BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA TUZLA KANTON Ministry of education, science, culture and sports

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI razred devetogodinje osnovne kole

110

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI GODINJI SEDMINI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 35

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija /Zemljopis Historija /Povijest Tehnika kultura Informatika Likovna kultura Muzika /Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj Religijska kultura/Vjeronauka

111

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

112

NPP ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODINJE KOLE

Knjievni tekstovi Lirika D. Cesari, Voka poslije kie T. Ujevi, Dad N. op, Bakine naoari M. Dizdar, Zapis o zemlji E. Kievi, Lampa na prozoru H. Humo, Akvarel S. Jesenjin, Pjesma o kerui V. Ili, U poznu jesen D. Trifunovi, Neto vano da ti kaem Nerkesi, Pjesma o peru M. Anti, Poslije djetinjstva A. Sidran: San o Baeskiji Epika . Sijari, Hrt (odlomak) S. orovi, Ibrahimbegov oak A. P. ehov, Vanjka K. Bruckner, Sadako hoe ivjeti R. Pavlovi, ista obue Broj sati Knjievnoteorijski pojmovi Ritamintonacija, stanka, opkoraenjestanka u opkoraenju, naglaavanje rijei i ritam Stilska sredstvametafora, inverzija, kontrast Vrste -pejsana, aljiva, deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojnoobrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u knjievnome tekstu; razumije preneseno znaenje Prepoznaje osnovna obiljeja opisne, domoljubne i aljive pjesme Minimalna postignua Otkriva stilskoizraajna sredstva u knjievnome tekstu Prepoznaje osnovno osjeanje u lirskoj pjesmi Maksimalna postignua Odreuje i razumije stilska sredstva, upotrebljava ih u vlastitome tekstu Povezuje ritam i osjeanje u pjesmi

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

2 2 2 2 2

Epika Fabulapokretai fabule, zaustavljanje fabule Lik-psiholokoetika karakterizacija Portret-vanjski i unutranji, forme pripovijedanja Pozicija pripovjedaa u prii Pustolovni historijski romani Fantastina pripovijest i

Prepoznaje pokretae fabule i sredstva zaustavljanja Moe okarakterizirati lik

Otkriva glavne kompozicijske dijelove knji. teksta

Odreuje pokretae radnje, sredstva zaustavljanja radnje Razumije, zapaa i povezuje sa savremenom stvarnou psiholokoetike karakteristike lika

Z.Grey, Komani (odlomak iz pustolovnog romana) Grmljavina stada) A. Egziperi,Mali princ (odlomak) M.M.Baeskija, Sarajevski ljetopis (odlomak) N. ukovski, James Cook

2 2 Granine knjievne vrste:

Uoava glavne znaajke historijskog i pustolovnog romana Uoava razliite pozicije pripovjedaa i forme pripovijedanja

Prepoznaje glavne znaajke historijskog i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko idejnu okosnicu djela

Uoava glavne karakteristike fantastine knjievnosti

113

(odlomak) I. Sekuli, Oslo pod snijegom (odlomak) P. Koi, Jazavac pred sudom (odlomak) F. ehovi, Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. balada) Odlomak drame Hasanaginica M. Ogrizovia Narodna romansa ( izbor) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) izbor

ljetopis, putopis, dnevnik 2 2 2 Usmena knjievnost Termini balada i romansa Epsko lirske karakteristike Drama Satirina komedija Dramski igrokaz

Uoava razliku izmeu ljetopisa, putopisa i dnevnika Uoava glavne znaajke drame: dijalog, likovi

Razlikuje knjievne i ekstraknjievne elemente

Uoava glavne karakteristike ljetopisa, putopisa i dnevnika

Uoava razliku izmeu drame i drugih knjievnih vrsta

2 2 1 2

Uoava glavne karakteristike lirske i epsko lirske poezije

Prepoznaje usmenoknjievne vrste

Uoava glavne karakteristike usmene knjievnosti

LEKTIRA ZA SEDMI RAZRED: 1. Alija H. Duboanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. ukrija Pando: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Egziperi: Mali princ 4.. Zijo Dizdarevi Pripovijetke ili Teme Nafije Sarajli 5. Dragutin Tadijanovi: Srebrne svirale (izbor poezije) 6. Dubravko Jelai Buimski: Sportski ivot leteeg Martina 7. Branka Primorac:Maturalac 8. Stevan Raikovi: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 9 Desanka Maksimovi: Strepnja (izbor poezije) 9. Nenad Radanovi:Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Isak Samokovlija: Nosa Samuel i druge pripovijetke 11.Mark Tven: Kraljevi i prosjak 12. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 13. Dnevnik Ane Frank

114

Programski zahtjevi

RJENIK I GRAMATIKA - 46 SATI Odgojnoobrazovni Minimalni ishodi uenja Broj asova ciljevi Uoavati nenaglaene Pravilno pisanje i izgovor rijei i pravilno ih nenaglasnica/atonikih itati u izgovornim rijei cjelinama

Maksimalni uenja

ishodi

Naglaene i nenaglaene 1 rijei (naglasne cjeline)

Razlikuje prednaglasnice/ predtonike rijei i zanaglasnice/ izatonike rijei

Rijei za imenovanje 2 pripadnosti mjestu, kraju, zemlji narodu Temeljno i preneseno 1 znaenje rijei

Uoavati rijei koje Uoava preneseno znaenje Razlikuje knjievne i pripadaju familijarnoj rijei na jednostavnim neknjievne rijei leksici, te rijei iz zaviaja primjerima; Razlikovanje temeljnog (osnovnog) Prepoznaje osnovne estice znaenja od prenesenog (da, (dopunskog, proirenog) ne, li, za) znaenja rijei Uoiti da moemo preoblikovati ureenje esticama Razlikovanje glagola po reenino znaenju Zamjeuje preneseno znaenje iskazano pjesnikom slikom u knj. djelima Uoava da esticama moemo izrei i svoje dojmove (ma, god, doista, naravno, sigurno) Razlikuje i uoava trajne i uestale glagole Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne, neprave i uzajamno povratne Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Razlikuje i uoava trajne i uestale glagole

estice ili rijece 1 (proirivanje znanja o ovoj vrsti rijei)

GLAGOLI

1+1 Rijei s konjugacijom (ponavljanje)

Razlikovanje glagola po znaenju

Glagolski oblik/osoba i broj 1

Prepoznavati glagolski Razlikovanje glagola po oblik/osobu i broj predmetu radnje i po vidu u reenici

Glagoli radnje

po

predmetu 1

Razlikovati prijelazne, Razlikovanje glagola po neprijelazne i predmetu radnje povratne glagole Razlikovati svrene nesvrene glagole Prepoznati infinitiv njegove zavretke Prepoznati i glagolske pridjeve i Razlikovanje glagola po vidu

Glagoli po vidu

1+1

Infinitiv osnova i zavreci) Glagolski glagolska imenica

(infinitivna 1

i Razumije ulogu infinitiva u Razumije ulogu tvorbi infinitiva u dopuni glagolskih oblika glagola upotrebljava Uoava glasovne promjene u gl. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadanjost Uoava palatalizaciju

pridjevi

i 2

tvoriti Pravilno glagolske pridjeve

Prezent; sprezanje/ 1 +1+1 konjugacija; prezent pomonih glagola

Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomonih

Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno znaenje Spree glagole u prezentu premamorfolokim

115

glagola Perfekt 1 +1

obiljejima (osoba i broj)

i jotaciju u prezentu futurski

Prepoznati perfekt i Prikladno upotrebljava Uoava razumjeti njegovo perfekt u perfekt osnovno znaenje govorenju i pisanju Vladati oblicima perfekta pomonih glagola Prepoznavanje aorista imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao sloenog oblika i Moe proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu, imperfektu i pluskvamperfektu najee upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomonog glagola biti i htjeti

Izricanje prolosti 3 + 1 aoristom, imperfektom i pluskvamperfektom

Moe zamjenjivati aorist, imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uoava glasovne promjene u sprezanju Uoava isti oblik prezenta i aorista u 3. l. jed. kod nekih glagola Uoavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svrenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uoava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istoblinice imperativa i prezenta u reenici

Izricanje futurom

budunosti 1 + 1

Prepoznati, razlikovati, Samostalno spree glagole u futuru I. i II. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova znaenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski nain i razumjeti njegovo znaenje i tvorbu Prepoznaje imperativ u reenici Imperativom izrie zapovijed, molbu i zabranu

Izricanje zapovijedi i 1 molbe imperativom

Kondicional I i II

Prepoznati i razlikovati Pravilno koristi kondicional Uoava i razumije kondicional prvi i I. u znaenje i tvorbu drugi te njihovu tvorbu govorenju i pisanju kondicionala II.

Glagolski prilozi

2 +1

Uoiti znaenje, tvorbu i Upotrebljava gl. priloge u slubu u reenici govorenju i pisanju

Objanjava slubu gl. priloga u reenici

Sistematizacija znanja o 1 glagolskim oblicima REENICA Jednostavna proirena reenica 1 1+1

Razvrstava glagolske Zna razliku izmeu linih i Uoava slubu oblike na proste i sloene, nelinih te prostih i sloenih glagolskih oblika u line i neline oblika reenici i zna tvorbu Vrste reenica po znaenju Prepoznaje vrste reenica i sastavu Prepoznaje imenski predikat u reenici

Uoiti znaenje, i slubu Prepoznaje imenski Uoava da glagoli rijei u reenici predikat, subjekat, dodatke otvaraju mjesto razliitim vrstama objekata Razlikovati predikat od imenski Prepoznaje imenski predikat

Predikat imenski i 1 glagolski

116

glagolskog predikata Vrste predikata Prilone reenici (uzrok, drutvo) oznake 2 u 1 Uoavanje u tekstu Razlikuje glagolski i menski Prepoznaje sloeni predikat glagolski predikat Objanjava slubu gl. priloga u reenici Uoava da glagoli otvaraju mjesto razliitim vrstama objekata

koliina, 1

Primjenjivati i uoavati Uoava prilone oznake prilonu oznaku uzroka, drutva i koliine Uoiti i prepoznati objekt u Prepoznaje objekt u reenici reenici. Razlikovati Razlikuje direktni i direktni i indirektni objekt. indirektni objekt Uoavanje u tekstu Razlikovati pridjevni imeniki atribut i Prepoznaje apoziciju atribut

Objekt (direktni i indirektni)

Objekt i odredbe

averbijalne 1

Atribut: pridjevni atribut 1 i imeniki atribut

i Razlikuje pridjevni i imeniki atribut Uoava glagolske pridjeve u funkciji atributa i Pravilno pie zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeninome poloaju

Apozicija (pojam)

Prepoznati apoziciju

Prepoznaje apoziciju

atribut

Atribut, apozicija Sloena reenica

1 1+1

Uoavanje u tekstu Pojam sloene reenice Uoava vie predikata u Razlikuje sloenoj reenici zavisnosloenu od nezavisnosloene reenice Razlikuje i navodi glavne osobenosti u razvoju standardnog (knjievnog jezika)

Razvoj standardnog 2 Prepoznavanje kulturnog, Uoava historijske periode (knjievnog) jezika do sociolokog, lingivstikog u razvoju standardnog 19. stoljea identiteta u razvoju jezika (knjievnog jezika) -Bosanski, hrvatski i srpski jezik NAPOMENA: asovi za ponavljanje i utvrivanje gradiva: RJENIK ( naglasnice, temeljno i preneseno znaenje rijei, rijece - 2 asa GLAGOLI ( glagolski vid, prijelaznost ) - 1 as GLAGOLSKI OBLICI ( infinitiv, prezent) 2 asa GLAGOLSKI OBLICI ZA PROLOST - 1 as FUTUR I i II - 1 as GLAGOLSKI NAINI I GL. PRILOZI - 1 as GLAGOLSKI OBLICI - sistemaztizacija- 1 as

REENICA- REENINI DIJELOVI - 5 asova

117

KULTURA IZRAAVANJA Oblici izraavanja Programski sadraji Prianje dogaaja retrospektivnim slijedom izlaganja Prianje doivljaja retrospektivmim slijedom izlaganja Prianje dogaaja uz upotrebu opisa pejzaa Prianje doivljaja uz upotrebu opisa lika Odgojno-obrazovni ciljevi Broj asova 1+1+1 Povezivanje dogaaja po njihovim uzajamnim vezama;uvoenje retrospektivnih epizoda u prianje Uoavanje povezanosti opisa s doivljajem i njegov znaaj za tok radnje.Uoavanje stilske funkcije glagola, imenica i pridjeva.

PRIANJE PRIANJE

1+1+1

PRIANJE PRIANJE

1+1+1 1+1+1

DESKRIPCIJA DESKRIPCIJA

Opis portreta Opis dinaminih deavanja u prirodi

Vanjski i unutranji portret;osjeanja i postupci lika;uticaj drutvene sredine na lik Redoslijed pojedinosti u dinaminom opisu; vizuelni i akustini elementi;funkcija glagola u opisu Sluiti se govornim vrednotama:reenini naglasak,reenina intonacija,boja,visina i jaina glasa

1+1+1 1+1+1

ITANJE I SLUANJE

Interpretativno itanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste itanja:u sebi,usmjereno itanje Dvije pravopisne vjebe

PISANJE Dva kolska pismena zadatka

2 2

118

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS ZA 7.RAZRED Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima pokrajina i krajeva,dijelova naselja,trgova i ulica;pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe(se) uz povratne glagole; pisanje i izgovor aorista glagola biti i nijenice uz glagole Pisanje infinitiva i radnog glagolskog pridjeva(m.r.jd.) Pravilno pisati veliko poetno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja(gradske etvrti,dijelovi sela,trgovi,ulice,parkovi) Pravilno pisati i govoriti povratne glagole(smijati se,aliti se...);pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati radni glagolski pridjev u m.r.jd.ija osnova zavrava na je(htjeti,smjeti,ivjeti...) Sluno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati rijei u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju

Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene(,,-je,-ije u gl.oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica(zamjenikih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici(odvajanje apozicije,pisanih vokativa,nabrajanje reeninih dijelova,nabrajanje reenica) Pisanje izostavnika(apostrofa) i toke/take sa zarezom

Prepoznati i pravilno pisati izostavnik i toku sa zarezom

119

MEDIJSKA KULTURA Filmska izraajna sredstva Kadar,ugao snimanja, plan Prepoznati izraajna sredstva u filmu;pokreti kamere kao izraajno sredstvo filma(statina kamera,dinamina kamera,vonja,panorama) Filmska maska,scenografija i kostimografija kao filmska izraajna sredstva

Knjiga-film:Mark Tven:Kraljevi i prosjak(igrani film)

Pozorina izraajna Pozorina i zraajna sredstva:govor,gluma,sce sredstva u predstavi nografija,kostimografija (scenografija,kostimografija, 1 rasvjeta) Izraajna sredstva stripa: Prepoznati izraajna crte,kvadrat,fabula sredstva stripa;uoiti slinosti i razlike izmeu prikazana kvadratima 1 filmskog kadra i kvadrata stripa(plan i ugao gledanja) NAPOMENA ZA 7. RAZRED Knjievnost- 43+ 8x2 lektire: 59 asova Jezik: 46 asova Kultura uzraavanja: 24 asa Pravopis i pravogovor: 7 asova Medijska kultura: 4 asa Ukupno: 140 asova

120

UENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA Redovnu osnovnu kolu pohaaju uenici sa razliitim odgojno-obrazovnim potrebama - daroviti uenici, uenici s tekoama u razvoju, viejezicni uenici, uenici kojima je neki drugi jezik maternji itd.. Nastavni program za predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost strukturiran je od nastavnih podruja koja se adekvatnim didaktiko-metodikim postupcima mogu prilagoditi uenicima razliitih obrazovnih sposobnosti. DAROVITI UENICI Darovitost uenika moe biti razliita. Osim otkrivanja i poticanja njihovih darovitosti, potrebno im je ponuditi i razliite sadraje iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika I knjievnosti. U osnovnim kolama postoje vannastavne aktivnosti koje potiu i razvijaju darovitost uenika, npr. u pisanju, recitovanju, glumi. Dodatnom nastavom iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika mogu se razvijati interesi i potrebe uenika za istraivanjem jezika, dodatnim uenjem rjenika, pravopisa, gramatike. Za darovite uenike svaki nastavnik e na osnovu programa za nastavni predmet oblikovati poseban program u zavisnosti od potreba i mogunosti uenika. Darovitim uenicima se moe ponuditi da se obaveznim temama bave u veem obimu samostalno pronalazei nastavnu grau (enciklopedije, rjenici, mediji) ili bave razliitim projektima. UENICI S TEKOAMA Sastavljanje liste onoga u emu je dijete uspjeno predstavlja dobru osnovu za razvijanje strategije podrke i postavljanje dugoronih i kratkoronih ciljeva programa za svako dijete za koje se radi prilagoeni/individualni program. itanje i pisanje svrstava se meu najvanija sredstva za napredovanje uenika u obrazovanju, lino napredovanje i kvalitetniji ivot u zajednici. Uenje itanja i pisanja predstavlja veliki napor i izazov uenicima s potekoama usvajanja itanja i pisanja, te disleksinim ili disgrafinim uenicima. Za uenike sa tekoama treba uraditi prilagoeni program rada, a za uenike kod kojih je tip i stepen tekoe takav da ne mogu ovladati ak ni modifikovanim programom (koji sadri minimalne programske zahtjeve nastavnog predmeta) treba uraditi individualni obrazovni plan. Prijedlozi za rad s uenicima s tekoama u razvoju 1. Posebnosti u radu s uenicima s OTEENJIMA VIDA Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku. Uenicima sa oeenjima vida treba obezbijediti: - vie vremena za pojedine aktivnosti na asu - udbenike i pisani didaktiki materijal na crnom tisku primjerene veliine slova - obine ili specifine sveske sa jae otisnutim crtama i s veim proredom na bijeloj ili utoj podlozi koja ne blijeti - meke olovke koje ostavljaju deblji trag ili flomastere odgovarajue debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleini - lupe - odgovarajue osvjetljenje - diktafon.

121

2. Posebnosti u radu s uenicima S OTEENJEM SLUHA Uz akustini hendikep pojavljuju se i sekundarni poremeaji u govoru. Posebnosti se uglavnom odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomo strunjaka za edukacijskorehabilitacijsku podrku. Programski sadraji se prilagoavaju uenikovim mogunostima tako da, a govorne vjebe su od velikog znaaja. U komunikaciju sa uenicima koji imaju oteenje sluha neophodno je obratiti panju na jasno i razumljivo govorenje i ujednaenu brzinu izgovora, esto provjeravati razumijevanje, a zatim posegnuti za pisanjem. Uenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda, odnosno na mjestu odakle moe i lake ostvarivati vizuelni kontakt s nastavnikom (u ovisnosti od rasporeda sjedenja i oblika rada). U realizaciji nastavnog asa i planiranju didaktiko-metodikih postupaka poeljno je motivaciju temeljiti na iskustvu uenika ili iskustvo stvoriti na temelju slika, filma, neposrednim prirodnim kontaktom itd.. U komunikaciji sa uenikom treba postavljati kratka, jednostavna pitanja, pitanja zapisati na tabli ili nastavnom listiu, sluiti se individualiziranim nastavnim listiima. 3. Posebnosti u radu s uenicima S GLASOVNO-JEZINO-GOVORNIM POTEKOAMA I SPECIFINIM TEKOAMA U UENJU Prilagodbe u radu za uenike s POREMEAJIMA GOVORA: - ne oponaati uenika niti dopustiti drugima da to ine - obraati se ueniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tiim i laganijim tempom - podsticati grupne oblike rada - ne ustrajati u zahtjevu da uenik govori ukoliko on to ne eli u nekoj situaciji - brzopletom ueniku dati strukturu i odreeni redoslijed obavljanja zadatka - ee primjenjivati pismene ispite znanja. Prilagodbe u radu za uenike s JEZINIM I SPECIFINIM TEKOAMA U UENJU: predvidjeti due razdoblje za usvajanje leksikih i gramatikih pojmova koristiti razliite vrste podraaja vidne, slune, dodirne kod obrade novih sadraja, dati prednost eim usmenim oblicima u pouavanju i provjeravanju znanja, stalno provjeravati je li uenik razumio sadraj, pojmove i definicije i po potrebi dati dodatna objanjenja, koristiti preraene, saete, jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje uenik mora nauiti u udbeniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna reenica, pravilo, primjer, slika... koristiti mnogo konkretnih primjera zadavati manji broj zadataka rjeavanje pisanih zadataka ne ograniiti vremenski uputiti uenika u tehnike brega zapamivanja te da ui uz pomo mapa uma koje e samostalno izraivati.

4. Posebnosti u radu s uenicima S MOTORIKIM POREMEAJIMA Uglavnom se odnose na prilagoavanje prostora i opreme i pomo u kretanju. Posebnosti pisanja: - osigurati primjereno radno mjesto - fiksiranje papira za pisanje ili sveske za radnu podlogu, - uenicima treba osigurati vie vremena za izvoenje grafikih aktivnosti, - tekst predvien za plan ploe najee treba biti kopiran i nalijepljen u uenikovu biljenicu, 122

pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti uenika ili koristiti samo usmeno provjeravanje kada uenik ne moe samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (ueniku se mogu u diktafon izdiktirati obaveze za rad kod kue,bitne injenice i sl.)

5. Posebnosti u radu s uenicima SA SNIENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA Programski sadraji prilgoavaju se mogunostima uenika i primjereni su njegovim sposobnostima. U planiranju rada sa ovim uenicima nepohodno je sistematski i kontinuirano: - poticati uenika i vrnjake na pozitivnu interakciju provoenjem zajednikih aktivnosti - davati ueniku dodatno vrijeme za rjeavanje zadataka - primjenjivati adekvatne, individualizirane nastavne listie i razliite didaktike igre - pojednostaviti sadraja uz povezivanje s potrebama i iskustvima iz svakodnevnoga ivota uenika, - sadraje teorijskoga tipa saeti isticanjem bitnoga, - uenika uvoditi u praktine zadatke postupno uz vie objanjenja, vjebi i ponavljanja, - vriti ee provjere kraih, manjih nastavnih cjelina (usmeno ili pismeno, ovisno o tome koji nain provjere znanja je ueniku laki), - izraivati sredstva koja ueniku omoguuju postepeno perceptivno spoznavanje apstraktnih sadraja (originalan didaktiki materijal) - omoguavati sticanje znanja kroz igru - koristiti razliite edukativne kompjuterske igre.

123

STRANI

JEZIK

ENGLESKI (prvi i drugi) NJEMAKI (prvi i drugi) ()

124

ENGLESKI JEZIK
(2 sata sedmino 70 sati godinje) CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3* i djelimino nivoa A2.1* Zajednikog evropskog okvira za jezike CEFR. (funkcionalno poetno znanje) Jezike vjetine Oekivani rezultati/ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik e moi razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine razumjeti poruke/savjete, potvrdne i odrine zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog ivota razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraa direktno, ali e esto morati traiti da mu se odreene stvari ponove itanje i razumijevanje Uenik e moi proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima i koji sadre jednostavna uputstva pronai odreenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vonje, jelovnici, natpisi na javnim mjestima, vremenska prognoza) itati i razumjeti krae i jednostavne tekstove na poznatu temu, koji sadre najfrekventniji vokabular razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraim tekstovima Govor Uenik e moi opisati sebe, obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima uestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru obavljati jednostavne transakcije: u kupovini, na poti, u restoranu izgovarati bez potekoa poznate rijei i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih rijei voditi rauna o gramatikoj korektnosti, pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Uenik e moi opisivati situacije line prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva pisati jednostavne tekstove na obraenee teme popunjavati jednostavne obrasce vriti prepisku s prijateljima: razglenice, kratka pisma, poruke, ali e kod slobodnog pismenog izraavanje praviti brojne greke razliite prirode Znanje o jeziku Uenici su ve usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije uenja stranog jezika i poinju ih svjesno primjenjivati.

* A1.3 za sve etiri jezike vjetina i A2.1 djelimino za sluanje i razumijevanje te itanje i razumijevanje

125

NASTAVNI PLAN I PROGRAM Stupanj /razina

7. razred Osnovna kola 7 godina uenja engleskog jezika

Teme
Porodica kola Moja zemlja Zemlje engleskog govornog podruja i druge zemlje Zdravlje zdrava ishrana Svijet ivotinja Slobodn o vrijeme Vrijeme i godinja doba ivotni uvjeti

Funkcije i vjetine
Uenik e znati:reagirati na odgovarajui nain na izjave drugih ljudi - koristiti javne usluge (npr. supermarket, telefon, potu, eljezniki kolodvor, aerodrom) - izraavati: - slaganje i neslaganje vezano za zadate teme - opisivati: - osobe, predmete, mjesta - svakodnevne aktivnosti - prole i sadanje dogaaje -usporeivati - ljude - predmete - govoriti o prolim dogaajima i aktivnostima - izraavati svoje miljenje o poznatim temama na jednostavan nain

Aktivnosti
RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGIRANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: - odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih uenika - sastavljanjem reenica od novonauenih rijei itd. - prepriavanjem kratkih tekstova - spajanjem stubaca A i B - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora - oznaavanjem: - odreenih rijei, fraza i reenica - tanih/netanih tvrdnji - popunjavanjem praznina b) ITANJE I REAGIRANJE Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: - odgovaranjem na pitanja - prepriavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova - recitiranjem recitacija i pjesama rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih/netanih tvrdnji - ispravljanjem pogreaka, dopunjavanjem nedovrenih reenica PRODUKCIJA a) GOVORENJE Uenici e: - sastavljati dijaloge - davati specifine obavijesti - sudjelovati u razgovorima na zadane teme - igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Uenici e pisati: - diktate - kratke opise ljudi, predmeta, dogaaja,

Gramatika

Vokabular

Funkcio nalno osnovno znanje

Uenici e ponavljati ili uiti nove Uenici e ponavljati ili uiti: rijei vezane za zadane teme, npr. Imenice: - Obitelj, proireniji rjenik, npr. - brojive i nebrojive family gatherings - pravilnu/nepravilnu mnoinu - kola, proireniji rjenik, npr. Zamjenice: school curriculum, some extra- osobne (pade subjekta i objekta) curricular activities - pokazne (this, that, these, those) - Moja zemlja, osnovni rjenik, npr. - upitne (who, which, what, whose) - posvojne(mine, his, hers, its, ours,yours, geography, climate, people - Zemlje engleskog govornog theirs, ones) podruja i druge zemlje, osnovni - neodreene (somebody, anybody, rjenik, npr. geography, climate, nobody, something, anything, nothing) people, social customs itd. Pridjeve - Determinatore - Zdravlje, zdrava ishrana, osnovni - lanove : a, an, the, zero rjenik, npr. names of some meals, - posvojne pridjeve preparing meals, ordering or serving - pokazne pridjeve: this (girl), that a meal in a restaurant, culinary art (boy), these (girls), those (boys) - pridjeve neodreene koliine i broja, itd. npr. some, any, much, many, all, (a) ivotni uvjeti, osnovni rjenik, npr. few, (a) litle possessions, employment, - upitne pridjeve, what, which, whose unemployment, working conditions, - Opisne pridjeve vezane za zadane transport itd. teme - Svijet ivotinja, neto proireniji - nepravilnu usporedbu pridjeva rjenik, npr. pets, domestic and wild Brojeve: redne: 1-100 animals Glagole: - Slobodno vrijeme, proireniji Present Simple rjenik, npr. sports and games Present Continuous - Vrijeme i godinja doba, Past Simple pravilnih i nepravilnih proireniji rjenik, npr. description of glagola climate, seasons of the year, Past Continuous particular weather, outings itd. Future Simple Present Continuous za izraavanje Osim stalne nadogradnje svog budunosti rjenika, uenici e nauiti koristiti: Going to -oblik Glagole be, have/have got (potvrdni, Afikse, vezane za zadane teme i nijeni, upitni) gramatiku, npr. expensive, dirty

126

mjesta itd. - pisma dopisnom prijatelju itd. - redati rijei u reenice

Modalne glagole: can ,could, may, have to, must, will, would (nijeni i upitni oblik) Zapovjedni nain, sva lica jednine i mnoine Priloge sa i bez nastavka -ly Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and, but, or, because itd. Reenice: - Vremenske reenice - If- reenice ( prvi tip) - Red rijei (red rijei tipine reenice)

Antonime, vezane za zadane teme, npr. dirty-clean, ask-answer, crylaugh Sloenice, vezane za zadane teme, npr. school choir, guitar lessons, orange juice Kolokacije, vezane za zadane teme, npr. discuss a subject, walk a dog, care about us itd. Prijevodne ekvivalente estih i kljunih rijei, selektivna usporedba sa materinjim jezikom uenika i nekim drugim stranim jezicima

127

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ: Uenici e takoe uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje steeno kroz uenje nekih drugih kolskih predmeta, a u okviru datih tema. INTERKULTURALNE VJETINE: Uenici e se: - Upoznavati sa slinostima i razliitostima izmeu svoje zemlje i zemalja engleskog govornog podruja u podruju kulture, edukacije, slobodnog vremena uenika, naina ivljenja a u okviru datih tema. - Navikavati da se obhode utivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue - Uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue, obraajui posebnu panju na odnose meu ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji, na ono to uenike interesuje itd. - Nauiti da potuju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd. UENJE KAKO TREBA UITI: Uenici e uiti da: - budu odgovorni i aktivni kada ue jezik - koriste razliite radne metode i strategije uenja tipine za uenje jezika, kao to je razumijevanje smisla iz konteksta itd. nadoknauju praznine u znanju koritenjem razliitih metoda, kao to je parafraziranje - koriste informacione tehnologije kod uenja jezika - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjati metode rada - koriste samostalno udbenike, rjenike i druge prirunike DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost, te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (peta godina uenja) treba istai poseban znaaj motivacije, kao i paljivog izbora nastavnih sadraja usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu 128

neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: - dinaminost i krativnost - favoriziranje interaktivnog i grupnog rada - podsticanje inicijative uenika - obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije - unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata - upotreba savremenih tehnikih sredstava - stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje - analiziranje tekoa u procesu uenja - podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu. U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika, da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno), kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. 129

Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min) nakon svake obraene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna. Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

130

ENGLESKI JEZIK (DRUGI STRANI JEZIK) 2 SATA SEDMINO 70 SATI GODINJE Stupanj

Teme
Porodica

Funkcije i vjetine
Uenici e znati: RECEPCIJA: - upuivati odgovarajue pozdrave i odgovarati na njih

Aktivnosti

Gramatika
Uenici e ponavljati ili uiti: Imenice: - brojive, nebrojive - pravilnu/nepravilnu mnoinu Zamjenice: - Line (pade subjekta i objekta) - Pokazne (this, that, these, those) - Upitne (who, which, what, whose) - Prisvojne (mine, yours) - Neodreene (somebody, anybody, nobody, something) Pridjeve: - Determinatore, - lanove: a/an, the,zero - prisvojne pridjeve, - pokazne pridjeve, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) - pridjeve neodreene koliine i broja (some, any, much, many, all) - upitne pridjeve (what, which, whose) - Opisne pridjeve (najee): u okviru datih tema Brojeve: 1- 100 Glagole: Present Simple (potvrdna, odrina, upitna forma) Present Continuous (potvrdna, odrina, upitna forma)

Vokabular
Uenici e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr. lanovi ue i neki lanovi ire porodice (mother, grandfather, uncle, aunt, grandson) Svakodnevni ivot rutinske aktivnosti, kupovina (at the supermarket, buying some vegetables and fruit), going out (library, swimming pool), my clothes, visiting relatives, friends itd. Slobodno vrijeme - at the park (slide, gym, swing, jump rope), outings, entertainment Okruenje, seasons of the year, weather (rainy, sunny) in the garden, (vegetable/flower garden), some gardening tools (spade, rake, watering can), in the country (camping, tent, lunch box, fire) kola (school premises, school subjects, furniture, pupils things, extracurricular activities, some musical

7. razred
Osnovna kola

a) SLUANJE I REAGIRANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno, npr.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora/opcije, ispunjavanjem tabele oznaavajui na odgovarajui nain potvrdne ili tane odgovore, odnosno negativne ili netane odgovore, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, oznaavanjem tanih/netanih tvrdnji itd. 2) verbalno, npr.: ponavljanjem rijei, izraza ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi uenici ili koja su uli sa kasetofona itd. b) ITANJE I REAGIRANJE: Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas, i reagirati

kola - predstaviti sebe i druge Svakodne vni ivot

2. godina uenja engleskog jezika

- obraati se ljudima - identificirati ljude i predmete - locirati ljude i predmete - opisivati: - ljude i predmete - neka raspoloenja i stanja - trenutnu aktivnost - postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih

Slobodno vrijeme

Moje okruenje

Zemlje, narodi - traiti i nuditi pomo (Can you help me? Can I help you?) ivotinje Praznici - traiti i davati informacije - sluati oekujui da uju odreenu informaciju - izraziti na vrlo jednostavan nain:

1) neverbalno, npr.: izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanih rijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima, oznaavanjem tanih/netanih tvrdnji, ispunjavanjem tabela i krialjki, dovravanjem reenica, popunjavanjem

131

- slaganje i neslaganje - znanje i neznanje - sposobnost i doputanje (can, may) - ponudu (pismenu ili usmenu) koristei najosnovniji vokabular - emocije: slaganje, neslaganje, dopadanje, nedopadanje, zadovoljstvo, zanimanje i oduevljenje za neto, iznenaenje, razoarenje, zahvalnost - posjedovanje (have, have got, Johns book, his house etc.) - izviniti se i prihvatiti izvinjenje

praznina, povezivanjem rijei u stupcima A i B, sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. 2) verbalno, npr.: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim urnicima, davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih uenika, prepriavanjem kraih tekstove, opisivanjem predmeta, situacije ili aktivnosti itd. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Uenici e: - uestvovati u razgovoru sa drugim uenikom/uenicima ili nastavnikom - davati upute i nareenja - igrati uloge - recitirati, pjevati i igrati jezine igre itd. b) PISANJE: Uenici e: - prepisivati kratke tekstove - pisati po diktatu - ispunjavati tabele/krialjke - ubacivati/podvlaiti rijei ili fraze, redati rijei u smisaone reenice - pisati reenice koristei tanu formu glagola u zagradi - dovravati reenice - pisati kratke sastave na poznate teme itd.

Glagole: be, have/have got (potvrdna, odrina, upitna forma) Modalne glagole: can, may (potvrdna, odrina, upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i mnoine) Past Simple (have, be, do) Priloge (najee): - mjesto - smjer (left, right, east, west) - vrijeme - nain (slowly, quickly) Prijedloge: - mjesto (in, on, under, behind, in front of) - vrijeme: in, on, at Reenice: - Osnovni red rijei u potvrdnoj, odrinoj, upitnoj i zapovjednoj reenici - There is a/There are someIs there a? Are there any?

instruments) Zemlje i oblasti, peoples, their culture (osnovni vokabular) ivotinje, domestic, wild animals, pets (osnovni vokabular) Praznici

- sugerirati neku akciju (Lets ) - prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu - govoriti na jednostavan nain o svakodnevnim aktivnostima i radnjama

Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti da koriste: - Skraenice, najee (a.m., p.m., UK, USA, skraenice za dane u sedmici i mjesece - Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s, -ing) - Antonime u vezi sa datim temama (fast slow, up down, hot cold - Sloenice u vezi sa datim temama ( football, basketball, swimmingpool, pen-friend) - Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports, to do homework, make a phone call)

132

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ: Uenici e takoe uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.: - kroz crtanje, slikanje, oblikovanje itd. (Likovno obrazovanje) - kroz sportove i igre (Fiziko obrazovanje) - sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muziko obrazovanje, ples) INTERKULTURALNE VJETINE: Uenici e se: - upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene - upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku uenika, npr.: Dobar dan i Good morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day) - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati: - govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se eli rei da/ne itd. - uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei, ili Ouch! kojim se izraava iznenadna bol), itd. UENJE KAKO TREBA UITI: Uenici e uiti da: - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da uenici sedmog razreda ve petu godinu ue prvi strani jezik i poznaju gramatike kategorije u maternjem jeziku, tu injenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno tome, didaktiko-metodike napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost, te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou treba istai poseban znaaj motivacije, kao i paljivog izbora nastavnih sadraja usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: - dinaminost i krativnost

133

favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative uenika obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata upotreba savremenih tehnikih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje analiziranje tekoa u procesu uenja podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu. U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika, da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno), kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata.

134

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min) nakon svake obraene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna. Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

135

NJEMAKI JEZIK (prvi strani jezik)-2 sata sedmino - 70 sati godinje

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njema kog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i djelimi no nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti jednostavne i esto koritene reenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi, porodici, poslu, blioj okolini). Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i pri a. Moe dati informacije o kratkim tekstovima koje je sluao. Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno; esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. U svakodnevnim tekstovima (npr. oglasi, prospekti, jelovnici, red vonje) zna pronai konkretne informacije i moe razumjeti kratka jednostavna pisma. Na javnim mjestima razumije natpise koji se esto pojavljuju. Uenik zna opisati porodicu, druge ljude, ime se bavi, vlastito porijeklo, izobrazbu. Moe razgovarati na zadanu temu; komunikacija moe biti oteana i moe doi do nesporazuma. Razgovor o svakodnevnim temama jo je ogranien zbog malog fonda rije i te se slui uglavnom jednostavnim strukturama. Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju; jo uvijek se primjeuje strani naglasak; Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramati kim strukturama; pravi esto greke i kod veoma jednostavnog, neto produenog razgovora.

Govor

136

Pisanje

Znanje o jeziku

Uenik zna dosta tano pisati naje e rijei ali stalno pravi osnovne greke i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta moemo zakljuiti ta je uenik htio re i). Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. PROGRAMSKI SADRAJI

Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. ivot u porodici Stanovanje kola i uenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino, pozorite, muzej, posjeta prijatelju, odlazak na izlet, igra u parku, sport, hobi Vikend Kupovina na trnici ivotinjski svijet Moja zemlja

137

Vjetine

Gramatika

Vokabular

Funkcije i sposobnosti
U enici e znati: - jednostavnim izrazima iskazati ta vole a ta ne; - zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari; - razumjeti ako se od njih neto zahtijeva, zahvaliti se; - razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima; - popuniti jednostavne formulare podacim a o sebi; - napisati sasvim jednostavna saopenja; -pisati jednostavne potanske karte ili email; - u programu kina odabrati film, razumjeti mjesto i vrijeme; - razumjeti jednostavne pisane upute, posebno ako su ilustrovane; - zapisati jednostavne biljeke koje sadre podatke o m jestu i vremenu (npr. plan u enja, putovanja i slino). SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: U enici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: - povezivanjem slike i sluanog teksta; - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji; - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitan ja ili pitan ja koja su uli sa kasetofona i sl.; - popunjavanjem praznina u tekstu; - popunjavanjem tabela; - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora. Uenici e uiti o tome i koristiti: Imenice: -sa lanom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?);der Mutter helfen,in der Kche. Zamjenice: -Line zamjenice u akuzativu (mnoina) -Line zamjenice u dativu (mir, dir, Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2. i 3. licu mnoine (euer, ihr) -Bezlina zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjen ica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefllt dir? Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : -kola Ich lerne Deutsch besonders gern. Mathe mag ich nicht...; -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Kche ist ziemlich klein, aber sie gefllt mir. Das Zimmer ist nicht gro, aber ich habe genug Platz...; -Posjeta prijatelju Wie geht es d ir?, Mchtest du etwas trinken?, Ich mchte lieber eine Cola..;.

ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U enici e: - itati reenice i krae tekstove; - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: - pridruivanja slike tekstu; - pridruivanja podnaslova dijelovima teksta; - oznaavanja tanih i netanih tvrdnji; - odgovaranja na postavljena pitanja, - dopunjavanja teksta; - popunjavanja tabela i sl. GOVOR: Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze;

-Kuni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. Mein Lieblingstier ist... Ich habe kein Haustier. Mein Vogel kann...;
-Odlazak u kino, pozorite, muzej Wann beginnt die Vorstellung?, Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film mchtest du sehen? Der Film luft im Kino Imperial. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm, der Krimi, die Zirkusnummer...

138

- postavljati jednostavna pitanja; - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju; - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda ; - igrati uloge; - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge; - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE: U enici e: -prepisivati reenice i krae tekstove; -rekonstruisati rijei i reenice; -dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice; -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu; -samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje).

-prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ - preterit glagola sein i haben - perfekt slabih glagola Brojevi: - redni brojevi (za iitavanje datuma) Reenica: - glavna reenica (izjavna, upitna (W-Fragen, Ja/Nein-Fragen) - nezavisno sloena reenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht)

-Kupovina na trnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten, Was kostet...?;
-Odlazak na izlet einen Ausflug machen, etwas mitnehmen/vergessen, Ball spielen ...; -Vikend richtig ausschlafen, zu Hause bleiben, die Clique treffen, frei haben ...

-Zavisnosloene reenice sa
veznicima ''weil'' i ''dass'' (Er kommt nicht in die Schule, weil er krank ist) (Der Lehrer sagt, dass wir am Freitag ins Kino gehen) U enici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: - prijedloge sa dativom Veznike:

-und, aber, oder

139

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE

Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignu a nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja, i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega, neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (sedma godina u enja), treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomo i uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i kreativnost; favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; podsticanje inicijative uenika; obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; upotreba savremenih tehnikih sredstava; stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; analiziranje tekoa u procesu uenja; podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izme u usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu. U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja.

140

Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezi ke vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odre ene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv na in. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logi ki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramati ka i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za u enje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, srpskog, hrvatskog i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, srpskog, hrvatskog jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezi kih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

141

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da u enik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i kra e provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vra a unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba ista i da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvr enim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna. Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije; - u iti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na na in koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

142

NJEMAKI JEZIK (drugi strani jezik)

(2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemakog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. itanje i razumijevanje Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim doga anjima ili koji sadre jednostavna uputstva. Moe pronai odreenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza). Teko razumijeva i treba mu dosta vremena da proita ak i kratke dijelove teksta. Uenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama; moe voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici); povremeno mu moe zatrebati pomo. Izgovara bez potekoa poznate rije i ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate rijei. Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

143

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 1. Ljetni raspust 2. kola (kolski predmeti, raspored asova) 3. Svakodnevni ivot 4. ivot u porodici 5. Praznici 6. Odlazak u kupovinu 7. Stanovanje 8. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Moje okruenje 10. Odijevni predmeti 11. ivotinjski svijet

144

Funkcije i sposobnosti U enici e znati: - imenovati nastavne predmete, govoriti o svojim omiljenim predmetima; - itati raspored asova i opisati svoj raspored asova; - itati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!); - iskazati miljen je o neem (Ich finde es super!); - opisati ljude i predmete; - govoriti o trenutnoj aktivnosti; - pitati nekog za zdravlje, poeljeti mu brzo ozdravljenje; - imenovati zgrade u gradu; - imenovati odijevne predmete; - iskazati na najjednostavniji nain dopadanje i nedopadanje; - izvinuti se; - traiti i nuditi pomo, jednostavne informacije i sl.; - napisati boinu i novogodinju estitku.

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: U enici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i sluanog teksta; -oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji; -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl.; -popunjavanjem praznina u tekstu; -popunjavanjem tabela; -rjeavanjem zadataka viestrukog izbora.

Gramatika

Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : -Ljetni raspust am Meer, im Gebirge, Ich war mit meinen Eltern im Ausland; -kola das Schuljahr, Deutsch, Mathe, Wann haben wir Deutsch? in d er ersten Stunde, Deutsch finde ich super; -ivot u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf. Gegen Mittag komme ich nach Hause. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich;

Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: - sa lanom u jednini u dativu (kao der Mutter helfen ,in der Kche
Zamjenice: -Line zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlina zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Wie geht es dir?) nominativ (Welcher Mantel gefllt dir? Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / Welches u nominativu Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren, sprechen) -prezent modalnih glagola mgen, mssen, wollen -prezent povratnih glagola - prezent glagola sa razdvojivim prefiksom - futur I -konstrukcija es gibt + akuzativ - preterit glagola sein i haben (1. i 3. lice jednine)

ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U enici e: -itati reenice i krae tekstove; -traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavaju i zadatke poput: -pridruivanja slike tekstu; -pridruivanja podnaslova dijelovima teksta; -oznaavanja tanih i netanih tvrdnji; -odgovaranja na postavljena pitanja; -dopunjavanja teksta; -popunjavanja tabela i sl. GOVOR: Uenici e: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze; -postavljati jednostavna pitanja; -davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju; -rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda;

-Praznici Frohe Weihnachten! d er Weihnachtsmann, Geschenke, der Wunschzettel...; -Odlazak u kupovinu der Supermarkt, der Einkaufswagen, zahlen, Was kostet...?;

-Stanovanje in der Stadtmitte, im Haus, in der Wohnung, im zweiten Stock, das Wohnzimmer, die Kche...;

145

-igrati uloge; -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge; -voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE: U enici e: -prepisivati reenice i krae tekstove; -rekonstruisati rijei i reenice; - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice; -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu; -samostalno napisati kratki tekst (vo eno pisanje).

Brojevi: - glavni brojevi do 1000 Reenica: -glavna reenica (izjavna, upitna (W-Fragen, Ja / Nein-Fragen) -nezavisno sloena reenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) U enici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und , aber, oder

-Ljudsko tijelo, zdravlje

Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen, im Bett liegen...; -Kupovina odjee Die Jacke gefllt mir. Ich finde die Jacke schn und modern; -Moja okolina der Wald, der Park, die Wiese, einen Ausflug machen.,

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE

S obzirom da u enici sedmog razreda ve petu godinu ue prvi strani jezik i poznaju gramatike kategorije u bosanskom, srpskom, hrvatskom jeziku, tu injenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno tome, didakti ko-metodi ke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja, i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje u enikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega, neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu u enja. I na ovom nivou treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu

146

neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom u enju jezika su raznoliki. Preporuuju se: - dinaminost i kreativnost; - favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; - podsticanje inicijative uenika; - obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; - unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; - upotreba savremenih tehnikih sredstava; - stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; - analiziranje tekoa u procesu uenja; - podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu. U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezi ke vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odre ene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logi ki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramati ka i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta.

147

Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za u enje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, srpskog, hrvatskog i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, srpskog, hrvatskog jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezi kih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti ste ena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da u enik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i kra e provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min.) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vra a unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvr enim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna. Interkulturalne vjetine Uenici e: -upoznavati razliite kulture i tradicije; -uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

148

MATEMATIKA
MATEMATIKA
VII. RAZRED
(4 sata sedmino, 140 sati godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadri pet tema. U prve tri teme proiruju se do sada steena znanja o brojevima i osnovnim raunskim operacijama sa brojevima. Naime, uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve, zatim se uenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. U treoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva, osnovne raunske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva. Ovim uenici obogauju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rjeavanju konkretnih problema ( rjeavanje linearnih jednaina i nejednaina i sl.) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima, trouglu, krunici i etverouglu.Proiruju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiu nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. Takodje, dafiniu se pojmovi obima i povrine i daju se formule za njihovo izraunavanje.

149

PROGRAMSKI SADRAJ 1. TEMA RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU

a (a,b e N ).Pridruivanje taaka brojne b poluprave decimalnim brojevima.Usporeivanje decimalnih brojeva.Zaokruivanje decimalnih brojeva.Osnovne raunske operacije sa decimalnim brojevima. Brojevni izrazi. Jednaine (jednadbe) i nejednaine (nejednadbe) u skupu Q + (decimalni zapis). TEMA CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. Pridruivanje cijelih brojeva takama brojevne prave. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Ureenje u skupu cijelih brojeva.Osnovne raunske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Jednaine i nejednaine u skupu cijelih brojeva TEMA RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva. Pozitivni i negativni racionalni brojevi.Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Uporedjivanje racionalnih brojeva.Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Ureenje u skupu racionalnih brojeva. a Decimalni zapis racionalnog broja.Osnovne raunske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva. Brojevni izrazi.Linearne jednaine i nejednaine u skupu racionalnih brojeva rjeavanje i primjena. TEMA UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. Jednakost uglova.Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim kracima. Trougao. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima.Uglovi trougla. Zbir uglova trougla.Odnos stranica i uglova u trouglu. Odnos stranica u trouglu. Simetrala dui i simetrala ugla. Konstrukcije nekih uglova (600, 1200, 450, 750, 1350). Izometrijska preslikavanja. Podudarnost trouglova. Primjena pravila o podudarnosti trouglova.Osnovne konstrukcije trougla. Pravougli trougao. Znaajne take trougla i njihove konstrukcije. Centralni i periferni ugao.Uzajamni poloaj prave i krunice. Konstrukcija tangente krunice. Uzajamni poloaj dvije krunice.Opisana i upisana krunica trougla. TEMA ETVEROUGAO. OBIM I POVRINA TROUGLA I ETVEROUGLA etverougao. Vrste etverouglova.Uglovi etverougla.Paralelogram. Svojstva paralelograma.Vrste paralelograma. Pravougaonik. Romb. Kvadrat.Konstrukcije paralelograma.Trapez. Svojstva trapeza. Srednja linija trapeza.Konstrukcije trapeza.Deltoid. Pojam i svojstva. Konstrukcije deltoida. Obim trougla i etverougla. Mjerenje povrina. Povrina peralelograma.Povrina trougla. Povrina trapeze. Povrina etverougla sa normalnim dijagonalama.

Decimalni zapis razlomka. Decimalni brojevi. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika

2.

3.

4.

5.

150

PODRUJA ZNANJE STICANJE ZNANJA

-

CILJEVI
Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi, Usvajanje pravila za izvoenje raunskih operacija sa decimalnim brojevima, Shvatanje matematike i praktine potrebe uvoenja negativnih brojeva, upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q, Odreivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja, Usvajanje postupka za izvoenje osnovnih raunskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz koritenje njihovih svojstava, O rjeavanju izraza sa racionalnim brojevima, O jednainama i nejednainama u skupu Z i u skupu Q, Upoznavanje podjele trouglova i etverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava, Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvoenju osnovnih konstrukcija trougla i etverougla, Upoznavanje znaajnih taaka trougla. Raunanje obima i povrine trougla i etverougla -

OEKIVANI REZULTATI UENIK E ZNATI:

Uoiti vezu izmeu razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj, Obavljati sve etiri raunske operacije sa decimalnim brojevima, Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov poloaj na brojnoj pravoj, Izvoditi osnovne raunske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u raunanju, Rjeavati i primjenjivati jednaine i nejednaine u praktinim problemima, Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rjeavati praktine zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i etverouglu, Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i znaajne take trougla i osnovne konstrukcije etverougla. Raunati obim i povrinu trougla i nekih etverouglova

SPOSOBNOSTI I VJETINE

RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJETINA:

Za brzo i tano raunanje (usmeno i pismeno), Precizno izraavanje i simboliko zapisivanje, Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu, Samostalnog otkrivanje novih injenica, Logikog miljenja primjenom misaonih operacija komparacije, analize i sinteze, Izvoenje pravilnih zakljuaka putem indukcije i dedukcije, Razvijanje miljenja identifikacijom i diferencijacijom, Samostalno sastavljanje zadataka.

UENIK E MOI:
Raditi sistematino, ustrajno, precizno i postupno, Logiki povezivati podatke i izvoditi zakljuke, Prevoditi tekstualne zadatke na matematiki jezik, Planski pristupiti problemima i rjeavati ih, Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor, Samostalno sticati znanje primjenom didaktikok materijala, Pripremati se za nastavak daljeg matematikog obrazovanja.

VRIJEDNOSTI I STAVOVI:

RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUTVENIM VRIJEDNOSTIMA:

Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti, Samokontrole i kontrole drugih u radu, Kritiko o samokritiko prihvatanje greke, Rada, drugarstva i uzajamne pomoi u uenju, Uspostavljanje grupne saradnje, Karakternim osobinama uenikove linosti.

UENIK E:
Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad, Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih, Uvaavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih uenika, Prepoznati primjenu matematikog miljenja u ivotu savremenog ovjeka.

151

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED

SADRAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJA
Znaaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. Interes za rjeavanje zadataka u ivotnim situacijama. Osjeanje odgovornosti i kritinosti prema svome i tuem radu.

AKTIVNOST UENIKA
Uvjebavaju raunanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. Rjeavaju osnovne matematike probleme potrebne za nastavak kolovanja. Aktivno uestvuju u svim oblicima nastavnog rada u koli, a kod kue rade domae zadatke.

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA
Vjeba uenike transformacijama i uporeivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna raunanja. Insistira na razumjevanju pojmova i uvjebavanju pojedinih postupaka. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema vei broj zadataka i uvjebava uenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasnitvo. Odabira problemske zadatke prema mogunostima uenika. Razvija sposobnost uenika za samostalan rad, odgovornost za rad, tanost, urednost i sistematinost. Posveuje panju izradi domaih zadataka.

1.

RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Decimalni brojevi. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. Pridruivanje taaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. Uporeivanje decimalnih brojeva. Zaokruivanje decimalnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. Jednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b; x-a=b; a-x=b; (x-a)+b=c; (x+a)-b=c Nejednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b; x+a>b; x-a<b; x-a>b; a-x<b; a-x>b. Mnoenje decimalnih brojeva . Osobine mnoenja decimalnih brojeva. Dijeljenje decimalnih brojeva. Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b; x:a=b; a:x=b; ax+b=c; ax-b=c. Nejednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. Pridruivanje cijelih brojeva takama brojevne prave. Suprotni brojevi.Apsolutna vrijednost cijelog broja.

Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja, nain zapisivanja i itanja te prevoenja iz jednog oblika u drugi. Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. Istrauju koji je od dva decimalna broja vei, redaju tri ili vie decimalnih brojeva po veliini. Zaokruuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. Izvode osnovne raunske operacije sa decimalnim brojevima; vre procjenu rjeenja prije raunanja; primjenjuju steeno znanje na preraunavanje mjernih jedinica. Rjeavaju razilite jednaine i nejednaine pomou svojstava raunskih operacija. Rjeavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednaina i nejednaina.

Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematiko izraavanje. Prepoznaju matematike sadraje u tekstualnim zadacima. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviaju potrebu izraunavanja i zadravanja odreenog broja decimala. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rjeavanju zadataka iz svakodnevnog ivota.

2.

Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog ivota. Pridruuju cijele brojeve

Pravilno shvataju potrebu uvoenja negativnih brojeva. Upotrebljavaju prethodno steeno znanje o

Pokazuju elju za usvajanjem novih znanja i proirivanje postojeih.

Uestvuje u svim etapama i oblicima rada (par, grupa). Raunaju na

Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proirenje skupa N.

152

Ureenje u skupu cijelih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Jednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Nejednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Mnoenje cijelih brojeva i svojstva mnoenja. Dijeljenje cijelih brojeva. Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Nejednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem cijelih brojeva.

takama brojevne prave. Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Odreuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. Uporeuju zadane cijele brojeve. Usvajaju postupak za izvoenje raunskih operacija sa cijelim brojevima. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Uspjeno rjeavaju jednaine i nejednaine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Izvode raunske operacije u skup Z racionalnim postupcima.

svojstvima raunskih operacija. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rjeavanju zadataka iz svakidanjice. Osposobljavaju se za izraunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa vie operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva.

Razvijaju upornost, dosljednost i ostale pozitivne crte linosti.

razliite naine, vertikalno i horizontalno, pomou brojne prave. Logiki zakljuuju i vre procjenu pri rjeavanju zadataka. Predviaju priblian rezultat. Pomau nastavniku u izradi zidnih slika.

Od samog poetka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira ureenost u skupu cijelih brojeva. Uz adekvatnu motivaciju objanjava i uvjebava postupke za izvoenje raunskih operacija, jednaina i nejednaina na osnovu definicija raunskih radnji. Podstie na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. Redovno prati i ocjenjuje rad uenika.

3.

RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Skup racionalnih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Ureenje u skupu racionalnih brojeva. Decimalni zapis racionalnog broja. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Jednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Nejednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Mnoenje racionalnih brojeva (u obliku

Shvataju uvoenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva, zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. Procjenjuju i zakljuuju izmeu koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. Uporeuju racionalne brojeve zapisane u obliku

a b

a b

i u decimalnom zapisu).

Svojstva mnoenja racionalnih brojeva. Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku

i u obliku decimalnog broja. Izvode osnovne raunske operacije u skupu racionalnih brojeva uz koritenje svojstava tih operacija. Rjeavaju jednaine i

Prenoenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zakljuivanje po analogiji. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. Primjenjuju pravila raunanja u izradi praktinih zadataka iz geometrije pri izraunavanju povrina raznih figura. Razumiju i

Razvoj svijesti o potrebi raunanja i primjene steenog znanja u zadacima iz ivotnih situacija. Samostalno sastavljaju zadatke koristei matematiki jezik za iskazivanje teksta. Motiviranost za individualni i rad u parovima. Jasan osjeaj vlastitog

Uenici treba da ponove pozitivne razlomke, decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). Pregledno i uredno zapisuju i rjeavaju zadatke. Da vre samokontrolu svoga rada i provjeravaju rjeenja. Sami odluuju o nainu rjeavanja zadatka i o karakteru

Formira skup racionalnih brojeva kao proirenje ve upoznatih skupova. Radi boljeg uoavanja ilustrira pridruivanje taaka brojevne prave racionalnim brojevima. Uvjebava raunske operacije u skupu Q i u izraunavanju vrijednosti brojnih izraza. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. U rjeavanju jednaina i nejednaina sa uenicima razgovara o prirodi rjeenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. Osposobljava uenike u prevoenju tekstualnih

153

a b

i u decimalnom obliku).

Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim raunskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Nejednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Primjena linearnih jednaina sa jednom nepoznatom.

nejednaine u skupu racionalnih brojeva, usvajaju pojam rjeenja jednaine, vre provjeru rjeenja i objanjavaju postupak rjeavanja. itaju, sastavljaju i odreuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. Izvode raunske operacije u skupu Q racionalnim postupcima.

analiziraju problemske zadatke, mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednaine. Razvijaju sposobnost da greku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rjeavanju zadatka.

dostignua.

rjeenja. Koriste udbenik i dostupne zbirke zadataka.

zadataka u oblik jednaine i nejednaine. Izbor problema vri kvalitativno i u skladu sa mogunostima uenika. Koristi radne listie za provjeru usvojenosti pojedinih raunskih operacija u skupu racionalnih brojeva, izrauje programirani materijal za samostalno uenje.

4.

UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim kracima. Trougao. Elementi trougla. Uglovi uz presjenicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. Zbir unutranjih uglova trougla. Vanjski uglovi trougla. Odnos stranica i uglova u trouglu. Odnos stranica u trouglu. Konstrukcije uglova (600, 1200, 300, 450, 750, 1350). Podudarnost trouglova. Pravila podudarnosti. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Osnovne konstrukcije trougla. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane krunice trougla. Teite i orto centar trougla.

Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente, razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa izmeu elemenata trougla. Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presjenicu. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. Konstruiraju uglove primjenjujui svojstva simetrale ugla. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvoenju osnovnih konstrukcija trougla. Izvode osnovne konstrukcije

Razvijaju sposobnost za posmatranje, zapaanje i zakljuivanje. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rjeavanje zadataka. Uoavaju praktini znaaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. Uoavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglaeno. Osposobljavaju se za analitiko

Razvijaju preciznost u mjerenju, crtanju i geometrijskim konstrukcijama. Razvijanje sposobnosti posmatranja, zapaanja i logikog miljenja. Razvijanje zapaanja posebnog i opeg. Uoavaju ulogu i znaaj matematike u svakodnevnom ivotu.

Prati predavanja nastavnika. Aktivno posmatra, uoava odnose meu elementima. Samostalno crta, zapisuje i primjenjuje matematiku simboliku. Priprema didaktiki materijal i vri potrebne oglede. Vrednuje rezultate svoga rada i izraava kritinost u radu.

Novi sadraj nadovezuje na ranije steeno znanje o trouglu. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutranjih i vanjskih uglova trougla pri emu navodi uenike na samostalno logiko zakljuivanje. Objanjava odnos stranica i uglova u trouglu pomou svojstava osne simetrije. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a uenici na svojim modelima. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. Posebnu panju posveuje svakom koraku u rjeavanju

154

Znaajne take trougla. Centralni i periferijski ugao. Uzajamni poloaj prave i krunice. Konstrukcija tangente krunice. Uzajamni poloaj dvije krunice. Opisana i upisana krunica trougla

trougla primjenom sve etiri etape (skiciraju, analiziraju, konstruiraju i diskutuju rjeenje). Konstruktivno odreuju znaajne take trougla.

miljenje naroito uoavanjem zavisnosti meu datim elementima trougla kao i za utvrivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. Osposobljavaju se za precizno izraavanje i simboliko zapisivanje. Osposobljavaju se za uoavanje i raspoznavanje etverouglova u okolini. Stiu vjetinu koritenja pribor, tanost i preciznost u radu. Razvijaju matematiko miljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele etverouglova. Koriste pravilno matematiko izraavanje.

konstruktivnog zadatka. Uenike potie na urednost i preciznost u radu, pravilno formulisanje iskaza i zakljuka. Koristi model za demonstraciju zbira unutranjih uglova u trouglu, mehaniko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti, grafoskop, nastavne plakate i dr.

5.

ETVEROUGAO. OBIM I POVRINA TROUGLA I ETRVEROUGLA etverougao. Elementi etverougla. Vrste etverouglova. Uglovi etverougla. Paralelogram. Svojstva paralelograma. Vrste paralelograma. Pravougaonik, romb, kvadrat. Konstrukcije paralelograma. Trapez. Svojstva trapeza. Srednja linija trapeza. Konstrukcije trapeza. Deltoid. Svojstva deltoida. Konstrukcija deltoida. Obim trougla i etverougla. Mjerenje povrina. Povrina peralelograma. Povrina trougla. Povrina trapeze. Povrina etverougla sa normalnim dijagonalama.

Usvoje pojam etverougla i elemente, razlikuju vrste etverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. Uenici trebaju nauiti definirati paralelogram, kvadrat, romb, kvadrat, trapez i deltoid. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. Svataju zajednika i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. Izvode konstrukcije svih etverouglova i obrazlau ih. Rjeavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. Savladati pojmove obima i povrine Nauiti formule za raunanje obima i povrine

Razvijanje radnih navika, smisla za preciznost, tanost, upornost. Razvijanje sposobnosti za posmatranje, opaanje i logiko stvaralako miljenje. Razvijanje osjeaja odgovornosti za izvravanje postavljenih zadataka. Paljivo prati rad nastavnika, pravilno pie i crta u svojoj teci. Samostalno uoava i logiki zakljuuje. Uestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. Redovno radi domae zadatke i ulae napor da shvati gradivo.

Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla, zavrava izgraivanje pojma etverougla. Izvrava klasifikaciju etverouglova naglaavajui nove pojmove i odnose. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutranjih i vanjskih uglova etverougla zajedno sa uenicima. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. Odgovarajuu panju obraa pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. Priprema modele za to prirodniji pristup pojmu obima i povrine trougla i etrverougla

155

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE

1. TEMA RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve, raunske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku raunanja. Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veliine koja se ne moe tano izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. Potrebno je da uenici sami mjere veliine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. Vjebati itanje i pisanje decimalnih brojeva, pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. Usporeivati decimalne brojeve po analogiji sa usporeivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednai broj decimala, a onda izvriti poreenje kao da su prirodni brojevi). Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglaavanje kako treba vriti potpisivanje. Kod mnoenja ii ovim redom: mnoenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim, dekadnom jedinicom, viecifrenim brojem) a zatim mnoenje decimalnog broja decimalnim brojem. Provjeravati zakone komutacije, asocijacije i distribucije u raunskim zadacima. Dijeljenje decimalnih brojeva vriti koristei imenovane brojeve pa tek onda prei na dijeljenje neimenovanih brojeva. Vjebati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonaan periodian decimalan broj i objasniti periodinost decimalnog broja.. Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruivanje decimalnih brojeva na pribline vrijednosti koje mogu biti manje ili vee od datih decimalnih brojeva). 2. TEMA CIJELI BROJEVI Pri uvoenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima, ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva uenika. Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja koritenjem nekih matematikih i praktinih razloga: rjeavanja jednaina, izvodljivosti raunskih operacija, raunanja sa veliinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme, kretanje udesno ulijevo, gore dole, geografska duina i irina itd). Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujui to sa centralnom simetrijom. Istaknuti znaenje predznaka + i brojeva za razliku od znakova za raunske operacije sabiranja i oduzimanja. Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva), a zatim definirati skup cijelih brojeva. Ilustrirati apsolutnu vrijednost i uporeivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin koordinata take. Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristei primjere stanja temperature, promjene vodostaja rijeke, nadmorske visine dubine mora, dobitka gubitka i dr. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije vie primjera usmenog raunanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju ime je postignut jedan od ciljeva proirivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. Koristiti odgovarajue primjere iz stvarnosti za uvoenje definicije mnoenja u skupu cijelih brojeva. Poslije toga dati zadatke u kojima se izraunavaju proizvodi od dva faktora, a zatim prei na proizvode od vie faktora. Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji mnoenja. Pokazati svojstva operacija sabiranja i mnoenja na primjerima. Jednaine u skupu Z rjeavati na osnovu svojstava raunskih operacija, a za rjeavanje nejednaina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva raunskih operacija. 3. TEMA RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vri se proirivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu ega se odreenim matematikim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. razred). Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva.

156

Ponoviti sa uenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. Operacije sabiranja i oduzimanja koje su ve definisane u skupu cijelih brojeva proiriti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q, ne treba ih dokazivati. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazei od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. Obraditi rjeavanje jednaina i nejednaina u skupu Q odreujui nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. Koristiti znanja o mnoenju pozitivnih razlomaka i o mnoenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za mnoenje racionalnih brojeva. Dijeljenje, kao obratnu operaciju uvesti pomou ve poznatih pravila mnoenja. Rjeavanje jednaina i nejednaina zasnovati na definicijama operacija mnoenja i dijeljenja. Obratiti panju sluaju kada se nejednaina mnoi, odnosno dijeli negativnim brojem.

4. TEMA UGAO I TROUGAO Prouavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u niim razredima. Zato je potrebno ponoviti sve to se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem, neposrednim mjerenjem i ogledom. Formirati pojam trougla kao skup taaka. Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima koritenjem pribora. Predoiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajua stranica i obrnuto. Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira, a zatim izvesti dokaz da je + + = 180 . Odnos stranica i uglova u raznostraninom trouglu uoiti posmatrajui ilustracije ili projekciju sa grafofolije vie trouglova. Dokazati tvrdnju. Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajuem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. Ponoviti podudarnost dui, uglova i geometrijskih figura uope prije obrade sadraja o podudarnosti trouglova. Dokazati podudarnost trouglova koristei ogled (mehaniko kretanje modela trougla). Upotrijebiti i grafoskop. Koristiti osobine simetrala dui i ugla u obradi centra opisane i centra upisane krunice. Eksperimentalno provjeriti teite trougla i objasniti odnos dijelova teine dui jer se to koristi kod odreivanja poluprenika upisane i opisane krunice jednakostraninog trougla. Izvesti zakljuak o centru opisane krunice pravouglog trougla. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (odreivanje presjeka dvije prave, prave i krunice i dvije krunice). Rjeavati konstruktivne zadatke po etapama, a naroito insistirati na analizi jer je ona bitna za uvianje zavisnosti meu datim elementima, kao i za utvrivanje svih koraka u samoj konstrukciji.
0

5. TEMA ETVEROUGAO.OBIM I POVRINA TROUGLA I ETVEROUGLA Znanja o nekim etverouglovima uenici su dobili u mlaim razredima to sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadraja. Objasniti pojam etverougla pomou pojma mnogougla. Poeti sa posmatranjem objekata u uionici i na pripremljenim modelima. Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi, susjedne stranice i uzastopni uglovi. Dokazati tvrdnje o zbiru unutranjih i vanjskih uglova etverougla koristei tvrdnje o zbiru unutranjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. Ove dokaze uenici mogu samostalno izvoditi uz pomo nastavnika. Ukazati na odreenost etverougla sa pet elemenata. Ukazivati na uslove sadrane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma, trapeza, deltoida,... Uenicima mora biti jasno zato je za konstrukciju ma kog etverougla neophodno pet elemenata, a za kvadrat samo jedan. Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica, jednakost suprotnih uglova, da se dijagonale polove i izvesti zakljuak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik, kvadrat i romb. Insistirati na tome da svaki uenik zna ove dokaze.

157

Crtati i konstruisati razliite deltoide i u razliitim poloajima radi pravilnog shvatanja ovog etverougla, jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. Izvriti sistematizaciju znanja o etverouglovima prikazivanjem skupa etverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crtee etverouglova). Pomou svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i povrine trougla i etrerougla. Nauiti ih da sistemom slaganja slika znaju izraunati povrinu komplikovanijih slika pomou povrina jednostavnijih ve poznatih slika(kombinacije trouglova, pravougaonika i sl.).

Ocjenjivanje
Napredovanje uenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodei rauna o individualnim mogunostima, sposobnostima i sklonostima. U skladu s tim, ocjenjivanje treba da bude zasnovano na razliitim metodama, procedurama i instrumentima.Najbolji nain za procjenjivanje da li uenik moe izvriti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka , rad na projektu, ueniki doprinos za vrijeme grupnog rada, specifine komunikativne i radne vjetine, ukljuujui i kolegijalno (meusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. U svakom polugoditu radi se po jedna kolska pisana zadaa.

Prilagoavanje programa
Za uenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi.Prilagoavanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, proizvoda i sredine uenja, zavisno od osobenosti potreba uenika odreene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagoenih programa. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole/ pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize i uee roditelja.

158

FIZIKA
Zato uiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. Kako nauna i tehnoloka dostignua predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijea ovjeanstva, nastava fizike znaajno doprinosi opem obrazovanju, za nastavak kolovanja i profesionalno usmjeravanje. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se uenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika dola tokom svog razvoja. U kontekstu toga, nastava fizike doprinosi razvoju miljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike, kao i koncepata, zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i koritenju tog znanja u razliitim situacijama. Nastava fizike takoer podrava uenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet, te pravljenju svakodnevnih izbora, posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u drutvu, ouvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. S druge strane, ona olakava ueniku ovladavanje gradivom hemije, biologije, geografije, matematike, tehnike kulture, informatike, a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj koli.

159

Podruja uenja

CILJEVI I ZADACI Uiti:

OEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Uenik:

Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi; Klasificirati tijela i pojave na osnovu slinosti, razlika i povezanosti; Postavljati hipoteze; Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza;

Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritikog miljenja:

Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veliine; Koristi odgovarajui pribor/eksperimentalne ureaje i instrumente; Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro, mili, centi, kilo, mega);
Koristi odreena svojstva na osnovu kojih smjeta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije; Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan; Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraivanja, pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju; Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu, ukljuujui izbor pribora i tehnologije; Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu;

Modelirati;

Interpretira dati model, vri predvianja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnou;

Pronalaziti rjeenja; Komunicirati;

Rjeava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno; Opisuje, biljei i izvjetava o podacima i rezultatima istraivanja/mjerenja koristei se jezikom fizike i odgovarajuim tabelama, graficima, matematikim formulama, pisanim izvjetajem; Diskutuje i objanjava dobivene rezultate;

Zna opisati ime se bavi fizika i njenu primjenu;

160

Sadraj

injenice koje se odnose na predmet prouavanja fizike i njenu primjenu, povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija, fizikalna svojstva tijela i pojava, grau tvari, efekte meudjelovanja, sile u prirodi, energiju i njeno koritenje, promjene stanja tvari;

Razumije ulogu i znaaj fizike za razvoj nauke i tehnologije, njene koristi za svakodnevni ivot, kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja;

Poznaje simbole i SI mjerne jedinice, pretvara vee jedinice u manje i obrnuto; Koristi fizikalne veliine da opie svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomo tih veliina, kao i ire, za objanjenje razliitih pojava; Vri razliita mjerenja;

Opisuje grau i stanje tvari koristei se estinim modelom;

Konceptualni okvir tijela, tvari, fizike pojave, fizikalnog stanja, meudjelovanja, sile, kretanja, energije, rada, toplote, elektrinog naboja, elektrinog polja, istosmjerne struje stalne jaine, magnetnog polja, povezanosti elektrinih i magnetskih pojava, talasnog kretanja, zvuka, svjetlosti, prirodne strukture, grae atoma, procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru;

Identificira i opisuje razliita meudjelovanja u prirodi i predvia promjene; Istrauje i uporeuje efekte djelovanja rezultujue sile; Zna vezu izmeu mase i teine tijela;

Opisuje, objanjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u razliitim reprezentacijama; Razumije razliku izmeu kinematikog i dinamikog opisa kretanja, te stanja ravnotee;

Zna da se pritisak kroz vrsta tijela i fluide ne prenosi na isti nain, opisuje efekte djelovanja sile potiska; Identificira i opisuje razliite oblike energije, transformaciju energije i povezanost sa radom; Uoava da neke fizikalne veliine imaju stalnu vrijednost i znaaj zakona odranja u prirodi; Shvata princip rada jednostavnih mehanikih ureaja i zna njihovu primjenu

Razlikuje pojmove temperatura, toplota i koliina toplote; Zna da se unutranja energija tijela moe

161

Zakoni: kretanja u kinematici, Newtonovi zakoni, Pascalov zakon, Arhimedov zakon, zakoni odranja, Ohmov zakon, JouleLenzov zakon, Faradayev zakon, zakoni geometrijske optike;

mijenjati radom i toplotom; Razumije stanje toplotne ravnotee; Razlikuje prenoenje toplote voenjem, strujanjem i zraenjem; Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom, objanjava zato se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja, analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu; Identificira primjere elektrine i magnetne sile u svakodnevnom ivotu; Uoava povezanost elektrinih i magnetnih pojava; Zna veliine koje karakteriu elektrino i magnetno polje; Prikazuje i analizira elektrino kolo; Opisuje i objanjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije; Primjenjuje znanje fizike u tehnikoj kulturi i informatici; Ispituje i opisuje prostiranje talasa u razliitim sredinama, opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja; Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti; Istrauje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristei se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala, soiva i prizme; Objanjava kako vidimo razliito obojena tijela; Uoava lanac i razmjeru prirodnih struktura, od osnovnih estica do galaksija, zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajuim modelima; Opisuje strukturu jezgra atoma, tipove i efekte radioaktivnog zraenja, fisiju i fuziju; Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije; Usvoji nauni pogled na svijet; Stekne neophodno saznanje o koristima uenja fizike;

Primjena znanja fizike Korelacija fizike s drugim predmetima

Vrijednosti, stavovi, navike

Podsticati interes uenika za prouavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici; Razvijati navike na urednost, preciznost i tanost, sistematinost, meusobno uvaavanje, rad u grupama/ timu, samostalan rad, evaluaciju i samoevaluaciju; Razvijati naviku koritenja raznovrsnih izvora informacija;

Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih; Preuzima odgovornost za zajedniki proces uenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritiko razmiljanje i rjeavanje problema;

162

OSNOVNI SADRAJ VII. razred 1. Fizika i priroda 2. Mjerenje 3. Graa tvari VIII. razred 1. Meudjelovanje, sila 2. Kretanje i sile 3. Pritisak 4. Energija i rad 5. Toplota
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

IX. razred 1. Naelektrisanja u naem okruenju 2. Elektrina struja 3. Magnetno polje 4. Talasi 5. Svjetlost 6. Prirodne strukture. Svijet atoma

Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i jo vie na oekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj koli.U skladu s tim, nastava fizike treba da bude zasnovana na uenju fizike kao sadraja i procesa, odgovarajuem didaktikom pluralizmu i koritenju multimedija, i to je najvanije, aktivnom ueu uenika u svim etapama nastavnog procesa. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni to vie aktivnostima u kojim uenici stiu znanje sopstvenim iskustvom, podstie radoznalost i razvijanje kod uenika pozitivnog stava prema fizici. Uei fiziku uenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje.Na nivou osnovne kole to ukljuuje konceptualno razumijevanje sadraja fizike, uenje procesa promatranja opisivanja, uporeivanja, klasifikacije, prikupljanja i zapisivanja podataka, analize i tumaenja podataka, predvianja i uopavanja, i u skladu s tim, razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajuih vjetina, vrijednosti, stavova i ponaanja. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujua, po redoslijedu i sadraju, datim u programu. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da rasporeuje nastavne sadraje i obrauje ih u irinu i dubinu, u okviru datog broja asova u razredu, vodei rauna o potencijalima i interesima svojih uenika, utvrenim standardima obrazovnih postignua u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. U nastavi fizike poeljna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Za realizaciju predvienih ciljeva i oekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa, veoma su pogodne problemski usmjerena i istraivaka nastava i rad u grupama/ timovima, te ukljuivanje uenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike, koji integriu vie predmeta ). Takoer, pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije, vodei rauna o njihovim didaktikim potencijalima i funkciji.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadraja, obrada rezultata mjerenja i njihovo grafiko predstavljanje, kreiranje modela, koritenje interneta i dr.). Rjeavanje zadataka je izuzetno vana komponenta uenja fizike.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadacipitanja, jednostavni raunski, grafiki i eksperimentalni zadaci. Poeljno je i ukljuivanje problemskih zadataka, primjerenih uenicima. Ocjenjivanje Napredovanje uenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodei rauna o individualnim mogunostima, sposobnostima i sklonostima.Za uenje fizike od bitnog znaaja su sva tri podruja uenja. Njihov sklad zavisi o prirodi izuavanog gradiva, ali se kao relevantan omjer moe smatrati: Znanje sadraja fizike 60% Procesi, sposobnosti i vjetine 30% Afektivno uenje 10% 163

Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na razliitim metodama, procedurama i instrumentima.Najbolji nain za procjenjivanje da li uenik moe izvriti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvoenje demonstracionih ogleda, laboratorijski rad uenika, kreativnu razradu nekog zadatka (esej), rad na projektu, izvedbe (referat, tehniki proizvod), ueniki doprinos za vrijeme grupnog rada, specifine komunikativne i radne vjetine, ukljuujui i kolegijalno (meusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. U svakom polugoditu osmog i devetog razreda radi se po jedna kolska pisana zadaa. Prilagoavanje programa Za uenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, proizvoda i sredine uenja, zavisno o osobenosti potreba uenika odreene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagoenih programa. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i struni tim za podrku uenika s posebnim potrebama na nivou kole/ pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize i uee roditelja. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da kola osigura specijaliziranu uionicu za fiziku, laboratorij (moe zajedniki za prirodne nauke) i spremite za uila. Za izvoenje eksperimenata kola osigurava potreban pribor odnosno ureaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode uenici potrebno je najmanje est kompleta), kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike, slobodnih aktivnosti i uee kole u raznim projektima.

164

FIZIKA, VII razred 1 sat sedmino, 35 sati godinje

Tematske cjeline/ Teme Fizika i priroda CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Znanje fizike: Proces i sadraj Uiti: Uenik : Pristup saznavanju Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna prirode, metod fizikeslika svijeta mijenja; Kritiki rasuuje o ulozi i teorija, eksperiment; znaaju fizike fizika nudi objanjenje prirode, Priroda, materija, a razvoj tehnologija doprinosi poboljanju kretanje, tvar, tijelo, kvaliteta ivota ovjeka; Opisuje i uporeuje estica, fizikalni sistem, tijela i pojave po njihovim svojstvima, stanja svojstva tijela, stanje; tvari i promjene izazvane meudjelovanjima; fizikalne pojave; Sistematski upoznaje znaaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici; Vrijednosti, stavovi, ponaanje Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode; Aktivnosti uenika Promatraju i raspravljaju o razliitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik; Sami izvode eksperimente, prikupljaju podatke, provjeravaju svoje ideje i zakljuke, diskutuju i objanjavaju dobivene rezultate, odreuju uzroke (razloge) koji su doveli do odreenog rezultata, povezujui to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta; Upoznaju se sa razliitim mjerilima odnosno njihovim skalama; Pocjenjuju i mjere duljine duina, opsega, debljine, prenika, odreuju srednju vrijednost; Zapisuju podatke u odgovarajue tabele i izraunavaju srednje vrijednosti; Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju; Aktivnosti nastavnika Za uvoenje uenika u svijet fizike, nastavnik kreira problemsku situaciju, izvodei odabrane eksperimente; Pomae uenicima da naprave prve istraivake korake u svijet fizike, sluei se modelom crne kutije; Priprema vjebe mjerenja; Vodi s uenicima raspravu o potrebi koritenja standardnih mjernih jedinica; Raspravlja s uenicima o vanosti duljine kao veliine u svakodnevnom ivotu, sportu, saobraaju, geografiji i dr., koritenju jo nekih doputenih mjernih jedinica duljine;

Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta;

Mjerenje

Fizikalna veliina; Meunarodni sistem mjernih jedinica (SI); Mjerenje, mjerila, vrste greaka, srednja vrijednost mjerene veliine; Duljina, metar (m);

Iskazuje fizikalnu veliinu kao umnoak brojne vrijednosti i mjerne jedinice; Prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veliina; Razlikuju znaenja za kilo, deci, centi i mili; Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greke u mjerenju; Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja; Razlikuje pojmove duina i duljina, mjeri duine koristei se odgovarajuim jedinicama i instrumentima. Procjenjuje pogreku mjerenja na osnovu mjerne skale;

Razvoj navike istraivanja;

Mjerenje duljine

165

Mjerenje povrine i zapremine

Povrina plohe, kvadratni metar (m); Zapremina tijela, kubni metar (m), litar (l);

Odreuje povrine i zapremine; Izraava te veliine odgovarajuim mjernim jedinicama. Uoava razliku izmeu neposrednog i posrednog mjerenja;

Tanost i preciznost u mjerenju;

Mjerenje mase

Odreuju povrine lista papira i zapreminu kvadra, uz prethodno procjenjivanje; Mjere zapreminu tenosti; Odreuju zapreminu nepravilnog vrstog tijela koristei se menzurom;

Raspravlja s uenicima o mogunostima mjerenja povrine i zapremine;

Masa tijela, kilogram (kg), vaga; Mjerenje gustine

Mjeri masu tijela pomou vage i izraava je u razliitim jedinicama; Zna da svako tijelo ima odreenu masu i da je njegova masa stalna veliina;

Razvoj navike rada u grupama/ timovima;

Procjenjuju i mjere mase tijela koristei se razliitim vagama i izraavaju ih u razliitim mjernim jedinicama, uporeuju mase razliitih tijela;

Ukazuje na razliku izmeu pojmova masa i teina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno, kao i njegovom zapreminom;

Gustina, kilogram po metru kubnom (kg/m)

Zna da je gustina kolinik mase i zapremine tijela i da je karakteristino svojstvo tvari; Odreuje gustinu razliitih tijela i izraava je razliitim mjernim jedinicama; Koristei tablicu gustina odreuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno; Razvijanje svijesti o ogranienosti ljudskih ula i redu veliina objekata u prirodi;

Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period; Zna odnos sekunde prema minuti, satu, danu;

Odreuju gustinu pravilnih i nepravilnih vrstih tijela i tenosti; Odreuju gustinu smjee dvije tenosti; Na osnovu podatka za gustinu utvruju od koje je tvari napravljeno tijelo;

Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju razliite mase;

Vremenski period, trenutak; Mjerenje vremena, sekunda (s);

Raspravljaju o vremenu i jedinicama; Mjere periode trajanja nekih periodinih pojava sluei se razliitim instrumentima;

Ukazuje na ulogu vremena i razliku izmeu trenutka i vremena trajanja;

166

Mjerenje temperature

Temperatura; Kelvin (K), stepen Celzijusov (C); Mjerenje temperature; estini model tvari; Molekule, atomi; Agregatna stanja tvari;

Pravilno oitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali;

Mjere temperature zraka, vode, smjee hladne i zagrijane vode;

Priprema nizove zadataka za kontrolni rad; Ocjenjuje uenike;

Graa tvari

Interpretira estini model tvari: - da su tvari izgraene od estica i da se te estice neprestano i nasumino kreu; - da neka fizika svojstva tvari znaajno zavise o rasporedu molekula, odnosno meumolekularnom prostoru; - da je molekula graena od atoma; - da je atom graen od protona, neutrona i elektrona; Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze; Pomou estinog modela tvari opisuje i objanjava razlike izmeu vrstih, tenih i gasovitih tijela;

Koriste se internetom traei najbolju ilustraciju / simulaciju estinog modela tvari; Piu eseje u kojima razmatraju fizika svojstva tijela, koristei se estinim modelom tvari; Prezentiraju svoje radove; Zajedno s nastavnikom istrauju veze izmeu eksperimentalnih injenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika, iznose svoje ideje, predviaju specifinosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari;

Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o grai tvari (neprekinuta ili estina), izvodi oglede, prikazuje modele molekula i atoma; Predstavlja historijski pregled spoznaje o estinoj grai tvari. Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima, slui se odgovarajuim ilustracijama/ simulacijama; Ukazuje na povezanost fizike s hemijom; Ocjenjuje uenike;

167

BIOLOGIJA

168

NASTAVNI PROGRAM ZA BIOLOGIJU - VII RAZRED (2 sata sedmino 70 sati godinje)

Programski sadraji biologije za sedmi razred posveeni su izuavanju ivotinjskog svijeta. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfolokoj, anatomskoj, funkcionalnoj raznolikosti ivotinja. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom ivotinjskog svijeta, biolokom disciplinom koja je u najveoj mjeri zastupljena u ovom programu. Dat je takoer osvrt na ponaanje ivotinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Istaknut je privredni znaaj i vanost pojedinih skupina ili vrsta ivotinja kao i nunost njihove zatite i ouvanja. Zatim, obuhvaeni su mnogi uzronici zaraznih bolesti kojima su izloeni ljudi i ivotinje kao i nain zatite.
Podruja uenja CILJEVI I ZADACI Uiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da uenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o ivom svijetu, u skladu s dostignuima savremene bioloke nauke i prakse iji su sadraji neophodni za razumijevanje biolokih pojava, procesa i zakonitosti o prirodi, te da doprinese kod uenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o ivom svijetu. Takoer, uenike e senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi, a posebno prema prirodnom nasljeu Bosne i Hercegovine. OEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Uenik:

Znanje biologije Procesi

Posmatra, istrauje, prati i biljei bioloke pojave i procese kod ivih organizama. Mikroskopirati; Modelirati;

Razumije i koristi rezultate svog istraivanja za savladavanje nastavne grae i razvija kritiko miljenje; Shvata i uoava da sva iva bia predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme, jedinke) graene od elija/stanica; Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnou;

Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi; Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija; Razumije sistem klasifikacije ivotinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodnikih odnosa.

Koristi odgovarajui laboratorijski pribor, radi u grupama, parovima i pojedinano stiui nova znanja, vjetine i navike; Identificira i razumije razliitosti i slinosti ivotinjskih vrsta, klasificira steena znanja, proiruje ih i praktino primijenjuje; Uenici izvode disekcije nekih organizama: priprema, izvoenje, evaluacija;

169

Stie osnovna znanja o ponaanju ivotinja; Stie znanja koja doprinose odravanju i unapreenju zdravlja ovjeka i ivotinja; Komunicira i iznosi svoje stavove, kritiki razmilja. Stie osnovna znanja o ivom svijetu, u skladu s dostignuima savremene bioloke nauke i prakse; ui sadraje koji sa odnose na predmet prouavanja biologije i njihovu primjenu, povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike; grau ivotinjske elije/stanice, diobu elije, razlika izmeu biljne i ivotinjske elije; grau i funkciju ivotinjskog organizma Sistematski pregled ivotinjskog svijeta temeljen na filogenetikim odnosima; Ponaanje ivotinja; koritenje ivotinja u ishrani ovjeka; privredni znaaj i zatita; Primjena znanja biologije Sadraji Podsticati interes uenika za prouavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji; Razvija naviku koritenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti, preciznosti, tanosti, sistematinosti, meusobnog uvaavanja, rada u grupama/timu, samostalnog rada, evaluacije tuih dostignua i samoevaluacije;

Posmatra ivi svijet u prirodnom okruenju, biljei rezultate, takoer koriste i druge izvore znanja; Razumije i koristi osnovne elemente naunih metoda u biologiji; Uenici u parovima, a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi Zdrav ivot Svojim aktivnostima, u granicama mogunosti, doprinosi ouvanju ivotne sredine koja je pogodna za neometan ivot organizama, ali i samog ovjeka kao dijela prirode. Radi u grupama, prikuplja materijale, pravi potfolije sa porukama protiv naruavanja ravnotee u prirodi, Prihvata svjetonazor temeljen na dostignuima biolokih nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. Zna opisati ime se bavi biologija i njenu primjenu; Razumije ulogu i znaaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uope, njene koristi za svakodnevni ivot, kao i to da se bioloka slika svijeta mijenja tokom vremena; Razumije klasifikaciju ivotinjskih organizma prema stepenu sloenosti grae tijela i drugih karakteristika; Opisuje, objanjava i analizira ponaanje ivotinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija; Uoava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i drutvenim naukama; Usvoja nauni pogled na svijet; Stie neophodno saznanje o koristi izuavanja biologije; Izgrauje sposobnost kritikog razmiljanja i rijeavanja problema; Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije); Preuzima dio odgovornosti tokom zajednikog rada, procesa uenja u grupi (timu), ali i samostalnog rada.

Vrijednosti , stavovi, navike

170

Tematske cjeline/teme Uvod

Ciljevi i zadaci Oekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadraj Uiti Uenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj kolskoj godini, tj. openito s biolokim disciplinama iz okvira kojih e sticati nova znanja (morfologija, fiziologija, sistematika, etologija ivotinja). Upute za koritenje udbenika i upoznavanje sa biolokim kabinetom (oprema). Uiti o grai ivotinjskih organizama, prema nivoima tjelesne organizacije; elija/ stanica, tkivo, organ, sistem organa, organizam; Stei e znanja o grai ivotinjske elije/stanice, kao osnovne jedinice ivotinjskog organizma; organele elije: elijska opna , citoplazma, jedro, centrozom, mitohondrije, ribosomi. Razlika izmeu biljne i Uenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o ivotu koja ukljuuje niz disciplina. Zna grau ivotinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa elije/stanice do organizma.

Vrijednosti , stavovi, ponaanje Razvija naune misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih biolokih znanja; Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi;

Aktivnosti uenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izuavanju ivotinjskog svijeta; Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti ist (sterilan) prije prve upotrebe, hemikalije, mjerne instrumente, preparate...

Aktivnosti nastavnika Motivira uenike i razvija njihov interes za izuavanje biologije; Nastavni proces usaglaava s psihofizikim razvojem i mogunostima uenika, Podeava namjetaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti; Priprema laboratorijsku vjebu: Mikroskopiranje ivotinjske elije i tkiva (trajni i svjei preparati)

Usvaja pojmove: tkivo, organ, sistem/sustav organa, organizam; Usvaja detaljnija znanja o ivotinjskoj eliji; znaju funkciju pojedinih organela. Takoer, zna razliku u grai izmeu biljne i ivotinjske elije; Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i moe objasniti bitne pojave u svakoj od njih. Zna da polne elije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma.

Graa i funkcija ivotinjskog organizma

ivotinjska elija/ stanica,

Shvata pojavu bioraznolikosti kao nune pojave u prirodi za opstanak ivog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme; Shvataju jedinstvo ivog svijeta kroz elijsku grau;

esto rade u parovima i grupama za kooperativno uenje;

Samostalno i sa uenicima priprema nastavna oigledna sredstva (prirodni materijal, mokre preparate, crtee). esto koristi dodatne izvore podataka i podstie uenike da priloe i svoje radove (modeli, crtei, posteri i

Razvoj svijesti o znaaju mikroskopa;

171

ivotinjske elije/stanice; Diobe ivotinjske elije: mitoza i mejozainformativno. Haploidan i diploidan broj hromosoma; ivotinjska tkiva: epitelno, potporno, miino, nervno; Graa i funkcija ivotinjskih tkiva, organa i sistema organa Sistemi organa: koni sistem organa, potporni sistem i kretanje ivotinja, probavni sistem/ sustav i prehrana, sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tenosti, sistem organa za izluivanje, nervni/ ivani sistem i osjetila, razmnoavanje. Komparativno morfoloko - fizioloki pristup. Klasifikacija ivotinjskog carstva od praivotinja preko niza grupa ahordata: spuve, dupljari, pljosnate gliste/ pljosnati crvi, valjkaste gliste/ obli crvi, lankovite gliste/prstenasti crvi, zglavkari, insekti,

Stie znanje o grai i funkcijama ivotinjskih tkiva, organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. najodvedenijih (komparativno morfoloko fizioloki pristup);

dr.); Grafiki predstavljaju pojedine faze diobe ivotinjskih elija. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada; U dogovoru sa nastavnikom pripremaju razliita nastavna oigledna sredstva; Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uoavanja spoljanje i unutranje grae ivotinja koja se temelji na filogenetikim odnosima; Crtaju unutranje organe predstavnika pojedinih grupa ivotinja i modeliraju ih; Donose u kolu materijal koji su pronali na internetu i drugim izvorima znanja; Izlae radove uenika i zajedniki ih ocjenjuju;

Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uoavanja spoljanje i ope unutranje grae ivotinja koja se temelji na filogenatikim odnosima te znaaju sistematike za druge bioloke discipline; Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama nain zatite i lijeenja; Zna osnovne teorije o nastanku vieelijskih organizama. Stie vjetine posmatranja i analiziranja slika u udbeniku i drugim izvorima znanja. Zna navesti glavne morfoloke karakteristike svake sistematske grupe na viem nivou; Zna najbitniju i najznaajniju karakteristiku hordata prisustvo unutranjeg osovinskog skeleta.

Razvoj navike istraivanja

Ukljuuje uenike u grupni rad; Omoguava uenicima da ue zajedno, da se drue, razmjenjuju miljenja i sarauju; donose zakljuke

Prilagoava nastavne sadraje uenicima sa posebnim potrebama;

Svijest o higijenskim navikama

. Rade u timu; Pomau uenicima sa posebnim potrebama;

Posveuje panju odnosu elemenata uenja i odgoja u sadrajima nastave biologije;

Sistematika ivotinja i ponaanje ivotinja

172

mekuci i bodljokoci/ bodljari

U okviru pojedinih sistematskih grupa ivotinja upoznaje njihovo ponaanje kao i znaaj za prirodu, a posebno za ovjeka; Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat e navesti niz endeminih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH ;

Uestvuju u pravljenju zbirki beskimenjaka (insekata, kuica pueva i koljaka i dr.) Upoznaju neke naine primjene fundamentalnih biolokih znanja u praksi ( uzgoj koljaka).

Predoava uenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja, uvaava prijedloge uenika u postupku osmiljavanja kriterija; Priprema grupni odlazak uenika u Muzej ili Zooloki vrt. Priprema laboratorijsku vjebu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vjebe: disekciju abe zamjeniti animiranim slikamaklipovima (u cilju zatite ivotinja). Pregleda materijal koji donose uenici iz prirode, takoer i tampani materijal te raspravlja sa uenicima o vanosti i znaaju odreene sistematske grupe; Pomae uenicima pri odreivanju vrsta uz

Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike prisustvo unutranjeg osovinskog skeleta , podjela i znaaj; bezlubnjaci/ kopljae; kimenjaci/ kraljenjaci: ope morfolokoanatomske karakteristike; kolouste/krunouste: glavne odlike i znaaj Ribe: ope osobine, graa i razmnoavanje, rasprostranjenost, glavne grupe. Znaaj u ishrani. Etologija riba. Vodozemci: prijelaz na ivot u zranu ivotnu sredinu (kopno). Graa tijela, razmnoavanje i razvie. Glavne grupe i znaaj. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagoenost vazdunoj/zranoj

Zna zato je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji, pojam postepene preobrazbe (metamorfoze).

Doprinosi kod uenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignuima savremene bioloke prakse.

Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kimenjaci;

Razvijanje potrebe zatite od otrovnih ivotinja i u pogledu prenoenja bolesti sa ivotinja na ovjeka. Naini zatite ptica i ouvanje njihovog stanita; Razvoj svijesti

Posjeuju neki izlobeni prostor sa prepariranim ili ivim ivotinjama (muzejsku zbirku, zooloki vrt i dr.).

Zna zato su upravo ptice za razliku od svih drugih ivotinja najbolji letai; Zna zato je intenzivan metabolizam ptica;

Upoznaju neke naine primjene fundamentalnih biolokih znanja u praksi (uzgoj riba).

173

sredini. Ope osobine grae i razmnoavanja. Sistematske grupe. Izumrli gmizavci; Ptice: ope odlike grae i razmnoavanja, rasprostranjenost; najvanije grupe ptica. Seoba ptica. Polni dimorfizam i briga o potomstvu. Sisari/sisavci: Ope odlike i raznovrsnost sisara. Vanije grupe sisara. Porijeklo i znaaj (stoarstvo, lovna divlja). Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu; Kratak pregled filogenetikog razvoja ivotinjskog svijeta,

- perje kao zatita i stalna temperatura tijela. Zna glavna obiljeja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih ivotinja, a to su dlaka i prehrana mladunadi mlijekom; stalna temperatura tijela.

o ugroenosti i zatiti sisara; Razvijanje pravilnog odnosa prema ivotinjama openito, posebno prema domaim i kunim ljubimcima. Razvoj svijesti o znaaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem ovjek ivi na osnovu znanstvenih spoznaja.

pomo odgovarajuih kljueva i drugih izvora. Potie uenike da se ukljue u rad neke ornitoloke organizacije. Raspravlja s uenicima na koje naine moemo zatititi ugroene sisare; Znaaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih ivotinja u stanita odakle su nestali; esto koristi dodatne izvore podataka i podstie uenike da priloe svoje podatke.

Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora;

Produbljuje znanje o sistematici ivotinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja ivotinjskog svijeta;

Istrauju ptice svog zaviaja i biljee podatke o istraivanju. Sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara;

Izvodi uenike u prirodu na sigurne prostore.

174

BIOLOGIJA: DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Predmet znanosti/nauke biologije je ivi svijet koji openito kod uenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. Ovu injenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadraja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakicu u radu s uenicima. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaivao interes uenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uloiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na uenike. Obrazovno-odgojna postignua nastavnika iz razliitih biolokih disciplina s obzirom na problem istraivanja (citologije, morfologije, sistematike, fiziologije, etologije, genetike, evolucije, ekologije), jednako i s obzirom na predmet istraivanja (botanike, zoologije, antropologije, mikologije, mikrobiologije) omoguit e uenicima da se u osnovnoj koli razvije pozitivan stav prema biolokoj znanosti. Iskustva steena u nastavi biologije bit e dobra osnova da uenici shvate potrebu, znaaj i efekte nastave biologije za svakodnevni ivot kao i osnovu za dalje kolovanje. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod uenika treba razvijati sposobnosti: - posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata ivih organizama ili njihovih preparata), - sakupljanja, klasificiranja i tumaenje podataka, - uoavanja promjena u vremenu i prostoru, - predstavljanja grae i funkcija ivih organizama putem crtea, shema, grafikona i modela, - sabiranja, prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ogranienom broju, - praktinog uticaja na prirodu sukladno potrebi zatite i unapreenja prirode, takoer praktine primjene znanja u pogledu zatite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoloive oblike rada, nastavne metode i nastavna sredstva, a to e biti uvjetovano nastavnim sadrajem, psiho-fizikim razvojnim stupnjem uenika i materijalnim mogunostima kole. U pogledu naina primanja biolokih informacija uenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Koritenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev, to podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajua, jer su uenici u poziciji da budu pobueni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donoenju zakljuaka. Ovako steeno znanja uenika je trajnije i viedimenzionalno. Ueniku prua mogunost da samostalno stie i proiruje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloivotno uenje. Izvoenje ogleda, bilo demostrativno ili tokom rada u grupama, treba biti obavezno ukljueno u realizaciji odgovarajuih sadraja. Rad na terenu (u umi, parku, livadi/travnjaku, uz obalu tekuice, bare i mora ovisno od lokacije i mogunosti kole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike, etologije i ekologije. Koritenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju, sistematiku i to u granicama materijalnih mogunosti kole i uzrasta uenika. Uenicima treba redovito davati domae zadatke vodei rauna da budu primjereni raspoloivom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. Zadaci mogu biti: kratki eseji, izrada postera, izrada nastavnih sredstava, sakupljanje svjeeg biljnog i ivotinjskog materijala kao i njegovog prepariranja, posmatranje ponaanja ivotinja, izvoenje ogleda, sakupljanje i biljeenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda, gajenje biljaka i ivotinja, posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija steenih preko interneta. Frontalni oblik rada treba to ee zamjenjivati s radom u gupama, u parovima i individualiziranim radom. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave, ali i razvijanju sposobnosti uenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada.

175

Napredovanje uenika Nastavnik je duan kontinuirano pratiti rad uenika da bi mogao stei uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja, vjetina i navika. To se postie putem kontinuirane provjere. Provjeru prati ocjenjivanje - aktivnost nastavnika od izuzetne vanosti. S obzirom da treba maksimalno teiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik, treba primjenjivati usmeni, pismeni i praktini oblik provjere napredovanja uenika. Ocjena mora biti javna, a u proces ocjenjivanja treba ukljuiti i uenike. Ukoliko nastavnik stekne naviku da ueniku obrazloi ocjenu koju mu je dao on e postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te e s vremenom i sam moi vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege.

Inkluzivna nastava Ukljuenje uenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim uenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih uenika. Kreiranje nastavnog sadraja primjerenog sposobnostima uenika zahtijevat e od nastavnika primjenu specifinih metoda i oblika rada, a esto i koritenje nastavnih sredstva prilagoenih uenikim potrebama. Takoer e morati voditi rauna da i ostali uenici uestvuju, u granicama mogunosti, u radu s kolegom kojem je potrebna pomo i razumijevanje vrnjaka. Isto tako e suraivati s pedagogom kole, intenzivno s roditeljima, a mogue i zdravstvenim osobljem da bi zajednikim snagama na adekvatan nain pristupili u radu s uenikom. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizike i psihike napore koji e mu u konanici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih uenika za samostalni ivot. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana uionica (kabinet) koja nee biti okrenuta sjevernoj strani. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj e nastavnik pripremati nastavu. kolski namjetaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagoene za premijetanje tj. za organiziranje razliitih oblika rada. Takoer, ova uionica treba da bude opremljena sa: modelima, suhim i mokrim preparatima, mikroskopima, mikroskopskim preparatima, priborom za disekciju, zidnim slikama, ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. Na vie mjesta trebaju biti instalirani mokri vorovi i izvodi elektrine struje. Internet konekcija takoer mora biti prisutna. Takoer, jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju ivog kutka, a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera, izloaka koje priprema nastavnik i uenici. Ukoliko kola ima iri zeleni pojas u svom okruenju nastavnik moe zajedno s uenicima organizirati i odravati kolski vrt. Rad u vrtu e poluiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti, ponekad i skromne ekonomske uinke. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena moe biti cvijetnjak ili dio dvorinog prostora uz kolsku zgradu.

176

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS

177

GEOGRAFIJA , VII RAZRED 2 sata sedmino, 70 sati godinje

ODGOJNO OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRAJA GEOGRAFIJE PODRUJA UENJA CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OEKIVANI REZULTATI TEMATSKE CJELINE -Kontinenti; gdje se nalazi Evropa, reljef, -Znati na geografskoj karti pokazati -Znaenje i uzajamna povezanost Evropa klima, stanovnitvo i naselja na Zemlji. granice Evrope, geomorfoloke cjeline prirodnih i drutvenih pojava i procesa u Prirodne i drutvene (mlae i starije planine - geomorfoloke svjetlu savremenih deavanja u svijetu karakteristike razliitosti), rijeke i jezera. -Sluiti se geografskom kartom, koristiti
-Regije svijeta - njihova meusobna povezanost, prirodno-geografske i drutveno-geografske odlike, meusobni uticaj i meusobna zavisnost -Sluiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj ive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i drutvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i drutvene pojave i uoavati meusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama, znati se koristiti kartografskim znacima -Odreivati udaljenosti u prirodi uz pomo brojane razmjere (mjerila) i razmjernika kartografske znakove. -Nabrojati vrste krakih oblika, florne i faunistike karakteristike, morske i rijeene slivove, ostrva i poluostrva, moreuze, vrste mora. -ta je struktura stanovnitva, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva. -ta su naselja i koje su vrste naselja ; od ega zavisi karakter naselja na Zemlji. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope, znati analizirati klimatske dijagrame, klimatske karte . -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora, poluostrva, ostrva, zaljeve, moreuze, znati objasniti razuenost obala . -Analizirati znaaj rijeka za snabdijevanje stanovnitva vodom, saobraaj, proizvodnju energije . -Znati pokazati i objasniti morske slivove, najvee rijeke u njima. -Znati strukturu stanovnitva (raznolikost etnikog i jezikog sastava stanovnitva), gustinu naseljenosti, dinamiku stanovnitva (analizirati demografske karte), migraciona kretanja u prolosti i danas, njihove posljedice, demografsku stagnaciju.

-Znati objasniti uslove privrednog razvoja, prirodna bogatstva, industrijalizaciju, uslove za razvoj poljoprivrede, znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom .
-Privredni tokovi i najvei privredni centri Evrope. -Znati znaaj EU i zato sve zemlje Evrope nastoje postati njene lanice.

-injenice - pojmovi koji se odnose na izuavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa, regije Evrope, njihove

178

prirodne i drutvene karakteristike, faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija, ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope, a posebno reprezentativne zemlje -Uvoenje uenika u metode naunog istraivanja (neposredno posmatranje, crtanje, skiciranje, rad na uzorcima, pisanje izvjetaja o istraivanju.

-Razvijanje kritikog miljenja,

naunog razmiljanja i izlaganja -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti uenika

Juna Evropa

-Prostiranje i poloaj evropskog Sredozemlja, zato je evropsko, njegov znaaj u geografskom i historijskom smislu, to je korelacija izmeu nastavnih predmeta geografije i historije. -Geomorfoloke, klimatske i hidrografske karakteristike. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru, stari gradovi - centri kulturnog, industrijskog i historijskog znaaja.

- Znati o geografskom poloaju, prirodno geografskim i drutveno - geografskim odlikama June Evrope, zemljama Pirinejskog, Apeninskog i Balkanskog poluotoka.

Zapadna Evropa

-Navika preuzimanja odgovornosti za izvravanje dobijenih zadataka, u grupi ili samostalno

-Razvijnjaanje svijesti o znaaju uenja geografije i vaspitanja u duhu geoekolokih principa, postupaka i metoda djelova

-Poloaj Zapadne Evrope, razuenost

obala, geografski poloaj, saobraajni znaaj, drave koje su nastale na ovom prostoru prije vie od deset vijekova, toplotni pojas u kojem se prostire, razuenost obale, klima i rijeke. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva, gradski centri.

-Prostiranje Sjeverne Evrope, veliki -Razvijanje moralnih - etikih

Sjeverna Evropa
vrijednosti i stavova Skandinavski poluotok, mora na koja izlazi Sjeverna Evropa, fjordovi i fjeldovi, klima Sjeverne Evrope. -Narodi koji ive na ovom prostoru.

-Znati na geografskoj karti objasniti poloaj Zapadne Evrope, prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. -Demografske i privredne karakteristike (visok ivotni standard i industrijski najrazvijenije zemlje, velika prirodna bogatstva); -Sjedite NATO-a i EU-Brisel. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti poloaj Sjeverne Evrope, prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. -Demografske i privredne karakteristike (najvii ivotni standard). -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor.

179

-Finska - zemlja jezera.

-Poloaj Srednje Evrope, razuenost i

karakter obala Srednje Evrope, drave koje su nastale na ovom prostoru prije vie od deset vijekova, toplotni pojas u kojem se prostire, razuenost obale, klima i rijeke. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva, gradski centri.

-Znati na geografskoj karti objasniti

poloaj Srednje Evrope, prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. -Demografske i privredne karakteristike (visok ivotni standard i veoma razvijena industrija, golema prirodna bogatstva). -Alpske zemlje, uloga, geografski i historijski znaaj. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope, specifinosti pojedinih zemalja.

Srednja Evropa

Istona Evropa

-Poloaj Istone Evrope, razuenost i karakter obala Istone Evrope, velike ravnice Evrope, geografski poloaj, drave koje su nastale na ovom prostoru prije vie od deset vijekova, toplotni pojas u kojem se prostire, klima i rijeke. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva, gradski centri. -Poloaj Ruske Federacije, razuenost i karakter obala Istone Evrope i Sjeverne Azije, velike ravnice, geografski poloaj, drava koja zauzima najvee prostranstvo na svijetu, toplotni pojas u kojem se prostire, razuenost obale, klima i rijeke. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva, gradski centri.

-Znati na geografskoj karti objasniti

poloaj Istone Evrope, prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). -Osnovne geografske podatke o zemljama Istone Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti poloaj Ruske Federacije (istonoevropske ravnice i Sjevernu Aziju), prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji, znaaj Ruske Federacije.

Ruska Federacija

180

PROGRAMSKI SADRAJI: 1. EVROPA

OEKIVANA ZNANJA O: - geografskom poloaju, granicama i veliini Evrope; prirodno-geografskim i drutvenogeografskim odlikama Evrope - geografskom poloaju, prirodno - geografskim i drutveno - geografskim odlikama June Evrope, zemljama Pirinejskog, Apeninskog i Balkanskog poluotoka - geografskom poloaju, prirodno - geografskim i drutveno - geografskim odlikama Zapadne Evrope, zemljama Zapadne Evrope - geografskom poloaju, prirodno - geografskim i drutveno - geografskim odlikama Sjeverne Evrope, zemljama Sjeverne Evrope - geografskom poloaju, prirodno - geografskim i drutveno - geografskim odlikama Srednje Evrope, zemljama Srednje Evrope - geografskom poloaju, prirodno - geografskim i drutveno - geografskim odlikama Istone Evrope, zemljama Istone Evrope

2. JUNA EVROPA

3. ZAPADNA EVROPA

4. SJEVERNA EVROPA

5. SREDNJA EVROPA

6. ISTONA EVROPA

181

NASTAVNI SADRAJI (NASTAVNE TEME) 1. EVROPA Geografski poloaj, granice i veliina Evrope Prirodno geografske odlike Evrope Drutveno geografske odlike Evrope Evropska unija Privredni razvoj Evrope

1. JUNA EVROPA - Pirinejski poluotok poloaj, prirodno geografska i drutveno - geografska Zemlje Pirinejskog poluotoka Apeninski poluotok poloaj, prirodno geografska i drutveno - geografska Zemlje Apeninskog poluotoka i Malta Balkanski poluotok poloaj, prirodno geografska i drutveno - geografska Zemlje Balkanskog poluotoka

obiljeja obiljeja obiljeja

2. ZAPADNA EVROPA - Poloaj i prirodno geografska obiljeja - Drutveno geografska obiljeja - Zemlje Zapadne Evrope

3. SJEVERNA EVROPA - Poloaj i prirodno geografska obiljeja - Drutveno geografska obiljeja

182

Zemlje Sjeverne Evrope

4. SREDNJA EVROPA - Poloaj i prirodno geografska obiljeja - Drutveno geografska obiljeja - Zemlje Srednje Evrope 5. ISTONA EVROPA - Poloaj i prirodno geografska obiljeja - Drutveno geografska obiljeja - Zemlje Istone Evrope

183

HISTORIJA/POVIJEST

Zato uiti historiju/povijest? Historija je drutvena nauka.Prvi se put pojavljuje u V stoljeu p.n.e. kod grkog pisca Herodota. Ime joj je od grke rijei historija koja u prijevodu znai uenje ili znaenje kroz priu, pripovjedanje. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog drutva na opem, regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo ovjeanstvo u razliitim epohama. Da bi bila to objektivnija, sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. Zato se moe i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Izuavanjem historije uenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog drutva u opim, evropskim i bosanskohercegovakim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Posebno treba voditi rauna da uenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Takoe treba da sagledaju politiki, drutveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj ovjeanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obiljeja. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Prouavanjem historije uenici treba da razviju spoznaju i o okruenju u kome ive, te da shvate razvijanje savremenog drutva i njegove historijske uslovljenost. Historija kod uenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na razliitost miljenja, kao i tenje da se na osnovu dostupnih injenica doe do objektivne prestave o prolosti. Da bi to postigao potrebno je uenika osposobiti za samostalno koritenje historijskih izvora zasnovanih na nauno-historijskim injenicama. Historija kao predmet olakava ueniku da stekne vie znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika, knjievnosti, geografije, likovne i muzike kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj koli. Ta multidisciplinarnost jo vie obogauje uenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna nauna oblast i zahvaljujui kome imamo realnu predstavu o svojoj i prolosti naih naroda, susjednih zemalja i cijelog ovjeanstva. to se historija vie ui to se i vie zna, a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u koli.

184

Podruja uenja

CILJEVI I ZADACI Uiti: Historijske vjetine Tumaenje historijskih dogaaja

OEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Uenik:

Znanje historije: Procesi:

Razlikuje prolost, sadanjost i budunost, tumai podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istrauje, analizira, tumai i ocjenjuje razliite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija, razlikuje injenice i miljenja, objektivnost i subjektivnost Razumije znaajne i manje znaajne uzroke, kratkorone dugorone, namjerne i nenamjerne posljedice, kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objanjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje , bira i koristi razliite historijske izvore da bi dao obrazloeno historijsko tumaenje Zna opisati ime se bavi historija i njen znaaj. Poznaje najvanije historijske injenice i pojmove, stavlja ih u odgovarajui redosljed, razumije njihovo znaenje, identificira uzroke historijskih dogaaja, mjeri relevantni znaaj injenica, moe da interpretira temu u kontekstu ire slike. Na karti pokazuje predhistorijska, antika i srednjovjekovna nalazita u BiH i vanija nalaita u susjednim zemljama

Kritiku analizu historijskih izvora Prepoznavanje injenica i objektivnosti Hronoloko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica Zauzimati stav uz koritenje dokaza, kritiki analizirati dokaze i postavljati analitika pitanja; Osnovne injenice i pojmove koji se odnose na: politiki, drutveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj ovjeanstva u svim historijskim periodima, na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama, linosti iz ope i nacionalne historije koje su obiljeile razliit vremenski period, poloaj i ulogu ena u drutvu kroz razliite historijske periode, na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. Razvijati svijest da se svaki dogaaj moe interpretirati na vie naina;

Sadraj:

185

Kritiki odnos prema razliitim miljenjima o Usvaja nauni pogled na svijet; spoznaju o okruenju u kome ivi, shvata jednom te istom pitanju/dogaaju; razvijanje savremenog drutva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku koritenja raznovrsnih Stie neophodne saznanje o koristima uenja historije; izvora informacija; Vrijednosti, stavovi, navike Znanja i vjetine koje omoguavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge; Preuzima odgovornost za zajedniki proces uenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritiko razmiljanje i rjeavanje problema; U stanju je da ue u nain razmiljanja ljudi koji su ivjeli u prolosti OSNOVNI SADRAJ
VII. razred 1. BiH u predhistoriji i antika kultura na prostoru dananje BiH. 2. Osnovna obiljeja srednjeg vijeka 3. Evropa, Bizant, Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4.Evropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5.Bosna u srednjem vijeku 6. Osmansko carstvo 7. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. VIII. razred 1. Evropa Novi vijek IX. razred 1. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Prvi svetski rat 3. Svijet izmeu dva svjetska rata 4. Drugi svjetski rat 5. Savremeno doba (1945-1990) 6.Bosna i Hercegovina u XX st.

2. Zemlje Jugoistone Evrope i nacionalni pokreti 3. Graansko drutvo-Nacionalne drave 4. Bosna u XIX. st.

186

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Kad uenici ue historiju, grade posebno razunjevanje, kompetencije i vjetine-ue kako da misle, konkretne historijske vjetine (sredstvo rada jednog historiara U realizaciji sadraja uloga nastavnika je da pomogne uenicima da upoznaju i razumiju prolost i svijet u kome ive. Uz pomo razliitih izvora kod uenika treba da razvijaju konkretne vjetine historiara. Savremenim pristupom u pouavanju, nastavnici treba da organizuju interaktivno uenje, nastavu u kojoj e se uenici aktivno i odgovorno ukljuiti u procesu uenja. To e se postii tako to e u toku nastave, pored osnovnog teksta iz udbenika koristiti razliite izvore znanja (objavljene izvore, slike, crtee slajdove, dokumentarne filmove sa historijskim sadrajima) Za uspjeno koritenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rjeenje opet treba potraiti u postavljanju dobrih pitanja , ato prije svega znai konstruktivnmih i razumljivih pitanja. Uvijek treba ii od onih osnovnih, globalnih pitanja ka onim sloenijim koji e i dati odgovore. Nastavnikov zadatak je da uz koritenje razliitih izvora oslobodi kreativnost uenika , da trai od uenika da daju sudove i obrazloenja (tumaenja) o historijskim dogaajima, da razvija kulturu dijaloga to znai da potuju razliita miljenja, te da razlikuju injenice od miljenja. U odabiru izvora takoer treba obratiti panju na ciljeve i definisane ishode koji se ele postii. Izvori pruaju iroke mogunosti prouavanja i sticanja novih znanja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u uionici, nudi resurse i fokus nastave pomie sa predavanja na uenje. Takoer u sklopu nastave sa uenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave, a po mogunosti i ire. Ovakav pristup u obradi sadraja omoguava sticanje znanja za cijeli ivot koje se moe koristiti i prenositi na mnoga druga podruja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i uenja historije. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo, testiranja znanja, razumjevanja i vjetina koje uenici stiu. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju ta se od uenika oekuje, razgraniavaju znanje i vjetine koje uenici grade kao rezultat nastave u razredu, oni definiu ta svaki uenik treba da zna i da je u stanju raditi. Kriteriji za ocjenjivanje odreuju se u skladu sa propisanim standardima. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnieg (nivo reprodukcije), do najvieg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagoavanje programa Za uenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi.Prilagoavanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, proizvoda i sredine uenja, zavisno od osobenosti potreba uenika odreene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagoenih programa. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole/ pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize i uee roditelja. Resursi za realizaciju: Udbenici za historiju, radne sveske za uenike, prirunici za nastavnike, dokumenti na CD-u, historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, Internet.

187

Historija , VII razred 2 sata sedmino, 70 sata godinje

Tematske cjeline/ Teme Osnovna obiljeja Srednjeg vijeka CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadraj Uiti: Uenik : Periodizacija, feudalizam, batina i Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg pronija, kako je vijeka. izgledao feudalni Osnovna obiljeja feudalnog drutvaposjed. Drutveni kljune ivot u feudalizmu. pojmove(feud,feudalizam,feudalizacija,feud alac, kmet,vazal,feudalna hijerarhija,batina,pronija). Razumije i prepoznaje period srednjeg Uzburkana vijeka,moe da se snalazi u vremenu,objasni Evropa.Franaka strukturu drutva i uoi razlike i slinosti drava, izmeu robovlasnikog i feudalnog drutva. Bizant(Vizantija), Arapi i uspon islama , Susret istoka i zapada, Kranstvo i islam, kultura srednjeg vijeka Zna pojam Velika seoba naroda i njene posljedice.Tokove historijskog razvitka Franake, Bizantije i Arapske drave.Velike srednjovjekovne civilizacije. Glavne linosti koje su obiljeile pojavu kranstva i islama.Pojam monoteizam.Glavna obiljeja ivot ljudi u srednjovjekovne kulture.Regione Srednjem srednjovjekovne umjetnosti.Razumije vijeku,privreda.Kria posljedice velike seobe naroda I prepoznaje rski ratovi,sukob osnovne grupe naroda u carstva i Evropi(Germani,Romani,Slaveni i

Vrijednosti, stavovi, ponaanje

Aktivnosti uenika

Aktivnosti nastavnika

Razvijanje sposobnosti hronolokog razumjevanja. Sposobnost analize ,ocjene i biljeenja dokaza Razvijanje kritikog miljenja kroz analizu razliitih historijskih izvora

Analizalizira razliite izvore i iznosi vlastito miljenje. Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. Na osnovu primjera iz svakodnevnog ivota u moe da objasni nain ivota i drutvene odnose u srednjem vijeku.

Evropa, Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku

Razvijanje pozitivnog stava prema razliitim civilizacijama i njihovim dostignuima. Razvijanje vjetina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije, uvaavanje drugih i

U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. Informacije o dogaajima slau u slijed. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju drutvene odnose.

Priprema analizu izvora. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje eli postii . Pitanja formulie jasno i precizno Potie uenike da iznose svoje promiljanje, poglede,stavove i tumaenje ponuenog izvora. Procjenjuje predpostavke i razmiljanja uenika Usmjerava aktivnosti u uionici i razvija kulturu dijaloga , djelotvorno komunicira sa uenicima Pomae uenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomae uenicima da razumiju i naue nove pojmove.

188

papstva.Hereza .Suprotnosti srednjovjekovnog drutva,Srednjovjeko vni parlament.

Evropsko drutvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku.

dr.).Snalazi se na karti .Razumije i zna objasniti his. znaaj pojave kranstva i islama. Moe objasniti kako su istona i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih utjecaja.Razumije vanost razvoja nauke i kulture.jednostavno uoava razliite stilove u umjetnosti.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnika djela nastala u srednjem vijeku.

drugaijih.Izgrai vanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici. Razvijanje vjetina koritenja dokaza Uenici su u stanju da opiu vizuelni izvor Razvijanje interesa za prouavanje srednjeg vijeka. Razvijaju svijest o tome da o historijskim dogaajima postoje razliita gledita Uenici se ukljuuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka, procjenjuju puzdanost izvora , opisuju razliite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja , zavravaju analizu Uenici analiziraju razliite izvore , i odgovaraju na postavljena pitanja

Ocjenjuje uenike

Zna osnovne tokove drutvenog,privrednog i politikog razvoja Evrope u razvijenom i Slaveni (ivot u kasnom srednjem vijeku.Zna o pradomovini).Slavens svakodnevnom ivotu ljudi.Razvija ke drave u Srednjem kreativno i kritiko miljenje i logiko vijeku.Politiki,privre zakljuivanje.Razvija sposobnost dni i drutveni razvoj empatije(suosjeanje i razumjevanje ljudi iz Bosne u Srednjem prolosti).Moe objasniti i razumjeti vjeku,vjerska suprotnosti feudalnog drutva.Razvijaju slika,kultura i sposobnost komunikacije sa drugima. umjetnost.

Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrauje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju razliitu sliku o Kriarskim ratiovima Ocjenjuje uenike Priprema analizu razliitih izvora: vizuelnih, pisanih, karte, arheoloki artefakti, pjesme... Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje uenike

Bosna u srednjem vijeku

Nastanak,dravno i drutveno ureenje. Teritorijalni razvitak.

Uenici znaju Slavenske narode i njihove drave.Znaju kako je tekao dravni, drutveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.Zna vjersku sliku sliku i osnovna obiljeja kulture i umjetnosti.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokau pradomovinu Slavena,slavenske drave,teritorijalno irenje Bosne).Razumije drutvene,privredne i politike tokove i zna ih objasniti.Razumije vjerske prilike,povezuje prolost sa sadanou..Razumiju znaaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku.

Analiziraju razliite izvore, opisuju izvore i odgovaraju na Razvijaju iru postavljena pitanja. sliku hronoloki Razmjenjuju iskustva i u kontekst(vremensk grupama pripremaju a crta) i geografski prezentaciju zadate teme kontekst(mapa) Izgraivanje svijesti o kontinuitetu dravnosti Analiziraju izvore, u pozitivnog stava o grupi ili paru razmjenjuju civilizacijskim razmiljanja, odgovaraju vrjednostima na pripremljena pitanja. BiH.Razvijanje Iznose vlastiti stav interesa za

Priprema analizu razliitih izvora,

189

Osmansko carstvo Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni.irenje islama,vjerski mozaik, manjinski narodi.Bosna od 15801791god.Drutvo, privreda, kultura i umjetnost.

prolost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Posmatraju , objanjavaju izvore, povezuju predhodna znanja , iznose stav Istrauju, prikupljaju informacije, steena

organizira rzliite oblike rada u uionici, usmjerava aktivnosti uenika Ocjenjuje unike

Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st.

Teritorijalno politiki razvoj Osmanskog carstva.Dravno i drutveno ureenje(kljuni pojmovi:bejluk,emir,sultan,veliki vezir,timarsko-spahijski sistem,asker ,raja,ejalet...).Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se irilo Osmansko carstvo.Mogu objasniti i razumjeti drutveni i politiki razvoj.Razumiju posljedice osmanskih osvajanja.

Uenici znaju kako je uspostavljena osmanska drava.Upravno teritorijalnu organizaciju,vjersku strukturu i manjinske narode.Politiki razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st.Razvoj bosanskog drutva,privredne tokove,osnovna obiljeja kulture i umjetnosti. Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst. Mogu dati vlastita tumaenja odreenih dogaaja na osnovu izvora. Razlikuju bitne od nebitnih injenica.

Uvaavanje razliitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja

Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju uenike na istraivanja (np. hrana)

190

TEHNIKA KULTURA
Zato uiti tehniku kulturu? Tehnika kultura je primjenjena disciplina u kojoj se uenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. Tehniki ureaji u moderno doba sve vie zamjenjuju rad ovjeka. Na taj nain je olakan svakodnevni ivot ovjeka, tako da on ima vie vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor, kuturni ivot i uopte drutveni ivot. Kako nauna i tehnoloka dostignua predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti ovjeka, nastava tehnikog kulture znaajno doprinosi opem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. Program tehnike kulture osmiljen je tako da se uenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mainske tehnike, elektrotehnike, graevinske tehnike, saobraaja itd. Takoe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehnikoh dostignua, bez kojih bi ivot savremenog ovjeka bio nezamisliv. U okviru praktinih radova iz ovog predmeta uenici razvijaju svoju radne navike, inventivnost, spretnost, a takoe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno troenje materijala i energije, ouvanje ivotne sredine, elemente tehnike zatite na radu i sl. Uporedo s tim, kroz aktivnosti u okviru tehnike kulture uenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao to su: matematika, fizika, hemija, organizacija rada, pri emu im znanja i vjetine sa kojima se susreu u tehnikom odgoju omoguavaju da sve te discipline posmatraju integralno. Naroitu ulogu tehnika kultura ima kada je u pitanju budua profesionalna orijentacija uenika, kao i sticanje znanja primjenjivih u domainstvu i u svakodnevnom ivotu.

191

Podruja uenja

CILJEVI I ZADACI Uiti:

OEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Uenik:

Znanje: Procesi

Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehnike kulture; Primjenjena znanja koristiti kroz pratine vjebe (izradu razliitih predmeta u koskom kabinetu); Razvijati razliitih misaonih operacija (analiza, sinteza, generalizazija) na osnovu praktinog rada, eksperimentiranja i promatranja; Razvijati stvaralake sposobnosti;

Prepoznaje vanost tehnikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnosti tehnike u ivotu; Trai odgovor pred novim tehnikim zadatkom; Koristi ve formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehnikih ideja; Koristi induktivno i analogno miljenje u rjeavanju razliitih zadataka i problema; Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predvia rezultate; Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktine nastave; Uoava propuste na tehnikim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata; Koristi prethodna tehnika iskustva i termine u daljem uenju; Svjesno prihvata i ispravlja svoje greke u toku praktinih radova, ukazuje i na greke drugih;

Komunicirati;

Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi; Zalae se za odgovornost za kvalitet tehnikih realizacija;

Sadraj Modelirati;

Interpretira dati model, vri predvianja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehnikom realnou;

Zna primjeniti osnovna znanja o tehnikom crtanju u mainstvu: formati crtea, mjerenje, kotiranje, tehniko pismo, zaglavlje sa sastavnicom, itanje mainskih crtea, izrada jednostavnih mainskih Tehniko crtanje u mainstvu. Materijali u mainstvu. tehnikih crtea; Osnovni elementi maina. Alati i maine za obradu metala. Postupci obrade metala. Motoristika. Robotika. Izborni Poznaje mainske materijale, njihove mehanike i tehnoloke osobine i njihovu primjenu; dio. Klasificira vrste mainskih elemenata, zna primjenu tih elemenata u mainstvu, kao i grafiko predstavljanje najprostijih mainskih elemenata; Opisuje princip rada maina, pogon, naine stezanja radnog komada, mjere zatite na radu, odravanje maina, pruanje prve pomoi u sluaju povreda na radu, vanost pravilnog rukovanja i odravanja maina;

192

Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora, princip rada, goriva i maziva, odravanje motora; Ima osnovna znanja o: razvoju robota, radnom prostoru robota, nainu prenosa kretanja kod robota, pogonu robota; Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu, princip rada, elektrine energije; Izvori elektrine energije-elektrane. Simboli i sheme u elektrotehnici. Elektroinstalacioni materijali. Alati i pribori u elektrotehnici. Kuanski elektrini aparati. Elektromotori. Elektroniki ureaji. Simboli i sheme u elektrotehnici. Osnovni elektroniki elementi. Alati,instrumenti,pribori. Vjebe i praktini radovi. Razvoj komunikacija. NF telefonija. Telegrafija. Saobraajna kultura. Energija i okolina. Izborni dio. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu elektrinih shema; Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala, rukovanja i odravanja; alata i pribora u elektrotehnici, razlike, prenos i distribuciju

Poznaje elektrine ureaje i aparate u domainstvu sa posebnim osvrtom na vanost pravilnog rukovanja i odravanja; Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon, princip rada, odravavanje; Opisuje i razumije skiciranja i itanje simbola i shema u elektronici; Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika, kondenzatora, poluprovodnika, kao i o alata, instrumenata i pribora u elektronici; rukovanja, odravanja; Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj, telefonija, telegrafija, sastavni dijelovi telefonskih centrala; organizacijom telefonske mree, telegrafija, telegrafski sistemi i mree;

Mehatronika-mainstvo. Mehatronika-elektrotehnika. Mehatronika-elektronika. Automatika i sistem upravljanja. Obnovljivi izvori energije. Izborni dio.

Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraaja; Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog koritenja energije i materijala; pravilnog izbora goriva za domainstvo, pravilnog odnosa prema prirodi i ovjekovoj okolini; Interpretira povezanost mehatronike sa mainstvom, elektrotehnikom, elektronikom; Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja;

Vrijednosti, stavovi, navike

Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vjetina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rjeavanju praktinih problema; Razvijati vjetine i navike u cilju profesionalne orijentacije uenika; Razvijati smisao za racionalno koritenje energije i materijala;

Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal, energija vjetra isl.); Ukljuuje se u tehnike aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom; Zalae se za odgovornost za kvalitet tehnikih realizacija; Trai odgovor pred novim tehnikim zadatkom; Dobronamjerno iskazuje svoje miljenje i potuje miljenja i stavove drugih; Prepoznaje vanost tehnikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnosti tehnike u ivotu;

193

Razvijati smisao za tanost, urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktinim i eksperimentalnim radom; Razvijati naviku koritenja raznovrsnih izvora informacija; Na osnovu praktinih radova razvijati razliite misaone operacije (analiza, sinteza, generalizacija);

Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju; Slua argumentacije i kritiki preispitiva line stavove i stavove drugih; Slobodno izlae miljenja i ideje i poredi ostvareno; Razvija spremnost da se pomogne drugima; Djeluje na druge da slijede njegov primjer; Savladava temeljne vjetine i procese; Rjeava probleme primjenom novih znanja i naunih dostignua; Afirmie timski rad i argumenate drugih;

194

OSNOVNI SADRAJ

VII razred 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Uvod u nastavni predmet Tehniko crtanje u mainstvu Materijali u mainstvu Osnovni elementi maina Alati i maine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio

VIII razred 1. Izvori elektrine energije-elektrane 2. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Elektroinstalacioni materijali 4. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Kuanski elektrini aparati 6. Elektromotori 7. Elektroniki ureaji 8. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Osnovni elektroniki elementi 10. Alati i pribori u elektronici 11. Razvoj komunikacija 12. NF telefonija 13. Telegrafija 14. Saobraajna kultura 15. Energija i okolina 16. Izborni dio

IX razred 1.Mehatronika-mainstvo 2. Mehatronika-elektrotehnika 3. Mehatronika-elektronika 4. Automatika i sistem upravljanja 5. Obnovljivi izvori energije 6. Izborni dio

195

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktinih vjebi i predavanja. Za uspjenu realizaciju sadraja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktian rad obezbjediti potrebnu tehniku dokumentaciju, alate, maine i materijale, kao i sredstva higijensko-tehnike zatite. Da bi se omoguilo svakom ueniku da za vrijeme nastave tehnike kulture praktino radi, potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. 16 uenika. Svakoj grupi pripada planirani fond asova, a nastava se izvodi u blok asovima (po dva asa). To omoguava svakom ueniku da cio proces doivi, tj. da planira, projektuje i praktino izrauje predmete. Pri realizaciji programskih sadraja ovog predmeta treba voditi rauna o korelaciji nastavnih sadraja sa drugim predmetima (matematika, likovna kultura, kultura ivljenja, biologija..). U realizaciji nastavnih sadraja uenici koriste udbenike, dnevnike rada, crtee i ostale izvore znanja. Uenici vode dnevnik rada (kao tehniku dokumentaciju) koji se, po pravilu, uva u koli, s tim da ga uenici mogu povremeno nositi i kui na uvid roditeljima. Pored svakodnevnog vrednovanja tehnikih znanja, vjebi i praktinih radova, dva puta godinje treba sistematizovati preeno gradivo i izvriti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Programske zadatke nastave ovog predmeta kola ostvaruje putem: redovne nastave, slobodnih tehnikih aktivnosti, dodatne nastave, osmiljenih odgojnoobrazovnih sadraja (izlobe, smotre, takmienja). Ocjenjivanje Napredovanje uenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodei rauna o individualnim mogunostima, sposobnostima i sklonostima. Za uenje tehnike kulture od bitnog znaaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja uenika: - Znanje sadraja predmeta, - Sposobnosti i vjetine, - Odnos prema tehnikim sredstvima i prema ekonominom troenju materijala i energije, - Odnos prema tehnikoj zatiti na radu. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izuavanog gradiva. U skladu s tim, ocjenjivanje treba da bude zasnovano na razliitim metodama i instrumentima. Najpogodniji nain za procjenjivanje da li uenik moe izvriti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvoenje eksperimentalnih i praktinih vjebi, rad na projektu, aktivnosti na smotrama tehnike kulture, ueniki doprinos za vrijeme grupnog rada, aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta, specifine komunikativne i radne vjetine itd. Prilagoavanje programa Za uenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagoene programe. Prilagoavanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, kao i sredine uenja, zavisno od osobenosti potreba uenika sa posebnim potrebama. Pri tome, po potrebi, treba imati i individualno prilagoene programe. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehnike kulture i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole/ pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize i uee roditelja. Resursi za realizaciju Nastava iz tehnike kulture realizuje se u kabinetu, kolskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). Kabinet za tehniku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima, priborima, mainama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadraja.

196

TEHNIKA KULTURA (1 sat sedmino - 35 sati godinje )

TEMATSKE CJELINE/TEME CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehnike kulture: Proces i sadraj UITI: Uvod u nastavni predmet Organizacija radnog mjesta, rad u radionici, higijensko-tehnikoj zatiti; UENIK: Shvata znaaj tehnike kulture; Svjesnost znaaja tehnike u ivotu i potrebi uenja o tehnici kroz itav ivot; Poticanje na samostalnost i samoinicijativu; Afirmacija rada i stvaralatva; Otvorenost za nove ideje i informacije; Iskazivanje svijesti o znaaju tehnike u porodici, koli i okolini; Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova; Tehniko crtanje u mainstvu Osnove tehnikog crtanja u mainstvu: formati crtea, mjerenje, kotiranje, tehniko pismo, zaglavlje sa sastavnicom, ortogonalni i aksonometrijski crte, itanje mainskih crtea, izrada jednostavnih mainskih tehnikih crtea; Izrauje, ita i koristi mainske tehnike crtee; Sve snanije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnikih dostignua; Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike, matovitosti i vlastite kreativnosti; Usvajaju znanja vezana za pravila itanja i analizu gotovih tehnikih crtea, izrauju tehnike crtee; Izlae nastavno gradivo primjenom razliitih metoda u cilju to kvalitetnije i prezentacije gradiva; Primjenjuje model interaktivne nastave; Ostvaruje radnu i stvaralaku atmosferu u razredu; Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim naelima rada u radionici, kao i sa higijenskotehnikomj zatitom; Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju; Izrauje didaktiki materijal; VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

AKTIVNOSTI UENIKA

197

Materijali u mainstvu

Vrste mainskih materijala, mehanike i tehnoloke osobine mainskih materijala, primjena;

Vri pravilan izbor i koritenje mainskih materijala;

Kritiko miljenje i zakljuivanje u donoenju razlitih odluka; Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih; Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom; Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha;

Upoznaju se sa razliitim vrstama mainskih materijala, sa njihovim mehanikim i tehnolokim osobinama, kao i sa njihovom primjenom;

Bira zadatke i probleme usklaene sa mogunostima; Postavlja razliite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja uenika na kvalitetne odgovore;

Osnovni elementi maina

Vrste mainskih elemenata, primjena tih elemenata u mainstvu, grafiko predstavljanje najprostijih mainskih elemenata;

Vri izbor materijala za izradu pojedinih mainskih elemenata; Snima najprostije mainske elemente;

Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici linim primjerom i djelovanjem u razredu; Razvijanje vjetina i navika u cilju profesionalne orijentacije uenika; Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vjetina i njihovu primjenu u rjeavanju praktinih problema;

Usvajaju osnovna znanja o elementima maina, izboru materijala za njihovu izradu, namjeni, optereenju;

Pokazuje simulacije na kompjuteru; Objanjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa, koji kreira zajedno sa uenicima; Podstie interes za rad aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad; Motivie i upuuje uenike na druge izvore znanja pored udbenika;

Alati i maine za obradu metala

Princip rada alatnih maina, pogoni, naini stezanja radnog komada, mjere zatite na radu, odravanje maina, pruanju prve pomoi u sluaju povreda na radu, vanosti pravilnog rukovanja i odravanja maina,

Koritenje najprostije maine uz prisustvo i kontrolu nastavnika; Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima;

Potovanje kunog reda u kolskoj radionici, potovanje uputstava nastavnika i izgraivanje jasnih stavova o radnoj i tehnolokoj disciplini; Usavravanje razliitih misaonih operacija (analiza, sinteza, generalizazija) na osnovu praktinog rada, eksperimentiranja i promatranja;

Izuavaju osnovne principe rada alatnih maina, ukljuuju i putaju u rad alatne maine koje se nalaze u kolskoj radionici, uz saglasnost, prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika;

Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti uenika; Pomae uenicima u samostalnom i grupnom radu; Precizira znanja: dovoljnog, srednjeg i visokog nivoa, koja treba uenik usvojiti, odvajanjem bitnog od nebitnog;

198

Postupci obrade metala

Savladavanje postupaka obrade putem praktinih vjebi u kolskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obiljeavanje radnih komada, ravnjenje i rezanje, turpijanje, savijenje, buenje i bruenje, zakivanje, lemljenje, zatita metala od korozije, (pri tome koristiti gotov tehniki crte ili ga izraditi procjena nastavnika)

Shvata znaaj pravilnog izbora postupka obrade metala; Ekonomino koriti materijal i energiju; Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristei tehnologiju: obiljeavanja i ocrtavanja, rezanja, ravnanja, turpijanja, savijanja, buenja, bruenje i sl. Osposobljava se za koritenje mjernih i kontrolnih instrumenata;

Razvijanje smisla za racionalno koritenje energije i materijala; Razvijanje smisla za tanost, urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktinim i eksperimentalnim radom; Razvijanje navike odravanja sredstava za rad, primjenu mjera zatite na radu i zatite okoline;

Steu odreeni radni komad u stegu i vre radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obiljeavanje i ocrtavanje, rezanje, ravnanje, turpijanje, savijanje, buenje, bruenje i sl.); pri emu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala; Izvravaju neophodna mjerenja i oitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predvienih mjera, kao i u cilju uvjebavanja i obuavanja u koritenju kontrolnih alata (najprostijih); Vre vjebu zakivanja, lemljenja i premazivanja zatitnim slojem u svrhu zatite od korozije;

Procjenjuje interesovanje i napredak uenika; Poredi rezultate prilikom praenja i procjene individualnih postignua; Redovno ocjenjuje rad uenika i voenje urednih zabiljeki; Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika; Sarauje sa roditeljima;

Motoristika

Vrste motora, princip rada, goriva i maziva, odravanje motora;

Osposobljava se za meusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom; Stie praktine vjetine za obavljanje jednostavnih poslova u kuanstvu; Koristi steena znanja, vjetine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja); Razumije znaaj pravilnog odravanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila;

Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naunih dostignua u korist blagostanja ovjeka;

Pri tome potuju ope i line mjere zatite na radu, a prije navedenih operacija izvravaju uvid u sadraj kutije prve pomoi; Paljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno uestvuju u nastavnom procesu; pri tome koriste eme, fotografije, model, kao i slajdove ili multimedijalne prikaze;

Objanjava ope i line mjere zatite na radu; Objanjava vanost potovanja radne i tehnoloke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se uenici prvi put susreu sa ovakvim mainama i programima rada);

199

Robotika

Razvoj robota, radnom prostoru robota, nainu prenosa kretanja kod robota, pogonu robota;

Shvata znaaj razvoja tehnike i tehnologije u ivotu ovjeka; Proiruje svoja znanja o koritenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom maina.

Jasno ispoljavanje interesa i elje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba; Kritiko miljenje i zakljuivanje u donoenju razlitih odluka;

Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike; pri tome koriste eme, fotografije, model, kao i slajdove ili multimedijalne prikaze; Dosljedno izvravaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu; Pored udbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije, prirunike, internet (po mogunosti); Uestvuju u izradi ilustracijacrtea, prate zanimljive lanke i informacija sa medija; kreiraju obrazovni pano; Dopunjavaju pano novim zapisima; Uoavaju vanost korelacije nastavnih sadraja iz ostalih predmeta i tehnike kulture i primjenjuju ve steenih znanja u rjeavanju postavljenih zadataka;

Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti uenika;

Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvruju nadleni organi kole na osnovu potreba lokalne zajednice, interesa uenika i mogunosti kole).

Proirivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedeih oblasti: a) konstruisanje, proizvodnja i montaa: - elemenata maina, - razliitih vrsta mainskih konstrukcija, - mehanizama i ureaja, b) robotika: - mehanika osnova robota, - povezivanje robota s raunarom, - programiranje robota, - gradnja sklopova u robotici, c) saobraaj: - vrste saobraaja, - razvoj saobraaja, - motori SUS i motorna vozila.

Proiruje ve steena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu; Samostalno prouava odabrane oblasti, prikuplja informacije i podatke, stie vjetine, posmatra i zakljuuje;

Razvijanje svijesti o znaaju i potrebi cjeloivotnog uenja, inovativnosti...

Vri pravilan izbor grafikih priloga, jasno prezentira osnovne podatke iz razliitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogunostima uenika; Koordinira rad i usmjerava aktivnosti uenika;

200

INFORMATIKA

201

NASTAVNI PROGRAM ZA INFORMATIKU U 7. RAZREDU, 1 SAT SEDMINO 35 SATI GODINJE

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE Sve aktivnosti promatra kao niz algoritamskih koraka. Prihvata algoritamski nain razmiljanja (logiku) pri rjeavanju problema. Prihvata kao neophodnost da se rjeavanje nekog problema treba planirati, unaprijed je potrebno predvidjeti postupke, korake. Prihvata injenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rjeavanje problema. Stekao je naviku koritenja mogunosti koje prua raunarska mrea. AKTIVNOST UENIKA Ukljuuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom nainu rjeavanja problema. Aktivan je u toku nastavnog procesa. AKTIVNOST NASTAVNIKA Nastavnu grau iznosi na popularan nain, pristupaan i prihvatljiv za veinu uenika. Vodi rauna o sloenosti nastavnih sadraja pa ih zato postupno izlae. Izlae nastavno gradivo. Prati napredovanje uenika. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma, a onda prelazi na sloenije zadatke. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Koristi raspoloiva nastavna sredstva. Priprema nastavni proces. Aurira raunarsku opremu. Izlae nastavno gradivo u vezi sa mreama raunara.

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

SPOSOBNOSTI

1. PROGRAMIRANJE Pojam algoritma. Osnovne algoritamske strukture: slijedna, ciklika i struktura grananja (odluivanja). Prikaz algoritma. Grafiki i jeziki (pseudo kd) nain prikaza. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i sloenih geometrijskih likova.

Usvojio pojmove: programiranje, algoritam, algoritamske strukture. Zna ta su strukture: slijedna, ciklika i grananja.

Sposobnost opisivanja i objanjavanja pojma algoritma. Sposobnost uoavanja razlike izmeu slijedne, ciklike i strukture grananja. Izgraena sposobnost za pisanje algoritma, opisivanje korak po korak postupka za rjeavanje nekog problema ili zadatka. Izgraena sposobnost grafikog predstavljanja algoritma.

Zna simbole za grafiko prikazivanje algoritma, te zna jeziki prikaz. Posjeduje znanje kako se pie algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova.

Rjeava postavljene zadatke. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rjeava ih. Donosi na asove lanke o programskim jezicima iz informatikih asopisa

2. MREE RAUNARA Raunarske mree, vrste, veliina, namjena, naini povezivanja.

Zna ta su raunarske mree i koja im je namjena. Vlada sa podacima o vrstama mrea, njihovoj veliini i namjeni, te o nainima povezivanja.

Sposoban je ukljuiti raunar na mreu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje).

Prati izlaganje nastavnika. Uredno vodi zabiljeke na asu.

202

Internet kao globalna mrea raunara. Osnovni servisi, www, elektronika pota (poiljaoc i primatelj, struktura E- maila). Web preglednici, web pretraivai, naini pretrage. Zapisivanje stranica.

Potpuno je razumio ta je Internet. Zna ulogu i mogunosti Interneta a posebno www i E-mail.

Sposoban je koristiti usluge www i E-mail

Mogunosti Interneta. Shvata Internet kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju.

Uestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Steeno znanje prenosi na druge uenike.

Prati napredovanje uenika. Organizuje efikasan rad tako da uenici stiu kvalitetna i trajna znanja o raunarskih mrea. Demonstrira koritenje preglednika, web petraivaa i daje uputstva o nainima pretrage.

Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Zna kako se vri pretraivanje i nalaenje potrebnih podataka.

Sposoban je pronai potrebne podatke i izvriti selekciju.

Ima naviku traenja podataka koji su mu potrebni za uenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Ima naviku da koristi mogunosti hiperteksta i multimedije npr. za uenje nastavnih sadraja iz muzike kulture ali i drugih nastavnih predmeta.

Ukljuuje se u rad Internet sekcije. Podatke kojima raspolae ustupa i drugim uenicima.

Vrste datoteka koje se susreu na webu. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Slika, zvuk i video. Programi za njihovu reprodukciju.

Zna ta su datoteke weba. Zna za mogunosti kombinacije (istovremenog koritenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Zna programe kojim se vri reprodukcija

Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Sposobnost koritenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika, zvuk i video). Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih, slikovnih, zvunih i video zapisa. Kreativan je i uspjeno kreira zadne videozapise.

Aktivno uestvuje u Ponavljanje i vjebanje. diskusijama o hipertekstu Utvrivanje steenih i multimediji. znanja. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima.

Rad sa slikovnim, zvunim i video dokumentima. Kreiranje video zapisa, izdvajanje dijelova u zasebne datoteke, sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadraja.

Zna mogunosti rada sa slikovnim, zvunim i video dokumentima. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Zna objediniti multimedijalne zapise.

Ispoljava progresivne ideje u koritenju hiperteksta i multimedije. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za biljeenje dogaaja.

Ispoljava postignuto znanje. Uestvuje u kreiranju kolskih videozapisa. Ukljuuje se u rad kolske videosekcije.

Organizuje rad kolske videosekcije. Praenje i evidencija postignua uenika. Sprovodi transparentno ocjenjivanje.

203

3. RJEAVANJE PROBLEMA UZ POMO RAUNARA Tablini kalkulatori i primjer primjene. elija, red i kolona. Regija. Formatiranje i autoformatiranje. Linije, debljine i vrste linija boje, bojenje elija.

Prihvatio je i uspjeno upotrebljava pojam tablini kalkulator te razumije ta su elije, redovi, kolone i ta je regija.

Otvara program koji Razvio je potrebu da razne podatke obrauje i obrauje tablini kalkulator i uspjeno vri predstavlja u tablicama pripreme za rad. Odreuje broj elija, broj kolona, broj redova.

Slijedi uputstva nastavnika. Kreira samostalno izgled tablice. Pomae drugim uenicima.

Istie potrebu i znaaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Demonstrira mogunosti tablinog kalkulatora. Daje jednostavne zadatke. Demonstrira nain formatiranja, autoformatiranja te naine rada sa linijama. Demonstrira upotrebu boje za linije i elije. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Kontrolie rad uenika. Usmjerava, pokazuje. Motivira uenike.

Stekao je znanje o nainima odreivanja vrste i debljine linija, njihove boje te o bojenju elija, redova i kolona.

Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Uspjeno formatira i koristi mogunost autoformatiranja.

Kreativan je pri koritenju tablinog kalkulatora.

Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tablinim kalkulatorom.

Sortiranje u tablicama. Sabiranje u tablicama.

Poima pojmove sortiranja u tablicama. Nauio je kako se sabira.

Obavlja sortiranje. Uspjeno obavlja raunsku operaciju sabiranja.

Svoja znanja o mogunostima tablinog kalkulatora primjenjuje u pri uenju sadraja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u koli, ali i na drugim mjestima.

Sarauje sa drugim uenicima i nastavnikom. Samostalno kreira realne zadatke.

Prezentacije i primjeri Zna kreirati prezentaciju, sauvati , primjene. pohraniti i otvoriti postojeu Kreiranje prezentacije i rad prezentaciju sa jednostavnim programom za izradu prezentacije.

Uspjeno kreira prezentaciju. Prikazuje prezentaciju i objanjava.

Ukljuuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Prati uputstva nastavnika.

Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije, pohranjivanja, prikazivanja i zatvaranja. Istie znaaj prezentacije. Provjerava postignua uenika i vri evidenciju. Transparentno ocjenjuje.

204

4. SIGURNOST PRI RADU SA RAUNARIMA Raunarska ergonomija. Postupci pravilne upotrebe raunarske opreme.

Zna protumaiti pojam raunarske ergonomije. Zna pravilne postupke pri upotrebi raunarske opreme. Zna posledice nepravilnog koritenja opreme i njihov uticaj na organizam ovjeka, pogotovo mladih koji su u razvoju.

Postupa u skladu sa uputama za koritenje raunarske opreme (tastatura, mi, monitor, kuite, printer, skener, zvunici i dr.). Primjenjuje predviene procedure.

Stvorio je naviku potovanja predvienih postupaka (procedura). Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Obavezno koristi proizvoake deklaracije i tampane kataloge sa uputstvima

Aktivno uestvuje u demonstracij pravilnih postupaka. Slijedi uputstva nastavnika. ita i tumai proizvoake deklaracije, uputstva i drugi tampani i grafiki materijal. Uestvuje u diskusijama u vezi sa zatitom raunara i njihovim pravilnim odravanjem. Iznosi negativne, ali i pozitivne primjere.

Demonstrira pravilnu upotrebu raunarske opreme. Upozorava. Priprema u pisanoj formi najvanije sadraje. Istie znaaj pravilnog koritenja i posledice nepravilne upotrebe opreme.

Zatita i odravanje raunarske opreme ( disc defragmenter, backupsigurnosna kopija i sl.).

Upoznat je sa potrebom zatite i odravanja raunarske opreme. Zna namjenu softverskih programa i alata za zatitu.

Obavezno primjenjuje mjere zatite pri radu sa raunarom i ostalom opremom. esto koristi programe kao to su disc defragmenter i bacup. Uspjeno koristi antivirusni program. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa.

Navikao je da u raunaru, na disku, defragmentira presloi podatke. Pravi sigurnosne kopije dokumenata i datoteka.

Istie i tumai znaaj zatite raunara, njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa (softvera). Daje uputstva kako se to uspjeno ostvaruje. Sistematizuje preeno gradivo. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Transparentno vrednuje postignua uenika i predlae zakljunu ocjenu.

Virusi i zatita od virusa. Scan disc.

Zna ta znai rije virus u raunarskoj i informatikog terminologiji. Zna vrste programa za zatitu od virusa.

Stvorio je naviku da obavezno pregleda prikljueni medij na raunalo koristei neki od antivirusnih programa.

Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zatitu.

205

LIKOVNA KULTURA

206

LIKOVNA KULTURA VII razred/ (1 sat sedmino - 35 sati godinje) STVARALAKE KARAKTERISTIKE - OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRAJI C I L J E V I LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1. TAKA I LINIJA Moi uoiti u svom okrue-nju, prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/, moi predsta-viti razliite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja razliitih tekstura, linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: - hrapava tekstura - glatka tekstura - sjajna tekstura - mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogunost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i nain njene primjene Ovladavanje sposobnosti POTICAJNE PREFERENCIJE, LIKOVNO DIDAKTIKI I TEHNIKI MEDIJI - Dogaanja u neposred-nom okruenje uenika: ljudi pri razliitim aktivnostima, pojave u prirodi, ivotinje, biljke, objekti, prostori LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI

Izaajne mogunosti teksturnih linija /crta/ moi ih uoiti na umje-tnikim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogunosti razliitih karakteistika tekstura putem slaganja linija /crta/, mrlja i taaka - Korelacija sa - Upotreba razliitih vrsta linija drugim nastavnim predmetima, povezivanje sadraja drugih predme- /crta/ crtakim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave, ta: glatke, sjajne, mat, svijetle i maternji jezik /pripovjet-ka, prozni tamne teksture tekst, roma, pjesma, poslovica../, - zasiena tekstura matematike, stranog - prozrana, meka tekstura jezika, informatike, biologije, istorije /povje-sti, - Biti sposoban prepozna-ti i zemljopisa, muzike /glazbene/, upotrijebiti razliite vrijednosti tjelesne i tehnike kulture, BiH tekstura u cilju dobijanja sloenih kulturne batine..... organizacijskih formi struktura -Upotreba: (udbenika za VII razred(likovna - Usvojiti pojm tekstura: kultura);Odgovarajue hrapava tekstura, reprodukcije ili pripremljene glatka tekstura, grafofolije;dijaprojektor207

- Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobno-sti vrednovanja sadraja i ideja - Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogunosti raznovrsne primjene u realizaciji crtea u predstavljanju motiva i sadraja - Razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma, patriotizmu, ouva-nje kulturne, batine i prirodne okoline. - Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi,

prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja grae i povrine neke materije

slajd;video DVD materijal;multimedija video).

sjajna tkstura, mat tekstura zasiena tekstura prozrana- meka tekstura - Usvojiti pojm sruktura /ono to definie organizaciju i strukturu neke plohe, oblikaforme, materiju/: rastresito-prhko tvrdo-vrsto /sabijeno/

samostalnosti, istrajnosti, dosljednosti i angaovanosti, spremnost za saradnju, opredjeljenost za timski rad.

- Akvarel, gva, tempera, kola razliitim materi-jalima, pastel /suhi, votani/, zgrafito /grebanje 2. BOJA premazane osnove prethodno obojene votanim bojama/, Razvijanje sposobnosti uoavanja i flomasteri u boji /za manje formate prepoznavanja lokalne boje. radova/, mozaik -Upotreba: Razvijanje sposobnosti prepoznavanja (udbenika za VII razred (likovna i usvajanje sposobnosti primjene kultura); Odgovarajue tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ reprodukcije ili pripremljene valerska vrijenost boje grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD Ovladavanje primjenom optikog materijal;multimedija video). mijeanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omoguava realizaciju kompozicijskih zadataka

-Razvijanje humanih odnosa meu polovima, drugarstvu, solidarnosti, jaanje i bogaenje emocija

- Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogunosti koristiti se lokalnom bojom, - Razviti kod uenika sposobnos uoavanja, davanja znaaja i usvajanja primjene lokalnih boja - Ovladati i moi se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i koritenja odnosa, svijetlo-tamno - Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optikog mijea-nja boja i dobijanja izve-

Dalji rad na usvajanju sposobnosti, uoavanja, analitikoj procjeni i mogunostima predstavljanja upotrbom lokalne boje Istraivanja putem primjene optikog mijeanja boja 208

- Razvijanje sposobnosti posmatranja, diferenciranje bitnog od manje vanog, povezivanja pojmova, uoavanja, zakljuiva-nja, sposobnost snalaenja u rjeavanju novonastale situacije, razvijanje likovne kreativnosti, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate, orijentacija u vremenu i sigurnije rjeavanje prostornih odnosa

- Otkrivanje znaaja i mogunosti primjene

/poentlizam-divizionizam/, plave i ute take rezultiraju zelenu boju, - Oblik /forma, lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompo-zicije - Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja upotrebom razliitih slikarskih tehnika

denih razliitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti, uoavanja, spoznaji i mogunostima predstavljanja bojom - Lokalna boja, njene karakteristike, - Primjena stepenovane, valerski promjenjene boje - Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja, stepenovanje boje /valerske vrijenosti/, optiko mijeanje boja

lokalnih boja

3. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja- nju/ lika /oblika/ na plohi urazliitim formama realizacije kompozicije: - simetrina kompozicija plonih oblika - asimetrina kompozici-ja plonih oblika

- Pozitivni i negativni odnos kao nain u predstavljanju teksture, plastinost plohe /ispupeno-udubljeno/

- Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/, u odijevanju, kreiranju ivotnog prostora, osmiljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija, primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/.

Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja, slikanja, primijenjene umjetnosti i grafike

-Grafike forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha, pozitivno i negativno, primjena kontrasta statinih i dinaminih ploha, ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/, organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafikog lista -Upotreba: (udbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajue 209

- Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadraja; - Sagledavanje znaaja vizuelnih proznog teksta, pripovjetke, pjesme, prie, karakteristika lika /forme, oblika/ u realizaciji dvodimenzi- dogaaja, pojava u prirodi, onalne organizacije kompozicije osjeanja, emocija i drugo putem likovnog izraza - Razumijevanje i usvajanje mogunosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije - Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije, pozitivno i negativno u likovnim

Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/, Pozitivni-negativni prostor plohe u grafikom izrazu Obogaivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija, pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafikog lista

reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video).

podrujima: crtanja, slikanja, grafike i primijenjene umjetnosti Ovladati sposobnostima prepoznavanja, vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije, crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha, u organizaciji grafikog lista - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, pozitivno, negativno, viebojna grafika

- Primjena slikarskih tekstura i faktura u funkciji predstavljanja razliitih karakteristika, vrijednosti i karaktera povrine - U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja, predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negati-vno /ispupenoudublje-no/ kroz primjenu razlii-tih tekstura; povrine sa crtama /parnicama, urezanim linijama/ sloenim u guem i rijeem rasporedu, takama, utisnutim razliitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja razliit faktura i ponavljanja oblika, ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajue reprodukcije ili 210

4. POVRINA Proirivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moi prepoznati ih i primjeniti u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje, u realizaciji kompozicionih formi primjeniti razliite teksture: grebanjem povrine, slaganjem ureznih linija /snopova linija/, utiskivanjem razliitih materija /predmeta razliite teksture/ /primjena kompozicije simetrinog i asimetrinog ritma, pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u

- Biti sposoban uoiti i prepoznati razliite tekstu-re i fakture na umjetnikim djelima i u realizaciji svog rada - Uoavanje, razumijeva-nje i ovladavanje mogu-nostima predstavljanja na svojim radovima, u sopstvenom likovnom izrazu razliitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura

prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvoenje razliitih tekstura i faktura

pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video).

- U prostornom oblikova-nju predstaviti simetrie i asimetrine oblikovne forme - Pozitivno i negativno kao nain govora u skultorskom izrazu - Usvojeni pojmovi za oblast povrina: - slikarska faktura, - rukopis umjetnika /nain nanoenja boje kistom ili lopaticom/ - skulptorska faktura, /nain nanoenja, obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: - pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture - skulptorski/kiparski/ vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun U svom okruenju i skulptorskim djelima registrovati, moi izvriti i procjeniti odnos mase i prostora - Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora, i oblika u prostoru upotrebom: - simetrinih i asimetri-nih formi,

5. MASA I PROSTOR Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije Linijski istanjena masa, ica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom - Dalji rad na potpunijem doivljavanju, analiti-kom pristupu i sagledav-anju/uporeivanju elemenata skulptorskog jezika, mase i prostora, na umjetnokim djelima i uenikim radovima - Upotrebom razliitih skulptorskih materijala, glinamol, glina, plastelin, sapun. predstaviti prostorne organizacije /forme/, putem mase i prostora - Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije - Izvoenje sloene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad, selo /ravniarsko, 211

Karakteristike oblika: - jednostavni i - sloeni oblici - simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama - pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora

Sloene prostorne strukture i

kompozicije u oblasti arhitekture - urbanizacija prostora - forme urbanih organizacija, naselje, grad, selo /ravniarsko, planinsko./

planinsko./ naselje, varo

- pozitivnih i negativnih formi

-Upotreba: - Ovladavanje sposobno-sti ( udbenika za VII razred (likovna predstavljanja trodikultura); Odgovarajue reprodukcije ili menzoinalnih oblika putem pripremljene grafofolije;dijaprojektor- linijski istanjene mase slajd;video DVD materijal;multimedija - Prepoznavanje karakte-ristika video). razliitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa, oblikovanje icom, prostorna organizacija, urbanizacija prostora, selo /ravniarsko, planinsko./, grad, naselje,

212

OEKIVANI REZULTATI Uenici nastavljaju rad na usvajanju i proirivanju znanja o nainu i mogunostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Taka i linija: - da mogu razlikovati teksturne crte /linije/, i praviti gradaciju izmeu njih - da spoznaju karakteristike i mogunosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja, osmiljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora - moi predstaviti kompozicije sa naglaenom strukturom - moi prepoznati strukturne linije; linije koje difiniu neki oblik, linije koje predstavljaju neku formu - okoristiti se primjenom razliitih vrsta u cilju ostvarivanja razliitih struktura u osmilja-vanju kreativnog rada - moi prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija - ovladavanje kstrukturnim linijama, linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ - primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika razliitih materijala/, realizacija kroz crte, sposobnost predstavljanja karaktera razliitih materijala /tekstur/ slaganjem razliitih rasporeda ukrtenih linija /rafurom/ - da usvoji termine: hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tkstura, mat tekstura, zasiena tekstura, prozrana- meka tekstura - Usvojiti pojm sruktura /ono to definie organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju/: rastresito-prhko, tvrdo-vrsto /sabijeno/ Slikarstvo: - da proiruju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvau, temperi, pastelu, flomasterima u boji, kolau, mozaiku - da proiruju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakteriu odreeni oblik/ - da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje - da proire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje, u cilju predstavljanja prostornosti, plastinosti /trodimenzionalnosti/ oblika - da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti mijeane/ boje u cilju ostvarivanja skale razliitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje - da proiruju znanje o optikom mijeanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih takica, rezultiraju treom bojom /kao rezultat daju izvedenu, koja bi se dobila i fizikim mijeanjem, ali je na ovaj nain dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcionie kolor ofset tampa - dalji rad na proirivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogunostima njihove primje-ne - dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika, upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: - da razviju sposobnost prepoznavanja, procjene i primjene simetrinih i asimetrinih plonih oblika kompozicija 213

- da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetrinog i asimetrinog rasporeda elemenata - da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ - dalji rad na savladaju znanja u pripremanju ablona za visoki tisak, linorez, gipsorez, karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija, asimetrija - dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima; grafike, crtanja i slikanja - prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije - uoavanje, usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike, pozitivnonegativno/ - usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/, asimetrija, pozitivno, negativno Povrina masa i prostor: - dalji rad na uoavanju odnosa mase i prostora, uoavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija, prepoznavanje karaktera oblika - dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /rukopis autora/, biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu - da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu - u prostornom oblikovanju, uoiti i moi predstaviti kontrast oblika i kontrast razliitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije razliitih tekstura/ - dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje razliitih tekstura - u okruenju i na skulptorskim djelima prepoznati, moi izvriti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno - biti sposoban uoiti karakteristike simetrinih i asimetrinih oblika - biti sposoban prepoznati i napraviti sloenu prostornu organizaciju, urbanistiku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture - moi izvriti analizu dijelova zgrade i uoiti formu organizacije, prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast povrina: slikarska faktura, rukopis umjetnika /nain nanoenja boje kistom ili lopaticom/, skulptorska faktura, /nain nanoenja, obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/, vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun STRUKTURA PROGRAMA 1. TAKA I LINIJA Likovno podruje crtanje:

214

Usvojiti pojam teksturne crte /linije/, biti sposoban prepoznati njihove razliitosti, istraiti putem teksturnih linija, spoznati njihove mogunosti i moi izraziti razliite teksture putem linija/crta i taaka, imjenama duina, pravaca i punoe rafure u predstavljanju razlitih tekstura. Prepoznavati u svom neposrednom okruenju, usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti razliite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja razliitih kvaliteta /vrsta/ povrina. Moi prepoznati razliitost izmeu teksturnih i strukturnih linija. Teksturne linije/crte, linije koje objanjavaju izgled neke plohe u smislu glatka, hrapava, sjajna, mat, zasiena /zatamnjena/, prozrana /svijetla/ Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i poloaja u prostoru, linije koje definiu oblik, njegovu formu i materiju. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem rafura linija, u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Razliite vrste struktura; tvrada /vrsta/, kristalna /sainjena od malih kristala /kamen granit, mramor, kocka eera i sl./, meka /tijesto, plastelin, vata i sl./ 2. BOJA Likovno podruje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uoavanja, analitikog pristupa, vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. ta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /koliina svjetla u tonu boje/, boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Optiko mijeanje boja na plohi putem slaganja takica sa osnovnim bojama /poentilizam fr. Point = taka, divizionizam/. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /mijeaju se u oku posmatraa i stvaraju utisak izvedene boje/, boje koja se dobije fizikim mijeanjem odabranih osnovnih boja. Plava i uta kao rezultat mjeanja daju vizuelni utisak zelene plohe, crvene i ute takice utisak narandaste boje a crvena i plava utisak ljubiaste. Dodavanjem veeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja, boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih takica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasienost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Na pomenutom principu optikog mjeanja boja se realizuje i kolor tisak/tampa, ofset tampa, koja je danas prisutna u svim sferama ivota. Siva boja se ostvaruje mjeanjem takica svih osnovnih boja na jednoj plohi. 3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovae se sva likovna podruja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/; crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloka za izvoenje/. Razvijanje sposobnosti uoavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem razliitih formi komponovanja, koritenjem simetrije i asimetrije. Primjena kompozi-cije sa naglaenom organizacijom kompozicije u simetrinom rasporedu elemenata. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetrinih odnosa elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim podrujima crtanja, slikanja i grafike, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloka za izvoenje/. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrine i asimetrine plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne, predstavljene u ogledalu/. Ovladavanje sposobnostima uoavanja, vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije, pozitivnih i negativnih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafikom listu /otisku/. Rad na daljem savladavanju izrade kliea i principa rada u oblasti grafike, primjene jednobojnog i viebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafikom izrazu, slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajue rafure, predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. 215

4. POVRINA U tematskoj oblasti Povrina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban sluiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. Tekstura karakterie plohu i slojevitost nanese-ne boje, a faktura predstavlja rukopis, odnosno nain na koji je boja nanesena na neku plohu. Boja nanesena u jednom smjeru, kruno, u razliitim smejrovima /pravcima/, tanjim ili debljim /irim/ kistom. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moi predstaviti kontraste razliitih tekstura, pozitivnih i negativnih oblika. i primjene simetrije i asimetrije. Koritenje i upotreba razliitih materijala koji su podesni za realizaciju razliitih tekstua /povrina/ glina glinamol, plastelin i sl. u cilju predstavljanja; hrapavo, izbrazdano, izgrebano, neravno, uglaano, ravno 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, graenje, primijenjena umjetnost i dizajn. Od uenika se oekuje da u svom okruenju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, mogu registrovati, analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sainjen/ odreenim materijalom, onda on predstavlaja masu. Masu definiemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Masa i prostor, kao naizmjenine forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetrinog rasporeda prostornih elemenata. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. Usvajanje od strane uenika pojam linijski istanjena masa, ili masa koja ima izuzetno malen volumen, i koja moe da se organizuje na takav nain da se sa njom ostvaruju sloene kompozicione forme /oblici/. Arhitektonske i urbanistike organizacije u formi izraavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. Primjena arhitektonskih /urbanistikih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije, asimetrije, odnosa pozitivno i negativno. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost, koja se ogleda u odnosu velikih istih ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /graevinskim/ materijalima. Prilikom pravljenju urbanistikog rjeenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskoritenost/, infra struktura, saobraajnice, pjeake staze, namjena prostora i objekata svim sferama ivota, zelene povrine /parkovi/, igralita za djecu i funkcionalnosti prostora.

216

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu, podrazumijeva sintetiko koncipiranja vizuelnog doivljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno steenim znanjem, bogaenjem novim likovnim sadrajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doivlja-vanja likovne umjetnosti, odnosi se fazu likovnog izraavanja vizuelni realizam. Pristup doivljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a miljenje apstraktno. Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rijeavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja, koja ine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Za oblikovanje na plohi kroz podruja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, izvedbenih predloaka/ Oblikovanje u prostoru kroz podruja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje idejno rjeenje/ Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Razreda, /to trenutno nije sluaj, od 13 razreda/. 1. TAKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazovanje. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta ukljuena u realizaciju u toku kolske godine. Ovakav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veu preglednost u sistematizovanju gradiva koje uenici trebaju usvojiti i njegovo logiko ponovno 217

proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadraja i znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada uenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju i razrijee ga putem likovno tehnikih sredstava. Taj proces kod uenika razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiraje likovno oblikovnih temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmiljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema, sposobnosti analize i vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih uenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja. Poticajne preferencije su motivi teme /likovni sadraji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju ueniki doivljaji i spoznaje. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive 3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ - iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, muzika, muziki spotovi, znakovi vizuelnih komunikacija, palakati /sportski, muziki, kulturnih deavanja/, objekti, pojave u prirodi, biljke.. - sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /pria, roman, pripovjetka, poezija/, matematike, prirode i drutva, glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene kulture i kulture ivljenja - iz narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee - znaajna umjetnika ostvarenja iz svjetske likovne /batine/ umjetnosti - likovni i kompozicioni elementi; shodno uenikom uzrastu razrjeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ - nevizuelni poticaji; emocije /osjeanja/, ulni poticaji, srea, tuga, strah, muzika, vjetar... POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura, hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tkstura, mat teksturazasiena tekstura, prozrana- meka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono to definie organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju/: rastresito-prhko, tvrdo-vrsto /sabijeno, kompaktno/

218

SLIKANJE: proirivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja, stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/, optiko mijeanje boja /boje se mijeaju u oku posmatraa i nataj nain ostvaruju utisak, privid izvedene boje/, slikarska faktura, rukopis umjetnika /nain nanoenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proirivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, pozitivno, negativno, viebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: - Usvojeni pojmovi za oblast povrina: skulptorska faktura /nain nanoenja, obrade materi-jala/, pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture, skulptorski/kiparski/ vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun, linijski istanjena masa, oblikovanje icom, prostorna organizacija, urbanizacija prostora, selo /ravniarsko, planinsko./, grad, naselje OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s obzirom na to da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navka, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata: estetskog psiholokog pedagokog. Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi odraz unutranjeg stanja ivota /due djeteta i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loi. injenica je da se nastavnik u razredu susree sa uenicima koji su nadareni i onima koji nisu, i sa opravdanjem se postavlja pitanje ta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti, da uenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti kanjeni slabim ocjenama zato to je priroda zaboravila da ih obdari sposobnou za likono-kreativno izraavanje /zato to ne posjeduju likovni talenat/. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta; 1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Likovnih sadraja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /nauiti/. Dakle, uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima da usvajaju likovni jezik i njime se izraavaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji dijete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture. To znai da nastavnik, dobar pedagog moe 219

iznai nain za rijeavanje tog problema uzimajui u obzir trud /zalaganje/, aktivnost na asu, elju za postizanjem rezultata i sl. Nema loih djeijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetno-sti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju percipirano, da doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono to treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godinjeg programa rada i da se bazira, u najveoj mjeri, na usvajanju ponuenih programskih sadraja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema, i likovnog jezika/, u okviru individualnih mogunosti svakog pojedinog uenika. To je razlog da u okviru redovne devetogodinje osnovne kole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama, jer bi to znailo da se treba stepenovati sloenost programa, a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa sloenosti, to bi znailo da ako imamo pet nivoa pet razliitih programa. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogunostima svakog od pomenutih kategorija uenika, to u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i sloenosti redovnog programa, sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim kolama.

220

MUZIKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED

221

STRUKTURA SADRAJA I PJEVANJE I SVIRANJE II SLUANJE MUZIKE IIIMUZIKE/ GLAZBENE IGRE

MUZIKA /GLAZBENA KULTURA (1 sat sedmino 35 godinje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
PODRUJA UENJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA
Uenici bi trebali znati i razumjeti: - vanost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvoenja pjesama, muzikih igara ili brojalica, te razumjeti da na taj nain poboljavaju kvalitetu interpretacije; - Kroz analizu elemenata interpretacije tokom sluanja, uenici/ice vre analizu djela i donose estetski sud o njima; - Sa veom sigurnou primjenjuju oznake za dinamiku; tempo, artikulaciju; - Analizirajui notni tekst uenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje; -Svjesno obrazlau najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranmana;

ZNANJE

Sticanje novih znanja i primjena steenih-upotreba usvojenih pojmova: - dinamika - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p, mp, mf, f, crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uoavanje oznaka pri sluanju muzike; - tempo - poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora), umjerena i brza tempa, - artikulacija (akcenti, staccato, portato, legato, te luk i njegova razliita primjena, ); - intonacija, pravilno fraziranje; - primjena znanja pri izvoenju ritmikih vjebi i pjesama na osnovu notnog zapisa ( razliita notna trajanja: cijela nota, polovinka, etvrtinka, osminka, esnaestinka i sve pauze); - poznaje violinski klju - poznaje i tano odreuje mjeru 2/4, , 4/4, 6/8, ( jedinica brojanja etvrtina i osmina ), - upoznaje 2/2 mjeru;

222

- stie znanja o prirodnoj, harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici sluanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objanjenja o rasporedu cijelih i polustepena) - primjena pojmova: reenica, tema, mala dvodijelna i trodijelna pjesma (mala dvodjelna i trodjelna pjesma informativno); - formiranje pojmova i njihova primjena tokom sluanja muzike: arabeska, burleska, suita, simfonijska poema, uvertira, arija, filmska muzika, bez ulaenja u analizu muzikog oblika; - upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. SPOSOBNOSTI I VJETINE Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: - razvijanje ritmike reprodukcijesloenije kombinacije, vokalne reprodukcije, obima glasa, muzike memorije, kao i osjeaja za harmoniju i vieglasno pjevanje kanoni; - prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmikim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na etiri dijela (ta-fa-te-fe); - prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu; - izvoenje ritmikih vjebi na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna, trodijelna i etvor. podjela jedinice brojanja ); - pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C - duru; - tokom sluanja pamti naziv djela, ime kompozitora i poredi ga sa drugim sluanim djelima; - razlikuje vokalna, instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela, izvoae i izvoake sastave;

- Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greke u intonaciji i u muziciranju; ukazuju na greke i ispravljaju i druge; - Prethodna muzika iskustva i muzike termine koristi u daljem uenju; - Ve formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvoenja i sluanja djela;

- Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa; - Uivanje u sve slobodnijem predstavljanju publici; - Slobodno izlau svoje miljenje i ideje i prave poreenja ostvarenog; - Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa; - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve vee, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja;

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: - Sve vea samokritinost prema sebi kao izvoau (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge, - Sve vee ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike; -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadrajima iz muzike batine BiH; - Sve vea svjesnost znaaja muzike u ivotu i potrebi uenja o muzici i i bh kompozitorima; -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne elje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba;

Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje miljenje i kritiku a potuje i cijeni miljenja i stavove drugih; - Uoava i hvali; aplauzom nagrauje najkvalitetnije izvoenje; - Ispoljava svoj odnos prema muzici i elju da je esto slua u koli, na koncertima i sl. - Samostalno se ukljuuje u muzike sekcije, a djeluje i na druge da slijede njegov primjer;

223

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Nastava muzike kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih djejih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmikim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvoenjem muzikih igara naroda Bosne i Hercegovine, upoznavanjem i usvajanjem muzikih pojmova, uenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, sluanjem muzike/glazbe i djejim stvaralatvom. Program je sastavljen tako da se nastavna graa izlae linearno i sistemom koncentrinih krugova, te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiu nova. U sreditu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega djejeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzike memorije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku kolske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predloene pjesme odgovaraju opsegu djejeg glasa, a po sadraju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Djeca i dalje ue pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje profesora i sluanje tonskog zapisa. Pjevajui i uei pjesmu uenici/ice uvruju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, reenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Pjesmu uiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). U sedmom razredu uenici/ice pjevaju lake pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C dur ljestvice, kao u estom razredu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lake pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (kola) raspolae sa nadarenim uenicima. Upoznati uenike sa nainom nastajanja povienih i snienih tonova uz pomo klavijature (jedna oktava). Upoznati a-mol prirodni, harmonski i melodijski kroz pjevanje doivljaj molskog tonaliteta. Teoretiziranje svesti na najmanju moguu mjeru. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo sluati u izvoenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Preporuuje se obrada najmanje 3. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najblieg okruenja i drugih zemalja (Hrvatska, Srbija, Poljska, Belgija, Rusija, Izrael...), ime se ostvaruje multikulturalni muziki/glazbeni odgoj. U toku kolske godine uenici treba da naue 3 muzike igre i 2 ritmike vjebe(mogu biti pripojene sviranju i pjevanju).Uenjem muzikih igara uenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je nauiti prvo pjesmu, pa zatim uiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Upoznati uenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj, bubnji-dobo (mali bubanj), bubanj na erdinu, talambas i def. Sluanjem muzike uenici upoznaju kompozicije domaih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrtene u program sa teitem na umjetniko-doivljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrednotama budu sve jasnije izraeni. U program su uvrtene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Sluanjem uenici/ice zvuno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinano i po grupama ), pjevake glasove ( djeji, enski, muki glas), hor/zbor ( dvoglasni, troglasni, etveroglasni ), vrste hora ( djeiji, enski,muki i mjeoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba sluati u cjelini sa CD-a (globalno sluanje, emocionalno) ali po 224

potrebi i selektivno. Pored umjetnikog doivljaja sluane kompozicije, sa uenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uoavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvoaa, muzikog oblika (informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa uenicima, zakljuak o sluanom djelu te ponovno sluanje istog. Djeije stvaralatvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat e se kroz djeiju primjenu novih muzikih znanja u izradi pratnje i aranmana, te sviranju na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima. Posebnu panju treba posvetiti organiziranju matovitih naina improviziranja na instrumentima, ohrabrujui djecu i potujui njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapaanja i doivljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost, kao i na izmiljanje muziko-scenskih igara. U okviru redovne nastave je hor/zbor(mlaa i starija uzrasna skupina) i orkestar (tamburaki, harmonikaki i drugi).Za hor/zbor je potrebno 2 asa sedmino po dionici (dvoglasni hor 4 asa). Za orkestar je potrebno 2 asa sedmino za svaku grupu instrumenata. Pored redovne nastave, vanu ulogu ima vannastavna aktivnost koncipirana kao izborna nastava i nastava koja ukljuuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, sviranje pojedinih instrumenata prema interesu uenika i mogunostima nastavnika,formiranje kluba ljubitelja umjetnike muzike itd) . Mlai hor/zbor ine uenici od treeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a uenici od 6. 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( dvoglasno i troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najvii stupanj muziciranja ima najsnaniji efekt u muzikom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zasluuju svoje mjesto u godinjem programu rada svake osnovne kole. Posebno zainteresovane i talentirane uenike treba ukljuivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muziku/glazbenu kolu.

225

RAZRADA SADRAJA
SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOST UENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)

I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR
1. Stoljee ljubavi, Slavko Oluji, stihovi Read Hadrovi, 2. Kako je divna, Julio Mari, stihovi Miroslav Kovaevi, 3. Ispraaj zime, N. R. Korsakov, 4. Simpatija, tekst i muzika: Ajka Kolakovi, 5.Prijatelj, tekst: Mahir Vehabovi, muzika: Belkisa Vehabovi, 6.Nek' svud' ljubav sja, Belgija ili Kad se pjeva, narodna iz Poljske, 7. Podmoskovske veeri, Rusija, 8.vrsta volja, L.V. Beethoven, odlomak iz opere ''Fidelio'', 9. Do banana, Minja Subota, kantautor, pjeva Minja Subota i djeji hor, 10. Moja mala djevojica, pjevaju Zdenka Vukovi i Ivo Robi, 11.Bulbul mi poje, zora mi rudi, 12.ija je ono djevojka, 13. Tamburalo mome uz tamburu, 14.Hajde duo da aikujemo, 15.Hej ja zagrizoh areniku jabuku, 16. Moj beharu, ko li mi te bere, 17. Jeam ele Tuzlanke djevojke, KANONI 1.Troglasni kanon, Joachim Denhof, 2.Shalom Chaverim, jevrejska

- Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona uenici/ice obogauju fond pjesama i uporedo proiruju teoretska znanja: - uoavaju i odreuju karakter pjesme, mjeru, tempo, dinamiku, i primjenjuju ih tokom izvoenja pjesama; - poznaju notna trajanja, pauze, violinski i bas klju; - prihvataju korekcije i potuju pravila (preciznija intonacija, artikulacija, dikcija, disanje, fraziranje); -imenuju solmizacijom abecedom tonove iz niza c1 c2 u violinskom kljuu, i

- Kod uenika/ica se poboljava vokalna reprodukcija, razvija muzika memorija i proiruje obim glasa, - Uenici/ice osjeaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza'; -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i etiri dijela; -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji; - Samostalno istraivanje i ukljuivanje u sviranje pratnje pjesmi; -Poznaje mogunosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi; - muzicira samoinicijativno i bez podsticaja, - aktivno uestvuje u izradi aranmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa osjeajem sigurnosti;

-Vri samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih;

- Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o znaaju svakog pojedinca u horu ili orkestru
-Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom; - Uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet, te esto pjeva i svira;

-Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kua; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) ; -Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata k,ao vrijednosti; -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranmanom; - Kroz svoje ponaanje i uestalo muziciranje pokazuje da muziku doivljava i cijeni - pjevanje u kolskom horu/ zboru - sviranje u kolskom orkestru -Ponaanje u skladu sa

-Planira i osmiljava muzike igre kao podsticaj za uenje zagonetke, premetaljke rebusa; -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (uenje u koli, u porodici), -I sam uestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstie komunikaciju; -Stalno komunicira sa djecom i upuuje ih na izvore znanja pored udbenika; - Aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad pomae djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignua u poreenju sa njihovim individualnim rezultatima u estom razredu;. -Osmiljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti,

- Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvuanju. - Svjesno obavlja muzike zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe), jer zna da tako trena; -Komentarima i praktinim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici

-pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C duru; - imaju vie povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente; - sviranje na metalofonu; - izrada aranmana za sviranje na Orffovim ritmikim instrumentima; -upoznaju a-moll prirodni, harmonski

____________________
IIMUZIKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE

Izbor:
1. ota, igra ili Anterija kolo,

i melodijski,

-Shvata i razumije znaaj pokreta u plesu i kolu;

226

gradsko kolo bonjake tradicije iz Sarajeva, 2. Hercegovaki lino, Neum Klek ili Paun pase, trava raste, 3. Igre iz Sarajevskog polja, seosko srpsko stanovnitvo 4. Valcer i polka 1Dvije ritmike vjebe koje rjeavaju odreene zadatke(triola i etverodjelna podjela vremenske jedinice)______________________ _ III.SLUANJE MUZIKE: Izbor : 1. Refleks za flautu, klarinet, violinu, klavir, udaraljke, Andante, Jasmin Osmi 2. Varijacije za gudaki kvartet, (IIV), Julio Mari 3. Tri burleske, Vlado Miloevi 4. Uvertira iz opere Carmen, G. Bizet 5. Jutarnje raspoloenje i Anitrin ples iz Peer Gynta,. Suita br. 1. op. 46, E. Grieg 6. Valcer u As-duru, J. Brahms i Arabeska u C-duru op. 18., Robert Schumann 7. Brandenburki koncert br. 3 u Gduru, I stav Allegro moderato, Johan Sebastian Bach: 8. arobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noi, W.A. Mozart 9. Koncert za mandolinu i gudae u C-duru RV 425, I stavak, Antonio Vivaldi 10. Igra satova, odlomak iz opere ''La Gioconda'' (okonda), Amilcare Ponchielli 11. Tako je govorio Zaratustra op. 30., simfonijska poema, Introduction, Richard Strauss,

(doivljaj)
-Pored velikog fonda muzikih igara, pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadanu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; (informativno mjeoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nonje; -primjeuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove; - upoznaje instrumente narodnog orkestra, - izvoenje ritma na osnovu notnog zapisa, sa podjelom jedine mjere (etvrtinke) na dva,(''ta-te'; triolu ''ta-te-ti'', i etiri esnaestine''ta-fa-te-fe'');

-Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa vie sigurnosti; _____________________ __ - Uporeuje note i njihova trajanja, - tano izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima, -Predlae i izvodi pratnju, kombinuje (aranmani); _____________________ __ - Brzo pamti i pjevui melodiju kompozicije koju slua; - Uoava, uporeuje, razlikuje, samostalno i tano izvodi zakljuke o sluanom djelu ; - Samostalno odreuje karakter kompozicije - Brzo uoava i saoptava izvoaa, - Tano odreuje dinamiku (glasnou), tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno - Sposoban je da uz sluanje muzike i

-Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzikom stvaralatvu BiH sa utvrenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba uvati; (multikulturalnost) _______________________ - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmilja nove zajednike igre; _____________________ -Na razne naine iskazuje razvijanje osjeaja za lijepo: izraava utiske o sluanom djelu, komentira osobine djela, objanjava svoj odnos (zato mu se dopada ili ne dopada); esto trai da se djelo ponovno slua;

zahtjevima muzike igre; -Ukljuenje u modeliranje narodnih nonji ( prema originalu ili slikama); -Crtanje (slikanje) narodnih nonji, - Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju - Predlaganje muzike igre za priredbe; ___________________ ____ -Osmiljava nove matovite igre sa instrumentima, - Pronalaenje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvoenje zakljuaka; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama; _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja e se sluati u koli - U knjigama i tampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata (simfonijski orkestar, narodni orkestar; -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih

demonstrira i usmjerava u pravcu djeijih interesa i mogunosti , te ih stimulira direktnim ueem u kolu, -Upuuje, pomae, pokazuje simulacije na kompjutoru ukljuuje roditelje u rad; -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u koli i u KUD (praktini rad). ______________________ -Demonstrira izvoenje i sviranje; -Razvija kreativnost, djeije radne i kulturne navike; uzima uee u improvizaciji _____________________

_________________
- Shvata znaaj poznavanja umjetnikih djela kao vrijednosti, - donosi estetski sud o djelu, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja -Zna naslov djela i saoptava ime kompozitora; - Odreuje karakter djela; - Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudaki, duhaki, udaraljke) - Razlikuje izvoake ansamble: solo- pjeva ili soloinstrument, orkestar ili grupa

-Osposobljava ih i podstie za uoavanje, prikupljanje materijala i biljeenje, -Priprema i voi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan nain izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata.
-Planira termine za posjete kulturnim ustanova i biljei ih na kalendaru

-Biranim rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvoae i kompozitore - Insistira da prisustvuje uivo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponaanja kad slua izvoenje djece u razredu i na koncertu

227

timpani, 12. Runolist, austrijska narodna, iz mjuzikla Moje pjesme moji snovi (The sound of music, Richard Rogers) 13. XIV Rukovet, pjesma: to no mi se Travnik zamaglio, S. S. Mokranjac (enski ili mjeoviti hor) 14. Na asu pjevanja, Cherubini, Kanon (djeji hor) 15. I opet mi dua za tobom sanja ili Proljee iz filma ''Moj brat Aleksa'', muzika: Ranko Rihtman, stihovi: Aleksa anti, pjeva Dragan Stojni 16. Djeja simfonija ( sva tri stava) J.Haydn, 17.panski ples iz baleta Labue jezero P. I. ajkovski.

orkestarskih instrumenta, hor/zbor ;

- razlikuje glasove: djeji, enski ( sopran-alt ), muki (tenor-bas); -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoenje; -Prepoznaje narodnu muziku tradiciju; -Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p, mp, mf, f, te oznake za crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo, - uoava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje accelerando ili usporavanjeriterdando )

praenje notnog zapisa uoi i primjeni muzike termine za artikulaciju, dinamiku, tempo, kao i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija, ritam, melodija, itd;

- Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzikim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu, - Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Pokazuje razvoj svijesti o znaaju muzike u porodici, koli i okolini - Shvata da muzika ima vanu ulogu za poboljanje kvaliteta ivota. ______________________ - eljom za estim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; - Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; - Uee sa zadovoljstvom u muzikim igrokazima svog razreda; - Uee u prezentaciji muzikih igrokaza na kolskoj priredbi; - eli da uestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita)

interumenata i nonji naroda BiH koje su upoznali, to ih motivie na uenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji iz regije i svijeta: te izrauju zidne panoe sa tematskim sadrajima;

-Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu uenika za izlaske iz kole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: - Prati ponaanje na koncertu, -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred; -Pisanje eseja o posjetama koncertima

- Prilikom sluanja muzike, posebno na koncertu, potuje pravila ponaanja; - Koristiti jednostavan muziki jezik za imenovanje i analizu djela; _____________________ - Samostalno smilja, uporeuje, dodaje, mijenja; - Izraava instrumentima razne ritmove iz ivota; - Pravi improvizaciju ritmike pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom rijei, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Predlae instrumente za doaravanje likova u igrokazu

_________________
IV DJEIJE STVARALATVO Izmiljanje novih pjesmica na zadani tekst - Izmiljanje teksta na zadanu melodiju; - Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: - Literarno i /ili likovno izraavanje doivljaja muzike - Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada

-Izrada zajednike makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isjeaka iz tampe sa najavom koncerata u gradu (Vodi kroz kulturne muzike dogaaje, sa vanijim telefonskim brojevima Narodno pozorite, Opera) -Posjeta najznaajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Voenje intervjua sa umjetnicima; -Posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja

_______
-Samostalno eksperimentie, istrauje, improvizira i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovrava zapoetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istrauje instrument i na njemu improvizira; -Na muziku progovara likovno ili literarno; - Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad; kreira nove aranmane za pjesme i brojalice;

______________________ - Priprema, rukovodi i planira muzike sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim odgojnim podrujima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta kolskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike djeijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi podruje u kojem je najslobodnije; - Uporeuje individualno postignue i samostalnost u kreatuvnom izraavanju;

228

gdje je kola ___________________ ___ -Predlaganje oblika muzikog stvaralatva; -Dogovaranje o improvizaciji koja omoguava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaenje pria i bajki iji se likovi mogu muzikom ozvuiti. -Izvoenje muzikog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Sam uzima uee u izradi kositma, slika za scenu itd.

229

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

230

Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti uenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kineziolokih iskustava - koja e mu omoguit samostalno tjelesno vjebanje u funkciji usavravanja psihomotorikih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja, a sve to u interesu njegovanja i zatite zdravlja i ope dobrobiti uenika. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiu se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta, koji e ueniku pomoi da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zatitu zdravlja; (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz podruja naunih disciplina kineziologije) i stekne kinezioloka iskustva (iz podruja psihomotorikih aktivnosti) za cjeloivotno tjelesno vjebanje; (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziolokog statusa; (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama; (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezio-terapijskim aktivnostima; (6) razumije, potuje i promovira ekoloke vrijednosti u duhu biocentrizma; (7) uvaava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. Polazni kriteriji za to kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost prilagoenost sadraja materijalnim uvjetima, (2) primjerenost sadraja dobi i spolu uenika, (3) sigurnost uenika, (4) korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, (5) razvoj antropolokih obiljeja uenika i (6) interes i potreba uenika. U ovom ciklusu, pored obaveznog realizira se i program koji kola mora da ponudi a uenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadraji; b) sport za sportiste; c) umjetniki sadraji (ples, sportski ples, folklor). Ovaj program realizira se jedanput sedmino sa po jednim asom, a ukljuivanje uenika je dobrovoljno. Sadraji zdravstvenog odgoja uvjetovani su injenicom da je ovaj razvojni period karakteristian ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju, koji vodi do bioloke i spolne zrelosti pojedinca, ve i po razvoju psiholokih obiljeja linosti. U tom kontekstu, sadraji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajueg karaktera a u odnosu na oekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. Po svojoj koncepciji, program uklanja granicu izmeu nastave i vannastavnih aktivnosti, zbog toga je potrebno da kola, zajedno sa drutvenim subjektima, pomae svim oblicima slobodne aktivnosti uenika (sportske sekcije, kolska sportska drutva), a u prvom redu u osiguranju strunog kadra, materijalnih i prostornih uvjeta.

231

Ciljevi, sadraji i ishodi

Ciljevi

Sadraji tetna djelovanja nikotina, alkohola, dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 3. Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vjebanja na ovjekov metabolizam, te funkciju krvoilnog, dinog i kotano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekuine u vrijeme poveanih tjelesnih napora Korisni i tetni sadraji tjelovjebe za vrijeme mjesenoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada, odmora i zabave i njen znaaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zatite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u razliitim uvjetima 1. Tranja: - tafetna tranja s predajom palice odozdo (*) - Tranje na 20 m letei 2. Skakanja: - Skok uvis prekoranom tehnikom kare iz polukrunog zaleta 3. Bacanja: - Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja - Bacanje male medicinke do 3 kg bonom tehnikom 4. Kolutanja: - Letei kolut na povienje od mehkih strunjaa 5. Vienja, upiranja i penjanja: - Podmetni saskok iz visa stojeeg prednjeg s preke (*) - Njih na preci - Razliite varijante premeta u stranu - Salto natrag odrazom iz visa stojeeg na doelnim karikama

Ishodi Posjeduje osnovna znanja o tetnosti nikotina, alkohola, dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. Posjeduje osnovna znanja o morfolokim, funkcionalnim i psihomotorikim promjenama u pubertetu. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavravanje snage i brzine, te koordinacije i gibljivosti. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vjebanja na ovjekov metabolizam, te funkciju krvoilnog, dinog i kotano-zglobnog sistema. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekuine u vrijeme poveanih tjelesnih napora.. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i tetnim sadrajima tjelovjebe za vrijeme mjesenoga ciklusa. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada, odmora i zabave i njenom znaaju za zdravlje. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zatite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u razliitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: tafetnom tranju s predajom palice odozdo te tranju na 20 m. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: skoku uvis prekoranom tehnikom kare iz polukrunog zaleta. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja, te bacanje male medicinke do 3 kg bonom tehnikom. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o leteem kolutu na povienje od mehkih strunjaa. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojeeg prednjeg s preke; njihu na preci; razliitim varijante premeta u stranu; saltu natrag odrazom iz visa stojeeg na doelnim karikama; premasima odnono na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnonim i okretom za 90; naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnonim i okretom za 90 i uspravu kroz uanj.

Uenice

Uenici

x x

x x

x x x x x x x

x x

x x x x

2. Obrazovni

2.Osnovna motorika zanja

x x x

x x x

232

- Premasi odnono na dvovisinskom razboju, saskok s premahom odnonim i okretom za 90 - Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnonim i okretom za 90, usprav kroz uanj 6. Ritmike i plesne strukture: - Engleski valcer (*) - Disco fox - Sloeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta - Okreti - Valovite kretnje rukama i tijelom - Skokovi sa spravom po izboru - Maji skok na niskoj gredi 7. Borilake strukture: - Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7. Koreografija aerobike 8. Igre: Rukomet: - ut s pozicija krila i krunog napadaa (*) - Pojedinani i grupni protunapad Koarka: - Odbrambeni stav i kretanje u odbrani - Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgo nakon dodane lopte - koarkaki dvokorak (*) - Kontranapad - zavrna akcija Odbojka: - Dizanje lopte visoko na krajeve mree - Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom kuhanje (*) - Mini odbojka 4:4 Nogomet: - Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama - Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije - Oduzimanje lopte presjecanjem (*) - Snaga: - Brzina: - Koordinacija: - Ravnotea: - Gibljivost:
2. Antropoloki 1. Motorike sposobnosti

x Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: engleskom valceru; disco fox-u; sloenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta; okretima; valovitim kretnjama rukama i tijelom; skokovima sa spravom po izboru; majem skoku na niskoj gredi.

Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek; koreografiji aerobike.

x x

Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: rukomet - utu s pozicija krila i krunog napadaa; pojedinanom i grupnom protunapadu, koarka - odbrambenom stavu i kretanju u odbrani; ubacivanju lopte u ko jednom rukom odozgo nakon dodane lopte koarkaki dvokorak; kontranapadu - zavrna akcija, odbojka - dizanju lopte visoko na krajeve mree; napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom kuhanje; mini odbojci 4:4, nogomet tehnici ubacivanja lopte u igru rukama; zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije; oduzimanju lopte presjecanjem

S potrebnom snagom i brzinom izvodi sloenije pokrete i kretanja. Odgovarajui sadraji iz: 1.2..1., 2., 3., Posjeduje neophodnu nervno-miinu kordinaciju i kontrolu sloenijih 4., 5., 6., 7., I 8., kao drugi kinezioloki pokreta. sadraji, a shodno potrebama uenika Posebnu panju poklanja usavravanju snage i brzine, te koordinacije i i mogunostima kole i okoline gibljivosti.

x x x

x x x

233

- Preciznost:

2. Funkcionalne sposobnosti:

3. Morfoloke osobine:

Odnos izmeu slobode i odgovornosti i sposobnost izraavanja samopotovanja i potovanje drugih 5. Odgojni Odnos prema tjelesnoj teini i tijelu uope Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekolokim problemima Kultura ponaanja

Postie optimum motorikih sposobnosti snage, brzine, koordinacije, gibljivosti i ravnotee. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljanje maksimalnog primitka kisika. Pozitivno utie na krvoilni sistem radom na poboljanju aktivnosti dinog sistema. Vjebama snage pozitivno utie na razvoj miinog i gustou kotanoga tkiva, te poboljava posturu, odnosno pravilan uspravni poloaj tijela. Razliitim vjebama istezanja pozitivno utie na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti, samopotovanju i potovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil ivota i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. Uspjeno kontrolira agresivnost u igri. Posjeduje ekoloke navike i aktivno sudjeluje u rjeavanju ekolokih problema. Uljudno se ponaa na satu i u koli. Aktivno, interaktivno i kreativno sudjeluje u rjeavanju problema u koli i meu vrnjacima. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje paso za ivot.

x x x

x x x

x x x x

x x x x

234

Ovaj razvojni period karakteristian je po burnom tjelesnom rastu i razvoju, koji vodi do bioloke i spolne zrelosti uenika. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispruanja i popunjavanja" pa se esto stie utisak tjelesne disharmonije. Uee mase meusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. Ove proporcionalne promjene utiu na kontinuirani razvoj motorikih sposobnosti, odnosno, dovode do odreene stagnacije ili usporenog razvoja, to uenici teko prihvaaju. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihikih obiljeja linosti. Drutveni zahtjevi, kao i bioloke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednaenosti. Pravilno voena tjelesna aktivnost moe znaajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave linosti. Obzirom da su uenici naroito zainteresirani za produbljivanje znanja i irenje sadraja rada, ovaj period je veoma pogodan za poetak sportske aktivnosti. Zbog efikasnosti vjebe i bolje motivacije, u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktikometodiki postupak nastavnika, to se, u prvom redu, odnosi na slobodniju kompoziciju asa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavravanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. etvorodjelnu kompoziciju asa treba shvatiti samo kao obavezno polazite, koje osigurava optimalne psiholoke, fizioloke i pedagoke preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka asa tjelesne i zdravstvene kulture. Na toj osnovi, sa dosta slobode, treba i komponirati konanu strukturu asa za svaki zadatak. Intezivnije se koriste metode rada kao to su: metod dopunskog vjebanja, kruno-intervalni metod, metod stanica, targent-trening i sl. Da bi intezitet vjebanja bio optimalan, treba voditi rauna o racionalnom korienju objekata, sprava, rekvizita i ostalog nastavnog pribora, te o racionalnijem korienju raspoloivog vremena za as i sl. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motorikih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kineziolokih motorikih znanja koja, upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiu razvoj linosti uenika. Uz opa motorika znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motorikih sposobnosti (koordinacije, ravnotee, brzine, preciznosti, fleksibilnosti, eksplozivne, repetitivne, statike snage i dinamometrijske sile, te (c) regulaciju morfolokih obiljeja (aktivne miine mase i balastne mase), potrebno je uenicima osigurati i mogunost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorika znanja, koja su dominantno obiljeje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklina motorika znanja, koja su bitno obiljeje tzv. borilakih aktivnosti, kao to su boks, hrvanje, judo, karate i dr., (c) kompleksna motorika znanja, daklen ciklina i aciklina, koja se susreu u sportskim igrama, kao to su nogomet, rukomet, koarka i dr., ta (d) estetska motorika znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij vaan faktor uspjeha), koja su sadrana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmike gimnastike, skokova u vodu i dr. Ocjenjuju se: sadraji oznaeni sa (*) Procjenjuju se: morfoloke osobine, funkcionalne i motorike sposobnosti uenika u odnosu na njihovo inicijalno, stvarno i oekivano stanje osobina i sposobnosti. Testiranje uenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti uenicima lini karton tjelesnog razvoja.

235