BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA TUZLA KANTON Ministry of education, science, culture and sports

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

110

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI GODIŠNJI SEDMIČNI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 35

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija /Zemljopis Historija /Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička /Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj Religijska kultura/Vjeronauka

111

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

112

Akvarel S. Pavlović. P. šaljiva. Dizdar. Cesarić. Dažd N. Sijarić. Sidran: San o Bašeskiji Epika Ć. Ilić. teksta Određuje pokretače radnje. Sadako hoće živjeti R. Poslije djetinjstva A. inverziju. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Z. Komanči (odlomak iz pustolovnog romana) Grmljavina stada) A. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni historijski romani Fantastična pripovijest i Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž.Grey. Kišević. James Cook 2 2 2 Granične književne vrste: Uočava glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti 113 . Ujević. Voćka poslije kiše T. Humo. opkoračenjestanka u opkoračenju.Bašeskija. Zapis o zemlji E. Nešto važno da ti kažem Nerkesi. zaustavljanje fabule Lik-psihološkoetička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji. upotrebljava ih u vlastitome tekstu Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 Epika Fabulapokretači fabule. deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojnoobrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne. Egziperi.Mali princ (odlomak) M. Trifunović. Antić. Pjesma o peru M.M. Ćorović. Čehov. Čistač obuće Broj sati Književnoteorijski pojmovi Ritamintonacija.NPP ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE ŠKOLE Književni tekstovi Lirika D. inverzija. Jesenjin. Sarajevski ljetopis (odlomak) N. Lampa na prozoru H. U poznu jesen D. Ibrahimbegov ćošak A. Šop. sredstva zaustavljanja radnje Razumije. domoljubne i šaljive pjesme Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. kontrast Vrste -pejsažna. Pjesma o keruši V. Vanjka K. Bakine naočari M. Čukovski. stanka. Hrt (odlomak) S. Bruckner.

balada) Odlomak drame Hasanaginica M. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Ogrizovića Narodna romansa ( izbor) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) izbor ljetopis. Dnevnik Ane Frank 114 . Šehović. Sekulić. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11. Egziperi: Mali princ 4. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 7. Jazavac pred sudom (odlomak) F. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 13. likovi Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 9 Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9.(odlomak) I. Alija H.Mark Tven: Kraljević i prosjak 12. dnevnik 2 2 2 Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Uočava razliku između ljetopisa. putopisa i dnevnika Uočava glavne značajke drame: dijalog. Kočić. Oslo pod snijegom (odlomak) P. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. Zijo Dizdarević Pripovijetke ili Teme Nafije Sarajlić 5. putopis. putopisa i dnevnika Uočava razliku između drame i drugih književnih vrsta 2 2 2 1 2 Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karakteristike usmene književnosti 2 LEKTIRA ZA SEDMI RAZRED: 1.. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 6. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. Nenad Radanović:Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Branka Primorac:Maturalac 8.

god. proširenog) ne. sprezanje/ 1 +1+1 konjugacija. prezent pomoćnih glagola Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu premamorfološkim 115 . za) značenja riječi Uočiti da možemo preoblikovati uređenje česticama Razlikovanje glagola po rečenično značenju Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. kraju. doista. Razlikovanje temeljnog (osnovnog) Prepoznaje osnovne čestice značenja od prenesenog (da. (dopunskog. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju pridjevi i 2 tvoriti Pravilno glagolske pridjeve Prezent.46 SATI Odgojnoobrazovni Minimalni ishodi učenja Broj časova ciljevi Uočavati nenaglašene Pravilno pisanje i izgovor riječi i pravilno ih nenaglasnica/atoničkih čitati u izgovornim riječi cjelinama Maksimalni učenja ishodi Naglašene i nenaglašene 1 riječi (naglasne cjeline) Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Riječi za imenovanje 2 pripadnosti mjestu. Razlikovanje glagola po neprijelazne i predmetu radnje povratne glagole Razlikovati svršene nesvršene glagole Prepoznati infinitiv njegove završetke Prepoznati i glagolske pridjeve i Razlikovanje glagola po vidu Glagoli po vidu 1+1 Infinitiv osnova i završeci) Glagolski glagolska imenica (infinitivna 1 i Razumije ulogu infinitiva u Razumije ulogu tvorbi infinitiva u dopuni glagolskih oblika glagola upotrebljava Uočava glasovne promjene u gl. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. sigurno) Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne.Programski zahtjevi RJEČNIK I GRAMATIKA . li. naravno. te riječi iz zavičaja primjerima. zemlji – narodu Temeljno i preneseno 1 značenje riječi Uočavati riječi koje Uočava preneseno značenje Razlikuje književne i pripadaju familijarnoj riječi na jednostavnim neknjiževne riječi leksici. neprave i uzajamno povratne Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Čestice ili riječce 1 (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI 1+1 Riječi s konjugacijom (ponavljanje) Razlikovanje glagola po značenju Glagolski oblik/osoba i broj 1 Prepoznavati glagolski Razlikovanje glagola po oblik/osobu i broj predmetu radnje i po vidu u rečenici Glagoli radnje po predmetu 1 Razlikovati prijelazne.

imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. Samostalno spreže glagole u futuru I. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Izricanje futurom budućnosti 1 + 1 Prepoznati. priloga u rečenici Sistematizacija znanja o 1 glagolskim oblicima REČENICA Jednostavna proširena rečenica 1 1+1 Razvrstava glagolske Zna razliku između ličnih i Uočava službu oblike na proste i složene. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Izricanje prošlosti 3 + 1 aoristom. neličnih te prostih i složenih glagolskih oblika u lične i nelične oblika rečenici i zna tvorbu Vrste rečenica po značenju Prepoznaje vrste rečenica i sastavu Prepoznaje imenski predikat u rečenici Uočiti značenje. imperfektom i pluskvamperfektom Može zamjenjivati aorist. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed. u značenje i tvorbu drugi te njihovu tvorbu govorenju i pisanju kondicionala II. tvorbu i Upotrebljava gl. i službu Prepoznaje imenski Uočava da glagoli riječi u rečenici predikat. Glagolski prilozi 2 +1 Uočiti značenje. jed. l.glagola Perfekt 1 +1 obilježjima (osoba i broj) i jotaciju u prezentu futurski Prepoznati perfekt i Prikladno upotrebljava Uočava razumjeti njegovo perfekt u perfekt osnovno značenje govorenju i pisanju Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prepoznavanje aorista imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika i Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. priloge u službu u rečenici govorenju i pisanju Objašnjava službu gl. razlikovati. molbu i zabranu Izricanje zapovijedi i 1 molbe imperativom Kondicional I i II 2 Prepoznati i razlikovati Pravilno koristi kondicional Uočava i razumije kondicional prvi i I. i II. dodatke otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikovati predikat od imenski Prepoznaje imenski predikat Predikat – imenski i 1 glagolski 116 . subjekat.

1 čas REČENICA. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u Prepoznaje objekt u rečenici rečenici.1 čas GLAGOLSKI OBLICI ( infinitiv. 1 Primjenjivati i uočavati Uočava priložne oznake priložnu oznaku uzroka.2 časa GLAGOLI ( glagolski vid.1 čas GLAGOLSKI OBLICI . temeljno i preneseno značenje riječi.1 čas GLAGOLSKI NAČINI I GL. Uočava historijske periode (književnog) jezika do sociološkog. indirektni objekt Uočavanje u tekstu Razlikovati pridjevni imenički atribut i Prepoznaje apoziciju atribut Objekt (direktni i indirektni) Objekt i odredbe averbijalne 1 Atribut: pridjevni atribut 1 i imenički atribut i Razlikuje pridjevni i imenički atribut Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa i Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Apozicija (pojam) 1 Prepoznati apoziciju Prepoznaje apoziciju atribut Atribut. hrvatski i srpski jezik NAPOMENA: Časovi za ponavljanje i utvrđivanje gradiva: RJEČNIK ( naglasnice.glagolskog predikata Vrste predikata Priložne rečenici (uzrok. riječce . priloga u rečenici Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata količina.sistemaztizacija. stoljeća identiteta u razvoju jezika (književnog jezika) -Bosanski. društvo) oznake 2 u 1 Uočavanje u tekstu Razlikuje glagolski i menski Prepoznaje složeni predikat glagolski predikat Objašnjava službu gl.5 časova 117 . Razlikovati Razlikuje direktni i direktni i indirektni objekt. prezent) 2 časa GLAGOLSKI OBLICI ZA PROŠLOST . lingivstičkog u razvoju standardnog 19.REČENIČNI DIJELOVI . PRILOZI .1 čas FUTUR I i II . prijelaznost ) . apozicija Složena rečenica 1 1+1 Uočavanje u tekstu Pojam složene rečenice Uočava više predikata u Razlikuje složenoj rečenici zavisnosloženu od nezavisnosložene rečenice Razlikuje i navodi glavne osobenosti u razvoju standardnog (književnog jezika) Razvoj standardnog 2 Prepoznavanje kulturnog.

uticaj društvene sredine na lik Redoslijed pojedinosti u dinamičnom opisu. imenica i pridjeva.rečenična intonacija.usmjereno čitanje Dvije pravopisne vježbe 1 1 PISANJE Dva školska pismena zadatka 2 2 118 . vizuelni i akustični elementi.KULTURA IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Pričanje događaja retrospektivnim slijedom izlaganja Pričanje doživljaja retrospektivmim slijedom izlaganja Pričanje događaja uz upotrebu opisa pejzaža Pričanje doživljaja uz upotrebu opisa lika Odgojno-obrazovni ciljevi Broj časova 1+1+1 Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama. PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 1+1+1 DESKRIPCIJA DESKRIPCIJA Opis portreta Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Vanjski i unutrašnji portret.funkcija glagola u opisu Služiti se govornim vrednotama:rečenični naglasak.uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje.boja.Uočavanje stilske funkcije glagola.visina i jačina glasa 1+1+1 1+1+1 ČITANJE I SLUŠANJE Interpretativno čitanje lirskih.osjećanja i postupci lika. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja:u sebi.

parkovi) Pravilno pisati i govoriti povratne glagole(smijati se.jd.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS ZA 7.r.ć.ulice.dijelova naselja..pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe(se) uz povratne glagole.trgovi.trgova i ulica.).nabrajanje rečeničnih dijelova.čija osnova završava na – je(htjeti.pisanih vokativa.šaliti se.oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica(zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici(odvajanje apozicije.dijelovi sela.r.živjeti.jd..) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju 1 1 1 Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene(č.-ije u gl. pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagole Pisanje infinitiva i radnog glagolskog pridjeva(m.pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati radni glagolski pridjev u m.-je.nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika(apostrofa) i točke/tačke sa zarezom 1 1 1 Prepoznati i pravilno pisati izostavnik i točku sa zarezom 1 119 .RAZRED Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva.smjeti..) Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja(gradske četvrti..

sce sredstva u predstavi nografija.MEDIJSKA KULTURA Filmska izražajna sredstva Kadar. RAZRED Književnost.kostimografija (scenografija.43+ 8x2 lektire: 59 časova Jezik: 46 časova Kultura uzražavanja: 24 časa Pravopis i pravogovor: 7 časova Medijska kultura: 4 časa Ukupno: 140 časova 120 . plan Prepoznati izražajna sredstva u filmu.ugao snimanja.panorama) Filmska maska.kvadrat.scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva 1 Knjiga-film:Mark Tven:Kraljević i prosjak(igrani film) 1 Pozorišna izražajna Pozorišna i zražajna sredstva:govor.fabula sredstva stripa.pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma(statična kamera.vožnja.dinamična kamera. 1 rasvjeta) Izražajna sredstva stripa: Prepoznati izražajna crtež.kostimografija.uočiti sličnosti i razlike između prikazana kvadratima 1 filmskog kadra i kvadrata stripa(plan i ugao gledanja) NAPOMENA ZA 7.gluma.

hrvatski. srpskog jezika I književnosti. UČENICI S TEŠKOĆAMA Sastavljanje liste onoga u čemu je dijete uspješno predstavlja dobru osnovu za razvijanje strategije podrške i postavljanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva programa za svako dijete za koje se radi prilagođeni/individualni program. Za darovite učenike svaki nastavnik će na osnovu programa za nastavni predmet oblikovati poseban program u zavisnosti od potreba i mogućnosti učenika. rječnici. srpskog jezika mogu se razvijati interesi i potrebe učenika za istraživanjem jezika. recitovanju.lupe . Učenje čitanja i pisanja predstavlja veliki napor i izazov učenicima s poteškoćama usvajanja čitanja i pisanja.više vremena za pojedine aktivnosti na času . Učenicima sa ošećenjima vida treba obezbijediti: . a za učenike kod kojih je tip i stepen teškoće takav da ne mogu ovladati čak ni modifikovanim programom (koji sadrži minimalne programske zahtjeve nastavnog predmeta) treba uraditi individualni obrazovni plan. Prijedlozi za rad s učenicima s teškoćama u razvoju 1. višejezicni učenici. potrebno im je ponuditi i različite sadržaje iz bosanskog. Posebnosti u radu s učenicima s OŠTEĆENJIMA VIDA Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu.. Nastavni program za predmet Bosanski.obične ili specifične sveske sa jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti . učenici s teškoćama u razvoju. glumi. učenici kojima je neki drugi jezik maternji itd. te disleksičnim ili disgrafičnim učenicima.UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA Redovnu osnovnu školu pohađaju učenici sa različitim odgojno-obrazovnim potrebama . pravopisa. Čitanje i pisanje svrstava se među najvažnija sredstva za napredovanje učenika u obrazovanju.diktafon. Dodatnom nastavom iz bosanskog. hrvatskog.daroviti učenici. 121 . gramatike. srpski jezik i književnost strukturiran je od nastavnih područja koja se adekvatnim didaktičko-metodičkim postupcima mogu prilagoditi učenicima različitih obrazovnih sposobnosti. lično napredovanje i kvalitetniji život u zajednici. Osim otkrivanja i poticanja njihovih darovitosti. nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. mediji…) ili bave različitim projektima. u pisanju. dodatnim učenjem rječnika.meke olovke koje ostavljaju deblji trag ili flomastere odgovarajuće debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini . npr. Za učenike sa teškoćama treba uraditi prilagođeni program rada.udžbenike i pisani didaktički materijal na crnom tisku primjerene veličine slova .odgovarajuće osvjetljenje . Darovitim učenicima se može ponuditi da se obaveznim temama bave u većem obimu samostalno pronalazeći nastavnu građu (enciklopedije. U osnovnim školama postoje vannastavne aktivnosti koje potiču i razvijaju darovitost učenika. hrvatskog. DAROVITI UČENICI Darovitost učenika može biti različita.

Programski sadržaji se prilagođavaju učenikovim mogućnostima tako da. tišim i laganijim tempom . neposrednim prirodnim kontaktom itd. jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje učenik mora naučiti u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica.osigurati primjereno radno mjesto . . 4. 3.obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom. dodirne kod obrade novih sadržaja. a zatim posegnuti za pisanjem.tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu. slika. smirenim.podsticati grupne oblike rada .2.učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti. Posebnosti pisanja: . filma. Posebnosti u radu s učenicima S OŠTEĆENJEM SLUHA Uz akustični hendikep pojavljuju se i sekundarni poremećaji u govoru.brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka .češće primjenjivati pismene ispite znanja. Posebnosti u radu s učenicima S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA Uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme i pomoć u kretanju. pravilo. 122 . Posebnosti u radu s učenicima S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU Prilagodbe u radu za učenike s POREMEĆAJIMA GOVORA: . a govorne vježbe su od velikog značaja. stalno provjeravati je li učenik razumio sadržaj. odnosno na mjestu odakle može i lakše ostvarivati vizuelni kontakt s nastavnikom (u ovisnosti od rasporeda sjedenja i oblika rada). koristiti prerađene.ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji . služiti se individualiziranim nastavnim listićima. Učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda. pojmove i definicije i po potrebi dati dodatna objašnjenja. U komunikaciji sa učenikom treba postavljati kratka. koristiti mnogo konkretnih primjera zadavati manji broj zadataka rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski uputiti učenika u tehnike bržega zapamćivanja te da uči uz pomoć mapa uma koje će samostalno izrađivati. U komunikaciju sa učenicima koji imaju oštećenje sluha neophodno je obratiti pažnju na jasno i razumljivo govorenje i ujednačenu brzinu izgovora. . Prilagodbe u radu za učenike s JEZIČNIM I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU: predvidjeti duže razdoblje za usvajanje leksičkih i gramatičkih pojmova koristiti različite vrste podražaja – vidne. često provjeravati razumijevanje. dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja.. jednostavna pitanja.. U realizaciji nastavnog časa i planiranju didaktičko-metodičkih postupaka poželjno je motivaciju temeljiti na iskustvu učenika ili iskustvo stvoriti na temelju slika. sažete. primjer. pitanja zapisati na tabli ili nastavnom listiću..ne oponašati učenika niti dopustiti drugima da to čine . Posebnosti se uglavnom odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku. slušne.fiksiranje papira za pisanje ili sveske za radnu podlogu.

. .- pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika ili koristiti samo usmeno provjeravanje kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (učeniku se mogu u diktafon izdiktirati obaveze za rad kod kuće. Posebnosti u radu s učenicima SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA Programski sadržaji prilgođavaju se mogućnostima učenika i primjereni su njegovim sposobnostima.primjenjivati adekvatne. . vježbi i ponavljanja.vršiti češće provjere kraćih. U planiranju rada sa ovim učenicima nepohodno je sistematski i kontinuirano: . . manjih nastavnih cjelina (usmeno ili pismeno.omogućavati sticanje znanja kroz igru .poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti . ovisno o tome koji način provjere znanja je učeniku lakši).bitne činjenice i sl. individualizirane nastavne listiće i različite didaktičke igre .) 5.izrađivati sredstva koja učeniku omogućuju postepeno perceptivno spoznavanje apstraktnih sadržaja (originalan didaktički materijal) . 123 .učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz više objašnjenja.pojednostaviti sadržaja uz povezivanje s potrebama i iskustvima iz svakodnevnoga života učenika.koristiti različite edukativne kompjuterske igre.davati učeniku dodatno vrijeme za rješavanje zadataka .sadržaje teorijskoga tipa sažeti isticanjem bitnoga.

STRANI JEZIK ENGLESKI (prvi i drugi) NJEMAČKI (prvi i drugi) () 124 .

1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje 125 .1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. kratka pisma. pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. natpisi na javnim mjestima. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. * A1. poruke. u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati.3* i djelimično nivoa A2. na pošti. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe. vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu.3 za sve četiri jezičke vještina i A2. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. jelovnici.ENGLESKI JEZIK (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.

npr.koristiti javne usluge (npr. .rješavanjem zadataka višestrukog izbora . description of glagola climate.izražavati: . (a) Životni uvjeti. razred Osnovna škola 7 godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Funkcije i vještine Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi . . npr.određenih riječi. nothing) people.posvojne pridjeve preparing meals.pokazne pridjeve: this (girl).ljude . vezane za zadane teme i niječni. culinary art (boy).članove : a. any. these.Slobodno vrijeme. many. seasons of the year. Imenice: . one’s) područja i druge zemlje. Past Continuous particular weather. poštu.NASTAVNI PLAN I PROGRAM Stupanj /razina 7. sports and games Present Continuous . npr. .nepravilnu usporedbu pridjeva rječnik.upitne (who. what. pets.davati specifične obavijesti .recitiranjem recitacija i pjesama rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih/netačnih tvrdnji .pravilnu/nepravilnu množinu .sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. supermarket. . outings itd. whose) . fraza i rečenica . prošireniji rječnik.svakodnevne aktivnosti . npr. . these (girls). those) . hers. some.popunjavanjem praznina b) ČITANJE I REAGIRANJE Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: . osnovni . his. people .opisivati: .pridjeve neodređene količine i broja.Opisne pridjeve vezane za zadane transport itd. učenici će naučiti koristiti: Going to -oblik Glagole be. zdrava ishrana. Future Simple Present Continuous za izražavanje Osim stalne nadogradnje svog budućnosti rječnika. aerodrom) .kratke opise ljudi. dirty 126 . prošireniji Present Simple rječnik. Gramatika Vokabular Funkcio nalno osnovno znanje Učenici će ponavljati ili učiti nove Učenici će ponavljati ili učiti: riječi vezane za zadane teme.prepričavanjem kratkih tekstova . climate. itd. Afikse. names of some meals. some extra. those (boys) .Determinatore . npr. the.prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova . npr. working conditions. željeznički kolodvor.igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: .posvojne(mine. teme . prošireniji rječnik. ordering or serving . employment.Zdravlje.Vrijeme i godišnja doba. Past Simple pravilnih i nepravilnih prošireniji rječnik.slaganje i neslaganje vezano za zadate teme . geography. (a) litle possessions. its. događaja. much. what.odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika .izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: . Zamjenice: school curriculum. mjesta . something. all.diktate . npr. few. which. nobody. osnovni rječnik. predmete.Škola.pokazne (this.tačnih/netačnih tvrdnji . npr.Moja zemlja.predmete . which.osobne (padež subjekta i objekta) curricular activities .Svijet životinja. npr. dopunjavanjem nedovršenih rečenica PRODUKCIJA a) GOVORENJE Učenici će: . whose unemployment. npr.yours. that. climate.upitne pridjeve. upitni) gramatiku. ours.osobe.ispravljanjem pogrešaka. telefon.sastavljati dijaloge . npr.Zemlje engleskog govornog theirs.brojive i nebrojive family gatherings . expensive. anything.označavanjem: . zero rječnik. that a meal in a restaurant.odgovaranjem na pitanja . an. . rječnik. nešto prošireniji . predmeta. osnovni .prošle i sadašnje događaje -uspoređivati .Obitelj.spajanjem stubaca A i B .neodređene (somebody. social customs itd. npr.govoriti o prošlim događajima i aktivnostima . Pridjeve . have/have got (potvrdni. osnovni rječnik. domestic and wild Brojeve: redne: 1-100 animals Glagole: . geography. anybody.sudjelovati u razgovorima na zadane teme .

would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način. school choir.pisma dopisnom prijatelju itd.could. will. dirty-clean. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi. vezane za zadane teme. .Red riječi (red riječi tipične rečenice) Antonime. ask-answer. . npr.redati riječi u rečenice Modalne glagole: can . npr.rečenice ( prvi tip) . have to. crylaugh Složenice. selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 127 . Rečenice: . orange juice Kolokacije.If.mjesta itd. guitar lessons. discuss a subject. vezane za zadane teme. because itd. care about us itd. or. vezane za zadane teme. may.Vremenske rečenice . walk a dog. npr. but. must. sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and.

koriste informacione tehnologije kod učenja jezika . edukacije. na ono što učenike interesuje itd. navike drugih ljudi itd. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. kao što je parafraziranje .Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . načina življenja a u okviru datih tema. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd.Naučiti da poštuju tradiciju.koriste samostalno udžbenike.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik . uz punu slobodu 128 . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. podstiče kreativnost. estetske i intelektualne sposobnosti. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu.koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. i njegovim doživljajima i uzrastom. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. komunikaciji. mijenjati metode rada . ako je potrebno. . .Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. običaje. rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče .INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. te razvija njegove kulturološke. a u okviru datih tema. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. slobodnog vremena učenika.

značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. oglasa.podsticanje inicijative učenika . U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. izvještaja. koliko je to moguće. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima.dinamičnost i krativnost .stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje .podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. raznovrsniji i pristupačniji. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Preporučuju se: . Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. ritma i dramatizacije .unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata . precizna uputstva. ulogu igra i kreativnost izražavanja.analiziranje teškoća u procesu učenja . uz pohvalu za aktivno učešće. koristi odgovarajuća leksika. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.upotreba savremenih tehničkih sredstava .obogaćivanje nastave elementima igre. 129 . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. popunjavanje formulara. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada . jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). na prikladan način ukazati na greške. izbor i prilagođenost teme. Naravno. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. SMS ili e-mail poruka itd. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. pisanje prema modelu. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. određene pojedinačne informacije. već mu nakon toga. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. kao što su pisanje pisama. Sredstva. za uočavanje pojedinih detalja itd. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. da bi im bili što atraktivniji. govora.neverbalnog i verbalnog izražavanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. čitanja i pisanja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika.

matematike. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. kontrolnih zadataka. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. pismenih vježbi. umjetnosti. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. . Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.upoznavati različite kulture i tradicije. biologije. Interkulturalne vještine Učenici će: . 130 . Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. u svakom polugodištu po jedna. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije.

this (girl). that (boy). weather (rainy. friends itd. rake.zero .: ponavljanjem riječi. dovršavanjem rečenica.članove: a/an. npr.upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . these.Upitne (who. what. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. those (boys) . watering can). these (girls). fire) • Škola (school premises. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. swimming pool).postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje. buying some vegetables and fruit).Prisvojne (mine. kao npr.ENGLESKI JEZIK (DRUGI STRANI JEZIK) – 2 SATA SEDMIČNO – 70 SATI GODIŠNJE Stupanj Teme Porodica Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: . povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. school subjects.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) Životinje Praznici . much. something…) Pridjeve: .izraziti na vrlo jednostavan način: 1) neverbalno.tražiti i davati informacije . izvršavanjem uputa i naređenja. odrična. narodi . 2) verbalno. which. some gardening tools (spade. • Slobodno vrijeme . whose) . those) .slušati očekujući da čuju određenu informaciju . b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.Determinatore.neka raspoloženja i stanja . many. my clothes. sunny…) in the garden.Lične (padež subjekta i objekta) . seasons of the year.: izvršavanjem uputa i naređenja. the.brojive. gym.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. in the country (camping. some musical 7.at the park (slide. that. outings. lunch box. ispunjavanjem tabela i križaljki. (vegetable/flower garden). tent. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. aunt.obraćati se ljudima . anybody. .ljude i predmete . zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. upitna forma) Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.pokazne pridjeve. popunjavanjem 131 . all) . yours…) . kupovina (at the supermarket.predstaviti sebe i druge Svakodne vni život 2. godina učenja engleskog jezika .Neodređene (somebody.locirati ljude i predmete . swing.100 Glagole: Present Simple (potvrdna. grandfather. odnosno negativne ili netačne odgovore. usebi ili naglas. . • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother. whose) . i reagirati Škola . npr.Pokazne (this. jump rope). odrična. any. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd. razred Osnovna škola a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. extracurricular activities.trenutnu aktivnost .identificirati ljude i predmete . označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. npr. which.prisvojne pridjeve.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . nobody.pridjeve neodređene količine i broja (some.opisivati: .Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1. furniture. going out (library. entertainment • Okruženje. uncle. nebrojive . pupils’ things. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima.upitne pridjeve (what. visiting relatives. upitna forma) Present Continuous (potvrdna.

) . skraćenice za dane u sedmici i mjesece .. odrična. upitnoj i zapovjednoj rečenici . pets (osnovni vokabular) • Praznici . do) Priloge (najčešće): .prepisivati kratke tekstove . at Rečenice: . John’s book.mjesto . west) .prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu .. najčešće (a.sposobnost i dopuštanje (can.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. on.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . on. east.Skraćenice. povezivanjem riječi u stupcima A i B. basketball.vrijeme: in.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports.. zanimanje i oduševljenje za nešto. p. pen-friend) . redati riječi u smisaone rečenice .pisati po diktatu .m.pisati kratke sastave na poznate teme itd. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: .m. in front of) . odrična. his house etc.igrati uloge .ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze. upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have. Glagole: be. nedopadanje.posjedovanje (have.emocije: slaganje.There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • instruments…) Zemlje i oblasti.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s.znanje i neznanje . odričnoj.izviniti se i prihvatiti izvinjenje praznina. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. opisivanjem predmeta. may (potvrdna. be.: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima. swimmingpool. zahvalnost . razočarenje. up – down.Složenice u vezi sa datim temama ( football. quickly) Prijedloge: . dopadanje.vrijeme .sugerirati neku akciju (Let’s …) . UK.davati upute i naređenja .učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . right.smjer (left.slaganje i neslaganje . make a phone call) 132 .Osnovni red riječi u potvrdnoj. neslaganje. iznenađenje. npr. hot – cold . to do homework. prepričavanjem kraćih tekstove.mjesto (in.način (slowly.dovršavati rečenice . upitna forma) Modalne glagole: can. domestic. wild animals. behind. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . under. have got.ispunjavati tabele/križaljke . b) PISANJE: Učenici će: .pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi . their culture (osnovni vokabular) • Životinje. 2) verbalno. -ing) . pjevati i igrati jezične igre itd.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular.recitirati. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. peoples. USA. zadovoljstvo. situacije ili aktivnosti itd. have/have got (potvrdna. may) .

kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.: . pokret glavom kad se želi reći da/ne itd. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. i njegovim doživljajima i uzrastom. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. oblikovanje itd. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Preporučuju se: .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . estetske i intelektualne sposobnosti. npr. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. podstiče kreativnost.kroz crtanje. koji se razlikuje od kulture do kulture. ples) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . (Likovno obrazovanje) . razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika. Shodno tome. ili Dobar dan i Good day) .dinamičnost i krativnost 133 . Sredstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. npr. slikanje. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol).upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.uzvike (npr. te razvija njegove kulturološke. .govor tijelom. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. itd. ispusti nešto ili pogriješi.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . Oops! kada neko padne. Ovo može podrazumijevati: .: Dobar dan i Good morning/afternoon. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta.

Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. čitanja i pisanja. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. govora. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. koliko je to moguće. već mu nakon toga. na prikladan način ukazati na greške. 134 . raznovrsniji i pristupačniji. SMS ili e-mail poruka itd.- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. oglasa. poštuju gramatička i sintaksička pravila. precizna uputstva. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. izbor i prilagođenost teme. popunjavanje formulara. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. određene pojedinačne informacije. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). biologije. pisanje prema modelu. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. koristi odgovarajuća leksika. izvještaja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. umjetnosti. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. uz pohvalu za aktivno učešće. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. kao što su pisanje pisama. za uočavanje pojedinih detalja itd. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. da bi im bili što atraktivniji. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. matematike. optimalan period za razmišljanje i pripremanje.

kontrolnih zadataka. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. 135 . Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Interkulturalne vještine Učenici će: . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.upoznavati različite kulture i tradicije.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. . Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. u svakom polugodištu po jedna. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. pismenih vježbi.

Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. naučenih izraza. Govor 136 . č esto mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma.NJEMAČKI JEZIK (prvi strani jezik)-2 sata sedmično . Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Može razgovarati na zadanu temu. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. kratke informacije o nekoj osobi. nešto produženog razgovora. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. čime se bavi. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. druge ljude. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatič kim strukturama. U svakodnevnim tekstovima (npr. Učenik zna opisati porodicu.70 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemač kog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. oglasi. jelovnici.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i prič a. poslu. vlastito porijeklo. porodici. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. još uvijek se primjećuje strani naglasak. izobrazbu. Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. pravi č esto greške i kod veoma jednostavnog. koji govore o svakodnevnom životu. bližoj okolini). Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda rije či te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. prospekti.3 i djelimič no nivoa A2.

6. igra u parku. muzej. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. 3. sport. 2. odlazak na izlet. posjeta prijatelju. lične podatke. 7. hobi… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 137 . Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. 8. jednostavan diktat). 5. 4. Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. pozorište.Pisanje Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešć e riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reć i). PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.

.. Ich habe kein Haustier.popunjavanja tabela i sl. . i 3. muzej Wann beginnt die Vorstellung?.pridruživanja slike tekstu... . dir. Mein Lieblingstier ist. licu množine (euer.. : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. . npr.razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima. Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?). Ich möchte lieber eine Cola. . .. Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari.napisati sasvim jednostavna saopćenja. -pisati jednostavne poštanske karte ili email. Mein Vogel kann. . die Zirkusnummer. GOVOR: Učenici će: .popunjavanjem tabela.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitan ja ili pitan ja koja su čuli sa kasetofona i sl. -Odlazak u kino. Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir. .zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o m jestu i vremenu (npr. .jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne.. .pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. Möchtest du etwas trinken?... aber sie gefällt mir.der Mutter helfen. .dopunjavanja teksta. ..razumjeti jednostavne pisane upute. pozorište.označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. aber ich habe genug Platz. posebno ako su ilustrovane.. putovanja i slično).odgovaranja na postavljena pitanja. ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet.rješavanjem zadataka višestrukog izbora.u programu kina odabrati film. . Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: . plan u čenja.popuniti jednostavne formulare podacim a o sebi.Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: . Wie geht es dir?) -Pokazna zamjen ica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere..čitati rečenice i kraće tekstove. . -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein. Mathe mag ich nicht. SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: ..in der Küche. 138 . Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . -Posjeta prijatelju Wie geht es d ir?..povezivanjem slike i slušanog teksta.. . . razumjeti mjesto i vrijeme.popunjavanjem praznina u tekstu. zahvaliti se. . .razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. der Krimi... Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial.. . Das Zimmer ist nicht groß.

pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.. dass wir am Freitag ins Kino gehen) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: . dijelove rečenice ili cijele rečenice.. frei haben . -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ .voditi dijaloge prema datoj skici. . . . die Clique treffen. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. Ball spielen .perfekt slabih glagola Brojevi: .. oder 139 .prijedloge sa dativom Veznike: -und.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.igrati uloge.postavljati jednostavna pitanja. aber. -Vikend richtig ausschlafen. -Odlazak na izlet einen Ausflug machen. .. Was kostet. Ja/Nein-Fragen) .. zu Hause bleiben.?...redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: .nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten.preterit glagola sein i haben .glavna rečenica (izjavna. -Zavisnosložene rečenice sa veznicima ''weil'' i ''dass'' (Er kommt nicht in die Schule. . upitna (W-Fragen. -rekonstruisati riječi i rečenice. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje).. PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. weil er krank ist) (Der Lehrer sagt. etwas mitnehmen/vergessen. onda . ili. -dopunjavati izostavljene riječi.

Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoć i učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignu ća nauke o jeziku. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. obogaćivanje nastave elementima igre. ritma i dramatizacije. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. govora. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. analiziranje teškoća u procesu učenja. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. estetske i intelektualne sposobnosti. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. č itanja i pisanja. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. upotreba savremenih tehničkih sredstava. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. I na ovom nivou (sedma godina u čenja). podsticanje inicijative učenika. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Izmeđ u usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Sredstva. Prije svega. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. 140 . unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata.

za uočavanje pojedinih detalja itd. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. koristi odgovarajuća leksika. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. popunjavanje formulara. umjetnosti. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. matematike. već mu nakon toga. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema.Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. hrvatskog i drugih stranih jezika. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Cilj vještine č itanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. oglasa. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv nač in. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. na prikladan način ukazati na greške. određ ene pojedinačne informacije. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. raznovrsniji i pristupačniji. historije. Naravno. biologije. precizna uputstva. odnosno interdisciplinarnih projekata. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. srpskog. SMS ili e-mail poruka itd. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. uz pohvalu za aktivno učešće. pisanje prema modelu. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. srpskog. izvještaja. izbor i prilagođenost teme. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. 141 . koliko je to moguće.

Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. pismenih vježbi. . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Treba istać i da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.u čiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na nač in koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. 142 . Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice. u svakom polugodištu po jedna. Interkulturalne vještine Učenici će: . kontrolnih zadataka.upoznavati različite kulture i tradicije. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima.

3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Izgovara bez poteškoća poznate riječ i ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita č ak i kratke dijelove teksta. lične podatke. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno.NJEMAČKI JEZIK (drugi strani jezik) (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. u prodavnici). Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. koji govore o svakodnevnom životu. naučenih izraza. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. rutinskim događ anjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Govor Pisanje Znanje o jeziku 143 . Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. povremeno mu može zatrebati pomoć. jednostavan diktat). Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. vremenska prognoza).

Životinjski svijet 144 . Svakodnevni život 4. Škola (školski predmeti. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Ljetni raspust 2.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Stanovanje 8. raspored časova) 3. Odijevni predmeti 11. Život u porodici 5. Praznici 6. Moje okruženje 10. Odlazak u kupovinu 7.

. . zahlen. . . : -Ljetni raspust am Meer. .prezent glagola sa razdvojivim prefiksom .Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: .futur I -konstrukcija es gibt + akuzativ . npr. -odgovaranja na postavljena pitanja.. der Wunschzettel.. sprechen) -prezent modalnih glagola mögen. der Einkaufswagen. . Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.imenovati nastavne predmete. -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. Ich war mit meinen Eltern im Ausland. -popunjavanjem tabela. müssen.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova. poželjeti mu brzo ozdravljenje.izvinuti se. GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. -Praznici Frohe Weihnachten! d er Weihnachtsmann.opisati ljude i predmete.govoriti o trenutnoj aktivnosti. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. Was kostet. . -Stanovanje in der Stadtmitte.. -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. in der Wohnung. i 3.tražiti i nuditi pomoć. -Škola das Schuljahr. die Küche. Wann haben wir Deutsch? in d er ersten Stunde.preterit glagola sein i haben (1. -popunjavanja tabela i sl.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. im zweiten Stock. Deutsch. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. -tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavaju ći zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu. Mathe.. Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: .. -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. Deutsch finde ich super.napisati božićnu i novogodišnju čestitku.. 145 .imenovati odijevne predmete. .čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!).. onda. -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. wollen -prezent povratnih glagola . -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf.iskazati mišljen je o nečem (Ich finde es super!). -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i..?. . ..pitati nekog za zdravlje. -postavljati jednostavna pitanja. -Odlazak u kupovinu der Supermarkt.imenovati zgrade u gradu.sa članom u jednini u dativu (kao der Mutter helfen . . das Wohnzimmer. Gegen Mittag komme ich nach Hause. Geschenke. -popunjavanjem praznina u tekstu. ili.. .in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. im Haus. im Gebirge. jednostavne informacije i sl. Wie geht es dir?) nominativ (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / Welches u nominativu Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren. govoriti o svojim omiljenim predmetima. lice jednine) Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta. -dopunjavanja teksta. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora.

glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und .-igrati uloge.. aber.. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. -samostalno napisati kratki tekst (vođ eno pisanje). . Brojevi: . tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. estetske i intelektualne sposobnosti.. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu u čenja. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. hrvatskom jeziku. der Park. -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Ich finde die Jacke schön und modern. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. -voditi dijaloge prema datoj skici.. upitna (W-Fragen. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da uč enici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom.dopunjavati izostavljene riječi. srpskom. PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. Shodno tome. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje uč enikovih sposobnosti. im Bett liegen. didaktič ko-metodič ke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. dijelove rečenice ili cijele rečenice. einen Ausflug machen…. -rekonstruisati riječi i rečenice. oder -Ljudsko tijelo. Prije svega. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. -Moja okolina der Wald. uz punu slobodu 146 . -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. die Wiese.

obogaćivanje nastave elementima igre. . . Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. raznovrsniji i pristupačniji. koristi odgovarajuća leksika.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. oglasa. . . Naravno. govora. izbor i prilagođenost teme. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. izvještaja. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. određ ene pojedinačne informacije. koliko je to moguće. već mu nakon toga.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. za uočavanje pojedinih detalja itd. . SMS ili e-mail poruka itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja.neverbalnog i verbalnog izražavanja. uz pohvalu za aktivno učešće. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. . Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Preporučuju se: . .upotreba savremenih tehničkih sredstava. Sredstva. precizna uputstva. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. pisanje prema modelu.analiziranje teškoća u procesu učenja. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. . optimalan period za razmišljanje i pripremanje. popunjavanje formulara.dinamičnost i kreativnost. 147 . ritma i dramatizacije. na prikladan način ukazati na greške. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom uč enju jezika su raznoliki.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. č itanja i pisanja.podsticanje inicijative učenika.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji.

preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. odnosno interdisciplinarnih projekata. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. biologije. historije.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. hrvatskog i drugih stranih jezika. pismenih vježbi. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. matematike. kontrolnih zadataka. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. u svakom polugodištu po jedna. srpskog. umjetnosti. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti steč ena znanja iz geografije.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. srpskog. diktata (10-15 min. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. 148 . potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.

149 . 140 sati godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema.Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. kružnici i četverouglu. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva.) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. RAZRED (4 sata sedmično. dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. Naime. osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva.MATEMATIKA MATEMATIKA VII. Takodje. trouglu.

Uređenje u skupu cijelih brojeva.Apsolutna vrijednost racionalnog broja.Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj.Osnovne konstrukcije trougla. Zbir uglova trougla. Decimalni zapis razlomka. 750. Odnos stranica u trouglu. Svojstva paralelograma. TEMA – ČETVEROUGAO.Paralelogram. 1350).Uspoređivanje decimalnih brojeva.Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Kvadrat. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Jednakost uglova. 450. Romb. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja.Pridruživanje tačaka brojne b poluprave decimalnim brojevima. Brojevni izrazi. a Decimalni zapis racionalnog broja.Trapez. Uglovi sa normalnim kracima. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Podudarnost trouglova.Zaokruživanje decimalnih brojeva. Uzajamni položaj dvije kružnice.b e N ).Konstrukcije trapeza.Uglovi sa paralelnim kracima. Centralni i periferni ugao. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Suprotni brojevi.Konstrukcije paralelograma. Izometrijska preslikavanja.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Konstrukcija tangente kružnice.Uzajamni položaj prave i kružnice. 5. Pravougli trougao. Skup cijelih brojeva. Konstrukcije nekih uglova (600. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Brojevni izrazi. Površina trapeze.Odnos stranica i uglova u trouglu. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. Pozitivni i negativni racionalni brojevi.Uglovi četverougla. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU a (a. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika 2. Mjerenje površina. Pravougaonik. Simetrala duži i simetrala ugla. 4.Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. Uporedjivanje racionalnih brojeva. Pojam i svojstva. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q + (decimalni zapis).Vrste paralelograma. Konstrukcije deltoida. Svojstva trapeza.Opisana i upisana kružnica trougla. 1200. Srednja linija trapeza. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva.Deltoid.Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva. Vrste četverouglova. Obim trougla i četverougla.Uglovi trougla. Decimalni brojevi. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. Trougao.Površina trougla. Površina peralelograma.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. 150 . 3.

UČENIK ĆE: Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad. Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu. Samokontrole i kontrole drugih u radu. Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. Računanje obima i površine trougla i četverougla - OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). Rada. Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. analize i sinteze. O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. precizno i postupno. Samostalno sastavljanje zadataka. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. Planski pristupiti problemima i rješavati ih. Upoznavanje značajnih tačaka trougla. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Uspostavljanje grupne saradnje. ustrajno. Karakternim osobinama učenikove ličnosti. Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. Samostalnog otkrivanje novih činjenica. Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA - CILJEVI Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla. UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. 151 . Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla.

Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. Osobine množenja decimalnih brojeva. x+a>b. a-x>b. Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. 1. • • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par. Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. Računaju na • • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. a-x=b. ax+b=c. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. Skup cijelih brojeva. STAVOVI. a-x<b. (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina. Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. • • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. Upoređivanje decimalnih brojeva. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. (x-a)+b=c.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Decimalni brojevi. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. 152 . Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b. Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. tačnost. x-a=b. x-a>b. Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Suprotni brojevi. Množenje decimalnih brojeva . a:x=b. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. x-a<b. Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. urednost i sistematičnost.Apsolutna vrijednost cijelog broja. ax-b=c. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. vrše procjenu rješenja prije računanja. AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. a kod kuće rade domaće zadatke. PONAŠANJA • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. odgovornost za rad. Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. Zaokruživanje decimalnih brojeva. • • • • • • • • • 2. grupa). način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. Pridružuju cijele brojeve • • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. x:a=b. • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. • • • • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Dijeljenje decimalnih brojeva. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo.

Jasan osjećaj vlastitog • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke. • • • • • • • tačkama brojevne prave. Svojstva množenja racionalnih brojeva. Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. • • • • Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva.• • • • • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. vertikalno i horizontalno. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. • • svojstvima računskih operacija. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Motiviranost za individualni i rad u parovima. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru • • • • • • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. Oduzimanje cijelih brojeva. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika. 3. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice. Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Skup racionalnih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. Decimalni zapis racionalnog broja. • Razvijaju upornost. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija. Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku • i u obliku decimalnog broja. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. Razumiju i • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima. Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. Upoređuju zadane cijele brojeve. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. • • • različite načine. Dijeljenje cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • a b • a b • • i u decimalnom zapisu). Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. Rješavaju jednačine i • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke. • • • • • • • • • RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Predviđaju približan rezultat. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Množenje racionalnih brojeva (u obliku • • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih 153 . Sabiranje cijelih brojeva. pomoću brojne prave.

Osnovne konstrukcije trougla. • • zadataka u oblik jednačine i nejednačine. Vanjski uglovi trougla. • • • • • Prati predavanja nastavnika. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. Čitaju. • • analiziraju problemske zadatke. Elementi trougla. izrađuje programirani materijal za samostalno učenje. Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. uočava odnose među elementima.a b • i u decimalnom obliku). zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. usvajaju pojam rješenja jednačine. Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. Uglovi sa normalnim kracima. Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. 1350). Razvijanje sposobnosti posmatranja. Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. 450. zapažanje i zaključivanje. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. Razvijanje zapažanja posebnog i općeg. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima. zapažanja i logičkog mišljenja. Podudarnost trouglova. Aktivno posmatra. Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. Trougao. • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. Težište i orto centar trougla. Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. • • • Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). • • • • • • • • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. Odnos stranica u trouglu. • rješenja. mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. 4. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. 750. Osposobljavaju se za analitičko • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju. Konstrukcije uglova (600. crtanju i geometrijskim konstrukcijama. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. • • nejednačine u skupu racionalnih brojeva. dostignuća. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. 300. Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka. Izvode osnovne konstrukcije • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. • • • • • • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju 154 . Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla. Pravila podudarnosti. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Samostalno crta. 1200. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka. Odnos stranica i uglova u trouglu.

Vrste četverouglova. tačnost i preciznost u radu. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. konstruiraju i diskutuju rješenje). kvadrat. Svojstva trapeza. Uglovi četverougla. Paralelogram. kvadrat. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. • Pažljivo prati rad nastavnika. Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • Razvijanje radnih navika. Koriste pravilno matematičko izražavanje. 5. Pravougaonik. Svojstva paralelograma. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama.• • • • • Značajne tačke trougla. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih. Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. Mjerenje površina. Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma. Površina trapeze. pravilno piše i crta u svojoj teci. Konstrukcija tangente kružnice. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. Elementi četverougla. • • konstruktivnog zadatka. smisla za preciznost. Konstrukcija deltoida. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Srednja linija trapeza. nastavne plakate i dr. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. romb. završava izgrađivanje pojma četverougla. Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. Stiču vještinu korištenja pribor. upornost. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • 155 . Trapez. tačnost. Površina peralelograma. trapez i deltoid. Svojstva deltoida. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. kvadrat. romb. Obim trougla i četverougla. Uzajamni položaj dvije kružnice. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. Samostalno uočava i logički zaključuje. grafoskop. Površina trougla. analiziraju. Vrste paralelograma. • mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. ČETVEROUGAO. Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu. Konstrukcije paralelograma. Deltoid. Konstrukcije trapeza. Uzajamni položaj prave i kružnice. Centralni i periferijski ugao. Konstruktivno određuju značajne tačke trougla. • • Usvoje pojam četverougla i elemente. Opisana i upisana kružnica trougla • trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju.

• Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. kretanje udesno – ulijevo. • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). 2. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. dobitka – gubitka i dr.DIDAKTIČKO . • Provjeravati zakone komutacije. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. a zatim preći na proizvode od više faktora. 156 . računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. a zatim definirati skup cijelih brojeva. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika.METODIČKE NAPOMENE 1. • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. gore – dole. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva.. promjene vodostaja rijeke. • Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. dekadnom jedinicom. • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. • Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. 3. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. geografska dužina i širina itd). a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. nadmorske visine – dubine mora. • Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. razred). • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. izvodljivosti računskih operacija. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje.

Dokazati tvrdnju. Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi. odnosno dijeli negativnim brojem. Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. kvadrat i romb.OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. a za kvadrat samo jedan. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji.. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. 0 5. Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. deltoida. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. • • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata.. neposrednim mjerenjem i ogledom. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. 157 . Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. prave i kružnice i dvije kružnice). Upotrijebiti i grafoskop. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem. Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. Ponoviti podudarnost duži.. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. ne treba ih dokazivati. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. Dijeljenje. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. TEMA – ČETVEROUGAO. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata. trapeza.• • • • • • • • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. jednakost suprotnih uglova. Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). 4. susjedne stranice i uzastopni uglovi.

kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. 158 . uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. specifične komunikativne i radne vještine. vodeći računa o individualnim mogućnostima. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Individualno prilagođeni program.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. proizvoda i sredine učenja.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. procesa. Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). sposobnostima i sklonostima. rad na projektu. pravougaonika i sl.). procedurama i instrumentima. U skladu s tim.• • • • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla.

informatike. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. biologije. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. matematike. 159 . Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. te pravljenju svakodnevnih izbora.FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. tehničke kulture. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. geografije. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. U kontekstu toga. kao i koncepata. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. S druge strane.

mili. Interpretira dati model. graficima. kilo. Postavljati hipoteze. Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. Modelirati. matematičkim formulama. Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu. Komunicirati. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću. Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine. Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja. Pronalaziti rješenja. Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente. Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu. pisanim izvještajem. centi. razlika i povezanosti. Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama. Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. Opisuje. uključujući izbor pribora i tehnologije. Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate. pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju. Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti. mega). Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. 160 .

zvuka. Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja. energiju i njeno korištenje. fizikalna svojstva tijela i pojava. energije. Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. Zna vezu između mase i težine tijela. Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile. Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. toplote. povezanosti električnih i magnetskih pojava. međudjelovanja. električnog naboja. Identificira i opisuje različite oblike energije. Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. Poznaje simbole i SI mjerne jedinice. fizičke pojave. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Razlikuje pojmove temperatura. fizikalnog stanja. svjetlosti. te stanja ravnoteže. tvari. pretvara veće jedinice u manje i obrnuto. Vrši različita mjerenja. električnog polja. Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. promjene stanja tvari. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama. rada. Zna da se unutrašnja energija tijela može 161 . Opisuje. sile. Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. njene koristi za svakodnevni život. prirodne strukture. efekte međudjelovanja. za objašnjenje različitih pojava. magnetnog polja. kretanja. građu tvari.Sadržaj Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. sile u prirodi. opisuje efekte djelovanja sile potiska. istosmjerne struje stalne jačine. toplota i količina toplote. Konceptualni okvir tijela. procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru. transformaciju energije i povezanost sa radom. talasnog kretanja. kao i šire. građe atoma.

Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura. zakoni održanja. tipove i efekte radioaktivnog zračenja. preciznost i tačnost. sistematičnost. Ohmov zakon. Razumije stanje toplotne ravnoteže. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. od osnovnih čestica do galaksija. Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom. navike Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici. Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu. Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. Usvoji naučni pogled na svijet. Newtonovi zakoni. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. Faradayev zakon. strujanjem i zračenjem. JouleLenzov zakon. Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. Arhimedov zakon. Pascalov zakon. Razvijati navike na urednost. Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. međusobno uvažavanje. Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. Primjena znanja fizike Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. rad u grupama/ timu. Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava. Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike. Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama. Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. stavovi. Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici. Prikazuje i analizira električno kolo. 162 . fisiju i fuziju.Zakoni: kretanja u kinematici. zakoni geometrijske optike. Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. sočiva i prizme. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. samostalan rad. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. mijenjati radom i toplotom. evaluaciju i samoevaluaciju. Opisuje strukturu jezgra atoma.

sila 2. Građa tvari VIII. grafički i eksperimentalni zadaci. učenje procesa promatranja opisivanja. analize i tumačenja podataka.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Fizika i priroda 2. razred 1. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. Električna struja 3. vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika. razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje.OSNOVNI SADRŽAJ VII. sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% 163 . Prirodne strukture. Svijet atoma Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi. Energija i rad 5. Kretanje i sile 3. prikupljanja i zapisivanja podataka. predviđanja i uopćavanja. Međudjelovanje. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. sposobnostima i sklonostima. upoređivanja.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. korištenje interneta i dr. ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi. razred 1.Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. klasifikacije. Magnetno polje 4. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. Mjerenje 3. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka. obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje. pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima. Talasi 5. po redoslijedu i sadržaju. vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. Pritisak 4.U skladu s tim. i što je najvažnije. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća. te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike. vrijednosti. u okviru datog broja časova u razredu. Toplota DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE IX. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. razred 1. Naelektrisanja u našem okruženju 2.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija. kreiranje modela. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Svjetlost 6.). nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa. stavova i ponašanja. jednostavni računski. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. datim u programu. Također. podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. primjerenih učenicima. i u skladu s tim. koji integrišu više predmeta ).

rad na projektu. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. proizvoda i sredine učenja. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. 164 . procesa. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. laboratorijski rad učenika. Individualno prilagođeni program. procedurama i instrumentima. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. tehnički proizvod). Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). izvedbe (referat.Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. specifične komunikativne i radne vještine.

tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. kvaliteta života čovjeka. Razlikuju značenja za kilo. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. deci. Kritički rasuđuje o ulozi i teorija. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. provjeravaju svoje ideje i zaključke. Mjerenje duljine 165 . Prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. Duljina. izvodeći odabrane eksperimente. Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta.FIZIKA. Priprema vježbe mjerenja. Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama. opsega. Razlikuje pojmove dužina i duljina. Mjerenje. centi i mili. geografiji i dr. debljine. tijelo. eksperiment. Opisuje i upoređuje čestica. vrste grešaka. služeći se modelom crne kutije. saobraćaju. Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kretanje. ponašanje Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. prikupljaju podatke. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. Sami izvode eksperimente. Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. stanja svojstva tijela. Vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. stanje. Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. sportu. metod fizikeslika svijeta mijenja. stavovi. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. Mjerenje Fizikalna veličina. značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. određuju srednju vrijednost. Vrijednosti. Aktivnosti učenika Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI). metar (m). nastavnik kreira problemsku situaciju. Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. fizikalni sistem. materija. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. Priroda. tvar. prečnika. Pocjenjuju i mjere duljine dužina. tijela i pojave po njihovim svojstvima. Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. mjerila. VII razred – 1 sat sedmično.. 35 sati godišnje Tematske cjeline/ Teme Fizika i priroda CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Pristup saznavanju Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna prirode. Aktivnosti nastavnika Za uvođenje učenika u svijet fizike. srednja vrijednost mjerene veličine. fizikalne pojave. Razvoj navike istraživanja. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate.

Mjere zapreminu tečnosti. satu. Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima. Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. 166 . Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. kao i njegovom zapreminom. Zna odnos sekunde prema minuti.Mjerenje površine i zapremine Površina plohe. Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. Mjerenje mase Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. sekunda (s). kilogram (kg). Razvoj navike rada u grupama/ timovima. Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. Masa tijela. Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi. Vremenski period. Raspravljaju o vremenu i jedinicama. trenutak. Zapremina tijela. Tačnost i preciznost u mjerenju. kubni metar (m³). kvadratni metar (m²). vaga. upoređuju mase različitih tijela. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. danu. Mjerenje vremena. Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. Gustina. kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. uz prethodno procjenjivanje. litar (l). Određuje površine i zapremine. Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. Određuju gustinu smješe dvije tečnosti.

neutrona i elektrona. Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. . tečnih i gasovitih tijela. smješe hladne i zagrijane vode. Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. Molekule. iznose svoje ideje.Mjerenje temperature Temperatura. koristeći se čestičnim modelom tvari. 167 . prikazuje modele molekula i atoma. Čestični model tvari. Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama. Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. Ukazuje na povezanost fizike s hemijom.da je molekula građena od atoma. vode. Ocjenjuje učenike. Ocjenjuje učenike. Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika. atomi. . Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). Mjere temperature zraka. izvodi oglede. odnosno međumolekularnom prostoru. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. Mjerenje temperature. Kelvin (K). Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. Agregatna stanja tvari. Građa tvari Interpretira čestični model tvari: .da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula.da je atom građen od protona. . stepen Celzijusov (ºC). Prezentiraju svoje radove.

BIOLOGIJA 168 .

Modelirati. Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. funkcionalnoj raznolikosti životinja.NASTAVNI PROGRAM ZA BIOLOGIJU . radi u grupama. izvođenje. istražuje. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. anatomskoj. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. Mikroskopirati. 169 . Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. Zatim. jedinke) građene od ćelija/stanica. Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje biologije Procesi Posmatra. Također. Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. parovima i pojedinačno stičući nova znanja. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. procesa i zakonitosti o prirodi. evaluacija. Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. vještine i navike.VII RAZRED (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. proširuje ih i praktično primijenjuje. Koristi odgovarajući laboratorijski pribor. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. klasificira stečena znanja.

Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. također koriste i druge izvore znanja. uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. stavovi. Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. diobu ćelije. Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. procesa učenja u grupi (timu). objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. bilježi rezultate. Usvoja naučni pogled na svijet. ali i samostalnog rada. Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. sistematičnosti. Komunicira i iznosi svoje stavove. Učenici u parovima. Radi u grupama. Ponašanje životinja. međusobnog uvažavanja. Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. njene koristi za svakodnevni život. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. samostalnog rada. Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena.Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. preciznosti. Opisuje. rada u grupama/timu. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. prikuplja materijale. navike 170 . Stiče osnovna znanja o živom svijetu. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» Svojim aktivnostima. privredni značaj i zaštita. tačnosti. Vrijednosti . Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. kritički razmišlja. korištenje životinja u ishrani čovjeka. građu životinjske ćelije/stanice. Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. u granicama mogućnosti. razlika između biljne i životinjske ćelije. Primjena znanja biologije Sadržaji Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji.

Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. organ.. organizam. Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. posteri i Razvoj svijesti o značaju mikroskopa. organizam. Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. ribosomi. etologija životinja). mjerne instrumente. Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema). sistem organa. Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. Usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. fiziologija. preparate. prema nivoima tjelesne organizacije. centrozom. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. organ. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. znaju funkciju pojedinih organela. organele ćelije: ćelijska opna . Građa i funkcija životinjskog organizma Životinjska ćelija/ stanica.. Vrijednosti . sistematika. Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. sistem/sustav organa. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe. jedro. tj. crteži. ćelija/ stanica. Također. Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika. mitohondrije. Učiti o građi životinjskih organizama. Steći će znanja o građi životinjske ćelije/stanice. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. kao osnovne jedinice životinjskog organizma. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja. mokre preparate. Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Usvaja pojmove: tkivo. hemikalije. Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije.Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. 171 . Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. crteže). citoplazma. tkivo. stavovi. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. Razlika između biljne i Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina.

valjkaste gliste/ obli crvi. Posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. Rade u timu. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. organa i sistema organa Sistemi organa: kožni sistem organa. člankovite gliste/prstenasti crvi. insekti. Omogućava učenicima da uče zajedno. Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. da se druže. potporno. Građa i funkcija životinjskih tkiva.životinjske ćelije/stanice. dupljari. Komparativno morfološko . U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. Životinjska tkiva: epitelno. dr. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline. potporni sistem i kretanje životinja. Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. nervni/ živčani sistem i osjetila. mišićno. probavni sistem/ sustav i prehrana. Donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. Razvoj navike istraživanja Uključuje učenike u grupni rad. Svijest o higijenskim navikama . sistem organa za izlučivanje. razmnožavanje. Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejozainformativno. Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. Pomažu učenicima sa posebnim potrebama. Haploidan i diploidan broj hromosoma. nervno. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. pljosnate gliste/ pljosnati crvi. Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. zglavkari. Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima.fiziološki pristup.). razmjenjuju mišljenja i sarađuju. Sistematika životinja i ponašanje životinja 172 . Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. donose zaključke Prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama.

Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikamaklipovima (u cilju zaštite životinja). Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. glavne grupe. zoološki vrt i dr. Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode. Etologija riba. Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. Priprema grupni odlazak učenika u Muzej ili Zoološki vrt. kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. kućica puževa i školjaka i dr.) Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka).). Građa tijela. rasprostranjenost. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse. Značaj u ishrani. podjela i značaj. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. a posebno za čovjeka. bezlubnjaci/ kopljače.mekušci i bodljokošci/ bodljari U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. Razvoj svijesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. Glavne grupe i značaj. 173 . građa i razmnožavanje. razmnožavanje i razviće. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta . kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH .

Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta. Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju. Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora. Opće osobine građe i razmnožavanja.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. o ugroženosti i zaštiti sisara. Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. Izumrli gmizavci. Važnije grupe sisara. Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali.sredini. lovna divljač). Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara. Sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima. rasprostranjenost. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. 174 . Sistematske grupe. Polni dimorfizam i briga o potomstvu. najvažnije grupe ptica. Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. stalna temperatura tijela. . Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. Porijeklo i značaj (stočarstvo. Zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. Seoba ptica.

uz obalu tekućice. u parovima i individualiziranim radom. Zadaci mogu biti: kratki eseji. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. izrada postera.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. genetike. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. . Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama. izrada nastavnih sredstava. etologije i ekologije. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. klasificiranja i tumačenje podataka.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. etologije. sistematike. antropologije. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. Izvođenje ogleda. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. livadi/travnjaku. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. gajenje biljaka i životinja. fiziologije. . mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti.sakupljanja. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. Rad na terenu (u šumi. posmatranje ponašanja životinja. shema. . ekologije). izvođenje ogleda. grafikona i modela. . bilo demostrativno ili tokom rada u grupama. a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem.sabiranja. . Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje. bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. nastavne metode i nastavna sredstva. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. parku. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje.BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. mikologije. 175 . zoologije. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. morfologije. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. evolucije. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju.

ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. ponekad i skromne ekonomske učinke. Isto tako će surađivati s pedagogom škole.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život. Internet konekcija također mora biti prisutna. mikroskopima. vještina i navika. To se postiže putem kontinuirane provjere. suhim i mokrim preparatima. intenzivno s roditeljima. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. Ocjena mora biti javna. Također. u granicama mogućnosti. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. za organiziranje različitih oblika rada. Provjeru prati ocjenjivanje . a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. 176 . Također. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. treba primjenjivati usmeni. mikroskopskim preparatima. zidnim slikama. priborom za disekciju. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama.

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS 177 .

znati objasniti razuđenost obala . -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). gdje se nalazi Evropa. ostrva. klimatske karte . demografsku stagnaciju. industrijalizaciju. geomorfološke cjeline prirodnih i društvenih pojava i procesa u Prirodne i društvene (mlađe i starije planine . znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . saobraćaj. 70 sati godišnje ODGOJNO – OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA – CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI TEMATSKE CJELINE -Kontinenti.pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. vrste mora. ostrva i poluostrva. moreuze. -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. uslove za razvoj poljoprivrede. najveće rijeke u njima. rijeke i jezera. -Šta je struktura stanovništva. poluostrva. zaljeve. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja. njihove posljedice. gustinu naseljenosti. -Šta su naselja i koje su vrste naselja . dinamika stanovništva. -Služiti se geografskom kartom. VII RAZRED – 2 sata sedmično. -Činjenice . regije Evrope. -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom.geomorfološke svjetlu savremenih dešavanja u svijetu karakteristike različitosti).njihova međusobna povezanost. prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. gustina naseljenosti. prirodna bogatstva. reljef. koristiti -Regije svijeta . međusobni uticaj i međusobna zavisnost -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. granice Evrope.GEOGRAFIJA . -Znati na geografskoj karti pokazati -Značenje i uzajamna povezanost Evropa klima. moreuze. stanovništvo i naselja na Zemlji. znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika kartografske znakove. proizvodnju energije . njihove 178 . morske i riječene slivove. florne i faunističke karakteristike. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. -Znati pokazati i objasniti morske slivove. dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte). migraciona kretanja u prošlosti i danas. -Nabrojati vrste kraških oblika. znati analizirati klimatske dijagrame. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope.

-Sjedište NATO-a i EU-Brisel. zašto je evropsko. klima i rijeke. -Demografske i privredne karakteristike (najviši životni standard). geografski položaj.geografskim odlikama Južne Evrope. Apeninskog i Balkanskog poluotoka. -Geomorfološke. u grupi ili samostalno -Razvijnjaanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. veliki -Razvijanje moralnih . -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. hidrografske i klimatske karakteristike. . naučnog razmišljanja i izlaganja -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika Južna Evropa -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja. crtanje. postupaka i metoda djelova -Položaj Zapadne Evrope. geomorfološke. saobraćajni značaj.prirodne i društvene karakteristike. Zapadna Evropa -Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka. mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. gradski centri. pisanje izvještaja o istraživanju. što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. toplotni pojas u kojem se prostire. prostorni obuhvat. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope. -Narodi koji žive na ovom prostoru. -Prostiranje Sjeverne Evrope. prostorni obuhvat. industrijskog i historijskog značaja. klimatske i hidrografske karakteristike.etičkih Sjeverna Evropa vrijednosti i stavova Skandinavski poluotok. velika prirodna bogatstva). faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija. 179 . a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. razuđenost obale. geomorfološke.Znati o geografskom položaju. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. rad na uzorcima. -Razvijanje kritičkog mišljenja. gustina naseljenosti. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru. fjordovi i fjeldovi. klima Sjeverne Evrope. razuđenost obala. hidrografske i klimatske karakteristike. prirodno geografskim i društveno . njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. zemljama Pirinejskog. stari gradovi .centri kulturnog. skiciranje. ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. dinamika stanovništva.

razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. geomorfološke. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. klima i rijeke. geomorfološke. golema prirodna bogatstva). Ruska Federacija 180 . država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. Srednja Evropa Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope. hidrografske i klimatske karakteristike. toplotni pojas u kojem se prostire. -Položaj Srednje Evrope. razuđenost obale. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. -Alpske zemlje. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). geografski i historijski značaj. dinamika stanovništva. toplotni pojas u kojem se prostire. dinamika stanovništva. geografski položaj. -Položaj Ruske Federacije. velike ravnice. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. gustina naseljenosti. toplotni pojas u kojem se prostire. gradski centri. prostorni obuhvat. geomorfološke. klima i rijeke. dinamika stanovništva. -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju). gradski centri. specifičnosti pojedinih zemalja.-Finska . -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope. gustina naseljenosti. klima i rijeke. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. velike ravnice Evrope. prostorni obuhvat. značaj Ruske Federacije. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). razuđenost obale. hidrografske i klimatske karakteristike. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. gradski centri. hidrografske i klimatske karakteristike. uloga. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. prostorni obuhvat. gustina naseljenosti.zemlja jezera. geografski položaj.

geografskim i društveno . zemljama Sjeverne Evrope . zemljama Pirinejskog.PROGRAMSKI SADRŽAJI: 1.geografskim i društveno . prirodno . SJEVERNA EVROPA 5. EVROPA OČEKIVANA ZNANJA O: .geografskim i društveno .geografskom položaju. ZAPADNA EVROPA 4. zemljama Istočne Evrope 2. JUŽNA EVROPA 3.geografskom položaju. prirodno .geografskim odlikama Južne Evrope.geografskim odlikama Sjeverne Evrope.geografskim i društveno . granicama i veličini Evrope.geografskim odlikama Zapadne Evrope.geografskim odlikama Srednje Evrope.geografskom položaju. Apeninskog i Balkanskog poluotoka . zemljama Zapadne Evrope .geografskom položaju. prirodno . ISTOČNA EVROPA 181 .geografskom položaju.geografskim odlikama Istočne Evrope. SREDNJA EVROPA 6. zemljama Srednje Evrope . prirodno-geografskim i društvenogeografskim odlikama Evrope . prirodno .geografskom položaju. prirodno .geografskim i društveno .

granice i veličina Evrope Prirodno – geografske odlike Evrope Društveno – geografske odlike Evrope Evropska unija Privredni razvoj Evrope 1.geografska Zemlje Pirinejskog poluotoka Apeninski poluotok – položaj. prirodno – geografska i društveno .Društveno – geografska obilježja .Položaj i prirodno – geografska obilježja .geografska Zemlje Apeninskog poluotoka i Malta Balkanski poluotok – položaj.Položaj i prirodno – geografska obilježja .geografska Zemlje Balkanskog poluotoka obilježja obilježja obilježja 2.Pirinejski poluotok – položaj.Zemlje Zapadne Evrope 3. SJEVERNA EVROPA . EVROPA Geografski položaj. prirodno – geografska i društveno .NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) 1. JUŽNA EVROPA .Društveno – geografska obilježja 182 . ZAPADNA EVROPA . prirodno – geografska i društveno .

Društveno – geografska obilježja .Položaj i prirodno – geografska obilježja .Zemlje Istočne Evrope 183 . SREDNJA EVROPA .Zemlje Srednje Evrope 5. ISTOČNA EVROPA .- Zemlje Sjeverne Evrope 4.Položaj i prirodno – geografska obilježja .Društveno – geografska obilježja .

geografije. kod grčkog pisca Herodota. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Što se historija više uči to se i više zna. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. Takođe treba da sagledaju politički. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika. evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo.HISTORIJA/POVIJEST Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem.n. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi. 184 .e. likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost. društveni. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Da bi bila što objektivnija. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. književnosti. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. pripovjedanje.Prvi se put pojavljuje u V stoljeću p. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu.

ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period. kratkoročne dugoročne. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje. namjerne i nenamjerne posljedice. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija. sadašnjost i budućnost. analizira. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove. razumije njihovo značenje. Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. razlikuje činjenice i mišljenja. identificira uzroke historijskih događaja. Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. Sadržaj: 185 . stavlja ih u odgovarajući redosljed. kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje . antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza. objektivnost i subjektivnost Razumije značajne i manje značajne uzroke. mjeri relevantni značaj činjenica. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. društveni. Na karti pokazuje predhistorijska. kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje historije: Procesi: Razlikuje prošlost.

Evropa – Novi vijek IX. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. 186 . razred 1. 2. Osmansko carstvo 7. Građansko društvo-Nacionalne države 4. U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti OSNOVNI SADRŽAJ VII. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad.Bosna u srednjem vijeku 6. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3. Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4. Vrijednosti. BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH.Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet. razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije. spoznaju o okruženju u kome živi. Evropa. Bosna u XIX. navike Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5. izvora informacija. Prvi svetski rat 3. Savremeno doba (1945-1990) 6.Bosna i Hercegovina u XX st. shvata jednom te istom pitanju/događaju. stavovi. st. razred 1. Svijet između dva svjetska rata 4. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. VIII. Bizant. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. 2. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. razred 1. Drugi svjetski rat 5.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju, grade posebno razunjevanje, kompetencije i vještine-uče kako da misle, konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. Savremenim pristupom u poučavanju, nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje, nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. To će se postići tako što će u toku nastave, pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore, slike, crteže slajdove, dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja , ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja. Uvijek treba ići od onih osnovnih, globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika , da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima, da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja, te da razlikuju činjenice od mišljenja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici, nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave, a po mogućnosti i šire. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo, testiranja znanja, razumjevanja i vještina koje učenici stiču. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje, razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu, oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije), do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Individualno prilagođeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju, radne sveske za učenike, priručnici za nastavnike, dokumenti na CD-u, historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, Internet.

187

Historija , VII razred – 2 sata sedmično, 70 sata godišnje
Tematske cjeline/ Teme Osnovna obilježja Srednjeg vijeka CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Periodizacija, feudalizam, baština i Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg pronija, kako je vijeka. izgledao feudalni Osnovna obilježja feudalnog društvaposjed. Društveni ključne život u feudalizmu. pojmove(feud,feudalizam,feudalizacija,feud alac, kmet,vazal,feudalna hijerarhija,baština,pronija). Razumije i prepoznaje period srednjeg Uzburkana vijeka,može da se snalazi u vremenu,objasni Evropa.Franačka strukturu društva i uoči razlike i sličnosti država, između robovlasničkog i feudalnog društva. Bizant(Vizantija), Arapi i uspon islama , Susret istoka i zapada, Kršćanstvo i islam, kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice.Tokove historijskog razvitka Franačke, Bizantije i Arapske države.Velike srednjovjekovne civilizacije. Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.Pojam monoteizam.Glavna obilježja Život ljudi u srednjovjekovne kulture.Regione Srednjem srednjovjekovne umjetnosti.Razumije vijeku,privreda.Križa posljedice velike seobe naroda I prepoznaje rski ratovi,sukob osnovne grupe naroda u carstva i Evropi(Germani,Romani,Slaveni i

Vrijednosti, stavovi, ponašanje

Aktivnosti učenika

Aktivnosti nastavnika

Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja. Sposobnost analize ,ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora

Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku.

Evropa, Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku

Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima. Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije, uvažavanje drugih i

U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. Informacije o događajima slažu u slijed. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose.

Priprema analizu izvora. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje, poglede,stavove i tumačenje ponuđenog izvora. Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga , djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove.

188

papstva.Hereza .Suprotnosti srednjovjekovnog društva,Srednjovjeko vni parlament.

Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku.

dr.).Snalazi se na karti .Razumije i zna objasniti his. značaj pojave kršćanstva i islama. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih utjecaja.Razumije važnost razvoja nauke i kulture.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.

drugačijih.Izgrađi vanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka. Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka, procjenjuju puzdanost izvora , opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja , završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore , i odgovaraju na postavljena pitanja

Ocjenjuje učenike

Zna osnovne tokove društvenog,privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i Slaveni (život u kasnom srednjem vijeku.Zna o pradomovini).Slavens svakodnevnom životu ljudi.Razvija ke države u Srednjem kreativno i kritičko mišljenje i logičko vijeku.Politički,privre zaključivanje.Razvija sposobnost dni i društveni razvoj empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz Bosne u Srednjem prošlosti).Može objasniti i razumjeti vjeku,vjerska suprotnosti feudalnog društva.Razvijaju slika,kultura i sposobnost komunikacije sa drugima. umjetnost.

Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih, pisanih, karte, arheološki artefakti, pjesme... Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike

Bosna u srednjem vijeku

Nastanak,državno i društveno uređenje. Teritorijalni razvitak.

Učenici znaju Slavenske narode i njihove države.Znaju kako je tekao državni, društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena,slavenske države,teritorijalno širenje Bosne).Razumije društvene,privredne i političke tokove i zna ih objasniti.Razumije vjerske prilike,povezuje prošlost sa sadašnošću..Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku.

Analiziraju različite izvore, opisuju izvore i odgovaraju na Razvijaju „širu postavljena pitanja. sliku“ hronološki Razmjenjuju iskustva i u kontekst(vremensk grupama pripremaju a crta) i geografski prezentaciju zadate teme kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti Analiziraju izvore, u pozitivnog stava o grupi ili paru razmjenjuju civilizacijskim razmišljanja, odgovaraju vrjednostima na pripremljena pitanja. BiH.Razvijanje Iznose vlastiti stav interesa za

Priprema analizu različitih izvora,

189

Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st. privreda.Širenje islama. prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Posmatraju . Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np.osnovna obilježja kulture i umjetnosti.Razvoj bosanskog društva.Razumiju posljedice osmanskih osvajanja.emir.Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk.ejalet.Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj.).vjerski mozaik. usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. objašnjavaju izvore. Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva.. Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora. hrana) 190 . Razlikuju bitne od nebitnih činjenica.. stečena organizira rzličite oblike rada u učionici. Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst. manjinski narodi.Upravno teritorijalnu organizaciju.Bosna od 15801791god.Osmansko carstvo Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni.vjersku strukturu i manjinske narode.timarsko-spahijski sistem. kultura i umjetnost.asker . prikupljaju informacije.privredne tokove.Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo. iznose stav Istražuju. Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država. povezuju predhodna znanja .Društvo.raja.veliki vezir.sultan.

TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. očuvanje životne sredine. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. 191 . bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. Uporedo s tim. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. elemente tehničke zaštite na radu i sl. hemija. fizika. Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. saobraćaja itd. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. elektrotehnike. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. spretnost. inventivnost. građevinske tehnike. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. organizacija rada. kuturni život i uopšte društveni život. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike.

pogon. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. ukazuje i na greške drugih. kotiranje. načine stezanja radnog komada. mjerenje. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Razvijati stvaralačke sposobnosti. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. Sadržaj Modelirati. Interpretira dati model. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. dio. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza. Osnovni elementi mašina. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. Motoristika. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Klasificira vrste mašinskih elemenata. 192 . tehničko pismo. Izborni Poznaje mašinske materijale. Robotika. sinteza. Materijali u mašinstvu. Postupci obrade metala. mjere zaštite na radu. tehničkih crteža. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. Komunicirati. održavanje mašina. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. eksperimentiranja i promatranja. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. Alati i mašine za obradu metala. čitanje mašinskih crteža. zaglavlje sa sastavnicom. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. Opisuje princip rada mašina.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture.

Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. Vrijednosti. električne energije. princip rada. Izborni dio. elektrotehnikom. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. alata i pribora u elektrotehnici.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. Elektronički uređaji. načinu prenosa kretanja kod robota. princip rada. rukovanja i održavanja. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. radnom prostoru robota. Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. Obnovljivi izvori energije. Elektromotori. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. stavovi.). Automatika i sistem upravljanja. elektronikom. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. Saobraćajna kultura. Razvoj komunikacija. instrumenata i pribora u elektronici. Simboli i sheme u elektrotehnici. održavavanje. Izvori električne energije-elektrane. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. Mehatronika-elektrotehnika. razlike. Mehatronika-elektronika. NF telefonija. kao i o alata. navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. telegrafija. poluprovodnika. održavanje motora. Vježbe i praktični radovi. Osnovni elektronički elementi. organizacijom telefonske mreže. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. energija vjetra isl. goriva i maziva. Telegrafija. telegrafski sistemi i mreže. Energija i okolina. prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. telefonija. Simboli i sheme u elektrotehnici. telegrafija. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. Mehatronika-mašinstvo. rukovanja. Izborni dio. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Elektroinstalacioni materijali.instrumenti. pogonu robota. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala.pribori. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. Alati i pribori u elektrotehnici. Kućanski električni aparati. sastavni dijelovi telefonskih centrala. kondenzatora. Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. princip rada. Alati. održavanja. 193 .

Savladava temeljne vještine i procese. generalizacija). sinteza. Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća.Razvijati smisao za tačnost. Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. 194 . Djeluje na druge da slijede njegov primjer. Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. Razvija spremnost da se pomogne drugima. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. Afirmiše timski rad i argumenate drugih.

8. Telegrafija 14. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Elektroinstalacioni materijali 4. Automatika i sistem upravljanja 5. Kućanski električni aparati 6. Izvori električne energije-elektrane 2. Energija i okolina 16. Alati i pribori u elektronici 11. Osnovni elektronički elementi 10. Mehatronika-elektronika 4. NF telefonija 13. Elektromotori 7. Izborni dio 195 . Elektronički uređaji 8. Obnovljivi izvori energije 6. 3. 9. 7. 4.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. 6. Saobraćajna kultura 15. 5.Mehatronika-mašinstvo 2. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Mehatronika-elektrotehnika 3. Razvoj komunikacija 12. Izborni dio IX razred 1. 2.

. osmišljenih odgojnoobrazovnih sadržaja (izložbe.. specifične komunikativne i radne vještine itd. kultura življenja. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. mašine i materijale. sposobnostima i sklonostima. 196 . Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. tj. dnevnike rada.Znanje sadržaja predmeta. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. takmičenja). 16 učenika. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. procesa. . po pravilu. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. projektuje i praktično izrađuje predmete. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. kao i sredine učenja. U skladu s tim. biologija. po potrebi. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. smotre. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. vježbi i praktičnih radova. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. čuva u školi.Sposobnosti i vještine. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). priborima. crteže i ostale izvore znanja. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. dodatne nastave. da planira. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. rad na projektu. likovna kultura. . vodeći računa o individualnim mogućnostima. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. alate. Individualno prilagođeni program. treba imati i individualno prilagođene programe. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. Svakoj grupi pripada planirani fond časova.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima.). Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. Pri tome. slobodnih tehničkih aktivnosti. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi.

Afirmacija rada i stvaralaštva. rad u radionici.TEHNIČKA KULTURA (1 sat sedmično . tehničko pismo. Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. Otvorenost za nove ideje i informacije. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. kotiranje. kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Tehničko crtanje u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. UČENIK: Shvata značaj tehničke kulture. VRIJEDNOSTI. školi i okolini. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosferu u razredu. Izrađuje didaktički materijal. čitanje mašinskih crteža. izrađuju tehničke crteže. Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. higijensko-tehničkoj zaštiti. Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva. čita i koristi mašinske tehničke crteže. STAVOVI. mjerenje. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. Izrađuje. maštovitosti i vlastite kreativnosti. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA AKTIVNOSTI UČENIKA 197 . Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. Primjenjuje model interaktivne nastave. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. ortogonalni i aksonometrijski crtež. zaglavlje sa sastavnicom.35 sati godišnje ) TEMATSKE CJELINE/TEME CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj UČITI: Uvod u nastavni predmet Organizacija radnog mjesta.

Materijali u mašinstvu Vrste mašinskih materijala. primjena. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. primjena tih elemenata u mašinstvu. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. Osnovni elementi mašina Vrste mašinskih elemenata. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. sinteza. opterećenju. kao i sa njihovom primjenom. načini stezanja radnog komada. Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. eksperimentiranja i promatranja. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. održavanje mašina. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. mjere zaštite na radu. koji kreira zajedno sa učenicima. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. Alati i mašine za obradu metala Princip rada alatnih mašina. koja treba učenik usvojiti. namjeni. odvajanjem bitnog od nebitnog. Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Snima najprostije mašinske elemente. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. uz saglasnost. Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. izboru materijala za njihovu izradu. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. Pokazuje simulacije na kompjuteru. Precizira znanja: dovoljnog. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. 198 . pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. pogoni. srednjeg i visokog nivoa.

bušenje. pri tome koriste šeme. Razvijanje smisla za tačnost. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka. goriva i maziva. ravnjenje i rezanje. Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje.). Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala. rezanje. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. Vrše vježbu zakivanja. zaštita metala od korozije. ravnanje.Postupci obrade metala Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. savijanje. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. Sarađuje sa roditeljima. Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. brušenje i sl. ravnanja. model. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. zakivanje. fotografije. Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. savijanja. bušenje i brušenje. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. princip rada. Ekonomično korišti materijal i energiju. Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu. turpijanja. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. Motoristika Vrste motora. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. brušenje i sl. Koristi stečena znanja. Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. rezanja. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). 199 . kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). lemljenje. bušenja. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata. Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. savijenje. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. turpijanje. održavanje motora. turpijanje. Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja).

b) robotika: . načinu prenosa kretanja kod robota. Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. . Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. fotografije. stiče vještine. kreiraju obrazovni pano. pogonu robota. interesa učenika i mogućnosti škole). . Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. pri tome koriste šeme. . model. . .. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom.Robotika Razvoj robota.gradnja sklopova u robotici. Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. . posmatra i zaključuje. Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje. Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba.motori SUS i motorna vozila. Samostalno proučava odabrane oblasti. Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika.. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika. Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. 200 .mehanizama i uređaja. proizvodnja i montaža: . kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. c) saobraćaj: . grupnom i frontalnom radu. Dopunjavaju pano novim zapisima.razvoj saobraćaja. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije.povezivanje robota s računarom.mehanička osnova robota. internet (po mogućnosti). prikuplja informacije i podatke. inovativnosti. Razvijanje svijesti o značaju i potrebi cjeloživotnog učenja.vrste saobraćaja.programiranje robota. Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike.elemenata mašina. . priručnike. prate zanimljive članke i informacija sa medija. radnom prostoru robota.različitih vrsta mašinskih konstrukcija.

INFORMATIKA 201 .

AKTIVNOST UČENIKA Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Zna šta su strukture: slijedna. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. te o načinima povezivanja. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Prikaz algoritma. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. algoritam. AKTIVNOST NASTAVNIKA Nastavnu građu iznosi na popularan način. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. PONAŠANJE Sve aktivnosti promatra kao niz algoritamskih koraka. 1 SAT SEDMIČNO – 35 SATI GODIŠNJE VRIJEDNOSTI. te zna jezički prikaz. 202 . Donosi na časove članke o programskim jezicima iz informatičkih časopisa 2. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. cikličke i strukture grananja. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI 1. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Usvojio pojmove: programiranje. Prati izlaganje nastavnika. algoritamske strukture. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). a onda prelazi na složenije zadatke. namjena. MREŽE RAČUNARA Računarske mreže. korake. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). RAZREDU. veličina. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Izlaže nastavno gradivo. Grafički i jezički (pseudo kôd) način prikaza. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Rješava postavljene zadatke. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. PROGRAMIRANJE Pojam algoritma. Vlada sa podacima o vrstama mreža. njihovoj veličini i namjeni. Koristi raspoloživa nastavna sredstva. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Prati napredovanje učenika.NASTAVNI PROGRAM ZA INFORMATIKU U 7. Uredno vodi zabilješke na času. načini povezivanja. ciklička i grananja. vrste. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Priprema nastavni proces. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. STAVOVI. Ažurira računarsku opremu.

načini pretrage. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. slikovnih. Rad sa slikovnim. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Web preglednici. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. web pretraživači. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Aktivno učestvuje u Ponavljanje i vježbanje. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Demonstrira korištenje preglednika. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. za učenje nastavnih sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Vrste datoteka koje se susreću na webu. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Zna za mogućnosti kombinacije (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Osnovni servisi. Zapisivanje stranica. Uključuje se u rad školske videosekcije. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Zna objediniti multimedijalne zapise. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. www.Internet kao globalna mreža računara. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Programi za njihovu reprodukciju. zvučnim i video dokumentima. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. zvuk i video. zvuk i video). 203 . Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i E-mail. znanja. Uključuje se u rad Internet sekcije. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Slika. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Zna šta su datoteke weba. Organizuje rad školske videosekcije.maila). zvučnih i video zapisa. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. struktura E. Kreiranje video zapisa. Potpuno je razumio šta je Internet. Shvata Internet kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Prati napredovanje učenika. diskusijama o hipertekstu Utvrđivanje stečenih i multimediji. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. zvučnim i video dokumentima. Ispoljava postignuto znanje. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije.

Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. 204 . Demonstrira sortiranje i sabiranje. Ćelija. broj redova. Naučio je kako se sabira. Prati uputstva nastavnika. Uspješno kreira prezentaciju. Obavlja sortiranje. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. pohraniti i otvoriti postojeću Kreiranje prezentacije i rad prezentaciju sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. redova i kolona. prikazivanja i zatvaranja. Samostalno kreira realne zadatke. Prezentacije i primjeri Zna kreirati prezentaciju. redovi. Otvara program koji Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši predstavlja u tablicama pripreme za rad. broj kolona. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Ističe značaj prezentacije. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje u pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Tablični kalkulatori i primjer primjene. kolone i šta je regija. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Linije. Regija. Formatiranje i autoformatiranje. sačuvati . Daje jednostavne zadatke. Kreira samostalno izgled tablice. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. pohranjivanja. Slijedi uputstva nastavnika. pokazuje. primjene. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. debljine i vrste linija boje. njihove boje te o bojenju ćelija. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Usmjerava. Određuje broj ćelija. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Poima pojmove sortiranja u tablicama. bojenje ćelija. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju.3. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Motivira učenike. Demonstrira način formatiranja. Sortiranje u tablicama. autoformatiranja te načine rada sa linijama. red i kolona. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Kontroliše rad učenika. Pomaže drugim učenicima. Sabiranje u tablicama. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. ali i na drugim mjestima. Transparentno ocjenjuje.

zvučnici i dr. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstracij pravilnih postupaka. Transparentno vrednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Zna namjenu softverskih programa i alata za zaštitu. backupsigurnosna kopija i sl. Navikao je da u računaru. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. miš. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. na disku. SIGURNOST PRI RADU SA RAČUNARIMA Računarska ergonomija. skener. Pravi sigurnosne kopije dokumenata i datoteka. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštitom računara i njihovim pravilnim održavanjem.4. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka.). printer. Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Ističe značaj pravilnog korištenja i posledice nepravilne upotrebe opreme. ali i pozitivne primjere. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). uputstva i drugi štampani i grafički materijal. kućište. Zaštita i održavanje računarske opreme ( disc defragmenter. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Virusi i zaštita od virusa. Uspješno koristi antivirusni program. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Primjenjuje predviđene procedure. defragmentira – presloži podatke. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. pogotovo mladih koji su u razvoju. Scan disc. Iznosi negativne. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Upozorava. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa (softvera). Ističe i tumači značaj zaštite računara. 205 . Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Slijedi uputstva nastavnika. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. monitor.). Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Sistematizuje pređeno gradivo.

LIKOVNA KULTURA 206 .

. LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI . baštine i prirodne okoline. poslovica.LIKOVNA KULTURA VII razred/ (1 sat sedmično .zasićena tekstura matematike. mat. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja .hrapava tekstura .. stranog . linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: . pjesma. životinje.mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti POTICAJNE PREFERENCIJE.glatka tekstura . .OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI C I L J E V I LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1. ta: glatke.. patriotizmu.…/. roma./crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave. povezivanje sadržaja drugih predme.Biti sposoban prepozna-ti i zemljopisa..dijaprojektor207 . informatike. biljke. pojave u prirodi. upotrijebiti različite vrijednosti tjelesne i tehničke kulture. biologije. .prozračna. produbljivanje sposobno-sti vrednovanja sadržaja i ideja . svijetle i maternji jezik /pripovjet-ka. . očuva-nje kulturne. grafofolije. prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/. istorije /povje-sti.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. reprodukcije ili pripremljene glatka tekstura.Korelacija sa . . mrlja i tačaka . sjajne. meka tekstura jezika.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima.Upotreba različitih vrsta linija drugim nastavnim predmetima.sjajna tekstura .Usvojiti pojm tekstura: kultura). organizacijskih formi struktura -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna . prozni tamne teksture tekst. TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju. moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE . prostori LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umje-tničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura putem slaganja linija /crta/.. BiH tekstura u cilju dobijanja složenih kulturne baštine. muzičke /glazbene/. objekti.Odgovarajuće hrapava tekstura.Razvijanje kritičkog mišljenja.

davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . kolaž različitim materi-jalima. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja 208 . dosljednosti i angažovanosti. miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka -Razvijanje humanih odnosa među polovima.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. sjajna tkstura.Razvijanje sposobnosti posmatranja. jačanje i bogaćenje emocija . diferenciranje bitnog od manje važnog. bogaćenje mašte. radova/.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene . konkretnog i apstraktnog mišljenja. BOJA premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. tempera. uočavanja.dijaprojektorslajd.prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije slajd. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa .Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. zgrafito /grebanje 2. solidarnosti. . .Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izve- Dalji rad na usvajanju sposobnosti. mozaik -Upotreba: Razvijanje sposobnosti prepoznavanja (udžbenika za VII razred (likovna i usvajanje sposobnosti primjene kultura).multimedija video).meka tekstura . voštani/. oblikaforme. materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ samostalnosti.video DVD materijal.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. opredjeljenost za timski rad. pastel /suhi. mat tekstura zasićena tekstura prozračna.multimedija video). drugarstvu. Razvijanje sposobnosti uočavanja i flomasteri u boji /za manje formate prepoznavanja lokalne boje. svijetlo-tamno . uočavanja. Odgovarajuće tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ reprodukcije ili pripremljene valerska vrijenost boje grafofolije. povezivanja pojmova. gvaš. zaključiva-nja. istrajnosti.Akvarel.Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom. spremnost za saradnju. razvijanje likovne kreativnosti.video DVD Ovladavanje primjenom optičkog materijal.

u odijevanju. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja. pozitivno i negativno. osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija.Sagledavanje značaja vizuelnih proznog teksta. stepenovanje boje /valerske vrijenosti/.asimetrična kompozici-ja plošnih oblika .Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja. valerski promjenjene boje .Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . njene karakteristike.Lokalna boja. oblika/ u realizaciji dvodimenzi.nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: . optičko miješanje boja lokalnih boja 3.… .Oblik /forma. karakteristika lika /forme. emocija i drugo putem likovnog izraza . plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ . Odgovarajuće 209 .Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja upotrebom različitih slikarskih tehnika denih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti.Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/…. Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. onalne organizacije kompozicije osjećanja.simetrična kompozicija plošnih oblika . ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom . uočavanja. lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompo-zicije . pojava u prirodi. pjesme. slikanja. .Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. pripovjetke.Primjena stepenovane. pozitivno i negativno u likovnim ./poentlizam-divizionizam/. . priče.događaja. primijenjene umjetnosti i grafike -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha. organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). kreiranju životnog prostora.

Uočavanje. vrijednosti i karaktera površine . u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine. pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Primjena slikarskih tekstura i faktura u funkciji predstavljanja različitih karakteristika. urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu. ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). u organizaciji grafičkog lista . područjima: crtanja.video DVD materijal.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. slikanja. crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha. pozitivno. tačkama. ploha.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u .Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada . utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma.multimedija video). vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije. simetrija. utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i ponavljanja oblika. POVRŠINA Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primjeniti u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura .dijaprojektorslajd. Odgovarajuće reprodukcije ili 210 4. grafike i primijenjene umjetnosti Ovladati sposobnostima prepoznavanja. višebojna grafika . razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima. negativno.Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/. slaganjem ureznih linija /snopova linija/. dvodimenzionalno. predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negati-vno /ispupčenoudublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura. površine sa crtama /parnicama. Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija. asimetrija.

glina.Usvojeni pojmovi za oblast površina: .skulptorska faktura. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: .skulptorski/kiparski/ vajarski materijali.multimedija video). analitič-kom pristupu i sagledav-anju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika. na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima .video DVD materijal. . . selo /ravničarsko.simetričnih i asimetri-čnih formi. i oblika u prostoru upotrebom: .U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme .rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ .Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom .dijaprojektorslajd. glinamol. glinamol. 5.slikarska faktura. moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora .jednostavni i . sapun…. 211 Karakteristike oblika: . vosak.pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture .Dalji rad na potpunijem doživljavanju.pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora Složene prostorne strukture i . /način nanošenja. predstaviti prostorne organizacije /forme/. plastelin. putem mase i prostora .Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad. glina.Pozitivno i negativno kao način “govora” u skultorskom izrazu .simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama . sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati. mase i prostora.Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije .Upotrebom različitih skulptorskih materijala.složeni oblici . MASA I PROSTOR Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije Linijski istanjena masa.prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura pripremljene grafofolije.

/ naselje.linijski istanjene mase slajd. selo /ravničarsko. 212 .kompozicije u oblasti arhitekture .pozitivnih i negativnih formi -Upotreba: . oblikovanje žicom. varoš .urbanizacija prostora ./ planinsko….multimedija . prostorna organizacija. planinsko…./. urbanizacija prostora. grad. Odgovarajuće reprodukcije ili menzoinalnih oblika putem pripremljene grafofolije.video DVD materijal. različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa.Ovladavanje sposobno-sti ( udžbenika za VII razred (likovna predstavljanja trodikultura). naselje.Prepoznavanje karakte-ristika video). planinsko…. naselje. grad. selo /ravničarsko.forme urbanih organizacija.dijaprojektor.

mozaiku . u cilju predstavljanja prostornosti. koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. linije koje predstavljaju neku formu . temperi.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ . upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: .OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: . mat tekstura. sjajna tkstura. tvrdo-čvrsto /sabijeno/ Slikarstvo: . linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ .da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. flomasterima u boji.moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom .da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje . procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija 213 .primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu. materiju/: rastresito-prhko. glatka tekstura. pastelu. realizacija kroz crtež. prozračna. i praviti gradaciju između njih . gvašu.okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada .da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne .moći prepoznati strukturne linije. ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa .ovladavanje kstrukturnim linijama. oblika-forme.da mogu razlikovati teksturne crte /linije/. osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora . linije koje difinišu neki oblik.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica.da razviju sposobnost prepoznavanja.da usvoji termine: hrapava tekstura. akvarelu. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika .meka tekstura . kolažu.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika.moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija . zasićena tekstura.da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ .

usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike. grafike. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/. negativno Površina masa i prostor: .u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika . pozitivnonegativno/ .dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. prepoznavanje karaktera oblika .uočavanje.usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije .moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: 214 . asimetrija. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture . moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno . sapun STRUKTURA PROGRAMA 1.dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak.u prostornom oblikovanju. vajarski materijali. pozitivno.dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura . karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija. glina. skulptorska faktura. crtanja i slikanja . rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura.da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata . gipsorez. glinamol.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu .. vosak. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ . biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu .dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ . asimetrija . linorez.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. /način nanošenja.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/.

Usvojiti pojam teksturne crte /linije/, biti sposoban prepoznati njihove različitosti, istražiti putem teksturnih linija, spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka, imjenama dužina, pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju, usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. Teksturne linije/crte, linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka, hrapava, sjajna, mat, zasićena /zatamnjena/, prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru, linije koje definišu oblik, njegovu formu i materiju. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija, u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Različite vrste struktura; tvrada /čvrsta/, kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit, mramor, kocka šećera i sl./, meka /tijesto, plastelin, vata i sl./ 2. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja, analitičkog pristupa, vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/, boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Point = tačka, divizionizam/. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/, boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe, crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja, boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa, ofset štampa, koja je danas prisutna u svim sferama života. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. 3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/; crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja, korištenjem simetrije i asimetrije. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja, slikanja i grafike, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne, predstavljene u ogledalu/. Ovladavanje sposobnostima uočavanja, vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije, pozitivnih i negativnih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike, primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu, slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure, predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. 215

4. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje, a faktura predstavlja rukopis, odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. Boja nanesena u jednom smjeru, kružno, u različitim smejrovima /pravcima/, tanjim ili debljim /širim/ kistom. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura, pozitivnih i negativnih oblika. i primjene simetrije i asimetrije. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol, plastelin i sl. u cilju predstavljanja; hrapavo, izbrazdano, izgrebano, neravno, uglačano, ravno… 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, građenje, primijenjena umjetnost i dizajn. Od učenika se očekuje da u svom okruženju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, mogu registrovati, analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom, onda on predstavlaja masu. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Masa i prostor, kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa, ili masa koja ima izuzetno malen volumen, i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije, asimetrije, odnosa pozitivno i negativno. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost, koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/, infra struktura, saobraćajnice, pješačke staze, namjena prostora i objekata svim sferama života, zelene površine /parkovi/, igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora.

216

DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu, podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem, bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti, odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a mišljenje apstraktno. Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja, koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Za oblikovanje na plohi kroz područja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Razreda, /što trenutno nije slučaj, od 1–3 razreda/. 1. TAČKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRŠINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno 217

nauke i društva. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura. i interakciju umjetnosti. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. matematike. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje.likovni i kompozicioni elementi. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. biljke….. strah. pripovjetka. značajni datumi. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. prozračna. niti bilo koju tehniku. muzički spotovi. objekti. tvrdo-čvrsto /sabijeno. materiju/: rastresito-prhko. sjajna tkstura.iz neposrednog okruženja djeteta. muzika.. praznici. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. sposobnosti analize i vrednovanja. novih medija i okruženja. pojave u prirodi. vjetar. palakati /sportski. prostori.iz narodnih običaja /tradicije/.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti .. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. Vizuelne motive 2. porodica. Nevizuelne motive 3. sreća. Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja. roman. etnografsko nasljeđe . poezija/. emocije /osjećanja/.proširivanje u drugom polugodištu. mjesto stanovanja. prirode i društva. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. kulturnih dešavanja…/. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. muzika. kompaktno/ 218 . tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . znakovi vizuelnih komunikacija. škola. maternjeg jezika /priča. oblika-forme.meka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. mat teksturazasićena tekstura. čulni poticaji. . Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. muzički.nevizuelni poticaji. glazbene kulture. tuga. hrapava tekstura. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ .sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. glatka tekstura.

stečenog znanja i usvojenih navka. sapun. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. upornosti i iskustva. slikarska faktura. To znači da nastavnik. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik.SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: • estetskog • psihološkog • pedagoškog. dvodimenzionalno. pozitivno. 1. predmeta i pojava. planinsko…. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/. Dakle. obrade materi-jala/. glinamol. negativno. svoje strahove i oduševljenja. asimetrija. ne mogu biti loši. grad. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. privid izvedene boje/. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. glina. skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak./. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. simetrija. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. oblikovanje žicom. ploha. selo /ravničarsko. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. vosak. svoje viđenje svijeta. linijski istanjena masa. aktivnost na časovima likovne kulture. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . urbanizacija prostora. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. prostorna organizacija. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. dobar pedagog može 219 .

odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. odnos prema estetskom. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. u najvećoj mjeri. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. i likovnog jezika/. 220 . želju za postizanjem rezultata i sl. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Nema loših dječijih radova. aktivnost na času. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti.

MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED 221 .

artikulacija (akcenti. ). . šesnaestinka i sve pauze). te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). legato. muzičkih igara ili brojalica. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima.Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja. . portato. . mp. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. . ¾.upoznaje 2/2 mjeru. polovinka. staccato.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . osminka.primjena znanja pri izvođenju ritmičkih vježbi i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. artikulaciju. . mf. te luk i njegova različita primjena.važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama. tempo.intonacija.STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE II SLUŠANJE MUZIKE IIIMUZIČKE/ GLAZBENE IGRE MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . umjerena i brza tempa.dinamika .tempo .poznaje violinski ključ . crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike. . pravilno fraziranje. 6/8.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. f. 4/4. 222 . . četvrtinka.Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. . .

bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. simfonijska poema.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. trodijelna i četvor.Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. burleska. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela. VRIJEDNOSTI. .razlikuje vokalna. harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) . . . suita.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike.Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. . muzičke memorije.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. filmska muzika. . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. .Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. . tema.izvođenje ritmičkih vježbi na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. . a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.primjena pojmova: rečenica.duru.Uočava i hvali. uvertira. arija. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . . .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. .upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. vokalne reprodukcije. Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. STAVOVI. PONAŠANJE Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . . izvođače i izvođačke sastave. 223 .prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe).formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska.prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu. . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. mala dvodijelna i trodijelna pjesma (mala dvodjelna i trodjelna pjesma informativno). . . podjela jedinice brojanja ). . na koncertima i sl..Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima. .tokom slušanja pamti naziv djela. -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. ukazuju na greške i ispravljaju i druge. .pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . . . . ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima.stiče znanja o prirodnoj. obima glasa.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine, upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova, učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova, te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa, a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, rečenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C – dur ljestvice, kao u šestom razredu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lakše pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže sa nadarenim učenicima. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). Upoznati a-mol prirodni, harmonski i melodijski kroz pjevanje doživljaj molskog tonaliteta. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Preporučuje se obrada najmanje 3. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska, Srbija, Poljska, Belgija, Rusija, Izrael...), čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 ritmičke vježbe(mogu biti pripojene sviranju i pjevanju).Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je naučiti prvo pjesmu, pa zatim učiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj, bubnjić-doboš (mali bubanj), bubanj na đerdinu, talambas i def. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U program su uvrštene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ), pjevačke glasove ( dječji, ženski, muški glas), hor/zbor ( dvoglasni, troglasni, četveroglasni ), vrste hora ( dječiji, ženski,muški i mješoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje, emocionalno) ali po 224

potrebi i selektivno. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije, sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvođača, muzičkog oblika (informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima, zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima, ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost, kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. U okviru redovne nastave je hor/zbor(mlađa i starija uzrasna skupina) i orkestar (tamburaški, harmonikaški i drugi).Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Pored redovne nastave, važnu ulogu ima vannastavna aktivnost koncipirana kao izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, sviranje pojedinih instrumenata prema interesu učenika i mogučnostima nastavnika,formiranje kluba ljubitelja umjetničke muzike itd) . Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. – 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( dvoglasno i troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu.

225

RAZRADA SADRŽAJA
SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UČENJA, OCJENJIVANJE)

I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR
1. Stoljeće ljubavi, Slavko Olujić, stihovi Rešad Hadrović, 2. Kako je divna, Julio Marić, stihovi Miroslav Kovačević, 3. Ispraćaj zime, N. R. Korsakov, 4. Simpatija, tekst i muzika: Ajka Kolaković, 5.Prijatelj, tekst: Mahir Vehabović, muzika: Belkisa Vehabović, 6.Nek' svud' ljubav sja, Belgija ili Kad se pjeva, narodna iz Poljske, 7. Podmoskovske večeri, Rusija, 8.Čvrsta volja, L.V. Beethoven, odlomak iz opere ''Fidelio'', 9. Džo banana, Minja Subota, kantautor, pjeva Minja Subota i dječji hor, 10. Moja mala djevojčica, pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić, 11.Bulbul mi poje, zora mi rudi, 12.Čija je ono djevojka, 13. Tamburalo momče uz tamburu, 14.Hajde dušo da ašikujemo, 15.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku, 16. Moj beharu, ko li mi te bere, 17. Ječam žele Tuzlanke djevojke, KANONI 1.Troglasni kanon, Joachim Denhof, 2.Shalom Chaverim, jevrejska

- Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: - uočavaju i određuju karakter pjesme, mjeru, tempo, dinamiku, i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama; - poznaju notna trajanja, pauze, violinski i bas ključ; - prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija, artikulacija, dikcija, disanje, fraziranje); -imenuju solmizacijom abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu, i

- Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija, razvija muzička memorija i proširuje obim glasa, - Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'; -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela; -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji; - Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi; -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi; - muzicira samoinicijativno i bez podsticaja, - aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti;

-Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih;

- Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru
-Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom; - Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet, te često pjeva i svira;

-Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kuća; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) ; -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k,ao vrijednosti; -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom; - Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni - pjevanje u školskom horu/ zboru - sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa

-Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke, premetaljke rebusa; -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi, u porodici), -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju; -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika; - Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu;. -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti,

- Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. - Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe), jer zna da tako trena; -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici

-pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru; - imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente; - sviranje na metalofonu; - izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima; -upoznaju a-moll prirodni, harmonski

____________________
IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE

Izbor:
1. Šota, igra ili Anterija kolo,

i melodijski,

-Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu;

226

kombinuje (aranžmani).izvodi zadanu koreografiju. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . 30.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. _____________________ __ .tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. -Razvija kreativnost. narodni orkestar. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. Introduction. izvođače i kompozitore . E. 3. I stavak. -primjenjuje ranije znanje na novu igru. klarinet. Valcer u As-duru. Richard Strauss. Antonio Vivaldi 10. -Upućuje. Robert Schumann 7. upoređuje. . pamti i imenuje pojedine pjesme. triolu ''ta-te-ti''.Upoređuje note i njihova trajanja. . igre i kola. violinu. -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. J. komentira osobine djela. Refleks za flautu. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). Tako je govorio Zaratustra op. 46. udaraljke) . Johan Sebastian Bach: 8. -pravilno izvodi igru odnosno kolo. 1. pomaže. 2. Jasmin Osmić 2. i četiri šesnaestine''ta-fa-te-fe''). ___________________ ____ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi .Određuje karakter djela.Predlaganje muzičke igre za priredbe.. . tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. Hercegovački linđo. . . zahtjevima muzičke igre.upoznaje instrumente narodnog orkestra. Igre iz Sarajevskog polja.Samostalno određuje karakter kompozicije . .. Andante.A. Uvertira iz opere Carmen.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. Valcer i polka 1Dvije ritmičke vježbe koje rješavaju određene zadatke(triola i četverodjelna podjela vremenske jedinice)______________________ _ III. . -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. G.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. Brandenburški koncert br. razlikuje. Julio Marić 3. . sortiranje i izvođenje zaključaka. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. često traži da se djelo ponovno sluša.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). trava raste. _____________________ __ .. op. Mozart 9. dječije radne i kulturne navike. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada).Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . . _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. . Amilcare Ponchielli 11. udaraljke. (multikulturalnost) _______________________ . orkestar ili grupa -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje.pjevač ili soloinstrument. 18. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. klavir. -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti . W.donosi estetski sud o djelu.(''ta-te'“. Igra satova. (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje.Pronalaženje i zapisivanje brojalica.Sposoban je da uz slušanje muzike i -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati. prikupljanje materijala i bilježenje.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. simfonijska poema. seosko srpsko stanovništvo 4. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). I stav Allegro moderato. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje.Uočava. Vlado Milošević 4. uzima učešće u improvizaciji _____________________ _________________ . Bizet 5. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. Suita br. -Samostalno izvodi zadane pokrete. Brahms i Arabeska u C-duru op.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno . odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda). 3 u Gduru. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. Tri burleske. . sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. . duhački.Brzo uočava i saopštava izvođača. (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara. (IIV). . . Grieg 6. Varijacije za gudački kvartet.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. Neum Klek ili Paun pase. Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta. -Predlaže i izvodi pratnju. te ih stimulira direktnim učešćem u kolu.gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad. -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu 227 .

Španski ples iz baleta «Labuđe jezero» P.Stvara kombinacijom riječi.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja _______ -Samostalno eksperimentiše. f. -poznavanje italijanskih oznaka za tempo.Priprema. pjeva Dragan Stojnić 16. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. melodija. dinamiku.uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. S. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište.razlikuje glasove: dječji. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. .Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . improvizira i kombinuje instrumente. . . te oznake za crescendo i decrescendo. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. Kanon (dječji hor) 15. dodaje. . -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. instrumenata. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. . Cherubini.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. Runolist.Slobodnija improvizacija kolektivna.Prilikom slušanja muzike. orkestarskih instrumenta. školi i okolini . Richard Rogers) 13. Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. . .Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija. . Na času pjevanja.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. muzika: Ranko Rihtman.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira.Samostalno smišlja. . itd. .Izražava instrumentima razne ritmove iz života. -Pisanje eseja o posjetama koncertima . -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. . S. -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: . pokreta i likovnim izrazom. ritam.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . posjeta školskoj priredbi i koncertima. . ______________________ .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. -Na muziku progovara likovno ili literarno. mijenja. 228 . 17. I. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. istražuje.Razgovorom o muzici u okolini. -Saradnja sa lokalnom zajednicom.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . . .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju. XIV Rukovet. .Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. upoređuje.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. individualna. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije.Prati ponašanje na koncertu. kompozitora i njihova najpoznatija djela. kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. poštuje pravila ponašanja. 12.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. austrijska narodna. -Prepoznaje vokalno.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. u paru (dijalogom). posebno na koncertu. . tempo. mf. muški (tenor-bas). ______________________ . _____________________ . . -Poznaje i pamti imena bh. Čajkovski. . Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. grupna. što ih motiviše na učenje.timpani. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. mp. hor/zbor . stihovi: Aleksa Šantić. I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''.Haydn.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst . ženski ( sopran-alt ). Dječja simfonija ( sva tri stava) J.

-Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. 229 .Sam uzima učešće u izradi kositma. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva .gdje je škola ___________________ ___ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. slika za scenu itd.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 230 .

Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. (6) razumije.Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. (3) sigurnost učenika. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. rekreativnim i.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. U ovom ciklusu. sportsku rekreaciju. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. b) sport za sportiste. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. zbog toga je potrebno da škola. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. zajedno sa društvenim subjektima. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. Po svojoj koncepciji. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. U tom kontekstu. školska sportska društva). (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. materijalnih i prostornih uvjeta. folklor). (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. c) umjetnički sadržaji (ples. Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. 231 . poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. sportski ples. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. kinezio-terapijskim aktivnostima. eventualno. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. a uključivanje učenika je dobrovoljno.

dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. upiranja i penjanja: . Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 3. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m.. različitim varijante premeta u stranu. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4. dišnog i koštano-zglobnog sistema. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine. Bacanja: . premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º. alkohola. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi.Ciljevi. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. Višenja.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . alkohola. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. Trčanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. njihu na prečci. Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. Obrazovni x x x x 2. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . te koordinacije i gibljivosti. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača.Različite varijante premeta u stranu .Njih na prečci . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja. naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. Kolutanja: . funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. te funkciju krvožilnog. te funkciju krvožilnog. Skakanja: .Osnovna motorička zanja x x x x x x x 232 .Trčanje na 20 m „leteći“ 2.

.Valovite kretnje rukama i tijelom .Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º.. a shodno potrebama učenika Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. 5.Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) . Ritmičke i plesne strukture: .šutu s pozicija krila i kružnog napadača..završna akcija.Koordinacija: .Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije . „mačjem“ skoku na niskoj gredi. Igre: Rukomet: .Premasi odnožno na dvovisinskom razboju..košarkaški dvokorak (*) .1.Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7. mini odbojci 4:4. koreografiji aerobike. nogomet tehnici ubacivanja lopte u igru rukama.Skokovi sa spravom po izboru .Dizanje lopte visoko na krajeve mreže . Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih 4. kontranapadu . x x x x x x 233 .dizanju lopte visoko na krajeve mreže.. sadržaji. kao drugi kineziološki pokreta. 6.2. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije.Oduzimanje lopte presjecanjem (*) . košarka . odbojka .odbrambenom stavu i kretanju u odbrani. 3. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) .Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: .Mini odbojka 4:4 Nogomet: . skokovima sa spravom po izboru. Motoričke sposobnosti x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru.Brzina: . Koreografija aerobike 8.Kontranapad .Okreti . okretima. napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”.. disco fox-u.završna akcija Odbojka: .Engleski valcer (*) . ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak. I 8.Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama .. pojedinačnom i grupnom protunapadu. usprav kroz čučanj 6. te koordinacije i i mogućnostima škole i okoline gibljivosti.„Mačji“ skok na niskoj gredi 7. Antropološki 1.Disco fox . složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta.Ravnoteža: .. saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º .Gibljivost: 2.Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja.Snaga: .. Borilačke strukture: . 7. Odgovarajući sadržaji iz: 1. 2. valovitim kretnjama rukama i tijelom.Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek.

Uljudno se ponaša na satu i u školi. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. Uspješno kontrolira agresivnost u igri. Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. odnosno pravilan uspravni položaj tijela. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih 5. Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema. x x x x x x x x x x x x x x x x x x 234 . Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. Funkcionalne sposobnosti: 3. Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima. te poboljšava posturu. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva. gibljivosti i ravnoteže. brzine.. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. koordinacije. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova.Preciznost: 2. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. Aktivno.

upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. skokova u vodu i dr. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. eksplozivne. odnosno.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. daklen ciklična i aciklična. plivanja. hrvanje. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). fleksibilnosti. Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. koje osigurava optimalne psihološke. preciznosti. Društveni zahtjevi. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. sprava. judo. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. statičke snage i dinamometrijske sile. ravnoteže. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. borilačkih aktivnosti.. rukomet. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. kružno-intervalni metod. Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. karate i dr. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. koja se susreću u sportskim igrama. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. u prvom redu. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. što učenici teško prihvaćaju. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. targent-trening i sl. kao što su boks. koja su bitno obilježje tzv.. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. sa dosta slobode. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. košarka i dr. metod stanica. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika.. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. (b) aciklična motorička znanja. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. što se. ritmičke gimnastike. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičkometodički postupak nastavnika. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. repetitivne. 235 . brzine. kao što su nogomet. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. Na toj osnovi. podstiču razvoj ličnosti učenika. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. (c) kompleksna motorička znanja. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. biciklizma i dr.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful