dinamičnost i krativnost 133 . Sredstva.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . estetske i intelektualne sposobnosti. ples) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . Oops! kada neko padne. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .kroz crtanje. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. koji se razlikuje od kulture do kulture. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika.

Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. koliko je to moguće. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. govora. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. uz pohvalu za aktivno učešće. 134 . popunjavanje formulara. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. oglasa. da bi im bili što atraktivniji. čitanja i pisanja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. izbor i prilagođenost teme. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. na prikladan način ukazati na greške.- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. precizna uputstva. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. za uočavanje pojedinih detalja itd. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. kao što su pisanje pisama. raznovrsniji i pristupačniji. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. SMS ili e-mail poruka itd. već mu nakon toga. određene pojedinačne informacije. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. umjetnosti. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. biologije. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. izvještaja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. poštuju gramatička i sintaksička pravila. koristi odgovarajuća leksika. pisanje prema modelu. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. matematike. da se logički slijede događaji koji se opisuju.

Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. kontrolnih zadataka.upoznavati različite kulture i tradicije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Interkulturalne vještine Učenici će: . u svakom polugodištu po jedna. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. . prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. 135 . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. pismenih vježbi. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.

NJEMAČKI JEZIK (prvi strani jezik)-2 sata sedmično . Učenik zna opisati porodicu.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. izobrazbu. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. vlastito porijeklo. Može razgovarati na zadanu temu. komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. oglasi. U svakodnevnim tekstovima (npr. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju.70 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemač kog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. čime se bavi.3 i djelimič no nivoa A2. kratke informacije o nekoj osobi. jelovnici. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda rije či te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. poslu. još uvijek se primjećuje strani naglasak. Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. koji govore o svakodnevnom životu. č esto mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Govor 136 . osnovnim vokabularom i osnovnim gramatič kim strukturama. Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i prič a. bližoj okolini). naučenih izraza. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. nešto produženog razgovora. druge ljude. prospekti. pravi č esto greške i kod veoma jednostavnog. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. porodici.

lične podatke. 8. 7. 5. hobi… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 137 . PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. sport. igra u parku. 6. odlazak na izlet. posjeta prijatelju. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. 4.Pisanje Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešć e riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reć i). Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino. jednostavan diktat). Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. muzej. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. 2. 3. pozorište.

Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: . plan u čenja.. Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2. Ich habe kein Haustier..rješavanjem zadataka višestrukog izbora. .razumjeti jednostavne pisane upute... npr.. ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. . Ich möchte lieber eine Cola.in der Küche.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari. .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitan ja ili pitan ja koja su čuli sa kasetofona i sl.označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. 138 .. Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: . die Zirkusnummer... . -pisati jednostavne poštanske karte ili email. .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . . . .popuniti jednostavne formulare podacim a o sebi. . -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. putovanja i slično).razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva. . Das Zimmer ist nicht groß.pridruživanja slike tekstu.odgovaranja na postavljena pitanja. licu množine (euer. . razumjeti mjesto i vrijeme.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. ..dopunjavanja teksta.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne. Mathe mag ich nicht.razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima. aber ich habe genug Platz.popunjavanjem tabela. -Odlazak u kino. posebno ako su ilustrovane.. Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir. Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?). GOVOR: Učenici će: .. dir. . -Posjeta prijatelju Wie geht es d ir?..u programu kina odabrati film. .povezivanjem slike i slušanog teksta. -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm. . pozorište.der Mutter helfen. Möchtest du etwas trinken?. i 3. Mein Vogel kann.čitati rečenice i kraće tekstove. Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial. SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . Mein Lieblingstier ist.. : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern.napisati sasvim jednostavna saopćenja..govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. aber sie gefällt mir.popunjavanja tabela i sl.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o m jestu i vremenu (npr.. . muzej Wann beginnt die Vorstellung?.popunjavanjem praznina u tekstu. zahvaliti se.. . der Krimi. .. . Wie geht es dir?) -Pokazna zamjen ica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.

oder 139 ..?. . frei haben . etwas mitnehmen/vergessen. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). Ball spielen . dijelove rečenice ili cijele rečenice..postavljati jednostavna pitanja. -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ ..voditi dijaloge prema datoj skici.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.. . dass wir am Freitag ins Kino gehen) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: . PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. . die Clique treffen. onda .prijedloge sa dativom Veznike: -und. -Odlazak na izlet einen Ausflug machen. -dopunjavati izostavljene riječi. zu Hause bleiben. .. aber. upitna (W-Fragen.igrati uloge. Was kostet. -rekonstruisati riječi i rečenice. Ja/Nein-Fragen) .davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu...redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: . weil er krank ist) (Der Lehrer sagt. -Zavisnosložene rečenice sa veznicima ''weil'' i ''dass'' (Er kommt nicht in die Schule..riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. ili. -Vikend richtig ausschlafen.nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten. .perfekt slabih glagola Brojevi: .glavna rečenica (izjavna.preterit glagola sein i haben .

ritma i dramatizacije. načini i postupci kojima nastavnik može pomoć i učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. I na ovom nivou (sedma godina u čenja). i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja. č itanja i pisanja. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. analiziranje teškoća u procesu učenja. Sredstva. podsticanje inicijative učenika. obogaćivanje nastave elementima igre. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. 140 . estetske i intelektualne sposobnosti. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignu ća nauke o jeziku. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Izmeđ u usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. govora. Prije svega. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga.

za uočavanje pojedinih detalja itd. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Naravno. biologije. popunjavanje formulara. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. umjetnosti. na prikladan način ukazati na greške. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv nač in. SMS ili e-mail poruka itd. historije. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. 141 . Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. uz pohvalu za aktivno učešće. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. matematike. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta.Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. srpskog. odnosno interdisciplinarnih projekata. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. srpskog. izvještaja. koristi odgovarajuća leksika. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. oglasa. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. koliko je to moguće. pisanje prema modelu. već mu nakon toga. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. precizna uputstva. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. određ ene pojedinačne informacije. Cilj vještine č itanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. izbor i prilagođenost teme. hrvatskog i drugih stranih jezika. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. raznovrsniji i pristupačniji. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama.

Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. pismenih vježbi. kontrolnih zadataka. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. Interkulturalne vještine Učenici će: . prilikom individualnog i rada u parovima i grupama.upoznavati različite kulture i tradicije. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada.u čiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na nač in koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. 142 . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. u svakom polugodištu po jedna. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Treba istać i da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. . Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.

Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. u prodavnici). može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita č ak i kratke dijelove teksta. povremeno mu može zatrebati pomoć. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju.NJEMAČKI JEZIK (drugi strani jezik) (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. lične podatke. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. jednostavan diktat). naučenih izraza. Izgovara bez poteškoća poznate riječ i ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Govor Pisanje Znanje o jeziku 143 . Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. rutinskim događ anjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. koji govore o svakodnevnom životu. vremenska prognoza).

Moje okruženje 10. Odlazak u kupovinu 7. Odijevni predmeti 11. Životinjski svijet 144 . Život u porodici 5. Ljetni raspust 2. Svakodnevni život 4. Praznici 6.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Stanovanje 8. Škola (školski predmeti. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. raspored časova) 3.

imenovati odijevne predmete. wollen -prezent povratnih glagola .čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!).?. -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. . Wie geht es dir?) nominativ (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / Welches u nominativu Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren. onda. -popunjavanja tabela i sl. GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.. Gegen Mittag komme ich nach Hause. -popunjavanjem tabela. .govoriti o trenutnoj aktivnosti. Geschenke.. i 3.tražiti i nuditi pomoć. govoriti o svojim omiljenim predmetima. .futur I -konstrukcija es gibt + akuzativ .prezent glagola sa razdvojivim prefiksom .imenovati zgrade u gradu.in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. ili. die Küche. .izvinuti se. .opisati ljude i predmete. Deutsch. jednostavne informacije i sl.. . Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. poželjeti mu brzo ozdravljenje. : -Ljetni raspust am Meer.sa članom u jednini u dativu (kao der Mutter helfen .preterit glagola sein i haben (1. -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. Mathe. -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora.. der Wunschzettel. . der Einkaufswagen. Deutsch finde ich super. im Haus. 145 . im zweiten Stock. -odgovaranja na postavljena pitanja. -Odlazak u kupovinu der Supermarkt. . -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.. . Was kostet. müssen. -Praznici Frohe Weihnachten! d er Weihnachtsmann.iskazati mišljen je o nečem (Ich finde es super!). Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: . . zahlen. . npr. im Gebirge.Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: . -postavljati jednostavna pitanja. -Stanovanje in der Stadtmitte. Ich war mit meinen Eltern im Ausland.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta.imenovati nastavne predmete.. -tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavaju ći zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu. das Wohnzimmer. .iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. lice jednine) Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove. sprechen) -prezent modalnih glagola mögen.pitati nekog za zdravlje.. -Škola das Schuljahr.. -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. -popunjavanjem praznina u tekstu.napisati božićnu i novogodišnju čestitku.. Wann haben wir Deutsch? in d er ersten Stunde. in der Wohnung. -dopunjavanja teksta. -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji..

srpskom. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und .. Brojevi: . Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. . die Wiese. PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. uz punu slobodu 146 . tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. aber. -Moja okolina der Wald.. dijelove rečenice ili cijele rečenice. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja.. im Bett liegen. -voditi dijaloge prema datoj skici. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje uč enikovih sposobnosti. Ich finde die Jacke schön und modern. -rekonstruisati riječi i rečenice. Prije svega. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. hrvatskom jeziku.dopunjavati izostavljene riječi. Shodno tome. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu u čenja.glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna.. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. oder -Ljudsko tijelo. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. der Park. estetske i intelektualne sposobnosti. didaktič ko-metodič ke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da uč enici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. upitna (W-Fragen. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. einen Ausflug machen….-igrati uloge. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. -samostalno napisati kratki tekst (vođ eno pisanje). podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke.

analiziranje teškoća u procesu učenja. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. popunjavanje formulara. SMS ili e-mail poruka itd.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. . nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. . koliko je to moguće. izvještaja. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Sredstva.podsticanje inicijative učenika. pisanje prema modelu. govora. raznovrsniji i pristupačniji. na prikladan način ukazati na greške. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. precizna uputstva. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom uč enju jezika su raznoliki. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. . određ ene pojedinačne informacije. ulogu igra i kreativnost izražavanja. ritma i dramatizacije. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. .upotreba savremenih tehničkih sredstava. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. . . Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Naravno. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. . oglasa. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje.obogaćivanje nastave elementima igre.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. već mu nakon toga. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. izbor i prilagođenost teme. č itanja i pisanja. koristi odgovarajuća leksika. . uz pohvalu za aktivno učešće. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Preporučuju se: . Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. za uočavanje pojedinih detalja itd.neverbalnog i verbalnog izražavanja.dinamičnost i kreativnost. 147 . jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama.

Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti steč ena znanja iz geografije. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. diktata (10-15 min. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. srpskog. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. matematike. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. hrvatskog i drugih stranih jezika. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. odnosno interdisciplinarnih projekata. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. pismenih vježbi.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. historije.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. srpskog. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. kontrolnih zadataka. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. u svakom polugodištu po jedna. biologije. 148 . Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. umjetnosti. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima.

U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. trouglu.MATEMATIKA MATEMATIKA VII. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. kružnici i četverouglu. Naime.Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. 149 . RAZRED (4 sata sedmično. 140 sati godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva.) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. Takodje. dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve.

Podudarnost trouglova. 3.Uspoređivanje decimalnih brojeva. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla.Zaokruživanje decimalnih brojeva. Kvadrat. TEMA – ČETVEROUGAO. Suprotni brojevi. 5. Srednja linija trapeza. Mjerenje površina. Centralni i periferni ugao. Vrste četverouglova. Brojevni izrazi.Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. 1200.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. 150 .Pridruživanje tačaka brojne b poluprave decimalnim brojevima. 450. Romb. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Zbir uglova trougla.Uglovi trougla.Opisana i upisana kružnica trougla.Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Izometrijska preslikavanja.Uglovi sa paralelnim kracima.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. a Decimalni zapis racionalnog broja. Uzajamni položaj dvije kružnice.b e N ). Brojevni izrazi.Deltoid. Uporedjivanje racionalnih brojeva. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU a (a.Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva. Decimalni brojevi. Simetrala duži i simetrala ugla.Trapez. 4.Konstrukcije trapeza. Konstrukcije deltoida. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima.Odnos stranica i uglova u trouglu. 750. Odnos stranica u trouglu. Skup cijelih brojeva. Uglovi sa normalnim kracima. Primjena pravila o podudarnosti trouglova.Konstrukcije paralelograma.Uglovi četverougla.Osnovne konstrukcije trougla. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave.Paralelogram. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Konstrukcije nekih uglova (600. Površina trapeze. Decimalni zapis razlomka. Svojstva paralelograma.Vrste paralelograma.Površina trougla.Uzajamni položaj prave i kružnice. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika 2. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Obim trougla i četverougla. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Trougao.Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Jednakost uglova. Svojstva trapeza. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q + (decimalni zapis). Površina peralelograma. Konstrukcija tangente kružnice. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. Pravougli trougao. Pojam i svojstva. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja.Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Pravougaonik. 1350). Uređenje u skupu racionalnih brojeva.

Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. Samostalnog otkrivanje novih činjenica. Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično. analize i sinteze.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA - CILJEVI Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. Računanje obima i površine trougla i četverougla - OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu. Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). Karakternim osobinama učenikove ličnosti. Samokontrole i kontrole drugih u radu. Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. 151 . Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. ustrajno. Planski pristupiti problemima i rješavati ih. Upoznavanje značajnih tačaka trougla. Samostalno sastavljanje zadataka. UČENIK ĆE: Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. precizno i postupno. Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. Uspostavljanje grupne saradnje. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Rada.

Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. a-x>b. vrše procjenu rješenja prije računanja. Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja. Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. • • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. x:a=b. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. • • • • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Pridružuju cijele brojeve • • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje. Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N. AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. tačnost. a-x<b. Računaju na • • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. grupa). Dijeljenje decimalnih brojeva. (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. STAVOVI. a:x=b. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini. Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina. Skup cijelih brojeva. način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. x-a<b. • • • • • • • • • 2. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. ax-b=c. a kod kuće rade domaće zadatke. 1.Apsolutna vrijednost cijelog broja. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. Množenje decimalnih brojeva . Decimalni brojevi. PONAŠANJA • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. x-a>b. x+a>b. Zaokruživanje decimalnih brojeva.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. ax+b=c. 152 . urednost i sistematičnost. Upoređivanje decimalnih brojeva. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. Osobine množenja decimalnih brojeva. odgovornost za rad. • • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par. a-x=b. Suprotni brojevi. Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b. (x-a)+b=c. x-a=b.

Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. Razumiju i • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka. Rješavaju jednačine i • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. Predviđaju približan rezultat. Skup racionalnih brojeva. • • • različite načine. Decimalni zapis racionalnog broja. Motiviranost za individualni i rad u parovima. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. • • svojstvima računskih operacija. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru • • • • • • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima. Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline.• • • • • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. vertikalno i horizontalno. Svojstva množenja racionalnih brojeva. • Razvijaju upornost. Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Oduzimanje cijelih brojeva. pomoću brojne prave. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih 153 . Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku • i u obliku decimalnog broja. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • a b • a b • • i u decimalnom zapisu). Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Dijeljenje cijelih brojeva. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice. Upoređuju zadane cijele brojeve. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. • • • • • • • tačkama brojevne prave. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. 3. Množenje racionalnih brojeva (u obliku • • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. • • • • • • • • • RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. • • • • Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva. Jasan osjećaj vlastitog • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke.

crtanju i geometrijskim konstrukcijama. Podudarnost trouglova. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. Izvode osnovne konstrukcije • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. • • • • • Prati predavanja nastavnika. Konstrukcije uglova (600. • • • • • • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. 450. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. zapažanja i logičkog mišljenja. Aktivno posmatra. Težište i orto centar trougla. Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima. • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. izrađuje programirani materijal za samostalno učenje.a b • i u decimalnom obliku). • • • • • • • • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. Odnos stranica u trouglu. • • zadataka u oblik jednačine i nejednačine. Odnos stranica i uglova u trouglu. • rješenja. Osposobljavaju se za analitičko • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju. dostignuća. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. zapažanje i zaključivanje. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju 154 . Razvijanje zapažanja posebnog i općeg. Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. 1350). Samostalno crta. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka. usvajaju pojam rješenja jednačine. Pravila podudarnosti. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. 750. Elementi trougla. Osnovne konstrukcije trougla. Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. Trougao. • • analiziraju problemske zadatke. Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. Vanjski uglovi trougla. 4. mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. Čitaju. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. Razvijanje sposobnosti posmatranja. razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. Uglovi sa normalnim kracima. Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). 300. Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. uočava odnose među elementima. 1200. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. • • • Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). • • nejednačine u skupu racionalnih brojeva. Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima.

Obim trougla i četverougla. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. Uglovi četverougla. Konstrukcije paralelograma. upornost. ČETVEROUGAO. Površina trapeze. 5. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. • • konstruktivnog zadatka. Vrste četverouglova. • mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. Samostalno uočava i logički zaključuje. završava izgrađivanje pojma četverougla. Uzajamni položaj prave i kružnice.• • • • • Značajne tačke trougla. trapez i deltoid. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. Konstrukcije trapeza. Koriste pravilno matematičko izražavanje. Konstrukcija tangente kružnice. Centralni i periferijski ugao. Elementi četverougla. konstruiraju i diskutuju rješenje). smisla za preciznost. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. Opisana i upisana kružnica trougla • trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. Površina peralelograma. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. Paralelogram. Konstrukcija deltoida. Vrste paralelograma. Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. kvadrat. Deltoid. tačnost. Svojstva trapeza. kvadrat. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. Pravougaonik. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. nastavne plakate i dr. Svojstva deltoida. romb. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • 155 . Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. tačnost i preciznost u radu. Uzajamni položaj dvije kružnice. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. romb. Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. Srednja linija trapeza. kvadrat. grafoskop. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. analiziraju. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. Trapez. Mjerenje površina. Površina trougla. Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Konstruktivno određuju značajne tačke trougla. Svojstva paralelograma. • • Usvoje pojam četverougla i elemente. • Pažljivo prati rad nastavnika. Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • Razvijanje radnih navika. pravilno piše i crta u svojoj teci. Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih. Stiču vještinu korištenja pribor. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza.

TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja.DIDAKTIČKO . • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. izvodljivosti računskih operacija. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. dekadnom jedinicom. a zatim preći na proizvode od više faktora. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. 156 . ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. gore – dole. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. 2. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. kretanje udesno – ulijevo. 3. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija.. geografska dužina i širina itd). TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. dobitka – gubitka i dr. • Provjeravati zakone komutacije. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. • Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. • Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. razred). pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. promjene vodostaja rijeke. • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva).METODIČKE NAPOMENE 1. nadmorske visine – dubine mora. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. • Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. a zatim definirati skup cijelih brojeva.

• Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. ne treba ih dokazivati. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. 4. Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma.• • • • • • • • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. • • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata. 0 5. prave i kružnice i dvije kružnice). Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje.. TEMA – ČETVEROUGAO. Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem. trapeza.. kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. neposrednim mjerenjem i ogledom. Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. Dokazati tvrdnju. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. susjedne stranice i uzastopni uglovi. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave.. Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. deltoida. Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla.OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. Ponoviti podudarnost duži. jednakost suprotnih uglova. Upotrijebiti i grafoskop. odnosno dijeli negativnim brojem. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. Dijeljenje. Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. 157 . kvadrat i romb. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. a za kvadrat samo jedan.

Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova. vodeći računa o individualnim mogućnostima.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati.). uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. sposobnostima i sklonostima. Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. U skladu s tim. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada.• • • • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. specifične komunikativne i radne vještine. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. pravougaonika i sl. 158 . procesa. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . procedurama i instrumentima. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. Individualno prilagođeni program. proizvoda i sredine učenja. rad na projektu.

Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. biologije. za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu.FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. tehničke kulture. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. U kontekstu toga. te pravljenju svakodnevnih izbora. S druge strane. geografije. kao i koncepata. matematike. 159 . nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. informatike.

centi. Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću. Modelirati. mega). mili. Komunicirati. Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine. Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti. Interpretira dati model. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama. Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza. kilo. Opisuje. graficima. 160 . Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu. pisanim izvještajem. Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente. Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan. Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. uključujući izbor pribora i tehnologije. Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja. Postavljati hipoteze. Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. matematičkim formulama. pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju. Pronalaziti rješenja. razlika i povezanosti. Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate.

Zna vezu između mase i težine tijela. Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. zvuka. sile u prirodi. Vrši različita mjerenja. transformaciju energije i povezanost sa radom. Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. toplota i količina toplote. Identificira i opisuje različite oblike energije. Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. promjene stanja tvari. magnetnog polja. sile. istosmjerne struje stalne jačine. Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Razlikuje pojmove temperatura. kao i šire. energije. Zna da se unutrašnja energija tijela može 161 . Poznaje simbole i SI mjerne jedinice. kretanja. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. građe atoma. međudjelovanja. Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja. fizikalna svojstva tijela i pojava. povezanosti električnih i magnetskih pojava. električnog polja. te stanja ravnoteže. fizikalnog stanja. prirodne strukture. toplote. Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. opisuje efekte djelovanja sile potiska. tvari. Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile. Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. energiju i njeno korištenje. pretvara veće jedinice u manje i obrnuto. fizičke pojave. Konceptualni okvir tijela. građu tvari. za objašnjenje različitih pojava. efekte međudjelovanja. rada. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja.Sadržaj Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. svjetlosti. njene koristi za svakodnevni život. talasnog kretanja. Opisuje. objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama. procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru. električnog naboja.

zakoni geometrijske optike. Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu. Primjena znanja fizike Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura. mijenjati radom i toplotom. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. sistematičnost. Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama. samostalan rad. 162 . od osnovnih čestica do galaksija. Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike.Zakoni: kretanja u kinematici. navike Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici. Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. Prikazuje i analizira električno kolo. zakoni održanja. Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. rad u grupama/ timu. Faradayev zakon. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. evaluaciju i samoevaluaciju. preciznost i tačnost. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici. Pascalov zakon. Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. tipove i efekte radioaktivnog zračenja. Razumije stanje toplotne ravnoteže. Opisuje strukturu jezgra atoma. strujanjem i zračenjem. Razvijati navike na urednost. Newtonovi zakoni. sočiva i prizme. Usvoji naučni pogled na svijet. JouleLenzov zakon. fisiju i fuziju. Arhimedov zakon. Ohmov zakon. Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava. međusobno uvažavanje. Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom. stavovi.

i u skladu s tim. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima.U skladu s tim. prikupljanja i zapisivanja podataka. Električna struja 3.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja. razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina. ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. Pritisak 4.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja. podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. po redoslijedu i sadržaju. vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. Međudjelovanje.OSNOVNI SADRŽAJ VII. Građa tvari VIII.Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. Energija i rad 5. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa. jednostavni računski. primjerenih učenicima. analize i tumačenja podataka. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Toplota DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE IX. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. Prirodne strukture. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća. sposobnostima i sklonostima. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. stavova i ponašanja. koji integrišu više predmeta ). pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije. korištenje interneta i dr. vrijednosti. Naelektrisanja u našem okruženju 2. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. Također. upoređivanja. i što je najvažnije. u okviru datog broja časova u razredu. kreiranje modela. Svjetlost 6. razred 1. Mjerenje 3. Talasi 5. učenje procesa promatranja opisivanja. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. Fizika i priroda 2. grafički i eksperimentalni zadaci. datim u programu. predviđanja i uopćavanja. Svijet atoma Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi. razred 1. Magnetno polje 4. klasifikacije. obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje. razred 1. sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% 163 . Kretanje i sile 3.). sila 2. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike. vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika.

odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. rad na projektu. specifične komunikativne i radne vještine. 164 . Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. proizvoda i sredine učenja. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. procesa. izvedbe (referat. tehnički proizvod). Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. procedurama i instrumentima. laboratorijski rad učenika.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Individualno prilagođeni program. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije.Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda.

tijela i pojave po njihovim svojstvima. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. služeći se modelom crne kutije. Sami izvode eksperimente. Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. metar (m). Kritički rasuđuje o ulozi i teorija. Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. Prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina.FIZIKA. određuju srednju vrijednost. stanja svojstva tijela. Opisuje i upoređuje čestica. Razlikuju značenja za kilo. VII razred – 1 sat sedmično. Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. debljine. stavovi. mjerila. opsega. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. saobraćaju. tvar. deci. nastavnik kreira problemsku situaciju. Aktivnosti učenika Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. Aktivnosti nastavnika Za uvođenje učenika u svijet fizike. geografiji i dr. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. 35 sati godišnje Tematske cjeline/ Teme Fizika i priroda CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Pristup saznavanju Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna prirode. Mjerenje duljine 165 . Pocjenjuju i mjere duljine dužina. Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. materija. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima.. Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta. fizikalne pojave. centi i mili. Duljina. izvodeći odabrane eksperimente. fizikalni sistem. Vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. sportu. Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama. tijelo. kvaliteta života čovjeka. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kretanje. prečnika. Vrijednosti. Priprema vježbe mjerenja. tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. srednja vrijednost mjerene veličine. metod fizikeslika svijeta mijenja. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. ponašanje Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. vrste grešaka. prikupljaju podatke. Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI). Mjerenje Fizikalna veličina. Mjerenje. eksperiment. Razlikuje pojmove dužina i duljina. Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. Razvoj navike istraživanja. stanje. provjeravaju svoje ideje i zaključke. Priroda.

satu. kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. Razvoj navike rada u grupama/ timovima. Zna odnos sekunde prema minuti. Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. Gustina. kubni metar (m³). Raspravljaju o vremenu i jedinicama. Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. Određuju gustinu smješe dvije tečnosti. kao i njegovom zapreminom. sekunda (s). Zapremina tijela. danu. Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. vaga. uz prethodno procjenjivanje. Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. 166 . Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama.Mjerenje površine i zapremine Površina plohe. Vremenski period. Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. Tačnost i preciznost u mjerenju. Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. kilogram (kg). Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. trenutak. Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. Mjerenje mase Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. Mjere zapreminu tečnosti. Određuje površine i zapremine. litar (l). kvadratni metar (m²). Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi. Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. Mjerenje vremena. Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. upoređuju mase različitih tijela. Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. Masa tijela. Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima.

tečnih i gasovitih tijela. Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. Agregatna stanja tvari. . Kelvin (K). Građa tvari Interpretira čestični model tvari: . Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. odnosno međumolekularnom prostoru. atomi. koristeći se čestičnim modelom tvari. Ocjenjuje učenike.Mjerenje temperature Temperatura. Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. . 167 . .da je atom građen od protona. Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama. stepen Celzijusov (ºC). prikazuje modele molekula i atoma. Ukazuje na povezanost fizike s hemijom. Prezentiraju svoje radove. Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. Mjerenje temperature. izvodi oglede. Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika.da je molekula građena od atoma. Mjere temperature zraka. Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. Čestični model tvari. Ocjenjuje učenike. Molekule.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula. iznose svoje ideje. Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. smješe hladne i zagrijane vode. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. neutrona i elektrona. vode.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću.

BIOLOGIJA 168 .

funkcionalnoj raznolikosti životinja. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. Modelirati. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi. Koristi odgovarajući laboratorijski pribor. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. anatomskoj. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. vještine i navike. Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. procesa i zakonitosti o prirodi. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje biologije Procesi Posmatra. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. izvođenje. radi u grupama.VII RAZRED (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. evaluacija. Mikroskopirati. Zatim. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. 169 . Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. jedinke) građene od ćelija/stanica. istražuje. klasificira stečena znanja. Također. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. parovima i pojedinačno stičući nova znanja. proširuje ih i praktično primijenjuje. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa.NASTAVNI PROGRAM ZA BIOLOGIJU . Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine.

navike 170 . građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. njene koristi za svakodnevni život. Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. kritički razmišlja. Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. također koriste i druge izvore znanja. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. Usvoja naučni pogled na svijet. rada u grupama/timu. stavovi. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. tačnosti. Vrijednosti . Stiče osnovna znanja o živom svijetu. Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. Komunicira i iznosi svoje stavove. ali i samostalnog rada. a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» Svojim aktivnostima. bilježi rezultate. diobu ćelije. Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). prikuplja materijale. Ponašanje životinja. samostalnog rada. pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. Radi u grupama. međusobnog uvažavanja. razlika između biljne i životinjske ćelije. sistematičnosti. Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije.Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. privredni značaj i zaštita. Primjena znanja biologije Sadržaji Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. Učenici u parovima. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. u granicama mogućnosti. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. korištenje životinja u ishrani čovjeka. građu životinjske ćelije/stanice. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. procesa učenja u grupi (timu). Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. Opisuje. preciznosti. Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika.

Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. organizam. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe. citoplazma. sistematika. znaju funkciju pojedinih organela. mjerne instrumente.. sistem organa. fiziologija. prema nivoima tjelesne organizacije. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. hemikalije. mitohondrije. ćelija/ stanica. etologija životinja). Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme.. 171 . Građa i funkcija životinjskog organizma Životinjska ćelija/ stanica. Vrijednosti . crteži. Također. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. organele ćelije: ćelijska opna .Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. sistem/sustav organa. kao osnovne jedinice životinjskog organizma. tj. crteže). ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja. mokre preparate. Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. centrozom. jedro. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. Steći će znanja o građi životinjske ćelije/stanice. posteri i Razvoj svijesti o značaju mikroskopa. Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. Usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. Učiti o građi životinjskih organizama. organ. Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. ribosomi. Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema). tkivo. organizam. Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Usvaja pojmove: tkivo. Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. stavovi. Razlika između biljne i Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina. preparate. Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. organ.

sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. Sistematika životinja i ponašanje životinja 172 . donose zaključke Prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama.).fiziološki pristup. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline. Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. člankovite gliste/prstenasti crvi. nervni/ živčani sistem i osjetila. Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. mišićno. Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. organa i sistema organa Sistemi organa: kožni sistem organa. potporno. Donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. dr. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. Omogućava učenicima da uče zajedno. Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. Pomažu učenicima sa posebnim potrebama. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejozainformativno. probavni sistem/ sustav i prehrana. zglavkari. Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja. Građa i funkcija životinjskih tkiva. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. Haploidan i diploidan broj hromosoma. Komparativno morfološko . Posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. Razvoj navike istraživanja Uključuje učenike u grupni rad. insekti. Svijest o higijenskim navikama . Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. potporni sistem i kretanje životinja. dupljari. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). da se druže. sistem organa za izlučivanje. pljosnate gliste/ pljosnati crvi. U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. nervno. razmnožavanje.životinjske ćelije/stanice. valjkaste gliste/ obli crvi. Životinjska tkiva: epitelno. razmjenjuju mišljenja i sarađuju. Rade u timu.

173 . Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. razmnožavanje i razviće. kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači.) Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. Građa tijela. Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . Glavne grupe i značaj. također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse. Priprema grupni odlazak učenika u Muzej ili Zoološki vrt. rasprostranjenost. zoološki vrt i dr. Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta . kućica puževa i školjaka i dr. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). a posebno za čovjeka. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). Razvoj svijesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikamaklipovima (u cilju zaštite životinja). Etologija riba.mekušci i bodljokošci/ bodljari U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu.). Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. glavne grupe. podjela i značaj. bezlubnjaci/ kopljače. građa i razmnožavanje. Značaj u ishrani.

Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. Porijeklo i značaj (stočarstvo. Sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara.sredini. Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. Zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. 174 . Važnije grupe sisara. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima. Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. . Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. Izumrli gmizavci. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. stalna temperatura tijela. Sistematske grupe. pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora. rasprostranjenost. Polni dimorfizam i briga o potomstvu. Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta. Opće osobine građe i razmnožavanja. a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. najvažnije grupe ptica. o ugroženosti i zaštiti sisara. Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. Seoba ptica. lovna divljač). Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare.

parku. Zadaci mogu biti: kratki eseji.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. zoologije. . Izvođenje ogleda. a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem. u parovima i individualiziranim radom. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. 175 . gajenje biljaka i životinja.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. klasificiranja i tumačenje podataka. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada.sabiranja.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. grafikona i modela. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. genetike. antropologije.sakupljanja. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. fiziologije. mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. etologije i ekologije. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave.BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. evolucije. nastavne metode i nastavna sredstva. . izrada postera. . jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. sistematike. Rad na terenu (u šumi. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje. bilo demostrativno ili tokom rada u grupama. etologije. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama. . sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. posmatranje ponašanja životinja. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. ekologije). sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. uz obalu tekućice. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. livadi/travnjaku. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. morfologije. izvođenje ogleda. shema. mikologije. izrada nastavnih sredstava. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. . Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada.

zidnim slikama. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. mikroskopskim preparatima. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. Provjeru prati ocjenjivanje . za organiziranje različitih oblika rada. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. Također. Isto tako će surađivati s pedagogom škole. ponekad i skromne ekonomske učinke. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj. treba primjenjivati usmeni. vještina i navika. mikroskopima. suhim i mokrim preparatima. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. 176 . Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. priborom za disekciju. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. u granicama mogućnosti. Internet konekcija također mora biti prisutna.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. intenzivno s roditeljima. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. To se postiže putem kontinuirane provjere. Također. Ocjena mora biti javna.

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS 177 .

najveće rijeke u njima. -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. gustina naseljenosti. regije Evrope. međusobni uticaj i međusobna zavisnost -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama.GEOGRAFIJA . moreuze. -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. gdje se nalazi Evropa. -Znati pokazati i objasniti morske slivove. uslove za razvoj poljoprivrede.njihova međusobna povezanost. dinamika stanovništva. demografsku stagnaciju. znati analizirati klimatske dijagrame. reljef. prirodna bogatstva. ostrva i poluostrva. industrijalizaciju. -Znati na geografskoj karti pokazati -Značenje i uzajamna povezanost Evropa klima. znati objasniti razuđenost obala . -Šta je struktura stanovništva. proizvodnju energije . -Služiti se geografskom kartom. dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte). koristiti -Regije svijeta .pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. zaljeve. gustinu naseljenosti. klimatske karte . -Činjenice . poluostrva. florne i faunističke karakteristike. rijeke i jezera. znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . -Nabrojati vrste kraških oblika. VII RAZRED – 2 sata sedmično. prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika kartografske znakove. geomorfološke cjeline prirodnih i društvenih pojava i procesa u Prirodne i društvene (mlađe i starije planine . granice Evrope. -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. -Šta su naselja i koje su vrste naselja . njihove posljedice. stanovništvo i naselja na Zemlji. moreuze. 70 sati godišnje ODGOJNO – OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA – CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI TEMATSKE CJELINE -Kontinenti. -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. njihove 178 . od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. ostrva. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). vrste mora. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja. migraciona kretanja u prošlosti i danas. morske i riječene slivove. saobraćaj.geomorfološke svjetlu savremenih dešavanja u svijetu karakteristike različitosti).

gradski centri. razuđenost obala. njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. prostorni obuhvat. klima Sjeverne Evrope.centri kulturnog. prirodno geografskim i društveno . -Narodi koji žive na ovom prostoru. hidrografske i klimatske karakteristike. -Prostiranje Sjeverne Evrope. što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. klima i rijeke.etičkih Sjeverna Evropa vrijednosti i stavova Skandinavski poluotok. saobraćajni značaj. -Geomorfološke. rad na uzorcima. fjordovi i fjeldovi. velika prirodna bogatstva). -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. u grupi ili samostalno -Razvijnjaanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. veliki -Razvijanje moralnih . pisanje izvještaja o istraživanju.geografskim odlikama Južne Evrope.Znati o geografskom položaju. prostorni obuhvat. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. hidrografske i klimatske karakteristike. zašto je evropsko. -Razvijanje kritičkog mišljenja. faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija. postupaka i metoda djelova -Položaj Zapadne Evrope. .prirodne i društvene karakteristike. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru. Apeninskog i Balkanskog poluotoka. stari gradovi . -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. zemljama Pirinejskog. geomorfološke. razuđenost obale. 179 . države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. naučnog razmišljanja i izlaganja -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika Južna Evropa -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja. industrijskog i historijskog značaja. geomorfološke. dinamika stanovništva. -Sjedište NATO-a i EU-Brisel. ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. klimatske i hidrografske karakteristike. -Demografske i privredne karakteristike (najviši životni standard). skiciranje. mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. Zapadna Evropa -Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka. crtanje. a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. gustina naseljenosti. geografski položaj.

-Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. gradski centri. Srednja Evropa Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). dinamika stanovništva. toplotni pojas u kojem se prostire. prostorni obuhvat. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. klima i rijeke. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. geografski položaj. gradski centri. gustina naseljenosti. geografski i historijski značaj. -Položaj Ruske Federacije. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. specifičnosti pojedinih zemalja. prostorni obuhvat. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju). -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. velike ravnice. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope. -Položaj Srednje Evrope. klima i rijeke. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. dinamika stanovništva. gustina naseljenosti. klima i rijeke. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva).-Finska . hidrografske i klimatske karakteristike. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. razuđenost obale. razuđenost obale. prostorni obuhvat. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. dinamika stanovništva. gustina naseljenosti. velike ravnice Evrope. golema prirodna bogatstva). geografski položaj. uloga. toplotni pojas u kojem se prostire. značaj Ruske Federacije. Ruska Federacija 180 . geomorfološke. geomorfološke.zemlja jezera. razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. -Alpske zemlje. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. gradski centri. hidrografske i klimatske karakteristike. geomorfološke. hidrografske i klimatske karakteristike. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji.

SJEVERNA EVROPA 5. prirodno .geografskom položaju. zemljama Pirinejskog.geografskim i društveno .geografskom položaju.geografskim i društveno . ZAPADNA EVROPA 4. prirodno-geografskim i društvenogeografskim odlikama Evrope . zemljama Srednje Evrope . zemljama Sjeverne Evrope .geografskom položaju.geografskim odlikama Južne Evrope.geografskim odlikama Sjeverne Evrope. zemljama Istočne Evrope 2. ISTOČNA EVROPA 181 . JUŽNA EVROPA 3.geografskom položaju.geografskom položaju. Apeninskog i Balkanskog poluotoka . prirodno . EVROPA OČEKIVANA ZNANJA O: . zemljama Zapadne Evrope . granicama i veličini Evrope.geografskim i društveno . prirodno .geografskom položaju.geografskim odlikama Zapadne Evrope.PROGRAMSKI SADRŽAJI: 1. prirodno .geografskim odlikama Srednje Evrope. SREDNJA EVROPA 6. prirodno .geografskim i društveno .geografskim i društveno .geografskim odlikama Istočne Evrope.

Zemlje Zapadne Evrope 3.Pirinejski poluotok – položaj.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) 1.Položaj i prirodno – geografska obilježja . prirodno – geografska i društveno . granice i veličina Evrope Prirodno – geografske odlike Evrope Društveno – geografske odlike Evrope Evropska unija Privredni razvoj Evrope 1. prirodno – geografska i društveno . ZAPADNA EVROPA .Društveno – geografska obilježja 182 .geografska Zemlje Balkanskog poluotoka obilježja obilježja obilježja 2. EVROPA Geografski položaj. SJEVERNA EVROPA .geografska Zemlje Apeninskog poluotoka i Malta Balkanski poluotok – položaj.Društveno – geografska obilježja . JUŽNA EVROPA .geografska Zemlje Pirinejskog poluotoka Apeninski poluotok – položaj.Položaj i prirodno – geografska obilježja . prirodno – geografska i društveno .

ISTOČNA EVROPA . SREDNJA EVROPA .Zemlje Srednje Evrope 5.Društveno – geografska obilježja .Položaj i prirodno – geografska obilježja .Zemlje Istočne Evrope 183 .Društveno – geografska obilježja .Položaj i prirodno – geografska obilježja .- Zemlje Sjeverne Evrope 4.

ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja.Prvi se put pojavljuje u V stoljeću p. kod grčkog pisca Herodota.n.HISTORIJA/POVIJEST Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika. Da bi bila što objektivnija. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu.e. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja. pripovjedanje. književnosti. 184 . Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. geografije. društveni. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda. Što se historija više uči to se i više zna. Takođe treba da sagledaju politički. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost.

kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. sadašnjost i budućnost. na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje historije: Procesi: Razlikuje prošlost. identificira uzroke historijskih događaja. Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje . mjeri relevantni značaj činjenica. namjerne i nenamjerne posljedice. antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza. razlikuje činjenice i mišljenja. Na karti pokazuje predhistorijska. kratkoročne dugoročne. društveni. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija. razumije njihovo značenje. na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima. položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje. Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. analizira. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove. ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period. Sadržaj: 185 . objektivnost i subjektivnost Razumije značajne i manje značajne uzroke. stavlja ih u odgovarajući redosljed.

Vrijednosti.Bosna u srednjem vijeku 6. razred 1. razred 1. stavovi. izvora informacija.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5. navike Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge. Bizant. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH. Bosna u XIX. Drugi svjetski rat 5. razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije. Prvi svetski rat 3. Savremeno doba (1945-1990) 6. Građansko društvo-Nacionalne države 4. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. Osmansko carstvo 7.Bosna i Hercegovina u XX st. st. 2. Evropa – Novi vijek IX. 2. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. razred 1. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4.Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet. Svijet između dva svjetska rata 4. Evropa. 186 . Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti OSNOVNI SADRŽAJ VII. shvata jednom te istom pitanju/događaju. VIII. spoznaju o okruženju u kome živi. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju, grade posebno razunjevanje, kompetencije i vještine-uče kako da misle, konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. Savremenim pristupom u poučavanju, nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje, nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. To će se postići tako što će u toku nastave, pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore, slike, crteže slajdove, dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja , ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja. Uvijek treba ići od onih osnovnih, globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika , da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima, da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja, te da razlikuju činjenice od mišljenja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici, nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave, a po mogućnosti i šire. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo, testiranja znanja, razumjevanja i vještina koje učenici stiču. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje, razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu, oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije), do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Individualno prilagođeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju, radne sveske za učenike, priručnici za nastavnike, dokumenti na CD-u, historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, Internet.

187

Historija , VII razred – 2 sata sedmično, 70 sata godišnje
Tematske cjeline/ Teme Osnovna obilježja Srednjeg vijeka CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Periodizacija, feudalizam, baština i Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg pronija, kako je vijeka. izgledao feudalni Osnovna obilježja feudalnog društvaposjed. Društveni ključne život u feudalizmu. pojmove(feud,feudalizam,feudalizacija,feud alac, kmet,vazal,feudalna hijerarhija,baština,pronija). Razumije i prepoznaje period srednjeg Uzburkana vijeka,može da se snalazi u vremenu,objasni Evropa.Franačka strukturu društva i uoči razlike i sličnosti država, između robovlasničkog i feudalnog društva. Bizant(Vizantija), Arapi i uspon islama , Susret istoka i zapada, Kršćanstvo i islam, kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice.Tokove historijskog razvitka Franačke, Bizantije i Arapske države.Velike srednjovjekovne civilizacije. Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.Pojam monoteizam.Glavna obilježja Život ljudi u srednjovjekovne kulture.Regione Srednjem srednjovjekovne umjetnosti.Razumije vijeku,privreda.Križa posljedice velike seobe naroda I prepoznaje rski ratovi,sukob osnovne grupe naroda u carstva i Evropi(Germani,Romani,Slaveni i

Vrijednosti, stavovi, ponašanje

Aktivnosti učenika

Aktivnosti nastavnika

Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja. Sposobnost analize ,ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora

Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku.

Evropa, Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku

Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima. Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije, uvažavanje drugih i

U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. Informacije o događajima slažu u slijed. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose.

Priprema analizu izvora. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje, poglede,stavove i tumačenje ponuđenog izvora. Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga , djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove.

188

papstva.Hereza .Suprotnosti srednjovjekovnog društva,Srednjovjeko vni parlament.

Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku.

dr.).Snalazi se na karti .Razumije i zna objasniti his. značaj pojave kršćanstva i islama. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih utjecaja.Razumije važnost razvoja nauke i kulture.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.

drugačijih.Izgrađi vanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka. Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka, procjenjuju puzdanost izvora , opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja , završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore , i odgovaraju na postavljena pitanja

Ocjenjuje učenike

Zna osnovne tokove društvenog,privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i Slaveni (život u kasnom srednjem vijeku.Zna o pradomovini).Slavens svakodnevnom životu ljudi.Razvija ke države u Srednjem kreativno i kritičko mišljenje i logičko vijeku.Politički,privre zaključivanje.Razvija sposobnost dni i društveni razvoj empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz Bosne u Srednjem prošlosti).Može objasniti i razumjeti vjeku,vjerska suprotnosti feudalnog društva.Razvijaju slika,kultura i sposobnost komunikacije sa drugima. umjetnost.

Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih, pisanih, karte, arheološki artefakti, pjesme... Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike

Bosna u srednjem vijeku

Nastanak,državno i društveno uređenje. Teritorijalni razvitak.

Učenici znaju Slavenske narode i njihove države.Znaju kako je tekao državni, društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena,slavenske države,teritorijalno širenje Bosne).Razumije društvene,privredne i političke tokove i zna ih objasniti.Razumije vjerske prilike,povezuje prošlost sa sadašnošću..Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku.

Analiziraju različite izvore, opisuju izvore i odgovaraju na Razvijaju „širu postavljena pitanja. sliku“ hronološki Razmjenjuju iskustva i u kontekst(vremensk grupama pripremaju a crta) i geografski prezentaciju zadate teme kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti Analiziraju izvore, u pozitivnog stava o grupi ili paru razmjenjuju civilizacijskim razmišljanja, odgovaraju vrjednostima na pripremljena pitanja. BiH.Razvijanje Iznose vlastiti stav interesa za

Priprema analizu različitih izvora,

189

Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo.Osmansko carstvo Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. objašnjavaju izvore.veliki vezir.osnovna obilježja kulture i umjetnosti.Bosna od 15801791god. Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora.vjersku strukturu i manjinske narode. manjinski narodi. prikupljaju informacije.Širenje islama. Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva.asker . hrana) 190 . prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Posmatraju .emir..Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st.).sultan.Upravno teritorijalnu organizaciju..Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk.Razvoj bosanskog društva.Razumiju posljedice osmanskih osvajanja. Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst.Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj.Društvo. iznose stav Istražuju. povezuju predhodna znanja . stečena organizira rzličite oblike rada u učionici. kultura i umjetnost.timarsko-spahijski sistem.privredne tokove. Razlikuju bitne od nebitnih činjenica. usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st.ejalet. Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np. Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država.raja. privreda.vjerski mozaik.

Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. očuvanje životne sredine. fizika. nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. inventivnost. kuturni život i uopšte društveni život. elemente tehničke zaštite na radu i sl. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. hemija. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. organizacija rada. saobraćaja itd. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. građevinske tehnike. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. spretnost. Uporedo s tim. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. 191 . pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. elektrotehnike.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije.

zaglavlje sa sastavnicom. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza. tehničkih crteža. Interpretira dati model. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. Opisuje princip rada mašina. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. 192 . generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. Alati i mašine za obradu metala. izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu. mjere zaštite na radu. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Komunicirati. sinteza. Osnovni elementi mašina. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. kotiranje. Razvijati stvaralačke sposobnosti. mjerenje. održavanje mašina. Materijali u mašinstvu. kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. pogon. Izborni Poznaje mašinske materijale. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. čitanje mašinskih crteža. Motoristika. načine stezanja radnog komada. ukazuje i na greške drugih. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. tehničko pismo. eksperimentiranja i promatranja. Postupci obrade metala. Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). Robotika. dio. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. Klasificira vrste mašinskih elemenata. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. Sadržaj Modelirati.

instrumenata i pribora u elektronici. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. Razvoj komunikacija. Osnovni elektronički elementi. Simboli i sheme u elektrotehnici. Saobraćajna kultura. kao i o alata. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. radnom prostoru robota. poluprovodnika. prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Energija i okolina. održavavanje. elektrotehnikom. Mehatronika-elektrotehnika. NF telefonija. Mehatronika-elektronika. Kućanski električni aparati. sastavni dijelovi telefonskih centrala. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. telegrafski sistemi i mreže. Alati i pribori u elektrotehnici. Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. Mehatronika-mašinstvo. održavanja. elektronikom. održavanje motora. energija vjetra isl. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. princip rada.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. goriva i maziva. stavovi. Elektronički uređaji. električne energije. Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. telegrafija. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. organizacijom telefonske mreže. Vrijednosti. telefonija. Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. rukovanja. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija.). Elektroinstalacioni materijali. alata i pribora u elektrotehnici. Vježbe i praktični radovi. Simboli i sheme u elektrotehnici. princip rada. princip rada. Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. pogonu robota. telegrafija. Izborni dio. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. Telegrafija. Automatika i sistem upravljanja. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. načinu prenosa kretanja kod robota. Elektromotori. 193 .pribori. Izborni dio. Obnovljivi izvori energije. Izvori električne energije-elektrane. razlike. rukovanja i održavanja. Alati.instrumenti. kondenzatora. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal.

sinteza. Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. Djeluje na druge da slijede njegov primjer. Razvija spremnost da se pomogne drugima. Savladava temeljne vještine i procese.Razvijati smisao za tačnost. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. 194 . Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. Afirmiše timski rad i argumenate drugih. generalizacija). urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom.

Automatika i sistem upravljanja 5. 5. Elektroinstalacioni materijali 4. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. Osnovni elektronički elementi 10.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Kućanski električni aparati 6. 6. 8. 9.Mehatronika-mašinstvo 2. Mehatronika-elektronika 4. Mehatronika-elektrotehnika 3. Telegrafija 14. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Energija i okolina 16. Elektronički uređaji 8. NF telefonija 13. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Obnovljivi izvori energije 6. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. 3. Alati i pribori u elektronici 11. Izvori električne energije-elektrane 2. 4. Izborni dio 195 . Saobraćajna kultura 15. 2. Izborni dio IX razred 1. Razvoj komunikacija 12. Elektromotori 7. 7.

takmičenja). U skladu s tim. dodatne nastave. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. 16 učenika.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. vježbi i praktičnih radova. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. 196 . dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. tj. po pravilu. . potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. vodeći računa o individualnim mogućnostima. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. specifične komunikativne i radne vještine itd. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. rad na projektu. treba imati i individualno prilagođene programe.Znanje sadržaja predmeta. kultura življenja. osmišljenih odgojnoobrazovnih sadržaja (izložbe. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. crteže i ostale izvore znanja. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. da planira. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. biologija.Sposobnosti i vještine. smotre. Individualno prilagođeni program. procesa. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. likovna kultura. priborima. . slobodnih tehničkih aktivnosti. . a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). Pri tome. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi.). Svakoj grupi pripada planirani fond časova. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. projektuje i praktično izrađuje predmete. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. dnevnike rada. sposobnostima i sklonostima. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. čuva u školi. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. mašine i materijale. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: .Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. po potrebi. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. kao i sredine učenja.. alate.

kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. rad u radionici. Tehničko crtanje u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. maštovitosti i vlastite kreativnosti. VRIJEDNOSTI.35 sati godišnje ) TEMATSKE CJELINE/TEME CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj UČITI: Uvod u nastavni predmet Organizacija radnog mjesta. Izrađuje didaktički materijal. STAVOVI. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosferu u razredu. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. izrađuju tehničke crteže. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. higijensko-tehničkoj zaštiti. zaglavlje sa sastavnicom. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. mjerenje. Otvorenost za nove ideje i informacije. ortogonalni i aksonometrijski crtež.TEHNIČKA KULTURA (1 sat sedmično . Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. školi i okolini. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. tehničko pismo. čitanje mašinskih crteža. Afirmacija rada i stvaralaštva. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA AKTIVNOSTI UČENIKA 197 . Izrađuje. UČENIK: Shvata značaj tehničke kulture. Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. kotiranje. Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva. čita i koristi mašinske tehničke crteže. Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. Primjenjuje model interaktivne nastave.

Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina.Materijali u mašinstvu Vrste mašinskih materijala. Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. uz saglasnost. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. srednjeg i visokog nivoa. sinteza. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. odvajanjem bitnog od nebitnog. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. kao i sa njihovom primjenom. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. načini stezanja radnog komada. primjena tih elemenata u mašinstvu. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. 198 . Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. opterećenju. namjeni. koja treba učenik usvojiti. mjere zaštite na radu. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. pogoni. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Pokazuje simulacije na kompjuteru. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. Osnovni elementi mašina Vrste mašinskih elemenata. održavanje mašina. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. primjena. eksperimentiranja i promatranja. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. Precizira znanja: dovoljnog. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. Alati i mašine za obradu metala Princip rada alatnih mašina. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. izboru materijala za njihovu izradu. Snima najprostije mašinske elemente. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. koji kreira zajedno sa učenicima. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika.

(pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. Ekonomično korišti materijal i energiju. ravnanje. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). Razvijanje smisla za tačnost. 199 . turpijanje. model. Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). bušenje i brušenje. lemljenje. Koristi stečena znanja. održavanje motora. princip rada. Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. savijanja. rezanje. bušenja. Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu. rezanja. Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. brušenje i sl. Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. zakivanje. Motoristika Vrste motora. goriva i maziva. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. pri tome koriste šeme. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. fotografije. Sarađuje sa roditeljima. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. zaštita metala od korozije. Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. savijenje. brušenje i sl. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad.). pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. savijanje. ravnanja. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. bušenje. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata. ravnjenje i rezanje. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka.Postupci obrade metala Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. turpijanje. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. turpijanja. Vrše vježbu zakivanja.

Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. načinu prenosa kretanja kod robota.motori SUS i motorna vozila.različitih vrsta mašinskih konstrukcija. 200 . pri tome koriste šeme. stiče vještine. c) saobraćaj: . . Razvijanje svijesti o značaju i potrebi cjeloživotnog učenja.mehanička osnova robota. priručnike.. radnom prostoru robota. prate zanimljive članke i informacija sa medija. b) robotika: . Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. model. proizvodnja i montaža: . . kao i slajdove ili multimedijalne prikaze.. internet (po mogućnosti).mehanizama i uređaja. interesa učenika i mogućnosti škole). Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. fotografije. Dopunjavaju pano novim zapisima. kreiraju obrazovni pano. Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika.Robotika Razvoj robota.vrste saobraćaja.programiranje robota. . . Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. . prikuplja informacije i podatke.povezivanje robota s računarom. pogonu robota. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. Samostalno proučava odabrane oblasti.gradnja sklopova u robotici.elemenata mašina. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje. Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. . Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije.razvoj saobraćaja. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. posmatra i zaključuje. inovativnosti. grupnom i frontalnom radu. .

INFORMATIKA 201 .

Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI 1. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Koristi raspoloživa nastavna sredstva. Prikaz algoritma. PROGRAMIRANJE Pojam algoritma. korake. te o načinima povezivanja. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. 1 SAT SEDMIČNO – 35 SATI GODIŠNJE VRIJEDNOSTI. Usvojio pojmove: programiranje. RAZREDU. PONAŠANJE Sve aktivnosti promatra kao niz algoritamskih koraka. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. te zna jezički prikaz. Grafički i jezički (pseudo kôd) način prikaza. Izlaže nastavno gradivo. načini povezivanja. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). namjena. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Donosi na časove članke o programskim jezicima iz informatičkih časopisa 2. AKTIVNOST UČENIKA Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. algoritam. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. njihovoj veličini i namjeni. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Priprema nastavni proces. Ažurira računarsku opremu. Prati napredovanje učenika. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. cikličke i strukture grananja. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema.NASTAVNI PROGRAM ZA INFORMATIKU U 7. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. MREŽE RAČUNARA Računarske mreže. Zna šta su strukture: slijedna. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Uredno vodi zabilješke na času. 202 . STAVOVI. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. algoritamske strukture. Rješava postavljene zadatke. AKTIVNOST NASTAVNIKA Nastavnu građu iznosi na popularan način. vrste. a onda prelazi na složenije zadatke. Vlada sa podacima o vrstama mreža. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. veličina. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. ciklička i grananja. Prati izlaganje nastavnika. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža.

web pretraživači. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Ispoljava postignuto znanje. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. struktura E. Programi za njihovu reprodukciju. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. zvuk i video. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. 203 . zvuk i video). Zapisivanje stranica. Demonstrira korištenje preglednika. Aktivno učestvuje u Ponavljanje i vježbanje. zvučnih i video zapisa. Osnovni servisi. Slika. Rad sa slikovnim. zvučnim i video dokumentima. Organizuje rad školske videosekcije. Web preglednici. Zna šta su datoteke weba. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Kreiranje video zapisa. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. slikovnih. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. www. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Shvata Internet kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja.Internet kao globalna mreža računara. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. diskusijama o hipertekstu Utvrđivanje stečenih i multimediji. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise.maila). web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Vrste datoteka koje se susreću na webu. za učenje nastavnih sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. zvučnim i video dokumentima. načini pretrage. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Potpuno je razumio šta je Internet. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta. Uključuje se u rad Internet sekcije. znanja. Uključuje se u rad školske videosekcije. Zna objediniti multimedijalne zapise. Zna za mogućnosti kombinacije (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i E-mail. Prati napredovanje učenika.

bojenje ćelija. red i kolona. Kreira samostalno izgled tablice. pokazuje. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. broj kolona. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Sabiranje u tablicama. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Ističe značaj prezentacije. Određuje broj ćelija. Linije. redova i kolona. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. debljine i vrste linija boje. kolone i šta je regija.3. Pomaže drugim učenicima. sačuvati . Sortiranje u tablicama. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. njihove boje te o bojenju ćelija. Samostalno kreira realne zadatke. Prezentacije i primjeri Zna kreirati prezentaciju. 204 . pohranjivanja. Uspješno kreira prezentaciju. pohraniti i otvoriti postojeću Kreiranje prezentacije i rad prezentaciju sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje u pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Naučio je kako se sabira. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Poima pojmove sortiranja u tablicama. broj redova. primjene. Ćelija. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Motivira učenike. Usmjerava. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Obavlja sortiranje. Demonstrira način formatiranja. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Slijedi uputstva nastavnika. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Formatiranje i autoformatiranje. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. prikazivanja i zatvaranja. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Kontroliše rad učenika. Daje jednostavne zadatke. ali i na drugim mjestima. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Prati uputstva nastavnika. Otvara program koji Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši predstavlja u tablicama pripreme za rad. Demonstrira sortiranje i sabiranje. redovi. Transparentno ocjenjuje. Regija. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Tablični kalkulatori i primjer primjene.

Iznosi negativne. Scan disc. ali i pozitivne primjere.4. Primjenjuje predviđene procedure. printer. Sistematizuje pređeno gradivo. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. monitor. backupsigurnosna kopija i sl. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Transparentno vrednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstracij pravilnih postupaka. defragmentira – presloži podatke. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Virusi i zaštita od virusa. Uspješno koristi antivirusni program. Slijedi uputstva nastavnika. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. pogotovo mladih koji su u razvoju. 205 . Pravi sigurnosne kopije dokumenata i datoteka. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Ističe i tumači značaj zaštite računara. skener. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura.). Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. na disku. Zaštita i održavanje računarske opreme ( disc defragmenter. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa (softvera). Upozorava. Navikao je da u računaru. Ističe značaj pravilnog korištenja i posledice nepravilne upotrebe opreme. kućište. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštitom računara i njihovim pravilnim održavanjem.). Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. SIGURNOST PRI RADU SA RAČUNARIMA Računarska ergonomija. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. zvučnici i dr. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. miš. Zna namjenu softverskih programa i alata za zaštitu.

LIKOVNA KULTURA 206 .

meka tekstura jezika. biljke. stranog .. BiH tekstura u cilju dobijanja složenih kulturne baštine. baštine i prirodne okoline.. .Odgovarajuće hrapava tekstura. upotrijebiti različite vrijednosti tjelesne i tehničke kulture. .LIKOVNA KULTURA VII razred/ (1 sat sedmično ./crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave. mrlja i tačaka . životinje.hrapava tekstura .prozračna. prostori LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umje-tničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura putem slaganja linija /crta/. reprodukcije ili pripremljene glatka tekstura. pojave u prirodi.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.. grafofolije. očuva-nje kulturne.Korelacija sa .…/. istorije /povje-sti. ta: glatke. LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI . produbljivanje sposobno-sti vrednovanja sadržaja i ideja .Razvijanje kritičkog mišljenja.Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima.Biti sposoban prepozna-ti i zemljopisa. biologije. informatike. linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: .sjajna tekstura . muzičke /glazbene/.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja . poslovica. pjesma. TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju. roma. moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura.. sjajne. svijetle i maternji jezik /pripovjet-ka.Usvojiti pojm tekstura: kultura)..dijaprojektor207 . formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti POTICAJNE PREFERENCIJE. objekti. . prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/. povezivanje sadržaja drugih predme.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI C I L J E V I LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1. prozni tamne teksture tekst.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE .glatka tekstura . .Upotreba različitih vrsta linija drugim nastavnim predmetima.zasićena tekstura matematike. mat. patriotizmu. organizacijskih formi struktura -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna .

solidarnosti. mozaik -Upotreba: Razvijanje sposobnosti prepoznavanja (udžbenika za VII razred (likovna i usvajanje sposobnosti primjene kultura). zgrafito /grebanje 2. Razvijanje sposobnosti uočavanja i flomasteri u boji /za manje formate prepoznavanja lokalne boje. konkretnog i apstraktnog mišljenja.video DVD materijal. sjajna tkstura. Odgovarajuće tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ reprodukcije ili pripremljene valerska vrijenost boje grafofolije. dosljednosti i angažovanosti.Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa. tempera.Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izve- Dalji rad na usvajanju sposobnosti. radova/. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa . uočavanja. istrajnosti.meka tekstura . jačanje i bogaćenje emocija . svijetlo-tamno .Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. povezivanja pojmova. bogaćenje mašte. drugarstvu. voštani/. spremnost za saradnju. diferenciranje bitnog od manje važnog. pastel /suhi. BOJA premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. razvijanje likovne kreativnosti. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja 208 . kolaž različitim materi-jalima.multimedija video).Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene . materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ samostalnosti. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . gvaš. oblikaforme. zaključiva-nja.multimedija video).video DVD Ovladavanje primjenom optičkog materijal.dijaprojektorslajd. opredjeljenost za timski rad.Razvijanje sposobnosti posmatranja. .prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije slajd.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja.Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom.Akvarel. mat tekstura zasićena tekstura prozračna. uočavanja. . miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka -Razvijanje humanih odnosa među polovima. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.

Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. . priče.Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja upotrebom različitih slikarskih tehnika denih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti. kreiranju životnog prostora. oblika/ u realizaciji dvodimenzi. uočavanja.Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . pozitivno i negativno.Oblik /forma.Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije.Sagledavanje značaja vizuelnih proznog teksta. stepenovanje boje /valerske vrijenosti/.simetrična kompozicija plošnih oblika . plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju. lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompo-zicije . onalne organizacije kompozicije osjećanja.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. slikanja. karakteristika lika /forme.… . u odijevanju. emocija i drugo putem likovnog izraza . ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja.događaja. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja. spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom . organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). valerski promjenjene boje . plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ . primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/…./poentlizam-divizionizam/. osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. .nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: . primijenjene umjetnosti i grafike -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha. pjesme.Primjena stepenovane. pozitivno i negativno u likovnim .Lokalna boja.Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture. optičko miješanje boja lokalnih boja 3. Odgovarajuće 209 .Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja. njene karakteristike. pripovjetke. pojava u prirodi.asimetrična kompozici-ja plošnih oblika .

ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). višebojna grafika . negativno.Primjena slikarskih tekstura i faktura u funkciji predstavljanja različitih karakteristika. pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u .Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/.Uočavanje. vrijednosti i karaktera površine . utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i ponavljanja oblika. u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada .dijaprojektorslajd. u organizaciji grafičkog lista . vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije. pozitivno. urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu. ploha. dvodimenzionalno. pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista reprodukcije ili pripremljene grafofolije. crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha.video DVD materijal. predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negati-vno /ispupčenoudublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja.multimedija video). asimetrija. slaganjem ureznih linija /snopova linija/. grafike i primijenjene umjetnosti Ovladati sposobnostima prepoznavanja. Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija. Odgovarajuće reprodukcije ili 210 4. površine sa crtama /parnicama. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura . razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima. tačkama. utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma. područjima: crtanja. slikanja. simetrija. POVRŠINA Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primjeniti u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik.

slikarska faktura.skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. i oblika u prostoru upotrebom: .Dalji rad na potpunijem doživljavanju.složeni oblici .video DVD materijal.pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture . analitič-kom pristupu i sagledav-anju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika.Upotrebom različitih skulptorskih materijala.Pozitivno i negativno kao način “govora” u skultorskom izrazu . MASA I PROSTOR Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije Linijski istanjena masa.multimedija video). . mase i prostora.prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura pripremljene grafofolije. vosak.pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora Složene prostorne strukture i .dijaprojektorslajd. na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima . plastelin. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: .Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad. 5.simetričnih i asimetri-čnih formi. glinamol. putem mase i prostora . 211 Karakteristike oblika: .skulptorska faktura. /način nanošenja.Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. predstaviti prostorne organizacije /forme/. Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom . glinamol. sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati. glina. . moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora . selo /ravničarsko.Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije .rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ .U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme .Usvojeni pojmovi za oblast površina: . glina.jednostavni i .simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama . sapun….

forme urbanih organizacija. varoš . različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa.pozitivnih i negativnih formi -Upotreba: .Ovladavanje sposobno-sti ( udžbenika za VII razred (likovna predstavljanja trodikultura).urbanizacija prostora ./ naselje.linijski istanjene mase slajd.kompozicije u oblasti arhitekture .dijaprojektor. grad. planinsko…./ planinsko…. planinsko…. 212 . Odgovarajuće reprodukcije ili menzoinalnih oblika putem pripremljene grafofolije. prostorna organizacija.multimedija . naselje. oblikovanje žicom. grad.Prepoznavanje karakte-ristika video). naselje. urbanizacija prostora. selo /ravničarsko./.video DVD materijal. selo /ravničarsko.

prozračna. oblika-forme. temperi. mozaiku .Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija 213 .moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija .da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. akvarelu.da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje . tvrdo-čvrsto /sabijeno/ Slikarstvo: .da usvoji termine: hrapava tekstura.ovladavanje kstrukturnim linijama.OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: .meka tekstura . zasićena tekstura. glatka tekstura. gvašu.da razviju sposobnost prepoznavanja.da mogu razlikovati teksturne crte /linije/. sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ . plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika . upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: . u cilju predstavljanja prostornosti. mat tekstura.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne . realizacija kroz crtež.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje .dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. kolažu. sjajna tkstura. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu. i praviti gradaciju između njih .da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ . koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. materiju/: rastresito-prhko.da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja.moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom .da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje. linije koje predstavljaju neku formu . flomasterima u boji. osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora . ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa .moći prepoznati strukturne linije.okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada . linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ .primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/. linije koje difinišu neki oblik. pastelu.

dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura . moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno . pozitivno. crtanja i slikanja .moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije.usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije .dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ . prepoznavanje karaktera oblika .dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.u prostornom oblikovanju.uočavanje. /način nanošenja. karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija. asimetrija . rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike. prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura.dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora. gipsorez. vajarski materijali. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: 214 . obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu . vosak.. glina. glinamol. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture . asimetrija. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu . skulptorska faktura. grafike.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/. pozitivnonegativno/ .biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika . linorez.da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata . negativno Površina masa i prostor: . uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ . uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. sapun STRUKTURA PROGRAMA 1.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije .

Usvojiti pojam teksturne crte /linije/, biti sposoban prepoznati njihove različitosti, istražiti putem teksturnih linija, spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka, imjenama dužina, pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju, usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. Teksturne linije/crte, linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka, hrapava, sjajna, mat, zasićena /zatamnjena/, prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru, linije koje definišu oblik, njegovu formu i materiju. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija, u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Različite vrste struktura; tvrada /čvrsta/, kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit, mramor, kocka šećera i sl./, meka /tijesto, plastelin, vata i sl./ 2. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja, analitičkog pristupa, vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/, boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Point = tačka, divizionizam/. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/, boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe, crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja, boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa, ofset štampa, koja je danas prisutna u svim sferama života. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. 3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/; crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja, korištenjem simetrije i asimetrije. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja, slikanja i grafike, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne, predstavljene u ogledalu/. Ovladavanje sposobnostima uočavanja, vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije, pozitivnih i negativnih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike, primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu, slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure, predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. 215

4. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje, a faktura predstavlja rukopis, odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. Boja nanesena u jednom smjeru, kružno, u različitim smejrovima /pravcima/, tanjim ili debljim /širim/ kistom. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura, pozitivnih i negativnih oblika. i primjene simetrije i asimetrije. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol, plastelin i sl. u cilju predstavljanja; hrapavo, izbrazdano, izgrebano, neravno, uglačano, ravno… 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, građenje, primijenjena umjetnost i dizajn. Od učenika se očekuje da u svom okruženju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, mogu registrovati, analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom, onda on predstavlaja masu. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Masa i prostor, kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa, ili masa koja ima izuzetno malen volumen, i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije, asimetrije, odnosa pozitivno i negativno. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost, koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/, infra struktura, saobraćajnice, pješačke staze, namjena prostora i objekata svim sferama života, zelene površine /parkovi/, igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora.

216

DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu, podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem, bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti, odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a mišljenje apstraktno. Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja, koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Za oblikovanje na plohi kroz područja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Razreda, /što trenutno nije slučaj, od 1–3 razreda/. 1. TAČKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRŠINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno 217

tuga. čulni poticaji. Nevizuelne motive 3. novih medija i okruženja. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1..proširivanje u drugom polugodištu. . Vizuelne motive 2. kompaktno/ 218 . škola.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. pripovjetka. palakati /sportski. i interakciju umjetnosti..likovni i kompozicioni elementi. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. prirode i društva. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . tvrdo-čvrsto /sabijeno. glazbene kulture. vjetar. oblika-forme. značajni datumi. maternjeg jezika /priča. Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . muzički spotovi. muzika.iz neposrednog okruženja djeteta.meka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. etnografsko nasljeđe . Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . znakovi vizuelnih komunikacija. sjajna tkstura. mat teksturazasićena tekstura. praznici. niti bilo koju tehniku. sreća. glatka tekstura. strah. muzički. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. roman. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. mjesto stanovanja. hrapava tekstura. matematike. objekti. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava. muzika. nauke i društva. pojave u prirodi. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. kulturnih dešavanja…/. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ .nevizuelni poticaji. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. sposobnosti analize i vrednovanja. materiju/: rastresito-prhko. porodica. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema.. emocije /osjećanja/. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. biljke…. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. prozračna. poezija/.iz narodnih običaja /tradicije/. prostori.

da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. dvodimenzionalno. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. predmeta i pojava. Dakle. To znači da nastavnik. pozitivno. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . svoje strahove i oduševljenja. vosak. 1. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik.SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. asimetrija. grad. planinsko…. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. upornosti i iskustva. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta./. prostorna organizacija. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: • estetskog • psihološkog • pedagoškog. dobar pedagog može 219 . učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. glina. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. ploha. privid izvedene boje/. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/. negativno. obrade materi-jala/. urbanizacija prostora. selo /ravničarsko. simetrija. skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. aktivnost na časovima likovne kulture. oblikovanje žicom. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. linijski istanjena masa. slikarska faktura. svoje viđenje svijeta. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. glinamol. stečenog znanja i usvojenih navka.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja. ne mogu biti loši. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. sapun. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/.

Nema loših dječijih radova. u najvećoj mjeri. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. 220 . što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. aktivnost na času. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. odnos prema estetskom. i likovnog jezika/. želju za postizanjem rezultata i sl.iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika.

MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED 221 .

. šesnaestinka i sve pauze). muzičkih igara ili brojalica.dinamika . crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike. . učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima.tempo .Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. umjerena i brza tempa.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). . . portato.artikulacija (akcenti.intonacija. . . ).poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. 6/8. polovinka.primjena znanja pri izvođenju ritmičkih vježbi i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota.STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE II SLUŠANJE MUZIKE IIIMUZIČKE/ GLAZBENE IGRE MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. pravilno fraziranje. artikulaciju. .upoznaje 2/2 mjeru.važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama. . . mf.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: .Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja. legato. četvrtinka. 222 . staccato. f.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. ¾. osminka. mp. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. 4/4.poznaje violinski ključ . te luk i njegova različita primjena. tempo. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ).

Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. .izvođenje ritmičkih vježbi na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna.duru.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu. .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.primjena pojmova: rečenica.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. . STAVOVI.Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. . -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. . trodijelna i četvor. . arija. 223 .razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. filmska muzika. .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. tema. podjela jedinice brojanja ).Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska. . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. . .tokom slušanja pamti naziv djela. obima glasa.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. .Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . . instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. ukazuju na greške i ispravljaju i druge. simfonijska poema.Uočava i hvali. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.razlikuje vokalna. muzičke memorije. uvertira. mala dvodijelna i trodijelna pjesma (mala dvodjelna i trodjelna pjesma informativno). . na koncertima i sl. .stiče znanja o prirodnoj. -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. izvođače i izvođačke sastave.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) .pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . . suita. Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. vokalne reprodukcije. . PONAŠANJE Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: .. . burleska. . VRIJEDNOSTI. . .Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju.prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). .upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine, upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova, učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova, te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa, a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, rečenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C – dur ljestvice, kao u šestom razredu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lakše pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže sa nadarenim učenicima. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). Upoznati a-mol prirodni, harmonski i melodijski kroz pjevanje doživljaj molskog tonaliteta. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Preporučuje se obrada najmanje 3. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska, Srbija, Poljska, Belgija, Rusija, Izrael...), čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 ritmičke vježbe(mogu biti pripojene sviranju i pjevanju).Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je naučiti prvo pjesmu, pa zatim učiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj, bubnjić-doboš (mali bubanj), bubanj na đerdinu, talambas i def. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U program su uvrštene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ), pjevačke glasove ( dječji, ženski, muški glas), hor/zbor ( dvoglasni, troglasni, četveroglasni ), vrste hora ( dječiji, ženski,muški i mješoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje, emocionalno) ali po 224

potrebi i selektivno. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije, sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvođača, muzičkog oblika (informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima, zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima, ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost, kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. U okviru redovne nastave je hor/zbor(mlađa i starija uzrasna skupina) i orkestar (tamburaški, harmonikaški i drugi).Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Pored redovne nastave, važnu ulogu ima vannastavna aktivnost koncipirana kao izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, sviranje pojedinih instrumenata prema interesu učenika i mogučnostima nastavnika,formiranje kluba ljubitelja umjetničke muzike itd) . Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. – 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( dvoglasno i troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu.

225

RAZRADA SADRŽAJA
SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UČENJA, OCJENJIVANJE)

I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR
1. Stoljeće ljubavi, Slavko Olujić, stihovi Rešad Hadrović, 2. Kako je divna, Julio Marić, stihovi Miroslav Kovačević, 3. Ispraćaj zime, N. R. Korsakov, 4. Simpatija, tekst i muzika: Ajka Kolaković, 5.Prijatelj, tekst: Mahir Vehabović, muzika: Belkisa Vehabović, 6.Nek' svud' ljubav sja, Belgija ili Kad se pjeva, narodna iz Poljske, 7. Podmoskovske večeri, Rusija, 8.Čvrsta volja, L.V. Beethoven, odlomak iz opere ''Fidelio'', 9. Džo banana, Minja Subota, kantautor, pjeva Minja Subota i dječji hor, 10. Moja mala djevojčica, pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić, 11.Bulbul mi poje, zora mi rudi, 12.Čija je ono djevojka, 13. Tamburalo momče uz tamburu, 14.Hajde dušo da ašikujemo, 15.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku, 16. Moj beharu, ko li mi te bere, 17. Ječam žele Tuzlanke djevojke, KANONI 1.Troglasni kanon, Joachim Denhof, 2.Shalom Chaverim, jevrejska

- Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: - uočavaju i određuju karakter pjesme, mjeru, tempo, dinamiku, i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama; - poznaju notna trajanja, pauze, violinski i bas ključ; - prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija, artikulacija, dikcija, disanje, fraziranje); -imenuju solmizacijom abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu, i

- Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija, razvija muzička memorija i proširuje obim glasa, - Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'; -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela; -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji; - Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi; -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi; - muzicira samoinicijativno i bez podsticaja, - aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti;

-Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih;

- Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru
-Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom; - Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet, te često pjeva i svira;

-Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kuća; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) ; -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k,ao vrijednosti; -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom; - Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni - pjevanje u školskom horu/ zboru - sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa

-Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke, premetaljke rebusa; -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi, u porodici), -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju; -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika; - Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu;. -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti,

- Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. - Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe), jer zna da tako trena; -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici

-pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru; - imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente; - sviranje na metalofonu; - izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima; -upoznaju a-moll prirodni, harmonski

____________________
IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE

Izbor:
1. Šota, igra ili Anterija kolo,

i melodijski,

-Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu;

226

duhački. Brandenburški koncert br. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. . Richard Strauss. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta.tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno . upoređuje. dječije radne i kulturne navike. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. 1. pamti i imenuje pojedine pjesme. udaraljke.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. uzima učešće u improvizaciji _____________________ _________________ . . Suita br. -pravilno izvodi igru odnosno kolo.Predlaganje muzičke igre za priredbe.Uočava. 46. pomaže.A. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. Hercegovački linđo. Antonio Vivaldi 10.Sposoban je da uz slušanje muzike i -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati. E. Julio Marić 3. .pjevač ili soloinstrument. razlikuje. -Upućuje. Amilcare Ponchielli 11.Brzo uočava i saopštava izvođača. -Samostalno izvodi zadane pokrete. Tako je govorio Zaratustra op.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. klavir. kombinuje (aranžmani).upoznaje instrumente narodnog orkestra. Tri burleske. _____________________ __ . . prikupljanje materijala i bilježenje. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). 3 u Gduru. sortiranje i izvođenje zaključaka. I stavak. Mozart 9.(''ta-te'“. ___________________ ____ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. G. (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. . Neum Klek ili Paun pase. . violinu. Robert Schumann 7. _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . Igra satova.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. seosko srpsko stanovništvo 4. -Razvija kreativnost. Vlado Milošević 4. I stav Allegro moderato. i četiri šesnaestine''ta-fa-te-fe''). . objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). udaraljke) . Introduction.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. Igre iz Sarajevskog polja. (IIV). -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. (multikulturalnost) _______________________ . -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku.Samostalno određuje karakter kompozicije . -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti . Uvertira iz opere Carmen. komentira osobine djela.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu 227 . Valcer i polka 1Dvije ritmičke vježbe koje rješavaju određene zadatke(triola i četverodjelna podjela vremenske jedinice)______________________ _ III. te ih stimulira direktnim učešćem u kolu. J. trava raste. igre i kola. Bizet 5.. (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara. -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu.Upoređuje note i njihova trajanja.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. -primjenjuje ranije znanje na novu igru. W. Johan Sebastian Bach: 8. narodni orkestar. Andante. . .gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. Jasmin Osmić 2. .. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. simfonijska poema. orkestar ili grupa -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. Valcer u As-duru. . op. pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). Refleks za flautu. zahtjevima muzičke igre. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425.Određuje karakter djela. Grieg 6. 30. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. . 2. -Predlaže i izvodi pratnju. .izvodi zadanu koreografiju. Varijacije za gudački kvartet.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. triolu ''ta-te-ti''.donosi estetski sud o djelu.. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . izvođače i kompozitore . često traži da se djelo ponovno sluša. 3. .Tačno određuje dinamiku (glasnoću).Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. _____________________ __ .Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. Brahms i Arabeska u C-duru op. klarinet. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda). 18.

Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira. S. . što ih motiviše na učenje. posebno na koncertu. Kanon (dječji hor) 15. . itd. dodaje. . . tempo. Runolist. -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. I. . I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''.Slobodnija improvizacija kolektivna. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio. improvizira i kombinuje instrumente. pokreta i likovnim izrazom. . muzika: Ranko Rihtman.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.Stvara kombinacijom riječi. . -Prepoznaje vokalno.Španski ples iz baleta «Labuđe jezero» P. XIV Rukovet. .razlikuje glasove: dječji.Samostalno smišlja. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. -Pisanje eseja o posjetama koncertima .Priprema. Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -poznavanje italijanskih oznaka za tempo. -Poznaje i pamti imena bh.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. grupna. poštuje pravila ponašanja.timpani. -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: . kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. austrijska narodna. stihovi: Aleksa Šantić.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Izražava instrumentima razne ritmove iz života. . iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. -Saradnja sa lokalnom zajednicom. .Prati ponašanje na koncertu. te oznake za crescendo i decrescendo. hor/zbor . f.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: .Razgovorom o muzici u okolini. . -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja _______ -Samostalno eksperimentiše. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. . Cherubini. . ritam. . ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).Haydn. školi i okolini . pjeva Dragan Stojnić 16. instrumenata. upoređuje.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. dinamiku. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija.Prilikom slušanja muzike. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. Richard Rogers) 13. ______________________ . muški (tenor-bas).Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . Dječja simfonija ( sva tri stava) J.uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. melodija. Čajkovski. mf. . . S.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst . ______________________ . kompozitora i njihova najpoznatija djela. mijenja. orkestarskih instrumenta. individualna. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. 17. -Na muziku progovara likovno ili literarno. _____________________ . Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. ženski ( sopran-alt ). u paru (dijalogom).Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. . Na času pjevanja. 228 . 12.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. istražuje. mp. posjeta školskoj priredbi i koncertima. .

Sam uzima učešće u izradi kositma. -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. slika za scenu itd. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. 229 .gdje je škola ___________________ ___ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva .

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 230 .

materijalnih i prostornih uvjeta. Po svojoj koncepciji. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. eventualno. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. b) sport za sportiste. (6) razumije. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. a uključivanje učenika je dobrovoljno. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. kinezio-terapijskim aktivnostima. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. zajedno sa društvenim subjektima. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. sportski ples. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. rekreativnim i. sportsku rekreaciju. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. (3) sigurnost učenika. c) umjetnički sadržaji (ples. Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. 231 . sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira.Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. folklor). (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. zbog toga je potrebno da škola. U tom kontekstu. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. U ovom ciklusu. školska sportska društva). već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta.

upiranja i penjanja: . dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 3.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. te koordinacije i gibljivosti. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. Trčanja: .Ciljevi. različitim varijante premeta u stranu.Njih na prečci . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. Kolutanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine. alkohola. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. te funkciju krvožilnog. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1..Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . alkohola. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje.Različite varijante premeta u stranu . njihu na prečci. premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º. Bacanja: . funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu. Skakanja: . te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. Obrazovni x x x x 2.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4. dišnog i koštano-zglobnog sistema.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . te funkciju krvožilnog.Trčanje na 20 m „leteći“ 2. naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama.Osnovna motorička zanja x x x x x x x 232 . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. Višenja.

kontranapadu .Brzina: . sadržaji. mini odbojci 4:4.Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: .Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije .1.Skokovi sa spravom po izboru . 2.Gibljivost: 2. 5. oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja.Odbrambeni stav i kretanje u odbrani .. x x x x x x 233 . 6... valovitim kretnjama rukama i tijelom.Mini odbojka 4:4 Nogomet: .dizanju lopte visoko na krajeve mreže.Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama . Odgovarajući sadržaji iz: 1. Koreografija aerobike 8.Valovite kretnje rukama i tijelom .. Borilačke strukture: . skokovima sa spravom po izboru.Premasi odnožno na dvovisinskom razboju.Kontranapad . koreografiji aerobike.. složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. košarka .„Mačji“ skok na niskoj gredi 7..Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .završna akcija. Antropološki 1. „mačjem“ skoku na niskoj gredi. 7. disco fox-u..Ravnoteža: .Snaga: .Engleski valcer (*) .Okreti . 3. te koordinacije i i mogućnostima škole i okoline gibljivosti.odbrambenom stavu i kretanju u odbrani. napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”. pojedinačnom i grupnom protunapadu.. a shodno potrebama učenika Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. usprav kroz čučanj 6. Ritmičke i plesne strukture: . saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º . nogomet tehnici ubacivanja lopte u igru rukama. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek. I 8.Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .završna akcija Odbojka: . Motoričke sposobnosti x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru..Koordinacija: .Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) . zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije. Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih 4.Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º.Oduzimanje lopte presjecanjem (*) . odbojka .košarkaški dvokorak (*) ..Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) . kao drugi kineziološki pokreta.Disco fox .Dizanje lopte visoko na krajeve mreže .Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7.2. Igre: Rukomet: .šutu s pozicija krila i kružnog napadača. ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak. okretima.

x x x x x x x x x x x x x x x x x x 234 . Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. te poboljšava posturu.. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. Uljudno se ponaša na satu i u školi. Funkcionalne sposobnosti: 3. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. Uspješno kontrolira agresivnost u igri. Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. koordinacije.Preciznost: 2. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva. gibljivosti i ravnoteže. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih 5. odnosno pravilan uspravni položaj tijela. brzine. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova. Aktivno. Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima.

fleksibilnosti. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičkometodički postupak nastavnika. koja su bitno obilježje tzv. metod stanica. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. eksplozivne. plivanja. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. Društveni zahtjevi. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. koje osigurava optimalne psihološke. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. targent-trening i sl. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. odnosno. repetitivne. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. sprava.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. karate i dr. rukomet. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. Na toj osnovi. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). koja se susreću u sportskim igrama. borilačkih aktivnosti. (c) kompleksna motorička znanja. podstiču razvoj ličnosti učenika. kružno-intervalni metod. skokova u vodu i dr. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. što učenici teško prihvaćaju. hrvanje. statičke snage i dinamometrijske sile. Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti.. judo. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. ritmičke gimnastike. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. daklen ciklična i aciklična. u prvom redu. kao što su nogomet. što se.. sa dosta slobode. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. (b) aciklična motorička znanja. kao što su boks. košarka i dr. brzine. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti.. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. ravnoteže. 235 . biciklizma i dr. preciznosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful