BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA TUZLA KANTON Ministry of education, science, culture and sports

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

110

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI GODIŠNJI SEDMIČNI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 35

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija /Zemljopis Historija /Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička /Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj Religijska kultura/Vjeronauka

111

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

112

Sijarić. Humo. Pjesma o keruši V. Egziperi. Dažd N. Pjesma o peru M. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Z. šaljiva. Kišević. Antić. Komanči (odlomak iz pustolovnog romana) Grmljavina stada) A. Šop. Pavlović. Sadako hoće živjeti R. Ćorović. U poznu jesen D. Lampa na prozoru H. inverziju. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni historijski romani Fantastična pripovijest i Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. Dizdar.Mali princ (odlomak) M. upotrebljava ih u vlastitome tekstu Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 Epika Fabulapokretači fabule. Ilić.Bašeskija. Hrt (odlomak) S. Bakine naočari M. inverzija. Sidran: San o Bašeskiji Epika Ć. Poslije djetinjstva A. sredstva zaustavljanja radnje Razumije.Grey. Voćka poslije kiše T. Čehov. Ibrahimbegov ćošak A. zaustavljanje fabule Lik-psihološkoetička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji. kontrast Vrste -pejsažna. Trifunović. deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojnoobrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne. Ujević. P. Čistač obuće Broj sati Književnoteorijski pojmovi Ritamintonacija. Sarajevski ljetopis (odlomak) N. opkoračenjestanka u opkoračenju. Akvarel S. Cesarić. Vanjka K.M. stanka. James Cook 2 2 2 Granične književne vrste: Uočava glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti 113 . teksta Određuje pokretače radnje. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. Nešto važno da ti kažem Nerkesi. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. Bruckner. Jesenjin.NPP ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE ŠKOLE Književni tekstovi Lirika D. domoljubne i šaljive pjesme Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. Zapis o zemlji E. Čukovski.

Kočić. Jazavac pred sudom (odlomak) F.. putopisa i dnevnika Uočava glavne značajke drame: dijalog. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 9 Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. dnevnik 2 2 2 Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Uočava razliku između ljetopisa. Dnevnik Ane Frank 114 .(odlomak) I. Branka Primorac:Maturalac 8. putopisa i dnevnika Uočava razliku između drame i drugih književnih vrsta 2 2 2 1 2 Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karakteristike usmene književnosti 2 LEKTIRA ZA SEDMI RAZRED: 1.Mark Tven: Kraljević i prosjak 12. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 13. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Zijo Dizdarević Pripovijetke ili Teme Nafije Sarajlić 5. putopis. Nenad Radanović:Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. likovi Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 6. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11. Oslo pod snijegom (odlomak) P. Egziperi: Mali princ 4. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 7. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. Sekulić. balada) Odlomak drame Hasanaginica M. Alija H. Šehović. Ogrizovića Narodna romansa ( izbor) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) izbor ljetopis.

naravno.Programski zahtjevi RJEČNIK I GRAMATIKA . proširenog) ne. doista. za) značenja riječi Uočiti da možemo preoblikovati uređenje česticama Razlikovanje glagola po rečenično značenju Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj.46 SATI Odgojnoobrazovni Minimalni ishodi učenja Broj časova ciljevi Uočavati nenaglašene Pravilno pisanje i izgovor riječi i pravilno ih nenaglasnica/atoničkih čitati u izgovornim riječi cjelinama Maksimalni učenja ishodi Naglašene i nenaglašene 1 riječi (naglasne cjeline) Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Riječi za imenovanje 2 pripadnosti mjestu. te riječi iz zavičaja primjerima. (dopunskog. Razlikovanje temeljnog (osnovnog) Prepoznaje osnovne čestice značenja od prenesenog (da. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju pridjevi i 2 tvoriti Pravilno glagolske pridjeve Prezent. sprezanje/ 1 +1+1 konjugacija. sigurno) Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. li. god. kraju. Razlikovanje glagola po neprijelazne i predmetu radnje povratne glagole Razlikovati svršene nesvršene glagole Prepoznati infinitiv njegove završetke Prepoznati i glagolske pridjeve i Razlikovanje glagola po vidu Glagoli po vidu 1+1 Infinitiv osnova i završeci) Glagolski glagolska imenica (infinitivna 1 i Razumije ulogu infinitiva u Razumije ulogu tvorbi infinitiva u dopuni glagolskih oblika glagola upotrebljava Uočava glasovne promjene u gl. neprave i uzajamno povratne Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Čestice ili riječce 1 (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI 1+1 Riječi s konjugacijom (ponavljanje) Razlikovanje glagola po značenju Glagolski oblik/osoba i broj 1 Prepoznavati glagolski Razlikovanje glagola po oblik/osobu i broj predmetu radnje i po vidu u rečenici Glagoli radnje po predmetu 1 Razlikovati prijelazne. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. zemlji – narodu Temeljno i preneseno 1 značenje riječi Uočavati riječi koje Uočava preneseno značenje Razlikuje književne i pripadaju familijarnoj riječi na jednostavnim neknjiževne riječi leksici. prezent pomoćnih glagola Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu premamorfološkim 115 .

u značenje i tvorbu drugi te njihovu tvorbu govorenju i pisanju kondicionala II. priloga u rečenici Sistematizacija znanja o 1 glagolskim oblicima REČENICA Jednostavna proširena rečenica 1 1+1 Razvrstava glagolske Zna razliku između ličnih i Uočava službu oblike na proste i složene. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Izricanje prošlosti 3 + 1 aoristom. Samostalno spreže glagole u futuru I. i II. priloge u službu u rečenici govorenju i pisanju Objašnjava službu gl. razlikovati. subjekat. tvorbu i Upotrebljava gl. dodatke otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikovati predikat od imenski Prepoznaje imenski predikat Predikat – imenski i 1 glagolski 116 . imperfektom i pluskvamperfektom Može zamjenjivati aorist. l. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed.glagola Perfekt 1 +1 obilježjima (osoba i broj) i jotaciju u prezentu futurski Prepoznati perfekt i Prikladno upotrebljava Uočava razumjeti njegovo perfekt u perfekt osnovno značenje govorenju i pisanju Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prepoznavanje aorista imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika i Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. Glagolski prilozi 2 +1 Uočiti značenje. i službu Prepoznaje imenski Uočava da glagoli riječi u rečenici predikat. jed. neličnih te prostih i složenih glagolskih oblika u lične i nelične oblika rečenici i zna tvorbu Vrste rečenica po značenju Prepoznaje vrste rečenica i sastavu Prepoznaje imenski predikat u rečenici Uočiti značenje. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Izricanje futurom budućnosti 1 + 1 Prepoznati. molbu i zabranu Izricanje zapovijedi i 1 molbe imperativom Kondicional I i II 2 Prepoznati i razlikovati Pravilno koristi kondicional Uočava i razumije kondicional prvi i I.

stoljeća identiteta u razvoju jezika (književnog jezika) -Bosanski. priloga u rečenici Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata količina. apozicija Složena rečenica 1 1+1 Uočavanje u tekstu Pojam složene rečenice Uočava više predikata u Razlikuje složenoj rečenici zavisnosloženu od nezavisnosložene rečenice Razlikuje i navodi glavne osobenosti u razvoju standardnog (književnog jezika) Razvoj standardnog 2 Prepoznavanje kulturnog. Razlikovati Razlikuje direktni i direktni i indirektni objekt.1 čas FUTUR I i II .5 časova 117 . 1 Primjenjivati i uočavati Uočava priložne oznake priložnu oznaku uzroka. riječce .REČENIČNI DIJELOVI . hrvatski i srpski jezik NAPOMENA: Časovi za ponavljanje i utvrđivanje gradiva: RJEČNIK ( naglasnice. Uočava historijske periode (književnog) jezika do sociološkog. temeljno i preneseno značenje riječi. društvo) oznake 2 u 1 Uočavanje u tekstu Razlikuje glagolski i menski Prepoznaje složeni predikat glagolski predikat Objašnjava službu gl. PRILOZI . prezent) 2 časa GLAGOLSKI OBLICI ZA PROŠLOST . indirektni objekt Uočavanje u tekstu Razlikovati pridjevni imenički atribut i Prepoznaje apoziciju atribut Objekt (direktni i indirektni) Objekt i odredbe averbijalne 1 Atribut: pridjevni atribut 1 i imenički atribut i Razlikuje pridjevni i imenički atribut Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa i Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Apozicija (pojam) 1 Prepoznati apoziciju Prepoznaje apoziciju atribut Atribut.sistemaztizacija. lingivstičkog u razvoju standardnog 19.1 čas GLAGOLSKI OBLICI ( infinitiv.glagolskog predikata Vrste predikata Priložne rečenici (uzrok. prijelaznost ) .2 časa GLAGOLI ( glagolski vid. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u Prepoznaje objekt u rečenici rečenici.1 čas REČENICA.1 čas GLAGOLSKI NAČINI I GL.1 čas GLAGOLSKI OBLICI .

imenica i pridjeva.boja.usmjereno čitanje Dvije pravopisne vježbe 1 1 PISANJE Dva školska pismena zadatka 2 2 118 . pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja:u sebi.visina i jačina glasa 1+1+1 1+1+1 ČITANJE I SLUŠANJE Interpretativno čitanje lirskih.rečenična intonacija. vizuelni i akustični elementi.funkcija glagola u opisu Služiti se govornim vrednotama:rečenični naglasak.uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje.uticaj društvene sredine na lik Redoslijed pojedinosti u dinamičnom opisu.Uočavanje stilske funkcije glagola. PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 1+1+1 DESKRIPCIJA DESKRIPCIJA Opis portreta Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Vanjski i unutrašnji portret.KULTURA IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Pričanje događaja retrospektivnim slijedom izlaganja Pričanje doživljaja retrospektivmim slijedom izlaganja Pričanje događaja uz upotrebu opisa pejzaža Pričanje doživljaja uz upotrebu opisa lika Odgojno-obrazovni ciljevi Broj časova 1+1+1 Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama.osjećanja i postupci lika.

r.parkovi) Pravilno pisati i govoriti povratne glagole(smijati se..pisanih vokativa.oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica(zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici(odvajanje apozicije.živjeti.nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika(apostrofa) i točke/tačke sa zarezom 1 1 1 Prepoznati i pravilno pisati izostavnik i točku sa zarezom 1 119 .RAZRED Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva.-ije u gl.) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju 1 1 1 Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene(č.čija osnova završava na – je(htjeti.dijelova naselja. pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagole Pisanje infinitiva i radnog glagolskog pridjeva(m.nabrajanje rečeničnih dijelova.dijelovi sela...pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati radni glagolski pridjev u m.ulice.ć.trgovi.smjeti.šaliti se.).PRAVOGOVOR I PRAVOPIS ZA 7.-je.) Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja(gradske četvrti..pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe(se) uz povratne glagole.r.jd.jd.trgova i ulica.

sce sredstva u predstavi nografija. plan Prepoznati izražajna sredstva u filmu.panorama) Filmska maska. 1 rasvjeta) Izražajna sredstva stripa: Prepoznati izražajna crtež.gluma.pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma(statična kamera.vožnja.kostimografija.kostimografija (scenografija.ugao snimanja.dinamična kamera.kvadrat. RAZRED Književnost.uočiti sličnosti i razlike između prikazana kvadratima 1 filmskog kadra i kvadrata stripa(plan i ugao gledanja) NAPOMENA ZA 7.scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva 1 Knjiga-film:Mark Tven:Kraljević i prosjak(igrani film) 1 Pozorišna izražajna Pozorišna i zražajna sredstva:govor.MEDIJSKA KULTURA Filmska izražajna sredstva Kadar.43+ 8x2 lektire: 59 časova Jezik: 46 časova Kultura uzražavanja: 24 časa Pravopis i pravogovor: 7 časova Medijska kultura: 4 časa Ukupno: 140 časova 120 .fabula sredstva stripa.

a za učenike kod kojih je tip i stepen teškoće takav da ne mogu ovladati čak ni modifikovanim programom (koji sadrži minimalne programske zahtjeve nastavnog predmeta) treba uraditi individualni obrazovni plan. hrvatskog. Učenicima sa ošećenjima vida treba obezbijediti: . učenici kojima je neki drugi jezik maternji itd. nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. Dodatnom nastavom iz bosanskog.. srpskog jezika I književnosti.UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA Redovnu osnovnu školu pohađaju učenici sa različitim odgojno-obrazovnim potrebama . UČENICI S TEŠKOĆAMA Sastavljanje liste onoga u čemu je dijete uspješno predstavlja dobru osnovu za razvijanje strategije podrške i postavljanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva programa za svako dijete za koje se radi prilagođeni/individualni program. srpskog jezika mogu se razvijati interesi i potrebe učenika za istraživanjem jezika. Čitanje i pisanje svrstava se među najvažnija sredstva za napredovanje učenika u obrazovanju. hrvatski. srpski jezik i književnost strukturiran je od nastavnih područja koja se adekvatnim didaktičko-metodičkim postupcima mogu prilagoditi učenicima različitih obrazovnih sposobnosti. Darovitim učenicima se može ponuditi da se obaveznim temama bave u većem obimu samostalno pronalazeći nastavnu građu (enciklopedije. lično napredovanje i kvalitetniji život u zajednici. pravopisa. mediji…) ili bave različitim projektima. Posebnosti u radu s učenicima s OŠTEĆENJIMA VIDA Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu. Nastavni program za predmet Bosanski.odgovarajuće osvjetljenje . hrvatskog. DAROVITI UČENICI Darovitost učenika može biti različita.obične ili specifične sveske sa jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti .daroviti učenici. glumi. Prijedlozi za rad s učenicima s teškoćama u razvoju 1. u pisanju.udžbenike i pisani didaktički materijal na crnom tisku primjerene veličine slova . potrebno im je ponuditi i različite sadržaje iz bosanskog.meke olovke koje ostavljaju deblji trag ili flomastere odgovarajuće debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini . gramatike. rječnici. recitovanju. Učenje čitanja i pisanja predstavlja veliki napor i izazov učenicima s poteškoćama usvajanja čitanja i pisanja. učenici s teškoćama u razvoju.diktafon. Osim otkrivanja i poticanja njihovih darovitosti. dodatnim učenjem rječnika.lupe . Za darovite učenike svaki nastavnik će na osnovu programa za nastavni predmet oblikovati poseban program u zavisnosti od potreba i mogućnosti učenika. 121 . višejezicni učenici. Za učenike sa teškoćama treba uraditi prilagođeni program rada. U osnovnim školama postoje vannastavne aktivnosti koje potiču i razvijaju darovitost učenika. te disleksičnim ili disgrafičnim učenicima. npr.više vremena za pojedine aktivnosti na času .

ne oponašati učenika niti dopustiti drugima da to čine . stalno provjeravati je li učenik razumio sadržaj.brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka . Posebnosti u radu s učenicima S OŠTEĆENJEM SLUHA Uz akustični hendikep pojavljuju se i sekundarni poremećaji u govoru. jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje učenik mora naučiti u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica. Programski sadržaji se prilagođavaju učenikovim mogućnostima tako da.2. Posebnosti se uglavnom odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku.obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom. Posebnosti pisanja: . U komunikaciji sa učenikom treba postavljati kratka. smirenim. pojmove i definicije i po potrebi dati dodatna objašnjenja.učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti.češće primjenjivati pismene ispite znanja. pitanja zapisati na tabli ili nastavnom listiću. odnosno na mjestu odakle može i lakše ostvarivati vizuelni kontakt s nastavnikom (u ovisnosti od rasporeda sjedenja i oblika rada). neposrednim prirodnim kontaktom itd.podsticati grupne oblike rada . sažete. koristiti mnogo konkretnih primjera zadavati manji broj zadataka rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski uputiti učenika u tehnike bržega zapamćivanja te da uči uz pomoć mapa uma koje će samostalno izrađivati. Učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda. tišim i laganijim tempom . dodirne kod obrade novih sadržaja. često provjeravati razumijevanje. filma. Posebnosti u radu s učenicima S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU Prilagodbe u radu za učenike s POREMEĆAJIMA GOVORA: . 122 . 3.ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji . primjer.. Posebnosti u radu s učenicima S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA Uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme i pomoć u kretanju. slušne. . Prilagodbe u radu za učenike s JEZIČNIM I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU: predvidjeti duže razdoblje za usvajanje leksičkih i gramatičkih pojmova koristiti različite vrste podražaja – vidne.fiksiranje papira za pisanje ili sveske za radnu podlogu.tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu. a govorne vježbe su od velikog značaja. pravilo.. . služiti se individualiziranim nastavnim listićima.. U realizaciji nastavnog časa i planiranju didaktičko-metodičkih postupaka poželjno je motivaciju temeljiti na iskustvu učenika ili iskustvo stvoriti na temelju slika. dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja. koristiti prerađene. a zatim posegnuti za pisanjem. slika. U komunikaciju sa učenicima koji imaju oštećenje sluha neophodno je obratiti pažnju na jasno i razumljivo govorenje i ujednačenu brzinu izgovora.osigurati primjereno radno mjesto . jednostavna pitanja. 4.

poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti . .koristiti različite edukativne kompjuterske igre.) 5. .sadržaje teorijskoga tipa sažeti isticanjem bitnoga.učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz više objašnjenja.izrađivati sredstva koja učeniku omogućuju postepeno perceptivno spoznavanje apstraktnih sadržaja (originalan didaktički materijal) . manjih nastavnih cjelina (usmeno ili pismeno.davati učeniku dodatno vrijeme za rješavanje zadataka .omogućavati sticanje znanja kroz igru . vježbi i ponavljanja.pojednostaviti sadržaja uz povezivanje s potrebama i iskustvima iz svakodnevnoga života učenika. .bitne činjenice i sl. U planiranju rada sa ovim učenicima nepohodno je sistematski i kontinuirano: .- pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika ili koristiti samo usmeno provjeravanje kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (učeniku se mogu u diktafon izdiktirati obaveze za rad kod kuće.primjenjivati adekvatne. 123 .vršiti češće provjere kraćih. . Posebnosti u radu s učenicima SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA Programski sadržaji prilgođavaju se mogućnostima učenika i primjereni su njegovim sposobnostima. ovisno o tome koji način provjere znanja je učeniku lakši). individualizirane nastavne listiće i različite didaktičke igre .

STRANI JEZIK ENGLESKI (prvi i drugi) NJEMAČKI (prvi i drugi) () 124 .

natpisi na javnim mjestima.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje 125 . u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti.ENGLESKI JEZIK (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. * A1. vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. na pošti. poruke. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete.3 za sve četiri jezičke vještina i A2. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. kratka pisma. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. jelovnici. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR.3* i djelimično nivoa A2. pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu.

ours.osobne (padež subjekta i objekta) curricular activities . much. npr. aerodrom) . some.yours. which. fraza i rečenica .neodređene (somebody. nobody. npr. hers. working conditions. itd. all.posvojne(mine.opisivati: . the.NASTAVNI PLAN I PROGRAM Stupanj /razina 7. telefon. npr. poštu. social customs itd. učenici će naučiti koristiti: Going to -oblik Glagole be. climate. .ljude .prošle i sadašnje događaje -uspoređivati .davati specifične obavijesti .Škola.tačnih/netačnih tvrdnji . npr. geography. domestic and wild Brojeve: redne: 1-100 animals Glagole: . osnovni . Imenice: . Afikse. . few. Past Simple pravilnih i nepravilnih prošireniji rječnik. description of glagola climate.prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova . . Pridjeve . događaja. npr.rješavanjem zadataka višestrukog izbora . Future Simple Present Continuous za izražavanje Osim stalne nadogradnje svog budućnosti rječnika. anybody.članove : a. (a) Životni uvjeti.diktate .govoriti o prošlim događajima i aktivnostima . those (boys) . predmete.ispravljanjem pogrešaka. npr.Vrijeme i godišnja doba. his. rječnik.recitiranjem recitacija i pjesama rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih/netačnih tvrdnji . seasons of the year. prošireniji rječnik. npr. some extra.nepravilnu usporedbu pridjeva rječnik. something. sports and games Present Continuous . have/have got (potvrdni.upitne (who. Past Continuous particular weather.Obitelj.Zemlje engleskog govornog theirs. mjesta .Zdravlje.Opisne pridjeve vezane za zadane transport itd. dopunjavanjem nedovršenih rečenica PRODUKCIJA a) GOVORENJE Učenici će: . zero rječnik.koristiti javne usluge (npr. .slaganje i neslaganje vezano za zadate teme . what. expensive.Determinatore . an.odgovaranjem na pitanja . osnovni . . geography. these (girls). nothing) people. that a meal in a restaurant. .brojive i nebrojive family gatherings .Moja zemlja.sastavljati dijaloge . supermarket.spajanjem stubaca A i B . people .određenih riječi. vezane za zadane teme i niječni.popunjavanjem praznina b) ČITANJE I REAGIRANJE Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: . those) . many. ordering or serving .kratke opise ljudi. prošireniji rječnik. anything. upitni) gramatiku. npr. what. pets. osnovni rječnik.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. its. Gramatika Vokabular Funkcio nalno osnovno znanje Učenici će ponavljati ili učiti nove Učenici će ponavljati ili učiti: riječi vezane za zadane teme. these.pokazne (this.upitne pridjeve.posvojne pridjeve preparing meals.igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: . razred Osnovna škola 7 godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Funkcije i vještine Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi . one’s) područja i druge zemlje.označavanjem: .pridjeve neodređene količine i broja.pokazne pridjeve: this (girl). prošireniji Present Simple rječnik. predmeta. any. culinary art (boy).Svijet životinja. nešto prošireniji .Slobodno vrijeme.sudjelovati u razgovorima na zadane teme . climate. which.osobe. željeznički kolodvor. dirty 126 . outings itd. whose unemployment.pravilnu/nepravilnu množinu . npr. npr. npr. (a) litle possessions. zdrava ishrana.svakodnevne aktivnosti . names of some meals. osnovni rječnik. teme . whose) . Zamjenice: school curriculum.izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: . employment.izražavati: .prepričavanjem kratkih tekstova . that. npr.odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika .predmete .

. . may. discuss a subject. selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 127 . have to. crylaugh Složenice. Rečenice: .rečenice ( prvi tip) .Red riječi (red riječi tipične rečenice) Antonime. orange juice Kolokacije. npr. school choir. vezane za zadane teme. guitar lessons. npr. sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and. because itd. vezane za zadane teme. care about us itd. vezane za zadane teme.redati riječi u rečenice Modalne glagole: can . walk a dog. but. must. dirty-clean.If. would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način. npr.could. will. ask-answer.mjesta itd. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi.pisma dopisnom prijatelju itd. or.Vremenske rečenice .

kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i.Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče . komunikaciji. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. mijenjati metode rada . edukacije. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. i njegovim doživljajima i uzrastom. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. načina življenja a u okviru datih tema. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.koriste informacione tehnologije kod učenja jezika . kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik .koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. slobodnog vremena učenika. .koriste samostalno udžbenike. podstiče kreativnost.Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. a u okviru datih tema.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. . ako je potrebno. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. običaje.Naučiti da poštuju tradiciju. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. te razvija njegove kulturološke. kao što je parafraziranje . estetske i intelektualne sposobnosti. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. navike drugih ljudi itd. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. uz punu slobodu 128 . nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . na ono što učenike interesuje itd.

nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl.obogaćivanje nastave elementima igre. poštuju gramatička i sintaksička pravila. 129 . Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. pisanje prema modelu. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. da bi im bili što atraktivniji. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Naravno. da se logički slijede događaji koji se opisuju. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd.podsticanje inicijative učenika . Sredstva.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata . popunjavanje formulara. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. na prikladan način ukazati na greške.upotreba savremenih tehničkih sredstava . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. raznovrsniji i pristupačniji. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. za uočavanje pojedinih detalja itd.neverbalnog i verbalnog izražavanja. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje . Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. izvještaja. ritma i dramatizacije . oglasa. koristi odgovarajuća leksika. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). kao što su pisanje pisama. već mu nakon toga. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. uz pohvalu za aktivno učešće. precizna uputstva. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. određene pojedinačne informacije. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. čitanja i pisanja.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada . govora. koliko je to moguće.dinamičnost i krativnost .analiziranje teškoća u procesu učenja . U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. izbor i prilagođenost teme. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Preporučuju se: . SMS ili e-mail poruka itd. optimalan period za razmišljanje i pripremanje.

pismenih vježbi. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. . Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Interkulturalne vještine Učenici će: . Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. biologije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima.upoznavati različite kulture i tradicije. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. u svakom polugodištu po jedna. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. kontrolnih zadataka. 130 .Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. umjetnosti. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. matematike. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

some musical 7. npr. popunjavanjem 131 .: ponavljanjem riječi. much.upitne pridjeve (what. swimming pool). pupils’ things. i reagirati Škola . rake. entertainment • Okruženje. narodi . • Slobodno vrijeme .Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1. fire) • Škola (school premises. what. odnosno negativne ili netačne odgovore.Determinatore. some gardening tools (spade. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. npr.upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . grandfather.slušati očekujući da čuju određenu informaciju .zero .prisvojne pridjeve. gym. visiting relatives.100 Glagole: Present Simple (potvrdna. kupovina (at the supermarket. odrična. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) Životinje Praznici .ljude i predmete .Prisvojne (mine. (vegetable/flower garden). nebrojive .obraćati se ljudima .identificirati ljude i predmete . uncle. lunch box. odrična.pokazne pridjeve. watering can).Pokazne (this. npr. usebi ili naglas. which. tent.trenutnu aktivnost .izraziti na vrlo jednostavan način: 1) neverbalno.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . .Lične (padež subjekta i objekta) .tražiti i davati informacije . yours…) . . anybody.brojive. friends itd.opisivati: .at the park (slide.Upitne (who. izvršavanjem uputa i naređenja. upitna forma) Present Continuous (potvrdna. which. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. many. grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. going out (library. those) . povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. nobody.postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje. upitna forma) Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.pridjeve neodređene količine i broja (some.locirati ljude i predmete . those (boys) . whose) . swing. any. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. buying some vegetables and fruit). sunny…) in the garden. seasons of the year.: izvršavanjem uputa i naređenja. ispunjavanjem tabela i križaljki.predstaviti sebe i druge Svakodne vni život 2. extracurricular activities.Neodređene (somebody. that. jump rope).neka raspoloženja i stanja . this (girl). these (girls). whose) . furniture. that (boy). kao npr. all) . weather (rainy. outings. godina učenja engleskog jezika . these. razred Osnovna škola a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. school subjects.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. my clothes. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd. the. dovršavanjem rečenica. in the country (camping. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore.članove: a/an. aunt. 2) verbalno. • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother. something…) Pridjeve: . b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.ENGLESKI JEZIK (DRUGI STRANI JEZIK) – 2 SATA SEDMIČNO – 70 SATI GODIŠNJE Stupanj Teme Porodica Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: .

dovršavati rečenice .. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . odrična.posjedovanje (have. pets (osnovni vokabular) • Praznici . USA.slaganje i neslaganje . 2) verbalno. skraćenice za dane u sedmici i mjesece . hot – cold . Glagole: be.vrijeme: in. nedopadanje.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. dopadanje. be. upitna forma) Modalne glagole: can.znanje i neznanje .pisati kratke sastave na poznate teme itd..govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular.emocije: slaganje.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s.igrati uloge .učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .izviniti se i prihvatiti izvinjenje praznina. at Rečenice: . prepričavanjem kraćih tekstove. situacije ili aktivnosti itd. npr. p. zahvalnost . behind. b) PISANJE: Učenici će: . basketball. povezivanjem riječi u stupcima A i B. west) . upitnoj i zapovjednoj rečenici .ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular .ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze.There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • instruments…) Zemlje i oblasti. -ing) . quickly) Prijedloge: . wild animals. pen-friend) . iznenađenje.vrijeme .recitirati. neslaganje. may (potvrdna. zanimanje i oduševljenje za nešto. right.davati upute i naređenja . swimmingpool. may) . zadovoljstvo. up – down. under. on. opisivanjem predmeta. odričnoj. upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have.) . najčešće (a. in front of) . to do homework.prepisivati kratke tekstove .sugerirati neku akciju (Let’s …) .sposobnost i dopuštanje (can. razočarenje.pisati po diktatu . east. make a phone call) 132 . on. their culture (osnovni vokabular) • Životinje. do) Priloge (najčešće): .smjer (left. have got. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports.: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima. have/have got (potvrdna.Osnovni red riječi u potvrdnoj.prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu .m.. pjevati i igrati jezične igre itd.Skraćenice.m.ispunjavati tabele/križaljke .mjesto (in. his house etc.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi . peoples. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . UK. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. redati riječi u smisaone rečenice .mjesto . John’s book.način (slowly. odrična. domestic.Složenice u vezi sa datim temama ( football.

ispusti nešto ili pogriješi. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol). uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. npr.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) .INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . oblikovanje itd.kroz crtanje. kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. Ovo može podrazumijevati: . Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. slikanje. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. . koji se razlikuje od kulture do kulture. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . ili Dobar dan i Good day) .: Dobar dan i Good morning/afternoon. Shodno tome. pokret glavom kad se želi reći da/ne itd. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . te razvija njegove kulturološke.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. podstiče kreativnost. estetske i intelektualne sposobnosti.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. npr. kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku.govor tijelom. ples) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . (Likovno obrazovanje) .: . Preporučuju se: .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. itd. i njegovim doživljajima i uzrastom. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.dinamičnost i krativnost 133 .uzvike (npr. Oops! kada neko padne. Sredstva. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.

Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. matematike. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. da bi im bili što atraktivniji. raznovrsniji i pristupačniji. određene pojedinačne informacije. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. biologije. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. precizna uputstva. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. uz pohvalu za aktivno učešće. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. SMS ili e-mail poruka itd. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. poštuju gramatička i sintaksička pravila. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. koristi odgovarajuća leksika. izbor i prilagođenost teme. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. 134 . izvještaja. umjetnosti. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. čitanja i pisanja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. na prikladan način ukazati na greške. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. pisanje prema modelu. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. već mu nakon toga.- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. popunjavanje formulara. kao što su pisanje pisama. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. koliko je to moguće. govora. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. oglasa.

Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Interkulturalne vještine Učenici će: . kontrolnih zadataka. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.upoznavati različite kulture i tradicije. pismenih vježbi. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. 135 . u svakom polugodištu po jedna. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.

Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. čime se bavi. jelovnici. Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. bližoj okolini).70 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemač kog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. nešto produženog razgovora. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Govor 136 . red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda rije či te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. vlastito porijeklo. Može razgovarati na zadanu temu. prospekti. U svakodnevnim tekstovima (npr. poslu. oglasi.3 i djelimič no nivoa A2. koji govore o svakodnevnom životu.NJEMAČKI JEZIK (prvi strani jezik)-2 sata sedmično . komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. porodici. kratke informacije o nekoj osobi. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. č esto mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. druge ljude. Učenik zna opisati porodicu.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). pravi č esto greške i kod veoma jednostavnog. Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i prič a. izobrazbu. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatič kim strukturama. naučenih izraza. još uvijek se primjećuje strani naglasak. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova.

muzej. 3. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino. 7.Pisanje Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešć e riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reć i). Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. 2. odlazak na izlet. 4. igra u parku. jednostavan diktat). lične podatke. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. 5. hobi… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 137 . posjeta prijatelju. sport. 6. pozorište. 8. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

. : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern. .popunjavanjem tabela. putovanja i slično).zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari. 138 .rješavanjem zadataka višestrukog izbora. . Mein Lieblingstier ist.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. .označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. -Posjeta prijatelju Wie geht es d ir?. posebno ako su ilustrovane.dopunjavanja teksta. aber ich habe genug Platz.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: . .. Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial. Mein Vogel kann.. licu množine (euer.. der Krimi.razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima. npr.. muzej Wann beginnt die Vorstellung?. -Odlazak u kino. die Zirkusnummer. pozorište. Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: . SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet.popunjavanjem praznina u tekstu.. . aber sie gefällt mir. .razumjeti jednostavne pisane upute.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitan ja ili pitan ja koja su čuli sa kasetofona i sl. i 3.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne.pridruživanja slike tekstu.. . Ich möchte lieber eine Cola.odgovaranja na postavljena pitanja. .. .napisati sasvim jednostavna saopćenja. . . GOVOR: Učenici će: .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: .. dir. Möchtest du etwas trinken?. Ich habe kein Haustier..čitati rečenice i kraće tekstove. .popuniti jednostavne formulare podacim a o sebi. . Wie geht es dir?) -Pokazna zamjen ica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. zahvaliti se..in der Küche.. . Mathe mag ich nicht. . Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?). Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2.popunjavanja tabela i sl.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o m jestu i vremenu (npr.razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva.. . Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir.u programu kina odabrati film. ..der Mutter helfen. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm. -pisati jednostavne poštanske karte ili email. Das Zimmer ist nicht groß... . -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein. plan u čenja.povezivanjem slike i slušanog teksta. razumjeti mjesto i vrijeme...

-Zavisnosložene rečenice sa veznicima ''weil'' i ''dass'' (Er kommt nicht in die Schule. . ili. upitna (W-Fragen.preterit glagola sein i haben . -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ ..igrati uloge. aber.redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: . .riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. Was kostet.voditi dijaloge prema datoj skici.postavljati jednostavna pitanja. die Clique treffen.. zu Hause bleiben.perfekt slabih glagola Brojevi: ..pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.. -Vikend richtig ausschlafen. -Odlazak na izlet einen Ausflug machen. dijelove rečenice ili cijele rečenice.prijedloge sa dativom Veznike: -und. -dopunjavati izostavljene riječi. weil er krank ist) (Der Lehrer sagt.glavna rečenica (izjavna. Ja/Nein-Fragen) .. . etwas mitnehmen/vergessen. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje).nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten. frei haben .. Ball spielen . -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. oder 139 .. onda . dass wir am Freitag ins Kino gehen) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: . . ..?. -rekonstruisati riječi i rečenice.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.

upotreba savremenih tehničkih sredstava. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. estetske i intelektualne sposobnosti. načini i postupci kojima nastavnik može pomoć i učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignu ća nauke o jeziku. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Prije svega. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. govora. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. I na ovom nivou (sedma godina u čenja). Izmeđ u usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. 140 . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. obogaćivanje nastave elementima igre. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. podsticanje inicijative učenika. ritma i dramatizacije. č itanja i pisanja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja. Sredstva. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. analiziranje teškoća u procesu učenja.

Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. hrvatskog i drugih stranih jezika. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Cilj vještine č itanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. precizna uputstva. umjetnosti. koristi odgovarajuća leksika. biologije. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv nač in. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. uz pohvalu za aktivno učešće. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. za uočavanje pojedinih detalja itd. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. raznovrsniji i pristupačniji. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. izbor i prilagođenost teme. popunjavanje formulara. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. historije. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. određ ene pojedinačne informacije. pisanje prema modelu. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. koliko je to moguće. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. oglasa. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. 141 . na prikladan način ukazati na greške. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Naravno. srpskog. odnosno interdisciplinarnih projekata. matematike. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. SMS ili e-mail poruka itd. srpskog. već mu nakon toga.Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. izvještaja.

Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. . Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. Interkulturalne vještine Učenici će: .Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. pismenih vježbi. 142 . diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Treba istać i da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. kontrolnih zadataka. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.upoznavati različite kulture i tradicije. u svakom polugodištu po jedna. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama.u čiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na nač in koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada.

Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. jednostavan diktat). lične podatke.NJEMAČKI JEZIK (drugi strani jezik) (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Izgovara bez poteškoća poznate riječ i ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. naučenih izraza. može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. koji govore o svakodnevnom životu. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. rutinskim događ anjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. vremenska prognoza). Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita č ak i kratke dijelove teksta. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. povremeno mu može zatrebati pomoć. u prodavnici). Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. Govor Pisanje Znanje o jeziku 143 .

Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Život u porodici 5.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. raspored časova) 3. Životinjski svijet 144 . Moje okruženje 10. Praznici 6. Odijevni predmeti 11. Stanovanje 8. Ljetni raspust 2. Škola (školski predmeti. Odlazak u kupovinu 7. Svakodnevni život 4.

der Wunschzettel. Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. die Küche.izvinuti se. -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. . Gegen Mittag komme ich nach Hause.in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Mathe.prezent glagola sa razdvojivim prefiksom . -dopunjavanja teksta. wollen -prezent povratnih glagola . Ich war mit meinen Eltern im Ausland. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich.. Geschenke. ... .imenovati zgrade u gradu.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. govoriti o svojim omiljenim predmetima. Deutsch. im zweiten Stock.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova. im Haus. das Wohnzimmer. Was kostet. -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.. . Wann haben wir Deutsch? in d er ersten Stunde. -Odlazak u kupovinu der Supermarkt. i 3. in der Wohnung.. lice jednine) Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove. -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. . zahlen.preterit glagola sein i haben (1. -popunjavanjem tabela. . : -Ljetni raspust am Meer. npr. Deutsch finde ich super. 145 .imenovati odijevne predmete. . jednostavne informacije i sl. müssen.tražiti i nuditi pomoć. . sprechen) -prezent modalnih glagola mögen. im Gebirge. Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: .iskazati mišljen je o nečem (Ich finde es super!).napisati božićnu i novogodišnju čestitku.Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: .. Wie geht es dir?) nominativ (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / Welches u nominativu Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren.sa članom u jednini u dativu (kao der Mutter helfen .. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. -popunjavanjem praznina u tekstu. ili. -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!). . -Škola das Schuljahr. -Stanovanje in der Stadtmitte.opisati ljude i predmete.?.pitati nekog za zdravlje... . -popunjavanja tabela i sl. der Einkaufswagen.imenovati nastavne predmete. poželjeti mu brzo ozdravljenje.futur I -konstrukcija es gibt + akuzativ . -tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavaju ći zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu. -postavljati jednostavna pitanja. -Praznici Frohe Weihnachten! d er Weihnachtsmann. onda. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora. -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf. -odgovaranja na postavljena pitanja. . GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. .govoriti o trenutnoj aktivnosti.. -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.

-Moja okolina der Wald. Shodno tome. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu.. -samostalno napisati kratki tekst (vođ eno pisanje). einen Ausflug machen…. didaktič ko-metodič ke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. upitna (W-Fragen. Ich finde die Jacke schön und modern. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu u čenja.. die Wiese. hrvatskom jeziku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje uč enikovih sposobnosti. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. -voditi dijaloge prema datoj skici. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Prije svega. -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. -rekonstruisati riječi i rečenice. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. im Bett liegen.dopunjavati izostavljene riječi. . srpskom.glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna. dijelove rečenice ili cijele rečenice. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. der Park. oder -Ljudsko tijelo.-igrati uloge. Brojevi: . DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da uč enici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. aber. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. uz punu slobodu 146 .. estetske i intelektualne sposobnosti. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und .

dinamičnost i kreativnost. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili.neverbalnog i verbalnog izražavanja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. na prikladan način ukazati na greške. određ ene pojedinačne informacije. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. izvještaja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. popunjavanje formulara. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. koliko je to moguće. koristi odgovarajuća leksika. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. . 147 . . . ulogu igra i kreativnost izražavanja. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način.podsticanje inicijative učenika. uz pohvalu za aktivno učešće. Sredstva.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. . izbor i prilagođenost teme. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. oglasa. precizna uputstva. raznovrsniji i pristupačniji. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. za uočavanje pojedinih detalja itd.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje.analiziranje teškoća u procesu učenja. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije.obogaćivanje nastave elementima igre. ritma i dramatizacije. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. č itanja i pisanja. Preporučuju se: . jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Naravno. . optimalan period za razmišljanje i pripremanje. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom uč enju jezika su raznoliki. . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. . pisanje prema modelu. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. SMS ili e-mail poruka itd. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. već mu nakon toga.upotreba savremenih tehničkih sredstava. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. govora. .

srpskog. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. srpskog.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. 148 . prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. diktata (10-15 min. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. matematike. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. u svakom polugodištu po jedna. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. pismenih vježbi. odnosno interdisciplinarnih projekata. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti steč ena znanja iz geografije. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. biologije. historije. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. kontrolnih zadataka. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. umjetnosti. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. hrvatskog i drugih stranih jezika.

) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. kružnici i četverouglu. 140 sati godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve.MATEMATIKA MATEMATIKA VII. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. 149 .Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. RAZRED (4 sata sedmično. dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. Naime. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. trouglu. osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva. Takodje.

Suprotni brojevi. Podudarnost trouglova. Romb. Uglovi sa normalnim kracima.Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Izometrijska preslikavanja. Uporedjivanje racionalnih brojeva. Pravougli trougao. Pojam i svojstva.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q + (decimalni zapis).Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj.Odnos stranica i uglova u trouglu. 4. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Vrste četverouglova. Pravougaonik.Uzajamni položaj prave i kružnice. Obim trougla i četverougla.Vrste paralelograma. Trougao. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije.Uglovi četverougla. Kvadrat. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. TEMA – ČETVEROUGAO.Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Svojstva paralelograma. 1350). Srednja linija trapeza. Centralni i periferni ugao. Svojstva trapeza.Uspoređivanje decimalnih brojeva.Paralelogram.Zaokruživanje decimalnih brojeva. 3. Simetrala duži i simetrala ugla. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. 450. a Decimalni zapis racionalnog broja. Decimalni brojevi. Uzajamni položaj dvije kružnice.Trapez.Deltoid. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. 5. Skup cijelih brojeva.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. Decimalni zapis razlomka.Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva.b e N ). Konstrukcija tangente kružnice. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU a (a.Opisana i upisana kružnica trougla.Uglovi sa paralelnim kracima. Uređenje u skupu cijelih brojeva.Površina trougla.Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Jednakost uglova. 1200.Konstrukcije paralelograma. Konstrukcije nekih uglova (600.Pridruživanje tačaka brojne b poluprave decimalnim brojevima.Konstrukcije trapeza. Mjerenje površina. Konstrukcije deltoida. Zbir uglova trougla. Površina trapeze. 150 . Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Brojevni izrazi. Odnos stranica u trouglu. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika 2. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva. Površina peralelograma. Pozitivni i negativni racionalni brojevi.Uglovi trougla.Osnovne konstrukcije trougla. Brojevni izrazi. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. 750.

Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. UČENIK ĆE: Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad. Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. Planski pristupiti problemima i rješavati ih. analize i sinteze. O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. Samostalno sastavljanje zadataka. Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. Rada. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. Samokontrole i kontrole drugih u radu. Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. Uspostavljanje grupne saradnje. ustrajno. precizno i postupno. Karakternim osobinama učenikove ličnosti. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla. Samostalnog otkrivanje novih činjenica.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA - CILJEVI Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. 151 . Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. Upoznavanje značajnih tačaka trougla. Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. Računanje obima i površine trougla i četverougla - OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj.

Množenje decimalnih brojeva . odgovornost za rad. (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Računaju na • • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. Zaokruživanje decimalnih brojeva. a-x=b. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. STAVOVI. • • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. Dijeljenje decimalnih brojeva. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. ax+b=c. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. 1. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. vrše procjenu rješenja prije računanja. Pridružuju cijele brojeve • • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. x:a=b. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak.Apsolutna vrijednost cijelog broja. Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. grupa). Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. • • • • • • • • • 2. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. x+a>b. Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. x-a<b. Upoređivanje decimalnih brojeva. Decimalni brojevi. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. (x-a)+b=c. Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b. • • • • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. Osobine množenja decimalnih brojeva. ax-b=c. Suprotni brojevi. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina. x-a=b. a:x=b. Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja. Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. x-a>b. • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. a-x>b. tačnost. a kod kuće rade domaće zadatke. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. a-x<b. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. PONAŠANJA • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. urednost i sistematičnost. AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. Skup cijelih brojeva. • • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par. 152 .

Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku • i u obliku decimalnog broja. Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija. pomoću brojne prave. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Množenje racionalnih brojeva (u obliku • • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Jasan osjećaj vlastitog • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Svojstva množenja racionalnih brojeva. Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke. Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru • • • • • • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. • • • • • • • • • RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. • • • • Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva. Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • a b • a b • • i u decimalnom zapisu). Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost.• • • • • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Predviđaju približan rezultat. Motiviranost za individualni i rad u parovima. • • • različite načine. Oduzimanje cijelih brojeva. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. • • • • • • • tačkama brojevne prave. Skup racionalnih brojeva. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima. Rješavaju jednačine i • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. • • svojstvima računskih operacija. Dijeljenje cijelih brojeva. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. vertikalno i horizontalno. Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih 153 . Decimalni zapis racionalnog broja. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. Razumiju i • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. • Razvijaju upornost. Upoređuju zadane cijele brojeve. Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. 3. decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka. Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice.

Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). 4. Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima. 1350). Vanjski uglovi trougla. Konstrukcije uglova (600. Zbir unutrašnjih uglova trougla. dostignuća. Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. izrađuje programirani materijal za samostalno učenje. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. • • zadataka u oblik jednačine i nejednačine. usvajaju pojam rješenja jednačine. Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. Čitaju. Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. zapažanja i logičkog mišljenja. Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. • rješenja. • • • Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). 1200. uočava odnose među elementima. Osposobljavaju se za analitičko • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka. Elementi trougla. Težište i orto centar trougla. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. Odnos stranica u trouglu. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. • • • • • • • • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka. Izvode osnovne konstrukcije • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Samostalno crta. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Osnovne konstrukcije trougla. crtanju i geometrijskim konstrukcijama. Uglovi sa normalnim kracima. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. Razvijanje zapažanja posebnog i općeg. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju 154 . Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla.a b • i u decimalnom obliku). Trougao. Podudarnost trouglova. Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. 450. • • analiziraju problemske zadatke. • • nejednačine u skupu racionalnih brojeva. mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine. Odnos stranica i uglova u trouglu. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. • • • • • Prati predavanja nastavnika. Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. Aktivno posmatra. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. Pravila podudarnosti. Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. Razvijanje sposobnosti posmatranja. zapažanje i zaključivanje. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. 300. • • • • • • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. 750. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima.

romb. romb. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. • mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. Konstrukcija tangente kružnice. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. Konstrukcije trapeza. pravilno piše i crta u svojoj teci. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • 155 . Svojstva paralelograma. Samostalno uočava i logički zaključuje. tačnost i preciznost u radu. konstruiraju i diskutuju rješenje). Deltoid.• • • • • Značajne tačke trougla. Površina trapeze. Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • Razvijanje radnih navika. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. • • konstruktivnog zadatka. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih. 5. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Trapez. smisla za preciznost. trapez i deltoid. Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. Centralni i periferijski ugao. kvadrat. Pravougaonik. Konstruktivno određuju značajne tačke trougla. Stiču vještinu korištenja pribor. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. Koriste pravilno matematičko izražavanje. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Konstrukcija deltoida. Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. nastavne plakate i dr. Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu. Svojstva trapeza. Površina peralelograma. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. Elementi četverougla. kvadrat. • Pažljivo prati rad nastavnika. ČETVEROUGAO. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma. analiziraju. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Vrste paralelograma. Uglovi četverougla. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. kvadrat. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. Obim trougla i četverougla. Uzajamni položaj prave i kružnice. Opisana i upisana kružnica trougla • trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju. • • Usvoje pojam četverougla i elemente. Srednja linija trapeza. Vrste četverouglova. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. završava izgrađivanje pojma četverougla. Površina trougla. Uzajamni položaj dvije kružnice. Paralelogram. tačnost. Svojstva deltoida. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. Konstrukcije paralelograma. Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. Mjerenje površina. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. grafoskop. upornost.

• Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. dekadnom jedinicom. višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. 156 . • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. kretanje udesno – ulijevo. • Provjeravati zakone komutacije. • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). geografska dužina i širina itd).METODIČKE NAPOMENE 1. dobitka – gubitka i dr. 2. a zatim preći na proizvode od više faktora. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. • Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija.. • Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. a zatim definirati skup cijelih brojeva. promjene vodostaja rijeke. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. izvodljivosti računskih operacija. gore – dole. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. razred). računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. nadmorske visine – dubine mora. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo.DIDAKTIČKO . Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. • Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. 3. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala.

jednakost suprotnih uglova. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. deltoida. • • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 .OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. Dijeljenje. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima.• • • • • • • • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. TEMA – ČETVEROUGAO.. susjedne stranice i uzastopni uglovi. Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata. odnosno dijeli negativnim brojem. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. Dokazati tvrdnju. kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. ne treba ih dokazivati. 4. Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. 157 . Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata. Upotrijebiti i grafoskop. Ponoviti podudarnost duži. kvadrat i romb. 0 5. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. trapeza. prave i kružnice i dvije kružnice). kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. a za kvadrat samo jedan. Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla).. Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem. Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. neposrednim mjerenjem i ogledom. Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica.. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik.

). Individualno prilagođeni program.• • • • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. vodeći računa o individualnim mogućnostima. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. procesa. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . 158 . procedurama i instrumentima. pravougaonika i sl. U skladu s tim. proizvoda i sredine učenja. Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla. specifične komunikativne i radne vještine. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. sposobnostima i sklonostima. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. rad na projektu. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati.

te pravljenju svakodnevnih izbora. za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. kao i koncepata.FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. geografije. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. matematike. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. biologije. U kontekstu toga. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. S druge strane. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. 159 . nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. tehničke kulture. informatike. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva.

Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente. Opisuje. Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate. Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan. Komunicirati.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. Interpretira dati model. 160 . mili. uključujući izbor pribora i tehnologije. Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine. Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja. Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu. Pronalaziti rješenja. kilo. pisanim izvještajem. mega). graficima. Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama. Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu. pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju. Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću. centi. razlika i povezanosti. Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti. matematičkim formulama. Postavljati hipoteze. Modelirati.

njene koristi za svakodnevni život. fizikalnog stanja. energiju i njeno korištenje. opisuje efekte djelovanja sile potiska. Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile. svjetlosti. te stanja ravnoteže. Konceptualni okvir tijela. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. kao i šire. efekte međudjelovanja. sile. transformaciju energije i povezanost sa radom. tvari. Zna vezu između mase i težine tijela. zvuka. kretanja. Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama. toplote. povezanosti električnih i magnetskih pojava. Vrši različita mjerenja. fizikalna svojstva tijela i pojava. Zna da se unutrašnja energija tijela može 161 . procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru. energije. rada. talasnog kretanja. sile u prirodi. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. prirodne strukture. Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja. međudjelovanja. građu tvari. Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Razlikuje pojmove temperatura. električnog polja. pretvara veće jedinice u manje i obrnuto. Poznaje simbole i SI mjerne jedinice. Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. toplota i količina toplote. magnetnog polja. Opisuje. Identificira i opisuje različite oblike energije. promjene stanja tvari. građe atoma.Sadržaj Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. za objašnjenje različitih pojava. Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. električnog naboja. fizičke pojave. istosmjerne struje stalne jačine.

162 . samostalan rad. Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. Opisuje strukturu jezgra atoma. Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. Newtonovi zakoni. evaluaciju i samoevaluaciju. Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. Faradayev zakon. Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici. Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom. Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. Primjena znanja fizike Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. mijenjati radom i toplotom. Razvijati navike na urednost. od osnovnih čestica do galaksija. stavovi. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. Pascalov zakon. Razumije stanje toplotne ravnoteže. navike Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. Arhimedov zakon. Prikazuje i analizira električno kolo. Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu. Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike. Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. Usvoji naučni pogled na svijet. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. međusobno uvažavanje. zakoni održanja. JouleLenzov zakon. Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura. rad u grupama/ timu. preciznost i tačnost. sočiva i prizme. zakoni geometrijske optike. Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. sistematičnost.Zakoni: kretanja u kinematici. Ohmov zakon. fisiju i fuziju. tipove i efekte radioaktivnog zračenja. zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. strujanjem i zračenjem. Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama.

korištenje interneta i dr. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. predviđanja i uopćavanja. prikupljanja i zapisivanja podataka. obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća. Magnetno polje 4. stavova i ponašanja. vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika. sila 2. Prirodne strukture. po redoslijedu i sadržaju.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. i što je najvažnije. vrijednosti. sposobnostima i sklonostima. klasifikacije. Pritisak 4. učenje procesa promatranja opisivanja.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. koji integrišu više predmeta ). podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici.OSNOVNI SADRŽAJ VII. Energija i rad 5. Kretanje i sile 3.U skladu s tim.Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. u okviru datog broja časova u razredu. Također. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija.). Međudjelovanje. i u skladu s tim. pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije. razred 1. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. Naelektrisanja u našem okruženju 2. vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. kreiranje modela. grafički i eksperimentalni zadaci. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. Električna struja 3. jednostavni računski. Građa tvari VIII. razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina. Mjerenje 3. Fizika i priroda 2. ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi. upoređivanja. datim u programu. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. razred 1. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa. te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike. Svjetlost 6. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja. Toplota DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE IX. vodeći računa o individualnim mogućnostima. primjerenih učenicima. Talasi 5. sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% 163 . Svijet atoma Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi. razred 1. analize i tumačenja podataka.

Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. procedurama i instrumentima. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). izvedbe (referat. rad na projektu. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. procesa. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. Individualno prilagođeni program.Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. tehnički proizvod). kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. 164 . U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. proizvoda i sredine učenja. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. specifične komunikativne i radne vještine. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. laboratorijski rad učenika. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda.

mjerila. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. vrste grešaka. Opisuje i upoređuje čestica. Vrijednosti. Priroda. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. Pocjenjuju i mjere duljine dužina. stanja svojstva tijela. Mjerenje. Mjerenje Fizikalna veličina. Aktivnosti nastavnika Za uvođenje učenika u svijet fizike. Prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. provjeravaju svoje ideje i zaključke. prikupljaju podatke. fizikalne pojave. Aktivnosti učenika Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. tijela i pojave po njihovim svojstvima. metod fizikeslika svijeta mijenja. sportu. Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. saobraćaju. centi i mili. Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta. tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. srednja vrijednost mjerene veličine. značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. određuju srednju vrijednost. služeći se modelom crne kutije. 35 sati godišnje Tematske cjeline/ Teme Fizika i priroda CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Pristup saznavanju Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna prirode. Razlikuje pojmove dužina i duljina. nastavnik kreira problemsku situaciju. deci. stavovi. materija. Priprema vježbe mjerenja. Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. kvaliteta života čovjeka. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. izvodeći odabrane eksperimente. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. eksperiment. fizikalni sistem. debljine. Mjerenje duljine 165 . Razvoj navike istraživanja. Kritički rasuđuje o ulozi i teorija. Razlikuju značenja za kilo. Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI). Duljina. Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kretanje. geografiji i dr. prečnika. Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. tvar. VII razred – 1 sat sedmično. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. metar (m). ponašanje Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. Vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica.. tijelo. stanje. Sami izvode eksperimente. Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama.FIZIKA. opsega.

satu. trenutak. Gustina. vaga. Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi. Određuju gustinu smješe dvije tečnosti. Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. Mjere zapreminu tečnosti. Vremenski period. Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. litar (l). Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima. Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. Određuje površine i zapremine. Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. kilogram (kg). Mjerenje mase Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. kao i njegovom zapreminom. Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. Masa tijela. sekunda (s). danu. Zapremina tijela. uz prethodno procjenjivanje. Zna odnos sekunde prema minuti. kubni metar (m³). Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. 166 .Mjerenje površine i zapremine Površina plohe. Tačnost i preciznost u mjerenju. Mjerenje vremena. Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. Razvoj navike rada u grupama/ timovima. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. Raspravljaju o vremenu i jedinicama. upoređuju mase različitih tijela. kvadratni metar (m²).

iznose svoje ideje. Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. 167 . . Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika. koristeći se čestičnim modelom tvari. Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. . Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. smješe hladne i zagrijane vode.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. Ukazuje na povezanost fizike s hemijom. stepen Celzijusov (ºC). neutrona i elektrona. Kelvin (K). Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. izvodi oglede. prikazuje modele molekula i atoma. vode. Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. Mjerenje temperature. odnosno međumolekularnom prostoru. Ocjenjuje učenike. Čestični model tvari. Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali.da je molekula građena od atoma. Ocjenjuje učenike.Mjerenje temperature Temperatura.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula. Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). Prezentiraju svoje radove. tečnih i gasovitih tijela. . služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama. Agregatna stanja tvari. atomi. Građa tvari Interpretira čestični model tvari: . Molekule.da je atom građen od protona. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. Mjere temperature zraka.

BIOLOGIJA 168 .

Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću.VII RAZRED (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. Koristi odgovarajući laboratorijski pribor. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine. Zatim. Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. radi u grupama. Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. Modelirati. Mikroskopirati. Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. procesa i zakonitosti o prirodi. funkcionalnoj raznolikosti životinja. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. istražuje. parovima i pojedinačno stičući nova znanja. izvođenje. evaluacija. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. Također. vještine i navike. klasificira stečena znanja. proširuje ih i praktično primijenjuje. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. anatomskoj. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje biologije Procesi Posmatra.NASTAVNI PROGRAM ZA BIOLOGIJU . jedinke) građene od ćelija/stanica. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. 169 . u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi.

Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. tačnosti. Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. samostalnog rada. međusobnog uvažavanja. navike 170 . preciznosti. građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. razlika između biljne i životinjske ćelije. Opisuje. Primjena znanja biologije Sadržaji Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. ali i samostalnog rada. Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. Komunicira i iznosi svoje stavove. Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. rada u grupama/timu. Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. stavovi. diobu ćelije. Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. Radi u grupama. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. kritički razmišlja. sistematičnosti. Usvoja naučni pogled na svijet. Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. prikuplja materijale. bilježi rezultate. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. Stiče osnovna znanja o živom svijetu. njene koristi za svakodnevni život. u granicama mogućnosti. korištenje životinja u ishrani čovjeka. procesa učenja u grupi (timu). također koriste i druge izvore znanja. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. građu životinjske ćelije/stanice. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» Svojim aktivnostima. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije.Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. Učenici u parovima. privredni značaj i zaštita. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. Ponašanje životinja. Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. Vrijednosti . Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju.

tkivo. organ. hemikalije. fiziologija. Građa i funkcija životinjskog organizma Životinjska ćelija/ stanica. kao osnovne jedinice životinjskog organizma. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. stavovi. sistem/sustav organa. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. 171 . Vrijednosti . etologija životinja). ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja. mokre preparate. Steći će znanja o građi životinjske ćelije/stanice. centrozom. organizam. Usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika. mitohondrije.. ćelija/ stanica. Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema). Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. citoplazma. Razlika između biljne i Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina.. crteži. prema nivoima tjelesne organizacije. Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Usvaja pojmove: tkivo. tj. sistematika. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. crteže). Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. organele ćelije: ćelijska opna . Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. znaju funkciju pojedinih organela. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma.Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. preparate. ribosomi. organizam. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. mjerne instrumente. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe. Također. organ. Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. jedro. Učiti o građi životinjskih organizama. sistem organa. posteri i Razvoj svijesti o značaju mikroskopa.

zglavkari. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline.životinjske ćelije/stanice. nervni/ živčani sistem i osjetila. Rade u timu. Svijest o higijenskim navikama . sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. Sistematika životinja i ponašanje životinja 172 . valjkaste gliste/ obli crvi. mišićno. Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. Omogućava učenicima da uče zajedno. Životinjska tkiva: epitelno. pljosnate gliste/ pljosnati crvi. Haploidan i diploidan broj hromosoma. člankovite gliste/prstenasti crvi.fiziološki pristup. potporno. Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. donose zaključke Prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama. Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. probavni sistem/ sustav i prehrana. potporni sistem i kretanje životinja. Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejozainformativno. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. organa i sistema organa Sistemi organa: kožni sistem organa. Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja. dupljari.). Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. dr. nervno. Pomažu učenicima sa posebnim potrebama. Komparativno morfološko . Razvoj navike istraživanja Uključuje učenike u grupni rad. da se druže. Građa i funkcija životinjskih tkiva. Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. insekti. Posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. Donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. razmjenjuju mišljenja i sarađuju. sistem organa za izlučivanje. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. razmnožavanje.

Značaj u ishrani. Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta . podjela i značaj. Priprema grupni odlazak učenika u Muzej ili Zoološki vrt. Razvoj svijesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. 173 . Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). Građa tijela. razmnožavanje i razviće.) Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. rasprostranjenost. zoološki vrt i dr. Glavne grupe i značaj. Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikamaklipovima (u cilju zaštite životinja).mekušci i bodljokošci/ bodljari U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse. Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. Etologija riba. a posebno za čovjeka. Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike.). uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. glavne grupe. Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. bezlubnjaci/ kopljače. kućica puževa i školjaka i dr. građa i razmnožavanje.

pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta. o ugroženosti i zaštiti sisara. Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. rasprostranjenost. Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. . Sistematske grupe. Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. Važnije grupe sisara. Seoba ptica. Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju. Porijeklo i značaj (stočarstvo. Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. Zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. Izumrli gmizavci.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. najvažnije grupe ptica. Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. 174 . Sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. stalna temperatura tijela. lovna divljač).sredini. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima. Polni dimorfizam i briga o potomstvu. Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. Opće osobine građe i razmnožavanja.

predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. bilo demostrativno ili tokom rada u grupama. Zadaci mogu biti: kratki eseji. 175 . posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. uz obalu tekućice. Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. livadi/travnjaku.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. Izvođenje ogleda. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. etologije.BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. sistematike. mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. . Rad na terenu (u šumi. gajenje biljaka i životinja. . nastavne metode i nastavna sredstva. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. fiziologije. zoologije. etologije i ekologije. mikologije. u parovima i individualiziranim radom. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. . evolucije. genetike. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. parku. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada.sabiranja.sakupljanja. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. ekologije). sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. izrada nastavnih sredstava. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. klasificiranja i tumačenje podataka. . Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama. izvođenje ogleda. . posmatranje ponašanja životinja. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). grafikona i modela. morfologije. shema.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. izrada postera. antropologije.

a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. Ocjena mora biti javna. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. Također. To se postiže putem kontinuirane provjere. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. Provjeru prati ocjenjivanje . pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. Također. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. suhim i mokrim preparatima. ponekad i skromne ekonomske učinke. u granicama mogućnosti. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. mikroskopima. treba primjenjivati usmeni.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. za organiziranje različitih oblika rada. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj. Internet konekcija također mora biti prisutna. zidnim slikama. mikroskopskim preparatima. intenzivno s roditeljima. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. Isto tako će surađivati s pedagogom škole. 176 . a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. vještina i navika. priborom za disekciju. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu.

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS 177 .

-Služiti se geografskom kartom. prirodna bogatstva. -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. najveće rijeke u njima. rijeke i jezera. zaljeve. vrste mora. gustina naseljenosti. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. -Šta je struktura stanovništva. proizvodnju energije . granice Evrope. dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte). dinamika stanovništva. međusobni uticaj i međusobna zavisnost -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. uslove za razvoj poljoprivrede. morske i riječene slivove. gdje se nalazi Evropa. -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). ostrva i poluostrva. -Šta su naselja i koje su vrste naselja . znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika kartografske znakove. geomorfološke cjeline prirodnih i društvenih pojava i procesa u Prirodne i društvene (mlađe i starije planine . moreuze. znati objasniti razuđenost obala .njihova međusobna povezanost. VII RAZRED – 2 sata sedmično. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja. znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. ostrva. -Činjenice . poluostrva. regije Evrope. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. saobraćaj. -Nabrojati vrste kraških oblika.geomorfološke svjetlu savremenih dešavanja u svijetu karakteristike različitosti). njihove posljedice. moreuze. 70 sati godišnje ODGOJNO – OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA – CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI TEMATSKE CJELINE -Kontinenti. -Znati pokazati i objasniti morske slivove. znati analizirati klimatske dijagrame. demografsku stagnaciju. florne i faunističke karakteristike. industrijalizaciju. stanovništvo i naselja na Zemlji. reljef. migraciona kretanja u prošlosti i danas.pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. koristiti -Regije svijeta . njihove 178 .GEOGRAFIJA . -Znati na geografskoj karti pokazati -Značenje i uzajamna povezanost Evropa klima. klimatske karte . gustinu naseljenosti.

što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. razuđenost obale. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. zašto je evropsko. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru. industrijskog i historijskog značaja. -Prostiranje Sjeverne Evrope. dinamika stanovništva. prostorni obuhvat. gradski centri.prirodne i društvene karakteristike. fjordovi i fjeldovi. saobraćajni značaj. geografski položaj. veliki -Razvijanje moralnih . zemljama Pirinejskog. klima i rijeke. a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. skiciranje.centri kulturnog. naučnog razmišljanja i izlaganja -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika Južna Evropa -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja. -Narodi koji žive na ovom prostoru. -Demografske i privredne karakteristike (najviši životni standard). 179 . faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija.geografskim odlikama Južne Evrope. klima Sjeverne Evrope. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje.Znati o geografskom položaju. Zapadna Evropa -Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka. razuđenost obala. gustina naseljenosti. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. klimatske i hidrografske karakteristike. -Geomorfološke. hidrografske i klimatske karakteristike. crtanje.etičkih Sjeverna Evropa vrijednosti i stavova Skandinavski poluotok. velika prirodna bogatstva). -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope. geomorfološke. geomorfološke. stari gradovi . -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. -Sjedište NATO-a i EU-Brisel. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. rad na uzorcima. . prostorni obuhvat. njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. u grupi ili samostalno -Razvijnjaanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. hidrografske i klimatske karakteristike. Apeninskog i Balkanskog poluotoka. prirodno geografskim i društveno . pisanje izvještaja o istraživanju. ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. -Razvijanje kritičkog mišljenja. postupaka i metoda djelova -Položaj Zapadne Evrope.

uloga. toplotni pojas u kojem se prostire. geomorfološke. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju). -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. dinamika stanovništva. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. toplotni pojas u kojem se prostire. razuđenost obale. Srednja Evropa Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope. -Alpske zemlje. razuđenost obale. hidrografske i klimatske karakteristike. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. gustina naseljenosti. gradski centri. prostorni obuhvat. prostorni obuhvat. -Položaj Ruske Federacije.-Finska . toplotni pojas u kojem se prostire. klima i rijeke. značaj Ruske Federacije. -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. specifičnosti pojedinih zemalja. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji. geografski položaj. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope. velike ravnice Evrope. dinamika stanovništva. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. geografski i historijski značaj. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. golema prirodna bogatstva).zemlja jezera. razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. prostorni obuhvat. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. gustina naseljenosti. klima i rijeke. hidrografske i klimatske karakteristike. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. Ruska Federacija 180 . dinamika stanovništva. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. hidrografske i klimatske karakteristike. gradski centri. gustina naseljenosti. velike ravnice. gradski centri. -Položaj Srednje Evrope. geomorfološke. klima i rijeke. geografski položaj. geomorfološke.

zemljama Sjeverne Evrope . ISTOČNA EVROPA 181 .geografskim odlikama Istočne Evrope.geografskim odlikama Zapadne Evrope.geografskim odlikama Srednje Evrope.PROGRAMSKI SADRŽAJI: 1.geografskim i društveno . zemljama Istočne Evrope 2. SREDNJA EVROPA 6. granicama i veličini Evrope.geografskim odlikama Južne Evrope. prirodno .geografskom položaju. zemljama Srednje Evrope . EVROPA OČEKIVANA ZNANJA O: . prirodno .geografskom položaju.geografskom položaju.geografskim i društveno . Apeninskog i Balkanskog poluotoka . ZAPADNA EVROPA 4.geografskom položaju. zemljama Pirinejskog. zemljama Zapadne Evrope .geografskim i društveno .geografskom položaju.geografskim odlikama Sjeverne Evrope. prirodno .geografskim i društveno . prirodno-geografskim i društvenogeografskim odlikama Evrope . prirodno .geografskom položaju. SJEVERNA EVROPA 5.geografskim i društveno . prirodno . JUŽNA EVROPA 3.

EVROPA Geografski položaj. SJEVERNA EVROPA . granice i veličina Evrope Prirodno – geografske odlike Evrope Društveno – geografske odlike Evrope Evropska unija Privredni razvoj Evrope 1. ZAPADNA EVROPA .geografska Zemlje Apeninskog poluotoka i Malta Balkanski poluotok – položaj.Društveno – geografska obilježja .Položaj i prirodno – geografska obilježja .Zemlje Zapadne Evrope 3. prirodno – geografska i društveno .geografska Zemlje Pirinejskog poluotoka Apeninski poluotok – položaj.geografska Zemlje Balkanskog poluotoka obilježja obilježja obilježja 2. prirodno – geografska i društveno .NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) 1. prirodno – geografska i društveno .Društveno – geografska obilježja 182 . JUŽNA EVROPA .Pirinejski poluotok – položaj.Položaj i prirodno – geografska obilježja .

Zemlje Istočne Evrope 183 . SREDNJA EVROPA .- Zemlje Sjeverne Evrope 4.Društveno – geografska obilježja . ISTOČNA EVROPA .Društveno – geografska obilježja .Položaj i prirodno – geografska obilježja .Zemlje Srednje Evrope 5.Položaj i prirodno – geografska obilježja .

evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. kod grčkog pisca Herodota. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. Da bi bila što objektivnija. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem.HISTORIJA/POVIJEST Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive. te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost. sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. društveni. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. književnosti.Prvi se put pojavljuje u V stoljeću p. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. pripovjedanje. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja. 184 . geografije. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi.n. Što se historija više uči to se i više zna. Takođe treba da sagledaju politički.e.

Na karti pokazuje predhistorijska. ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period. objektivnost i subjektivnost Razumije značajne i manje značajne uzroke. Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. sadašnjost i budućnost. antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza. namjerne i nenamjerne posljedice. na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. identificira uzroke historijskih događaja. bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje historije: Procesi: Razlikuje prošlost. na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje. razlikuje činjenice i mišljenja. položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija. kratkoročne dugoročne. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove. Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. stavlja ih u odgovarajući redosljed. kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje . društveni. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. analizira. mjeri relevantni značaj činjenica. Sadržaj: 185 . ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima. razumije njihovo značenje.

razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije. 186 . st. Svijet između dva svjetska rata 4. BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH. Građansko društvo-Nacionalne države 4. Evropa – Novi vijek IX.Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet. Bizant. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. 2. razred 1. Evropa.Bosna i Hercegovina u XX st. shvata jednom te istom pitanju/događaju. izvora informacija. razred 1. Osmansko carstvo 7. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3. Bosna u XIX. razred 1. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5. stavovi.Bosna u srednjem vijeku 6. Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4. Prvi svetski rat 3. U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti OSNOVNI SADRŽAJ VII. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. 2. Savremeno doba (1945-1990) 6. spoznaju o okruženju u kome živi. navike Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge. Vrijednosti. VIII. Drugi svjetski rat 5.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju, grade posebno razunjevanje, kompetencije i vještine-uče kako da misle, konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. Savremenim pristupom u poučavanju, nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje, nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. To će se postići tako što će u toku nastave, pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore, slike, crteže slajdove, dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja , ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja. Uvijek treba ići od onih osnovnih, globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika , da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima, da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja, te da razlikuju činjenice od mišljenja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici, nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave, a po mogućnosti i šire. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo, testiranja znanja, razumjevanja i vještina koje učenici stiču. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje, razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu, oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije), do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Individualno prilagođeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju, radne sveske za učenike, priručnici za nastavnike, dokumenti na CD-u, historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, Internet.

187

Historija , VII razred – 2 sata sedmično, 70 sata godišnje
Tematske cjeline/ Teme Osnovna obilježja Srednjeg vijeka CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Periodizacija, feudalizam, baština i Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg pronija, kako je vijeka. izgledao feudalni Osnovna obilježja feudalnog društvaposjed. Društveni ključne život u feudalizmu. pojmove(feud,feudalizam,feudalizacija,feud alac, kmet,vazal,feudalna hijerarhija,baština,pronija). Razumije i prepoznaje period srednjeg Uzburkana vijeka,može da se snalazi u vremenu,objasni Evropa.Franačka strukturu društva i uoči razlike i sličnosti država, između robovlasničkog i feudalnog društva. Bizant(Vizantija), Arapi i uspon islama , Susret istoka i zapada, Kršćanstvo i islam, kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice.Tokove historijskog razvitka Franačke, Bizantije i Arapske države.Velike srednjovjekovne civilizacije. Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.Pojam monoteizam.Glavna obilježja Život ljudi u srednjovjekovne kulture.Regione Srednjem srednjovjekovne umjetnosti.Razumije vijeku,privreda.Križa posljedice velike seobe naroda I prepoznaje rski ratovi,sukob osnovne grupe naroda u carstva i Evropi(Germani,Romani,Slaveni i

Vrijednosti, stavovi, ponašanje

Aktivnosti učenika

Aktivnosti nastavnika

Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja. Sposobnost analize ,ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora

Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku.

Evropa, Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku

Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima. Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije, uvažavanje drugih i

U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. Informacije o događajima slažu u slijed. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose.

Priprema analizu izvora. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje, poglede,stavove i tumačenje ponuđenog izvora. Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga , djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove.

188

papstva.Hereza .Suprotnosti srednjovjekovnog društva,Srednjovjeko vni parlament.

Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku.

dr.).Snalazi se na karti .Razumije i zna objasniti his. značaj pojave kršćanstva i islama. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih utjecaja.Razumije važnost razvoja nauke i kulture.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.

drugačijih.Izgrađi vanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka. Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka, procjenjuju puzdanost izvora , opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja , završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore , i odgovaraju na postavljena pitanja

Ocjenjuje učenike

Zna osnovne tokove društvenog,privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i Slaveni (život u kasnom srednjem vijeku.Zna o pradomovini).Slavens svakodnevnom životu ljudi.Razvija ke države u Srednjem kreativno i kritičko mišljenje i logičko vijeku.Politički,privre zaključivanje.Razvija sposobnost dni i društveni razvoj empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz Bosne u Srednjem prošlosti).Može objasniti i razumjeti vjeku,vjerska suprotnosti feudalnog društva.Razvijaju slika,kultura i sposobnost komunikacije sa drugima. umjetnost.

Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih, pisanih, karte, arheološki artefakti, pjesme... Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike

Bosna u srednjem vijeku

Nastanak,državno i društveno uređenje. Teritorijalni razvitak.

Učenici znaju Slavenske narode i njihove države.Znaju kako je tekao državni, društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena,slavenske države,teritorijalno širenje Bosne).Razumije društvene,privredne i političke tokove i zna ih objasniti.Razumije vjerske prilike,povezuje prošlost sa sadašnošću..Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku.

Analiziraju različite izvore, opisuju izvore i odgovaraju na Razvijaju „širu postavljena pitanja. sliku“ hronološki Razmjenjuju iskustva i u kontekst(vremensk grupama pripremaju a crta) i geografski prezentaciju zadate teme kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti Analiziraju izvore, u pozitivnog stava o grupi ili paru razmjenjuju civilizacijskim razmišljanja, odgovaraju vrjednostima na pripremljena pitanja. BiH.Razvijanje Iznose vlastiti stav interesa za

Priprema analizu različitih izvora,

189

hrana) 190 . Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država.Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj.raja.Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo.Osmansko carstvo Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni.emir. Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np.vjerski mozaik. objašnjavaju izvore.privredne tokove.osnovna obilježja kulture i umjetnosti.Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk..veliki vezir.. Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora. povezuju predhodna znanja .Upravno teritorijalnu organizaciju.Razvoj bosanskog društva. Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst.sultan. stečena organizira rzličite oblike rada u učionici.vjersku strukturu i manjinske narode.Razumiju posljedice osmanskih osvajanja.). manjinski narodi. prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Posmatraju .Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st. usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st.Širenje islama. iznose stav Istražuju.timarsko-spahijski sistem. prikupljaju informacije. privreda.Društvo.Bosna od 15801791god. kultura i umjetnost.ejalet. Razlikuju bitne od nebitnih činjenica. Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva.asker .

hemija. kuturni život i uopšte društveni život. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. 191 . fizika. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. elektrotehnike. Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. očuvanje životne sredine. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. Uporedo s tim. građevinske tehnike. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. spretnost. organizacija rada. inventivnost. elemente tehničke zaštite na radu i sl. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. saobraćaja itd.

pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. pogon. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. Sadržaj Modelirati. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. zaglavlje sa sastavnicom. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. ukazuje i na greške drugih. tehničko pismo. Klasificira vrste mašinskih elemenata. kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. čitanje mašinskih crteža. Izborni Poznaje mašinske materijale. mjere zaštite na radu. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. Opisuje princip rada mašina. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. kotiranje. dio. Komunicirati. Materijali u mašinstvu. Razvijati stvaralačke sposobnosti. načine stezanja radnog komada.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. Motoristika. Alati i mašine za obradu metala. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Interpretira dati model. Robotika. Osnovni elementi mašina. 192 . Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. održavanje mašina. Postupci obrade metala. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. mjerenje. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. sinteza. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. eksperimentiranja i promatranja. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza. tehničkih crteža. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi.

poluprovodnika. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. Mehatronika-mašinstvo. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. Elektroinstalacioni materijali. 193 . Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. princip rada. Izborni dio. rukovanja i održavanja. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. sastavni dijelovi telefonskih centrala. Elektronički uređaji. kondenzatora. Obnovljivi izvori energije. prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. Elektromotori. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. energija vjetra isl. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Automatika i sistem upravljanja.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora.pribori. Izborni dio. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. princip rada. Razvoj komunikacija. elektrotehnikom. Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. Alati. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. alata i pribora u elektrotehnici. razlike. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. Energija i okolina. telefonija. instrumenata i pribora u elektronici. Vrijednosti. Simboli i sheme u elektrotehnici. Mehatronika-elektrotehnika. elektronikom. Telegrafija. NF telefonija. Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. telegrafija. Alati i pribori u elektrotehnici. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal. električne energije. Saobraćajna kultura. telegrafija. Kućanski električni aparati. goriva i maziva. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. Simboli i sheme u elektrotehnici. radnom prostoru robota. Mehatronika-elektronika. stavovi. pogonu robota. Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. održavanja. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon.). telegrafski sistemi i mreže. kao i o alata. načinu prenosa kretanja kod robota. održavanje motora. održavavanje. rukovanja. Izvori električne energije-elektrane. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. princip rada. Vježbe i praktični radovi. navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. organizacijom telefonske mreže. Osnovni elektronički elementi.instrumenti.

Djeluje na druge da slijede njegov primjer. generalizacija). Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. Afirmiše timski rad i argumenate drugih. Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. Savladava temeljne vještine i procese. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. 194 . Razvija spremnost da se pomogne drugima. Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. sinteza.Razvijati smisao za tačnost. Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća.

Telegrafija 14. 6.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Elektronički uređaji 8. Izborni dio 195 . 4. Mehatronika-elektronika 4. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. 7. Razvoj komunikacija 12. Simboli i sheme u elektrotehnici 9.Mehatronika-mašinstvo 2. NF telefonija 13. 2. Elektromotori 7. Elektroinstalacioni materijali 4. Energija i okolina 16. 5. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Alati i pribori u elektronici 11. Mehatronika-elektrotehnika 3. Obnovljivi izvori energije 6. 3. 9. Automatika i sistem upravljanja 5. Saobraćajna kultura 15. Kućanski električni aparati 6. Osnovni elektronički elementi 10. 8. Izvori električne energije-elektrane 2. Izborni dio IX razred 1. Simboli i sheme u elektrotehnici 3.

smotre. . dodatne nastave. po pravilu. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. da planira. biologija.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Individualno prilagođeni program. . Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. vodeći računa o individualnim mogućnostima. slobodnih tehničkih aktivnosti. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. osmišljenih odgojnoobrazovnih sadržaja (izložbe. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa).. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). 196 . Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. čuva u školi. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. rad na projektu. tj. specifične komunikativne i radne vještine itd. likovna kultura. projektuje i praktično izrađuje predmete. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. takmičenja). alate. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. 16 učenika.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu.Znanje sadržaja predmeta. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. dnevnike rada. treba imati i individualno prilagođene programe. vježbi i praktičnih radova. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. . kultura življenja.). Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati.Sposobnosti i vještine. mašine i materijale. sposobnostima i sklonostima. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. U skladu s tim. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. procesa. crteže i ostale izvore znanja. Pri tome. po potrebi. kao i sredine učenja. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. priborima.

čita i koristi mašinske tehničke crteže. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA AKTIVNOSTI UČENIKA 197 . Izrađuje. ortogonalni i aksonometrijski crtež. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. rad u radionici. kotiranje. UČENIK: Shvata značaj tehničke kulture. VRIJEDNOSTI. mjerenje. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. čitanje mašinskih crteža. maštovitosti i vlastite kreativnosti. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. Tehničko crtanje u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. Izrađuje didaktički materijal.TEHNIČKA KULTURA (1 sat sedmično . tehničko pismo. izrađuju tehničke crteže. zaglavlje sa sastavnicom. Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. STAVOVI. Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva. Primjenjuje model interaktivne nastave. Otvorenost za nove ideje i informacije. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju.35 sati godišnje ) TEMATSKE CJELINE/TEME CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj UČITI: Uvod u nastavni predmet Organizacija radnog mjesta. kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. higijensko-tehničkoj zaštiti. Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. školi i okolini. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosferu u razredu. Afirmacija rada i stvaralaštva.

Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. namjeni. Alati i mašine za obradu metala Princip rada alatnih mašina. koja treba učenik usvojiti. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika.Materijali u mašinstvu Vrste mašinskih materijala. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. srednjeg i visokog nivoa. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. Osnovni elementi mašina Vrste mašinskih elemenata. odvajanjem bitnog od nebitnog. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. kao i sa njihovom primjenom. održavanje mašina. načini stezanja radnog komada. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Precizira znanja: dovoljnog. Snima najprostije mašinske elemente. Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. koji kreira zajedno sa učenicima. primjena. Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. izboru materijala za njihovu izradu. pogoni. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. mjere zaštite na radu. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. eksperimentiranja i promatranja. Pokazuje simulacije na kompjuteru. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. opterećenju. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. primjena tih elemenata u mašinstvu. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. sinteza. Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. uz saglasnost. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. 198 .

Postupci obrade metala Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). rezanje. Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. zaštita metala od korozije. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Razvijanje smisla za tačnost. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. Vrše vježbu zakivanja. bušenje i brušenje. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. Ekonomično korišti materijal i energiju. Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. Motoristika Vrste motora. fotografije. pri tome koriste šeme. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata. Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. turpijanje. savijenje. princip rada. rezanja. zakivanje. turpijanje. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka. Sarađuje sa roditeljima.). ravnanja. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. održavanje motora. Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala. brušenje i sl. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). ravnjenje i rezanje. bušenje. a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. savijanja. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. model. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. brušenje i sl. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. turpijanja. Koristi stečena znanja. goriva i maziva. ravnanje. savijanje. Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. bušenja. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. lemljenje. Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu. 199 .

kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. b) robotika: . inovativnosti. načinu prenosa kretanja kod robota.Robotika Razvoj robota. pogonu robota. kreiraju obrazovni pano. internet (po mogućnosti). Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. stiče vještine.povezivanje robota s računarom. prate zanimljive članke i informacija sa medija. Dopunjavaju pano novim zapisima. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike.gradnja sklopova u robotici.različitih vrsta mašinskih konstrukcija. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. . Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. fotografije.razvoj saobraćaja.. . Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika.programiranje robota. proizvodnja i montaža: . . Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. Vrši pravilan izbor grafičkih priloga.vrste saobraćaja.. c) saobraćaj: . Razvijanje svijesti o značaju i potrebi cjeloživotnog učenja. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje. model. radnom prostoru robota. interesa učenika i mogućnosti škole). . pri tome koriste šeme. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. Samostalno proučava odabrane oblasti. 200 . prikuplja informacije i podatke. priručnike. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. grupnom i frontalnom radu.mehanizama i uređaja. . posmatra i zaključuje.elemenata mašina. Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice.mehanička osnova robota. Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. . .motori SUS i motorna vozila.

INFORMATIKA 201 .

Izlaže nastavno gradivo. Usvojio pojmove: programiranje. RAZREDU. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. AKTIVNOST NASTAVNIKA Nastavnu građu iznosi na popularan način. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Ažurira računarsku opremu. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Prati napredovanje učenika. njihovoj veličini i namjeni. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. algoritam. Grafički i jezički (pseudo kôd) način prikaza.NASTAVNI PROGRAM ZA INFORMATIKU U 7. cikličke i strukture grananja. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. PONAŠANJE Sve aktivnosti promatra kao niz algoritamskih koraka. Rješava postavljene zadatke. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Priprema nastavni proces. AKTIVNOST UČENIKA Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. korake. namjena. Demonstrira primjere gotovih algoritama. te o načinima povezivanja. Koristi raspoloživa nastavna sredstva. a onda prelazi na složenije zadatke. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Zna šta su strukture: slijedna. načini povezivanja. MREŽE RAČUNARA Računarske mreže. te zna jezički prikaz. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. veličina. ciklička i grananja. Uredno vodi zabilješke na času. STAVOVI. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). vrste. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. algoritamske strukture. 1 SAT SEDMIČNO – 35 SATI GODIŠNJE VRIJEDNOSTI. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. PROGRAMIRANJE Pojam algoritma. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. 202 . SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI 1. Prati izlaganje nastavnika. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Prikaz algoritma. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Donosi na časove članke o programskim jezicima iz informatičkih časopisa 2. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma.

Potpuno je razumio šta je Internet. slikovnih. Prati napredovanje učenika. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Web preglednici. Uključuje se u rad Internet sekcije. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i E-mail. Ispoljava postignuto znanje. Demonstrira korištenje preglednika. načini pretrage. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. diskusijama o hipertekstu Utvrđivanje stečenih i multimediji. Rad sa slikovnim. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Sprovodi transparentno ocjenjivanje.Internet kao globalna mreža računara. Zna objediniti multimedijalne zapise. znanja. zvuk i video. web pretraživači. Vrste datoteka koje se susreću na webu. Slika.maila). web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Osnovni servisi. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. zvučnim i video dokumentima. Zna za mogućnosti kombinacije (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. za učenje nastavnih sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. zvučnih i video zapisa. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Aktivno učestvuje u Ponavljanje i vježbanje. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Zapisivanje stranica. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. www. Organizuje rad školske videosekcije. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. zvučnim i video dokumentima. 203 . Kreiranje video zapisa. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta. Programi za njihovu reprodukciju. struktura E. Shvata Internet kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. zvuk i video). Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Uključuje se u rad školske videosekcije. Zna šta su datoteke weba. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta.

Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. debljine i vrste linija boje. redovi. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. njihove boje te o bojenju ćelija. Uspješno kreira prezentaciju. Formatiranje i autoformatiranje. Transparentno ocjenjuje. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Sabiranje u tablicama. Kreira samostalno izgled tablice. ali i na drugim mjestima. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Motivira učenike. broj kolona. 204 . prikazivanja i zatvaranja. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. bojenje ćelija. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje u pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. primjene. broj redova. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Daje jednostavne zadatke. Slijedi uputstva nastavnika. Usmjerava. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Naučio je kako se sabira. Regija. Obavlja sortiranje. pohranjivanja. red i kolona. Sortiranje u tablicama. Demonstrira način formatiranja. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Samostalno kreira realne zadatke. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Određuje broj ćelija. Ističe značaj prezentacije. Poima pojmove sortiranja u tablicama.3. Ćelija. Prezentacije i primjeri Zna kreirati prezentaciju. pohraniti i otvoriti postojeću Kreiranje prezentacije i rad prezentaciju sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. sačuvati . autoformatiranja te načine rada sa linijama. Demonstrira sortiranje i sabiranje. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Tablični kalkulatori i primjer primjene. kolone i šta je regija. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. pokazuje. Linije. Pomaže drugim učenicima. redova i kolona. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Kontroliše rad učenika. Prati uputstva nastavnika. Otvara program koji Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši predstavlja u tablicama pripreme za rad.

na disku. SIGURNOST PRI RADU SA RAČUNARIMA Računarska ergonomija. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Pravi sigurnosne kopije dokumenata i datoteka. kućište. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Uspješno koristi antivirusni program. Ističe značaj pravilnog korištenja i posledice nepravilne upotrebe opreme. Upozorava. ali i pozitivne primjere. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje.). skener.4. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Virusi i zaštita od virusa. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštitom računara i njihovim pravilnim održavanjem. Sistematizuje pređeno gradivo. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. printer. 205 . Zaštita i održavanje računarske opreme ( disc defragmenter. Scan disc. Transparentno vrednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Zna namjenu softverskih programa i alata za zaštitu. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Primjenjuje standardne forme provjere znanja. miš. Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. pogotovo mladih koji su u razvoju. Primjenjuje predviđene procedure.). Ističe i tumači značaj zaštite računara. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Navikao je da u računaru. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstracij pravilnih postupaka. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa (softvera). Slijedi uputstva nastavnika. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. defragmentira – presloži podatke. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. zvučnici i dr. Iznosi negativne. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. backupsigurnosna kopija i sl. monitor.

LIKOVNA KULTURA 206 .

…/.mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti POTICAJNE PREFERENCIJE.Upotreba različitih vrsta linija drugim nastavnim predmetima. patriotizmu. prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/. povezivanje sadržaja drugih predme. očuva-nje kulturne..dijaprojektor207 . . pojave u prirodi. reprodukcije ili pripremljene glatka tekstura. muzičke /glazbene/.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. informatike.Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima. organizacijskih formi struktura -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna . BiH tekstura u cilju dobijanja složenih kulturne baštine.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja . LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI .hrapava tekstura . ..Odgovarajuće hrapava tekstura. biologije. biljke. produbljivanje sposobno-sti vrednovanja sadržaja i ideja . istorije /povje-sti.zasićena tekstura matematike.Razvijanje kritičkog mišljenja.glatka tekstura . baštine i prirodne okoline. roma. poslovica. objekti. svijetle i maternji jezik /pripovjet-ka. upotrijebiti različite vrijednosti tjelesne i tehničke kulture. stranog .sjajna tekstura .. mat. ta: glatke.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. grafofolije. meka tekstura jezika. mrlja i tačaka . prostori LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umje-tničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura putem slaganja linija /crta/.Korelacija sa . . formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma. linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: . životinje./crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave.Biti sposoban prepozna-ti i zemljopisa.Usvojiti pojm tekstura: kultura)..35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE . TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju. pjesma.prozračna. prozni tamne teksture tekst.LIKOVNA KULTURA VII razred/ (1 sat sedmično .. sjajne. moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura. .OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI C I L J E V I LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1.

svijetlo-tamno . povezivanja pojmova. radova/. oblikaforme.Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. pastel /suhi. zaključiva-nja. sjajna tkstura. razvijanje likovne kreativnosti.video DVD materijal.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.Akvarel. opredjeljenost za timski rad.multimedija video). konkretnog i apstraktnog mišljenja. jačanje i bogaćenje emocija . solidarnosti. uočavanja.multimedija video).Razvijanje sposobnosti posmatranja. tempera. miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka -Razvijanje humanih odnosa među polovima.dijaprojektorslajd. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . mat tekstura zasićena tekstura prozračna. mozaik -Upotreba: Razvijanje sposobnosti prepoznavanja (udžbenika za VII razred (likovna i usvajanje sposobnosti primjene kultura). bogaćenje mašte.meka tekstura . dosljednosti i angažovanosti.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene . sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom. voštani/. .Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izve- Dalji rad na usvajanju sposobnosti. Odgovarajuće tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ reprodukcije ili pripremljene valerska vrijenost boje grafofolije. Razvijanje sposobnosti uočavanja i flomasteri u boji /za manje formate prepoznavanja lokalne boje. zgrafito /grebanje 2. spremnost za saradnju. . diferenciranje bitnog od manje važnog. uočavanja. gvaš.video DVD Ovladavanje primjenom optičkog materijal. materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ samostalnosti. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa . drugarstvu. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja 208 . istrajnosti. kolaž različitim materi-jalima.prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije slajd. BOJA premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/.

priče.događaja. Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja.simetrična kompozicija plošnih oblika .Oblik /forma. pjesme. slikanja. valerski promjenjene boje . emocija i drugo putem likovnog izraza . pojava u prirodi.Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja upotrebom različitih slikarskih tehnika denih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom . pripovjetke. .asimetrična kompozici-ja plošnih oblika .Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompo-zicije . plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/…. karakteristika lika /forme.Sagledavanje značaja vizuelnih proznog teksta. Odgovarajuće 209 . optičko miješanje boja lokalnih boja 3. primijenjene umjetnosti i grafike -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha. njene karakteristike. stepenovanje boje /valerske vrijenosti/.… . primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. pozitivno i negativno u likovnim .nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: . uočavanja. pozitivno i negativno. osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ . u odijevanju.Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja. organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura).Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. ./poentlizam-divizionizam/. onalne organizacije kompozicije osjećanja.Lokalna boja. oblika/ u realizaciji dvodimenzi. kreiranju životnog prostora.Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije.Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .Primjena stepenovane.

Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/. utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i ponavljanja oblika. razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima. vrijednosti i karaktera površine . Odgovarajuće reprodukcije ili 210 4. ploha. ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). dvodimenzionalno. pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u . područjima: crtanja. grafike i primijenjene umjetnosti Ovladati sposobnostima prepoznavanja. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura . Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija. asimetrija.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije. tačkama. predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negati-vno /ispupčenoudublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura.video DVD materijal. urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu.dijaprojektorslajd. u organizaciji grafičkog lista . slaganjem ureznih linija /snopova linija/. pozitivno. utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma. negativno. površine sa crtama /parnicama. crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada .U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. simetrija. pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista reprodukcije ili pripremljene grafofolije. u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine. slikanja. POVRŠINA Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primjeniti u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje.multimedija video).Uočavanje. višebojna grafika .Primjena slikarskih tekstura i faktura u funkciji predstavljanja različitih karakteristika.

glina. sapun….simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama . vosak.simetričnih i asimetri-čnih formi. i oblika u prostoru upotrebom: .dijaprojektorslajd.Pozitivno i negativno kao način “govora” u skultorskom izrazu . Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom .slikarska faktura.prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura pripremljene grafofolije.pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture .rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ . obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: . glina.Upotrebom različitih skulptorskih materijala. glinamol.jednostavni i . MASA I PROSTOR Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije Linijski istanjena masa.složeni oblici .Dalji rad na potpunijem doživljavanju. analitič-kom pristupu i sagledav-anju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika. glinamol. moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora . 5.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad.Usvojeni pojmovi za oblast površina: . 211 Karakteristike oblika: .Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. predstaviti prostorne organizacije /forme/. /način nanošenja.skulptorski/kiparski/ vajarski materijali.multimedija video).pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora Složene prostorne strukture i . sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati. plastelin. putem mase i prostora . selo /ravničarsko.video DVD materijal.U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme . .skulptorska faktura. . na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima . mase i prostora.Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije .

/. planinsko….linijski istanjene mase slajd. 212 . Odgovarajuće reprodukcije ili menzoinalnih oblika putem pripremljene grafofolije.Prepoznavanje karakte-ristika video).video DVD materijal./ planinsko…. oblikovanje žicom. grad. selo /ravničarsko./ naselje. varoš .forme urbanih organizacija. urbanizacija prostora. prostorna organizacija. različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa. selo /ravničarsko. naselje.dijaprojektor. grad.kompozicije u oblasti arhitekture .multimedija . planinsko…. naselje.urbanizacija prostora .Ovladavanje sposobno-sti ( udžbenika za VII razred (likovna predstavljanja trodikultura).pozitivnih i negativnih formi -Upotreba: .

ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa . sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ . procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija 213 . mozaiku . realizacija kroz crtež.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje .da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. linije koje difinišu neki oblik.da usvoji termine: hrapava tekstura. mat tekstura. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika . i praviti gradaciju između njih . gvašu. sjajna tkstura.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne . kolažu.da razviju sposobnost prepoznavanja. osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora . materiju/: rastresito-prhko. zasićena tekstura. glatka tekstura.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/. akvarelu. prozračna.meka tekstura .da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje.da mogu razlikovati teksturne crte /linije/.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. pastelu.okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada .da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: .da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje . linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ . koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. u cilju predstavljanja prostornosti. flomasterima u boji. linije koje predstavljaju neku formu .ovladavanje kstrukturnim linijama.moći prepoznati strukturne linije.moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom . rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu.OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: .da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ . temperi.moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija . tvrdo-čvrsto /sabijeno/ Slikarstvo: . oblika-forme.

urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture . asimetrija.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu .usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije . linorez. gipsorez.dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura . vajarski materijali.uočavanje.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. prepoznavanje karaktera oblika . uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ . usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike. negativno Površina masa i prostor: . glinamol. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije . rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno . glina. pozitivno. skulptorska faktura.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika .dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. crtanja i slikanja . sapun STRUKTURA PROGRAMA 1. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/.dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak. asimetrija .da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata .dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora.u prostornom oblikovanju.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ . /način nanošenja. pozitivnonegativno/ . vosak. grafike..moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: 214 . biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu .

Usvojiti pojam teksturne crte /linije/, biti sposoban prepoznati njihove različitosti, istražiti putem teksturnih linija, spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka, imjenama dužina, pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju, usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. Teksturne linije/crte, linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka, hrapava, sjajna, mat, zasićena /zatamnjena/, prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru, linije koje definišu oblik, njegovu formu i materiju. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija, u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Različite vrste struktura; tvrada /čvrsta/, kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit, mramor, kocka šećera i sl./, meka /tijesto, plastelin, vata i sl./ 2. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja, analitičkog pristupa, vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/, boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Point = tačka, divizionizam/. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/, boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe, crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja, boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa, ofset štampa, koja je danas prisutna u svim sferama života. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. 3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/; crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja, korištenjem simetrije i asimetrije. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja, slikanja i grafike, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne, predstavljene u ogledalu/. Ovladavanje sposobnostima uočavanja, vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije, pozitivnih i negativnih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike, primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu, slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure, predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. 215

4. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje, a faktura predstavlja rukopis, odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. Boja nanesena u jednom smjeru, kružno, u različitim smejrovima /pravcima/, tanjim ili debljim /širim/ kistom. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura, pozitivnih i negativnih oblika. i primjene simetrije i asimetrije. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol, plastelin i sl. u cilju predstavljanja; hrapavo, izbrazdano, izgrebano, neravno, uglačano, ravno… 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, građenje, primijenjena umjetnost i dizajn. Od učenika se očekuje da u svom okruženju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, mogu registrovati, analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom, onda on predstavlaja masu. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Masa i prostor, kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa, ili masa koja ima izuzetno malen volumen, i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije, asimetrije, odnosa pozitivno i negativno. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost, koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/, infra struktura, saobraćajnice, pješačke staze, namjena prostora i objekata svim sferama života, zelene površine /parkovi/, igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora.

216

DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu, podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem, bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti, odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a mišljenje apstraktno. Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja, koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Za oblikovanje na plohi kroz područja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Razreda, /što trenutno nije slučaj, od 1–3 razreda/. 1. TAČKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRŠINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno 217

matematike. prostori. sjajna tkstura. tvrdo-čvrsto /sabijeno. vjetar.nevizuelni poticaji. palakati /sportski. biljke…. sreća. i interakciju umjetnosti. hrapava tekstura. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . glatka tekstura. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. strah. Nevizuelne motive 3.meka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. mjesto stanovanja. Vizuelne motive 2. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura. mat teksturazasićena tekstura. etnografsko nasljeđe . roman.. novih medija i okruženja. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja.. Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja. znakovi vizuelnih komunikacija. porodica. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. muzika. niti bilo koju tehniku.proširivanje u drugom polugodištu. . pripovjetka. nauke i društva.likovni i kompozicioni elementi. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ . Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. čulni poticaji.iz neposrednog okruženja djeteta.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . muzički. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. oblika-forme. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . sposobnosti analize i vrednovanja.. tuga. kulturnih dešavanja…/. prirode i društva.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. praznici. materiju/: rastresito-prhko. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. muzički spotovi. kompaktno/ 218 . poezija/. objekti. muzika. emocije /osjećanja/.iz narodnih običaja /tradicije/. prozračna. škola. glazbene kulture. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. maternjeg jezika /priča. pojave u prirodi. značajni datumi. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava.

dobar pedagog može 219 . pozitivno. selo /ravničarsko. skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak. obrade materi-jala/. linijski istanjena masa. slikarska faktura. dvodimenzionalno. stečenog znanja i usvojenih navka. Dakle. To znači da nastavnik. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. urbanizacija prostora. simetrija. negativno. svoje viđenje svijeta. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta./. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. ploha. predmeta i pojava. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. asimetrija. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. glinamol. privid izvedene boje/. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak.SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja. prostorna organizacija. svoje strahove i oduševljenja. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. planinsko…. oblikovanje žicom. sapun. upornosti i iskustva.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja. glina. vosak. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik. grad. 1. aktivnost na časovima likovne kulture. ne mogu biti loši. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: • estetskog • psihološkog • pedagoškog. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu.

RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. u najvećoj mjeri. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa.iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. i likovnog jezika/. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. odnos prema estetskom. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. 220 . želju za postizanjem rezultata i sl. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. aktivnost na času. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Nema loših dječijih radova. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe.

MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED 221 .

te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. portato.Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. 222 .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. 4/4. četvrtinka. mf.artikulacija (akcenti. pravilno fraziranje. 6/8.dinamika . . legato. .Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. . tempo. . . -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. umjerena i brza tempa. . šesnaestinka i sve pauze). te luk i njegova različita primjena. muzičkih igara ili brojalica.primjena znanja pri izvođenju ritmičkih vježbi i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. ¾. . artikulaciju. polovinka. . ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). mp. staccato. osminka. crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). .intonacija. ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . f.tempo .Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja.upoznaje 2/2 mjeru.poznaje violinski ključ .STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE II SLUŠANJE MUZIKE IIIMUZIČKE/ GLAZBENE IGRE MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . ).važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama.

trodijelna i četvor.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. izvođače i izvođačke sastave.. arija. ukazuju na greške i ispravljaju i druge. obima glasa.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. na koncertima i sl. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) .Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. . .upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata.duru. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. .prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu. tema. muzičke memorije. .stiče znanja o prirodnoj.prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. . simfonijska poema. .primjena pojmova: rečenica. . .Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . . Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH.Uočava i hvali. mala dvodijelna i trodijelna pjesma (mala dvodjelna i trodjelna pjesma informativno).tokom slušanja pamti naziv djela. . . . filmska muzika.razlikuje vokalna. 223 . uvertira. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. VRIJEDNOSTI. STAVOVI. . burleska. . . suita. vokalne reprodukcije. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.izvođenje ritmičkih vježbi na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. . SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. . .Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. . podjela jedinice brojanja ). a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. PONAŠANJE Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . .

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine, upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova, učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova, te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa, a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, rečenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C – dur ljestvice, kao u šestom razredu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lakše pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže sa nadarenim učenicima. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). Upoznati a-mol prirodni, harmonski i melodijski kroz pjevanje doživljaj molskog tonaliteta. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Preporučuje se obrada najmanje 3. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska, Srbija, Poljska, Belgija, Rusija, Izrael...), čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 ritmičke vježbe(mogu biti pripojene sviranju i pjevanju).Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je naučiti prvo pjesmu, pa zatim učiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj, bubnjić-doboš (mali bubanj), bubanj na đerdinu, talambas i def. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U program su uvrštene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ), pjevačke glasove ( dječji, ženski, muški glas), hor/zbor ( dvoglasni, troglasni, četveroglasni ), vrste hora ( dječiji, ženski,muški i mješoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje, emocionalno) ali po 224

potrebi i selektivno. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije, sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvođača, muzičkog oblika (informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima, zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima, ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost, kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. U okviru redovne nastave je hor/zbor(mlađa i starija uzrasna skupina) i orkestar (tamburaški, harmonikaški i drugi).Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Pored redovne nastave, važnu ulogu ima vannastavna aktivnost koncipirana kao izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, sviranje pojedinih instrumenata prema interesu učenika i mogučnostima nastavnika,formiranje kluba ljubitelja umjetničke muzike itd) . Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. – 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( dvoglasno i troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu.

225

RAZRADA SADRŽAJA
SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UČENJA, OCJENJIVANJE)

I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR
1. Stoljeće ljubavi, Slavko Olujić, stihovi Rešad Hadrović, 2. Kako je divna, Julio Marić, stihovi Miroslav Kovačević, 3. Ispraćaj zime, N. R. Korsakov, 4. Simpatija, tekst i muzika: Ajka Kolaković, 5.Prijatelj, tekst: Mahir Vehabović, muzika: Belkisa Vehabović, 6.Nek' svud' ljubav sja, Belgija ili Kad se pjeva, narodna iz Poljske, 7. Podmoskovske večeri, Rusija, 8.Čvrsta volja, L.V. Beethoven, odlomak iz opere ''Fidelio'', 9. Džo banana, Minja Subota, kantautor, pjeva Minja Subota i dječji hor, 10. Moja mala djevojčica, pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić, 11.Bulbul mi poje, zora mi rudi, 12.Čija je ono djevojka, 13. Tamburalo momče uz tamburu, 14.Hajde dušo da ašikujemo, 15.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku, 16. Moj beharu, ko li mi te bere, 17. Ječam žele Tuzlanke djevojke, KANONI 1.Troglasni kanon, Joachim Denhof, 2.Shalom Chaverim, jevrejska

- Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: - uočavaju i određuju karakter pjesme, mjeru, tempo, dinamiku, i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama; - poznaju notna trajanja, pauze, violinski i bas ključ; - prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija, artikulacija, dikcija, disanje, fraziranje); -imenuju solmizacijom abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu, i

- Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija, razvija muzička memorija i proširuje obim glasa, - Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'; -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela; -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji; - Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi; -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi; - muzicira samoinicijativno i bez podsticaja, - aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti;

-Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih;

- Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru
-Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom; - Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet, te često pjeva i svira;

-Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kuća; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) ; -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k,ao vrijednosti; -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom; - Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni - pjevanje u školskom horu/ zboru - sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa

-Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke, premetaljke rebusa; -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi, u porodici), -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju; -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika; - Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu;. -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti,

- Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. - Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe), jer zna da tako trena; -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici

-pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru; - imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente; - sviranje na metalofonu; - izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima; -upoznaju a-moll prirodni, harmonski

____________________
IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE

Izbor:
1. Šota, igra ili Anterija kolo,

i melodijski,

-Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu;

226

Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. izvođače i kompozitore . Brandenburški koncert br.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. Refleks za flautu. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda).Insistira da prisustvuje uživo na koncertima.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno . -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. trava raste. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. -Predlaže i izvodi pratnju. udaraljke) . kombinuje (aranžmani). G.gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva.Uočava.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . 30. Igra satova. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. -Razvija kreativnost. .Tačno određuje dinamiku (glasnoću). često traži da se djelo ponovno sluša. Varijacije za gudački kvartet. E. 18. -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu 227 . -pravilno izvodi igru odnosno kolo. .Određuje karakter djela. violinu. dječije radne i kulturne navike. narodni orkestar.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. _____________________ __ . . -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti . I stavak. Julio Marić 3. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. komentira osobine djela. igre i kola. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. op. Brahms i Arabeska u C-duru op. (multikulturalnost) _______________________ . -Samostalno izvodi zadane pokrete.. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu .izvodi zadanu koreografiju. Uvertira iz opere Carmen. razlikuje.donosi estetski sud o djelu. W. -Upućuje. . te ih stimulira direktnim učešćem u kolu. Richard Strauss. seosko srpsko stanovništvo 4.. Andante. pamti i imenuje pojedine pjesme. Tri burleske.pjevač ili soloinstrument. .A. . Valcer i polka 1Dvije ritmičke vježbe koje rješavaju određene zadatke(triola i četverodjelna podjela vremenske jedinice)______________________ _ III. Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta.(''ta-te'“.Predlaganje muzičke igre za priredbe. klavir. I stav Allegro moderato. duhački.upoznaje instrumente narodnog orkestra. Neum Klek ili Paun pase. . Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. zahtjevima muzičke igre. prikupljanje materijala i bilježenje. Igre iz Sarajevskog polja. udaraljke. Robert Schumann 7.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. sortiranje i izvođenje zaključaka.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . Grieg 6. Introduction. klarinet. 3. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad. J. (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. Hercegovački linđo. Tako je govorio Zaratustra op. Mozart 9. .U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. uzima učešće u improvizaciji _____________________ _________________ . Jasmin Osmić 2. pomaže. (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. .Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.Samostalno određuje karakter kompozicije .Sposoban je da uz slušanje muzike i -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati. .. . Vlado Milošević 4. 1. Valcer u As-duru. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. 2. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. Antonio Vivaldi 10. Johan Sebastian Bach: 8. 46. i četiri šesnaestine''ta-fa-te-fe''). ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša.tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. triolu ''ta-te-ti''. Amilcare Ponchielli 11.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. simfonijska poema. Bizet 5.Upoređuje note i njihova trajanja. . objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). Suita br. -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -primjenjuje ranije znanje na novu igru. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). ___________________ ____ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. . orkestar ili grupa -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. . upoređuje.Brzo uočava i saopštava izvođača. 3 u Gduru. _____________________ __ . (IIV).

rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. u paru (dijalogom). Richard Rogers) 13.razlikuje glasove: dječji. -poznavanje italijanskih oznaka za tempo. improvizira i kombinuje instrumente. muzika: Ranko Rihtman. I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. _____________________ . pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio. Čajkovski. -Na muziku progovara likovno ili literarno. individualna. dodaje. Cherubini. . poštuje pravila ponašanja. orkestarskih instrumenta. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. . Na času pjevanja. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. -Pisanje eseja o posjetama koncertima . posebno na koncertu. Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. . 17. .Priprema.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst . -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. kompozitora i njihova najpoznatija djela.Španski ples iz baleta «Labuđe jezero» P. . pjeva Dragan Stojnić 16. ritam. pokreta i likovnim izrazom. .Razgovorom o muzici u okolini. instrumenata. muški (tenor-bas). S. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). .Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad.uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju.Slobodnija improvizacija kolektivna. .Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja _______ -Samostalno eksperimentiše.Prilikom slušanja muzike.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. hor/zbor . mijenja. -Poznaje i pamti imena bh. upoređuje. melodija.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. mf.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. Runolist. S. 12. -Saradnja sa lokalnom zajednicom.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. austrijska narodna. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. grupna. dinamiku.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju. ______________________ . . iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. što ih motiviše na učenje. . .Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. .Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. I. ženski ( sopran-alt ).timpani. . -Vođenje intervjua sa umjetnicima. mp.Haydn.Stvara kombinacijom riječi. XIV Rukovet. Kanon (dječji hor) 15.Izražava instrumentima razne ritmove iz života.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela.Prati ponašanje na koncertu. f. istražuje. .Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: .Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice. posjeta školskoj priredbi i koncertima. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija.Samostalno smišlja. stihovi: Aleksa Šantić. školi i okolini . .Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. 228 . itd.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. ______________________ . tempo. . te oznake za crescendo i decrescendo. Dječja simfonija ( sva tri stava) J. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. . -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: . -Prepoznaje vokalno.

-Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva .Sam uzima učešće u izradi kositma. -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. 229 . slika za scenu itd.gdje je škola ___________________ ___ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 230 .

zbog toga je potrebno da škola. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. sportski ples. eventualno. zajedno sa društvenim subjektima. U tom kontekstu. kinezio-terapijskim aktivnostima. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. sportsku rekreaciju.Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. a uključivanje učenika je dobrovoljno. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. 231 .koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. folklor). (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. b) sport za sportiste. (6) razumije. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. c) umjetnički sadržaji (ples. U ovom ciklusu. Po svojoj koncepciji. Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. (3) sigurnost učenika. rekreativnim i. materijalnih i prostornih uvjeta. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. školska sportska društva).

Obrazovni x x x x 2. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. alkohola. Višenja. Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina.Njih na prečci . te koordinacije i gibljivosti. te funkciju krvožilnog.. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. alkohola. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine.Ciljevi. Kolutanja: . Trčanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. dišnog i koštano-zglobnog sistema.Trčanje na 20 m „leteći“ 2. upiranja i penjanja: .Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora. premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . njihu na prečci. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. te funkciju krvožilnog. Bacanja: .Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4.Osnovna motorička zanja x x x x x x x 232 .Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada.Različite varijante premeta u stranu . dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 3. različitim varijante premeta u stranu. naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama. Skakanja: .Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3.

Borilačke strukture: . saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º .Ravnoteža: . kontranapadu ... pojedinačnom i grupnom protunapadu. a shodno potrebama učenika Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. usprav kroz čučanj 6.Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: .Koordinacija: .Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7.dizanju lopte visoko na krajeve mreže. ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak.košarkaški dvokorak (*) .Engleski valcer (*) .. valovitim kretnjama rukama i tijelom. odbojka . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet . napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”.Snaga: ..Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) ...Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º. „mačjem“ skoku na niskoj gredi. disco fox-u. sadržaji. koreografiji aerobike. Motoričke sposobnosti x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru. 3. skokovima sa spravom po izboru. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije.Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta . Antropološki 1. Koreografija aerobike 8.Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije . Ritmičke i plesne strukture: .završna akcija.Okreti . okretima. košarka .Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .odbrambenom stavu i kretanju u odbrani.Kontranapad .. Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih 4. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek. 6.Skokovi sa spravom po izboru .„Mačji“ skok na niskoj gredi 7. nogomet tehnici ubacivanja lopte u igru rukama.. te koordinacije i i mogućnostima škole i okoline gibljivosti. oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja.2. Igre: Rukomet: ..Brzina: . 7.Disco fox . 5.Oduzimanje lopte presjecanjem (*) . mini odbojci 4:4. I 8.1.Valovite kretnje rukama i tijelom . x x x x x x 233 .završna akcija Odbojka: .Gibljivost: 2. Odgovarajući sadržaji iz: 1.Dizanje lopte visoko na krajeve mreže .. složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta.Mini odbojka 4:4 Nogomet: .Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama .Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . kao drugi kineziološki pokreta. 2.šutu s pozicija krila i kružnog napadača.Premasi odnožno na dvovisinskom razboju.Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) .

Funkcionalne sposobnosti: 3. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika.Preciznost: 2. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. te poboljšava posturu. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. koordinacije. gibljivosti i ravnoteže. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. odnosno pravilan uspravni položaj tijela. Aktivno.. Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima. Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. Uspješno kontrolira agresivnost u igri. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. x x x x x x x x x x x x x x x x x x 234 . Uljudno se ponaša na satu i u školi. brzine. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih 5. Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema.

treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. biciklizma i dr. odnosno.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. brzine. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. koja se susreću u sportskim igrama. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. koje osigurava optimalne psihološke. eksplozivne. skokova u vodu i dr. (b) aciklična motorička znanja. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. u prvom redu. 235 . te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. kao što su boks. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. ritmičke gimnastike. metod stanica. statičke snage i dinamometrijske sile. judo. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. kao što su nogomet. podstiču razvoj ličnosti učenika. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave.. košarka i dr. hrvanje. kružno-intervalni metod. (c) kompleksna motorička znanja. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. sa dosta slobode. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. Na toj osnovi. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. što se. što učenici teško prihvaćaju. Društveni zahtjevi. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. fleksibilnosti. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. plivanja. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. karate i dr. targent-trening i sl. rukomet. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). koja su bitno obilježje tzv. Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja.. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan.. borilačkih aktivnosti. Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. repetitivne. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. sprava. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. ravnoteže. dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičkometodički postupak nastavnika. preciznosti. daklen ciklična i aciklična.