BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA TUZLA KANTON Ministry of education, science, culture and sports

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

110

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI GODIŠNJI SEDMIČNI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 35

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija /Zemljopis Historija /Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička /Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj Religijska kultura/Vjeronauka

111

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

112

opkoračenjestanka u opkoračenju. Sidran: San o Bašeskiji Epika Ć.Grey. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Z. Ibrahimbegov ćošak A. Trifunović. James Cook 2 2 2 Granične književne vrste: Uočava glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti 113 . Voćka poslije kiše T. Dažd N. inverziju. U poznu jesen D. Lampa na prozoru H. Pavlović. Pjesma o peru M. Humo. stanka. Zapis o zemlji E. sredstva zaustavljanja radnje Razumije. šaljiva.NPP ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE ŠKOLE Književni tekstovi Lirika D.Bašeskija. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne. inverzija. Sijarić. domoljubne i šaljive pjesme Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. Pjesma o keruši V. Dizdar. Čehov. Ilić. Sarajevski ljetopis (odlomak) N. Cesarić.M. Hrt (odlomak) S. deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojnoobrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. P. upotrebljava ih u vlastitome tekstu Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 Epika Fabulapokretači fabule. teksta Određuje pokretače radnje. Kišević. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni historijski romani Fantastična pripovijest i Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. Akvarel S. Egziperi. Bakine naočari M. Jesenjin. Antić. Sadako hoće živjeti R.Mali princ (odlomak) M. Čistač obuće Broj sati Književnoteorijski pojmovi Ritamintonacija. zaustavljanje fabule Lik-psihološkoetička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji. Poslije djetinjstva A. Čukovski. Nešto važno da ti kažem Nerkesi. Vanjka K. Ćorović. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. Bruckner. Komanči (odlomak iz pustolovnog romana) Grmljavina stada) A. Šop. Ujević. kontrast Vrste -pejsažna.

Egziperi: Mali princ 4. putopis. Zijo Dizdarević Pripovijetke ili Teme Nafije Sarajlić 5.(odlomak) I. putopisa i dnevnika Uočava glavne značajke drame: dijalog. Ogrizovića Narodna romansa ( izbor) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) izbor ljetopis.. Oslo pod snijegom (odlomak) P. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11. dnevnik 2 2 2 Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Uočava razliku između ljetopisa. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 9 Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. Sekulić. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. balada) Odlomak drame Hasanaginica M. Dnevnik Ane Frank 114 . Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 7.Mark Tven: Kraljević i prosjak 12. putopisa i dnevnika Uočava razliku između drame i drugih književnih vrsta 2 2 2 1 2 Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karakteristike usmene književnosti 2 LEKTIRA ZA SEDMI RAZRED: 1. Kočić. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 13. Šehović. Jazavac pred sudom (odlomak) F. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 6. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. likovi Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Alija H. Branka Primorac:Maturalac 8. Nenad Radanović:Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10.

doista. sigurno) Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. sprezanje/ 1 +1+1 konjugacija. prezent pomoćnih glagola Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu premamorfološkim 115 .46 SATI Odgojnoobrazovni Minimalni ishodi učenja Broj časova ciljevi Uočavati nenaglašene Pravilno pisanje i izgovor riječi i pravilno ih nenaglasnica/atoničkih čitati u izgovornim riječi cjelinama Maksimalni učenja ishodi Naglašene i nenaglašene 1 riječi (naglasne cjeline) Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Riječi za imenovanje 2 pripadnosti mjestu. Razlikovanje glagola po neprijelazne i predmetu radnje povratne glagole Razlikovati svršene nesvršene glagole Prepoznati infinitiv njegove završetke Prepoznati i glagolske pridjeve i Razlikovanje glagola po vidu Glagoli po vidu 1+1 Infinitiv osnova i završeci) Glagolski glagolska imenica (infinitivna 1 i Razumije ulogu infinitiva u Razumije ulogu tvorbi infinitiva u dopuni glagolskih oblika glagola upotrebljava Uočava glasovne promjene u gl. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. Razlikovanje temeljnog (osnovnog) Prepoznaje osnovne čestice značenja od prenesenog (da. god. te riječi iz zavičaja primjerima. zemlji – narodu Temeljno i preneseno 1 značenje riječi Uočavati riječi koje Uočava preneseno značenje Razlikuje književne i pripadaju familijarnoj riječi na jednostavnim neknjiževne riječi leksici. neprave i uzajamno povratne Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Čestice ili riječce 1 (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI 1+1 Riječi s konjugacijom (ponavljanje) Razlikovanje glagola po značenju Glagolski oblik/osoba i broj 1 Prepoznavati glagolski Razlikovanje glagola po oblik/osobu i broj predmetu radnje i po vidu u rečenici Glagoli radnje po predmetu 1 Razlikovati prijelazne. kraju. (dopunskog.Programski zahtjevi RJEČNIK I GRAMATIKA . za) značenja riječi Uočiti da možemo preoblikovati uređenje česticama Razlikovanje glagola po rečenično značenju Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju pridjevi i 2 tvoriti Pravilno glagolske pridjeve Prezent. naravno. proširenog) ne. li.

priloge u službu u rečenici govorenju i pisanju Objašnjava službu gl. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. Samostalno spreže glagole u futuru I. Glagolski prilozi 2 +1 Uočiti značenje. tvorbu i Upotrebljava gl. jed. l. subjekat. i II.glagola Perfekt 1 +1 obilježjima (osoba i broj) i jotaciju u prezentu futurski Prepoznati perfekt i Prikladno upotrebljava Uočava razumjeti njegovo perfekt u perfekt osnovno značenje govorenju i pisanju Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prepoznavanje aorista imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika i Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. i službu Prepoznaje imenski Uočava da glagoli riječi u rečenici predikat. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed. u značenje i tvorbu drugi te njihovu tvorbu govorenju i pisanju kondicionala II. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Izricanje futurom budućnosti 1 + 1 Prepoznati. neličnih te prostih i složenih glagolskih oblika u lične i nelične oblika rečenici i zna tvorbu Vrste rečenica po značenju Prepoznaje vrste rečenica i sastavu Prepoznaje imenski predikat u rečenici Uočiti značenje. priloga u rečenici Sistematizacija znanja o 1 glagolskim oblicima REČENICA Jednostavna proširena rečenica 1 1+1 Razvrstava glagolske Zna razliku između ličnih i Uočava službu oblike na proste i složene. dodatke otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikovati predikat od imenski Prepoznaje imenski predikat Predikat – imenski i 1 glagolski 116 . imperfektom i pluskvamperfektom Može zamjenjivati aorist. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Izricanje prošlosti 3 + 1 aoristom. molbu i zabranu Izricanje zapovijedi i 1 molbe imperativom Kondicional I i II 2 Prepoznati i razlikovati Pravilno koristi kondicional Uočava i razumije kondicional prvi i I. razlikovati.

društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u Prepoznaje objekt u rečenici rečenici.sistemaztizacija. hrvatski i srpski jezik NAPOMENA: Časovi za ponavljanje i utvrđivanje gradiva: RJEČNIK ( naglasnice.1 čas GLAGOLSKI OBLICI . riječce .1 čas GLAGOLSKI OBLICI ( infinitiv.1 čas GLAGOLSKI NAČINI I GL. lingivstičkog u razvoju standardnog 19. Razlikovati Razlikuje direktni i direktni i indirektni objekt.5 časova 117 .1 čas FUTUR I i II . temeljno i preneseno značenje riječi. stoljeća identiteta u razvoju jezika (književnog jezika) -Bosanski. PRILOZI . društvo) oznake 2 u 1 Uočavanje u tekstu Razlikuje glagolski i menski Prepoznaje složeni predikat glagolski predikat Objašnjava službu gl. prijelaznost ) . Uočava historijske periode (književnog) jezika do sociološkog.1 čas REČENICA.glagolskog predikata Vrste predikata Priložne rečenici (uzrok. apozicija Složena rečenica 1 1+1 Uočavanje u tekstu Pojam složene rečenice Uočava više predikata u Razlikuje složenoj rečenici zavisnosloženu od nezavisnosložene rečenice Razlikuje i navodi glavne osobenosti u razvoju standardnog (književnog jezika) Razvoj standardnog 2 Prepoznavanje kulturnog. prezent) 2 časa GLAGOLSKI OBLICI ZA PROŠLOST .REČENIČNI DIJELOVI . indirektni objekt Uočavanje u tekstu Razlikovati pridjevni imenički atribut i Prepoznaje apoziciju atribut Objekt (direktni i indirektni) Objekt i odredbe averbijalne 1 Atribut: pridjevni atribut 1 i imenički atribut i Razlikuje pridjevni i imenički atribut Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa i Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Apozicija (pojam) 1 Prepoznati apoziciju Prepoznaje apoziciju atribut Atribut. 1 Primjenjivati i uočavati Uočava priložne oznake priložnu oznaku uzroka.2 časa GLAGOLI ( glagolski vid. priloga u rečenici Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata količina.

boja. imenica i pridjeva.uticaj društvene sredine na lik Redoslijed pojedinosti u dinamičnom opisu.uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje. PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 PRIČANJE PRIČANJE 1+1+1 1+1+1 DESKRIPCIJA DESKRIPCIJA Opis portreta Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Vanjski i unutrašnji portret.rečenična intonacija.funkcija glagola u opisu Služiti se govornim vrednotama:rečenični naglasak.osjećanja i postupci lika.KULTURA IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Pričanje događaja retrospektivnim slijedom izlaganja Pričanje doživljaja retrospektivmim slijedom izlaganja Pričanje događaja uz upotrebu opisa pejzaža Pričanje doživljaja uz upotrebu opisa lika Odgojno-obrazovni ciljevi Broj časova 1+1+1 Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama.visina i jačina glasa 1+1+1 1+1+1 ČITANJE I SLUŠANJE Interpretativno čitanje lirskih.Uočavanje stilske funkcije glagola. vizuelni i akustični elementi.usmjereno čitanje Dvije pravopisne vježbe 1 1 PISANJE Dva školska pismena zadatka 2 2 118 . pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja:u sebi.

-ije u gl.pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe(se) uz povratne glagole.) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju 1 1 1 Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene(č.) Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja(gradske četvrti.živjeti.smjeti.šaliti se.-je...dijelova naselja.pisanih vokativa.).pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati radni glagolski pridjev u m.RAZRED Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva.r.trgovi.ulice..čija osnova završava na – je(htjeti.trgova i ulica.ć.oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica(zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici(odvajanje apozicije.jd.. pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagole Pisanje infinitiva i radnog glagolskog pridjeva(m.jd.nabrajanje rečeničnih dijelova.dijelovi sela.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS ZA 7.r.parkovi) Pravilno pisati i govoriti povratne glagole(smijati se.nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika(apostrofa) i točke/tačke sa zarezom 1 1 1 Prepoznati i pravilno pisati izostavnik i točku sa zarezom 1 119 .

fabula sredstva stripa. plan Prepoznati izražajna sredstva u filmu.gluma.panorama) Filmska maska.pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma(statična kamera.sce sredstva u predstavi nografija.kostimografija.scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva 1 Knjiga-film:Mark Tven:Kraljević i prosjak(igrani film) 1 Pozorišna izražajna Pozorišna i zražajna sredstva:govor.kostimografija (scenografija.MEDIJSKA KULTURA Filmska izražajna sredstva Kadar.kvadrat.uočiti sličnosti i razlike između prikazana kvadratima 1 filmskog kadra i kvadrata stripa(plan i ugao gledanja) NAPOMENA ZA 7. RAZRED Književnost.43+ 8x2 lektire: 59 časova Jezik: 46 časova Kultura uzražavanja: 24 časa Pravopis i pravogovor: 7 časova Medijska kultura: 4 časa Ukupno: 140 časova 120 . 1 rasvjeta) Izražajna sredstva stripa: Prepoznati izražajna crtež.ugao snimanja.vožnja.dinamična kamera.

Čitanje i pisanje svrstava se među najvažnija sredstva za napredovanje učenika u obrazovanju.diktafon. srpskog jezika I književnosti. nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. npr. učenici s teškoćama u razvoju. u pisanju.odgovarajuće osvjetljenje . gramatike. Posebnosti u radu s učenicima s OŠTEĆENJIMA VIDA Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu.obične ili specifične sveske sa jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti . lično napredovanje i kvalitetniji život u zajednici. UČENICI S TEŠKOĆAMA Sastavljanje liste onoga u čemu je dijete uspješno predstavlja dobru osnovu za razvijanje strategije podrške i postavljanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva programa za svako dijete za koje se radi prilagođeni/individualni program. Za učenike sa teškoćama treba uraditi prilagođeni program rada. 121 . pravopisa. Nastavni program za predmet Bosanski. višejezicni učenici. Prijedlozi za rad s učenicima s teškoćama u razvoju 1. hrvatskog. hrvatskog.UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA Redovnu osnovnu školu pohađaju učenici sa različitim odgojno-obrazovnim potrebama . Osim otkrivanja i poticanja njihovih darovitosti. DAROVITI UČENICI Darovitost učenika može biti različita. Učenje čitanja i pisanja predstavlja veliki napor i izazov učenicima s poteškoćama usvajanja čitanja i pisanja. srpski jezik i književnost strukturiran je od nastavnih područja koja se adekvatnim didaktičko-metodičkim postupcima mogu prilagoditi učenicima različitih obrazovnih sposobnosti. mediji…) ili bave različitim projektima. recitovanju. a za učenike kod kojih je tip i stepen teškoće takav da ne mogu ovladati čak ni modifikovanim programom (koji sadrži minimalne programske zahtjeve nastavnog predmeta) treba uraditi individualni obrazovni plan. rječnici.lupe . učenici kojima je neki drugi jezik maternji itd.daroviti učenici. U osnovnim školama postoje vannastavne aktivnosti koje potiču i razvijaju darovitost učenika. Za darovite učenike svaki nastavnik će na osnovu programa za nastavni predmet oblikovati poseban program u zavisnosti od potreba i mogućnosti učenika.više vremena za pojedine aktivnosti na času . glumi.udžbenike i pisani didaktički materijal na crnom tisku primjerene veličine slova . te disleksičnim ili disgrafičnim učenicima. potrebno im je ponuditi i različite sadržaje iz bosanskog. srpskog jezika mogu se razvijati interesi i potrebe učenika za istraživanjem jezika. Učenicima sa ošećenjima vida treba obezbijediti: . hrvatski. dodatnim učenjem rječnika. Darovitim učenicima se može ponuditi da se obaveznim temama bave u većem obimu samostalno pronalazeći nastavnu građu (enciklopedije.meke olovke koje ostavljaju deblji trag ili flomastere odgovarajuće debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini .. Dodatnom nastavom iz bosanskog.

ne oponašati učenika niti dopustiti drugima da to čine .češće primjenjivati pismene ispite znanja. Učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda. pravilo..ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji . pojmove i definicije i po potrebi dati dodatna objašnjenja. a zatim posegnuti za pisanjem. pitanja zapisati na tabli ili nastavnom listiću. 3. 4. služiti se individualiziranim nastavnim listićima. koristiti prerađene. dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja. 122 . Programski sadržaji se prilagođavaju učenikovim mogućnostima tako da. Posebnosti u radu s učenicima S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA Uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme i pomoć u kretanju. U komunikaciji sa učenikom treba postavljati kratka. dodirne kod obrade novih sadržaja. . primjer.podsticati grupne oblike rada . Posebnosti u radu s učenicima S OŠTEĆENJEM SLUHA Uz akustični hendikep pojavljuju se i sekundarni poremećaji u govoru. smirenim. . Posebnosti u radu s učenicima S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU Prilagodbe u radu za učenike s POREMEĆAJIMA GOVORA: . jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje učenik mora naučiti u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica. tišim i laganijim tempom .osigurati primjereno radno mjesto . stalno provjeravati je li učenik razumio sadržaj. slušne. U realizaciji nastavnog časa i planiranju didaktičko-metodičkih postupaka poželjno je motivaciju temeljiti na iskustvu učenika ili iskustvo stvoriti na temelju slika. Posebnosti pisanja: . sažete. Posebnosti se uglavnom odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku.obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom.učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti. filma.2. Prilagodbe u radu za učenike s JEZIČNIM I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU: predvidjeti duže razdoblje za usvajanje leksičkih i gramatičkih pojmova koristiti različite vrste podražaja – vidne. slika.brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka . jednostavna pitanja. neposrednim prirodnim kontaktom itd. a govorne vježbe su od velikog značaja..fiksiranje papira za pisanje ili sveske za radnu podlogu.tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu. U komunikaciju sa učenicima koji imaju oštećenje sluha neophodno je obratiti pažnju na jasno i razumljivo govorenje i ujednačenu brzinu izgovora. odnosno na mjestu odakle može i lakše ostvarivati vizuelni kontakt s nastavnikom (u ovisnosti od rasporeda sjedenja i oblika rada). koristiti mnogo konkretnih primjera zadavati manji broj zadataka rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski uputiti učenika u tehnike bržega zapamćivanja te da uči uz pomoć mapa uma koje će samostalno izrađivati. često provjeravati razumijevanje..

Posebnosti u radu s učenicima SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA Programski sadržaji prilgođavaju se mogućnostima učenika i primjereni su njegovim sposobnostima.izrađivati sredstva koja učeniku omogućuju postepeno perceptivno spoznavanje apstraktnih sadržaja (originalan didaktički materijal) . . vježbi i ponavljanja.učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz više objašnjenja. manjih nastavnih cjelina (usmeno ili pismeno. . .primjenjivati adekvatne. U planiranju rada sa ovim učenicima nepohodno je sistematski i kontinuirano: . 123 .vršiti češće provjere kraćih.pojednostaviti sadržaja uz povezivanje s potrebama i iskustvima iz svakodnevnoga života učenika.bitne činjenice i sl.) 5. ovisno o tome koji način provjere znanja je učeniku lakši). individualizirane nastavne listiće i različite didaktičke igre .omogućavati sticanje znanja kroz igru .davati učeniku dodatno vrijeme za rješavanje zadataka . .- pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika ili koristiti samo usmeno provjeravanje kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (učeniku se mogu u diktafon izdiktirati obaveze za rad kod kuće.poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti .koristiti različite edukativne kompjuterske igre.sadržaje teorijskoga tipa sažeti isticanjem bitnoga.

STRANI JEZIK ENGLESKI (prvi i drugi) NJEMAČKI (prvi i drugi) () 124 .

3 za sve četiri jezičke vještina i A2. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. natpisi na javnim mjestima. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati. u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice. na pošti. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje 125 .ENGLESKI JEZIK (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. kratka pisma. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe.3* i djelimično nivoa A2. jelovnici. poruke. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. * A1.

ours. domestic and wild Brojeve: redne: 1-100 animals Glagole: . ordering or serving . that.označavanjem: . zero rječnik. what. whose unemployment.spajanjem stubaca A i B . razred Osnovna škola 7 godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Funkcije i vještine Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi .koristiti javne usluge (npr. (a) litle possessions.Vrijeme i godišnja doba. something.rješavanjem zadataka višestrukog izbora . sports and games Present Continuous . aerodrom) . npr.odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika . these. npr. događaja.određenih riječi. culinary art (boy). an. Imenice: .sastavljati dijaloge . its. nothing) people. . supermarket.sudjelovati u razgovorima na zadane teme . that a meal in a restaurant.Škola.davati specifične obavijesti . some extra.Slobodno vrijeme. upitni) gramatiku.prepričavanjem kratkih tekstova .Obitelj.popunjavanjem praznina b) ČITANJE I REAGIRANJE Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: . predmeta. many.Zdravlje. prošireniji rječnik. which. osnovni .neodređene (somebody. Past Simple pravilnih i nepravilnih prošireniji rječnik.izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: .NASTAVNI PLAN I PROGRAM Stupanj /razina 7. .svakodnevne aktivnosti . climate.prošle i sadašnje događaje -uspoređivati . teme . prošireniji Present Simple rječnik.pravilnu/nepravilnu množinu . climate.pridjeve neodređene količine i broja. much. poštu.pokazne pridjeve: this (girl). predmete. hers. geography. few.izražavati: . itd. those (boys) .osobne (padež subjekta i objekta) curricular activities .kratke opise ljudi.posvojne pridjeve preparing meals. working conditions. these (girls).odgovaranjem na pitanja . npr. dirty 126 . Pridjeve . his. npr. what. anything.Determinatore . some. mjesta . željeznički kolodvor. npr.upitne pridjeve. outings itd. .sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. npr.diktate . osnovni rječnik. the.upitne (who. Future Simple Present Continuous za izražavanje Osim stalne nadogradnje svog budućnosti rječnika.yours.Zemlje engleskog govornog theirs.opisivati: . rječnik.recitiranjem recitacija i pjesama rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih/netačnih tvrdnji . have/have got (potvrdni. Afikse.Moja zemlja. whose) . employment. npr. seasons of the year. npr. geography. npr. npr. . any. names of some meals.brojive i nebrojive family gatherings . .ispravljanjem pogrešaka.Opisne pridjeve vezane za zadane transport itd. Past Continuous particular weather. npr. (a) Životni uvjeti. Zamjenice: school curriculum.ljude . expensive. nešto prošireniji . those) . anybody. fraza i rečenica . .Svijet životinja. vezane za zadane teme i niječni.govoriti o prošlim događajima i aktivnostima . npr. nobody.predmete .slaganje i neslaganje vezano za zadate teme . pets. which.tačnih/netačnih tvrdnji . učenici će naučiti koristiti: Going to -oblik Glagole be. osnovni rječnik. telefon. prošireniji rječnik.osobe. all. Gramatika Vokabular Funkcio nalno osnovno znanje Učenici će ponavljati ili učiti nove Učenici će ponavljati ili učiti: riječi vezane za zadane teme.posvojne(mine. people .nepravilnu usporedbu pridjeva rječnik.pokazne (this. one’s) područja i druge zemlje.igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: . dopunjavanjem nedovršenih rečenica PRODUKCIJA a) GOVORENJE Učenici će: . social customs itd.članove : a. description of glagola climate. osnovni . zdrava ishrana.prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova .

ask-answer.Red riječi (red riječi tipične rečenice) Antonime. but. npr. sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and. vezane za zadane teme. npr. npr. vezane za zadane teme. Rečenice: . school choir. discuss a subject.Vremenske rečenice .mjesta itd. have to. may. or. orange juice Kolokacije.rečenice ( prvi tip) . because itd. will. crylaugh Složenice. would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način.If. care about us itd.could. vezane za zadane teme. guitar lessons.redati riječi u rečenice Modalne glagole: can . dirty-clean. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi.pisma dopisnom prijatelju itd. walk a dog. . . selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 127 . must.

načina življenja a u okviru datih tema. slobodnog vremena učenika. estetske i intelektualne sposobnosti. rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.koriste informacione tehnologije kod učenja jezika .Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče . komunikaciji. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije.koriste samostalno udžbenike.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. edukacije. kao što je parafraziranje . INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.Naučiti da poštuju tradiciju. i njegovim doživljajima i uzrastom. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. te razvija njegove kulturološke. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. na ono što učenike interesuje itd. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. . Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. mijenjati metode rada . navike drugih ljudi itd.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture.koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. ako je potrebno. .Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. a u okviru datih tema. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. uz punu slobodu 128 . podstiče kreativnost. običaje.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta.

stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje . pisanje prema modelu. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine.analiziranje teškoća u procesu učenja . nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. precizna uputstva. da bi im bili što atraktivniji. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. ulogu igra i kreativnost izražavanja. izbor i prilagođenost teme. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. raznovrsniji i pristupačniji. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata . Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. da se logički slijede događaji koji se opisuju.neverbalnog i verbalnog izražavanja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. 129 . kao što su pisanje pisama.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Preporučuju se: . Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. oglasa.upotreba savremenih tehničkih sredstava . Sredstva. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. određene pojedinačne informacije. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Naravno. na prikladan način ukazati na greške. SMS ili e-mail poruka itd. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika.obogaćivanje nastave elementima igre. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. za uočavanje pojedinih detalja itd.podsticanje inicijative učenika . Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. uz pohvalu za aktivno učešće. popunjavanje formulara. ritma i dramatizacije . govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada . čitanja i pisanja. izvještaja. već mu nakon toga. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. koliko je to moguće.dinamičnost i krativnost . koristi odgovarajuća leksika. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga.

prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. pismenih vježbi.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. umjetnosti. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Interkulturalne vještine Učenici će: . Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. biologije. u svakom polugodištu po jedna. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. matematike. 130 . Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.upoznavati različite kulture i tradicije. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. kontrolnih zadataka. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. . Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu.

watering can). furniture.zero .predstaviti sebe i druge Svakodne vni život 2. some musical 7.locirati ljude i predmete . some gardening tools (spade. swimming pool). much.opisivati: . that (boy). odnosno negativne ili netačne odgovore. kao npr. ispunjavanjem tabela i križaljki. all) . razred Osnovna škola a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. i reagirati Škola . uncle. swing. fire) • Škola (school premises. what.Neodređene (somebody. upitna forma) Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. npr.Pokazne (this. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. something…) Pridjeve: . izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. dovršavanjem rečenica. grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. my clothes. lunch box. . narodi . weather (rainy. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. in the country (camping. npr.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) Životinje Praznici . • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother. friends itd. nobody.upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . grandfather. odrična. (vegetable/flower garden). anybody. sunny…) in the garden.at the park (slide. rake. entertainment • Okruženje. the. buying some vegetables and fruit). extracurricular activities.100 Glagole: Present Simple (potvrdna.ENGLESKI JEZIK (DRUGI STRANI JEZIK) – 2 SATA SEDMIČNO – 70 SATI GODIŠNJE Stupanj Teme Porodica Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: . npr.Lične (padež subjekta i objekta) . povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. these. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. those) . tent.Prisvojne (mine. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom.neka raspoloženja i stanja .Upitne (who. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. godina učenja engleskog jezika . aunt. this (girl). these (girls).pridjeve neodređene količine i broja (some.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: .postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje.prisvojne pridjeve. upitna forma) Present Continuous (potvrdna. pupils’ things.trenutnu aktivnost . odrična.identificirati ljude i predmete .upitne pridjeve (what.ljude i predmete . gym. school subjects.pokazne pridjeve.slušati očekujući da čuju određenu informaciju . nebrojive .članove: a/an. that.izraziti na vrlo jednostavan način: 1) neverbalno. whose) .: izvršavanjem uputa i naređenja. which. many. whose) . any.obraćati se ljudima .tražiti i davati informacije . going out (library. yours…) .Determinatore. which. • Slobodno vrijeme . izvršavanjem uputa i naređenja. outings. visiting relatives. popunjavanjem 131 .: ponavljanjem riječi.Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1. those (boys) .brojive. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. kupovina (at the supermarket. 2) verbalno. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd. jump rope). seasons of the year. usebi ili naglas. . b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.

. nedopadanje.slaganje i neslaganje . swimmingpool. do) Priloge (najčešće): .vrijeme . zanimanje i oduševljenje za nešto. wild animals. on. make a phone call) 132 . PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . be.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi .ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . under. upitna forma) Modalne glagole: can. his house etc.prepisivati kratke tekstove . odrična.znanje i neznanje . may) . pets (osnovni vokabular) • Praznici .način (slowly.sposobnost i dopuštanje (can.: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima.pisati po diktatu .mjesto (in.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular. prepričavanjem kraćih tekstove. upitnoj i zapovjednoj rečenici .There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • instruments…) Zemlje i oblasti.vrijeme: in. povezivanjem riječi u stupcima A i B. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . right. have got.smjer (left.pisati kratke sastave na poznate teme itd. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. quickly) Prijedloge: . b) PISANJE: Učenici će: . west) . in front of) . situacije ili aktivnosti itd.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. iznenađenje. to do homework.igrati uloge .Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports.izviniti se i prihvatiti izvinjenje praznina. dopadanje. neslaganje. UK. may (potvrdna. east. skraćenice za dane u sedmici i mjesece .ispunjavati tabele/križaljke . odričnoj.Osnovni red riječi u potvrdnoj. up – down. zahvalnost . npr. najčešće (a. behind. -ing) .učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . their culture (osnovni vokabular) • Životinje..m. 2) verbalno. pen-friend) .Skraćenice. domestic. John’s book. have/have got (potvrdna.davati upute i naređenja . hot – cold . pjevati i igrati jezične igre itd. odrična. redati riječi u smisaone rečenice .prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu .dovršavati rečenice . p.Složenice u vezi sa datim temama ( football. USA. razočarenje.sugerirati neku akciju (Let’s …) . at Rečenice: . peoples.emocije: slaganje.recitirati.mjesto . opisivanjem predmeta.) . on.posjedovanje (have.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. basketball.. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have.ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze. Glagole: be. zadovoljstvo.m.

uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.uzvike (npr. npr.dinamičnost i krativnost 133 . slikanje.: . ples) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol). kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. (Likovno obrazovanje) . didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. pokret glavom kad se želi reći da/ne itd. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. oblikovanje itd. podstiče kreativnost. ili Dobar dan i Good day) . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. npr.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama .kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Shodno tome. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. koji se razlikuje od kulture do kulture. estetske i intelektualne sposobnosti.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . ispusti nešto ili pogriješi. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.: Dobar dan i Good morning/afternoon.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . Oops! kada neko padne. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Ovo može podrazumijevati: .upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr.kroz crtanje.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Preporučuju se: .govor tijelom. te razvija njegove kulturološke. kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. itd.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje. Sredstva. i njegovim doživljajima i uzrastom.

uz pohvalu za aktivno učešće. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. koliko je to moguće. već mu nakon toga. oglasa. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. umjetnosti. čitanja i pisanja. izvještaja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. kao što su pisanje pisama. 134 . biologije. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. SMS ili e-mail poruka itd. izbor i prilagođenost teme. popunjavanje formulara. precizna uputstva. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. poštuju gramatička i sintaksička pravila.- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. koristi odgovarajuća leksika. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. određene pojedinačne informacije. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. na prikladan način ukazati na greške. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. pisanje prema modelu. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. matematike. raznovrsniji i pristupačniji. govora. za uočavanje pojedinih detalja itd. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. da bi im bili što atraktivniji. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd.

diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. u svakom polugodištu po jedna. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. pismenih vježbi. kontrolnih zadataka. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. 135 . ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. . Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.upoznavati različite kulture i tradicije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Interkulturalne vještine Učenici će: . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

č esto mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatič kim strukturama. čime se bavi.NJEMAČKI JEZIK (prvi strani jezik)-2 sata sedmično . Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. jelovnici. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. nešto produženog razgovora. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda rije či te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. kratke informacije o nekoj osobi. prospekti. još uvijek se primjećuje strani naglasak. izobrazbu. porodici. pravi č esto greške i kod veoma jednostavnog. bližoj okolini). poslu.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). oglasi. Može razgovarati na zadanu temu. koji govore o svakodnevnom životu. druge ljude. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. U svakodnevnim tekstovima (npr. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. Učenik zna opisati porodicu. naučenih izraza.3 i djelimič no nivoa A2. Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i prič a. vlastito porijeklo. Govor 136 .70 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemač kog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.

Pisanje Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešć e riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reć i). sport. muzej. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. jednostavan diktat). 8. posjeta prijatelju. pozorište. 2. odlazak na izlet. hobi… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 137 . Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. 7. 5. Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino. 3. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. igra u parku. 6. 4. lične podatke. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.

označavanja tačnih i netačnih tvrdnji..popunjavanjem praznina u tekstu.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne.der Mutter helfen. . plan u čenja. Ich möchte lieber eine Cola. Das Zimmer ist nicht groß..popunjavanja tabela i sl.popuniti jednostavne formulare podacim a o sebi.. . . . aber ich habe genug Platz. .pridruživanja slike tekstu.napisati sasvim jednostavna saopćenja. Mein Lieblingstier ist.. . Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?). 138 . GOVOR: Učenici će: . Wie geht es dir?) -Pokazna zamjen ica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. npr.Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: . SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . pozorište.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o m jestu i vremenu (npr.čitati rečenice i kraće tekstove. Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial. licu množine (euer. ..tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . -Odlazak u kino. -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein. -Posjeta prijatelju Wie geht es d ir?. posebno ako su ilustrovane. . ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm.razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva.. .. Mein Vogel kann..in der Küche. Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir. die Zirkusnummer.. . .razumjeti jednostavne pisane upute. -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. putovanja i slično). . Mathe mag ich nicht. der Krimi..odgovaranja na postavljena pitanja. Möchtest du etwas trinken?.u programu kina odabrati film.. ....dopunjavanja teksta. .popunjavanjem tabela.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. . razumjeti mjesto i vrijeme. muzej Wann beginnt die Vorstellung?.razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitan ja ili pitan ja koja su čuli sa kasetofona i sl. . i 3. Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: . -pisati jednostavne poštanske karte ili email. zahvaliti se.. dir. .. : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. Ich habe kein Haustier. . . Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2.. aber sie gefällt mir.povezivanjem slike i slušanog teksta.

etwas mitnehmen/vergessen. upitna (W-Fragen. -dopunjavati izostavljene riječi.redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: .preterit glagola sein i haben .perfekt slabih glagola Brojevi: . Was kostet.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. aber. . PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. dass wir am Freitag ins Kino gehen) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: .nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten. -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ .davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.. frei haben .. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). -Odlazak na izlet einen Ausflug machen. -rekonstruisati riječi i rečenice.igrati uloge. oder 139 .. weil er krank ist) (Der Lehrer sagt. zu Hause bleiben. .voditi dijaloge prema datoj skici. ili. -Vikend richtig ausschlafen. Ball spielen .pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.. -Zavisnosložene rečenice sa veznicima ''weil'' i ''dass'' (Er kommt nicht in die Schule. onda .postavljati jednostavna pitanja. die Clique treffen. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu.glavna rečenica (izjavna. . .?. Ja/Nein-Fragen) . dijelove rečenice ili cijele rečenice.....prijedloge sa dativom Veznike: -und. .

Izmeđ u usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Sredstva. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja. obogaćivanje nastave elementima igre. 140 . upotreba savremenih tehničkih sredstava. I na ovom nivou (sedma godina u čenja). favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Prije svega. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. analiziranje teškoća u procesu učenja. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. podsticanje inicijative učenika. govora. č itanja i pisanja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignu ća nauke o jeziku. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. načini i postupci kojima nastavnik može pomoć i učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. ritma i dramatizacije. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. estetske i intelektualne sposobnosti. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata.

Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. SMS ili e-mail poruka itd. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. umjetnosti. koristi odgovarajuća leksika. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. oglasa. za uočavanje pojedinih detalja itd. popunjavanje formulara. Naravno. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. izvještaja. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv nač in. Cilj vještine č itanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. 141 . srpskog. srpskog. precizna uputstva. historije. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati.Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. hrvatskog i drugih stranih jezika. određ ene pojedinačne informacije. na prikladan način ukazati na greške. matematike. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. raznovrsniji i pristupačniji. koliko je to moguće. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. odnosno interdisciplinarnih projekata. pisanje prema modelu. izbor i prilagođenost teme. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. biologije. ulogu igra i kreativnost izražavanja. uz pohvalu za aktivno učešće. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. već mu nakon toga. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije.

Interkulturalne vještine Učenici će: . Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. u svakom polugodištu po jedna. pismenih vježbi. .upoznavati različite kulture i tradicije. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. kontrolnih zadataka. 142 . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.u čiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na nač in koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istać i da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita č ak i kratke dijelove teksta. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. povremeno mu može zatrebati pomoć. rutinskim događ anjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. koji govore o svakodnevnom životu. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Izgovara bez poteškoća poznate riječ i ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. vremenska prognoza).NJEMAČKI JEZIK (drugi strani jezik) (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Čitanje i razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. Govor Pisanje Znanje o jeziku 143 . jednostavan diktat).3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. naučenih izraza. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. lične podatke. u prodavnici). Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice.

Odlazak u kupovinu 7. Moje okruženje 10. Ljetni raspust 2. raspored časova) 3. Svakodnevni život 4. Škola (školski predmeti. Stanovanje 8. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Životinjski svijet 144 . Život u porodici 5. Praznici 6.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Odijevni predmeti 11.

-tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavaju ći zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu.pitati nekog za zdravlje. -dopunjavanja teksta.. . . -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. -popunjavanja tabela i sl. . das Wohnzimmer. Geschenke.in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. ili.opisati ljude i predmete. Wie geht es dir?) nominativ (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / Welches u nominativu Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren.preterit glagola sein i haben (1. -Škola das Schuljahr. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: U čenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta. Wann haben wir Deutsch? in d er ersten Stunde.imenovati nastavne predmete. -Stanovanje in der Stadtmitte.. zahlen. jednostavne informacije i sl. der Wunschzettel. . . lice jednine) Č ITANJE I RAZUMIJEVANJE : U čenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove. .prezent glagola sa razdvojivim prefiksom . Gegen Mittag komme ich nach Hause. -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.imenovati odijevne predmete.govoriti o trenutnoj aktivnosti. npr. im zweiten Stock.napisati božićnu i novogodišnju čestitku..iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. im Haus. i 3.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova. im Gebirge. die Küche. müssen. Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. poželjeti mu brzo ozdravljenje. Deutsch. -Praznici Frohe Weihnachten! d er Weihnachtsmann...izvinuti se. -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.?. . Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. der Einkaufswagen. sprechen) -prezent modalnih glagola mögen. -popunjavanjem praznina u tekstu. Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: .sa članom u jednini u dativu (kao der Mutter helfen .. -postavljati jednostavna pitanja.Funkcije i sposobnosti U čenici će znati: .čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!). . -Odlazak u kupovinu der Supermarkt. : -Ljetni raspust am Meer. -odgovaranja na postavljena pitanja. -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.iskazati mišljen je o nečem (Ich finde es super!). .. -popunjavanjem tabela. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.futur I -konstrukcija es gibt + akuzativ . in der Wohnung. Deutsch finde ich super. . Mathe. 145 . Was kostet. . wollen -prezent povratnih glagola . onda.... Ich war mit meinen Eltern im Ausland.imenovati zgrade u gradu.tražiti i nuditi pomoć. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora. . govoriti o svojim omiljenim predmetima. GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf.

Shodno tome. -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja.dopunjavati izostavljene riječi. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da uč enici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Brojevi: .. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. didaktič ko-metodič ke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu u čenja. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. hrvatskom jeziku.-igrati uloge.. Ich finde die Jacke schön und modern. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna. . -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. -Moja okolina der Wald. die Wiese. der Park. -rekonstruisati riječi i rečenice. einen Ausflug machen…. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. -voditi dijaloge prema datoj skici. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. dijelove rečenice ili cijele rečenice. srpskom. -samostalno napisati kratki tekst (vođ eno pisanje). savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja.. aber. PISANJE: U čenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. uz punu slobodu 146 . im Bett liegen.. upitna (W-Fragen. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) U čenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und . estetske i intelektualne sposobnosti. Prije svega. oder -Ljudsko tijelo. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje uč enikovih sposobnosti.

ritma i dramatizacije. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezič ke vještine. na prikladan način ukazati na greške. Sredstva. 147 . koliko je to moguće.obogaćivanje nastave elementima igre. poštuju gramatič ka i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. koristi odgovarajuća leksika. ulogu igra i kreativnost izražavanja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada.podsticanje inicijative učenika. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. oglasa.analiziranje teškoća u procesu učenja. govora. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. pisanje prema modelu. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. .dinamičnost i kreativnost. Preporučuju se: .unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom uč enju jezika su raznoliki. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema.upotreba savremenih tehničkih sredstava. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. SMS ili e-mail poruka itd. . Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. da se logič ki slijede događaji koji se opisuju. . Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. precizna uputstva.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. uz pohvalu za aktivno učešće.neverbalnog i verbalnog izražavanja. popunjavanje formulara. . Naravno. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. raznovrsniji i pristupačniji. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. . za uočavanje pojedinih detalja itd. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. . već mu nakon toga. č itanja i pisanja.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. izvještaja. izbor i prilagođenost teme. . određ ene pojedinačne informacije.

matematike. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti steč ena znanja iz geografije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. odnosno interdisciplinarnih projekata. Cilj provjeravanja znanja je da uč enik dobije povratnu informaciju o svom radu. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđ enim kriterijima. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za u čenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. kontrolnih zadataka. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vrać a unazad. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. diktata (10-15 min. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. 148 . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. srpskog. srpskog. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. pismenih vježbi. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. historije. u svakom polugodištu po jedna.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. umjetnosti. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. biologije. hrvatskog jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezič kih kategorija u stranom jeziku. hrvatskog i drugih stranih jezika. preporučuju se češće i krać e provjere znanja putem testova. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog.

U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. kružnici i četverouglu.) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. 140 sati godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema.MATEMATIKA MATEMATIKA VII. RAZRED (4 sata sedmično. trouglu. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. Takodje.Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. Naime. dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. 149 . osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva.

Trapez. Mjerenje površina. Primjena pravila o podudarnosti trouglova.Zaokruživanje decimalnih brojeva. Uzajamni položaj dvije kružnice. Brojevni izrazi.Uzajamni položaj prave i kružnice.Osnovne konstrukcije trougla. 450. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. a Decimalni zapis racionalnog broja. Kvadrat.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Skup cijelih brojeva. Trougao. Vrste četverouglova.Deltoid.Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. 750. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q + (decimalni zapis). Uporedjivanje racionalnih brojeva.Uspoređivanje decimalnih brojeva. Površina peralelograma.Konstrukcije paralelograma. 1200. Uređenje u skupu cijelih brojeva.Vrste paralelograma. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao.Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Suprotni brojevi. Obim trougla i četverougla. Romb. Površina trapeze. Svojstva paralelograma. 1350). Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika 2. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Apsolutna vrijednost cijelog broja.Pridruživanje tačaka brojne b poluprave decimalnim brojevima. Konstrukcija tangente kružnice.Uglovi četverougla. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU a (a. Decimalni brojevi.Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva. Pravougaonik.Uglovi trougla. 5. Brojevni izrazi. Svojstva trapeza. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. Pravougli trougao. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. Podudarnost trouglova. Srednja linija trapeza. Centralni i periferni ugao.Paralelogram.Opisana i upisana kružnica trougla. Izometrijska preslikavanja. TEMA – ČETVEROUGAO.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. Uglovi sa normalnim kracima. 4. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva.Odnos stranica i uglova u trouglu. Jednakost uglova.b e N ). Odnos stranica u trouglu.Uglovi sa paralelnim kracima. 3. Konstrukcije deltoida. Decimalni zapis razlomka.Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Konstrukcije nekih uglova (600.Površina trougla. Simetrala duži i simetrala ugla. Zbir uglova trougla. Pojam i svojstva.Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. 150 .Konstrukcije trapeza.

Uspostavljanje grupne saradnje. Rada. precizno i postupno. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA - CILJEVI Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu. Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. Upoznavanje značajnih tačaka trougla. Planski pristupiti problemima i rješavati ih. Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Samostalnog otkrivanje novih činjenica. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. Računanje obima i površine trougla i četverougla - OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. 151 . Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. UČENIK ĆE: Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad. Karakternim osobinama učenikove ličnosti. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla. Samostalno sastavljanje zadataka. Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. analize i sinteze. Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. ustrajno. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. Samokontrole i kontrole drugih u radu.

a kod kuće rade domaće zadatke. Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. x-a<b. x-a>b. Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. Dijeljenje decimalnih brojeva. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b.Apsolutna vrijednost cijelog broja. • • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. • • • • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. urednost i sistematičnost. PONAŠANJA • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Pridružuju cijele brojeve • • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. ax-b=c. Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. x-a=b. odgovornost za rad. 1. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. Osobine množenja decimalnih brojeva. AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. Decimalni brojevi. Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. a-x<b. ax+b=c. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. Zaokruživanje decimalnih brojeva. • • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b. vrše procjenu rješenja prije računanja. • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini. x+a>b. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. x:a=b. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. Upoređivanje decimalnih brojeva. a-x=b. Suprotni brojevi. Množenje decimalnih brojeva . Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja. tačnost. Skup cijelih brojeva. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. 152 . (x-a)+b=c. a-x>b. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. • • • • • • • • • 2. Računaju na • • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. grupa). STAVOVI. Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. a:x=b.

Dijeljenje cijelih brojeva. Množenje racionalnih brojeva (u obliku • • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva. Rješavaju jednačine i • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. • • • • • • • • • RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. Oduzimanje cijelih brojeva. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru • • • • • • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. • • • • • • • tačkama brojevne prave. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Predviđaju približan rezultat. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija. • Razvijaju upornost. • • • različite načine. Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima. Skup racionalnih brojeva. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. 3. Razumiju i • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Svojstva množenja racionalnih brojeva. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika. Sabiranje cijelih brojeva. Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima. Decimalni zapis racionalnog broja. Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku • i u obliku decimalnog broja. vertikalno i horizontalno. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Motiviranost za individualni i rad u parovima. Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Jasan osjećaj vlastitog • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke. Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • a b • a b • • i u decimalnom zapisu). decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q).• • • • • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke. pomoću brojne prave. Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka. • • • • Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. • • svojstvima računskih operacija. Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih 153 . Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. Upoređuju zadane cijele brojeve. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost.

crtanju i geometrijskim konstrukcijama. Pravila podudarnosti. Samostalno crta. Izvode osnovne konstrukcije • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. • • nejednačine u skupu racionalnih brojeva. • rješenja. 450. Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka. 750. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Konstrukcije uglova (600. Odnos stranica i uglova u trouglu. • • • • • • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. usvajaju pojam rješenja jednačine. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. 4. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. • • • • • Prati predavanja nastavnika. Osposobljavaju se za analitičko • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju. Čitaju. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. Elementi trougla. 1350). Osnovne konstrukcije trougla. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka. zapažanja i logičkog mišljenja.a b • i u decimalnom obliku). Odnos stranica u trouglu. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. Uglovi sa normalnim kracima. Težište i orto centar trougla. dostignuća. Razvijanje sposobnosti posmatranja. Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. izrađuje programirani materijal za samostalno učenje. zapažanje i zaključivanje. Podudarnost trouglova. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Trougao. • • analiziraju problemske zadatke. Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. Vanjski uglovi trougla. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. 300. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. • • • • • • • • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla. Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Aktivno posmatra. • • zadataka u oblik jednačine i nejednačine. mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka. Razvijanje zapažanja posebnog i općeg. • • • Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju 154 . uočava odnose među elementima. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. 1200. Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima.

Uzajamni položaj prave i kružnice. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. Centralni i periferijski ugao. • • konstruktivnog zadatka. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • 155 . Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • Razvijanje radnih navika. Srednja linija trapeza. 5. Konstrukcija tangente kružnice. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. Svojstva trapeza. Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. završava izgrađivanje pojma četverougla. romb. Svojstva deltoida. Površina trapeze. Obim trougla i četverougla. • mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. romb. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. Paralelogram. Površina peralelograma. Trapez. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. Elementi četverougla. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. trapez i deltoid. konstruiraju i diskutuju rješenje). Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. tačnost. analiziraju. Pravougaonik. Vrste paralelograma. Deltoid. Koriste pravilno matematičko izražavanje. Konstruktivno određuju značajne tačke trougla. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. Stiču vještinu korištenja pribor. Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. smisla za preciznost. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu. Svojstva paralelograma. • Pažljivo prati rad nastavnika. tačnost i preciznost u radu. Mjerenje površina.• • • • • Značajne tačke trougla. Uzajamni položaj dvije kružnice. Konstrukcije paralelograma. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. kvadrat. kvadrat. Površina trougla. grafoskop. nastavne plakate i dr. upornost. Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. Vrste četverouglova. • • Usvoje pojam četverougla i elemente. Konstrukcija deltoida. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. Opisana i upisana kružnica trougla • trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju. Uglovi četverougla. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. kvadrat. pravilno piše i crta u svojoj teci. Samostalno uočava i logički zaključuje. Konstrukcije trapeza. ČETVEROUGAO.

• Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. • Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. • Provjeravati zakone komutacije. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. geografska dužina i širina itd). razred). Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima.METODIČKE NAPOMENE 1. izvodljivosti računskih operacija. a zatim preći na proizvode od više faktora. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. 156 . a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. nadmorske visine – dubine mora.. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. a zatim definirati skup cijelih brojeva. • Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. dekadnom jedinicom. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. gore – dole. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). dobitka – gubitka i dr. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). 3. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. kretanje udesno – ulijevo. • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. 2. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva.DIDAKTIČKO . TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. promjene vodostaja rijeke.

Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . 157 . Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem.. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. Dokazati tvrdnju. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. Ponoviti podudarnost duži. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. deltoida. kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. 4. trapeza. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova.• • • • • • • • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. a za kvadrat samo jedan. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. odnosno dijeli negativnim brojem.. Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. Dijeljenje.. Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. prave i kružnice i dvije kružnice). • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. neposrednim mjerenjem i ogledom. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata. 0 5. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. Upotrijebiti i grafoskop. TEMA – ČETVEROUGAO. jednakost suprotnih uglova. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma.OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. susjedne stranice i uzastopni uglovi. Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. ne treba ih dokazivati. Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi. kvadrat i romb. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. • • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata.

Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . U skladu s tim. vodeći računa o individualnim mogućnostima. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla. procesa.• • • • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja.). uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. specifične komunikativne i radne vještine. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova. 158 . Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. proizvoda i sredine učenja. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. procedurama i instrumentima. pravougaonika i sl.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Individualno prilagođeni program. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. sposobnostima i sklonostima. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. rad na projektu.

Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. te pravljenju svakodnevnih izbora. informatike. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. matematike. za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. 159 . kao i koncepata. geografije.FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. U kontekstu toga. tehničke kulture. biologije. S druge strane. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet.

Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama. Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente. kilo. Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine. Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću. pisanim izvještajem. 160 . mega). centi. Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti. matematičkim formulama. Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate. graficima. Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. mili. pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju. Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. Komunicirati. Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja. Interpretira dati model. razlika i povezanosti. Opisuje. Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. Postavljati hipoteze. Modelirati. uključujući izbor pribora i tehnologije. Pronalaziti rješenja. Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan.

fizikalna svojstva tijela i pojava. tvari. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. Identificira i opisuje različite oblike energije. toplote. Konceptualni okvir tijela. električnog polja. zvuka. Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile. Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. te stanja ravnoteže. fizikalnog stanja. sile. promjene stanja tvari. Zna da se unutrašnja energija tijela može 161 . međudjelovanja. Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja. Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru. njene koristi za svakodnevni život. rada. energiju i njeno korištenje. Zna vezu između mase i težine tijela. građu tvari. opisuje efekte djelovanja sile potiska.Sadržaj Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. građe atoma. Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. efekte međudjelovanja. Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Razlikuje pojmove temperatura. magnetnog polja. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. transformaciju energije i povezanost sa radom. električnog naboja. fizičke pojave. za objašnjenje različitih pojava. Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. svjetlosti. kao i šire. Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. talasnog kretanja. istosmjerne struje stalne jačine. prirodne strukture. toplota i količina toplote. sile u prirodi. pretvara veće jedinice u manje i obrnuto. Vrši različita mjerenja. kretanja. Poznaje simbole i SI mjerne jedinice. energije. Opisuje. Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama. povezanosti električnih i magnetskih pojava.

navike Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici. stavovi. Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. međusobno uvažavanje. Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike. JouleLenzov zakon. Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici. mijenjati radom i toplotom. Ohmov zakon. Newtonovi zakoni. Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. zakoni geometrijske optike. Opisuje strukturu jezgra atoma. zakoni održanja. Razvijati navike na urednost. Faradayev zakon. Primjena znanja fizike Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. Razumije stanje toplotne ravnoteže.Zakoni: kretanja u kinematici. analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. sistematičnost. sočiva i prizme. od osnovnih čestica do galaksija. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. samostalan rad. evaluaciju i samoevaluaciju. Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama. tipove i efekte radioaktivnog zračenja. Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. rad u grupama/ timu. Usvoji naučni pogled na svijet. strujanjem i zračenjem. Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. preciznost i tačnost. Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom. 162 . Prikazuje i analizira električno kolo. Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu. fisiju i fuziju. Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura. Arhimedov zakon. zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. Pascalov zakon.

OSNOVNI SADRŽAJ VII. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija. Međudjelovanje. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća. prikupljanja i zapisivanja podataka. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. sila 2. Energija i rad 5. Svjetlost 6. u okviru datog broja časova u razredu. Fizika i priroda 2.Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. koji integrišu više predmeta ). vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika. razred 1. analize i tumačenja podataka. klasifikacije. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. razred 1. i u skladu s tim. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije. vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. po redoslijedu i sadržaju. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati.U skladu s tim. korištenje interneta i dr. upoređivanja. obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje. te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike. Također.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Kretanje i sile 3. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% 163 . vrijednosti. Mjerenje 3. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. grafički i eksperimentalni zadaci. jednostavni računski. predviđanja i uopćavanja. kreiranje modela. stavova i ponašanja. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka. Toplota DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE IX. Električna struja 3. Građa tvari VIII. Talasi 5. datim u programu. Naelektrisanja u našem okruženju 2. Prirodne strukture. primjerenih učenicima. Magnetno polje 4.). nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa. Pritisak 4. i što je najvažnije. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja. Svijet atoma Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi. učenje procesa promatranja opisivanja. razred 1. sposobnostima i sklonostima. razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima. podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici.

laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. kreativnu razradu nekog zadatka (esej).Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. 164 . uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. laboratorijski rad učenika. procesa. izvedbe (referat. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. proizvoda i sredine učenja. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. procedurama i instrumentima. Individualno prilagođeni program. rad na projektu. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. tehnički proizvod). specifične komunikativne i radne vještine. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike.

Kritički rasuđuje o ulozi i teorija. Aktivnosti učenika Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. centi i mili. opsega. Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. stanja svojstva tijela. izvodeći odabrane eksperimente. Priroda. Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI). mjerila. prečnika. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. provjeravaju svoje ideje i zaključke. tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. služeći se modelom crne kutije.FIZIKA. određuju srednju vrijednost. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. fizikalni sistem. sportu. Mjerenje Fizikalna veličina. Mjerenje duljine 165 . a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kretanje. Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. vrste grešaka. tvar. ponašanje Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. kvaliteta života čovjeka. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta.. Razlikuju značenja za kilo. Sami izvode eksperimente. srednja vrijednost mjerene veličine. Priprema vježbe mjerenja. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. materija. nastavnik kreira problemsku situaciju. Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama. Pocjenjuju i mjere duljine dužina. Vrijednosti. Razlikuje pojmove dužina i duljina. VII razred – 1 sat sedmično. fizikalne pojave. Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta. metar (m). Vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. geografiji i dr. stanje. saobraćaju. tijela i pojave po njihovim svojstvima. debljine. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. Aktivnosti nastavnika Za uvođenje učenika u svijet fizike. deci. Duljina. stavovi. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. tijelo. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. metod fizikeslika svijeta mijenja. Razvoj navike istraživanja. Mjerenje. eksperiment. prikupljaju podatke. značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. Prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. Opisuje i upoređuje čestica. 35 sati godišnje Tematske cjeline/ Teme Fizika i priroda CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Pristup saznavanju Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna prirode.

kubni metar (m³). Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. Određuje površine i zapremine. Raspravljaju o vremenu i jedinicama. vaga. satu. Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. Određuju gustinu smješe dvije tečnosti.Mjerenje površine i zapremine Površina plohe. Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. Vremenski period. Mjerenje mase Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. kvadratni metar (m²). danu. Razvoj navike rada u grupama/ timovima. Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. trenutak. Masa tijela. Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima. Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. Mjere zapreminu tečnosti. Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. Gustina. kilogram (kg). Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. upoređuju mase različitih tijela. Tačnost i preciznost u mjerenju. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi. Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. Zna odnos sekunde prema minuti. 166 . uz prethodno procjenjivanje. Mjerenje vremena. sekunda (s). kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. kao i njegovom zapreminom. Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. litar (l). Zapremina tijela.

Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika. .Mjerenje temperature Temperatura. smješe hladne i zagrijane vode. Čestični model tvari.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. Mjerenje temperature. neutrona i elektrona. služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama. Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. koristeći se čestičnim modelom tvari. Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. Ocjenjuje učenike. Mjere temperature zraka. Ukazuje na povezanost fizike s hemijom. Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. Kelvin (K). iznose svoje ideje. izvodi oglede. Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. odnosno međumolekularnom prostoru.da je atom građen od protona. Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. Ocjenjuje učenike. Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). tečnih i gasovitih tijela. Agregatna stanja tvari. 167 . . . stepen Celzijusov (ºC). Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. Prezentiraju svoje radove.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula. Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. Građa tvari Interpretira čestični model tvari: .da je molekula građena od atoma. Molekule. prikazuje modele molekula i atoma. vode. atomi.

BIOLOGIJA 168 .

procesa i zakonitosti o prirodi. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Zatim. Mikroskopirati. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. Koristi odgovarajući laboratorijski pribor. anatomskoj. Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. 169 . Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. funkcionalnoj raznolikosti životinja. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. klasificira stečena znanja. parovima i pojedinačno stičući nova znanja.NASTAVNI PROGRAM ZA BIOLOGIJU . vještine i navike. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj.VII RAZRED (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. izvođenje. Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. proširuje ih i praktično primijenjuje. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje biologije Procesi Posmatra. Modelirati. evaluacija. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. istražuje. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. jedinke) građene od ćelija/stanica. radi u grupama. Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi. a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine. Također.

Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. Radi u grupama. građu životinjske ćelije/stanice. privredni značaj i zaštita. kritički razmišlja. uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. Stiče osnovna znanja o živom svijetu. rada u grupama/timu. Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). samostalnog rada. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. navike 170 . njene koristi za svakodnevni život. sistematičnosti. Vrijednosti . stavovi. preciznosti. Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. razlika između biljne i životinjske ćelije. Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji.Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. također koriste i druge izvore znanja. Ponašanje životinja. prikuplja materijale. tačnosti. u granicama mogućnosti. Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. diobu ćelije. Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. Učenici u parovima. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. procesa učenja u grupi (timu). ali i samostalnog rada. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. bilježi rezultate. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. Usvoja naučni pogled na svijet. pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. Komunicira i iznosi svoje stavove. međusobnog uvažavanja. građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. Opisuje. korištenje životinja u ishrani čovjeka. Primjena znanja biologije Sadržaji Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» Svojim aktivnostima. Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika.

hemikalije. ćelija/ stanica. fiziologija. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. citoplazma. 171 . organizam. Učiti o građi životinjskih organizama. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja. Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika. Usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. crteže). Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. organizam. preparate. organ. organele ćelije: ćelijska opna . Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. Razlika između biljne i Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina. mjerne instrumente. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. prema nivoima tjelesne organizacije. etologija životinja). posteri i Razvoj svijesti o značaju mikroskopa. tkivo. Građa i funkcija životinjskog organizma Životinjska ćelija/ stanica. znaju funkciju pojedinih organela. Također. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe.. sistematika. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. sistem/sustav organa. centrozom. Vrijednosti . mokre preparate.. crteži. Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. mitohondrije. ribosomi. Steći će znanja o građi životinjske ćelije/stanice. tj. Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. kao osnovne jedinice životinjskog organizma.Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. sistem organa. jedro. Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema). Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Usvaja pojmove: tkivo. organ. stavovi. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti.

Sistematika životinja i ponašanje životinja 172 . valjkaste gliste/ obli crvi. Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. člankovite gliste/prstenasti crvi. Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. da se druže. Građa i funkcija životinjskih tkiva. Donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. zglavkari. Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline. Svijest o higijenskim navikama . razmjenjuju mišljenja i sarađuju. Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja. Životinjska tkiva: epitelno.). organa i sistema organa Sistemi organa: kožni sistem organa. pljosnate gliste/ pljosnati crvi. potporni sistem i kretanje životinja. donose zaključke Prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama. Rade u timu. dupljari. dr. sistem organa za izlučivanje. Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. Komparativno morfološko . Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. mišićno. razmnožavanje. Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. nervni/ živčani sistem i osjetila. U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. insekti. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. nervno. Haploidan i diploidan broj hromosoma. Posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj.fiziološki pristup. potporno.životinjske ćelije/stanice. probavni sistem/ sustav i prehrana. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. Omogućava učenicima da uče zajedno. Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejozainformativno. Razvoj navike istraživanja Uključuje učenike u grupni rad. Pomažu učenicima sa posebnim potrebama.

bezlubnjaci/ kopljače. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse. Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode. kućica puževa i školjaka i dr. Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. Etologija riba. podjela i značaj. Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. Građa tijela. a posebno za čovjeka. građa i razmnožavanje. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). Značaj u ishrani.mekušci i bodljokošci/ bodljari U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. razmnožavanje i razviće. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikamaklipovima (u cilju zaštite životinja). Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. 173 . Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta . Razvoj svijesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. Glavne grupe i značaj.). Priprema grupni odlazak učenika u Muzej ili Zoološki vrt. glavne grupe. Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike.) Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . zoološki vrt i dr. Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. rasprostranjenost.

pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora. lovna divljač). Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. Izumrli gmizavci. Sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. Opće osobine građe i razmnožavanja. . rasprostranjenost. Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. o ugroženosti i zaštiti sisara. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta. Polni dimorfizam i briga o potomstvu. stalna temperatura tijela. Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju. Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima. Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara. najvažnije grupe ptica. Seoba ptica.sredini. a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. Važnije grupe sisara. Zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. 174 .perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. Porijeklo i značaj (stočarstvo. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. Sistematske grupe. Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito.

mikologije. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. 175 . sistematike. bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. . što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. . sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. genetike. evolucije. Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno. mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti. uz obalu tekućice. Izvođenje ogleda. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. fiziologije. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . ekologije). bilo demostrativno ili tokom rada u grupama. . Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka.sabiranja. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. morfologije.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). izrada postera. antropologije. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. zoologije. Zadaci mogu biti: kratki eseji. etologije i ekologije. izvođenje ogleda. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. grafikona i modela. a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem.sakupljanja. posmatranje ponašanja životinja. izrada nastavnih sredstava. gajenje biljaka i životinja. nastavne metode i nastavna sredstva. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. etologije. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama. .BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. klasificiranja i tumačenje podataka. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. u parovima i individualiziranim radom. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. . Rad na terenu (u šumi. parku.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. shema. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. livadi/travnjaku.uočavanja promjena u vremenu i prostoru.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža.

a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život. intenzivno s roditeljima. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. za organiziranje različitih oblika rada. ponekad i skromne ekonomske učinke. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. priborom za disekciju. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. mikroskopskim preparatima. u granicama mogućnosti. mikroskopima. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. 176 . Isto tako će surađivati s pedagogom škole.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. vještina i navika. suhim i mokrim preparatima. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. treba primjenjivati usmeni. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. Provjeru prati ocjenjivanje . Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. Ocjena mora biti javna. zidnim slikama. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. To se postiže putem kontinuirane provjere. Također. Internet konekcija također mora biti prisutna. Također.

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS 177 .

-Znati objasniti uslove privrednog razvoja. demografsku stagnaciju. moreuze. najveće rijeke u njima. -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). regije Evrope. morske i riječene slivove. dinamika stanovništva. 70 sati godišnje ODGOJNO – OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA – CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI TEMATSKE CJELINE -Kontinenti. vrste mora. ostrva i poluostrva. međusobni uticaj i međusobna zavisnost -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. gustina naseljenosti. zaljeve. -Služiti se geografskom kartom. -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. florne i faunističke karakteristike.geomorfološke svjetlu savremenih dešavanja u svijetu karakteristike različitosti). -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. stanovništvo i naselja na Zemlji. -Znati na geografskoj karti pokazati -Značenje i uzajamna povezanost Evropa klima. -Činjenice .njihova međusobna povezanost. gdje se nalazi Evropa. reljef. koristiti -Regije svijeta . moreuze. poluostrva. -Šta su naselja i koje su vrste naselja . migraciona kretanja u prošlosti i danas. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. uslove za razvoj poljoprivrede. njihove posljedice. dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte). proizvodnju energije . geomorfološke cjeline prirodnih i društvenih pojava i procesa u Prirodne i društvene (mlađe i starije planine . -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. znati analizirati klimatske dijagrame. njihove 178 . znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . saobraćaj. -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. gustinu naseljenosti. ostrva. -Nabrojati vrste kraških oblika. -Znati pokazati i objasniti morske slivove. prirodna bogatstva. -Šta je struktura stanovništva. znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika kartografske znakove. prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. industrijalizaciju. rijeke i jezera. VII RAZRED – 2 sata sedmično.pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. granice Evrope. klimatske karte . znati objasniti razuđenost obala .GEOGRAFIJA .

prostorni obuhvat. veliki -Razvijanje moralnih . što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. hidrografske i klimatske karakteristike. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru. klima i rijeke. razuđenost obala. velika prirodna bogatstva). -Narodi koji žive na ovom prostoru. a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. prostorni obuhvat. zemljama Pirinejskog. fjordovi i fjeldovi. razuđenost obale. dinamika stanovništva. geomorfološke.Znati o geografskom položaju. prirodno geografskim i društveno . -Razvijanje kritičkog mišljenja. toplotni pojas u kojem se prostire.prirodne i društvene karakteristike. njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. industrijskog i historijskog značaja. -Prostiranje Sjeverne Evrope. crtanje. geomorfološke. -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor.centri kulturnog. naučnog razmišljanja i izlaganja -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika Južna Evropa -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja. faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. Apeninskog i Balkanskog poluotoka. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope. zašto je evropsko. klimatske i hidrografske karakteristike. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. hidrografske i klimatske karakteristike. geografski položaj. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. -Geomorfološke. gustina naseljenosti. -Demografske i privredne karakteristike (najviši životni standard). saobraćajni značaj. postupaka i metoda djelova -Položaj Zapadne Evrope. stari gradovi .geografskim odlikama Južne Evrope. rad na uzorcima. . gradski centri. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. skiciranje.etičkih Sjeverna Evropa vrijednosti i stavova Skandinavski poluotok. 179 . klima Sjeverne Evrope. u grupi ili samostalno -Razvijnjaanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. pisanje izvještaja o istraživanju. -Sjedište NATO-a i EU-Brisel. mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. Zapadna Evropa -Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka. ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope.

prostorni obuhvat. geomorfološke. klima i rijeke. prostorni obuhvat.zemlja jezera. razuđenost obale. -Alpske zemlje. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. velike ravnice. Srednja Evropa Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope. hidrografske i klimatske karakteristike. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). geomorfološke. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji. razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. hidrografske i klimatske karakteristike. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju). gustina naseljenosti. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. Ruska Federacija 180 . geografski i historijski značaj. velike ravnice Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. specifičnosti pojedinih zemalja. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. golema prirodna bogatstva). uloga. geomorfološke. klima i rijeke. gradski centri. razuđenost obale. gradski centri. dinamika stanovništva. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope.-Finska . prostorni obuhvat. značaj Ruske Federacije. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). -Položaj Srednje Evrope. geografski položaj. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. geografski položaj. dinamika stanovništva. -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. gradski centri. -Položaj Ruske Federacije. klima i rijeke. hidrografske i klimatske karakteristike. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. gustina naseljenosti. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. gustina naseljenosti. dinamika stanovništva. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. toplotni pojas u kojem se prostire.

geografskim i društveno . SREDNJA EVROPA 6.geografskim odlikama Zapadne Evrope. EVROPA OČEKIVANA ZNANJA O: . granicama i veličini Evrope.geografskom položaju.geografskim odlikama Istočne Evrope. ZAPADNA EVROPA 4. JUŽNA EVROPA 3.geografskim i društveno . prirodno . zemljama Sjeverne Evrope .geografskom položaju.geografskim i društveno . prirodno-geografskim i društvenogeografskim odlikama Evrope . zemljama Istočne Evrope 2.geografskim i društveno .geografskim odlikama Sjeverne Evrope. prirodno . prirodno . ISTOČNA EVROPA 181 . zemljama Pirinejskog. SJEVERNA EVROPA 5.geografskom položaju.PROGRAMSKI SADRŽAJI: 1. prirodno .geografskom položaju. zemljama Srednje Evrope .geografskim odlikama Južne Evrope.geografskim odlikama Srednje Evrope. zemljama Zapadne Evrope .geografskim i društveno .geografskom položaju.geografskom položaju. Apeninskog i Balkanskog poluotoka . prirodno .

JUŽNA EVROPA . prirodno – geografska i društveno . prirodno – geografska i društveno .geografska Zemlje Apeninskog poluotoka i Malta Balkanski poluotok – položaj.geografska Zemlje Pirinejskog poluotoka Apeninski poluotok – položaj.Položaj i prirodno – geografska obilježja . EVROPA Geografski položaj.geografska Zemlje Balkanskog poluotoka obilježja obilježja obilježja 2.Društveno – geografska obilježja 182 . SJEVERNA EVROPA .Pirinejski poluotok – položaj.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) 1. ZAPADNA EVROPA .Zemlje Zapadne Evrope 3.Položaj i prirodno – geografska obilježja . granice i veličina Evrope Prirodno – geografske odlike Evrope Društveno – geografske odlike Evrope Evropska unija Privredni razvoj Evrope 1.Društveno – geografska obilježja . prirodno – geografska i društveno .

ISTOČNA EVROPA .Zemlje Istočne Evrope 183 .- Zemlje Sjeverne Evrope 4.Društveno – geografska obilježja .Društveno – geografska obilježja .Položaj i prirodno – geografska obilježja . SREDNJA EVROPA .Položaj i prirodno – geografska obilježja .Zemlje Srednje Evrope 5.

Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive. Takođe treba da sagledaju politički. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. Da bi bila što objektivnija. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. književnosti. Što se historija više uči to se i više zna.Prvi se put pojavljuje u V stoljeću p. društveni. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi. 184 . likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem. geografije.HISTORIJA/POVIJEST Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka. kod grčkog pisca Herodota. pripovjedanje. te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost. evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo.n. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja.e. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama.

objektivnost i subjektivnost Razumije značajne i manje značajne uzroke. analizira. ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period. na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. sadašnjost i budućnost. stavlja ih u odgovarajući redosljed. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje historije: Procesi: Razlikuje prošlost. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje. Na karti pokazuje predhistorijska. antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode. kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje . identificira uzroke historijskih događaja. razumije njihovo značenje. kratkoročne dugoročne. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima. namjerne i nenamjerne posljedice. društveni. Sadržaj: 185 . kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. razlikuje činjenice i mišljenja. mjeri relevantni značaj činjenica.

razred 1. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. spoznaju o okruženju u kome živi. izvora informacija. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. stavovi. Evropa. Osmansko carstvo 7. Drugi svjetski rat 5. Svijet između dva svjetska rata 4. Bizant. 2. 2. razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije. Prvi svetski rat 3. shvata jednom te istom pitanju/događaju. st. Građansko društvo-Nacionalne države 4. Bosna u XIX.Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet.Bosna u srednjem vijeku 6. Vrijednosti. razred 1. navike Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge. Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4. U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti OSNOVNI SADRŽAJ VII.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5.Bosna i Hercegovina u XX st. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. VIII. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3. Evropa – Novi vijek IX. 186 . Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH. razred 1. Savremeno doba (1945-1990) 6.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju, grade posebno razunjevanje, kompetencije i vještine-uče kako da misle, konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. Savremenim pristupom u poučavanju, nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje, nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. To će se postići tako što će u toku nastave, pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore, slike, crteže slajdove, dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja , ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja. Uvijek treba ići od onih osnovnih, globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika , da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima, da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja, te da razlikuju činjenice od mišljenja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici, nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave, a po mogućnosti i šire. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo, testiranja znanja, razumjevanja i vještina koje učenici stiču. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje, razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu, oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije), do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Individualno prilagođeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju, radne sveske za učenike, priručnici za nastavnike, dokumenti na CD-u, historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, Internet.

187

Historija , VII razred – 2 sata sedmično, 70 sata godišnje
Tematske cjeline/ Teme Osnovna obilježja Srednjeg vijeka CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Učiti: Učenik : Periodizacija, feudalizam, baština i Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg pronija, kako je vijeka. izgledao feudalni Osnovna obilježja feudalnog društvaposjed. Društveni ključne život u feudalizmu. pojmove(feud,feudalizam,feudalizacija,feud alac, kmet,vazal,feudalna hijerarhija,baština,pronija). Razumije i prepoznaje period srednjeg Uzburkana vijeka,može da se snalazi u vremenu,objasni Evropa.Franačka strukturu društva i uoči razlike i sličnosti država, između robovlasničkog i feudalnog društva. Bizant(Vizantija), Arapi i uspon islama , Susret istoka i zapada, Kršćanstvo i islam, kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice.Tokove historijskog razvitka Franačke, Bizantije i Arapske države.Velike srednjovjekovne civilizacije. Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.Pojam monoteizam.Glavna obilježja Život ljudi u srednjovjekovne kulture.Regione Srednjem srednjovjekovne umjetnosti.Razumije vijeku,privreda.Križa posljedice velike seobe naroda I prepoznaje rski ratovi,sukob osnovne grupe naroda u carstva i Evropi(Germani,Romani,Slaveni i

Vrijednosti, stavovi, ponašanje

Aktivnosti učenika

Aktivnosti nastavnika

Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja. Sposobnost analize ,ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora

Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku.

Evropa, Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku

Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima. Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije, uvažavanje drugih i

U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. Informacije o događajima slažu u slijed. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose.

Priprema analizu izvora. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje, poglede,stavove i tumačenje ponuđenog izvora. Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga , djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove.

188

papstva.Hereza .Suprotnosti srednjovjekovnog društva,Srednjovjeko vni parlament.

Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku.

dr.).Snalazi se na karti .Razumije i zna objasniti his. značaj pojave kršćanstva i islama. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih utjecaja.Razumije važnost razvoja nauke i kulture.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.

drugačijih.Izgrađi vanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka. Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka, procjenjuju puzdanost izvora , opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja , završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore , i odgovaraju na postavljena pitanja

Ocjenjuje učenike

Zna osnovne tokove društvenog,privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i Slaveni (život u kasnom srednjem vijeku.Zna o pradomovini).Slavens svakodnevnom životu ljudi.Razvija ke države u Srednjem kreativno i kritičko mišljenje i logičko vijeku.Politički,privre zaključivanje.Razvija sposobnost dni i društveni razvoj empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz Bosne u Srednjem prošlosti).Može objasniti i razumjeti vjeku,vjerska suprotnosti feudalnog društva.Razvijaju slika,kultura i sposobnost komunikacije sa drugima. umjetnost.

Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih, pisanih, karte, arheološki artefakti, pjesme... Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike

Bosna u srednjem vijeku

Nastanak,državno i društveno uređenje. Teritorijalni razvitak.

Učenici znaju Slavenske narode i njihove države.Znaju kako je tekao državni, društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena,slavenske države,teritorijalno širenje Bosne).Razumije društvene,privredne i političke tokove i zna ih objasniti.Razumije vjerske prilike,povezuje prošlost sa sadašnošću..Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku.

Analiziraju različite izvore, opisuju izvore i odgovaraju na Razvijaju „širu postavljena pitanja. sliku“ hronološki Razmjenjuju iskustva i u kontekst(vremensk grupama pripremaju a crta) i geografski prezentaciju zadate teme kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti Analiziraju izvore, u pozitivnog stava o grupi ili paru razmjenjuju civilizacijskim razmišljanja, odgovaraju vrjednostima na pripremljena pitanja. BiH.Razvijanje Iznose vlastiti stav interesa za

Priprema analizu različitih izvora,

189

Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora.Upravno teritorijalnu organizaciju.Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st.sultan.Razumiju posljedice osmanskih osvajanja.Društvo.ejalet.Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk..veliki vezir.Osmansko carstvo Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni.Bosna od 15801791god.osnovna obilježja kulture i umjetnosti. povezuju predhodna znanja . kultura i umjetnost.vjersku strukturu i manjinske narode.Razvoj bosanskog društva.).vjerski mozaik. stečena organizira rzličite oblike rada u učionici. iznose stav Istražuju. Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva. usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st.. prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Posmatraju . Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država.timarsko-spahijski sistem.raja. hrana) 190 . Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst.privredne tokove. manjinski narodi.asker . prikupljaju informacije.emir.Širenje islama. privreda. Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np.Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj.Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo. Razlikuju bitne od nebitnih činjenica. objašnjavaju izvore.

U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. elemente tehničke zaštite na radu i sl. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. 191 . organizacija rada. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. građevinske tehnike. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. inventivnost. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. hemija. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. Uporedo s tim. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. saobraćaja itd. elektrotehnike. kuturni život i uopšte društveni život. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. fizika. spretnost. očuvanje životne sredine.

kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. čitanje mašinskih crteža. Alati i mašine za obradu metala. eksperimentiranja i promatranja. zaglavlje sa sastavnicom. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate.Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. Interpretira dati model. Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). tehničkih crteža. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. dio. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Robotika. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. 192 . izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu. Razvijati stvaralačke sposobnosti. sinteza. Motoristika. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. ukazuje i na greške drugih. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. tehničko pismo. Materijali u mašinstvu. mjere zaštite na radu. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. načine stezanja radnog komada. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza. Osnovni elementi mašina. Sadržaj Modelirati. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. održavanje mašina. pogon. mjerenje. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Postupci obrade metala. Izborni Poznaje mašinske materijale. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. Komunicirati. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. Opisuje princip rada mašina. Klasificira vrste mašinskih elemenata. kotiranje.

Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. načinu prenosa kretanja kod robota. princip rada. kondenzatora. princip rada. stavovi. 193 . razlike. Mehatronika-elektrotehnika. sastavni dijelovi telefonskih centrala. Izvori električne energije-elektrane. Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. organizacijom telefonske mreže. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. Simboli i sheme u elektrotehnici. telegrafija. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. Saobraćajna kultura. telegrafski sistemi i mreže. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. goriva i maziva. Energija i okolina. Vježbe i praktični radovi. rukovanja i održavanja. Izborni dio. Telegrafija. električne energije. Alati i pribori u elektrotehnici. NF telefonija. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. Osnovni elektronički elementi. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. telefonija. održavavanje. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. Elektromotori. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal. princip rada. Simboli i sheme u elektrotehnici. pogonu robota. Obnovljivi izvori energije. elektronikom.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. Elektronički uređaji.). Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. poluprovodnika. održavanje motora. kao i o alata.instrumenti. instrumenata i pribora u elektronici. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. energija vjetra isl. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Mehatronika-elektronika. Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. radnom prostoru robota. Elektroinstalacioni materijali. alata i pribora u elektrotehnici. Automatika i sistem upravljanja. Alati. Vrijednosti. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. Razvoj komunikacija. telegrafija. prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. Kućanski električni aparati. održavanja. navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. rukovanja. Mehatronika-mašinstvo. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. Izborni dio. Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo.pribori. elektrotehnikom.

Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. 194 . Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. sinteza. Razvija spremnost da se pomogne drugima. Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. generalizacija). Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno.Razvijati smisao za tačnost. Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. Djeluje na druge da slijede njegov primjer. Savladava temeljne vještine i procese. Afirmiše timski rad i argumenate drugih.

Izvori električne energije-elektrane 2. Elektronički uređaji 8. 3. 4. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Mehatronika-elektronika 4. NF telefonija 13.Mehatronika-mašinstvo 2. Saobraćajna kultura 15. Izborni dio IX razred 1. 2. Elektromotori 7. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Mehatronika-elektrotehnika 3. Kućanski električni aparati 6. 6. Elektroinstalacioni materijali 4. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. 7.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Osnovni elektronički elementi 10. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. 5. Obnovljivi izvori energije 6. Alati i pribori u elektronici 11. Energija i okolina 16. Telegrafija 14. Razvoj komunikacija 12. 8. Izborni dio 195 . Automatika i sistem upravljanja 5. 9.

mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. U skladu s tim. 16 učenika. takmičenja). učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. da planira. priborima. 196 . kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. tj. kultura življenja. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. .Sposobnosti i vještine. likovna kultura. vodeći računa o individualnim mogućnostima. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. . sposobnostima i sklonostima. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. smotre. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. biologija. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima.Znanje sadržaja predmeta. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. projektuje i praktično izrađuje predmete. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. po pravilu. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. slobodnih tehničkih aktivnosti. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. osmišljenih odgojnoobrazovnih sadržaja (izložbe. Individualno prilagođeni program. dnevnike rada. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja.). rad na projektu. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. vježbi i praktičnih radova. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). . alate. treba imati i individualno prilagođene programe.. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. kao i sredine učenja. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. Pri tome. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. dodatne nastave. specifične komunikativne i radne vještine itd. čuva u školi. po potrebi. mašine i materijale. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. procesa.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. crteže i ostale izvore znanja.

čita i koristi mašinske tehničke crteže.TEHNIČKA KULTURA (1 sat sedmično . Afirmacija rada i stvaralaštva. mjerenje. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova. kotiranje. UČENIK: Shvata značaj tehničke kulture. Primjenjuje model interaktivne nastave. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA AKTIVNOSTI UČENIKA 197 . Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. Izrađuje. Otvorenost za nove ideje i informacije. izrađuju tehničke crteže. higijensko-tehničkoj zaštiti. zaglavlje sa sastavnicom. Izrađuje didaktički materijal. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosferu u razredu. Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. Tehničko crtanje u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. VRIJEDNOSTI. maštovitosti i vlastite kreativnosti. školi i okolini. Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. ortogonalni i aksonometrijski crtež. tehničko pismo. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. rad u radionici. STAVOVI. Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici.35 sati godišnje ) TEMATSKE CJELINE/TEME CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj UČITI: Uvod u nastavni predmet Organizacija radnog mjesta. čitanje mašinskih crteža.

odvajanjem bitnog od nebitnog. održavanje mašina. koja treba učenik usvojiti. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. pogoni. Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. Alati i mašine za obradu metala Princip rada alatnih mašina. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. eksperimentiranja i promatranja.Materijali u mašinstvu Vrste mašinskih materijala. Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. Pokazuje simulacije na kompjuteru. Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina. Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. uz saglasnost. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Snima najprostije mašinske elemente. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. izboru materijala za njihovu izradu. primjena tih elemenata u mašinstvu. srednjeg i visokog nivoa. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. namjeni. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. primjena. 198 . uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. mjere zaštite na radu. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. kao i sa njihovom primjenom. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. načini stezanja radnog komada. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. opterećenju. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. koji kreira zajedno sa učenicima. sinteza. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. Precizira znanja: dovoljnog. Osnovni elementi mašina Vrste mašinskih elemenata.

Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. pri tome koriste šeme. bušenje i brušenje. Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka. Motoristika Vrste motora. Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. fotografije. Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). Koristi stečena znanja. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. savijanja. Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. Sarađuje sa roditeljima. zaštita metala od korozije. ravnanje. Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala. savijenje. ravnanja. Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. brušenje i sl. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. lemljenje. Razvijanje smisla za tačnost. goriva i maziva. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. brušenje i sl. model.). Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. bušenje. zakivanje. bušenja.Postupci obrade metala Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. turpijanja. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. savijanje. održavanje motora. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. rezanje. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. 199 . Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. rezanja. turpijanje. Vrše vježbu zakivanja. ravnjenje i rezanje. Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. Ekonomično korišti materijal i energiju. turpijanje. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. princip rada.

posmatra i zaključuje.programiranje robota.Robotika Razvoj robota. Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje. Samostalno proučava odabrane oblasti. Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. model. Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. pogonu robota. Dopunjavaju pano novim zapisima. . Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. .. Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. b) robotika: . načinu prenosa kretanja kod robota. . interesa učenika i mogućnosti škole). radnom prostoru robota. c) saobraćaj: . jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika.razvoj saobraćaja. . Razvijanje svijesti o značaju i potrebi cjeloživotnog učenja.mehanizama i uređaja. 200 .gradnja sklopova u robotici. proizvodnja i montaža: . Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. . . kreiraju obrazovni pano. prikuplja informacije i podatke. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. priručnike.vrste saobraćaja. Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba.elemenata mašina. . stiče vještine. pri tome koriste šeme. prate zanimljive članke i informacija sa medija. inovativnosti. Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. internet (po mogućnosti).povezivanje robota s računarom..različitih vrsta mašinskih konstrukcija. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu.motori SUS i motorna vozila.mehanička osnova robota. fotografije. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. grupnom i frontalnom radu. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka.

INFORMATIKA 201 .

Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Ažurira računarsku opremu. algoritamske strukture. RAZREDU. AKTIVNOST NASTAVNIKA Nastavnu građu iznosi na popularan način. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). AKTIVNOST UČENIKA Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Aktivan je u toku nastavnog procesa. 202 . Donosi na časove članke o programskim jezicima iz informatičkih časopisa 2. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. te o načinima povezivanja. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. STAVOVI. a onda prelazi na složenije zadatke. Prati izlaganje nastavnika. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. veličina. Prati napredovanje učenika. Usvojio pojmove: programiranje. 1 SAT SEDMIČNO – 35 SATI GODIŠNJE VRIJEDNOSTI. Priprema nastavni proces. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. namjena. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. te zna jezički prikaz. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. PROGRAMIRANJE Pojam algoritma. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma.NASTAVNI PROGRAM ZA INFORMATIKU U 7. načini povezivanja. ciklička i grananja. Koristi raspoloživa nastavna sredstva. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI 1. cikličke i strukture grananja. Rješava postavljene zadatke. MREŽE RAČUNARA Računarske mreže. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Grafički i jezički (pseudo kôd) način prikaza. Uredno vodi zabilješke na času. korake. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. PONAŠANJE Sve aktivnosti promatra kao niz algoritamskih koraka. vrste. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. algoritam. Prikaz algoritma. Zna šta su strukture: slijedna. njihovoj veličini i namjeni. Izlaže nastavno gradivo.

Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Aktivno učestvuje u Ponavljanje i vježbanje. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Slika. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. zvuk i video. Zna šta su datoteke weba. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Demonstrira korištenje preglednika. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Organizuje rad školske videosekcije. diskusijama o hipertekstu Utvrđivanje stečenih i multimediji. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Kreiranje video zapisa. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. 203 . slikovnih. web pretraživači. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Zna objediniti multimedijalne zapise. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. zvučnih i video zapisa. Vrste datoteka koje se susreću na webu. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Prati napredovanje učenika. načini pretrage. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i E-mail. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. struktura E. zvučnim i video dokumentima. Ispoljava postignuto znanje. Rad sa slikovnim. Sprovodi transparentno ocjenjivanje.maila). Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Zapisivanje stranica. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Potpuno je razumio šta je Internet. Uključuje se u rad Internet sekcije. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Osnovni servisi. Shvata Internet kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. zvuk i video). Zna za mogućnosti kombinacije (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Web preglednici. www. zvučnim i video dokumentima. za učenje nastavnih sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. znanja. Uključuje se u rad školske videosekcije. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Zna proceduru kreiranja video zapisa.Internet kao globalna mreža računara. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Programi za njihovu reprodukciju.

Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. broj kolona. Regija. pohraniti i otvoriti postojeću Kreiranje prezentacije i rad prezentaciju sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. Kreira samostalno izgled tablice. pohranjivanja. Ćelija. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. redova i kolona. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. primjene. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Kontroliše rad učenika. redovi. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Sabiranje u tablicama. Pomaže drugim učenicima. Sortiranje u tablicama. Naučio je kako se sabira. prikazivanja i zatvaranja. njihove boje te o bojenju ćelija. Ističe značaj prezentacije. sačuvati . Samostalno kreira realne zadatke. bojenje ćelija. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje u pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Prezentacije i primjeri Zna kreirati prezentaciju. broj redova. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Određuje broj ćelija. pokazuje. Formatiranje i autoformatiranje. 204 . ali i na drugim mjestima. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Motivira učenike. debljine i vrste linija boje. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Poima pojmove sortiranja u tablicama. Linije. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Obavlja sortiranje. Transparentno ocjenjuje. Daje jednostavne zadatke. Uspješno kreira prezentaciju. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Slijedi uputstva nastavnika.3. Usmjerava. red i kolona. Prati uputstva nastavnika. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Tablični kalkulatori i primjer primjene. Demonstrira način formatiranja. Demonstrira sortiranje i sabiranje. autoformatiranja te načine rada sa linijama. kolone i šta je regija. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Otvara program koji Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši predstavlja u tablicama pripreme za rad. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima.

Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Primjenjuje predviđene procedure. Ističe značaj pravilnog korištenja i posledice nepravilne upotrebe opreme. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstracij pravilnih postupaka. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. SIGURNOST PRI RADU SA RAČUNARIMA Računarska ergonomija.). Scan disc. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Slijedi uputstva nastavnika. pogotovo mladih koji su u razvoju. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. kućište. backupsigurnosna kopija i sl. Uspješno koristi antivirusni program. monitor. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. Iznosi negativne. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. ali i pozitivne primjere. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Navikao je da u računaru. zvučnici i dr. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa (softvera). Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. Sistematizuje pređeno gradivo. na disku. skener. Virusi i zaštita od virusa.4. Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Ističe i tumači značaj zaštite računara. Transparentno vrednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštitom računara i njihovim pravilnim održavanjem. Zna namjenu softverskih programa i alata za zaštitu. printer. Pravi sigurnosne kopije dokumenata i datoteka. miš. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). 205 . Upozorava. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Zaštita i održavanje računarske opreme ( disc defragmenter. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Čita i tumači proizvođačke deklaracije.). defragmentira – presloži podatke.

LIKOVNA KULTURA 206 .

mrlja i tačaka .Odgovarajuće hrapava tekstura. pojave u prirodi. linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: . sjajne. .. organizacijskih formi struktura -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna . formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma. poslovica. muzičke /glazbene/. svijetle i maternji jezik /pripovjet-ka.hrapava tekstura . stranog . životinje.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja . prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/. baštine i prirodne okoline. prozni tamne teksture tekst.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI C I L J E V I LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1.. prostori LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umje-tničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura putem slaganja linija /crta/..mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti POTICAJNE PREFERENCIJE. upotrijebiti različite vrijednosti tjelesne i tehničke kulture.dijaprojektor207 . roma..Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. očuva-nje kulturne. moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura. mat. biljke. produbljivanje sposobno-sti vrednovanja sadržaja i ideja .Razvijanje kritičkog mišljenja. BiH tekstura u cilju dobijanja složenih kulturne baštine.sjajna tekstura .Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. povezivanje sadržaja drugih predme.Biti sposoban prepozna-ti i zemljopisa.Upotreba različitih vrsta linija drugim nastavnim predmetima. patriotizmu. ta: glatke./crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave.Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima. .Korelacija sa .. objekti.LIKOVNA KULTURA VII razred/ (1 sat sedmično . TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju. .Usvojiti pojm tekstura: kultura). reprodukcije ili pripremljene glatka tekstura.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE .glatka tekstura . grafofolije. meka tekstura jezika. pjesma.prozračna. . biologije. istorije /povje-sti.zasićena tekstura matematike. informatike.…/. LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI .

video DVD materijal.multimedija video).meka tekstura . opredjeljenost za timski rad.video DVD Ovladavanje primjenom optičkog materijal. gvaš. . miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka -Razvijanje humanih odnosa među polovima. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. diferenciranje bitnog od manje važnog. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa . tempera. Razvijanje sposobnosti uočavanja i flomasteri u boji /za manje formate prepoznavanja lokalne boje. pastel /suhi. sjajna tkstura. mozaik -Upotreba: Razvijanje sposobnosti prepoznavanja (udžbenika za VII razred (likovna i usvajanje sposobnosti primjene kultura). voštani/. Odgovarajuće tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ reprodukcije ili pripremljene valerska vrijenost boje grafofolije.multimedija video).Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. spremnost za saradnju.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja.Akvarel. materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ samostalnosti. drugarstvu. BOJA premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/.Razvijanje sposobnosti posmatranja.Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom. zaključiva-nja. razvijanje likovne kreativnosti. istrajnosti.prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije slajd. jačanje i bogaćenje emocija . uočavanja.dijaprojektorslajd. solidarnosti. svijetlo-tamno . bogaćenje mašte. . kolaž različitim materi-jalima. konkretnog i apstraktnog mišljenja. povezivanja pojmova. zgrafito /grebanje 2. uočavanja.Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . oblikaforme. dosljednosti i angažovanosti.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene . radova/.Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izve- Dalji rad na usvajanju sposobnosti. mat tekstura zasićena tekstura prozračna. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja 208 .

… . plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju. onalne organizacije kompozicije osjećanja.nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: .Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. pripovjetke.događaja./poentlizam-divizionizam/. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha.Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/…. . osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija.Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .Lokalna boja. oblika/ u realizaciji dvodimenzi. kreiranju životnog prostora. . stepenovanje boje /valerske vrijenosti/. pozitivno i negativno. plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ . pojava u prirodi. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja. organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). uočavanja. spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom .Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja upotrebom različitih slikarskih tehnika denih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti. valerski promjenjene boje . njene karakteristike. u odijevanju. primijenjene umjetnosti i grafike -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha.Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije.Sagledavanje značaja vizuelnih proznog teksta.Primjena stepenovane. lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompo-zicije .Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja.Oblik /forma.asimetrična kompozici-ja plošnih oblika . pozitivno i negativno u likovnim . slikanja. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. Odgovarajuće 209 .simetrična kompozicija plošnih oblika . Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja.Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture. optičko miješanje boja lokalnih boja 3. karakteristika lika /forme. pjesme. priče. emocija i drugo putem likovnog izraza .

površine sa crtama /parnicama. pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u . razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima. slaganjem ureznih linija /snopova linija/.dijaprojektorslajd.Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/. ploha. simetrija. dvodimenzionalno. vrijednosti i karaktera površine . negativno. asimetrija. utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i ponavljanja oblika. područjima: crtanja. POVRŠINA Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primjeniti u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu.Uočavanje. grafike i primijenjene umjetnosti Ovladati sposobnostima prepoznavanja. Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura .video DVD materijal. slikanja. u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine. Odgovarajuće reprodukcije ili 210 4.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik.Primjena slikarskih tekstura i faktura u funkciji predstavljanja različitih karakteristika.multimedija video). u organizaciji grafičkog lista . utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma. predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negati-vno /ispupčenoudublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura. ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije. pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada . tačkama. višebojna grafika . pozitivno. crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha.

predstaviti prostorne organizacije /forme/. putem mase i prostora .skulptorski/kiparski/ vajarski materijali.Pozitivno i negativno kao način “govora” u skultorskom izrazu .dijaprojektorslajd.multimedija video). Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom . vosak.U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme . obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: . .rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ . MASA I PROSTOR Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije Linijski istanjena masa. selo /ravničarsko.skulptorska faktura.prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura pripremljene grafofolije. mase i prostora. glina. i oblika u prostoru upotrebom: . sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati. na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima . /način nanošenja. glina. 211 Karakteristike oblika: . 5. glinamol.pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora Složene prostorne strukture i .slikarska faktura.Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. analitič-kom pristupu i sagledav-anju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika. .simetričnih i asimetri-čnih formi. sapun….Dalji rad na potpunijem doživljavanju.složeni oblici .Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije .Usvojeni pojmovi za oblast površina: .Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad. plastelin. moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora . glinamol.simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama .jednostavni i .video DVD materijal.pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture .Upotrebom različitih skulptorskih materijala.

/ naselje. Odgovarajuće reprodukcije ili menzoinalnih oblika putem pripremljene grafofolije.kompozicije u oblasti arhitekture ./. 212 . urbanizacija prostora. različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa. planinsko…. prostorna organizacija.multimedija .Prepoznavanje karakte-ristika video).Ovladavanje sposobno-sti ( udžbenika za VII razred (likovna predstavljanja trodikultura). planinsko…. naselje. varoš . selo /ravničarsko. naselje.dijaprojektor. grad.pozitivnih i negativnih formi -Upotreba: . grad.video DVD materijal.linijski istanjene mase slajd. selo /ravničarsko.forme urbanih organizacija.urbanizacija prostora . oblikovanje žicom./ planinsko….

linije koje difinišu neki oblik.moći prepoznati strukturne linije. kolažu. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika . prozračna. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu.da mogu razlikovati teksturne crte /linije/.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje .da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje .da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ .primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/. procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija 213 . linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ .da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja. tvrdo-čvrsto /sabijeno/ Slikarstvo: .moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom . upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne .da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. materiju/: rastresito-prhko.da usvoji termine: hrapava tekstura.ovladavanje kstrukturnim linijama. osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora . flomasterima u boji. koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. mozaiku . sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ . temperi. i praviti gradaciju između njih .dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. glatka tekstura.da razviju sposobnost prepoznavanja. ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa . sjajna tkstura.meka tekstura . zasićena tekstura. akvarelu. mat tekstura. oblika-forme. gvašu. pastelu.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. u cilju predstavljanja prostornosti.moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija .okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada .OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: . linije koje predstavljaju neku formu . realizacija kroz crtež.

prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/. vajarski materijali.dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura . grafike.. karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. sapun STRUKTURA PROGRAMA 1.dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora. asimetrija .da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ .da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu . asimetrija. crtanja i slikanja . uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ . gipsorez. vosak. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: 214 . pozitivnonegativno/ .dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije . /način nanošenja. glina.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu . linorez. negativno Površina masa i prostor: . urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture .biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika .u prostornom oblikovanju. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija.da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata . prepoznavanje karaktera oblika .usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije .dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak.uočavanje. usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike. pozitivno.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. glinamol. skulptorska faktura.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno .

Usvojiti pojam teksturne crte /linije/, biti sposoban prepoznati njihove različitosti, istražiti putem teksturnih linija, spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka, imjenama dužina, pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju, usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. Teksturne linije/crte, linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka, hrapava, sjajna, mat, zasićena /zatamnjena/, prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru, linije koje definišu oblik, njegovu formu i materiju. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija, u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Različite vrste struktura; tvrada /čvrsta/, kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit, mramor, kocka šećera i sl./, meka /tijesto, plastelin, vata i sl./ 2. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja, analitičkog pristupa, vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/, boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Point = tačka, divizionizam/. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/, boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe, crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja, boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa, ofset štampa, koja je danas prisutna u svim sferama života. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. 3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/; crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja, korištenjem simetrije i asimetrije. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja, slikanja i grafike, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne, predstavljene u ogledalu/. Ovladavanje sposobnostima uočavanja, vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije, pozitivnih i negativnih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike, primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu, slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure, predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. 215

4. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje, a faktura predstavlja rukopis, odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. Boja nanesena u jednom smjeru, kružno, u različitim smejrovima /pravcima/, tanjim ili debljim /širim/ kistom. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura, pozitivnih i negativnih oblika. i primjene simetrije i asimetrije. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol, plastelin i sl. u cilju predstavljanja; hrapavo, izbrazdano, izgrebano, neravno, uglačano, ravno… 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, građenje, primijenjena umjetnost i dizajn. Od učenika se očekuje da u svom okruženju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, mogu registrovati, analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom, onda on predstavlaja masu. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Masa i prostor, kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa, ili masa koja ima izuzetno malen volumen, i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije, asimetrije, odnosa pozitivno i negativno. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost, koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/, infra struktura, saobraćajnice, pješačke staze, namjena prostora i objekata svim sferama života, zelene površine /parkovi/, igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora.

216

DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu, podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem, bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti, odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a mišljenje apstraktno. Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja, koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Za oblikovanje na plohi kroz područja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE - PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Razreda, /što trenutno nije slučaj, od 1–3 razreda/. 1. TAČKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRŠINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno 217

pripovjetka. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . glatka tekstura. praznici. znakovi vizuelnih komunikacija. i interakciju umjetnosti. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje.. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. nauke i društva. muzika. tvrdo-čvrsto /sabijeno. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. matematike. Vizuelne motive 2. čulni poticaji. emocije /osjećanja/. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ . strah.iz narodnih običaja /tradicije/. značajni datumi. roman. biljke…. pojave u prirodi. Nevizuelne motive 3. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. muzika. muzički spotovi. kompaktno/ 218 . sposobnosti analize i vrednovanja. kulturnih dešavanja…/.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. . poezija/. sjajna tkstura. tuga. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. sreća. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava. materiju/: rastresito-prhko. oblika-forme. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. prozračna. glazbene kulture. mjesto stanovanja. škola. prirode i društva. novih medija i okruženja. objekti.meka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. prostori. porodica.. etnografsko nasljeđe . Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. vjetar.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja.proširivanje u drugom polugodištu. palakati /sportski. mat teksturazasićena tekstura.likovni i kompozicioni elementi. maternjeg jezika /priča.iz neposrednog okruženja djeteta. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. hrapava tekstura.nevizuelni poticaji.. muzički. niti bilo koju tehniku.

SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja. To znači da nastavnik. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: • estetskog • psihološkog • pedagoškog. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/. svoje strahove i oduševljenja./. sapun. urbanizacija prostora. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. vosak. prostorna organizacija. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. slikarska faktura. grad. asimetrija. dvodimenzionalno. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . glina. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. ne mogu biti loši. selo /ravničarsko. glinamol. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. Dakle. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. predmeta i pojava. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. planinsko…. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. dobar pedagog može 219 . s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. aktivnost na časovima likovne kulture. ploha. linijski istanjena masa. upornosti i iskustva. skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. negativno. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. obrade materi-jala/. pozitivno. stečenog znanja i usvojenih navka. svoje viđenje svijeta. 1. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak. oblikovanje žicom. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. privid izvedene boje/. simetrija.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik.

aktivnost na času. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. u najvećoj mjeri. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. i likovnog jezika/. Nema loših dječijih radova. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. 220 . Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. odnos prema estetskom. želju za postizanjem rezultata i sl. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece.

MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED 221 .

mp. legato. . 6/8. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. . . . osminka.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.dinamika . četvrtinka.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). pravilno fraziranje.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje.primjena znanja pri izvođenju ritmičkih vježbi i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. tempo.intonacija. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). staccato. . 222 . ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: .važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. .tempo . f. 4/4. . portato.Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. šesnaestinka i sve pauze). polovinka. ¾.Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja. .poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. mf.STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE II SLUŠANJE MUZIKE IIIMUZIČKE/ GLAZBENE IGRE MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: .poznaje violinski ključ . crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike.artikulacija (akcenti. te luk i njegova različita primjena. umjerena i brza tempa. . artikulaciju.upoznaje 2/2 mjeru. ). muzičkih igara ili brojalica. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima.

Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. . vokalne reprodukcije. burleska. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela. .prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu. . suita. na koncertima i sl.izvođenje ritmičkih vježbi na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika.. . arija.Uočava i hvali. . . . . . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. . . .tokom slušanja pamti naziv djela. . trodijelna i četvor. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima.razlikuje vokalna.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. .Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. muzičke memorije. simfonijska poema. . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska.stiče znanja o prirodnoj. 223 . STAVOVI. .Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. filmska muzika. uvertira. ukazuju na greške i ispravljaju i druge. PONAŠANJE Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . podjela jedinice brojanja ).Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima. -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. mala dvodijelna i trodijelna pjesma (mala dvodjelna i trodjelna pjesma informativno). .Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. tema.upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) .razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.primjena pojmova: rečenica. . VRIJEDNOSTI. izvođače i izvođačke sastave. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). obima glasa.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C .duru. . .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine, upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova, učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova, te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa, a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, rečenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C – dur ljestvice, kao u šestom razredu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lakše pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže sa nadarenim učenicima. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). Upoznati a-mol prirodni, harmonski i melodijski kroz pjevanje doživljaj molskog tonaliteta. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Preporučuje se obrada najmanje 3. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska, Srbija, Poljska, Belgija, Rusija, Izrael...), čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 ritmičke vježbe(mogu biti pripojene sviranju i pjevanju).Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je naučiti prvo pjesmu, pa zatim učiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj, bubnjić-doboš (mali bubanj), bubanj na đerdinu, talambas i def. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U program su uvrštene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ), pjevačke glasove ( dječji, ženski, muški glas), hor/zbor ( dvoglasni, troglasni, četveroglasni ), vrste hora ( dječiji, ženski,muški i mješoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje, emocionalno) ali po 224

potrebi i selektivno. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije, sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvođača, muzičkog oblika (informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima, zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima, ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost, kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. U okviru redovne nastave je hor/zbor(mlađa i starija uzrasna skupina) i orkestar (tamburaški, harmonikaški i drugi).Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Pored redovne nastave, važnu ulogu ima vannastavna aktivnost koncipirana kao izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, sviranje pojedinih instrumenata prema interesu učenika i mogučnostima nastavnika,formiranje kluba ljubitelja umjetničke muzike itd) . Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. – 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( dvoglasno i troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu.

225

RAZRADA SADRŽAJA
SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UČENJA, OCJENJIVANJE)

I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR
1. Stoljeće ljubavi, Slavko Olujić, stihovi Rešad Hadrović, 2. Kako je divna, Julio Marić, stihovi Miroslav Kovačević, 3. Ispraćaj zime, N. R. Korsakov, 4. Simpatija, tekst i muzika: Ajka Kolaković, 5.Prijatelj, tekst: Mahir Vehabović, muzika: Belkisa Vehabović, 6.Nek' svud' ljubav sja, Belgija ili Kad se pjeva, narodna iz Poljske, 7. Podmoskovske večeri, Rusija, 8.Čvrsta volja, L.V. Beethoven, odlomak iz opere ''Fidelio'', 9. Džo banana, Minja Subota, kantautor, pjeva Minja Subota i dječji hor, 10. Moja mala djevojčica, pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić, 11.Bulbul mi poje, zora mi rudi, 12.Čija je ono djevojka, 13. Tamburalo momče uz tamburu, 14.Hajde dušo da ašikujemo, 15.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku, 16. Moj beharu, ko li mi te bere, 17. Ječam žele Tuzlanke djevojke, KANONI 1.Troglasni kanon, Joachim Denhof, 2.Shalom Chaverim, jevrejska

- Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: - uočavaju i određuju karakter pjesme, mjeru, tempo, dinamiku, i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama; - poznaju notna trajanja, pauze, violinski i bas ključ; - prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija, artikulacija, dikcija, disanje, fraziranje); -imenuju solmizacijom abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu, i

- Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija, razvija muzička memorija i proširuje obim glasa, - Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'; -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela; -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji; - Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi; -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi; - muzicira samoinicijativno i bez podsticaja, - aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti;

-Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih;

- Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru
-Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom; - Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet, te često pjeva i svira;

-Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kuća; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) ; -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k,ao vrijednosti; -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom; - Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni - pjevanje u školskom horu/ zboru - sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa

-Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke, premetaljke rebusa; -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi, u porodici), -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju; -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika; - Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu;. -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti,

- Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. - Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe), jer zna da tako trena; -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici

-pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru; - imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente; - sviranje na metalofonu; - izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima; -upoznaju a-moll prirodni, harmonski

____________________
IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE

Izbor:
1. Šota, igra ili Anterija kolo,

i melodijski,

-Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu;

226

-Razvija kreativnost.Uočava. _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . (multikulturalnost) _______________________ . Brandenburški koncert br. -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu 227 . I stavak. J. trava raste. udaraljke) . -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. -Samostalno izvodi zadane pokrete. . Introduction. . Richard Strauss. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. Jasmin Osmić 2. . pomaže. G. 2. triolu ''ta-te-ti''. Valcer i polka 1Dvije ritmičke vježbe koje rješavaju određene zadatke(triola i četverodjelna podjela vremenske jedinice)______________________ _ III. sortiranje i izvođenje zaključaka.. simfonijska poema.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). Tri burleske. . Hercegovački linđo. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -pravilno izvodi igru odnosno kolo. 46.Sposoban je da uz slušanje muzike i -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati. -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti . . dječije radne i kulturne navike. klavir. . često traži da se djelo ponovno sluša. -Upućuje. (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. kombinuje (aranžmani). -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. 30. violinu. _____________________ __ . Antonio Vivaldi 10. W. Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. Johan Sebastian Bach: 8. 1. upoređuje. (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. . ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. Amilcare Ponchielli 11. i četiri šesnaestine''ta-fa-te-fe''). Igra satova. Bizet 5. zahtjevima muzičke igre. prikupljanje materijala i bilježenje. Andante. Uvertira iz opere Carmen. Vlado Milošević 4. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda).U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada).Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. Refleks za flautu. _____________________ __ . -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. izvođače i kompozitore . Brahms i Arabeska u C-duru op. klarinet. pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad. -primjenjuje ranije znanje na novu igru.. Mozart 9. komentira osobine djela. I stav Allegro moderato.gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. te ih stimulira direktnim učešćem u kolu.(''ta-te'“. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. E. udaraljke.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.pjevač ili soloinstrument.Brzo uočava i saopštava izvođača. .Samostalno određuje karakter kompozicije . . 18.A.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. uzima učešće u improvizaciji _____________________ _________________ . samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . (IIV).Pronalaženje i zapisivanje brojalica.Predlaganje muzičke igre za priredbe. pamti i imenuje pojedine pjesme.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. -Predlaže i izvodi pratnju. duhački.Upoređuje note i njihova trajanja.donosi estetski sud o djelu. Suita br.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. . .izvodi zadanu koreografiju. Neum Klek ili Paun pase. . . Varijacije za gudački kvartet. 3. Igre iz Sarajevskog polja.. Robert Schumann 7. igre i kola. seosko srpsko stanovništvo 4.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. Tako je govorio Zaratustra op. orkestar ili grupa -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. Julio Marić 3.upoznaje instrumente narodnog orkestra. op.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. . Valcer u As-duru. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama).tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. ___________________ ____ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. 3 u Gduru.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . narodni orkestar. razlikuje.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno . Grieg 6.Određuje karakter djela.

Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela. posjeta školskoj priredbi i koncertima. . I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. školi i okolini . . -Pisanje eseja o posjetama koncertima .Slobodnija improvizacija kolektivna.timpani. -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . .uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. Na času pjevanja. ritam. instrumenata. improvizira i kombinuje instrumente. Richard Rogers) 13.Stvara kombinacijom riječi.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. individualna. melodija. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije.Prati ponašanje na koncertu.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu.Samostalno smišlja. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). .Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . .Razgovorom o muzici u okolini. mijenja. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija. tempo. ______________________ . -Na muziku progovara likovno ili literarno. orkestarskih instrumenta. te oznake za crescendo i decrescendo. poštuje pravila ponašanja. . S. pjeva Dragan Stojnić 16. . muški (tenor-bas). . rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. Cherubini. ______________________ . istražuje. upoređuje. stihovi: Aleksa Šantić. pokreta i likovnim izrazom. -poznavanje italijanskih oznaka za tempo. _____________________ . XIV Rukovet. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. . kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. f. .Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst .Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. Kanon (dječji hor) 15. . posebno na koncertu. Runolist. u paru (dijalogom). sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. ženski ( sopran-alt ). hor/zbor .Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira. 12.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. . dinamiku. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja _______ -Samostalno eksperimentiše. I.Španski ples iz baleta «Labuđe jezero» P. Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. što ih motiviše na učenje.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju. grupna. -Prepoznaje vokalno. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. -Poznaje i pamti imena bh. 228 . Dječja simfonija ( sva tri stava) J.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. . . Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. mp.Priprema. S.Prilikom slušanja muzike.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. . -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. muzika: Ranko Rihtman. -Saradnja sa lokalnom zajednicom. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. . -Vođenje intervjua sa umjetnicima. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio.razlikuje glasove: dječji. 17.Haydn. -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: . . dodaje. austrijska narodna. kompozitora i njihova najpoznatija djela. mf. Čajkovski.Izražava instrumentima razne ritmove iz života. itd.

slika za scenu itd. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva .gdje je škola ___________________ ___ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. 229 .Sam uzima učešće u izradi kositma.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 230 .

zbog toga je potrebno da škola. rekreativnim i. školska sportska društva). poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. sportski ples. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. Po svojoj koncepciji. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. U ovom ciklusu. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. a uključivanje učenika je dobrovoljno.Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. sportsku rekreaciju. eventualno. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. c) umjetnički sadržaji (ples. 231 . U tom kontekstu. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. materijalnih i prostornih uvjeta. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. folklor). (3) sigurnost učenika. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. (6) razumije. b) sport za sportiste. Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. zajedno sa društvenim subjektima. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. kinezio-terapijskim aktivnostima. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika.

njihu na prečci. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) .Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) .Osnovna motorička zanja x x x x x x x 232 .Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º.Trčanje na 20 m „leteći“ 2.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja.Ciljevi. alkohola. upiranja i penjanja: . Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. Obrazovni x x x x 2. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 3. Kolutanja: . te funkciju krvožilnog. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada.Različite varijante premeta u stranu . različitim varijante premeta u stranu.Njih na prečci . alkohola. Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. te funkciju krvožilnog. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora. te koordinacije i gibljivosti. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. dišnog i koštano-zglobnog sistema. Trčanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. Bacanja: ..Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. Višenja. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. Skakanja: .

pojedinačnom i grupnom protunapadu...odbrambenom stavu i kretanju u odbrani. Ritmičke i plesne strukture: .Ravnoteža: . „mačjem“ skoku na niskoj gredi.Mini odbojka 4:4 Nogomet: .Koordinacija: .šutu s pozicija krila i kružnog napadača.Okreti . Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih 4. kao drugi kineziološki pokreta.Kontranapad .Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .Disco fox .Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: . valovitim kretnjama rukama i tijelom.Gibljivost: 2. 7.Skokovi sa spravom po izboru ..završna akcija Odbojka: . 6.Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º.dizanju lopte visoko na krajeve mreže. kontranapadu . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet . 5.. odbojka .Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . okretima. nogomet tehnici ubacivanja lopte u igru rukama. x x x x x x 233 .Valovite kretnje rukama i tijelom . složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. Odgovarajući sadržaji iz: 1. oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja. disco fox-u.. košarka ..košarkaški dvokorak (*) . Borilačke strukture: .Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije .Brzina: .Snaga: . zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije. Igre: Rukomet: .Dizanje lopte visoko na krajeve mreže .Oduzimanje lopte presjecanjem (*) .Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) . Antropološki 1.Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) . sadržaji.Engleski valcer (*) . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek... 3. Motoričke sposobnosti x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru.Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte . I 8.2. saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º . 2. ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak..„Mačji“ skok na niskoj gredi 7. koreografiji aerobike. skokovima sa spravom po izboru.Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama . a shodno potrebama učenika Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine.1.Premasi odnožno na dvovisinskom razboju.završna akcija. te koordinacije i i mogućnostima škole i okoline gibljivosti.. napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”. Koreografija aerobike 8. usprav kroz čučanj 6.Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7. mini odbojci 4:4.

te poboljšava posturu. Funkcionalne sposobnosti: 3. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. x x x x x x x x x x x x x x x x x x 234 . Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. odnosno pravilan uspravni položaj tijela. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih 5. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. koordinacije.Preciznost: 2.. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema. Aktivno. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova. Uspješno kontrolira agresivnost u igri. gibljivosti i ravnoteže. Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. Uljudno se ponaša na satu i u školi. brzine. Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima.

(c) kompleksna motorička znanja. sprava. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. 235 . brzine. fleksibilnosti. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. ravnoteže. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. plivanja. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. u prvom redu. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. eksplozivne. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. statičke snage i dinamometrijske sile. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičkometodički postupak nastavnika. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. kao što su boks. Na toj osnovi. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. kao što su nogomet.. rukomet. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. sa dosta slobode. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. preciznosti. što učenici teško prihvaćaju. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije.. ritmičke gimnastike. koja su bitno obilježje tzv. hrvanje. koja se susreću u sportskim igrama. koje osigurava optimalne psihološke. odnosno. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. karate i dr. što se. repetitivne. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. judo. biciklizma i dr. dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. metod stanica. košarka i dr. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. Društveni zahtjevi. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. (b) aciklična motorička znanja. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. podstiču razvoj ličnosti učenika. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. borilačkih aktivnosti. kružno-intervalni metod. targent-trening i sl.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada.. Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. daklen ciklična i aciklična. skokova u vodu i dr.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful