BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA TUZLA KANTON Ministry of education, science, culture and sports

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

110

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI GODIŠNJI SEDMIČNI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 35

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija /Zemljopis Historija /Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička /Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj Religijska kultura/Vjeronauka

111

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

112

deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojnoobrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. Sarajevski ljetopis (odlomak) N. Egziperi.Bašeskija. Čukovski. Komanči (odlomak iz pustolovnog romana) Grmljavina stada) A. Ujević. Čehov. inverziju. Vanjka K. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. U poznu jesen D. Humo. Pavlović.M. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni historijski romani Fantastična pripovijest i Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. P. Pjesma o peru M. Ibrahimbegov ćošak A. Šop. sredstva zaustavljanja radnje Razumije. Kišević. kontrast Vrste -pejsažna. Antić. Dizdar. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne. upotrebljava ih u vlastitome tekstu Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 Epika Fabulapokretači fabule. domoljubne i šaljive pjesme Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. Jesenjin. zaustavljanje fabule Lik-psihološkoetička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji. Zapis o zemlji E. Akvarel S.Grey. Poslije djetinjstva A. Sidran: San o Bašeskiji Epika Ć. Sadako hoće živjeti R. inverzija.NPP ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE ŠKOLE Književni tekstovi Lirika D. Čistač obuće Broj sati Književnoteorijski pojmovi Ritamintonacija. Nešto važno da ti kažem Nerkesi. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Z. stanka. Trifunović.Mali princ (odlomak) M. Ilić. James Cook 2 2 2 Granične književne vrste: Uočava glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti 113 . Hrt (odlomak) S. Cesarić. Sijarić. Bruckner. Voćka poslije kiše T. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. Pjesma o keruši V. Lampa na prozoru H. Dažd N. teksta Određuje pokretače radnje. šaljiva. Ćorović. Bakine naočari M. opkoračenjestanka u opkoračenju.

Nenad Radanović:Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Šehović. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. putopisa i dnevnika Uočava glavne značajke drame: dijalog. Ogrizovića Narodna romansa ( izbor) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) izbor ljetopis. balada) Odlomak drame Hasanaginica M. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 9 Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11.. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 13. Egziperi: Mali princ 4. Alija H. Oslo pod snijegom (odlomak) P. Branka Primorac:Maturalac 8. putopis. Dnevnik Ane Frank 114 . Jazavac pred sudom (odlomak) F. putopisa i dnevnika Uočava razliku između drame i drugih književnih vrsta 2 2 2 1 2 Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karakteristike usmene književnosti 2 LEKTIRA ZA SEDMI RAZRED: 1. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 7. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3.(odlomak) I. Sekulić. Kočić. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 6.Mark Tven: Kraljević i prosjak 12. dnevnik 2 2 2 Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Uočava razliku između ljetopisa. Zijo Dizdarević Pripovijetke ili Teme Nafije Sarajlić 5. likovi Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike ljetopisa.

pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju pridjevi i 2 tvoriti Pravilno glagolske pridjeve Prezent. proširenog) ne. li. prezent pomoćnih glagola Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu premamorfološkim 115 . zemlji – narodu Temeljno i preneseno 1 značenje riječi Uočavati riječi koje Uočava preneseno značenje Razlikuje književne i pripadaju familijarnoj riječi na jednostavnim neknjiževne riječi leksici. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. Razlikovanje glagola po neprijelazne i predmetu radnje povratne glagole Razlikovati svršene nesvršene glagole Prepoznati infinitiv njegove završetke Prepoznati i glagolske pridjeve i Razlikovanje glagola po vidu Glagoli po vidu 1+1 Infinitiv osnova i završeci) Glagolski glagolska imenica (infinitivna 1 i Razumije ulogu infinitiva u Razumije ulogu tvorbi infinitiva u dopuni glagolskih oblika glagola upotrebljava Uočava glasovne promjene u gl. Razlikovanje temeljnog (osnovnog) Prepoznaje osnovne čestice značenja od prenesenog (da.46 SATI Odgojnoobrazovni Minimalni ishodi učenja Broj časova ciljevi Uočavati nenaglašene Pravilno pisanje i izgovor riječi i pravilno ih nenaglasnica/atoničkih čitati u izgovornim riječi cjelinama Maksimalni učenja ishodi Naglašene i nenaglašene 1 riječi (naglasne cjeline) Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Riječi za imenovanje 2 pripadnosti mjestu. kraju. doista. neprave i uzajamno povratne Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Čestice ili riječce 1 (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI 1+1 Riječi s konjugacijom (ponavljanje) Razlikovanje glagola po značenju Glagolski oblik/osoba i broj 1 Prepoznavati glagolski Razlikovanje glagola po oblik/osobu i broj predmetu radnje i po vidu u rečenici Glagoli radnje po predmetu 1 Razlikovati prijelazne. te riječi iz zavičaja primjerima.Programski zahtjevi RJEČNIK I GRAMATIKA . god. za) značenja riječi Uočiti da možemo preoblikovati uređenje česticama Razlikovanje glagola po rečenično značenju Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. naravno. sprezanje/ 1 +1+1 konjugacija. sigurno) Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. (dopunskog.

Glagolski prilozi 2 +1 Uočiti značenje. Samostalno spreže glagole u futuru I. molbu i zabranu Izricanje zapovijedi i 1 molbe imperativom Kondicional I i II 2 Prepoznati i razlikovati Pravilno koristi kondicional Uočava i razumije kondicional prvi i I. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Izricanje futurom budućnosti 1 + 1 Prepoznati. subjekat. l. neličnih te prostih i složenih glagolskih oblika u lične i nelične oblika rečenici i zna tvorbu Vrste rečenica po značenju Prepoznaje vrste rečenica i sastavu Prepoznaje imenski predikat u rečenici Uočiti značenje. jed. priloga u rečenici Sistematizacija znanja o 1 glagolskim oblicima REČENICA Jednostavna proširena rečenica 1 1+1 Razvrstava glagolske Zna razliku između ličnih i Uočava službu oblike na proste i složene. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Izricanje prošlosti 3 + 1 aoristom. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. tvorbu i Upotrebljava gl.glagola Perfekt 1 +1 obilježjima (osoba i broj) i jotaciju u prezentu futurski Prepoznati perfekt i Prikladno upotrebljava Uočava razumjeti njegovo perfekt u perfekt osnovno značenje govorenju i pisanju Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prepoznavanje aorista imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika i Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. razlikovati. i službu Prepoznaje imenski Uočava da glagoli riječi u rečenici predikat. i II. dodatke otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikovati predikat od imenski Prepoznaje imenski predikat Predikat – imenski i 1 glagolski 116 . pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed. u značenje i tvorbu drugi te njihovu tvorbu govorenju i pisanju kondicionala II. imperfektom i pluskvamperfektom Može zamjenjivati aorist. priloge u službu u rečenici govorenju i pisanju Objašnjava službu gl.

REČENIČNI DIJELOVI . PRILOZI .1 čas GLAGOLSKI NAČINI I GL. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u Prepoznaje objekt u rečenici rečenici. riječce . priloga u rečenici Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata količina.1 čas FUTUR I i II . stoljeća identiteta u razvoju jezika (književnog jezika) -Bosanski. indirektni objekt Uočavanje u tekstu Razlikovati pridjevni imenički atribut i Prepoznaje apoziciju atribut Objekt (direktni i indirektni) Objekt i odredbe averbijalne 1 Atribut: pridjevni atribut 1 i imenički atribut i Razlikuje pridjevni i imenički atribut Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa i Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Apozicija (pojam) 1 Prepoznati apoziciju Prepoznaje apoziciju atribut Atribut. Uočava historijske periode (književnog) jezika do sociološkog. hrvatski i srpski jezik NAPOMENA: Časovi za ponavljanje i utvrđivanje gradiva: RJEČNIK ( naglasnice. društvo) oznake 2 u 1 Uočavanje u tekstu Razlikuje glagolski i menski Prepoznaje složeni predikat glagolski predikat Objašnjava službu gl. 1 Primjenjivati i uočavati Uočava priložne oznake priložnu oznaku uzroka.glagolskog predikata Vrste predikata Priložne rečenici (uzrok. apozicija Složena rečenica 1 1+1 Uočavanje u tekstu Pojam složene rečenice Uočava više predikata u Razlikuje složenoj rečenici zavisnosloženu od nezavisnosložene rečenice Razlikuje i navodi glavne osobenosti u razvoju standardnog (književnog jezika) Razvoj standardnog 2 Prepoznavanje kulturnog.2 časa GLAGOLI ( glagolski vid. Razlikovati Razlikuje direktni i direktni i indirektni objekt. prezent) 2 časa GLAGOLSKI OBLICI ZA PROŠLOST . lingivstičkog u razvoju standardnog 19.sistemaztizacija.5 časova 117 . prijelaznost ) .1 čas REČENICA. temeljno i preneseno značenje riječi.1 čas GLAGOLSKI OBLICI ( infinitiv.1 čas GLAGOLSKI OBLICI .

funkcija glagola u opisu Služiti se govornim vrednotama:rečenični naglasak. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja:u sebi.usmjereno čitanje Dvije pravopisne vježbe 1 1 PISANJE Dva školska pismena zadatka 2 2 118 .uticaj društvene sredine na lik Redoslijed pojedinosti u dinamičnom opisu.uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje.KULTURA IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Pričanje događaja retrospektivnim slijedom izlaganja Pričanje doživljaja retrospektivmim slijedom izlaganja Pričanje događaja uz upotrebu opisa pejzaža Pričanje doživljaja uz upotrebu opisa lika Odgojno-obrazovni ciljevi Broj časova 1+1+1 Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama.Uočavanje stilske funkcije glagola.rečenična intonacija.visina i jačina glasa 1+1+1 1+1+1 ČITANJE I SLUŠANJE Interpretativno čitanje lirskih.boja. imenica i pridjeva. PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 1+1+1 DESKRIPCIJA DESKRIPCIJA Opis portreta Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Vanjski i unutrašnji portret.osjećanja i postupci lika. vizuelni i akustični elementi.

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS ZA 7.trgovi.smjeti.jd.šaliti se.živjeti. pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagole Pisanje infinitiva i radnog glagolskog pridjeva(m..ć.) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju 1 1 1 Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene(č.jd..-ije u gl.dijelova naselja.-je.nabrajanje rečeničnih dijelova..oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica(zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici(odvajanje apozicije.r.r.pisanih vokativa.parkovi) Pravilno pisati i govoriti povratne glagole(smijati se.dijelovi sela.pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati radni glagolski pridjev u m.).trgova i ulica.nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika(apostrofa) i točke/tačke sa zarezom 1 1 1 Prepoznati i pravilno pisati izostavnik i točku sa zarezom 1 119 ..ulice.pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe(se) uz povratne glagole.) Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja(gradske četvrti.RAZRED Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva.čija osnova završava na – je(htjeti.

dinamična kamera.ugao snimanja. plan Prepoznati izražajna sredstva u filmu.uočiti sličnosti i razlike između prikazana kvadratima 1 filmskog kadra i kvadrata stripa(plan i ugao gledanja) NAPOMENA ZA 7.kostimografija.sce sredstva u predstavi nografija.panorama) Filmska maska.fabula sredstva stripa.scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva 1 Knjiga-film:Mark Tven:Kraljević i prosjak(igrani film) 1 Pozorišna izražajna Pozorišna i zražajna sredstva:govor.pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma(statična kamera.43+ 8x2 lektire: 59 časova Jezik: 46 časova Kultura uzražavanja: 24 časa Pravopis i pravogovor: 7 časova Medijska kultura: 4 časa Ukupno: 140 časova 120 . RAZRED Književnost.MEDIJSKA KULTURA Filmska izražajna sredstva Kadar. 1 rasvjeta) Izražajna sredstva stripa: Prepoznati izražajna crtež.vožnja.kvadrat.gluma.kostimografija (scenografija.

višejezicni učenici. srpskog jezika mogu se razvijati interesi i potrebe učenika za istraživanjem jezika. glumi. DAROVITI UČENICI Darovitost učenika može biti različita.odgovarajuće osvjetljenje ..udžbenike i pisani didaktički materijal na crnom tisku primjerene veličine slova . Čitanje i pisanje svrstava se među najvažnija sredstva za napredovanje učenika u obrazovanju. Osim otkrivanja i poticanja njihovih darovitosti. Za darovite učenike svaki nastavnik će na osnovu programa za nastavni predmet oblikovati poseban program u zavisnosti od potreba i mogućnosti učenika. nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku.UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA Redovnu osnovnu školu pohađaju učenici sa različitim odgojno-obrazovnim potrebama . mediji…) ili bave različitim projektima.više vremena za pojedine aktivnosti na času . 121 . srpskog jezika I književnosti. gramatike. recitovanju. dodatnim učenjem rječnika. srpski jezik i književnost strukturiran je od nastavnih područja koja se adekvatnim didaktičko-metodičkim postupcima mogu prilagoditi učenicima različitih obrazovnih sposobnosti. potrebno im je ponuditi i različite sadržaje iz bosanskog.obične ili specifične sveske sa jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti . hrvatskog. hrvatskog. učenici s teškoćama u razvoju. u pisanju.daroviti učenici. Učenje čitanja i pisanja predstavlja veliki napor i izazov učenicima s poteškoćama usvajanja čitanja i pisanja. Učenicima sa ošećenjima vida treba obezbijediti: . učenici kojima je neki drugi jezik maternji itd. pravopisa.lupe . Nastavni program za predmet Bosanski. Dodatnom nastavom iz bosanskog. lično napredovanje i kvalitetniji život u zajednici. hrvatski.meke olovke koje ostavljaju deblji trag ili flomastere odgovarajuće debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini . a za učenike kod kojih je tip i stepen teškoće takav da ne mogu ovladati čak ni modifikovanim programom (koji sadrži minimalne programske zahtjeve nastavnog predmeta) treba uraditi individualni obrazovni plan. Za učenike sa teškoćama treba uraditi prilagođeni program rada. U osnovnim školama postoje vannastavne aktivnosti koje potiču i razvijaju darovitost učenika. UČENICI S TEŠKOĆAMA Sastavljanje liste onoga u čemu je dijete uspješno predstavlja dobru osnovu za razvijanje strategije podrške i postavljanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva programa za svako dijete za koje se radi prilagođeni/individualni program. Posebnosti u radu s učenicima s OŠTEĆENJIMA VIDA Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu. Darovitim učenicima se može ponuditi da se obaveznim temama bave u većem obimu samostalno pronalazeći nastavnu građu (enciklopedije. te disleksičnim ili disgrafičnim učenicima. Prijedlozi za rad s učenicima s teškoćama u razvoju 1. npr.diktafon. rječnici.

pitanja zapisati na tabli ili nastavnom listiću. koristiti prerađene. jednostavna pitanja. filma.. stalno provjeravati je li učenik razumio sadržaj. 3. a govorne vježbe su od velikog značaja. smirenim. Posebnosti u radu s učenicima S OŠTEĆENJEM SLUHA Uz akustični hendikep pojavljuju se i sekundarni poremećaji u govoru. pravilo. Posebnosti u radu s učenicima S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA Uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme i pomoć u kretanju.fiksiranje papira za pisanje ili sveske za radnu podlogu. Posebnosti pisanja: . slušne.2.učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti. služiti se individualiziranim nastavnim listićima.ne oponašati učenika niti dopustiti drugima da to čine . Posebnosti u radu s učenicima S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU Prilagodbe u radu za učenike s POREMEĆAJIMA GOVORA: . a zatim posegnuti za pisanjem. U komunikaciju sa učenicima koji imaju oštećenje sluha neophodno je obratiti pažnju na jasno i razumljivo govorenje i ujednačenu brzinu izgovora. pojmove i definicije i po potrebi dati dodatna objašnjenja. dodirne kod obrade novih sadržaja.brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka . .češće primjenjivati pismene ispite znanja. Prilagodbe u radu za učenike s JEZIČNIM I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU: predvidjeti duže razdoblje za usvajanje leksičkih i gramatičkih pojmova koristiti različite vrste podražaja – vidne. dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja. primjer.osigurati primjereno radno mjesto . Posebnosti se uglavnom odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku. Programski sadržaji se prilagođavaju učenikovim mogućnostima tako da. tišim i laganijim tempom . Učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda.ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji .tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu.. 122 . često provjeravati razumijevanje. sažete. U realizaciji nastavnog časa i planiranju didaktičko-metodičkih postupaka poželjno je motivaciju temeljiti na iskustvu učenika ili iskustvo stvoriti na temelju slika. koristiti mnogo konkretnih primjera zadavati manji broj zadataka rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski uputiti učenika u tehnike bržega zapamćivanja te da uči uz pomoć mapa uma koje će samostalno izrađivati. 4. neposrednim prirodnim kontaktom itd. odnosno na mjestu odakle može i lakše ostvarivati vizuelni kontakt s nastavnikom (u ovisnosti od rasporeda sjedenja i oblika rada).obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom.podsticati grupne oblike rada . slika. U komunikaciji sa učenikom treba postavljati kratka. jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje učenik mora naučiti u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica.. .

sadržaje teorijskoga tipa sažeti isticanjem bitnoga.- pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika ili koristiti samo usmeno provjeravanje kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (učeniku se mogu u diktafon izdiktirati obaveze za rad kod kuće. 123 . . individualizirane nastavne listiće i različite didaktičke igre . ovisno o tome koji način provjere znanja je učeniku lakši). U planiranju rada sa ovim učenicima nepohodno je sistematski i kontinuirano: . .omogućavati sticanje znanja kroz igru .učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz više objašnjenja.koristiti različite edukativne kompjuterske igre.primjenjivati adekvatne. manjih nastavnih cjelina (usmeno ili pismeno.vršiti češće provjere kraćih.pojednostaviti sadržaja uz povezivanje s potrebama i iskustvima iz svakodnevnoga života učenika. .bitne činjenice i sl.davati učeniku dodatno vrijeme za rješavanje zadataka .poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti . Posebnosti u radu s učenicima SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA Programski sadržaji prilgođavaju se mogućnostima učenika i primjereni su njegovim sposobnostima. vježbi i ponavljanja.) 5.izrađivati sredstva koja učeniku omogućuju postepeno perceptivno spoznavanje apstraktnih sadržaja (originalan didaktički materijal) . .

STRANI JEZIK ENGLESKI (prvi i drugi) NJEMAČKI (prvi i drugi) () 124 .

na pošti.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje 125 . ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete. jelovnici. * A1. natpisi na javnim mjestima.3 za sve četiri jezičke vještina i A2. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno.ENGLESKI JEZIK (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. poruke. obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. kratka pisma. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati. vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu.3* i djelimično nivoa A2.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe. pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice. u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti.

zero rječnik.Svijet životinja.ljude .članove : a. poštu. predmete.izražavati: .yours. Past Continuous particular weather. anything.popunjavanjem praznina b) ČITANJE I REAGIRANJE Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: . npr.Obitelj. osnovni . sports and games Present Continuous . these (girls). some.Škola. Zamjenice: school curriculum. itd.označavanjem: . climate. nothing) people. some extra.pridjeve neodređene količine i broja.upitne pridjeve. željeznički kolodvor. npr. Past Simple pravilnih i nepravilnih prošireniji rječnik.sudjelovati u razgovorima na zadane teme . zdrava ishrana. npr. npr. rječnik.posvojne(mine. geography. npr. događaja. telefon. (a) litle possessions. few. osnovni rječnik.pokazne (this. mjesta .pokazne pridjeve: this (girl).nepravilnu usporedbu pridjeva rječnik.određenih riječi. what. these. . npr. one’s) područja i druge zemlje.sastavljati dijaloge . social customs itd.spajanjem stubaca A i B . osnovni . which. . (a) Životni uvjeti. those (boys) .ispravljanjem pogrešaka.Determinatore . which.osobne (padež subjekta i objekta) curricular activities . domestic and wild Brojeve: redne: 1-100 animals Glagole: . nešto prošireniji . teme .kratke opise ljudi.predmete .govoriti o prošlim događajima i aktivnostima .pravilnu/nepravilnu množinu . employment. dirty 126 . Gramatika Vokabular Funkcio nalno osnovno znanje Učenici će ponavljati ili učiti nove Učenici će ponavljati ili učiti: riječi vezane za zadane teme.Vrijeme i godišnja doba. npr. ordering or serving . people . climate.rješavanjem zadataka višestrukog izbora .tačnih/netačnih tvrdnji .diktate . . Imenice: . upitni) gramatiku.odgovaranjem na pitanja .odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika . names of some meals. whose) . . hers. . outings itd. all. npr.Opisne pridjeve vezane za zadane transport itd. razred Osnovna škola 7 godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Funkcije i vještine Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi . that a meal in a restaurant. prošireniji Present Simple rječnik.davati specifične obavijesti .prepričavanjem kratkih tekstova . pets.koristiti javne usluge (npr.Moja zemlja. much.prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova . učenici će naučiti koristiti: Going to -oblik Glagole be. . have/have got (potvrdni. prošireniji rječnik. supermarket. npr. predmeta.recitiranjem recitacija i pjesama rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih/netačnih tvrdnji .opisivati: . vezane za zadane teme i niječni.Zdravlje. the. that. culinary art (boy).posvojne pridjeve preparing meals. anybody. any. npr. Afikse.upitne (who. Pridjeve .brojive i nebrojive family gatherings . description of glagola climate. Future Simple Present Continuous za izražavanje Osim stalne nadogradnje svog budućnosti rječnika.Slobodno vrijeme. fraza i rečenica .sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. nobody. ours. whose unemployment. seasons of the year. what. prošireniji rječnik. geography. expensive. dopunjavanjem nedovršenih rečenica PRODUKCIJA a) GOVORENJE Učenici će: . working conditions. many. osnovni rječnik.izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: .Zemlje engleskog govornog theirs.slaganje i neslaganje vezano za zadate teme .prošle i sadašnje događaje -uspoređivati .svakodnevne aktivnosti .neodređene (somebody. those) .osobe.igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: . npr. npr. aerodrom) .NASTAVNI PLAN I PROGRAM Stupanj /razina 7. an. his. its. something.

rečenice ( prvi tip) .Red riječi (red riječi tipične rečenice) Antonime. school choir. walk a dog. or. selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 127 . npr. because itd. may. .redati riječi u rečenice Modalne glagole: can . would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način.If.mjesta itd. guitar lessons. orange juice Kolokacije. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi.Vremenske rečenice . but. npr. . sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and. Rečenice: .could. vezane za zadane teme. vezane za zadane teme. discuss a subject. care about us itd.pisma dopisnom prijatelju itd. have to. must. npr. will. vezane za zadane teme. crylaugh Složenice. dirty-clean. ask-answer.

Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče .budu odgovorni i aktivni kada uče jezik . mijenjati metode rada . uz punu slobodu 128 . načina življenja a u okviru datih tema. na ono što učenike interesuje itd. navike drugih ljudi itd. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.Naučiti da poštuju tradiciju. te razvija njegove kulturološke. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. komunikaciji. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. estetske i intelektualne sposobnosti. podstiče kreativnost. i njegovim doživljajima i uzrastom.koriste informacione tehnologije kod učenja jezika .koriste samostalno udžbenike.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. slobodnog vremena učenika. a u okviru datih tema.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. običaje. .koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . edukacije. kao što je parafraziranje .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. . kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. ako je potrebno.

Preporučuju se: . Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. pisanje prema modelu.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. 129 . Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. da se logički slijede događaji koji se opisuju.obogaćivanje nastave elementima igre. popunjavanje formulara.dinamičnost i krativnost . koristi odgovarajuća leksika. da bi im bili što atraktivniji.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje . Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. poštuju gramatička i sintaksička pravila. na prikladan način ukazati na greške. već mu nakon toga. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada . optimalan period za razmišljanje i pripremanje. koliko je to moguće. Naravno.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata .neverbalnog i verbalnog izražavanja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. ulogu igra i kreativnost izražavanja.upotreba savremenih tehničkih sredstava . precizna uputstva. raznovrsniji i pristupačniji. kao što su pisanje pisama. određene pojedinačne informacije. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. SMS ili e-mail poruka itd. uz pohvalu za aktivno učešće. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. čitanja i pisanja. ritma i dramatizacije . izbor i prilagođenost teme. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema.podsticanje inicijative učenika . jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). izvještaja.analiziranje teškoća u procesu učenja . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. govora. za uočavanje pojedinih detalja itd. oglasa. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Sredstva.

Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. kontrolnih zadataka. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. umjetnosti. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. matematike. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. . prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. pismenih vježbi. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Interkulturalne vještine Učenici će: . Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. u svakom polugodištu po jedna. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. 130 . biologije.upoznavati različite kulture i tradicije. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija.

narodi . i reagirati Škola .:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. entertainment • Okruženje. any.upitne pridjeve (what. which. grandfather.Neodređene (somebody. godina učenja engleskog jezika . fire) • Škola (school premises.: izvršavanjem uputa i naređenja. whose) . dovršavanjem rečenica. something…) Pridjeve: . these. the.obraćati se ljudima . whose) .predstaviti sebe i druge Svakodne vni život 2. going out (library. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd. upitna forma) Present Continuous (potvrdna. nobody. ispunjavanjem tabela i križaljki.: ponavljanjem riječi. swimming pool). in the country (camping.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . razred Osnovna škola a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno.Prisvojne (mine. buying some vegetables and fruit). that. izvršavanjem uputa i naređenja.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) Životinje Praznici . npr.Upitne (who. uncle. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. nebrojive . what. jump rope).trenutnu aktivnost . many. yours…) . pupils’ things. my clothes. some musical 7. rake. aunt. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore.Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1. school subjects. npr. usebi ili naglas. which. sunny…) in the garden. weather (rainy. much. odrična.pokazne pridjeve.brojive.pridjeve neodređene količine i broja (some.upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . some gardening tools (spade. kupovina (at the supermarket. odrična. . (vegetable/flower garden).neka raspoloženja i stanja . visiting relatives.tražiti i davati informacije . .ENGLESKI JEZIK (DRUGI STRANI JEZIK) – 2 SATA SEDMIČNO – 70 SATI GODIŠNJE Stupanj Teme Porodica Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: . npr. lunch box. furniture. • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd.opisivati: . grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji.Determinatore.zero .ljude i predmete .izraziti na vrlo jednostavan način: 1) neverbalno. outings. those (boys) .postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje.at the park (slide.Pokazne (this. swing. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. tent.Lične (padež subjekta i objekta) .identificirati ljude i predmete . upitna forma) Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.100 Glagole: Present Simple (potvrdna. 2) verbalno. anybody. all) . popunjavanjem 131 . those) . • Slobodno vrijeme .prisvojne pridjeve. these (girls). this (girl). that (boy). gym. watering can).locirati ljude i predmete . odnosno negativne ili netačne odgovore. seasons of the year. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. extracurricular activities. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. friends itd.slušati očekujući da čuju određenu informaciju .članove: a/an. kao npr. b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.

have got.pisati po diktatu . razočarenje.slaganje i neslaganje . pen-friend) .m. on. UK. behind.sposobnost i dopuštanje (can.prepisivati kratke tekstove .emocije: slaganje. nedopadanje. wild animals. pets (osnovni vokabular) • Praznici .mjesto .There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • instruments…) Zemlje i oblasti.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . -ing) . skraćenice za dane u sedmici i mjesece . upitnoj i zapovjednoj rečenici .ispunjavati tabele/križaljke . pjevati i igrati jezične igre itd.davati upute i naređenja . povezivanjem riječi u stupcima A i B. up – down.način (slowly.znanje i neznanje . dopadanje. hot – cold . in front of) . be. odričnoj.: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima.igrati uloge . neslaganje.vrijeme . prepričavanjem kraćih tekstove.Skraćenice. USA. situacije ili aktivnosti itd. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika.m. iznenađenje.smjer (left. najčešće (a. zadovoljstvo.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular. zanimanje i oduševljenje za nešto. p. upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have.mjesto (in. odrična.izviniti se i prihvatiti izvinjenje praznina. make a phone call) 132 .recitirati. John’s book.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. their culture (osnovni vokabular) • Životinje. basketball. zahvalnost . peoples. to do homework. domestic. opisivanjem predmeta.Osnovni red riječi u potvrdnoj.ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze. quickly) Prijedloge: .pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi . sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.Složenice u vezi sa datim temama ( football.) .sugerirati neku akciju (Let’s …) . east.. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . odrična. Glagole: be. under..Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s.vrijeme: in. do) Priloge (najčešće): .Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports.posjedovanje (have. at Rečenice: .učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .. may (potvrdna.dovršavati rečenice .prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu . b) PISANJE: Učenici će: . on. npr. his house etc.pisati kratke sastave na poznate teme itd. 2) verbalno. west) . right. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . upitna forma) Modalne glagole: can. redati riječi u smisaone rečenice . swimmingpool. may) . have/have got (potvrdna.

I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. koji se razlikuje od kulture do kulture. Sredstva. itd.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama .kroz crtanje. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . Preporučuju se: . pokret glavom kad se želi reći da/ne itd. ispusti nešto ili pogriješi.: . oblikovanje itd. ili Dobar dan i Good day) . podstiče kreativnost. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. (Likovno obrazovanje) . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. npr. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol). slikanje. Ovo može podrazumijevati: . estetske i intelektualne sposobnosti.govor tijelom. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika.dinamičnost i krativnost 133 .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. te razvija njegove kulturološke.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) .upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. Shodno tome.: Dobar dan i Good morning/afternoon. . i njegovim doživljajima i uzrastom. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje. npr. ples) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika.uzvike (npr. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. Oops! kada neko padne.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.

precizna uputstva. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. oglasa. pisanje prema modelu. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. izbor i prilagođenost teme. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). izvještaja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. govora. određene pojedinačne informacije. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. popunjavanje formulara. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. koristi odgovarajuća leksika. matematike. raznovrsniji i pristupačniji. čitanja i pisanja. kao što su pisanje pisama. na prikladan način ukazati na greške. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. SMS ili e-mail poruka itd. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. već mu nakon toga.- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. za uočavanje pojedinih detalja itd. da bi im bili što atraktivniji. uz pohvalu za aktivno učešće. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. biologije. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. koliko je to moguće. umjetnosti. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. 134 .

ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. u svakom polugodištu po jedna. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. kontrolnih zadataka. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Interkulturalne vještine Učenici će: . 135 . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. pismenih vježbi.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.upoznavati različite kulture i tradicije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. . Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.

naučenih izraza. oglasi. još uvijek se primjećuje strani naglasak. Govor 136 . izobrazbu. poslu. kratke informacije o nekoj osobi. prospekti. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. čime se bavi.NJEMAČKI JEZIK (prvi strani jezik)-2 sata sedmično . Učenik zna opisati porodicu. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. pravi č esto greške i kod veoma jednostavnog. Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i prič a. vlastito porijeklo.3 i djelimič no nivoa A2. druge ljude. nešto produženog razgovora. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma.70 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemač kog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). porodici. komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda rije či te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. U svakodnevnim tekstovima (npr. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. bližoj okolini). Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Može razgovarati na zadanu temu. jelovnici. koji govore o svakodnevnom životu. č esto mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatič kim strukturama.

hobi… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 137 . posjeta prijatelju.Pisanje Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešć e riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reć i). muzej. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. 8. 7. 2. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. 4. igra u parku. 6. 5. odlazak na izlet. pozorište. Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino. 3. lične podatke. jednostavan diktat). sport. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.

. aber sie gefällt mir.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne.popunjavanjem praznina u tekstu. posebno ako su ilustrovane.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. pozorište. ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet...Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: .u programu kina odabrati film.. Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir. . . dir.napisati sasvim jednostavna saopćenja. -pisati jednostavne poštanske karte ili email. plan u čenja..davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitan ja ili pitan ja koja su čuli sa kasetofona i sl. : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern. ..der Mutter helfen. .in der Küche. .popunjavanja tabela i sl. . Ich möchte lieber eine Cola. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.popunjavanjem tabela.razumjeti jednostavne pisane upute.razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima. zahvaliti se. aber ich habe genug Platz. ... licu množine (euer. . Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2. . Ich habe kein Haustier. . Mein Vogel kann.. razumjeti mjesto i vrijeme.. Mathe mag ich nicht. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjen ica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. . . npr. Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?)... GOVOR: Učenici će: .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: .povezivanjem slike i slušanog teksta..odgovaranja na postavljena pitanja.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari. i 3. -Posjeta prijatelju Wie geht es d ir?..označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. 138 . .. Das Zimmer ist nicht groß. -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. -Odlazak u kino. .zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o m jestu i vremenu (npr. Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: .. Möchtest du etwas trinken?. .dopunjavanja teksta. . Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial. putovanja i slično). -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein. die Zirkusnummer. Mein Lieblingstier ist.pridruživanja slike tekstu. . der Krimi..popuniti jednostavne formulare podacim a o sebi.čitati rečenice i kraće tekstove.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva. . muzej Wann beginnt die Vorstellung?. SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: ..

-samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). etwas mitnehmen/vergessen.. .preterit glagola sein i haben .. weil er krank ist) (Der Lehrer sagt. upitna (W-Fragen. aber.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten. Ball spielen . -rekonstruisati riječi i rečenice.. Was kostet.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. . . -Odlazak na izlet einen Ausflug machen. -dopunjavati izostavljene riječi. ili.. oder 139 .prijedloge sa dativom Veznike: -und. frei haben .voditi dijaloge prema datoj skici.glavna rečenica (izjavna.redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: . PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. . . -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ . die Clique treffen. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. Ja/Nein-Fragen) ..pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.igrati uloge. dijelove rečenice ili cijele rečenice.. onda . -Zavisnosložene rečenice sa veznicima ''weil'' i ''dass'' (Er kommt nicht in die Schule. -Vikend richtig ausschlafen. zu Hause bleiben.postavljati jednostavna pitanja.perfekt slabih glagola Brojevi: .. dass wir am Freitag ins Kino gehen) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: .?..

podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. načini i postupci kojima nastavnik može pomoć i učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. č itanja i pisanja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. podsticanje inicijative učenika. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. analiziranje teškoća u procesu učenja. 140 . ritma i dramatizacije. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignu ća nauke o jeziku. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. I na ovom nivou (sedma godina u čenja). U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Izmeđ u usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. govora. estetske i intelektualne sposobnosti. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. obogaćivanje nastave elementima igre. Sredstva. Prije svega.

Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Naravno. SMS ili e-mail poruka itd. Cilj vještine č itanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. pisanje prema modelu. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. popunjavanje formulara. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. uz pohvalu za aktivno učešće. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. oglasa. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. koristi odgovarajuća leksika. umjetnosti. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. srpskog. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. za uočavanje pojedinih detalja itd. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. matematike. biologije. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. odnosno interdisciplinarnih projekata. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. na prikladan način ukazati na greške. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. srpskog. već mu nakon toga. historije. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. izvještaja. 141 . Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv nač in. precizna uputstva. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. koliko je to moguće. raznovrsniji i pristupačniji. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. hrvatskog i drugih stranih jezika.Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. određ ene pojedinačne informacije. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. izbor i prilagođenost teme. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema.

ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. 142 . Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. Interkulturalne vještine Učenici će: . preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada.upoznavati različite kulture i tradicije. u svakom polugodištu po jedna.u čiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na nač in koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. . Treba istać i da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. pismenih vježbi. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. kontrolnih zadataka.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.

u prodavnici). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita č ak i kratke dijelove teksta. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. rutinskim događ anjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. povremeno mu može zatrebati pomoć. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. jednostavan diktat). Govor Pisanje Znanje o jeziku 143 . Izgovara bez poteškoća poznate riječ i ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.NJEMAČKI JEZIK (drugi strani jezik) (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. lične podatke. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. koji govore o svakodnevnom životu.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. naučenih izraza. vremenska prognoza). osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama.

raspored časova) 3. Stanovanje 8. Život u porodici 5. Ljetni raspust 2. Životinjski svijet 144 . Svakodnevni život 4. Odijevni predmeti 11. Praznici 6. Škola (školski predmeti. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Odlazak u kupovinu 7. Moje okruženje 10.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.

-odgovaranja na postavljena pitanja.sa članom u jednini u dativu (kao der Mutter helfen . müssen.preterit glagola sein i haben (1. . jednostavne informacije i sl. -Odlazak u kupovinu der Supermarkt.. Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: . . im Haus.napisati božićnu i novogodišnju čestitku. .tražiti i nuditi pomoć. .iskazati mišljen je o nečem (Ich finde es super!). -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. Was kostet. die Küche.. onda. . -Stanovanje in der Stadtmitte. govoriti o svojim omiljenim predmetima.govoriti o trenutnoj aktivnosti. .in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. -Škola das Schuljahr.. Ich war mit meinen Eltern im Ausland. Gegen Mittag komme ich nach Hause. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Wie geht es dir?) nominativ (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / Welches u nominativu Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren. -popunjavanja tabela i sl. . . Wann haben wir Deutsch? in d er ersten Stunde. Deutsch.imenovati odijevne predmete. . sprechen) -prezent modalnih glagola mögen. wollen -prezent povratnih glagola .. in der Wohnung. poželjeti mu brzo ozdravljenje. ili. -dopunjavanja teksta. . Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. im Gebirge. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta. -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. 145 ..Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: .iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. .pitati nekog za zdravlje. im zweiten Stock. -tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavaju ći zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!). : -Ljetni raspust am Meer.izvinuti se. . -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf.imenovati nastavne predmete. lice jednine) Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove. -postavljati jednostavna pitanja. Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. -Praznici Frohe Weihnachten! d er Weihnachtsmann. das Wohnzimmer.opisati ljude i predmete.futur I -konstrukcija es gibt + akuzativ . -popunjavanjem praznina u tekstu.prezent glagola sa razdvojivim prefiksom . Mathe. -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji....imenovati zgrade u gradu. -popunjavanjem tabela.. Geschenke. der Wunschzettel. i 3.. zahlen.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova. Deutsch finde ich super. der Einkaufswagen.?. npr.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da uč enici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom.. Ich finde die Jacke schön und modern.dopunjavati izostavljene riječi. dijelove rečenice ili cijele rečenice.. der Park. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. upitna (W-Fragen. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika.glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna. PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. oder -Ljudsko tijelo. aber. hrvatskom jeziku. -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Brojevi: . uz punu slobodu 146 .. -Moja okolina der Wald.. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Shodno tome. -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. -samostalno napisati kratki tekst (vođ eno pisanje). srpskom. die Wiese. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. -voditi dijaloge prema datoj skici. didaktič ko-metodič ke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.-igrati uloge. Prije svega. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja. . im Bett liegen. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und . Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. estetske i intelektualne sposobnosti. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje uč enikovih sposobnosti. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu u čenja. einen Ausflug machen…. -rekonstruisati riječi i rečenice.

govora. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. ritma i dramatizacije.upotreba savremenih tehničkih sredstava. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom uč enju jezika su raznoliki. za uočavanje pojedinih detalja itd. izvještaja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Naravno. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga.podsticanje inicijative učenika. pisanje prema modelu. određ ene pojedinačne informacije. raznovrsniji i pristupačniji. ulogu igra i kreativnost izražavanja. . č itanja i pisanja. već mu nakon toga. . na prikladan način ukazati na greške. koliko je to moguće. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. precizna uputstva.analiziranje teškoća u procesu učenja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. . Preporučuju se: . Sredstva. .obogaćivanje nastave elementima igre. . Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. oglasa. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. popunjavanje formulara.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. SMS ili e-mail poruka itd. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. .dinamičnost i kreativnost.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. 147 . uz pohvalu za aktivno učešće. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. . Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu.neverbalnog i verbalnog izražavanja. koristi odgovarajuća leksika. . optimalan period za razmišljanje i pripremanje. izbor i prilagođenost teme. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta.

Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. srpskog. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. pismenih vježbi. hrvatskog i drugih stranih jezika. biologije.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. historije. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. diktata (10-15 min. kontrolnih zadataka. matematike. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti steč ena znanja iz geografije. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. u svakom polugodištu po jedna. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. srpskog. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. umjetnosti. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. odnosno interdisciplinarnih projekata. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. 148 .

kružnici i četverouglu.MATEMATIKA MATEMATIKA VII. osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva. Takodje. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. RAZRED (4 sata sedmično. 149 . U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima.) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima.Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. trouglu. Naime. 140 sati godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema.

Decimalni zapis razlomka. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Jednakost uglova.Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva.Paralelogram.Osnovne konstrukcije trougla. TEMA – ČETVEROUGAO. Uzajamni položaj dvije kružnice.Uzajamni položaj prave i kružnice.Trapez. Srednja linija trapeza. Suprotni brojevi. Svojstva trapeza. Vrste četverouglova. Decimalni brojevi. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. Simetrala duži i simetrala ugla.Konstrukcije paralelograma. Uporedjivanje racionalnih brojeva.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. 450. Skup cijelih brojeva. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva. a Decimalni zapis racionalnog broja. 3. Površina trapeze. 4. Odnos stranica u trouglu.Deltoid.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. 1350). Brojevni izrazi.Pridruživanje tačaka brojne b poluprave decimalnim brojevima. Uređenje u skupu cijelih brojeva.Uglovi trougla.Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije.Površina trougla.Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Brojevni izrazi. Obim trougla i četverougla.Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika 2. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Podudarnost trouglova. Uređenje u skupu racionalnih brojeva.Opisana i upisana kružnica trougla. Mjerenje površina. 150 .Odnos stranica i uglova u trouglu.Konstrukcije trapeza.Zaokruživanje decimalnih brojeva.Uspoređivanje decimalnih brojeva. Romb. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q + (decimalni zapis).Uglovi četverougla. Površina peralelograma. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU a (a. Pojam i svojstva. Konstrukcija tangente kružnice. Zbir uglova trougla. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. 750. Kvadrat. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. Konstrukcije deltoida.Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Uglovi sa normalnim kracima. Pravougaonik.Vrste paralelograma.Uglovi sa paralelnim kracima. 1200. Svojstva paralelograma. Trougao.b e N ). Izometrijska preslikavanja. Pravougli trougao. Centralni i periferni ugao. Konstrukcije nekih uglova (600. 5.

Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). Planski pristupiti problemima i rješavati ih. Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. Računanje obima i površine trougla i četverougla - OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. Uspostavljanje grupne saradnje. Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. Samokontrole i kontrole drugih u radu. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. UČENIK ĆE: Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA - CILJEVI Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. Rada. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. analize i sinteze. Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično. precizno i postupno. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. Upoznavanje značajnih tačaka trougla. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla. Samostalnog otkrivanje novih činjenica. ustrajno. Karakternim osobinama učenikove ličnosti. Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. 151 . Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. Samostalno sastavljanje zadataka. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor.

Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje. Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. x-a>b. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo. AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. Suprotni brojevi. PONAŠANJA • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. Pridružuju cijele brojeve • • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. grupa). odgovornost za rad. • • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. a kod kuće rade domaće zadatke. a-x=b. Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja. tačnost. a-x<b. Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. vrše procjenu rješenja prije računanja. Osobine množenja decimalnih brojeva. ax+b=c. 152 . U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. STAVOVI. način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Zaokruživanje decimalnih brojeva. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. x+a>b. Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. Decimalni brojevi. Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. 1.Apsolutna vrijednost cijelog broja. • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N. a-x>b. x-a=b. • • • • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Skup cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. a:x=b. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. (x-a)+b=c. Računaju na • • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. ax-b=c. urednost i sistematičnost. Množenje decimalnih brojeva . x-a<b. • • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par. x:a=b. • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. Upoređivanje decimalnih brojeva. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini. Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. Dijeljenje decimalnih brojeva. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. • • • • • • • • • 2.

Apsolutna vrijednost racionalnog broja. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. • • svojstvima računskih operacija. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Svojstva množenja racionalnih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. • • • • • • • tačkama brojevne prave. Upoređuju zadane cijele brojeve. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Rješavaju jednačine i • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • a b • a b • • i u decimalnom zapisu). Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima. • • • • Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva. Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. Motiviranost za individualni i rad u parovima. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. • • • • • • • • • RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Dijeljenje cijelih brojeva. Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru • • • • • • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. vertikalno i horizontalno. • • • različite načine. Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke. Skup racionalnih brojeva. Razumiju i • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka.• • • • • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. Predviđaju približan rezultat. Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih 153 . Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Množenje racionalnih brojeva (u obliku • • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. 3. • Razvijaju upornost. Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Jasan osjećaj vlastitog • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke. Sabiranje cijelih brojeva. Decimalni zapis racionalnog broja. Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. pomoću brojne prave. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku • i u obliku decimalnog broja. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima. Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika.

Zbir unutrašnjih uglova trougla. Osnovne konstrukcije trougla. • • • Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Aktivno posmatra. • • analiziraju problemske zadatke. • • nejednačine u skupu racionalnih brojeva. razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. izrađuje programirani materijal za samostalno učenje. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. • rješenja. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. Osposobljavaju se za analitičko • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. Podudarnost trouglova. Čitaju. Izvode osnovne konstrukcije • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka. Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju 154 . zapažanje i zaključivanje. dostignuća. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka. Odnos stranica u trouglu. • • • • • Prati predavanja nastavnika. • • • • • • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. 450. crtanju i geometrijskim konstrukcijama. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. 1350). Vanjski uglovi trougla. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. 1200.a b • i u decimalnom obliku). Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. Trougao. zapažanja i logičkog mišljenja. Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. Uglovi sa normalnim kracima. Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla. 300. usvajaju pojam rješenja jednačine. Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima. uočava odnose među elementima. Elementi trougla. Konstrukcije uglova (600. Odnos stranica i uglova u trouglu. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. 4. • • zadataka u oblik jednačine i nejednačine. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka. Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. Pravila podudarnosti. 750. • • • • • • • • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. Samostalno crta. Težište i orto centar trougla. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. Razvijanje sposobnosti posmatranja. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. Razvijanje zapažanja posebnog i općeg.

Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. kvadrat. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima.• • • • • Značajne tačke trougla. Elementi četverougla. Trapez. smisla za preciznost. konstruiraju i diskutuju rješenje). Površina trougla. Konstrukcije paralelograma. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu. • Pažljivo prati rad nastavnika. Mjerenje površina. Samostalno uočava i logički zaključuje. • • Usvoje pojam četverougla i elemente. Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • Razvijanje radnih navika. Stiču vještinu korištenja pribor. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. Centralni i periferijski ugao. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. upornost. Koriste pravilno matematičko izražavanje. romb. Pravougaonik. nastavne plakate i dr. Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. Površina trapeze. analiziraju. ČETVEROUGAO. Vrste četverouglova. Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. 5. grafoskop. Opisana i upisana kružnica trougla • trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju. Obim trougla i četverougla. pravilno piše i crta u svojoj teci. Svojstva trapeza. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. Konstrukcija deltoida. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. Konstrukcija tangente kružnice. Vrste paralelograma. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. tačnost i preciznost u radu. Površina peralelograma. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. Konstruktivno određuju značajne tačke trougla. Uzajamni položaj prave i kružnice. kvadrat. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. kvadrat. tačnost. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. Srednja linija trapeza. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. romb. Svojstva paralelograma. trapez i deltoid. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. Paralelogram. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. završava izgrađivanje pojma četverougla. Svojstva deltoida. Deltoid. Uglovi četverougla. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • 155 . • • konstruktivnog zadatka. Konstrukcije trapeza. Uzajamni položaj dvije kružnice. • mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka.

nadmorske visine – dubine mora. • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. 156 . a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. a zatim definirati skup cijelih brojeva. • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. geografska dužina i širina itd). pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). gore – dole. dobitka – gubitka i dr. • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. promjene vodostaja rijeke.METODIČKE NAPOMENE 1. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. • Provjeravati zakone komutacije. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja.DIDAKTIČKO . • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. • Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). a zatim preći na proizvode od više faktora. 2. • Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. 3.. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. dekadnom jedinicom. višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. • Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. kretanje udesno – ulijevo. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. razred). • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. izvodljivosti računskih operacija. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija.

157 . Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. odnosno dijeli negativnim brojem. Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. a za kvadrat samo jedan. Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. prave i kružnice i dvije kružnice). trapeza. Ponoviti podudarnost duži. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati.. Dijeljenje. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata. Upotrijebiti i grafoskop.OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem. TEMA – ČETVEROUGAO. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. susjedne stranice i uzastopni uglovi. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata. kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. kvadrat i romb. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. deltoida. Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. neposrednim mjerenjem i ogledom. Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. jednakost suprotnih uglova. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi. ne treba ih dokazivati. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla.. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. 0 5. Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. Dokazati tvrdnju. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto.• • • • • • • • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. 4.. • • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira.

kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. rad na projektu. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. 158 . specifične komunikativne i radne vještine. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. sposobnostima i sklonostima.).Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . procesa. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. U skladu s tim. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. pravougaonika i sl. Individualno prilagođeni program. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. proizvoda i sredine učenja.• • • • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. procedurama i instrumentima. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova. Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla.

nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. informatike. geografije. biologije. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. kao i koncepata. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja.FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. tehničke kulture. U kontekstu toga. te pravljenju svakodnevnih izbora. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. 159 . Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. S druge strane. matematike. za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa.

Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine. Opisuje. pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju. Interpretira dati model. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama. mili. centi. Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu. graficima. Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. matematičkim formulama. Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. razlika i povezanosti. Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente. Postavljati hipoteze. Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja. Modelirati. pisanim izvještajem. Pronalaziti rješenja. Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan. Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. mega). Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza. uključujući izbor pribora i tehnologije. Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu. Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. kilo. Komunicirati. Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti. 160 . vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću.

procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru. rada. pretvara veće jedinice u manje i obrnuto. za objašnjenje različitih pojava.Sadržaj Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. energije. fizikalnog stanja. električnog polja. Zna da se unutrašnja energija tijela može 161 . njene koristi za svakodnevni život. te stanja ravnoteže. Opisuje. istosmjerne struje stalne jačine. fizikalna svojstva tijela i pojava. Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. međudjelovanja. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. transformaciju energije i povezanost sa radom. Zna vezu između mase i težine tijela. fizičke pojave. Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile. Poznaje simbole i SI mjerne jedinice. magnetnog polja. građe atoma. povezanosti električnih i magnetskih pojava. objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama. Identificira i opisuje različite oblike energije. Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Razlikuje pojmove temperatura. promjene stanja tvari. građu tvari. efekte međudjelovanja. energiju i njeno korištenje. prirodne strukture. talasnog kretanja. sile u prirodi. tvari. kretanja. Konceptualni okvir tijela. Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja. Vrši različita mjerenja. sile. zvuka. opisuje efekte djelovanja sile potiska. kao i šire. Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. toplote. električnog naboja. svjetlosti. Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. toplota i količina toplote.

Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. Newtonovi zakoni. Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama. Usvoji naučni pogled na svijet. sočiva i prizme. preciznost i tačnost. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. evaluaciju i samoevaluaciju. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. navike Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. samostalan rad. zakoni geometrijske optike. od osnovnih čestica do galaksija. Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici. Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. sistematičnost. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. strujanjem i zračenjem. Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura. mijenjati radom i toplotom. Razvijati navike na urednost. rad u grupama/ timu. JouleLenzov zakon. Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava. Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu. zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. zakoni održanja. međusobno uvažavanje.Zakoni: kretanja u kinematici. stavovi. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike. fisiju i fuziju. Arhimedov zakon. Pascalov zakon. Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom. Ohmov zakon. Faradayev zakon. Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. Opisuje strukturu jezgra atoma. Prikazuje i analizira električno kolo. analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. tipove i efekte radioaktivnog zračenja. Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. 162 . Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. Primjena znanja fizike Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. Razumije stanje toplotne ravnoteže.

). vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. stavova i ponašanja. jednostavni računski. prikupljanja i zapisivanja podataka. Električna struja 3. analize i tumačenja podataka. grafički i eksperimentalni zadaci. Naelektrisanja u našem okruženju 2.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. kreiranje modela. Svijet atoma Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. datim u programu. razred 1. nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa.OSNOVNI SADRŽAJ VII. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija. razred 1. Toplota DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE IX. Građa tvari VIII. Fizika i priroda 2. koji integrišu više predmeta ). klasifikacije. Svjetlost 6. Magnetno polje 4. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. po redoslijedu i sadržaju. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. učenje procesa promatranja opisivanja. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. Talasi 5. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća. vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika.U skladu s tim. Pritisak 4. razred 1. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima. Mjerenje 3. obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje. primjerenih učenicima. te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike. Također. pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije. Kretanje i sile 3.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja. Međudjelovanje. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka. predviđanja i uopćavanja. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. sila 2. vodeći računa o individualnim mogućnostima. sposobnostima i sklonostima. Prirodne strukture. ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi. sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% 163 . razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina. upoređivanja. vrijednosti. korištenje interneta i dr. Energija i rad 5. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. u okviru datog broja časova u razredu. i u skladu s tim. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje.Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. i što je najvažnije.

Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. kreativnu razradu nekog zadatka (esej).Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. 164 . tehnički proizvod). rad na projektu. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). specifične komunikativne i radne vještine. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. procedurama i instrumentima. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. laboratorijski rad učenika. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. izvedbe (referat. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. Individualno prilagođeni program. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. procesa. proizvoda i sredine učenja. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda.

Opisuje i upoređuje čestica. provjeravaju svoje ideje i zaključke. Vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica.FIZIKA. Mjerenje duljine 165 . sportu. Razlikuje pojmove dužina i duljina. deci. Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta. stanja svojstva tijela. značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. saobraćaju. prečnika. Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI). Priroda. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kretanje. fizikalni sistem. Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. Aktivnosti učenika Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju.. izvodeći odabrane eksperimente. Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. Kritički rasuđuje o ulozi i teorija. Aktivnosti nastavnika Za uvođenje učenika u svijet fizike. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. stanje. centi i mili. nastavnik kreira problemsku situaciju. tijelo. Pocjenjuju i mjere duljine dužina. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. opsega. geografiji i dr. Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. Mjerenje. Mjerenje Fizikalna veličina. VII razred – 1 sat sedmično. metod fizikeslika svijeta mijenja. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. vrste grešaka. stavovi. određuju srednju vrijednost. Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. srednja vrijednost mjerene veličine. Duljina. Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. materija. služeći se modelom crne kutije. ponašanje Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. prikupljaju podatke. metar (m). Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama. tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. eksperiment. Vrijednosti. Prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. debljine. Priprema vježbe mjerenja. 35 sati godišnje Tematske cjeline/ Teme Fizika i priroda CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Pristup saznavanju Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna prirode. tijela i pojave po njihovim svojstvima. fizikalne pojave. Razvoj navike istraživanja. Razlikuju značenja za kilo. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. tvar. kvaliteta života čovjeka. Sami izvode eksperimente. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. mjerila.

Raspravljaju o vremenu i jedinicama. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi. Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima. litar (l). uz prethodno procjenjivanje. Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. danu. 166 . Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. upoređuju mase različitih tijela. Zapremina tijela. Mjere zapreminu tečnosti. vaga. Masa tijela. Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. trenutak. Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. kao i njegovom zapreminom. Zna odnos sekunde prema minuti. Određuju gustinu smješe dvije tečnosti. Tačnost i preciznost u mjerenju. Vremenski period. Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. kubni metar (m³).Mjerenje površine i zapremine Površina plohe. Mjerenje vremena. kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. satu. Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. sekunda (s). Razvoj navike rada u grupama/ timovima. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. kilogram (kg). Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. Mjerenje mase Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. kvadratni metar (m²). Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. Određuje površine i zapremine. Gustina. Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo.

prikazuje modele molekula i atoma.da je molekula građena od atoma. izvodi oglede. Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. . Molekule.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika. Agregatna stanja tvari.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula. Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. Kelvin (K). Ocjenjuje učenike. Čestični model tvari. Ocjenjuje učenike. iznose svoje ideje. Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. atomi. tečnih i gasovitih tijela. odnosno međumolekularnom prostoru. . neutrona i elektrona. 167 .Mjerenje temperature Temperatura. vode. Mjere temperature zraka. smješe hladne i zagrijane vode. služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama. Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. Mjerenje temperature. koristeći se čestičnim modelom tvari. Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. Ukazuje na povezanost fizike s hemijom. stepen Celzijusov (ºC).da je atom građen od protona. Građa tvari Interpretira čestični model tvari: . Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. Prezentiraju svoje radove. .

BIOLOGIJA 168 .

Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. anatomskoj. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. proširuje ih i praktično primijenjuje. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje biologije Procesi Posmatra. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. klasificira stečena znanja. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. istražuje. funkcionalnoj raznolikosti životinja. radi u grupama. izvođenje. a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine.NASTAVNI PROGRAM ZA BIOLOGIJU . jedinke) građene od ćelija/stanica. Modelirati. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. Zatim. Mikroskopirati. 169 . u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. Koristi odgovarajući laboratorijski pribor. Također. evaluacija. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi. procesa i zakonitosti o prirodi. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja.VII RAZRED (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. parovima i pojedinačno stičući nova znanja. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. vještine i navike.

ali i samostalnog rada. u granicama mogućnosti. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. Ponašanje životinja. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. prikuplja materijale. Opisuje. Radi u grupama. građu životinjske ćelije/stanice. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. Vrijednosti . Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. međusobnog uvažavanja. stavovi. Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. također koriste i druge izvore znanja. preciznosti. Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. Učenici u parovima. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. sistematičnosti. kritički razmišlja. Primjena znanja biologije Sadržaji Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. Komunicira i iznosi svoje stavove. rada u grupama/timu. Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. procesa učenja u grupi (timu). Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja.Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. bilježi rezultate. navike 170 . a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» Svojim aktivnostima. diobu ćelije. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. samostalnog rada. Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. razlika između biljne i životinjske ćelije. Usvoja naučni pogled na svijet. Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. Stiče osnovna znanja o živom svijetu. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. privredni značaj i zaštita. korištenje životinja u ishrani čovjeka. njene koristi za svakodnevni život. tačnosti.

organ. fiziologija. Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. kao osnovne jedinice životinjskog organizma. Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. etologija životinja). Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika. Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Usvaja pojmove: tkivo. Građa i funkcija životinjskog organizma Životinjska ćelija/ stanica. Usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. tkivo. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe. organ. prema nivoima tjelesne organizacije. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. organizam. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. organele ćelije: ćelijska opna . Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. mokre preparate. stavovi. jedro. organizam. Steći će znanja o građi životinjske ćelije/stanice. Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema). ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja. crteže). hemikalije.. preparate. ribosomi. posteri i Razvoj svijesti o značaju mikroskopa. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. crteži. Razlika između biljne i Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. znaju funkciju pojedinih organela. centrozom. Učiti o građi životinjskih organizama. sistem organa. ćelija/ stanica. sistematika. Vrijednosti . Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. Također. 171 . sistem/sustav organa. mjerne instrumente. mitohondrije.Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. tj.. citoplazma.

potporno. dr. Komparativno morfološko . dupljari. mišićno. sistem organa za izlučivanje. potporni sistem i kretanje životinja. Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. organa i sistema organa Sistemi organa: kožni sistem organa. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. valjkaste gliste/ obli crvi. Građa i funkcija životinjskih tkiva. Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. zglavkari. U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. Donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. pljosnate gliste/ pljosnati crvi. donose zaključke Prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama. Svijest o higijenskim navikama . da se druže. Pomažu učenicima sa posebnim potrebama. Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejozainformativno. nervno. Životinjska tkiva: epitelno.fiziološki pristup. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. Sistematika životinja i ponašanje životinja 172 . Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. razmjenjuju mišljenja i sarađuju. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. Omogućava učenicima da uče zajedno. Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. probavni sistem/ sustav i prehrana. Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja. člankovite gliste/prstenasti crvi. Haploidan i diploidan broj hromosoma. razmnožavanje. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup).). Rade u timu.životinjske ćelije/stanice. Posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. Razvoj navike istraživanja Uključuje učenike u grupni rad. nervni/ živčani sistem i osjetila. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. insekti.

Građa tijela. kućica puževa i školjaka i dr. Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). razmnožavanje i razviće. glavne grupe. 173 . Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse.). Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikamaklipovima (u cilju zaštite životinja). Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode. kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta . Značaj u ishrani. Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. podjela i značaj. Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. bezlubnjaci/ kopljače. a posebno za čovjeka.) Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. Razvoj svijesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. rasprostranjenost. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. Priprema grupni odlazak učenika u Muzej ili Zoološki vrt. zoološki vrt i dr. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. građa i razmnožavanje.mekušci i bodljokošci/ bodljari U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). Glavne grupe i značaj. Etologija riba.

Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju. Porijeklo i značaj (stočarstvo. Važnije grupe sisara.sredini. Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. o ugroženosti i zaštiti sisara. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. lovna divljač).perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. 174 . Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. stalna temperatura tijela. najvažnije grupe ptica. Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. Sistematske grupe. Zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora. Opće osobine građe i razmnožavanja. Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara. rasprostranjenost. . Polni dimorfizam i briga o potomstvu. Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta. Sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. Seoba ptica. Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima. Izumrli gmizavci.

U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. Zadaci mogu biti: kratki eseji. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. 175 . Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. Rad na terenu (u šumi. parku. fiziologije. klasificiranja i tumačenje podataka. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. mikologije. zoologije. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. morfologije. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. ekologije). bilo demostrativno ili tokom rada u grupama. shema. etologije i ekologije. uz obalu tekućice. Izvođenje ogleda. izrada nastavnih sredstava. . Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama. a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem. nastavne metode i nastavna sredstva.BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. izvođenje ogleda. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. antropologije. sistematike.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). etologije. bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. izrada postera.sakupljanja. u parovima i individualiziranim radom. . također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. . Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. . sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. gajenje biljaka i životinja. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. posmatranje ponašanja životinja. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti. . Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom.sabiranja. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. grafikona i modela. evolucije. livadi/travnjaku. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje. genetike.

priborom za disekciju. Isto tako će surađivati s pedagogom škole. zidnim slikama. Provjeru prati ocjenjivanje . ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. treba primjenjivati usmeni. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. 176 . Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. vještina i navika. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. mikroskopskim preparatima. intenzivno s roditeljima. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. Internet konekcija također mora biti prisutna. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. suhim i mokrim preparatima. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. To se postiže putem kontinuirane provjere. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. za organiziranje različitih oblika rada. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. mikroskopima. u granicama mogućnosti. ponekad i skromne ekonomske učinke. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. Također. Ocjena mora biti javna. Također.

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS 177 .

-Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. vrste mora. uslove za razvoj poljoprivrede. gustinu naseljenosti. -Znati na geografskoj karti pokazati -Značenje i uzajamna povezanost Evropa klima. dinamika stanovništva. gustina naseljenosti. -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. moreuze. zaljeve. klimatske karte . industrijalizaciju. -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). znati analizirati klimatske dijagrame.pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. najveće rijeke u njima. prirodna bogatstva. florne i faunističke karakteristike. poluostrva. ostrva. koristiti -Regije svijeta . 70 sati godišnje ODGOJNO – OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA – CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI TEMATSKE CJELINE -Kontinenti. njihove 178 . demografsku stagnaciju. reljef. ostrva i poluostrva. -Nabrojati vrste kraških oblika. dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte). -Znati pokazati i objasniti morske slivove. znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . moreuze. proizvodnju energije . prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. regije Evrope. rijeke i jezera. stanovništvo i naselja na Zemlji. međusobni uticaj i međusobna zavisnost -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika kartografske znakove.njihova međusobna povezanost. -Šta su naselja i koje su vrste naselja .geomorfološke svjetlu savremenih dešavanja u svijetu karakteristike različitosti). -Činjenice . -Služiti se geografskom kartom. granice Evrope.GEOGRAFIJA . znati objasniti razuđenost obala . migraciona kretanja u prošlosti i danas. VII RAZRED – 2 sata sedmično. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. morske i riječene slivove. gdje se nalazi Evropa. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja. -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. saobraćaj. njihove posljedice. -Šta je struktura stanovništva. geomorfološke cjeline prirodnih i društvenih pojava i procesa u Prirodne i društvene (mlađe i starije planine .

ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. klima Sjeverne Evrope. zemljama Pirinejskog. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. pisanje izvještaja o istraživanju. gustina naseljenosti. prostorni obuhvat. prostorni obuhvat. što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. industrijskog i historijskog značaja. njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. hidrografske i klimatske karakteristike. zašto je evropsko. Zapadna Evropa -Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. stari gradovi . naučnog razmišljanja i izlaganja -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika Južna Evropa -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja. saobraćajni značaj. -Demografske i privredne karakteristike (najviši životni standard).etičkih Sjeverna Evropa vrijednosti i stavova Skandinavski poluotok. velika prirodna bogatstva). . prirodno geografskim i društveno . veliki -Razvijanje moralnih . -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. -Razvijanje kritičkog mišljenja. -Geomorfološke. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. rad na uzorcima. razuđenost obale. geomorfološke. -Narodi koji žive na ovom prostoru. -Sjedište NATO-a i EU-Brisel. dinamika stanovništva. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija. klima i rijeke. razuđenost obala. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru. postupaka i metoda djelova -Položaj Zapadne Evrope. fjordovi i fjeldovi. geomorfološke.Znati o geografskom položaju. mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. 179 . gradski centri. a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. -Prostiranje Sjeverne Evrope.geografskim odlikama Južne Evrope.centri kulturnog. -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. skiciranje. Apeninskog i Balkanskog poluotoka. geografski položaj. klimatske i hidrografske karakteristike. u grupi ili samostalno -Razvijnjaanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. hidrografske i klimatske karakteristike.prirodne i društvene karakteristike. crtanje.

-Položaj Srednje Evrope. gustina naseljenosti. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. Ruska Federacija 180 . razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. gustina naseljenosti.zemlja jezera. razuđenost obale. gradski centri. gradski centri. -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. prostorni obuhvat. toplotni pojas u kojem se prostire. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. hidrografske i klimatske karakteristike. gradski centri. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. -Položaj Ruske Federacije. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. hidrografske i klimatske karakteristike. dinamika stanovništva. toplotni pojas u kojem se prostire. značaj Ruske Federacije. Srednja Evropa Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope. razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. geomorfološke. klima i rijeke. dinamika stanovništva. geomorfološke. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). geografski položaj. -Alpske zemlje. prostorni obuhvat. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju). velike ravnice. geografski položaj. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. gustina naseljenosti. specifičnosti pojedinih zemalja. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. razuđenost obale. geomorfološke. klima i rijeke. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. klima i rijeke. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). geografski i historijski značaj. uloga.-Finska . -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. toplotni pojas u kojem se prostire. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji. prostorni obuhvat. velike ravnice Evrope. golema prirodna bogatstva). dinamika stanovništva. hidrografske i klimatske karakteristike. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor.

zemljama Pirinejskog. ISTOČNA EVROPA 181 . JUŽNA EVROPA 3. EVROPA OČEKIVANA ZNANJA O: .geografskim i društveno . zemljama Zapadne Evrope .geografskom položaju. prirodno .geografskom položaju.geografskim i društveno . zemljama Srednje Evrope . prirodno .geografskim i društveno .geografskim odlikama Sjeverne Evrope. SJEVERNA EVROPA 5.geografskim odlikama Srednje Evrope. zemljama Sjeverne Evrope . ZAPADNA EVROPA 4. zemljama Istočne Evrope 2. prirodno . prirodno . granicama i veličini Evrope. prirodno-geografskim i društvenogeografskim odlikama Evrope . Apeninskog i Balkanskog poluotoka .geografskim odlikama Zapadne Evrope.geografskim i društveno . SREDNJA EVROPA 6.geografskim i društveno .geografskim odlikama Istočne Evrope.geografskim odlikama Južne Evrope.geografskom položaju.geografskom položaju. prirodno .geografskom položaju.PROGRAMSKI SADRŽAJI: 1.geografskom položaju.

Zemlje Zapadne Evrope 3.geografska Zemlje Pirinejskog poluotoka Apeninski poluotok – položaj. EVROPA Geografski položaj.Položaj i prirodno – geografska obilježja . SJEVERNA EVROPA .NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) 1.geografska Zemlje Apeninskog poluotoka i Malta Balkanski poluotok – položaj. prirodno – geografska i društveno . prirodno – geografska i društveno .geografska Zemlje Balkanskog poluotoka obilježja obilježja obilježja 2.Pirinejski poluotok – položaj. granice i veličina Evrope Prirodno – geografske odlike Evrope Društveno – geografske odlike Evrope Evropska unija Privredni razvoj Evrope 1. prirodno – geografska i društveno .Položaj i prirodno – geografska obilježja . JUŽNA EVROPA .Društveno – geografska obilježja 182 . ZAPADNA EVROPA .Društveno – geografska obilježja .

Društveno – geografska obilježja .Zemlje Srednje Evrope 5. SREDNJA EVROPA .Položaj i prirodno – geografska obilježja .- Zemlje Sjeverne Evrope 4.Položaj i prirodno – geografska obilježja .Zemlje Istočne Evrope 183 .Društveno – geografska obilježja . ISTOČNA EVROPA .

evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. kod grčkog pisca Herodota. 184 . Da bi bila što objektivnija. sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem. geografije. te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika.Prvi se put pojavljuje u V stoljeću p.n. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. pripovjedanje. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja.HISTORIJA/POVIJEST Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi. društveni. književnosti. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. Što se historija više uči to se i više zna.e. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Takođe treba da sagledaju politički. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti.

bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode. ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija. objektivnost i subjektivnost Razumije značajne i manje značajne uzroke. na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima. sadašnjost i budućnost. kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje . društveni. Sadržaj: 185 . Na karti pokazuje predhistorijska. identificira uzroke historijskih događaja. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje historije: Procesi: Razlikuje prošlost. analizira. mjeri relevantni značaj činjenica. na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. kratkoročne dugoročne. antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza. stavlja ih u odgovarajući redosljed. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. namjerne i nenamjerne posljedice. razlikuje činjenice i mišljenja. razumije njihovo značenje.

razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije.Bosna u srednjem vijeku 6. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. 2. U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti OSNOVNI SADRŽAJ VII. Prvi svetski rat 3.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5. Bosna u XIX. Građansko društvo-Nacionalne države 4. Savremeno doba (1945-1990) 6. Drugi svjetski rat 5. BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH. Svijet između dva svjetska rata 4. stavovi.Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet. VIII. Vrijednosti. 186 . izvora informacija. st. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. Evropa. spoznaju o okruženju u kome živi. razred 1. Evropa – Novi vijek IX.Bosna i Hercegovina u XX st. 2. shvata jednom te istom pitanju/događaju. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. Osmansko carstvo 7. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. razred 1. Bizant. navike Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge. razred 1.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju, grade posebno razunjevanje, kompetencije i vještine-uče kako da misle, konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. Savremenim pristupom u poučavanju, nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje, nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. To će se postići tako što će u toku nastave, pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore, slike, crteže slajdove, dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja , ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja. Uvijek treba ići od onih osnovnih, globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika , da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima, da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja, te da razlikuju činjenice od mišljenja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici, nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave, a po mogućnosti i šire. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo, testiranja znanja, razumjevanja i vještina koje učenici stiču. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje, razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu, oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije), do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Individualno prilagođeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju, radne sveske za učenike, priručnici za nastavnike, dokumenti na CD-u, historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, Internet.

187

Historija , VII razred – 2 sata sedmično, 70 sata godišnje
Tematske cjeline/ Teme Osnovna obilježja Srednjeg vijeka CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Periodizacija, feudalizam, baština i Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg pronija, kako je vijeka. izgledao feudalni Osnovna obilježja feudalnog društvaposjed. Društveni ključne život u feudalizmu. pojmove(feud,feudalizam,feudalizacija,feud alac, kmet,vazal,feudalna hijerarhija,baština,pronija). Razumije i prepoznaje period srednjeg Uzburkana vijeka,može da se snalazi u vremenu,objasni Evropa.Franačka strukturu društva i uoči razlike i sličnosti država, između robovlasničkog i feudalnog društva. Bizant(Vizantija), Arapi i uspon islama , Susret istoka i zapada, Kršćanstvo i islam, kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice.Tokove historijskog razvitka Franačke, Bizantije i Arapske države.Velike srednjovjekovne civilizacije. Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.Pojam monoteizam.Glavna obilježja Život ljudi u srednjovjekovne kulture.Regione Srednjem srednjovjekovne umjetnosti.Razumije vijeku,privreda.Križa posljedice velike seobe naroda I prepoznaje rski ratovi,sukob osnovne grupe naroda u carstva i Evropi(Germani,Romani,Slaveni i

Vrijednosti, stavovi, ponašanje

Aktivnosti učenika

Aktivnosti nastavnika

Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja. Sposobnost analize ,ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora

Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku.

Evropa, Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku

Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima. Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije, uvažavanje drugih i

U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. Informacije o događajima slažu u slijed. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose.

Priprema analizu izvora. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje, poglede,stavove i tumačenje ponuđenog izvora. Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga , djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove.

188

papstva.Hereza .Suprotnosti srednjovjekovnog društva,Srednjovjeko vni parlament.

Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku.

dr.).Snalazi se na karti .Razumije i zna objasniti his. značaj pojave kršćanstva i islama. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih utjecaja.Razumije važnost razvoja nauke i kulture.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.

drugačijih.Izgrađi vanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka. Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka, procjenjuju puzdanost izvora , opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja , završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore , i odgovaraju na postavljena pitanja

Ocjenjuje učenike

Zna osnovne tokove društvenog,privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i Slaveni (život u kasnom srednjem vijeku.Zna o pradomovini).Slavens svakodnevnom životu ljudi.Razvija ke države u Srednjem kreativno i kritičko mišljenje i logičko vijeku.Politički,privre zaključivanje.Razvija sposobnost dni i društveni razvoj empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz Bosne u Srednjem prošlosti).Može objasniti i razumjeti vjeku,vjerska suprotnosti feudalnog društva.Razvijaju slika,kultura i sposobnost komunikacije sa drugima. umjetnost.

Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih, pisanih, karte, arheološki artefakti, pjesme... Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike

Bosna u srednjem vijeku

Nastanak,državno i društveno uređenje. Teritorijalni razvitak.

Učenici znaju Slavenske narode i njihove države.Znaju kako je tekao državni, društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena,slavenske države,teritorijalno širenje Bosne).Razumije društvene,privredne i političke tokove i zna ih objasniti.Razumije vjerske prilike,povezuje prošlost sa sadašnošću..Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku.

Analiziraju različite izvore, opisuju izvore i odgovaraju na Razvijaju „širu postavljena pitanja. sliku“ hronološki Razmjenjuju iskustva i u kontekst(vremensk grupama pripremaju a crta) i geografski prezentaciju zadate teme kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti Analiziraju izvore, u pozitivnog stava o grupi ili paru razmjenjuju civilizacijskim razmišljanja, odgovaraju vrjednostima na pripremljena pitanja. BiH.Razvijanje Iznose vlastiti stav interesa za

Priprema analizu različitih izvora,

189

Društvo.veliki vezir. objašnjavaju izvore..emir.Širenje islama.Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo. kultura i umjetnost. Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva.Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj.osnovna obilježja kulture i umjetnosti.raja. stečena organizira rzličite oblike rada u učionici.vjerski mozaik. Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np. iznose stav Istražuju. Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora. manjinski narodi. hrana) 190 .Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st.ejalet. prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Posmatraju . Razlikuju bitne od nebitnih činjenica.timarsko-spahijski sistem. usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. prikupljaju informacije.Razumiju posljedice osmanskih osvajanja.sultan.Razvoj bosanskog društva.Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk. Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država.Osmansko carstvo Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst.vjersku strukturu i manjinske narode. privreda.).asker ..Upravno teritorijalnu organizaciju. povezuju predhodna znanja .Bosna od 15801791god.privredne tokove.

U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. očuvanje životne sredine. Uporedo s tim. hemija. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. spretnost. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. kuturni život i uopšte društveni život. inventivnost. nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. elemente tehničke zaštite na radu i sl. elektrotehnike. 191 . Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. saobraćaja itd. građevinske tehnike. organizacija rada. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. fizika.

izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. pogon. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza. tehničkih crteža. kotiranje. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. 192 . vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. Razvijati stvaralačke sposobnosti. mjere zaštite na radu. sinteza. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Komunicirati. kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. održavanje mašina. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. Osnovni elementi mašina. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. eksperimentiranja i promatranja. zaglavlje sa sastavnicom. Izborni Poznaje mašinske materijale. Alati i mašine za obradu metala. Robotika. čitanje mašinskih crteža. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. Postupci obrade metala. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. dio. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. načine stezanja radnog komada. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. ukazuje i na greške drugih. Klasificira vrste mašinskih elemenata. tehničko pismo. Materijali u mašinstvu.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. Sadržaj Modelirati. Opisuje princip rada mašina. Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. Motoristika. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. mjerenje. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. Interpretira dati model.

održavanje motora. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. Simboli i sheme u elektrotehnici. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. Alati i pribori u elektrotehnici.). Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. Alati. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. telefonija. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. sastavni dijelovi telefonskih centrala. Mehatronika-elektrotehnika. princip rada. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. Energija i okolina. Elektronički uređaji. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. elektronikom. elektrotehnikom. Obnovljivi izvori energije. organizacijom telefonske mreže. Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. Saobraćajna kultura. telegrafski sistemi i mreže. kao i o alata. goriva i maziva. Mehatronika-mašinstvo. rukovanja.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. princip rada. radnom prostoru robota. instrumenata i pribora u elektronici. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Izborni dio. Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. alata i pribora u elektrotehnici. Izborni dio. načinu prenosa kretanja kod robota. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. Osnovni elektronički elementi. Elektroinstalacioni materijali. Izvori električne energije-elektrane. Simboli i sheme u elektrotehnici. Kućanski električni aparati. Telegrafija. telegrafija. rukovanja i održavanja. 193 . električne energije. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. kondenzatora. Vrijednosti. NF telefonija. energija vjetra isl. Elektromotori. princip rada. Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. telegrafija. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal. Mehatronika-elektronika. razlike.instrumenti. pogonu robota.pribori. Automatika i sistem upravljanja. održavanja. stavovi. poluprovodnika. održavavanje. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Razvoj komunikacija. Vježbe i praktični radovi. navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema.

generalizacija). Afirmiše timski rad i argumenate drugih. Djeluje na druge da slijede njegov primjer. Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. sinteza. 194 . Savladava temeljne vještine i procese. Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza.Razvijati smisao za tačnost. Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. Razvija spremnost da se pomogne drugima. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija.

Saobraćajna kultura 15. Elektromotori 7. Alati i pribori u elektrotehnici 5. 3. 7. Mehatronika-elektronika 4. Elektroinstalacioni materijali 4. NF telefonija 13. 8. Automatika i sistem upravljanja 5. Osnovni elektronički elementi 10. Elektronički uređaji 8. Izvori električne energije-elektrane 2. 4. Alati i pribori u elektronici 11. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. 2. Energija i okolina 16. Izborni dio IX razred 1. 9. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Kućanski električni aparati 6. Mehatronika-elektrotehnika 3. Izborni dio 195 .Mehatronika-mašinstvo 2.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. 6. Razvoj komunikacija 12. Telegrafija 14. 5. Obnovljivi izvori energije 6.

mašine i materijale. alate. likovna kultura. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. . 196 . dodatne nastave. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. treba imati i individualno prilagođene programe. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi.Znanje sadržaja predmeta. takmičenja). dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. smotre. da planira. projektuje i praktično izrađuje predmete. Pri tome. Individualno prilagođeni program. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. U skladu s tim. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. .). Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. kultura življenja. čuva u školi. slobodnih tehničkih aktivnosti. rad na projektu. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. 16 učenika. kao i sredine učenja.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja.Sposobnosti i vještine. vježbi i praktičnih radova. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. tj. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. . po potrebi. osmišljenih odgojnoobrazovnih sadržaja (izložbe. specifične komunikativne i radne vještine itd. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. biologija. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. sposobnostima i sklonostima. dnevnike rada. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. po pravilu.. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. priborima.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. crteže i ostale izvore znanja. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). procesa. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima.

Tehničko crtanje u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. Izrađuje didaktički materijal. ortogonalni i aksonometrijski crtež. Primjenjuje model interaktivne nastave. zaglavlje sa sastavnicom. čita i koristi mašinske tehničke crteže. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA AKTIVNOSTI UČENIKA 197 . Afirmacija rada i stvaralaštva. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. rad u radionici. kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. VRIJEDNOSTI. Otvorenost za nove ideje i informacije. mjerenje. izrađuju tehničke crteže. maštovitosti i vlastite kreativnosti.35 sati godišnje ) TEMATSKE CJELINE/TEME CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj UČITI: Uvod u nastavni predmet Organizacija radnog mjesta.TEHNIČKA KULTURA (1 sat sedmično . UČENIK: Shvata značaj tehničke kulture. Izrađuje. Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. kotiranje. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. tehničko pismo. čitanje mašinskih crteža. školi i okolini. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosferu u razredu. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. STAVOVI. Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. higijensko-tehničkoj zaštiti.

sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. srednjeg i visokog nivoa. koja treba učenik usvojiti. koji kreira zajedno sa učenicima. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. primjena. načini stezanja radnog komada. Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. namjeni. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. izboru materijala za njihovu izradu. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. eksperimentiranja i promatranja. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini. mjere zaštite na radu. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. sinteza. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Snima najprostije mašinske elemente. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina. uz saglasnost. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. odvajanjem bitnog od nebitnog. Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. Alati i mašine za obradu metala Princip rada alatnih mašina. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. kao i sa njihovom primjenom. Precizira znanja: dovoljnog. Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. Osnovni elementi mašina Vrste mašinskih elemenata. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. opterećenju. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. pogoni. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu.Materijali u mašinstvu Vrste mašinskih materijala. održavanje mašina. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. Pokazuje simulacije na kompjuteru. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. 198 . primjena tih elemenata u mašinstvu. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika.

princip rada. pri tome koriste šeme. Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. fotografije. goriva i maziva. bušenje i brušenje. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. brušenje i sl. Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. turpijanje. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. Koristi stečena znanja. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. Motoristika Vrste motora. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). rezanje. brušenje i sl. turpijanje. bušenje. savijanja. ravnanja. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. Razvijanje smisla za tačnost. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata. rezanja. Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. turpijanja. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). Vrše vježbu zakivanja. bušenja. zakivanje. Ekonomično korišti materijal i energiju. ravnanje. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala.Postupci obrade metala Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu. 199 . lemljenje. Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. savijanje. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. Sarađuje sa roditeljima. Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila.). Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka. održavanje motora. ravnjenje i rezanje. savijenje. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. model. zaštita metala od korozije. Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu.

. prikuplja informacije i podatke. Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka.motori SUS i motorna vozila. .različitih vrsta mašinskih konstrukcija. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. internet (po mogućnosti).gradnja sklopova u robotici. pri tome koriste šeme. Samostalno proučava odabrane oblasti. grupnom i frontalnom radu. Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. inovativnosti.mehanizama i uređaja. Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. c) saobraćaj: . . 200 . kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. model. radnom prostoru robota.Robotika Razvoj robota. proizvodnja i montaža: . pogonu robota.vrste saobraćaja. Dopunjavaju pano novim zapisima. .povezivanje robota s računarom.razvoj saobraćaja. Razvijanje svijesti o značaju i potrebi cjeloživotnog učenja.elemenata mašina. . posmatra i zaključuje. . kreiraju obrazovni pano. Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. načinu prenosa kretanja kod robota.. interesa učenika i mogućnosti škole). . b) robotika: . Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika. Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje.programiranje robota.mehanička osnova robota. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika.. stiče vještine. prate zanimljive članke i informacija sa medija. priručnike. Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. fotografije. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike.

INFORMATIKA 201 .

Donosi na časove članke o programskim jezicima iz informatičkih časopisa 2. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. algoritam. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Rješava postavljene zadatke. Prati izlaganje nastavnika. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. korake. njihovoj veličini i namjeni. Prikaz algoritma. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). te zna jezički prikaz. Priprema nastavni proces. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. algoritamske strukture. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. STAVOVI. MREŽE RAČUNARA Računarske mreže. načini povezivanja. Zna šta su strukture: slijedna. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. AKTIVNOST NASTAVNIKA Nastavnu građu iznosi na popularan način. 202 . pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika.NASTAVNI PROGRAM ZA INFORMATIKU U 7. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI 1. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. PROGRAMIRANJE Pojam algoritma. te o načinima povezivanja. namjena. vrste. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Usvojio pojmove: programiranje. Prati napredovanje učenika. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Demonstrira primjere gotovih algoritama. 1 SAT SEDMIČNO – 35 SATI GODIŠNJE VRIJEDNOSTI. Grafički i jezički (pseudo kôd) način prikaza. RAZREDU. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. PONAŠANJE Sve aktivnosti promatra kao niz algoritamskih koraka. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Koristi raspoloživa nastavna sredstva. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Ažurira računarsku opremu. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Izlaže nastavno gradivo. Uredno vodi zabilješke na času. cikličke i strukture grananja. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. veličina. ciklička i grananja. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. a onda prelazi na složenije zadatke. AKTIVNOST UČENIKA Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema.

Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Kreiranje video zapisa. Zna za mogućnosti kombinacije (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. zvučnim i video dokumentima. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. web pretraživači. Osnovni servisi. zvučnim i video dokumentima. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Zna objediniti multimedijalne zapise. za učenje nastavnih sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Ispoljava postignuto znanje. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. Uključuje se u rad Internet sekcije. zvučnih i video zapisa. Vrste datoteka koje se susreću na webu. Rad sa slikovnim. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Potpuno je razumio šta je Internet. Uključuje se u rad školske videosekcije. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Zna šta su datoteke weba. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta.maila). Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. znanja. Prati napredovanje učenika. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. zvuk i video. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Programi za njihovu reprodukciju. Organizuje rad školske videosekcije.Internet kao globalna mreža računara. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. zvuk i video). Zapisivanje stranica. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Shvata Internet kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. slikovnih. 203 . Zna proceduru kreiranja video zapisa. Web preglednici. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Slika. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i E-mail. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Aktivno učestvuje u Ponavljanje i vježbanje. Demonstrira korištenje preglednika. načini pretrage. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. www. diskusijama o hipertekstu Utvrđivanje stečenih i multimediji. struktura E.

Usmjerava. Kreira samostalno izgled tablice. Prati uputstva nastavnika. debljine i vrste linija boje. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Poima pojmove sortiranja u tablicama. njihove boje te o bojenju ćelija. Formatiranje i autoformatiranje. Demonstrira način formatiranja. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. kolone i šta je regija. Sortiranje u tablicama. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. broj kolona. prikazivanja i zatvaranja. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. ali i na drugim mjestima. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. broj redova. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Naučio je kako se sabira. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Motivira učenike. Prezentacije i primjeri Zna kreirati prezentaciju. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje u pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta.3. bojenje ćelija. Ističe značaj prezentacije. Obavlja sortiranje. Određuje broj ćelija. pokazuje. 204 . Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Pomaže drugim učenicima. red i kolona. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Transparentno ocjenjuje. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. pohraniti i otvoriti postojeću Kreiranje prezentacije i rad prezentaciju sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. sačuvati . Otvara program koji Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši predstavlja u tablicama pripreme za rad. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Tablični kalkulatori i primjer primjene. primjene. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Uspješno kreira prezentaciju. Slijedi uputstva nastavnika. pohranjivanja. Sabiranje u tablicama. Samostalno kreira realne zadatke. redovi. Linije. Ćelija. Kontroliše rad učenika. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Demonstrira sortiranje i sabiranje. redova i kolona. Regija. Daje jednostavne zadatke. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije.

Ističe značaj pravilnog korištenja i posledice nepravilne upotrebe opreme. Zaštita i održavanje računarske opreme ( disc defragmenter. Navikao je da u računaru. kućište. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. pogotovo mladih koji su u razvoju.). Zna vrste programa za zaštitu od virusa. skener. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. SIGURNOST PRI RADU SA RAČUNARIMA Računarska ergonomija. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. na disku. miš. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstracij pravilnih postupaka. Transparentno vrednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. 205 . Uspješno koristi antivirusni program. defragmentira – presloži podatke. Slijedi uputstva nastavnika.). Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Scan disc. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje.4. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Iznosi negativne. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. backupsigurnosna kopija i sl. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. ali i pozitivne primjere. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštitom računara i njihovim pravilnim održavanjem. Sistematizuje pređeno gradivo. printer. Ističe i tumači značaj zaštite računara. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa (softvera). zvučnici i dr. Pravi sigurnosne kopije dokumenata i datoteka. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Virusi i zaštita od virusa. monitor. Primjenjuje predviđene procedure. Zna namjenu softverskih programa i alata za zaštitu. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Upozorava.

LIKOVNA KULTURA 206 .

…/. prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/. patriotizmu.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE ./crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave. prozni tamne teksture tekst. muzičke /glazbene/.sjajna tekstura .Usvojiti pojm tekstura: kultura). objekti. roma. LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI .Korelacija sa . sjajne.mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti POTICAJNE PREFERENCIJE. upotrijebiti različite vrijednosti tjelesne i tehničke kulture. informatike. istorije /povje-sti. linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: . . očuva-nje kulturne.Odgovarajuće hrapava tekstura.zasićena tekstura matematike.. . povezivanje sadržaja drugih predme. organizacijskih formi struktura -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna . BiH tekstura u cilju dobijanja složenih kulturne baštine.Upotreba različitih vrsta linija drugim nastavnim predmetima.hrapava tekstura . meka tekstura jezika. svijetle i maternji jezik /pripovjet-ka. prostori LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umje-tničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura putem slaganja linija /crta/..Biti sposoban prepozna-ti i zemljopisa.Razvijanje kritičkog mišljenja.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. reprodukcije ili pripremljene glatka tekstura.dijaprojektor207 . mrlja i tačaka .Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja .Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. stranog . produbljivanje sposobno-sti vrednovanja sadržaja i ideja .. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.. grafofolije. ..prozračna. pojave u prirodi. biljke. TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju. poslovica. . životinje. ta: glatke. mat. baštine i prirodne okoline. moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI C I L J E V I LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1.glatka tekstura .LIKOVNA KULTURA VII razred/ (1 sat sedmično . pjesma. biologije.

radova/. . .Razviti kod učenika sposobnos uočavanja.Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa. razvijanje likovne kreativnosti. pastel /suhi. spremnost za saradnju. drugarstvu. dosljednosti i angažovanosti.Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa . istrajnosti.video DVD materijal.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.meka tekstura . tempera. bogaćenje mašte. oblikaforme.prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije slajd. uočavanja. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja 208 . miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka -Razvijanje humanih odnosa među polovima. mat tekstura zasićena tekstura prozračna.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene . kolaž različitim materi-jalima. povezivanja pojmova. gvaš. Odgovarajuće tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ reprodukcije ili pripremljene valerska vrijenost boje grafofolije. zaključiva-nja.multimedija video).Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izve- Dalji rad na usvajanju sposobnosti.video DVD Ovladavanje primjenom optičkog materijal. diferenciranje bitnog od manje važnog. materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ samostalnosti. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. svijetlo-tamno . voštani/.Akvarel.multimedija video). uočavanja.Razvijanje sposobnosti posmatranja. konkretnog i apstraktnog mišljenja. opredjeljenost za timski rad. solidarnosti. BOJA premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. mozaik -Upotreba: Razvijanje sposobnosti prepoznavanja (udžbenika za VII razred (likovna i usvajanje sposobnosti primjene kultura). jačanje i bogaćenje emocija . Razvijanje sposobnosti uočavanja i flomasteri u boji /za manje formate prepoznavanja lokalne boje. sjajna tkstura. zgrafito /grebanje 2.dijaprojektorslajd.

ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. valerski promjenjene boje .Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja upotrebom različitih slikarskih tehnika denih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti. pjesme.Primjena stepenovane. stepenovanje boje /valerske vrijenosti/.događaja.nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: .Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . pozitivno i negativno.… . spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom . organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). optičko miješanje boja lokalnih boja 3. plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ . karakteristika lika /forme.Sagledavanje značaja vizuelnih proznog teksta. oblika/ u realizaciji dvodimenzi. kreiranju životnog prostora. onalne organizacije kompozicije osjećanja.simetrična kompozicija plošnih oblika .Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. pojava u prirodi.asimetrična kompozici-ja plošnih oblika . Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja.Lokalna boja. slikanja./poentlizam-divizionizam/.Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja.Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja. Odgovarajuće 209 . primijenjene umjetnosti i grafike -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. .Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture. . uočavanja. osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija.Oblik /forma. priče. u odijevanju. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/…. emocija i drugo putem likovnog izraza . lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompo-zicije . pozitivno i negativno u likovnim . pripovjetke. njene karakteristike. plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha.

utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma. Odgovarajuće reprodukcije ili 210 4. pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista reprodukcije ili pripremljene grafofolije. dvodimenzionalno. utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i ponavljanja oblika.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. slaganjem ureznih linija /snopova linija/.Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/. slikanja. u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine. pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u .Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada . tačkama.video DVD materijal. POVRŠINA Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primjeniti u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha. pozitivno. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura .U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima. područjima: crtanja.Primjena slikarskih tekstura i faktura u funkciji predstavljanja različitih karakteristika. negativno. vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije. površine sa crtama /parnicama. vrijednosti i karaktera površine .multimedija video). urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu. ploha. u organizaciji grafičkog lista .Uočavanje. višebojna grafika . predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negati-vno /ispupčenoudublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura. Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija. grafike i primijenjene umjetnosti Ovladati sposobnostima prepoznavanja. simetrija. ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura).dijaprojektorslajd. asimetrija.

MASA I PROSTOR Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije Linijski istanjena masa.simetričnih i asimetri-čnih formi.pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture . .skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. .slikarska faktura.skulptorska faktura.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad. predstaviti prostorne organizacije /forme/. plastelin. na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima .složeni oblici .pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora Složene prostorne strukture i .Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije . mase i prostora.Pozitivno i negativno kao način “govora” u skultorskom izrazu . /način nanošenja. glina.rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ . moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora .video DVD materijal. 211 Karakteristike oblika: .Usvojeni pojmovi za oblast površina: . sapun…. Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom . selo /ravničarsko. glinamol. putem mase i prostora .U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme . analitič-kom pristupu i sagledav-anju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika.prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura pripremljene grafofolije.jednostavni i . vosak. 5. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: .multimedija video). sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati.Upotrebom različitih skulptorskih materijala. glinamol.Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. glina.Dalji rad na potpunijem doživljavanju.simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama .dijaprojektorslajd. i oblika u prostoru upotrebom: .

kompozicije u oblasti arhitekture . naselje. selo /ravničarsko.pozitivnih i negativnih formi -Upotreba: . Odgovarajuće reprodukcije ili menzoinalnih oblika putem pripremljene grafofolije. naselje. selo /ravničarsko.urbanizacija prostora ./ planinsko…. grad.Ovladavanje sposobno-sti ( udžbenika za VII razred (likovna predstavljanja trodikultura)./ naselje.multimedija ./. oblikovanje žicom.video DVD materijal. različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa.Prepoznavanje karakte-ristika video). planinsko…. planinsko….forme urbanih organizacija. 212 . prostorna organizacija. grad. urbanizacija prostora. varoš .linijski istanjene mase slajd.dijaprojektor.

linije koje difinišu neki oblik. gvašu. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika . rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. prozračna.da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje .meka tekstura .da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja.da usvoji termine: hrapava tekstura. glatka tekstura.OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: .moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom . sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ .dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. realizacija kroz crtež.da razviju sposobnost prepoznavanja. materiju/: rastresito-prhko. mat tekstura.moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje . u cilju predstavljanja prostornosti.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne . akvarelu. i praviti gradaciju između njih . pastelu.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ .okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada .da mogu razlikovati teksturne crte /linije/. temperi.moći prepoznati strukturne linije. linije koje predstavljaju neku formu .da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje. mozaiku . zasićena tekstura. osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora . procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija 213 .da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/. sjajna tkstura. ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa . kolažu.da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ . koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. tvrdo-čvrsto /sabijeno/ Slikarstvo: .ovladavanje kstrukturnim linijama. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: . oblika-forme. flomasterima u boji.

dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura . sapun STRUKTURA PROGRAMA 1. negativno Površina masa i prostor: . gipsorez.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. glinamol.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. asimetrija .uočavanje. linorez. prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura.dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu .u prostornom oblikovanju. crtanja i slikanja .dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu ..usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije .dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture . uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ . pozitivnonegativno/ . uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. skulptorska faktura.da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata . vajarski materijali. /način nanošenja. vosak. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: 214 . karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija. grafike. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/. glina. pozitivno.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ .u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno . asimetrija. prepoznavanje karaktera oblika .prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije .

Usvojiti pojam teksturne crte /linije/, biti sposoban prepoznati njihove različitosti, istražiti putem teksturnih linija, spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka, imjenama dužina, pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju, usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. Teksturne linije/crte, linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka, hrapava, sjajna, mat, zasićena /zatamnjena/, prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru, linije koje definišu oblik, njegovu formu i materiju. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija, u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Različite vrste struktura; tvrada /čvrsta/, kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit, mramor, kocka šećera i sl./, meka /tijesto, plastelin, vata i sl./ 2. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja, analitičkog pristupa, vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/, boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Point = tačka, divizionizam/. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/, boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe, crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja, boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa, ofset štampa, koja je danas prisutna u svim sferama života. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. 3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/; crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja, korištenjem simetrije i asimetrije. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja, slikanja i grafike, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne, predstavljene u ogledalu/. Ovladavanje sposobnostima uočavanja, vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije, pozitivnih i negativnih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike, primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu, slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure, predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. 215

4. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje, a faktura predstavlja rukopis, odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. Boja nanesena u jednom smjeru, kružno, u različitim smejrovima /pravcima/, tanjim ili debljim /širim/ kistom. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura, pozitivnih i negativnih oblika. i primjene simetrije i asimetrije. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol, plastelin i sl. u cilju predstavljanja; hrapavo, izbrazdano, izgrebano, neravno, uglačano, ravno… 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, građenje, primijenjena umjetnost i dizajn. Od učenika se očekuje da u svom okruženju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, mogu registrovati, analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom, onda on predstavlaja masu. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Masa i prostor, kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa, ili masa koja ima izuzetno malen volumen, i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije, asimetrije, odnosa pozitivno i negativno. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost, koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/, infra struktura, saobraćajnice, pješačke staze, namjena prostora i objekata svim sferama života, zelene površine /parkovi/, igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora.

216

DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu, podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem, bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti, odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a mišljenje apstraktno. Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja, koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Za oblikovanje na plohi kroz područja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Razreda, /što trenutno nije slučaj, od 1–3 razreda/. 1. TAČKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRŠINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno 217

biljke…. porodica. etnografsko nasljeđe .nevizuelni poticaji. znakovi vizuelnih komunikacija. niti bilo koju tehniku.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. tuga. . Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. novih medija i okruženja. Nevizuelne motive 3. kompaktno/ 218 .iz narodnih običaja /tradicije/. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja. vjetar.. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. oblika-forme. glatka tekstura. roman..sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/.iz neposrednog okruženja djeteta. glazbene kulture. sposobnosti analize i vrednovanja. hrapava tekstura. sreća. prostori. emocije /osjećanja/. prirode i društva. tvrdo-čvrsto /sabijeno. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ . i interakciju umjetnosti. nauke i društva. muzički. objekti. maternjeg jezika /priča. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava.. kulturnih dešavanja…/. strah. muzika. čulni poticaji. pripovjetka. mjesto stanovanja. muzika. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . praznici. škola. poezija/.proširivanje u drugom polugodištu. materiju/: rastresito-prhko. mat teksturazasićena tekstura. sjajna tkstura. prozračna. matematike. Vizuelne motive 2. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . pojave u prirodi. palakati /sportski.likovni i kompozicioni elementi. muzički spotovi.meka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. značajni datumi.

onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. dvodimenzionalno. dobar pedagog može 219 . skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. negativno. sapun. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. upornosti i iskustva. planinsko…. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. glina. aktivnost na časovima likovne kulture. slikarska faktura. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. predmeta i pojava. linijski istanjena masa. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. pozitivno. glinamol. stečenog znanja i usvojenih navka. selo /ravničarsko. ploha. svoje strahove i oduševljenja. privid izvedene boje/./. To znači da nastavnik. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju.SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja. grad. obrade materi-jala/. ne mogu biti loši. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak. 1. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: • estetskog • psihološkog • pedagoškog. svoje viđenje svijeta. simetrija. asimetrija. Dakle. prostorna organizacija. vosak. oblikovanje žicom. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. urbanizacija prostora. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja.

220 . Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. u najvećoj mjeri. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. i likovnog jezika/. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. aktivnost na času. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. želju za postizanjem rezultata i sl. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. odnos prema estetskom. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. Nema loših dječijih radova.iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/.

MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED 221 .

-Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. artikulaciju. 222 . . mf. umjerena i brza tempa. f. ¾. polovinka.intonacija.važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama.artikulacija (akcenti. te luk i njegova različita primjena. . 4/4. 6/8. .poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. ). osminka. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. . . . tempo. mp.tempo .STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE II SLUŠANJE MUZIKE IIIMUZIČKE/ GLAZBENE IGRE MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ).primjena znanja pri izvođenju ritmičkih vježbi i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. staccato. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. pravilno fraziranje. . .Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. legato.dinamika . četvrtinka.Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku.upoznaje 2/2 mjeru.poznaje violinski ključ . portato. muzičkih igara ili brojalica. ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). . šesnaestinka i sve pauze).

-Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. VRIJEDNOSTI. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. ukazuju na greške i ispravljaju i druge. . . . . burleska. . 223 .Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . filmska muzika.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. STAVOVI. vokalne reprodukcije.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu.razlikuje vokalna. . obima glasa. . uvertira.Uočava i hvali.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. .Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. muzičke memorije. .Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. . -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. . . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. na koncertima i sl. . bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. .razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije.tokom slušanja pamti naziv djela.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. mala dvodijelna i trodijelna pjesma (mala dvodjelna i trodjelna pjesma informativno).Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. izvođače i izvođačke sastave. . trodijelna i četvor.prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). podjela jedinice brojanja ).Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.. . ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. . kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. . tema.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata.izvođenje ritmičkih vježbi na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. PONAŠANJE Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . suita. . arija.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska. Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela.duru. harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) . . simfonijska poema.stiče znanja o prirodnoj.Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima.primjena pojmova: rečenica. .

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine, upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova, učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova, te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa, a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, rečenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C – dur ljestvice, kao u šestom razredu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lakše pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže sa nadarenim učenicima. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). Upoznati a-mol prirodni, harmonski i melodijski kroz pjevanje doživljaj molskog tonaliteta. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Preporučuje se obrada najmanje 3. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska, Srbija, Poljska, Belgija, Rusija, Izrael...), čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 ritmičke vježbe(mogu biti pripojene sviranju i pjevanju).Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je naučiti prvo pjesmu, pa zatim učiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj, bubnjić-doboš (mali bubanj), bubanj na đerdinu, talambas i def. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U program su uvrštene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ), pjevačke glasove ( dječji, ženski, muški glas), hor/zbor ( dvoglasni, troglasni, četveroglasni ), vrste hora ( dječiji, ženski,muški i mješoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje, emocionalno) ali po 224

potrebi i selektivno. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije, sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvođača, muzičkog oblika (informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima, zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima, ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost, kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. U okviru redovne nastave je hor/zbor(mlađa i starija uzrasna skupina) i orkestar (tamburaški, harmonikaški i drugi).Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Pored redovne nastave, važnu ulogu ima vannastavna aktivnost koncipirana kao izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, sviranje pojedinih instrumenata prema interesu učenika i mogučnostima nastavnika,formiranje kluba ljubitelja umjetničke muzike itd) . Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. – 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( dvoglasno i troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu.

225

RAZRADA SADRŽAJA
SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UČENJA, OCJENJIVANJE)

I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR
1. Stoljeće ljubavi, Slavko Olujić, stihovi Rešad Hadrović, 2. Kako je divna, Julio Marić, stihovi Miroslav Kovačević, 3. Ispraćaj zime, N. R. Korsakov, 4. Simpatija, tekst i muzika: Ajka Kolaković, 5.Prijatelj, tekst: Mahir Vehabović, muzika: Belkisa Vehabović, 6.Nek' svud' ljubav sja, Belgija ili Kad se pjeva, narodna iz Poljske, 7. Podmoskovske večeri, Rusija, 8.Čvrsta volja, L.V. Beethoven, odlomak iz opere ''Fidelio'', 9. Džo banana, Minja Subota, kantautor, pjeva Minja Subota i dječji hor, 10. Moja mala djevojčica, pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić, 11.Bulbul mi poje, zora mi rudi, 12.Čija je ono djevojka, 13. Tamburalo momče uz tamburu, 14.Hajde dušo da ašikujemo, 15.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku, 16. Moj beharu, ko li mi te bere, 17. Ječam žele Tuzlanke djevojke, KANONI 1.Troglasni kanon, Joachim Denhof, 2.Shalom Chaverim, jevrejska

- Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: - uočavaju i određuju karakter pjesme, mjeru, tempo, dinamiku, i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama; - poznaju notna trajanja, pauze, violinski i bas ključ; - prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija, artikulacija, dikcija, disanje, fraziranje); -imenuju solmizacijom abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu, i

- Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija, razvija muzička memorija i proširuje obim glasa, - Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'; -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela; -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji; - Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi; -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi; - muzicira samoinicijativno i bez podsticaja, - aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti;

-Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih;

- Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru
-Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom; - Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet, te često pjeva i svira;

-Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kuća; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) ; -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k,ao vrijednosti; -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom; - Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni - pjevanje u školskom horu/ zboru - sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa

-Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke, premetaljke rebusa; -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi, u porodici), -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju; -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika; - Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu;. -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti,

- Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. - Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe), jer zna da tako trena; -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici

-pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru; - imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente; - sviranje na metalofonu; - izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima; -upoznaju a-moll prirodni, harmonski

____________________
IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE

Izbor:
1. Šota, igra ili Anterija kolo,

i melodijski,

-Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu;

226

razlikuje. J. . Johan Sebastian Bach: 8. prikupljanje materijala i bilježenje.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). .Razlikuje izvođačke ansamble: solo. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. 3 u Gduru. W. . udaraljke. Brahms i Arabeska u C-duru op.Upoređuje note i njihova trajanja. . pamti i imenuje pojedine pjesme. . kombinuje (aranžmani). Richard Strauss. duhački. pomaže. Brandenburški koncert br. Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta. često traži da se djelo ponovno sluša. -primjenjuje ranije znanje na novu igru. zahtjevima muzičke igre. Antonio Vivaldi 10.izvodi zadanu koreografiju. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva.Određuje karakter djela. Uvertira iz opere Carmen. te ih stimulira direktnim učešćem u kolu. -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. narodni orkestar.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. triolu ''ta-te-ti''.Samostalno određuje karakter kompozicije . -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. -Razvija kreativnost. 2. seosko srpsko stanovništvo 4. (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. i četiri šesnaestine''ta-fa-te-fe''). . ___________________ ____ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. klavir. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . 46. 18. -pravilno izvodi igru odnosno kolo. -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti . (multikulturalnost) _______________________ . -Upućuje.gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva.pjevač ili soloinstrument.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. . Igra satova. Andante. 1. . igre i kola. Jasmin Osmić 2. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. Amilcare Ponchielli 11. (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara.donosi estetski sud o djelu. Hercegovački linđo. Valcer u As-duru.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno . samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . (IIV). -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. Varijacije za gudački kvartet. Neum Klek ili Paun pase. Robert Schumann 7.. -Samostalno izvodi zadane pokrete. udaraljke) . G. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). . tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. Mozart 9. . Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. Valcer i polka 1Dvije ritmičke vježbe koje rješavaju određene zadatke(triola i četverodjelna podjela vremenske jedinice)______________________ _ III.. klarinet.Brzo uočava i saopštava izvođača. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama).tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. op. Suita br.A. Igre iz Sarajevskog polja. komentira osobine djela. .Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju .Pronalaženje i zapisivanje brojalica. Vlado Milošević 4. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. Grieg 6. upoređuje. E.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. _____________________ __ ..(''ta-te'“.Predlaganje muzičke igre za priredbe. pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad. simfonijska poema. -Predlaže i izvodi pratnju. . trava raste. Bizet 5.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. Refleks za flautu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. . Tri burleske.Sposoban je da uz slušanje muzike i -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati. Introduction. Tako je govorio Zaratustra op.upoznaje instrumente narodnog orkestra.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. Julio Marić 3. uzima učešće u improvizaciji _____________________ _________________ .U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. I stav Allegro moderato.Uočava. 3. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda). -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu 227 . izvođače i kompozitore .Insistira da prisustvuje uživo na koncertima.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. . orkestar ili grupa -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. 30. dječije radne i kulturne navike. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. I stavak. _____________________ __ . sortiranje i izvođenje zaključaka. violinu.

posjeta školskoj priredbi i koncertima. u paru (dijalogom).Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. 12.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. muzika: Ranko Rihtman.Priprema. -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: .Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . XIV Rukovet.Razgovorom o muzici u okolini. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. muški (tenor-bas). instrumenata.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst . poštuje pravila ponašanja. . -Na muziku progovara likovno ili literarno. -Saradnja sa lokalnom zajednicom. . te oznake za crescendo i decrescendo. Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. ______________________ . tempo. 228 . mf. .Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. -Prepoznaje vokalno.timpani. ______________________ . kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice. . grupna.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela. S. . . 17. . I. S. Kanon (dječji hor) 15. kompozitora i njihova najpoznatija djela. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. . -Poznaje i pamti imena bh. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). orkestarskih instrumenta. mp.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14.razlikuje glasove: dječji.Izražava instrumentima razne ritmove iz života. Cherubini. Runolist. melodija. Na času pjevanja. .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju. austrijska narodna.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira. -Pisanje eseja o posjetama koncertima . individualna. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija. upoređuje. stihovi: Aleksa Šantić. .Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. .Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. . Čajkovski. što ih motiviše na učenje. . Richard Rogers) 13. f. .Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali.Prilikom slušanja muzike. mijenja. _____________________ . . hor/zbor . . pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio.Haydn. -poznavanje italijanskih oznaka za tempo. dodaje.Stvara kombinacijom riječi.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. improvizira i kombinuje instrumente. školi i okolini .Španski ples iz baleta «Labuđe jezero» P. Dječja simfonija ( sva tri stava) J. . instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. ženski ( sopran-alt ). pjeva Dragan Stojnić 16. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem.uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. posebno na koncertu.Slobodnija improvizacija kolektivna. .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. ritam. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište.Samostalno smišlja. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja _______ -Samostalno eksperimentiše.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. pokreta i likovnim izrazom.Prati ponašanje na koncertu. dinamiku. itd.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . istražuje.

-Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Sam uzima učešće u izradi kositma. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva .gdje je škola ___________________ ___ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. 229 . slika za scenu itd. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 230 .

U ovom ciklusu. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. folklor). (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. školska sportska društva). (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. (3) sigurnost učenika. b) sport za sportiste. sportsku rekreaciju. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. zbog toga je potrebno da škola. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. eventualno. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. materijalnih i prostornih uvjeta. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. sportski ples. rekreativnim i. c) umjetnički sadržaji (ples. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja.Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . a uključivanje učenika je dobrovoljno. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. zajedno sa društvenim subjektima. (6) razumije. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. Po svojoj koncepciji. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. kinezio-terapijskim aktivnostima. Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. 231 . U tom kontekstu.

Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. alkohola. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora. Obrazovni x x x x 2. različitim varijante premeta u stranu. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. njihu na prečci. te funkciju krvožilnog. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. alkohola.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. te funkciju krvožilnog. dišnog i koštano-zglobnog sistema.Osnovna motorička zanja x x x x x x x 232 . Trčanja: . te koordinacije i gibljivosti. Bacanja: . saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama.Ciljevi.Njih na prečci . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja. premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º. te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. upiranja i penjanja: .Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . Višenja..Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) .Trčanje na 20 m „leteći“ 2. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine. Kolutanja: .Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 3. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. Skakanja: .Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada.Različite varijante premeta u stranu . Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam.

Snaga: .. 3. Borilačke strukture: . I 8. 5. 2.Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7.1.Odbrambeni stav i kretanje u odbrani .Gibljivost: 2. koreografiji aerobike..Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) . kontranapadu . ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak.Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) . Ritmičke i plesne strukture: .Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama .. okretima.završna akcija.Mini odbojka 4:4 Nogomet: . nogomet tehnici ubacivanja lopte u igru rukama.košarkaški dvokorak (*) . odbojka .Kontranapad . napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”. mini odbojci 4:4.. a shodno potrebama učenika Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. disco fox-u. „mačjem“ skoku na niskoj gredi. Motoričke sposobnosti x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru.Oduzimanje lopte presjecanjem (*) . Igre: Rukomet: .Ravnoteža: .Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije .. oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja. 7.Dizanje lopte visoko na krajeve mreže . skokovima sa spravom po izboru..Brzina: . te koordinacije i i mogućnostima škole i okoline gibljivosti.„Mačji“ skok na niskoj gredi 7.. pojedinačnom i grupnom protunapadu. kao drugi kineziološki pokreta.2..završna akcija Odbojka: .Skokovi sa spravom po izboru .dizanju lopte visoko na krajeve mreže.. usprav kroz čučanj 6. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije. Odgovarajući sadržaji iz: 1. 6. saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º .Engleski valcer (*) .Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: .Okreti . sadržaji. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek.Premasi odnožno na dvovisinskom razboju.Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º. x x x x x x 233 .odbrambenom stavu i kretanju u odbrani. Antropološki 1. košarka .Valovite kretnje rukama i tijelom ..šutu s pozicija krila i kružnog napadača. valovitim kretnjama rukama i tijelom. složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. Koreografija aerobike 8.Disco fox .Koordinacija: . Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih 4. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .

Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Uspješno kontrolira agresivnost u igri. Funkcionalne sposobnosti: 3. Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema. gibljivosti i ravnoteže. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. x x x x x x x x x x x x x x x x x x 234 . te poboljšava posturu. Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage.. Aktivno. odnosno pravilan uspravni položaj tijela. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova.Preciznost: 2. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima. brzine. koordinacije. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih 5. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. Uljudno se ponaša na satu i u školi.

Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada.. koja se susreću u sportskim igrama. Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. koja su bitno obilježje tzv.. (c) kompleksna motorička znanja. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha).. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. rukomet. ritmičke gimnastike. skokova u vodu i dr. kružno-intervalni metod. sa dosta slobode. Na toj osnovi. 235 . potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. plivanja. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. karate i dr. koje osigurava optimalne psihološke. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. borilačkih aktivnosti. (b) aciklična motorička znanja. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. podstiču razvoj ličnosti učenika. repetitivne. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. ravnoteže. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. metod stanica. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. preciznosti. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. targent-trening i sl. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. što učenici teško prihvaćaju. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. kao što su nogomet. Društveni zahtjevi. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. fleksibilnosti. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičkometodički postupak nastavnika. brzine. košarka i dr. sprava. hrvanje. kao što su boks. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. daklen ciklična i aciklična. dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. judo. u prvom redu. statičke snage i dinamometrijske sile. eksplozivne. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. odnosno. biciklizma i dr. što se.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful