P. 1
NPP 7 Razred

NPP 7 Razred

|Views: 1,871|Likes:
Published by mikimaric

More info:

Published by: mikimaric on Apr 05, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/10/2014

pdf

text

original

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA TUZLA KANTON Ministry of education, science, culture and sports

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

110

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI GODIŠNJI SEDMIČNI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 35

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija /Zemljopis Historija /Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička /Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj Religijska kultura/Vjeronauka

111

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

112

Sidran: San o Bašeskiji Epika Ć. šaljiva. domoljubne i šaljive pjesme Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni historijski romani Fantastična pripovijest i Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. Ilić. upotrebljava ih u vlastitome tekstu Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 Epika Fabulapokretači fabule. Dizdar. teksta Određuje pokretače radnje. kontrast Vrste -pejsažna. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne.NPP ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE ŠKOLE Književni tekstovi Lirika D. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. inverzija. Vanjka K. Sijarić. sredstva zaustavljanja radnje Razumije. Voćka poslije kiše T. Sarajevski ljetopis (odlomak) N. Jesenjin. Čukovski. Akvarel S. Pjesma o keruši V. Pjesma o peru M. P. opkoračenjestanka u opkoračenju. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Z. Poslije djetinjstva A. Čistač obuće Broj sati Književnoteorijski pojmovi Ritamintonacija. deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojnoobrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. Humo. Zapis o zemlji E. Bakine naočari M. Šop. zaustavljanje fabule Lik-psihološkoetička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji. Antić. inverziju. Egziperi. Kišević. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. Ibrahimbegov ćošak A. Hrt (odlomak) S. Bruckner.Bašeskija. Čehov. U poznu jesen D. Ujević. Sadako hoće živjeti R. James Cook 2 2 2 Granične književne vrste: Uočava glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti 113 . Pavlović.M. Komanči (odlomak iz pustolovnog romana) Grmljavina stada) A. Lampa na prozoru H. stanka. Ćorović.Mali princ (odlomak) M.Grey. Trifunović. Nešto važno da ti kažem Nerkesi. Dažd N. Cesarić.

Nenad Radanović:Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. putopisa i dnevnika Uočava glavne značajke drame: dijalog.. dnevnik 2 2 2 Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Uočava razliku između ljetopisa. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. Šehović. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11.Mark Tven: Kraljević i prosjak 12. Branka Primorac:Maturalac 8. Ogrizovića Narodna romansa ( izbor) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) izbor ljetopis. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. likovi Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 9 Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. balada) Odlomak drame Hasanaginica M. Dnevnik Ane Frank 114 . Jazavac pred sudom (odlomak) F. Alija H. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 6. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 7.(odlomak) I. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 13. Kočić. Zijo Dizdarević Pripovijetke ili Teme Nafije Sarajlić 5. putopis. putopisa i dnevnika Uočava razliku između drame i drugih književnih vrsta 2 2 2 1 2 Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karakteristike usmene književnosti 2 LEKTIRA ZA SEDMI RAZRED: 1. Sekulić. Egziperi: Mali princ 4. Oslo pod snijegom (odlomak) P.

god. Razlikovanje glagola po neprijelazne i predmetu radnje povratne glagole Razlikovati svršene nesvršene glagole Prepoznati infinitiv njegove završetke Prepoznati i glagolske pridjeve i Razlikovanje glagola po vidu Glagoli po vidu 1+1 Infinitiv osnova i završeci) Glagolski glagolska imenica (infinitivna 1 i Razumije ulogu infinitiva u Razumije ulogu tvorbi infinitiva u dopuni glagolskih oblika glagola upotrebljava Uočava glasovne promjene u gl. Razlikovanje temeljnog (osnovnog) Prepoznaje osnovne čestice značenja od prenesenog (da. prezent pomoćnih glagola Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu premamorfološkim 115 . proširenog) ne. sprezanje/ 1 +1+1 konjugacija. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju pridjevi i 2 tvoriti Pravilno glagolske pridjeve Prezent. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. te riječi iz zavičaja primjerima.46 SATI Odgojnoobrazovni Minimalni ishodi učenja Broj časova ciljevi Uočavati nenaglašene Pravilno pisanje i izgovor riječi i pravilno ih nenaglasnica/atoničkih čitati u izgovornim riječi cjelinama Maksimalni učenja ishodi Naglašene i nenaglašene 1 riječi (naglasne cjeline) Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Riječi za imenovanje 2 pripadnosti mjestu. li. doista. (dopunskog.Programski zahtjevi RJEČNIK I GRAMATIKA . sigurno) Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. neprave i uzajamno povratne Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Čestice ili riječce 1 (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI 1+1 Riječi s konjugacijom (ponavljanje) Razlikovanje glagola po značenju Glagolski oblik/osoba i broj 1 Prepoznavati glagolski Razlikovanje glagola po oblik/osobu i broj predmetu radnje i po vidu u rečenici Glagoli radnje po predmetu 1 Razlikovati prijelazne. naravno. kraju. za) značenja riječi Uočiti da možemo preoblikovati uređenje česticama Razlikovanje glagola po rečenično značenju Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. zemlji – narodu Temeljno i preneseno 1 značenje riječi Uočavati riječi koje Uočava preneseno značenje Razlikuje književne i pripadaju familijarnoj riječi na jednostavnim neknjiževne riječi leksici.

tvorbu i Upotrebljava gl. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Izricanje prošlosti 3 + 1 aoristom. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3.glagola Perfekt 1 +1 obilježjima (osoba i broj) i jotaciju u prezentu futurski Prepoznati perfekt i Prikladno upotrebljava Uočava razumjeti njegovo perfekt u perfekt osnovno značenje govorenju i pisanju Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prepoznavanje aorista imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika i Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. imperfektom i pluskvamperfektom Može zamjenjivati aorist. i službu Prepoznaje imenski Uočava da glagoli riječi u rečenici predikat. Glagolski prilozi 2 +1 Uočiti značenje. neličnih te prostih i složenih glagolskih oblika u lične i nelične oblika rečenici i zna tvorbu Vrste rečenica po značenju Prepoznaje vrste rečenica i sastavu Prepoznaje imenski predikat u rečenici Uočiti značenje. dodatke otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikovati predikat od imenski Prepoznaje imenski predikat Predikat – imenski i 1 glagolski 116 . subjekat. Samostalno spreže glagole u futuru I. razlikovati. l. jed. priloga u rečenici Sistematizacija znanja o 1 glagolskim oblicima REČENICA Jednostavna proširena rečenica 1 1+1 Razvrstava glagolske Zna razliku između ličnih i Uočava službu oblike na proste i složene. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Izricanje futurom budućnosti 1 + 1 Prepoznati. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed. priloge u službu u rečenici govorenju i pisanju Objašnjava službu gl. i II. molbu i zabranu Izricanje zapovijedi i 1 molbe imperativom Kondicional I i II 2 Prepoznati i razlikovati Pravilno koristi kondicional Uočava i razumije kondicional prvi i I. u značenje i tvorbu drugi te njihovu tvorbu govorenju i pisanju kondicionala II.

PRILOZI . društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u Prepoznaje objekt u rečenici rečenici. priloga u rečenici Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata količina.glagolskog predikata Vrste predikata Priložne rečenici (uzrok. riječce . temeljno i preneseno značenje riječi. Razlikovati Razlikuje direktni i direktni i indirektni objekt. apozicija Složena rečenica 1 1+1 Uočavanje u tekstu Pojam složene rečenice Uočava više predikata u Razlikuje složenoj rečenici zavisnosloženu od nezavisnosložene rečenice Razlikuje i navodi glavne osobenosti u razvoju standardnog (književnog jezika) Razvoj standardnog 2 Prepoznavanje kulturnog.1 čas REČENICA.2 časa GLAGOLI ( glagolski vid.1 čas GLAGOLSKI NAČINI I GL. lingivstičkog u razvoju standardnog 19. društvo) oznake 2 u 1 Uočavanje u tekstu Razlikuje glagolski i menski Prepoznaje složeni predikat glagolski predikat Objašnjava službu gl. prezent) 2 časa GLAGOLSKI OBLICI ZA PROŠLOST . prijelaznost ) .1 čas GLAGOLSKI OBLICI . indirektni objekt Uočavanje u tekstu Razlikovati pridjevni imenički atribut i Prepoznaje apoziciju atribut Objekt (direktni i indirektni) Objekt i odredbe averbijalne 1 Atribut: pridjevni atribut 1 i imenički atribut i Razlikuje pridjevni i imenički atribut Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa i Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Apozicija (pojam) 1 Prepoznati apoziciju Prepoznaje apoziciju atribut Atribut. Uočava historijske periode (književnog) jezika do sociološkog.1 čas GLAGOLSKI OBLICI ( infinitiv.5 časova 117 . stoljeća identiteta u razvoju jezika (književnog jezika) -Bosanski.1 čas FUTUR I i II . 1 Primjenjivati i uočavati Uočava priložne oznake priložnu oznaku uzroka.sistemaztizacija.REČENIČNI DIJELOVI . hrvatski i srpski jezik NAPOMENA: Časovi za ponavljanje i utvrđivanje gradiva: RJEČNIK ( naglasnice.

imenica i pridjeva.KULTURA IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Pričanje događaja retrospektivnim slijedom izlaganja Pričanje doživljaja retrospektivmim slijedom izlaganja Pričanje događaja uz upotrebu opisa pejzaža Pričanje doživljaja uz upotrebu opisa lika Odgojno-obrazovni ciljevi Broj časova 1+1+1 Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama.Uočavanje stilske funkcije glagola.uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje.visina i jačina glasa 1+1+1 1+1+1 ČITANJE I SLUŠANJE Interpretativno čitanje lirskih.uticaj društvene sredine na lik Redoslijed pojedinosti u dinamičnom opisu. PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 1+1+1 DESKRIPCIJA DESKRIPCIJA Opis portreta Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Vanjski i unutrašnji portret.usmjereno čitanje Dvije pravopisne vježbe 1 1 PISANJE Dva školska pismena zadatka 2 2 118 .boja.osjećanja i postupci lika.rečenična intonacija. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja:u sebi. vizuelni i akustični elementi.funkcija glagola u opisu Služiti se govornim vrednotama:rečenični naglasak.

ć..) Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja(gradske četvrti.šaliti se.-je.RAZRED Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva.) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju 1 1 1 Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene(č..).pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati radni glagolski pridjev u m.trgova i ulica.smjeti.jd.pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe(se) uz povratne glagole.dijelova naselja. pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagole Pisanje infinitiva i radnog glagolskog pridjeva(m.čija osnova završava na – je(htjeti.jd.parkovi) Pravilno pisati i govoriti povratne glagole(smijati se.živjeti.r.dijelovi sela.oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica(zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici(odvajanje apozicije.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS ZA 7..pisanih vokativa.nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika(apostrofa) i točke/tačke sa zarezom 1 1 1 Prepoznati i pravilno pisati izostavnik i točku sa zarezom 1 119 .-ije u gl..trgovi.nabrajanje rečeničnih dijelova.r.ulice.

dinamična kamera.uočiti sličnosti i razlike između prikazana kvadratima 1 filmskog kadra i kvadrata stripa(plan i ugao gledanja) NAPOMENA ZA 7.kvadrat. 1 rasvjeta) Izražajna sredstva stripa: Prepoznati izražajna crtež. RAZRED Književnost.fabula sredstva stripa.43+ 8x2 lektire: 59 časova Jezik: 46 časova Kultura uzražavanja: 24 časa Pravopis i pravogovor: 7 časova Medijska kultura: 4 časa Ukupno: 140 časova 120 .panorama) Filmska maska.MEDIJSKA KULTURA Filmska izražajna sredstva Kadar. plan Prepoznati izražajna sredstva u filmu.gluma.scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva 1 Knjiga-film:Mark Tven:Kraljević i prosjak(igrani film) 1 Pozorišna izražajna Pozorišna i zražajna sredstva:govor.kostimografija.vožnja.kostimografija (scenografija.sce sredstva u predstavi nografija.pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma(statična kamera.ugao snimanja.

Čitanje i pisanje svrstava se među najvažnija sredstva za napredovanje učenika u obrazovanju. Posebnosti u radu s učenicima s OŠTEĆENJIMA VIDA Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu. rječnici. srpskog jezika mogu se razvijati interesi i potrebe učenika za istraživanjem jezika.lupe . Učenicima sa ošećenjima vida treba obezbijediti: . dodatnim učenjem rječnika.obične ili specifične sveske sa jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti . U osnovnim školama postoje vannastavne aktivnosti koje potiču i razvijaju darovitost učenika. lično napredovanje i kvalitetniji život u zajednici.meke olovke koje ostavljaju deblji trag ili flomastere odgovarajuće debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini . a za učenike kod kojih je tip i stepen teškoće takav da ne mogu ovladati čak ni modifikovanim programom (koji sadrži minimalne programske zahtjeve nastavnog predmeta) treba uraditi individualni obrazovni plan. hrvatski.UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA Redovnu osnovnu školu pohađaju učenici sa različitim odgojno-obrazovnim potrebama . Prijedlozi za rad s učenicima s teškoćama u razvoju 1. gramatike. u pisanju. te disleksičnim ili disgrafičnim učenicima. Darovitim učenicima se može ponuditi da se obaveznim temama bave u većem obimu samostalno pronalazeći nastavnu građu (enciklopedije. potrebno im je ponuditi i različite sadržaje iz bosanskog.odgovarajuće osvjetljenje . DAROVITI UČENICI Darovitost učenika može biti različita. srpski jezik i književnost strukturiran je od nastavnih područja koja se adekvatnim didaktičko-metodičkim postupcima mogu prilagoditi učenicima različitih obrazovnih sposobnosti. hrvatskog.daroviti učenici. Učenje čitanja i pisanja predstavlja veliki napor i izazov učenicima s poteškoćama usvajanja čitanja i pisanja.. učenici s teškoćama u razvoju.više vremena za pojedine aktivnosti na času . mediji…) ili bave različitim projektima.udžbenike i pisani didaktički materijal na crnom tisku primjerene veličine slova . višejezicni učenici. učenici kojima je neki drugi jezik maternji itd. Dodatnom nastavom iz bosanskog. Za učenike sa teškoćama treba uraditi prilagođeni program rada. pravopisa. glumi. Nastavni program za predmet Bosanski. hrvatskog. 121 . Za darovite učenike svaki nastavnik će na osnovu programa za nastavni predmet oblikovati poseban program u zavisnosti od potreba i mogućnosti učenika. npr.diktafon. recitovanju. UČENICI S TEŠKOĆAMA Sastavljanje liste onoga u čemu je dijete uspješno predstavlja dobru osnovu za razvijanje strategije podrške i postavljanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva programa za svako dijete za koje se radi prilagođeni/individualni program. nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. Osim otkrivanja i poticanja njihovih darovitosti. srpskog jezika I književnosti.

brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka .obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom. . koristiti mnogo konkretnih primjera zadavati manji broj zadataka rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski uputiti učenika u tehnike bržega zapamćivanja te da uči uz pomoć mapa uma koje će samostalno izrađivati. dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja..češće primjenjivati pismene ispite znanja.tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu.podsticati grupne oblike rada . pitanja zapisati na tabli ili nastavnom listiću. 122 . filma. U realizaciji nastavnog časa i planiranju didaktičko-metodičkih postupaka poželjno je motivaciju temeljiti na iskustvu učenika ili iskustvo stvoriti na temelju slika.učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti. dodirne kod obrade novih sadržaja. primjer. pojmove i definicije i po potrebi dati dodatna objašnjenja.fiksiranje papira za pisanje ili sveske za radnu podlogu. .ne oponašati učenika niti dopustiti drugima da to čine . pravilo. Posebnosti pisanja: . a zatim posegnuti za pisanjem. sažete.osigurati primjereno radno mjesto .2. tišim i laganijim tempom . Prilagodbe u radu za učenike s JEZIČNIM I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU: predvidjeti duže razdoblje za usvajanje leksičkih i gramatičkih pojmova koristiti različite vrste podražaja – vidne. slušne. smirenim.ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji . slika. neposrednim prirodnim kontaktom itd. služiti se individualiziranim nastavnim listićima. Posebnosti u radu s učenicima S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU Prilagodbe u radu za učenike s POREMEĆAJIMA GOVORA: . jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje učenik mora naučiti u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica. često provjeravati razumijevanje. 4. U komunikaciju sa učenicima koji imaju oštećenje sluha neophodno je obratiti pažnju na jasno i razumljivo govorenje i ujednačenu brzinu izgovora. U komunikaciji sa učenikom treba postavljati kratka. Programski sadržaji se prilagođavaju učenikovim mogućnostima tako da. koristiti prerađene. odnosno na mjestu odakle može i lakše ostvarivati vizuelni kontakt s nastavnikom (u ovisnosti od rasporeda sjedenja i oblika rada). Posebnosti u radu s učenicima S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA Uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme i pomoć u kretanju. jednostavna pitanja. Posebnosti u radu s učenicima S OŠTEĆENJEM SLUHA Uz akustični hendikep pojavljuju se i sekundarni poremećaji u govoru. stalno provjeravati je li učenik razumio sadržaj. Učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda. Posebnosti se uglavnom odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku. 3. a govorne vježbe su od velikog značaja...

U planiranju rada sa ovim učenicima nepohodno je sistematski i kontinuirano: .) 5. Posebnosti u radu s učenicima SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA Programski sadržaji prilgođavaju se mogućnostima učenika i primjereni su njegovim sposobnostima.izrađivati sredstva koja učeniku omogućuju postepeno perceptivno spoznavanje apstraktnih sadržaja (originalan didaktički materijal) .bitne činjenice i sl.pojednostaviti sadržaja uz povezivanje s potrebama i iskustvima iz svakodnevnoga života učenika. manjih nastavnih cjelina (usmeno ili pismeno. .sadržaje teorijskoga tipa sažeti isticanjem bitnoga. 123 . ovisno o tome koji način provjere znanja je učeniku lakši).davati učeniku dodatno vrijeme za rješavanje zadataka . .primjenjivati adekvatne.učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz više objašnjenja.koristiti različite edukativne kompjuterske igre.poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti . .- pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika ili koristiti samo usmeno provjeravanje kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (učeniku se mogu u diktafon izdiktirati obaveze za rad kod kuće.vršiti češće provjere kraćih.omogućavati sticanje znanja kroz igru . individualizirane nastavne listiće i različite didaktičke igre . vježbi i ponavljanja. .

STRANI JEZIK ENGLESKI (prvi i drugi) NJEMAČKI (prvi i drugi) () 124 .

potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. jelovnici. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati. u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. kratka pisma. poruke. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje.3* i djelimično nivoa A2.3 za sve četiri jezičke vještina i A2.ENGLESKI JEZIK (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. natpisi na javnim mjestima. na pošti.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje 125 . pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice. * A1.

dirty 126 . upitni) gramatiku. rječnik.brojive i nebrojive family gatherings . which.igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: . željeznički kolodvor. the. geography. mjesta . ours. razred Osnovna škola 7 godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Funkcije i vještine Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi . an. .yours. all. događaja. social customs itd. that a meal in a restaurant. npr. seasons of the year.prepričavanjem kratkih tekstova .odgovaranjem na pitanja .tačnih/netačnih tvrdnji .Vrijeme i godišnja doba. . (a) litle possessions. few.nepravilnu usporedbu pridjeva rječnik. npr.Svijet životinja. Gramatika Vokabular Funkcio nalno osnovno znanje Učenici će ponavljati ili učiti nove Učenici će ponavljati ili učiti: riječi vezane za zadane teme.NASTAVNI PLAN I PROGRAM Stupanj /razina 7. anything. Imenice: .pokazne pridjeve: this (girl).prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova . osnovni . what.izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: .kratke opise ljudi.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. pets. much.Slobodno vrijeme. names of some meals. . description of glagola climate. working conditions. Past Simple pravilnih i nepravilnih prošireniji rječnik. npr. any. osnovni rječnik. osnovni . something. Zamjenice: school curriculum. Pridjeve .slaganje i neslaganje vezano za zadate teme . those (boys) . what.upitne (who. its. some. prošireniji Present Simple rječnik. vezane za zadane teme i niječni. predmeta. which. prošireniji rječnik.davati specifične obavijesti . his. ordering or serving .neodređene (somebody. npr.pravilnu/nepravilnu množinu . nobody. npr. climate. itd. (a) Životni uvjeti. poštu.označavanjem: . npr.opisivati: . expensive.koristiti javne usluge (npr. npr.sastavljati dijaloge . npr. Future Simple Present Continuous za izražavanje Osim stalne nadogradnje svog budućnosti rječnika. .posvojne pridjeve preparing meals. osnovni rječnik. Afikse. aerodrom) .Determinatore . climate. these.odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika . . whose) . telefon. zero rječnik.Zdravlje. nothing) people. one’s) područja i druge zemlje.članove : a. outings itd.govoriti o prošlim događajima i aktivnostima .Moja zemlja. geography. zdrava ishrana.Zemlje engleskog govornog theirs. domestic and wild Brojeve: redne: 1-100 animals Glagole: . that.predmete .ispravljanjem pogrešaka. those) .rješavanjem zadataka višestrukog izbora . Past Continuous particular weather. fraza i rečenica .sudjelovati u razgovorima na zadane teme . employment. some extra. people .ljude . prošireniji rječnik. predmete.određenih riječi.upitne pridjeve.diktate . učenici će naučiti koristiti: Going to -oblik Glagole be.Obitelj. supermarket. anybody. npr.spajanjem stubaca A i B . nešto prošireniji . sports and games Present Continuous . whose unemployment. teme . npr.recitiranjem recitacija i pjesama rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih/netačnih tvrdnji .osobne (padež subjekta i objekta) curricular activities .svakodnevne aktivnosti . . these (girls).popunjavanjem praznina b) ČITANJE I REAGIRANJE Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: .Škola.pridjeve neodređene količine i broja. dopunjavanjem nedovršenih rečenica PRODUKCIJA a) GOVORENJE Učenici će: .pokazne (this.posvojne(mine. npr. npr. culinary art (boy). many.prošle i sadašnje događaje -uspoređivati .osobe.izražavati: . have/have got (potvrdni.Opisne pridjeve vezane za zadane transport itd. hers.

care about us itd. walk a dog. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi. dirty-clean.If.could.mjesta itd. ask-answer.redati riječi u rečenice Modalne glagole: can . npr. but.Vremenske rečenice . npr. selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 127 . vezane za zadane teme. crylaugh Složenice. have to. will. vezane za zadane teme. orange juice Kolokacije. because itd. would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način. vezane za zadane teme.pisma dopisnom prijatelju itd. sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and.rečenice ( prvi tip) .Red riječi (red riječi tipične rečenice) Antonime. npr. guitar lessons. must. . school choir. discuss a subject. may. Rečenice: . or. .

I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.koriste samostalno udžbenike. običaje.Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. mijenjati metode rada . komunikaciji. a u okviru datih tema. nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. . navike drugih ljudi itd. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. te razvija njegove kulturološke. slobodnog vremena učenika. estetske i intelektualne sposobnosti.Naučiti da poštuju tradiciju. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. podstiče kreativnost. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. uz punu slobodu 128 .koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . ako je potrebno. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče . načina življenja a u okviru datih tema. i njegovim doživljajima i uzrastom. na ono što učenike interesuje itd. edukacije.koriste informacione tehnologije kod učenja jezika . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. kao što je parafraziranje .

neverbalnog i verbalnog izražavanja. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata . 129 . kao što su pisanje pisama. uz pohvalu za aktivno učešće.analiziranje teškoća u procesu učenja . na prikladan način ukazati na greške. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. popunjavanje formulara. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. izvještaja. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Sredstva. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. čitanja i pisanja. izbor i prilagođenost teme. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. govora. ulogu igra i kreativnost izražavanja.dinamičnost i krativnost . koristi odgovarajuća leksika. poštuju gramatička i sintaksička pravila. oglasa. već mu nakon toga. Naravno.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. raznovrsniji i pristupačniji. kao i pravila pravopisa i interpunkcije.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje . da se logički slijede događaji koji se opisuju. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. određene pojedinačne informacije. ritma i dramatizacije .podsticanje inicijative učenika . Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. za uočavanje pojedinih detalja itd. Preporučuju se: . da bi im bili što atraktivniji. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. koliko je to moguće. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno).obogaćivanje nastave elementima igre.upotreba savremenih tehničkih sredstava . Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada . precizna uputstva. pisanje prema modelu. SMS ili e-mail poruka itd.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. umjetnosti. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama.upoznavati različite kulture i tradicije. matematike. kontrolnih zadataka. biologije. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. . diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. pismenih vježbi. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. u svakom polugodištu po jedna. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. 130 . Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Interkulturalne vještine Učenici će: . Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima.

whose) .Lične (padež subjekta i objekta) .tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) Životinje Praznici .identificirati ljude i predmete . . ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. yours…) .slušati očekujući da čuju određenu informaciju . npr. odrična. that.opisivati: . visiting relatives.Pokazne (this. school subjects.tražiti i davati informacije .locirati ljude i predmete .: ponavljanjem riječi. ispunjavanjem tabela i križaljki.izraziti na vrlo jednostavan način: 1) neverbalno. weather (rainy. these. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. anybody. upitna forma) Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.pridjeve neodređene količine i broja (some. my clothes. fire) • Škola (school premises. (vegetable/flower garden). kupovina (at the supermarket.neka raspoloženja i stanja . entertainment • Okruženje. pupils’ things.pokazne pridjeve. grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti.ENGLESKI JEZIK (DRUGI STRANI JEZIK) – 2 SATA SEDMIČNO – 70 SATI GODIŠNJE Stupanj Teme Porodica Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: .zero . nobody. extracurricular activities.upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . some musical 7.Determinatore.Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom.predstaviti sebe i druge Svakodne vni život 2. these (girls). uncle. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . sunny…) in the garden.trenutnu aktivnost . furniture. popunjavanjem 131 . odrična. jump rope). razred Osnovna škola a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. whose) . izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. outings.Neodređene (somebody. nebrojive . 2) verbalno. what. something…) Pridjeve: . . going out (library.100 Glagole: Present Simple (potvrdna. • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother. kao npr. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. the.Prisvojne (mine. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. which.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje.članove: a/an. dovršavanjem rečenica. this (girl). rake. upitna forma) Present Continuous (potvrdna.postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje. any. godina učenja engleskog jezika . that (boy). watering can). swing. those (boys) . some gardening tools (spade. buying some vegetables and fruit). usebi ili naglas. in the country (camping. friends itd. lunch box.ljude i predmete . grandfather. npr. tent. npr. much. narodi . povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd. all) .prisvojne pridjeve. gym.upitne pridjeve (what. which.brojive.at the park (slide.Upitne (who. those) . • Slobodno vrijeme . izvršavanjem uputa i naređenja. aunt. i reagirati Škola .obraćati se ljudima . seasons of the year. odnosno negativne ili netačne odgovore. swimming pool).: izvršavanjem uputa i naređenja. many.

pets (osnovni vokabular) • Praznici .emocije: slaganje. make a phone call) 132 . up – down.Složenice u vezi sa datim temama ( football. neslaganje. -ing) .recitirati. zahvalnost . PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: .igrati uloge . odrična.ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze.There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • instruments…) Zemlje i oblasti. razočarenje. pen-friend) . davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. odričnoj. west) . quickly) Prijedloge: .smjer (left.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. in front of) . opisivanjem predmeta.vrijeme . UK.vrijeme: in.. swimmingpool. Glagole: be. upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have. wild animals. zadovoljstvo. 2) verbalno.mjesto (in.: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima.. prepričavanjem kraćih tekstove. skraćenice za dane u sedmici i mjesece . east. may) .Osnovni red riječi u potvrdnoj. his house etc. p. John’s book. dopadanje. domestic.posjedovanje (have.sugerirati neku akciju (Let’s …) .ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular .dovršavati rečenice . on. to do homework. have got. right. pjevati i igrati jezične igre itd. upitnoj i zapovjednoj rečenici .sposobnost i dopuštanje (can. povezivanjem riječi u stupcima A i B. nedopadanje.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular.pisati kratke sastave na poznate teme itd.) . b) PISANJE: Učenici će: . may (potvrdna.m. redati riječi u smisaone rečenice . peoples.mjesto . upitna forma) Modalne glagole: can.pisati po diktatu . at Rečenice: .Skraćenice. hot – cold . npr.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi .davati upute i naređenja .slaganje i neslaganje . odrična. situacije ili aktivnosti itd.ispunjavati tabele/križaljke . under. USA.prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu .znanje i neznanje . basketball. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. najčešće (a. zanimanje i oduševljenje za nešto.. have/have got (potvrdna. be. do) Priloge (najčešće): . their culture (osnovni vokabular) • Životinje.prepisivati kratke tekstove .Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports.m. iznenađenje. behind.način (slowly. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: .Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow.učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .izviniti se i prihvatiti izvinjenje praznina. on.

savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. ples) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . koji se razlikuje od kulture do kulture. oblikovanje itd.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.uzvike (npr. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. i njegovim doživljajima i uzrastom. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Ovo može podrazumijevati: .kroz crtanje.: .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika. slikanje. .govor tijelom. npr. Preporučuju se: . kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. (Likovno obrazovanje) . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. estetske i intelektualne sposobnosti. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. npr. ispusti nešto ili pogriješi.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .: Dobar dan i Good morning/afternoon. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol).slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje. ili Dobar dan i Good day) .dinamičnost i krativnost 133 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. podstiče kreativnost.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. Oops! kada neko padne. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. pokret glavom kad se želi reći da/ne itd. kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. Sredstva.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. te razvija njegove kulturološke. itd. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . Shodno tome.

nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. za uočavanje pojedinih detalja itd. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. raznovrsniji i pristupačniji. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. umjetnosti. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. koliko je to moguće. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. već mu nakon toga. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. govora. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. pisanje prema modelu. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. biologije. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. uz pohvalu za aktivno učešće. izbor i prilagođenost teme. na prikladan način ukazati na greške. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. izvještaja. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. da se logički slijede događaji koji se opisuju. 134 . koristi odgovarajuća leksika. popunjavanje formulara. oglasa. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. SMS ili e-mail poruka itd. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. kao što su pisanje pisama. poštuju gramatička i sintaksička pravila. precizna uputstva. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. određene pojedinačne informacije. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. matematike.- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. da bi im bili što atraktivniji. čitanja i pisanja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili.

. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.upoznavati različite kulture i tradicije. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. 135 . diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Interkulturalne vještine Učenici će: . ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. u svakom polugodištu po jedna. pismenih vježbi. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. kontrolnih zadataka.

1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. bližoj okolini). jelovnici. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda rije či te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. nešto produženog razgovora. poslu. komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma.NJEMAČKI JEZIK (prvi strani jezik)-2 sata sedmično . Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. vlastito porijeklo. Može razgovarati na zadanu temu. č esto mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. još uvijek se primjećuje strani naglasak. naučenih izraza.3 i djelimič no nivoa A2. koji govore o svakodnevnom životu. pravi č esto greške i kod veoma jednostavnog.70 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemač kog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. izobrazbu. kratke informacije o nekoj osobi. Govor 136 . oglasi. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. prospekti. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatič kim strukturama. Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i prič a. čime se bavi. Učenik zna opisati porodicu. U svakodnevnim tekstovima (npr. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. druge ljude. porodici. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova.

posjeta prijatelju. 4. igra u parku. sport. hobi… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 137 . 6. lične podatke. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 7. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. 5. Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici.Pisanje Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešć e riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reć i). odlazak na izlet. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. 3. 2. muzej. 8. jednostavan diktat). pozorište.

npr.. Möchtest du etwas trinken?. . . . . aber sie gefällt mir. .napisati sasvim jednostavna saopćenja. aber ich habe genug Platz..tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: .. die Zirkusnummer.. Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?).razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima. . Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2.čitati rečenice i kraće tekstove. posebno ako su ilustrovane. SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: .popunjavanja tabela i sl.popunjavanjem praznina u tekstu. ..pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. . GOVOR: Učenici će: .in der Küche.. Ich möchte lieber eine Cola.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o m jestu i vremenu (npr.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. 138 . der Krimi.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. . Das Zimmer ist nicht groß.razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva.u programu kina odabrati film. pozorište. . Mathe mag ich nicht..Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: . . dir.. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjen ica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.. . Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir. -Odlazak u kino.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne. . licu množine (euer. -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein.popunjavanjem tabela.. . Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitan ja ili pitan ja koja su čuli sa kasetofona i sl.. .popuniti jednostavne formulare podacim a o sebi. plan u čenja. Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: . .der Mutter helfen.. Mein Vogel kann. Mein Lieblingstier ist. .pridruživanja slike tekstu. razumjeti mjesto i vrijeme... zahvaliti se. -Posjeta prijatelju Wie geht es d ir?.. i 3.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. muzej Wann beginnt die Vorstellung?. -pisati jednostavne poštanske karte ili email.. .razumjeti jednostavne pisane upute. Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial.dopunjavanja teksta.povezivanjem slike i slušanog teksta. -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere.. . Ich habe kein Haustier.odgovaranja na postavljena pitanja. ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. putovanja i slično).zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari. : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern.označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.

etwas mitnehmen/vergessen.preterit glagola sein i haben . zu Hause bleiben.perfekt slabih glagola Brojevi: .?. Ball spielen . ili. -rekonstruisati riječi i rečenice.igrati uloge. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). . -Odlazak na izlet einen Ausflug machen..riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.. . . .pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. -dopunjavati izostavljene riječi. aber.redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: . dijelove rečenice ili cijele rečenice.postavljati jednostavna pitanja.. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. -Zavisnosložene rečenice sa veznicima ''weil'' i ''dass'' (Er kommt nicht in die Schule. oder 139 . Was kostet. frei haben . dass wir am Freitag ins Kino gehen) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: .. onda . upitna (W-Fragen..nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. weil er krank ist) (Der Lehrer sagt. Ja/Nein-Fragen) .glavna rečenica (izjavna.voditi dijaloge prema datoj skici.. -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ .. die Clique treffen.. PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove.prijedloge sa dativom Veznike: -und. . -Vikend richtig ausschlafen.

obogaćivanje nastave elementima igre. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Izmeđ u usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. ritma i dramatizacije. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. podsticanje inicijative učenika. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. načini i postupci kojima nastavnik može pomoć i učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. I na ovom nivou (sedma godina u čenja). i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. estetske i intelektualne sposobnosti. Sredstva. 140 . neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja. govora. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. analiziranje teškoća u procesu učenja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignu ća nauke o jeziku. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. upotreba savremenih tehničkih sredstava. č itanja i pisanja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Prije svega. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.

141 . precizna uputstva. na prikladan način ukazati na greške. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. raznovrsniji i pristupačniji. popunjavanje formulara. koristi odgovarajuća leksika. Naravno. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. optimalan period za razmišljanje i pripremanje.Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. izvještaja. srpskog. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. uz pohvalu za aktivno učešće. historije. umjetnosti. određ ene pojedinačne informacije. hrvatskog i drugih stranih jezika. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. oglasa. za uočavanje pojedinih detalja itd. SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. srpskog. već mu nakon toga. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Cilj vještine č itanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. matematike. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. pisanje prema modelu. biologije. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. odnosno interdisciplinarnih projekata. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv nač in. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. izbor i prilagođenost teme. koliko je to moguće. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika.

Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Treba istać i da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. pismenih vježbi. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada.u čiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na nač in koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.upoznavati različite kulture i tradicije. 142 . Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. u svakom polugodištu po jedna. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. kontrolnih zadataka. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Interkulturalne vještine Učenici će: . . diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama.

Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr.NJEMAČKI JEZIK (drugi strani jezik) (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. koji govore o svakodnevnom životu. naučenih izraza. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. povremeno mu može zatrebati pomoć. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Govor Pisanje Znanje o jeziku 143 . u prodavnici).3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. lične podatke. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita č ak i kratke dijelove teksta. rutinskim događ anjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. vremenska prognoza). Izgovara bez poteškoća poznate riječ i ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. jednostavan diktat). Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama.

Škola (školski predmeti. Odijevni predmeti 11. Stanovanje 8. Svakodnevni život 4. Praznici 6. Moje okruženje 10.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Ljetni raspust 2. Odlazak u kupovinu 7. raspored časova) 3. Život u porodici 5. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Životinjski svijet 144 .

futur I -konstrukcija es gibt + akuzativ . sprechen) -prezent modalnih glagola mögen.iskazati mišljen je o nečem (Ich finde es super!). Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.. -popunjavanjem praznina u tekstu. poželjeti mu brzo ozdravljenje. . Deutsch finde ich super. wollen -prezent povratnih glagola .. das Wohnzimmer.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!).pitati nekog za zdravlje. -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.izvinuti se. . . Mathe. Wann haben wir Deutsch? in d er ersten Stunde.opisati ljude i predmete. -tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavaju ći zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu. -Škola das Schuljahr. . -popunjavanja tabela i sl. Geschenke. der Wunschzettel... -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.. die Küche.prezent glagola sa razdvojivim prefiksom . -Odlazak u kupovinu der Supermarkt.preterit glagola sein i haben (1. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta. müssen. : -Ljetni raspust am Meer. -Stanovanje in der Stadtmitte. Gegen Mittag komme ich nach Hause. -postavljati jednostavna pitanja. Was kostet.tražiti i nuditi pomoć.Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: .. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora. 145 . -Praznici Frohe Weihnachten! d er Weihnachtsmann. onda. . . Ich war mit meinen Eltern im Ausland..govoriti o trenutnoj aktivnosti. . jednostavne informacije i sl.imenovati odijevne predmete. GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. . npr.imenovati zgrade u gradu. im Haus. Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: . -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.sa članom u jednini u dativu (kao der Mutter helfen . . -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. i 3. -dopunjavanja teksta. .imenovati nastavne predmete. .napisati božićnu i novogodišnju čestitku.. govoriti o svojim omiljenim predmetima.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf. der Einkaufswagen. Deutsch. im zweiten Stock. im Gebirge. ili. zahlen. Wie geht es dir?) nominativ (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / Welches u nominativu Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren.. lice jednine) Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove. -odgovaranja na postavljena pitanja. .?.in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. in der Wohnung. -popunjavanjem tabela.

.. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje uč enikovih sposobnosti. -samostalno napisati kratki tekst (vođ eno pisanje). -Moja okolina der Wald.. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.dopunjavati izostavljene riječi. -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir.glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna. einen Ausflug machen…. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. hrvatskom jeziku. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Ich finde die Jacke schön und modern. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da uč enici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom.. -voditi dijaloge prema datoj skici. die Wiese. estetske i intelektualne sposobnosti. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. upitna (W-Fragen. im Bett liegen. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Brojevi: . uz punu slobodu 146 . dijelove rečenice ili cijele rečenice. Shodno tome. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. aber. . Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Prije svega. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und . oder -Ljudsko tijelo.-igrati uloge. srpskom. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu u čenja. der Park. -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. didaktič ko-metodič ke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. -rekonstruisati riječi i rečenice.

uz pohvalu za aktivno učešće. za uočavanje pojedinih detalja itd. . da se logič ki slijede događaji koji se opisuju.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. popunjavanje formulara. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. određ ene pojedinačne informacije. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. . U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje.podsticanje inicijative učenika. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora.dinamičnost i kreativnost. 147 . ritma i dramatizacije. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. koliko je to moguće.analiziranje teškoća u procesu učenja. Naravno. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom uč enju jezika su raznoliki. precizna uputstva. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. pisanje prema modelu. SMS ili e-mail poruka itd. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. izvještaja. . . Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. č itanja i pisanja. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. na prikladan način ukazati na greške.upotreba savremenih tehničkih sredstava.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. . oglasa. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji.obogaćivanje nastave elementima igre. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. . . već mu nakon toga. izbor i prilagođenost teme.neverbalnog i verbalnog izražavanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. . Sredstva. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. raznovrsniji i pristupačniji. ulogu igra i kreativnost izražavanja. govora. Preporučuju se: . koristi odgovarajuća leksika.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine.

umjetnosti. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. pismenih vježbi. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. historije. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. srpskog. diktata (10-15 min. kontrolnih zadataka. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. hrvatskog i drugih stranih jezika. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. biologije. odnosno interdisciplinarnih projekata.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. u svakom polugodištu po jedna. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. matematike. 148 . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti steč ena znanja iz geografije. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. srpskog.

RAZRED (4 sata sedmično. Takodje.) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. kružnici i četverouglu. dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. 140 sati godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva.MATEMATIKA MATEMATIKA VII. trouglu.Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. Naime. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. 149 .

Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Površina peralelograma. Zbir uglova trougla.Zaokruživanje decimalnih brojeva. 1350). Podudarnost trouglova. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja.Uglovi sa paralelnim kracima. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Svojstva paralelograma. Površina trapeze.Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Uporedjivanje racionalnih brojeva.Uglovi trougla.Konstrukcije paralelograma. Kvadrat. 1200. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Suprotni brojevi. 5. Centralni i periferni ugao. 750.Uzajamni položaj prave i kružnice. Mjerenje površina. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Jednakost uglova. Decimalni zapis razlomka. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. Izometrijska preslikavanja. Konstrukcije nekih uglova (600. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q + (decimalni zapis). Vrste četverouglova. Uzajamni položaj dvije kružnice. Konstrukcija tangente kružnice. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika 2.Uglovi četverougla. Trougao. 150 . TEMA – ČETVEROUGAO.Odnos stranica i uglova u trouglu. 450. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima.Trapez. Decimalni brojevi. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva. Pravougaonik. Srednja linija trapeza. Odnos stranica u trouglu. Primjena pravila o podudarnosti trouglova.Površina trougla.Paralelogram. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. Skup cijelih brojeva.Apsolutna vrijednost racionalnog broja.Osnovne konstrukcije trougla.Uspoređivanje decimalnih brojeva.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. Svojstva trapeza. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU a (a. Konstrukcije deltoida.Konstrukcije trapeza.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima.Pridruživanje tačaka brojne b poluprave decimalnim brojevima. 3. Obim trougla i četverougla.Deltoid. Brojevni izrazi.Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva.Vrste paralelograma.Opisana i upisana kružnica trougla. 4.Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva.b e N ). a Decimalni zapis racionalnog broja. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. Brojevni izrazi. Pravougli trougao. Pojam i svojstva. Uglovi sa normalnim kracima.Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Romb. Simetrala duži i simetrala ugla.

Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. Samokontrole i kontrole drugih u radu.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA - CILJEVI Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. 151 . Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. Rada. ustrajno. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. Karakternim osobinama učenikove ličnosti. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. Upoznavanje značajnih tačaka trougla. Samostalno sastavljanje zadataka. Planski pristupiti problemima i rješavati ih. Samostalnog otkrivanje novih činjenica. UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično. Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. precizno i postupno. Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. UČENIK ĆE: Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad. O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. analize i sinteze. Računanje obima i površine trougla i četverougla - OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. Uspostavljanje grupne saradnje. Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu.

152 . • • • • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. Računaju na • • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. • • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par. Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. x-a>b. ax-b=c. AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. a-x=b. Pridružuju cijele brojeve • • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. (x-a)+b=c. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. urednost i sistematičnost. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini. Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. STAVOVI. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina. Upoređivanje decimalnih brojeva. način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. odgovornost za rad. Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. PONAŠANJA • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva.Apsolutna vrijednost cijelog broja. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. a:x=b. • • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. tačnost. ax+b=c. • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. Dijeljenje decimalnih brojeva. Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Decimalni brojevi. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. a-x>b. Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. vrše procjenu rješenja prije računanja. x+a>b. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. Množenje decimalnih brojeva . Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N. • • • • • • • • • 2. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b. (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Zaokruživanje decimalnih brojeva. Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo. Suprotni brojevi. • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje. x:a=b. x-a<b. grupa). Skup cijelih brojeva. a-x<b. x-a=b. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. Osobine množenja decimalnih brojeva. 1. a kod kuće rade domaće zadatke.

Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. Dijeljenje cijelih brojeva. decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice. Skup racionalnih brojeva. Predviđaju približan rezultat. Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke. • • • • Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. • • • • • • • • • RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Svojstva množenja racionalnih brojeva. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. Rješavaju jednačine i • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Upoređuju zadane cijele brojeve. Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka. Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • a b • a b • • i u decimalnom zapisu). Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih 153 . Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. • Razvijaju upornost. Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku • i u obliku decimalnog broja. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija. vertikalno i horizontalno. pomoću brojne prave. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima.• • • • • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. • • • • • • • tačkama brojevne prave. Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima. Motiviranost za individualni i rad u parovima. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. • • svojstvima računskih operacija. • • • različite načine. 3. Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. Sabiranje cijelih brojeva. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Razumiju i • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru • • • • • • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. Decimalni zapis racionalnog broja. Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. Jasan osjećaj vlastitog • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke. Množenje racionalnih brojeva (u obliku • • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva.

• • zadataka u oblik jednačine i nejednačine. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. • • • • • • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. dostignuća. • • analiziraju problemske zadatke. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. Izvode osnovne konstrukcije • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. Razvijanje sposobnosti posmatranja. uočava odnose među elementima. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka. Konstrukcije uglova (600. 300. • • • • • Prati predavanja nastavnika. 750. • • • • • • • • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. izrađuje programirani materijal za samostalno učenje. Čitaju. zapažanja i logičkog mišljenja. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. 1350). Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka. Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. crtanju i geometrijskim konstrukcijama. Odnos stranica i uglova u trouglu. Uglovi sa normalnim kracima. Odnos stranica u trouglu. Težište i orto centar trougla. Vanjski uglovi trougla. Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla. Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima. Osposobljavaju se za analitičko • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju 154 . Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. Elementi trougla. Podudarnost trouglova. 1200. Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. Aktivno posmatra. Pravila podudarnosti. usvajaju pojam rješenja jednačine. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. • • nejednačine u skupu racionalnih brojeva.a b • i u decimalnom obliku). Trougao. • rješenja. zapažanje i zaključivanje. Razvijanje zapažanja posebnog i općeg. 450. 4. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. Samostalno crta. • • • Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Osnovne konstrukcije trougla.

Površina trapeze. 5. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Pravougaonik. romb. Opisana i upisana kružnica trougla • trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju. • • konstruktivnog zadatka. Svojstva paralelograma. Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. konstruiraju i diskutuju rješenje). Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. • • Usvoje pojam četverougla i elemente. • mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. Deltoid. Površina trougla. Vrste četverouglova. trapez i deltoid. kvadrat. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • 155 . Vrste paralelograma. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. tačnost i preciznost u radu. Mjerenje površina. Konstrukcija deltoida. Konstrukcije trapeza. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. kvadrat. Površina peralelograma. Konstrukcije paralelograma. Elementi četverougla. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. romb. Samostalno uočava i logički zaključuje. Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • Razvijanje radnih navika. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. Uzajamni položaj prave i kružnice. Koriste pravilno matematičko izražavanje. pravilno piše i crta u svojoj teci. smisla za preciznost. grafoskop. Svojstva deltoida. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. kvadrat. analiziraju. tačnost. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. ČETVEROUGAO. upornost. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. • Pažljivo prati rad nastavnika. Paralelogram. Uglovi četverougla. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih. Svojstva trapeza. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. nastavne plakate i dr. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. Stiču vještinu korištenja pribor.• • • • • Značajne tačke trougla. Konstruktivno određuju značajne tačke trougla. Srednja linija trapeza. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu. Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. Trapez. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma. Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. Obim trougla i četverougla. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. završava izgrađivanje pojma četverougla. Uzajamni položaj dvije kružnice. Konstrukcija tangente kružnice. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Centralni i periferijski ugao.

• Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. 2. dekadnom jedinicom. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature.METODIČKE NAPOMENE 1. • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). a zatim preći na proizvode od više faktora. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. gore – dole. 3. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. • Provjeravati zakone komutacije. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. razred). računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. • Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. nadmorske visine – dubine mora. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8.DIDAKTIČKO . kretanje udesno – ulijevo. • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. • Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja.. izvodljivosti računskih operacija. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. 156 . pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. a zatim definirati skup cijelih brojeva. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. geografska dužina i širina itd). • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. promjene vodostaja rijeke. dobitka – gubitka i dr. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva).

. Dijeljenje. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. ne treba ih dokazivati. kvadrat i romb. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. 157 ..OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. TEMA – ČETVEROUGAO. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. 4. Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. neposrednim mjerenjem i ogledom. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla.. prave i kružnice i dvije kružnice). • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. deltoida. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. Ponoviti podudarnost duži. 0 5. trapeza. Dokazati tvrdnju. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. jednakost suprotnih uglova. kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. odnosno dijeli negativnim brojem. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem. Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima.• • • • • • • • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. • • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. a za kvadrat samo jedan. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. susjedne stranice i uzastopni uglovi. Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. Upotrijebiti i grafoskop. Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice.

procedurama i instrumentima. procesa. Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova. proizvoda i sredine učenja. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. specifične komunikativne i radne vještine. rad na projektu.). pravougaonika i sl. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. U skladu s tim. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.• • • • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. 158 . sposobnostima i sklonostima. Individualno prilagođeni program.

Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet.FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. te pravljenju svakodnevnih izbora. geografije. informatike. biologije. tehničke kulture. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. S druge strane. kao i koncepata. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. 159 . nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. matematike. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. U kontekstu toga. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa.

Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. Pronalaziti rješenja. Komunicirati. mega). Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate. Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente. kilo. Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama. graficima. razlika i povezanosti. uključujući izbor pribora i tehnologije. Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine. Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti. mili. Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja. Postavljati hipoteze. Interpretira dati model. Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. centi. Opisuje. Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu. pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju. pisanim izvještajem. Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću. Modelirati. 160 . matematičkim formulama. Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan.

Zna vezu između mase i težine tijela. sile u prirodi. Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. istosmjerne struje stalne jačine. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. građe atoma. Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. te stanja ravnoteže. za objašnjenje različitih pojava. fizičke pojave. energije. kretanja. transformaciju energije i povezanost sa radom. Vrši različita mjerenja. Zna da se unutrašnja energija tijela može 161 .Sadržaj Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. tvari. talasnog kretanja. Opisuje. Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile. povezanosti električnih i magnetskih pojava. električnog polja. Identificira i opisuje različite oblike energije. električnog naboja. zvuka. građu tvari. prirodne strukture. rada. toplote. energiju i njeno korištenje. opisuje efekte djelovanja sile potiska. međudjelovanja. Konceptualni okvir tijela. objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama. fizikalna svojstva tijela i pojava. pretvara veće jedinice u manje i obrnuto. Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. toplota i količina toplote. svjetlosti. procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru. Poznaje simbole i SI mjerne jedinice. Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Razlikuje pojmove temperatura. njene koristi za svakodnevni život. promjene stanja tvari. kao i šire. sile. magnetnog polja. Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja. efekte međudjelovanja. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. fizikalnog stanja.

Zakoni: kretanja u kinematici. sočiva i prizme. Arhimedov zakon. zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. preciznost i tačnost. zakoni geometrijske optike. navike Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici. mijenjati radom i toplotom. Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama. tipove i efekte radioaktivnog zračenja. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. od osnovnih čestica do galaksija. Newtonovi zakoni. Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici. analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. sistematičnost. Razumije stanje toplotne ravnoteže. strujanjem i zračenjem. fisiju i fuziju. Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. zakoni održanja. Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom. Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu. Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. rad u grupama/ timu. stavovi. Primjena znanja fizike Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. Faradayev zakon. Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura. Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. Prikazuje i analizira električno kolo. Pascalov zakon. Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava. evaluaciju i samoevaluaciju. Ohmov zakon. Opisuje strukturu jezgra atoma. samostalan rad. JouleLenzov zakon. Usvoji naučni pogled na svijet. Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. 162 . Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. Razvijati navike na urednost. međusobno uvažavanje.

Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja. Talasi 5. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. Prirodne strukture.U skladu s tim. Naelektrisanja u našem okruženju 2. Pritisak 4. vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. stavova i ponašanja. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća. primjerenih učenicima. Građa tvari VIII. sposobnostima i sklonostima. Toplota DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE IX. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Magnetno polje 4. analize i tumačenja podataka. nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa. prikupljanja i zapisivanja podataka. vrijednosti. grafički i eksperimentalni zadaci. korištenje interneta i dr. jednostavni računski. Svjetlost 6. učenje procesa promatranja opisivanja. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka. i u skladu s tim. koji integrišu više predmeta ). Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. Također. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. datim u programu. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima.OSNOVNI SADRŽAJ VII. razred 1. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. Međudjelovanje. sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% 163 .Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja. Kretanje i sile 3. i što je najvažnije. Svijet atoma Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi. Mjerenje 3. po redoslijedu i sadržaju. razred 1.Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi. Fizika i priroda 2. predviđanja i uopćavanja.). upoređivanja. u okviru datog broja časova u razredu. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. Energija i rad 5. Električna struja 3. te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike. kreiranje modela. vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija. sila 2. razred 1. obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje. klasifikacije. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije.

tehnički proizvod). odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). kreativnu razradu nekog zadatka (esej). uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. proizvoda i sredine učenja. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. procedurama i instrumentima. specifične komunikativne i radne vještine. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. laboratorijski rad učenika.Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. izvedbe (referat. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. procesa. Individualno prilagođeni program. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. rad na projektu. 164 . laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike.

Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. Priroda. Priprema vježbe mjerenja. Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama. izvodeći odabrane eksperimente. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. Kritički rasuđuje o ulozi i teorija. materija. Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. tvar. Mjerenje. Pocjenjuju i mjere duljine dužina.. saobraćaju. mjerila. Opisuje i upoređuje čestica. fizikalni sistem. centi i mili. stanje. opsega. srednja vrijednost mjerene veličine. Mjerenje Fizikalna veličina. Duljina. Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. Prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. tijela i pojave po njihovim svojstvima. tijelo. Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. deci. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI). Razvoj navike istraživanja. provjeravaju svoje ideje i zaključke. Mjerenje duljine 165 . određuju srednju vrijednost. Vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. debljine. kvaliteta života čovjeka. služeći se modelom crne kutije. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. Aktivnosti nastavnika Za uvođenje učenika u svijet fizike. sportu. tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. vrste grešaka. Vrijednosti. stavovi. Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. Sami izvode eksperimente. Razlikuje pojmove dužina i duljina. stanja svojstva tijela. Razlikuju značenja za kilo. Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta.FIZIKA. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. 35 sati godišnje Tematske cjeline/ Teme Fizika i priroda CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Pristup saznavanju Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna prirode. prečnika. ponašanje Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. geografiji i dr. značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. eksperiment. Aktivnosti učenika Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. metar (m). fizikalne pojave. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kretanje. VII razred – 1 sat sedmično. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. metod fizikeslika svijeta mijenja. prikupljaju podatke. nastavnik kreira problemsku situaciju.

Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. kubni metar (m³). Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti.Mjerenje površine i zapremine Površina plohe. Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. Vremenski period. Gustina. Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. satu. Masa tijela. vaga. Raspravljaju o vremenu i jedinicama. 166 . Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. Zapremina tijela. kvadratni metar (m²). Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima. Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. Zna odnos sekunde prema minuti. danu. Mjerenje mase Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. sekunda (s). Razvoj navike rada u grupama/ timovima. Mjerenje vremena. Određuje površine i zapremine. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi. Mjere zapreminu tečnosti. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. Određuju gustinu smješe dvije tečnosti. kao i njegovom zapreminom. Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. uz prethodno procjenjivanje. Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. Tačnost i preciznost u mjerenju. Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. litar (l). trenutak. kilogram (kg). Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. upoređuju mase različitih tijela. Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama.

Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. Kelvin (K). Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. Ocjenjuje učenike. odnosno međumolekularnom prostoru. 167 . . Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). prikazuje modele molekula i atoma. vode. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. Ocjenjuje učenike. izvodi oglede. . Prezentiraju svoje radove. tečnih i gasovitih tijela. smješe hladne i zagrijane vode. Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. Agregatna stanja tvari. Čestični model tvari. Mjere temperature zraka. Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari.da je molekula građena od atoma.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula. . Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. stepen Celzijusov (ºC). služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama. atomi. Mjerenje temperature. iznose svoje ideje. Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima.Mjerenje temperature Temperatura.da je atom građen od protona. Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika. neutrona i elektrona. Molekule. Ukazuje na povezanost fizike s hemijom. koristeći se čestičnim modelom tvari. Građa tvari Interpretira čestični model tvari: .

BIOLOGIJA 168 .

obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. jedinke) građene od ćelija/stanica. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje biologije Procesi Posmatra. Zatim. funkcionalnoj raznolikosti životinja. Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. Također. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. parovima i pojedinačno stičući nova znanja. klasificira stečena znanja. anatomskoj. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. Modelirati. a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. istražuje. vještine i navike. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. 169 . Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje.VII RAZRED (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. procesa i zakonitosti o prirodi. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. izvođenje. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. radi u grupama. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. proširuje ih i praktično primijenjuje. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. Mikroskopirati. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi.NASTAVNI PROGRAM ZA BIOLOGIJU . Koristi odgovarajući laboratorijski pribor. evaluacija. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj.

preciznosti. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. procesa učenja u grupi (timu). stavovi. rada u grupama/timu. sistematičnosti. Vrijednosti . ali i samog čovjeka kao dijela prirode. Komunicira i iznosi svoje stavove. njene koristi za svakodnevni život. Usvoja naučni pogled na svijet. uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. diobu ćelije.Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» Svojim aktivnostima. Opisuje. Učenici u parovima. prikuplja materijale. Stiče osnovna znanja o živom svijetu. samostalnog rada. Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). kritički razmišlja. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. razlika između biljne i životinjske ćelije. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. privredni značaj i zaštita. građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. ali i samostalnog rada. Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. tačnosti. navike 170 . Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. Ponašanje životinja. Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. Primjena znanja biologije Sadržaji Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. korištenje životinja u ishrani čovjeka. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. međusobnog uvažavanja. također koriste i druge izvore znanja. u granicama mogućnosti. bilježi rezultate. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. građu životinjske ćelije/stanice. Radi u grupama.

Građa i funkcija životinjskog organizma Životinjska ćelija/ stanica. preparate. sistem/sustav organa. Učiti o građi životinjskih organizama. znaju funkciju pojedinih organela. centrozom. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe. tj. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. etologija životinja). ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja. 171 . mitohondrije. mjerne instrumente. prema nivoima tjelesne organizacije. Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika. sistem organa. organizam. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. sistematika. organ. organ. mokre preparate. crteže). Razlika između biljne i Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina. ćelija/ stanica. hemikalije. stavovi. Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Usvaja pojmove: tkivo. posteri i Razvoj svijesti o značaju mikroskopa. citoplazma. jedro.. ribosomi.Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. Usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. organizam. tkivo. Steći će znanja o građi životinjske ćelije/stanice. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. crteži. Vrijednosti . Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. Također. organele ćelije: ćelijska opna .. Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. kao osnovne jedinice životinjskog organizma. Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. fiziologija. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema).

sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejozainformativno. Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. razmjenjuju mišljenja i sarađuju. Građa i funkcija životinjskih tkiva. razmnožavanje. zglavkari. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja.fiziološki pristup. Pomažu učenicima sa posebnim potrebama. insekti. U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva.). potporni sistem i kretanje životinja. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja. Posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. pljosnate gliste/ pljosnati crvi. Sistematika životinja i ponašanje životinja 172 . probavni sistem/ sustav i prehrana. Omogućava učenicima da uče zajedno. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. dupljari. Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. Razvoj navike istraživanja Uključuje učenike u grupni rad. Životinjska tkiva: epitelno. Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. valjkaste gliste/ obli crvi. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. organa i sistema organa Sistemi organa: kožni sistem organa. Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. da se druže. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline. člankovite gliste/prstenasti crvi. Komparativno morfološko . dr. nervno. potporno. Donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. Rade u timu. sistem organa za izlučivanje. donose zaključke Prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama. Haploidan i diploidan broj hromosoma. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. Svijest o higijenskim navikama . Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. mišićno. Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama.životinjske ćelije/stanice. nervni/ živčani sistem i osjetila.

kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. razmnožavanje i razviće. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. zoološki vrt i dr. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse. Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba).) Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). Razvoj svijesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. a posebno za čovjeka. kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. kućica puževa i školjaka i dr. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). Etologija riba. Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. građa i razmnožavanje.mekušci i bodljokošci/ bodljari U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. Građa tijela. Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode. Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. Značaj u ishrani. Priprema grupni odlazak učenika u Muzej ili Zoološki vrt. 173 .). Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. glavne grupe. rasprostranjenost. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. bezlubnjaci/ kopljače. podjela i značaj. Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikamaklipovima (u cilju zaštite životinja). Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. Glavne grupe i značaj. Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta .

Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara. lovna divljač). Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. . o ugroženosti i zaštiti sisara. Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. Polni dimorfizam i briga o potomstvu. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. Zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora. Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta. Porijeklo i značaj (stočarstvo. Sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. stalna temperatura tijela. Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. Važnije grupe sisara. Sistematske grupe. Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. najvažnije grupe ptica. Opće osobine građe i razmnožavanja. Seoba ptica. 174 . Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. Izumrli gmizavci. a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima.sredini. rasprostranjenost.

. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. gajenje biljaka i životinja. . mikologije. nastavne metode i nastavna sredstva. Zadaci mogu biti: kratki eseji. bilo demostrativno ili tokom rada u grupama. a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem. livadi/travnjaku.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. . jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. shema. parku. evolucije. fiziologije. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. Rad na terenu (u šumi. sistematike. izrada postera.BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. etologije i ekologije. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. uz obalu tekućice. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. posmatranje ponašanja životinja. 175 . Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. ekologije). Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. Izvođenje ogleda. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti.sakupljanja. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. u parovima i individualiziranim radom. . grafikona i modela. antropologije.sabiranja. izrada nastavnih sredstava. klasificiranja i tumačenje podataka. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. . Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. morfologije. izvođenje ogleda. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. zoologije.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). genetike. etologije.

U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. priborom za disekciju. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj. Internet konekcija također mora biti prisutna. treba primjenjivati usmeni. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. Također. Provjeru prati ocjenjivanje . Ocjena mora biti javna. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. mikroskopima. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. To se postiže putem kontinuirane provjere. Isto tako će surađivati s pedagogom škole. za organiziranje različitih oblika rada. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. suhim i mokrim preparatima. ponekad i skromne ekonomske učinke.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. intenzivno s roditeljima. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. vještina i navika. 176 . pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. u granicama mogućnosti. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. Također. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. mikroskopskim preparatima. zidnim slikama. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život.

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS 177 .

njihova međusobna povezanost. ostrva i poluostrva. poluostrva.GEOGRAFIJA . -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte). industrijalizaciju. ostrva. migraciona kretanja u prošlosti i danas. koristiti -Regije svijeta . -Znati pokazati i objasniti morske slivove. njihove posljedice. prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. znati analizirati klimatske dijagrame. reljef. njihove 178 . znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika kartografske znakove. prirodna bogatstva. znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . zaljeve. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. -Služiti se geografskom kartom. klimatske karte . proizvodnju energije .geomorfološke svjetlu savremenih dešavanja u svijetu karakteristike različitosti). gustina naseljenosti. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja. moreuze. međusobni uticaj i međusobna zavisnost -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. -Šta su naselja i koje su vrste naselja . znati objasniti razuđenost obala . -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. granice Evrope. florne i faunističke karakteristike. -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. uslove za razvoj poljoprivrede. najveće rijeke u njima. dinamika stanovništva. 70 sati godišnje ODGOJNO – OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA – CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI TEMATSKE CJELINE -Kontinenti. -Šta je struktura stanovništva. -Činjenice . vrste mora. -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. gdje se nalazi Evropa. regije Evrope. -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). rijeke i jezera. -Znati na geografskoj karti pokazati -Značenje i uzajamna povezanost Evropa klima. gustinu naseljenosti. VII RAZRED – 2 sata sedmično. stanovništvo i naselja na Zemlji. demografsku stagnaciju.pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. saobraćaj. -Nabrojati vrste kraških oblika. geomorfološke cjeline prirodnih i društvenih pojava i procesa u Prirodne i društvene (mlađe i starije planine . morske i riječene slivove. moreuze. -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom.

-Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. toplotni pojas u kojem se prostire. Zapadna Evropa -Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. naučnog razmišljanja i izlaganja -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika Južna Evropa -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja. -Prostiranje Sjeverne Evrope. hidrografske i klimatske karakteristike. industrijskog i historijskog značaja. dinamika stanovništva. prostorni obuhvat. geomorfološke. crtanje. mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. razuđenost obala. gradski centri. njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. Apeninskog i Balkanskog poluotoka. pisanje izvještaja o istraživanju.prirodne i društvene karakteristike. rad na uzorcima. postupaka i metoda djelova -Položaj Zapadne Evrope. veliki -Razvijanje moralnih . -Razvijanje kritičkog mišljenja. a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. fjordovi i fjeldovi. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru. zemljama Pirinejskog. prostorni obuhvat. razuđenost obale. klima Sjeverne Evrope.Znati o geografskom položaju. gustina naseljenosti. faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija. -Narodi koji žive na ovom prostoru. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. saobraćajni značaj. skiciranje. klima i rijeke. -Demografske i privredne karakteristike (najviši životni standard).geografskim odlikama Južne Evrope. geomorfološke. u grupi ili samostalno -Razvijnjaanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. . prirodno geografskim i društveno . hidrografske i klimatske karakteristike. geografski položaj. što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. -Sjedište NATO-a i EU-Brisel. stari gradovi . zašto je evropsko. klimatske i hidrografske karakteristike. velika prirodna bogatstva). države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. 179 .etičkih Sjeverna Evropa vrijednosti i stavova Skandinavski poluotok. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope. -Geomorfološke.centri kulturnog.

velike ravnice Evrope. gradski centri. hidrografske i klimatske karakteristike. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. geografski i historijski značaj. toplotni pojas u kojem se prostire. gustina naseljenosti. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. -Alpske zemlje. razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. geomorfološke. gradski centri. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). uloga. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. razuđenost obale. gradski centri. značaj Ruske Federacije. geomorfološke. hidrografske i klimatske karakteristike. geografski položaj. toplotni pojas u kojem se prostire. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji. specifičnosti pojedinih zemalja. razuđenost obale. dinamika stanovništva. prostorni obuhvat. hidrografske i klimatske karakteristike. geomorfološke. geografski položaj. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. -Položaj Ruske Federacije. Ruska Federacija 180 . -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. -Položaj Srednje Evrope. klima i rijeke. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju). prostorni obuhvat. gustina naseljenosti. Srednja Evropa Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. klima i rijeke. dinamika stanovništva.zemlja jezera. toplotni pojas u kojem se prostire. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu.-Finska . -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope. klima i rijeke. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. dinamika stanovništva. golema prirodna bogatstva). velike ravnice. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. prostorni obuhvat. gustina naseljenosti.

prirodno-geografskim i društvenogeografskim odlikama Evrope . JUŽNA EVROPA 3.geografskom položaju.geografskom položaju.geografskom položaju.geografskim i društveno . zemljama Srednje Evrope . ISTOČNA EVROPA 181 . EVROPA OČEKIVANA ZNANJA O: . Apeninskog i Balkanskog poluotoka .geografskim i društveno .geografskim i društveno .geografskim i društveno .geografskom položaju.geografskim odlikama Južne Evrope.geografskim odlikama Istočne Evrope. zemljama Istočne Evrope 2.geografskom položaju.geografskom položaju. prirodno . SJEVERNA EVROPA 5. ZAPADNA EVROPA 4.geografskim odlikama Srednje Evrope. prirodno .geografskim odlikama Zapadne Evrope. zemljama Sjeverne Evrope .geografskim i društveno . zemljama Zapadne Evrope . granicama i veličini Evrope. prirodno . prirodno . prirodno .geografskim odlikama Sjeverne Evrope.PROGRAMSKI SADRŽAJI: 1. zemljama Pirinejskog. SREDNJA EVROPA 6.

Društveno – geografska obilježja .NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) 1.geografska Zemlje Balkanskog poluotoka obilježja obilježja obilježja 2.geografska Zemlje Pirinejskog poluotoka Apeninski poluotok – položaj. prirodno – geografska i društveno . SJEVERNA EVROPA .Položaj i prirodno – geografska obilježja . granice i veličina Evrope Prirodno – geografske odlike Evrope Društveno – geografske odlike Evrope Evropska unija Privredni razvoj Evrope 1.Položaj i prirodno – geografska obilježja .Pirinejski poluotok – položaj. ZAPADNA EVROPA .Društveno – geografska obilježja 182 . JUŽNA EVROPA . prirodno – geografska i društveno . prirodno – geografska i društveno . EVROPA Geografski položaj.geografska Zemlje Apeninskog poluotoka i Malta Balkanski poluotok – položaj.Zemlje Zapadne Evrope 3.

SREDNJA EVROPA .Položaj i prirodno – geografska obilježja .- Zemlje Sjeverne Evrope 4.Društveno – geografska obilježja .Društveno – geografska obilježja .Zemlje Istočne Evrope 183 . ISTOČNA EVROPA .Položaj i prirodno – geografska obilježja .Zemlje Srednje Evrope 5.

Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. geografije. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti.Prvi se put pojavljuje u V stoljeću p.HISTORIJA/POVIJEST Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive. evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. pripovjedanje. književnosti. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim. kod grčkog pisca Herodota. Da bi bila što objektivnija. Takođe treba da sagledaju politički. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Što se historija više uči to se i više zna. društveni. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost. 184 . Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda.e.n. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem.

Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. objektivnost i subjektivnost Razumije značajne i manje značajne uzroke. Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. Na karti pokazuje predhistorijska. bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. društveni. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija. razumije njihovo značenje. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove. identificira uzroke historijskih događaja. položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode. analizira. ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period. kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje . razlikuje činjenice i mišljenja. na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje historije: Procesi: Razlikuje prošlost. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza. sadašnjost i budućnost. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje. kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. Sadržaj: 185 . mjeri relevantni značaj činjenica. kratkoročne dugoročne. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima. namjerne i nenamjerne posljedice. stavlja ih u odgovarajući redosljed.

Drugi svjetski rat 5. Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4. Prvi svetski rat 3. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. razred 1. 2. stavovi. st. Osmansko carstvo 7. razred 1.Bosna i Hercegovina u XX st. 186 . BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH. razred 1. Evropa. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad.Bosna u srednjem vijeku 6. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti OSNOVNI SADRŽAJ VII. shvata jednom te istom pitanju/događaju. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Bosna u XIX. Bizant. Vrijednosti. spoznaju o okruženju u kome živi. izvora informacija.Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet. razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije. Građansko društvo-Nacionalne države 4.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5. 2. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. Savremeno doba (1945-1990) 6. Svijet između dva svjetska rata 4. Evropa – Novi vijek IX. VIII. navike Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju, grade posebno razunjevanje, kompetencije i vještine-uče kako da misle, konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. Savremenim pristupom u poučavanju, nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje, nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. To će se postići tako što će u toku nastave, pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore, slike, crteže slajdove, dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja , ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja. Uvijek treba ići od onih osnovnih, globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika , da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima, da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja, te da razlikuju činjenice od mišljenja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici, nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave, a po mogućnosti i šire. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo, testiranja znanja, razumjevanja i vještina koje učenici stiču. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje, razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu, oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije), do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Individualno prilagođeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju, radne sveske za učenike, priručnici za nastavnike, dokumenti na CD-u, historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, Internet.

187

Historija , VII razred – 2 sata sedmično, 70 sata godišnje
Tematske cjeline/ Teme Osnovna obilježja Srednjeg vijeka CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Periodizacija, feudalizam, baština i Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg pronija, kako je vijeka. izgledao feudalni Osnovna obilježja feudalnog društvaposjed. Društveni ključne život u feudalizmu. pojmove(feud,feudalizam,feudalizacija,feud alac, kmet,vazal,feudalna hijerarhija,baština,pronija). Razumije i prepoznaje period srednjeg Uzburkana vijeka,može da se snalazi u vremenu,objasni Evropa.Franačka strukturu društva i uoči razlike i sličnosti država, između robovlasničkog i feudalnog društva. Bizant(Vizantija), Arapi i uspon islama , Susret istoka i zapada, Kršćanstvo i islam, kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice.Tokove historijskog razvitka Franačke, Bizantije i Arapske države.Velike srednjovjekovne civilizacije. Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.Pojam monoteizam.Glavna obilježja Život ljudi u srednjovjekovne kulture.Regione Srednjem srednjovjekovne umjetnosti.Razumije vijeku,privreda.Križa posljedice velike seobe naroda I prepoznaje rski ratovi,sukob osnovne grupe naroda u carstva i Evropi(Germani,Romani,Slaveni i

Vrijednosti, stavovi, ponašanje

Aktivnosti učenika

Aktivnosti nastavnika

Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja. Sposobnost analize ,ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora

Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku.

Evropa, Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku

Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima. Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije, uvažavanje drugih i

U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. Informacije o događajima slažu u slijed. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose.

Priprema analizu izvora. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje, poglede,stavove i tumačenje ponuđenog izvora. Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga , djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove.

188

papstva.Hereza .Suprotnosti srednjovjekovnog društva,Srednjovjeko vni parlament.

Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku.

dr.).Snalazi se na karti .Razumije i zna objasniti his. značaj pojave kršćanstva i islama. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih utjecaja.Razumije važnost razvoja nauke i kulture.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.

drugačijih.Izgrađi vanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka. Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka, procjenjuju puzdanost izvora , opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja , završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore , i odgovaraju na postavljena pitanja

Ocjenjuje učenike

Zna osnovne tokove društvenog,privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i Slaveni (život u kasnom srednjem vijeku.Zna o pradomovini).Slavens svakodnevnom životu ljudi.Razvija ke države u Srednjem kreativno i kritičko mišljenje i logičko vijeku.Politički,privre zaključivanje.Razvija sposobnost dni i društveni razvoj empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz Bosne u Srednjem prošlosti).Može objasniti i razumjeti vjeku,vjerska suprotnosti feudalnog društva.Razvijaju slika,kultura i sposobnost komunikacije sa drugima. umjetnost.

Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih, pisanih, karte, arheološki artefakti, pjesme... Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike

Bosna u srednjem vijeku

Nastanak,državno i društveno uređenje. Teritorijalni razvitak.

Učenici znaju Slavenske narode i njihove države.Znaju kako je tekao državni, društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena,slavenske države,teritorijalno širenje Bosne).Razumije društvene,privredne i političke tokove i zna ih objasniti.Razumije vjerske prilike,povezuje prošlost sa sadašnošću..Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku.

Analiziraju različite izvore, opisuju izvore i odgovaraju na Razvijaju „širu postavljena pitanja. sliku“ hronološki Razmjenjuju iskustva i u kontekst(vremensk grupama pripremaju a crta) i geografski prezentaciju zadate teme kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti Analiziraju izvore, u pozitivnog stava o grupi ili paru razmjenjuju civilizacijskim razmišljanja, odgovaraju vrjednostima na pripremljena pitanja. BiH.Razvijanje Iznose vlastiti stav interesa za

Priprema analizu različitih izvora,

189

timarsko-spahijski sistem.Osmansko carstvo Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni.Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st.Bosna od 15801791god. Razlikuju bitne od nebitnih činjenica.Širenje islama. privreda.osnovna obilježja kulture i umjetnosti. usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st.Upravno teritorijalnu organizaciju. Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst. prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Posmatraju . Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva.sultan. kultura i umjetnost. iznose stav Istražuju.Razvoj bosanskog društva. stečena organizira rzličite oblike rada u učionici.Razumiju posljedice osmanskih osvajanja. povezuju predhodna znanja .Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk.raja..Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj.ejalet. hrana) 190 .emir. Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država.Društvo. Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora.Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo. Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np. objašnjavaju izvore. manjinski narodi..veliki vezir.privredne tokove.vjerski mozaik.).vjersku strukturu i manjinske narode. prikupljaju informacije.asker .

Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. hemija. saobraćaja itd. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. elektrotehnike. fizika. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. građevinske tehnike. organizacija rada. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. kuturni život i uopšte društveni život. Uporedo s tim. elemente tehničke zaštite na radu i sl.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. spretnost. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. očuvanje životne sredine. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. inventivnost. 191 .

Opisuje princip rada mašina. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. kotiranje. 192 . tehničkih crteža. kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. tehničko pismo. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Interpretira dati model. zaglavlje sa sastavnicom. Izborni Poznaje mašinske materijale. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. Komunicirati. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. mjere zaštite na radu. Klasificira vrste mašinskih elemenata. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza. načine stezanja radnog komada. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. Sadržaj Modelirati. sinteza. održavanje mašina. Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu. Alati i mašine za obradu metala. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. dio. pogon. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. Motoristika. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. Robotika. eksperimentiranja i promatranja. ukazuje i na greške drugih. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. Postupci obrade metala. mjerenje. Razvijati stvaralačke sposobnosti. Materijali u mašinstvu. čitanje mašinskih crteža.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Osnovni elementi mašina.

Telegrafija. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. radnom prostoru robota. Vrijednosti. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Mehatronika-mašinstvo. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. kondenzatora.). načinu prenosa kretanja kod robota. Simboli i sheme u elektrotehnici. održavanje motora. Osnovni elektronički elementi. rukovanja. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. alata i pribora u elektrotehnici. Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. elektrotehnikom. prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. telefonija. poluprovodnika. Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. Vježbe i praktični radovi. Saobraćajna kultura. princip rada. instrumenata i pribora u elektronici. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. Izborni dio. Kućanski električni aparati. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. Automatika i sistem upravljanja. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. održavavanje. NF telefonija. goriva i maziva. energija vjetra isl. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. Izvori električne energije-elektrane. razlike. Alati i pribori u elektrotehnici. elektronikom. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. kao i o alata. 193 . navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Mehatronika-elektronika. Alati. Energija i okolina. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. Obnovljivi izvori energije. telegrafija. Elektromotori. stavovi. Elektroinstalacioni materijali. sastavni dijelovi telefonskih centrala.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. Elektronički uređaji. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal. Mehatronika-elektrotehnika. princip rada. električne energije. rukovanja i održavanja.instrumenti. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. organizacijom telefonske mreže. telegrafski sistemi i mreže. Razvoj komunikacija. telegrafija. održavanja. Simboli i sheme u elektrotehnici. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. princip rada.pribori. Izborni dio. pogonu robota.

urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. Afirmiše timski rad i argumenate drugih. sinteza. Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. Djeluje na druge da slijede njegov primjer. Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. Savladava temeljne vještine i procese. 194 . Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. Razvija spremnost da se pomogne drugima. generalizacija).Razvijati smisao za tačnost. Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza.

Izvori električne energije-elektrane 2. 9. 3. Telegrafija 14. 5. NF telefonija 13. Izborni dio 195 .Mehatronika-mašinstvo 2. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Osnovni elektronički elementi 10. Mehatronika-elektrotehnika 3. 6. Elektronički uređaji 8. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Elektroinstalacioni materijali 4. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Automatika i sistem upravljanja 5.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Mehatronika-elektronika 4. Obnovljivi izvori energije 6. 8. Energija i okolina 16. 2. Saobraćajna kultura 15. Elektromotori 7. Razvoj komunikacija 12. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. 7. Kućanski električni aparati 6. 4. Izborni dio IX razred 1. Alati i pribori u elektronici 11.

mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. kultura življenja. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: .Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. kao i sredine učenja.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. . zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. dodatne nastave. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.Sposobnosti i vještine. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. U skladu s tim. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. crteže i ostale izvore znanja. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. projektuje i praktično izrađuje predmete. Pri tome. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. dnevnike rada.). procesa. osmišljenih odgojnoobrazovnih sadržaja (izložbe. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. smotre. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). . Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. specifične komunikativne i radne vještine itd. likovna kultura. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. . vodeći računa o individualnim mogućnostima. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). sposobnostima i sklonostima. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. takmičenja). Svakoj grupi pripada planirani fond časova. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. 16 učenika. priborima.. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. Individualno prilagođeni program. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. da planira. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. treba imati i individualno prilagođene programe. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. alate. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave.Znanje sadržaja predmeta. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. 196 . Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. čuva u školi. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. slobodnih tehničkih aktivnosti. po potrebi. tj. biologija.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. rad na projektu. vježbi i praktičnih radova. mašine i materijale. po pravilu.

Tehničko crtanje u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. tehničko pismo. UČENIK: Shvata značaj tehničke kulture. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. maštovitosti i vlastite kreativnosti. higijensko-tehničkoj zaštiti. VRIJEDNOSTI. čitanje mašinskih crteža.TEHNIČKA KULTURA (1 sat sedmično . Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. zaglavlje sa sastavnicom. Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. STAVOVI. Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva. ortogonalni i aksonometrijski crtež. Otvorenost za nove ideje i informacije. izrađuju tehničke crteže. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosferu u razredu. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA AKTIVNOSTI UČENIKA 197 . kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. kotiranje. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. rad u radionici. Izrađuje didaktički materijal. Afirmacija rada i stvaralaštva. mjerenje. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici.35 sati godišnje ) TEMATSKE CJELINE/TEME CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj UČITI: Uvod u nastavni predmet Organizacija radnog mjesta. čita i koristi mašinske tehničke crteže. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova. školi i okolini. Izrađuje. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Primjenjuje model interaktivne nastave.

Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. sinteza. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. namjeni. pogoni. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. opterećenju. primjena tih elemenata u mašinstvu. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. Pokazuje simulacije na kompjuteru. 198 . održavanje mašina. Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. načini stezanja radnog komada. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. kao i sa njihovom primjenom. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. koja treba učenik usvojiti. koji kreira zajedno sa učenicima. eksperimentiranja i promatranja. Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina. srednjeg i visokog nivoa. Snima najprostije mašinske elemente. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. izboru materijala za njihovu izradu. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. Osnovni elementi mašina Vrste mašinskih elemenata. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. uz saglasnost. primjena. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. odvajanjem bitnog od nebitnog. Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. Alati i mašine za obradu metala Princip rada alatnih mašina. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. Precizira znanja: dovoljnog. Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. mjere zaštite na radu. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini.Materijali u mašinstvu Vrste mašinskih materijala.

Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. bušenja. bušenje i brušenje. turpijanje. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). bušenje. Vrše vježbu zakivanja. Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu. pri tome koriste šeme. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala. Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). savijenje. Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. model. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. brušenje i sl. zakivanje. Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika.Postupci obrade metala Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada.). kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. Razvijanje smisla za tačnost. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. održavanje motora. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. lemljenje. Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. 199 . Sarađuje sa roditeljima. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. savijanja. Koristi stečena znanja. brušenje i sl. savijanje. zaštita metala od korozije. rezanja. ravnanje. Motoristika Vrste motora. Ekonomično korišti materijal i energiju. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka. ravnjenje i rezanje. a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. turpijanja. goriva i maziva. turpijanje. princip rada. fotografije. rezanje. Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. ravnanja.

gradnja sklopova u robotici. .elemenata mašina. 200 .. Samostalno proučava odabrane oblasti. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. c) saobraćaj: .Robotika Razvoj robota. Dopunjavaju pano novim zapisima.vrste saobraćaja. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. internet (po mogućnosti).razvoj saobraćaja. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. fotografije. . Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. inovativnosti. model. pri tome koriste šeme. grupnom i frontalnom radu. kreiraju obrazovni pano. . Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika. prate zanimljive članke i informacija sa medija. Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba.povezivanje robota s računarom. Razvijanje svijesti o značaju i potrebi cjeloživotnog učenja.mehanička osnova robota. stiče vještine. .programiranje robota. Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. radnom prostoru robota. interesa učenika i mogućnosti škole). pogonu robota.mehanizama i uređaja. načinu prenosa kretanja kod robota.motori SUS i motorna vozila. posmatra i zaključuje. . priručnike. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije.. b) robotika: . Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika. . Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka.različitih vrsta mašinskih konstrukcija. . prikuplja informacije i podatke. proizvodnja i montaža: . Vrši pravilan izbor grafičkih priloga.

INFORMATIKA 201 .

Koristi raspoloživa nastavna sredstva. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Usvojio pojmove: programiranje. AKTIVNOST UČENIKA Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. MREŽE RAČUNARA Računarske mreže. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). cikličke i strukture grananja. PONAŠANJE Sve aktivnosti promatra kao niz algoritamskih koraka. načini povezivanja. Ažurira računarsku opremu. STAVOVI. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Aktivan je u toku nastavnog procesa. namjena. veličina. Prati napredovanje učenika. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI 1. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. AKTIVNOST NASTAVNIKA Nastavnu građu iznosi na popularan način. Uredno vodi zabilješke na času. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Rješava postavljene zadatke. Donosi na časove članke o programskim jezicima iz informatičkih časopisa 2. Prikaz algoritma.NASTAVNI PROGRAM ZA INFORMATIKU U 7. 1 SAT SEDMIČNO – 35 SATI GODIŠNJE VRIJEDNOSTI. PROGRAMIRANJE Pojam algoritma. Priprema nastavni proces. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. njihovoj veličini i namjeni. Zna šta su strukture: slijedna. Izlaže nastavno gradivo. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. a onda prelazi na složenije zadatke. te o načinima povezivanja. 202 . algoritam. vrste. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Prati izlaganje nastavnika. algoritamske strukture. Grafički i jezički (pseudo kôd) način prikaza. ciklička i grananja. RAZREDU. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. te zna jezički prikaz. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. korake.

Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. diskusijama o hipertekstu Utvrđivanje stečenih i multimediji. zvuk i video. Uključuje se u rad Internet sekcije.maila). Zapisivanje stranica. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. zvučnih i video zapisa. struktura E. Uključuje se u rad školske videosekcije. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. zvuk i video). Vrste datoteka koje se susreću na webu. Web preglednici. Rad sa slikovnim. 203 . Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Zna objediniti multimedijalne zapise. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta.Internet kao globalna mreža računara. slikovnih. web pretraživači. Programi za njihovu reprodukciju. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Organizuje rad školske videosekcije. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. načini pretrage. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Kreiranje video zapisa. Zna za mogućnosti kombinacije (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Prati napredovanje učenika. Ispoljava postignuto znanje. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. za učenje nastavnih sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Slika. Aktivno učestvuje u Ponavljanje i vježbanje. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. zvučnim i video dokumentima. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. www. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Praćenje i evidencija postignuća učenika. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. Demonstrira korištenje preglednika. Osnovni servisi. znanja. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Shvata Internet kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Potpuno je razumio šta je Internet. zvučnim i video dokumentima. Zna šta su datoteke weba. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i E-mail.

njihove boje te o bojenju ćelija. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Regija. Demonstrira sortiranje i sabiranje. pohraniti i otvoriti postojeću Kreiranje prezentacije i rad prezentaciju sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. Sortiranje u tablicama. Slijedi uputstva nastavnika. Ćelija. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. redovi. redova i kolona. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. pokazuje. pohranjivanja. Formatiranje i autoformatiranje.3. kolone i šta je regija. broj redova. Kontroliše rad učenika. 204 . Pomaže drugim učenicima. Demonstrira način formatiranja. Uspješno kreira prezentaciju. red i kolona. sačuvati . bojenje ćelija. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Tablični kalkulatori i primjer primjene. Poima pojmove sortiranja u tablicama. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. ali i na drugim mjestima. Obavlja sortiranje. Transparentno ocjenjuje. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Određuje broj ćelija. primjene. Usmjerava. Prezentacije i primjeri Zna kreirati prezentaciju. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. broj kolona. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Linije. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Ističe značaj prezentacije. Kreira samostalno izgled tablice. debljine i vrste linija boje. Samostalno kreira realne zadatke. Naučio je kako se sabira. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Otvara program koji Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši predstavlja u tablicama pripreme za rad. Daje jednostavne zadatke. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje u pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Prati uputstva nastavnika. Motivira učenike. Sabiranje u tablicama. prikazivanja i zatvaranja. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom.

). Ističe i tumači značaj zaštite računara. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. backupsigurnosna kopija i sl. Pravi sigurnosne kopije dokumenata i datoteka. Sistematizuje pređeno gradivo. Iznosi negativne. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. printer. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. na disku. Slijedi uputstva nastavnika. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Ističe značaj pravilnog korištenja i posledice nepravilne upotrebe opreme. skener. pogotovo mladih koji su u razvoju. Virusi i zaštita od virusa. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa (softvera). Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Navikao je da u računaru. Zna namjenu softverskih programa i alata za zaštitu.4. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Upozorava. SIGURNOST PRI RADU SA RAČUNARIMA Računarska ergonomija. miš. ali i pozitivne primjere. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). 205 . Primjenjuje standardne forme provjere znanja. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. zvučnici i dr. Uspješno koristi antivirusni program. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstracij pravilnih postupaka. defragmentira – presloži podatke. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. kućište. Transparentno vrednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. monitor. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Primjenjuje predviđene procedure. Zaštita i održavanje računarske opreme ( disc defragmenter. Scan disc. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštitom računara i njihovim pravilnim održavanjem.).

LIKOVNA KULTURA 206 .

.. informatike.Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima. produbljivanje sposobno-sti vrednovanja sadržaja i ideja . istorije /povje-sti. upotrijebiti različite vrijednosti tjelesne i tehničke kulture. muzičke /glazbene/.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI C I L J E V I LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1. TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju. BiH tekstura u cilju dobijanja složenih kulturne baštine. prostori LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umje-tničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura putem slaganja linija /crta/.. mat. životinje.…/. linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: . biljke. . prozni tamne teksture tekst. sjajne.Korelacija sa . reprodukcije ili pripremljene glatka tekstura.dijaprojektor207 . svijetle i maternji jezik /pripovjet-ka.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. grafofolije. pojave u prirodi. baštine i prirodne okoline. ta: glatke. LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI . objekti. .. . formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE . stranog . poslovica. patriotizmu.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. biologije.sjajna tekstura .LIKOVNA KULTURA VII razred/ (1 sat sedmično . organizacijskih formi struktura -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna .Upotreba različitih vrsta linija drugim nastavnim predmetima. mrlja i tačaka .zasićena tekstura matematike.hrapava tekstura . povezivanje sadržaja drugih predme.mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti POTICAJNE PREFERENCIJE. pjesma.prozračna.Biti sposoban prepozna-ti i zemljopisa. meka tekstura jezika. prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/.Razvijanje kritičkog mišljenja.. roma. .glatka tekstura .Usvojiti pojm tekstura: kultura). očuva-nje kulturne./crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave. moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura.Odgovarajuće hrapava tekstura.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja .

davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . uočavanja. zgrafito /grebanje 2.multimedija video). voštani/. oblikaforme.Akvarel.video DVD Ovladavanje primjenom optičkog materijal. bogaćenje mašte.prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije slajd. svijetlo-tamno .Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom. tempera. sjajna tkstura.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ samostalnosti. .meka tekstura .Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izve- Dalji rad na usvajanju sposobnosti. solidarnosti.dijaprojektorslajd. zaključiva-nja. gvaš. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja 208 . drugarstvu.Razvijanje sposobnosti posmatranja. mat tekstura zasićena tekstura prozračna. spremnost za saradnju. BOJA premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. razvijanje likovne kreativnosti. jačanje i bogaćenje emocija . orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa . pastel /suhi.Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene . uočavanja.multimedija video). kolaž različitim materi-jalima.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. Razvijanje sposobnosti uočavanja i flomasteri u boji /za manje formate prepoznavanja lokalne boje. diferenciranje bitnog od manje važnog. Odgovarajuće tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ reprodukcije ili pripremljene valerska vrijenost boje grafofolije. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. dosljednosti i angažovanosti. povezivanja pojmova. mozaik -Upotreba: Razvijanje sposobnosti prepoznavanja (udžbenika za VII razred (likovna i usvajanje sposobnosti primjene kultura). radova/. konkretnog i apstraktnog mišljenja. miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka -Razvijanje humanih odnosa među polovima. . opredjeljenost za timski rad. istrajnosti.video DVD materijal.

pjesme. . njene karakteristike.događaja.Sagledavanje značaja vizuelnih proznog teksta. pripovjetke.Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja.Oblik /forma. primijenjene umjetnosti i grafike -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha.nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: .Lokalna boja. u odijevanju.… . slikanja.Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja upotrebom različitih slikarskih tehnika denih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti. spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom . optičko miješanje boja lokalnih boja 3. stepenovanje boje /valerske vrijenosti/. onalne organizacije kompozicije osjećanja. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. oblika/ u realizaciji dvodimenzi. priče. uočavanja.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. karakteristika lika /forme.Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture./poentlizam-divizionizam/.Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. Odgovarajuće 209 . osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. pojava u prirodi.Primjena stepenovane. .Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ . pozitivno i negativno u likovnim . organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). valerski promjenjene boje . kreiranju životnog prostora. emocija i drugo putem likovnog izraza . lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompo-zicije . pozitivno i negativno.asimetrična kompozici-ja plošnih oblika . plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/…. Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja.simetrična kompozicija plošnih oblika .

video DVD materijal. predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negati-vno /ispupčenoudublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura. crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha. pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u .U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. područjima: crtanja. POVRŠINA Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primjeniti u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. u organizaciji grafičkog lista .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. asimetrija. utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma.multimedija video). višebojna grafika .dijaprojektorslajd.Primjena slikarskih tekstura i faktura u funkciji predstavljanja različitih karakteristika. dvodimenzionalno.Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/.Uočavanje. simetrija. ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). slikanja. pozitivno. Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija. urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu. razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima. vrijednosti i karaktera površine . u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura . površine sa crtama /parnicama. vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije. negativno.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada . slaganjem ureznih linija /snopova linija/. ploha. pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista reprodukcije ili pripremljene grafofolije. utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i ponavljanja oblika. Odgovarajuće reprodukcije ili 210 4. tačkama. u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine. grafike i primijenjene umjetnosti Ovladati sposobnostima prepoznavanja.

skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati.skulptorska faktura. analitič-kom pristupu i sagledav-anju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika.rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ . Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom .Usvojeni pojmovi za oblast površina: . putem mase i prostora . 5. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: . predstaviti prostorne organizacije /forme/. selo /ravničarsko.Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora.Pozitivno i negativno kao način “govora” u skultorskom izrazu .prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura pripremljene grafofolije.dijaprojektorslajd.složeni oblici .simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama . . i oblika u prostoru upotrebom: . MASA I PROSTOR Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije Linijski istanjena masa. /način nanošenja.Upotrebom različitih skulptorskih materijala.slikarska faktura. plastelin. sapun…. 211 Karakteristike oblika: . moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora .Dalji rad na potpunijem doživljavanju. na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima .pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora Složene prostorne strukture i .pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture .U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme . glinamol.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad. mase i prostora.jednostavni i .video DVD materijal. glinamol.Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije .multimedija video). . vosak. glina.simetričnih i asimetri-čnih formi. glina.

video DVD materijal. Odgovarajuće reprodukcije ili menzoinalnih oblika putem pripremljene grafofolije. selo /ravničarsko.Ovladavanje sposobno-sti ( udžbenika za VII razred (likovna predstavljanja trodikultura). prostorna organizacija. varoš . grad.Prepoznavanje karakte-ristika video). selo /ravničarsko./ planinsko….linijski istanjene mase slajd. planinsko…. 212 .dijaprojektor. oblikovanje žicom.pozitivnih i negativnih formi -Upotreba: . planinsko…. naselje.multimedija . naselje.urbanizacija prostora . grad.kompozicije u oblasti arhitekture ./. različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa. urbanizacija prostora.forme urbanih organizacija./ naselje.

da mogu razlikovati teksturne crte /linije/.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ . mat tekstura.okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada .moći prepoznati strukturne linije. materiju/: rastresito-prhko.ovladavanje kstrukturnim linijama. osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora . tvrdo-čvrsto /sabijeno/ Slikarstvo: .dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika.moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija . kolažu. mozaiku . gvašu. temperi.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje . rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/.da usvoji termine: hrapava tekstura. glatka tekstura.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ .OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: .da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje. procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija 213 . pastelu. linije koje predstavljaju neku formu . realizacija kroz crtež. koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. flomasterima u boji. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika .Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.da razviju sposobnost prepoznavanja. akvarelu. u cilju predstavljanja prostornosti.moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom .da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja. prozračna.da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ . oblika-forme. zasićena tekstura. linije koje difinišu neki oblik.da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje . upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: . ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa .meka tekstura .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne . sjajna tkstura. i praviti gradaciju između njih .

asimetrija. glina. asimetrija . uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ .u prostornom oblikovanju. grafike.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura.dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora.usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije . sapun STRUKTURA PROGRAMA 1. linorez. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/. negativno Površina masa i prostor: . biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu . glinamol.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije . karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija. prepoznavanje karaktera oblika .dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture . usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu . vajarski materijali..dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura .biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. pozitivno. moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno .da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata . rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: 214 . vosak.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ . gipsorez. skulptorska faktura.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika .dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. pozitivnonegativno/ . /način nanošenja.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. crtanja i slikanja .uočavanje.

Usvojiti pojam teksturne crte /linije/, biti sposoban prepoznati njihove različitosti, istražiti putem teksturnih linija, spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka, imjenama dužina, pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju, usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. Teksturne linije/crte, linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka, hrapava, sjajna, mat, zasićena /zatamnjena/, prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru, linije koje definišu oblik, njegovu formu i materiju. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija, u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Različite vrste struktura; tvrada /čvrsta/, kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit, mramor, kocka šećera i sl./, meka /tijesto, plastelin, vata i sl./ 2. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja, analitičkog pristupa, vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/, boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Point = tačka, divizionizam/. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/, boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe, crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja, boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa, ofset štampa, koja je danas prisutna u svim sferama života. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. 3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/; crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja, korištenjem simetrije i asimetrije. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja, slikanja i grafike, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne, predstavljene u ogledalu/. Ovladavanje sposobnostima uočavanja, vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije, pozitivnih i negativnih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike, primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu, slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure, predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. 215

4. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje, a faktura predstavlja rukopis, odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. Boja nanesena u jednom smjeru, kružno, u različitim smejrovima /pravcima/, tanjim ili debljim /širim/ kistom. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura, pozitivnih i negativnih oblika. i primjene simetrije i asimetrije. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol, plastelin i sl. u cilju predstavljanja; hrapavo, izbrazdano, izgrebano, neravno, uglačano, ravno… 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, građenje, primijenjena umjetnost i dizajn. Od učenika se očekuje da u svom okruženju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, mogu registrovati, analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom, onda on predstavlaja masu. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Masa i prostor, kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa, ili masa koja ima izuzetno malen volumen, i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije, asimetrije, odnosa pozitivno i negativno. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost, koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/, infra struktura, saobraćajnice, pješačke staze, namjena prostora i objekata svim sferama života, zelene površine /parkovi/, igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora.

216

DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu, podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem, bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti, odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a mišljenje apstraktno. Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja, koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Za oblikovanje na plohi kroz područja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Razreda, /što trenutno nije slučaj, od 1–3 razreda/. 1. TAČKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRŠINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno 217

prozračna. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. prostori.. muzika.likovni i kompozicioni elementi. tuga. praznici.nevizuelni poticaji. kompaktno/ 218 . sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. palakati /sportski. etnografsko nasljeđe . POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura. strah. porodica.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. materiju/: rastresito-prhko. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. sreća. škola.meka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja. muzika. emocije /osjećanja/. sposobnosti analize i vrednovanja. roman. nauke i društva. pojave u prirodi. čulni poticaji. kulturnih dešavanja…/. objekti. . tvrdo-čvrsto /sabijeno. pripovjetka. i interakciju umjetnosti. mat teksturazasićena tekstura. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ .proširivanje u drugom polugodištu. glazbene kulture. hrapava tekstura. muzički spotovi. muzički. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . sjajna tkstura. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. Vizuelne motive 2.. oblika-forme. vjetar.iz neposrednog okruženja djeteta. niti bilo koju tehniku. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . značajni datumi. Nevizuelne motive 3.. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. maternjeg jezika /priča. matematike. glatka tekstura. znakovi vizuelnih komunikacija. biljke…. poezija/. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje.iz narodnih običaja /tradicije/. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. novih medija i okruženja. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. mjesto stanovanja. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . prirode i društva.

da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. 1. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/. stečenog znanja i usvojenih navka. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. ne mogu biti loši. urbanizacija prostora. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik.SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika./. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: • estetskog • psihološkog • pedagoškog. ploha. linijski istanjena masa. Dakle. obrade materi-jala/. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. grad. simetrija. dvodimenzionalno. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . negativno. predmeta i pojava. slikarska faktura. upornosti i iskustva. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. svoje strahove i oduševljenja. pozitivno. svoje viđenje svijeta. planinsko…. glinamol. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. privid izvedene boje/. sapun. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak. oblikovanje žicom. dobar pedagog može 219 . onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. prostorna organizacija.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. To znači da nastavnik. asimetrija. selo /ravničarsko. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. aktivnost na časovima likovne kulture. glina. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. vosak. skulptorski/kiparski/ vajarski materijali.

Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. u najvećoj mjeri. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. i likovnog jezika/.iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. odnos prema estetskom. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. 220 . da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. aktivnost na času. želju za postizanjem rezultata i sl. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. Nema loših dječijih radova.

MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED 221 .

mf. artikulaciju. .intonacija. 4/4. ¾. ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: .dinamika . te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. .primjena znanja pri izvođenju ritmičkih vježbi i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. umjerena i brza tempa. f. 222 . -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. . staccato. legato. ). polovinka.poznaje violinski ključ .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora).Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. .poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. . .artikulacija (akcenti. mp.važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama. pravilno fraziranje. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike.Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. portato. te luk i njegova različita primjena. 6/8.tempo .STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE II SLUŠANJE MUZIKE IIIMUZIČKE/ GLAZBENE IGRE MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. . . tempo. šesnaestinka i sve pauze).Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja. četvrtinka. .upoznaje 2/2 mjeru. muzičkih igara ili brojalica. osminka.

. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. .Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. arija. . na koncertima i sl.upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. ukazuju na greške i ispravljaju i druge. tema. PONAŠANJE Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . . . harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) .prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. obima glasa.stiče znanja o prirodnoj.primjena pojmova: rečenica.razlikuje vokalna. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.Uočava i hvali.izvođenje ritmičkih vježbi na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna. . . suita. 223 . . STAVOVI. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.duru. muzičke memorije. .Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. podjela jedinice brojanja ). .prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). .pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . . Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. mala dvodijelna i trodijelna pjesma (mala dvodjelna i trodjelna pjesma informativno). .Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. . . .formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska.. . . .razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. . izvođače i izvođačke sastave. . instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela. trodijelna i četvor. uvertira.Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima. burleska. simfonijska poema.Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. vokalne reprodukcije. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. filmska muzika. VRIJEDNOSTI.tokom slušanja pamti naziv djela.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine, upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova, učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova, te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa, a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, rečenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C – dur ljestvice, kao u šestom razredu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lakše pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže sa nadarenim učenicima. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). Upoznati a-mol prirodni, harmonski i melodijski kroz pjevanje doživljaj molskog tonaliteta. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Preporučuje se obrada najmanje 3. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska, Srbija, Poljska, Belgija, Rusija, Izrael...), čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 ritmičke vježbe(mogu biti pripojene sviranju i pjevanju).Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je naučiti prvo pjesmu, pa zatim učiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj, bubnjić-doboš (mali bubanj), bubanj na đerdinu, talambas i def. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U program su uvrštene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ), pjevačke glasove ( dječji, ženski, muški glas), hor/zbor ( dvoglasni, troglasni, četveroglasni ), vrste hora ( dječiji, ženski,muški i mješoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje, emocionalno) ali po 224

potrebi i selektivno. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije, sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvođača, muzičkog oblika (informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima, zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima, ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost, kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. U okviru redovne nastave je hor/zbor(mlađa i starija uzrasna skupina) i orkestar (tamburaški, harmonikaški i drugi).Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Pored redovne nastave, važnu ulogu ima vannastavna aktivnost koncipirana kao izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, sviranje pojedinih instrumenata prema interesu učenika i mogučnostima nastavnika,formiranje kluba ljubitelja umjetničke muzike itd) . Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. – 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( dvoglasno i troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu.

225

RAZRADA SADRŽAJA
SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UČENJA, OCJENJIVANJE)

I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR
1. Stoljeće ljubavi, Slavko Olujić, stihovi Rešad Hadrović, 2. Kako je divna, Julio Marić, stihovi Miroslav Kovačević, 3. Ispraćaj zime, N. R. Korsakov, 4. Simpatija, tekst i muzika: Ajka Kolaković, 5.Prijatelj, tekst: Mahir Vehabović, muzika: Belkisa Vehabović, 6.Nek' svud' ljubav sja, Belgija ili Kad se pjeva, narodna iz Poljske, 7. Podmoskovske večeri, Rusija, 8.Čvrsta volja, L.V. Beethoven, odlomak iz opere ''Fidelio'', 9. Džo banana, Minja Subota, kantautor, pjeva Minja Subota i dječji hor, 10. Moja mala djevojčica, pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić, 11.Bulbul mi poje, zora mi rudi, 12.Čija je ono djevojka, 13. Tamburalo momče uz tamburu, 14.Hajde dušo da ašikujemo, 15.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku, 16. Moj beharu, ko li mi te bere, 17. Ječam žele Tuzlanke djevojke, KANONI 1.Troglasni kanon, Joachim Denhof, 2.Shalom Chaverim, jevrejska

- Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: - uočavaju i određuju karakter pjesme, mjeru, tempo, dinamiku, i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama; - poznaju notna trajanja, pauze, violinski i bas ključ; - prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija, artikulacija, dikcija, disanje, fraziranje); -imenuju solmizacijom abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu, i

- Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija, razvija muzička memorija i proširuje obim glasa, - Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'; -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela; -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji; - Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi; -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi; - muzicira samoinicijativno i bez podsticaja, - aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti;

-Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih;

- Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru
-Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom; - Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet, te često pjeva i svira;

-Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kuća; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) ; -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k,ao vrijednosti; -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom; - Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni - pjevanje u školskom horu/ zboru - sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa

-Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke, premetaljke rebusa; -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi, u porodici), -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju; -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika; - Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu;. -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti,

- Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. - Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe), jer zna da tako trena; -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici

-pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru; - imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente; - sviranje na metalofonu; - izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima; -upoznaju a-moll prirodni, harmonski

____________________
IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE

Izbor:
1. Šota, igra ili Anterija kolo,

i melodijski,

-Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu;

226

Richard Strauss. orkestar ili grupa -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. 30. Tri burleske. 2.Sposoban je da uz slušanje muzike i -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati. prikupljanje materijala i bilježenje. komentira osobine djela.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa.pjevač ili soloinstrument. J.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . triolu ''ta-te-ti''.donosi estetski sud o djelu. sortiranje i izvođenje zaključaka. -Predlaže i izvodi pratnju. udaraljke) .U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. . 3. Introduction. W.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama.upoznaje instrumente narodnog orkestra.gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. 18.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. često traži da se djelo ponovno sluša.Brzo uočava i saopštava izvođača. izvođače i kompozitore . Amilcare Ponchielli 11. . Varijacije za gudački kvartet. 3 u Gduru..Upoređuje note i njihova trajanja. I stav Allegro moderato. Neum Klek ili Paun pase. klarinet. Julio Marić 3. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda).Samostalno određuje karakter kompozicije . te ih stimulira direktnim učešćem u kolu. _____________________ __ . -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje.(''ta-te'“. (multikulturalnost) _______________________ . pomaže.Uočava. . tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. Brahms i Arabeska u C-duru op. 1. narodni orkestar.. I stavak. -Razvija kreativnost. -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti . Uvertira iz opere Carmen. op.A. Robert Schumann 7. duhački. Tako je govorio Zaratustra op. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). G. Vlado Milošević 4. . Valcer u As-duru. seosko srpsko stanovništvo 4. Andante. ___________________ ____ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. uzima učešće u improvizaciji _____________________ _________________ .Insistira da prisustvuje uživo na koncertima..Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. -Samostalno izvodi zadane pokrete. -primjenjuje ranije znanje na novu igru. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . klavir. Igre iz Sarajevskog polja. -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Antonio Vivaldi 10. Grieg 6. E. pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad. Bizet 5. -Upućuje.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta. Valcer i polka 1Dvije ritmičke vježbe koje rješavaju određene zadatke(triola i četverodjelna podjela vremenske jedinice)______________________ _ III. zahtjevima muzičke igre. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. igre i kola. Johan Sebastian Bach: 8. Refleks za flautu. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. trava raste. 46. . Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. upoređuje. . .izvodi zadanu koreografiju. i četiri šesnaestine''ta-fa-te-fe''). Jasmin Osmić 2.tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno . _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi .Predlaganje muzičke igre za priredbe.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). . . . Mozart 9. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. Suita br.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. pamti i imenuje pojedine pjesme. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). kombinuje (aranžmani). Hercegovački linđo. . Brandenburški koncert br. _____________________ __ . . -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu 227 . dječije radne i kulturne navike. violinu. simfonijska poema. (IIV). razlikuje. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. Igra satova. (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. .Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. -pravilno izvodi igru odnosno kolo.Određuje karakter djela. (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. udaraljke. .

Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . individualna. instrumenata. što ih motiviše na učenje. . Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Pisanje eseja o posjetama koncertima . ritam. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja _______ -Samostalno eksperimentiše.Prati ponašanje na koncertu. mp. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. . 17. -Vođenje intervjua sa umjetnicima.Razgovorom o muzici u okolini.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . Runolist.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. školi i okolini . . poštuje pravila ponašanja. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. u paru (dijalogom).Slobodnija improvizacija kolektivna.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. . upoređuje. improvizira i kombinuje instrumente. . .Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. orkestarskih instrumenta. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. 12. _____________________ . . . . . mf. f. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. pjeva Dragan Stojnić 16.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . 228 . melodija. I. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. . .Haydn. -Prepoznaje vokalno.Prilikom slušanja muzike. kompozitora i njihova najpoznatija djela. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: .Izražava instrumentima razne ritmove iz života.Stvara kombinacijom riječi.Španski ples iz baleta «Labuđe jezero» P. I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. -poznavanje italijanskih oznaka za tempo. Richard Rogers) 13.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. . Kanon (dječji hor) 15. Na času pjevanja. S. pokreta i likovnim izrazom. tempo. muzika: Ranko Rihtman. grupna. -Na muziku progovara likovno ili literarno. ženski ( sopran-alt ).Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda.timpani. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. XIV Rukovet. muški (tenor-bas). austrijska narodna. Cherubini.Samostalno smišlja. .Priprema. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. . mijenja. .Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. posebno na koncertu. posjeta školskoj priredbi i koncertima. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred.razlikuje glasove: dječji.uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst .Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira. istražuje.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. ______________________ . S. -Poznaje i pamti imena bh.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. . dinamiku. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. itd. stihovi: Aleksa Šantić. . te oznake za crescendo i decrescendo. ______________________ . hor/zbor . Čajkovski. Dječja simfonija ( sva tri stava) J. -Saradnja sa lokalnom zajednicom. dodaje.

-Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Sam uzima učešće u izradi kositma. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva . 229 . slika za scenu itd.gdje je škola ___________________ ___ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 230 .

Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. folklor). a uključivanje učenika je dobrovoljno. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. sportski ples. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. zbog toga je potrebno da škola. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. rekreativnim i. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. b) sport za sportiste.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim.Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . Po svojoj koncepciji. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. sportsku rekreaciju. zajedno sa društvenim subjektima. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. 231 . (6) razumije. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. školska sportska društva). a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. U ovom ciklusu. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. eventualno. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. c) umjetnički sadržaji (ples. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. U tom kontekstu. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. kinezio-terapijskim aktivnostima. (3) sigurnost učenika. materijalnih i prostornih uvjeta.

različitim varijante premeta u stranu. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. Obrazovni x x x x 2. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 3.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. te funkciju krvožilnog. Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. Trčanja: . Kolutanja: . Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. Višenja. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora. alkohola. alkohola. premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama. njihu na prečci. dišnog i koštano-zglobnog sistema. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje.Ciljevi. upiranja i penjanja: . te funkciju krvožilnog. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. te koordinacije i gibljivosti.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) .Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu..Trčanje na 20 m „leteći“ 2. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje.Osnovna motorička zanja x x x x x x x 232 .Njih na prečci . Bacanja: . odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada.Različite varijante premeta u stranu . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. Skakanja: .

. Odgovarajući sadržaji iz: 1.Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije . pojedinačnom i grupnom protunapadu.Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . odbojka . 2. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Koordinacija: . x x x x x x 233 .košarkaški dvokorak (*) . Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih 4.Snaga: . oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja.Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) .Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .Oduzimanje lopte presjecanjem (*) . okretima. usprav kroz čučanj 6. valovitim kretnjama rukama i tijelom.Disco fox ...Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: . 6. te koordinacije i i mogućnostima škole i okoline gibljivosti. 5..Mini odbojka 4:4 Nogomet: . Motoričke sposobnosti x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru.završna akcija Odbojka: . nogomet tehnici ubacivanja lopte u igru rukama.Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7.Premasi odnožno na dvovisinskom razboju. ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak. 3.1.odbrambenom stavu i kretanju u odbrani. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije.Engleski valcer (*) .Okreti . kao drugi kineziološki pokreta. disco fox-u.šutu s pozicija krila i kružnog napadača..Skokovi sa spravom po izboru ...Ravnoteža: .Kontranapad .2. Ritmičke i plesne strukture: .. košarka . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek.Brzina: . Borilačke strukture: . a shodno potrebama učenika Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine.završna akcija. Antropološki 1.Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) . Igre: Rukomet: .Dizanje lopte visoko na krajeve mreže .dizanju lopte visoko na krajeve mreže. skokovima sa spravom po izboru..Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama . složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. koreografiji aerobike. 7. mini odbojci 4:4. I 8. kontranapadu .„Mačji“ skok na niskoj gredi 7.Valovite kretnje rukama i tijelom .Gibljivost: 2.. Koreografija aerobike 8.Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º. sadržaji. saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º . napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”. „mačjem“ skoku na niskoj gredi.

Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova. koordinacije. Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. Uspješno kontrolira agresivnost u igri. te poboljšava posturu. Aktivno. Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema. brzine. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. x x x x x x x x x x x x x x x x x x 234 . Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema.Preciznost: 2. odnosno pravilan uspravni položaj tijela.. gibljivosti i ravnoteže. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih 5. Funkcionalne sposobnosti: 3. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. Uljudno se ponaša na satu i u školi.

statičke snage i dinamometrijske sile. 235 .. targent-trening i sl.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. brzine. daklen ciklična i aciklična. kao što su boks. Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. odnosno. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. ravnoteže. sa dosta slobode. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. hrvanje. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. skokova u vodu i dr. (b) aciklična motorička znanja. koja su bitno obilježje tzv. borilačkih aktivnosti. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. rukomet. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. eksplozivne. koja se susreću u sportskim igrama. plivanja. Društveni zahtjevi. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. koje osigurava optimalne psihološke. košarka i dr. (c) kompleksna motorička znanja. Na toj osnovi. preciznosti. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. fleksibilnosti. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. repetitivne. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase).. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. kao što su nogomet. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. judo. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičkometodički postupak nastavnika.. što se. u prvom redu. metod stanica. karate i dr. ritmičke gimnastike. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. podstiču razvoj ličnosti učenika. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. kružno-intervalni metod. sprava. biciklizma i dr. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. što učenici teško prihvaćaju. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->