RADIMO ZAJEDNO

roteklih nekoliko godina u Bosni Hercegovni poveava se interesovanje za zadruge i zadrugarstvo, posebno poljoprivredno. Ljudi se raspituju da li bi im udruivanje u zadrugu moglo pomoi u savladavanju brojnih ekonomskih i socijalnih problema. Mnogi su uli da uloga zadruga naroito dolazi do izraaja u uslovima ekonomske krize, nezaposlenosti i besparice. Postavljaju pitanja zato se zadrune prednosti ispoljavaju u nepovoljnim okolnostima. Da li bi, upravo njima, zadruga mogla pomoi. Ni graani koji ozbiljnije razmiljaju o udruivanju u zadrugu nemaju dovoljno informacija o tome kako se ona osniva, ta su zakonske obaveze i ime se sve zadruga moe baviti.
Kad ve drite u rukama ovu brouru, predlaemo

da je proitate. Ili, barem, paljivo prelistate. Moda ete se odluiti da se prikljuite zadrugarstvu, ulanite u neku od postojeih ili osnujete novu zadrugu. Ako ste ve razmiljali o osnivanju zadruge, onda ovdje moete saznati kako se to radi. Ne morate odmah izuavati zakone, traiti advokate i druge pravnike. Najvanije poslove moete uraditi, bez njihove pomoi, zajedno sa drugim zainteresovanim osnivaima. Ideja da se napie ovaj tekst ponikla je u okviru saradnje Zadrunog saveza Bosne i Hercegovine i humanitarne i razvojne organizacije CHF INTERNATIONAL, koja pomae ljudima irom


svijeta da poboljaju uslove svoga ivota. Ova organizacija radi na projektu iji je cilj stvaranje uslova u kojima e zadrugarstvo, ravnopravno sa ostalim profitabilnim organizacijama, doprinositi poboljanju linog i drutvenog standarda. Sigurno ve poneto znate o zadrugarstvu. Ako je rije o iskustvima iz kontakata sa nekom od vama poznatih zadruga, nemojte tim saznanjima davati preveliki znaaj. Bilo da su povoljna ili nepovoljna. Zadrugu osnivaju njeni osnivai i ona e biti onakva kakvu je oni stvore. Po tom se upravo zadruga razlikuje od preduzea. Grade je osnivai i drugi lanovi, a ne neki vlasnik koji je uloio kapital i sam odluuje o svemu.
Zadruga u Tolisi (Oraje): rodno mjesto poljoprivrednog zadrugarstva u BiH

U Bosni i Hercegovini ima relativno mnogo zadruga, ali jo nema mnogo uspjenih. Nerijetko i zbog toga to nisu u rukama zadrugara. Zadruge koje su uistinu stvarali zadrugari i u kojima oni odluuju mnogo bolje posluju. Istina, nema mnogo ljudi koji su se u zadrugarstvu obogatili. Ali, radei u zadruzi i sa zadrugom, mogu se stvaratu uslovi za unosniji rad i pristojan ivot. Svi znamo da uslovi privreivanja nisu povoljni za poljoprivredu i poljoprivredno zadrugarstvo, ni za stambeno i druge vidove zadrugarstva. Ipak, ne vrijedi ekati da se steknu povoljniji uslovi. U svjetskom zadrugarstvu poznata je izreka Kad sve propadne osnujte zadrugu. Ako to vrijedi za razvijeni svijet, zato ne bi vrijedilo i za nas. Elem, proitajte ovo to je napisano. Moda e vam pomoi da se odluite ta i kako dalje. I ako ne pomogne koliko ste moda oekivali, neete izgubiti mnogo vremena. Zadruni savez Bosne i Hercegovine i CHF INTERNATIONAL opredijelili su se za izdavanje ove kratke broure, kao podsjetnika itaocima koji razmiljaju o osnivanju zadruge. Ponudite je prijateljima i poznanicima, porazgovarajte s njima o svemu Ako se odluite da pokuate sa zadrugom, krenimo zajedno tragom podsjetnika.

ZATO BA ZADRUGA?
koliko se ukljuite u zadrugu ili postanete jedan od njenih osnivaa, prikljuiti ete se svjetskoj zadrunoj porodici od oko 800 miliona lanova. U 35 evropskih zemalja ima oko 160 miliona zadrugara. U zadrugama ( kooperativama ) u svijetu zaposleno je gotovo 100 miliona ljudi. Mnogostruko je vei broj izdravanih lica. Oigledno postoje ubjedljivi razlozi radi kojih je toliki broj ljudi potraio pomo u zadrugarstvu. Uoili su da ono ima vanu ulogu u njihovim ivotima. Krajem 2000. godine Bosnu i Hercegovinu posjetio je Roberto Rodrigez (Roberto Rodrigues), tadanji predsjednik Svjetske zadrune alijanse (International Cooperative Alliance ICA). To je nezavisna, nevladina asocijacija koja ujedinjuje, predstavlja i opsluuje zadruge cijelog svijeta. U okviru ove organizacije utvreni su poznati meunarodni zadruni principi na kojima se zasnivaju odnosi u zadrugarstvu i njegov razvoj u svim zemljema svijeta. Zadrugarstvo njeguje jednakost, solidarnost, zajednitvo, partnerstvo i povjerenje. Na tim temeljima tei ka ekonomskom prosperitetu svojih lanova. Te vrijednosti glavni su razlozi popularnosti zadrugarstva u svijetu, rekao je Rodrigez. U Svjetskoj zadrunoj alijansi rado navode miljenja obinih zadrugara u svijetu o tome ta su zadrune prednosti: Najvanija i dragocjena stvar je to to zadruge pruaju ansu za opstanak i razvoj. To je jedinstvo bez razlike na etniku i socijalnu pripadnost. Zadruga je samopomo, ne milostinja - zapoljavanje, ne pomo. Ono to moemo raditi sami, moemo raditi i bolje zajedno.

Podrka: Roberto Rodrigez za govornicom Zadrunog saveza BiH

Zadruni pokret u svijetu veoma je uticajan i cijenjen. O tome postoji saglasnost i u Organizaciji ujedinjenih nacija. Ova organizacija usvajala je i smjernice i rezolucije o razvoju zadrugarstva. One se zasnivaju na uvjerenju da putem zadrugarstva ljudi mogu unaprijediti svoj ivot i doprinositi ekonomskom, socijalnom, kulturnom i politikom razvoju svoje zajednice i drave. Cilj zadruga u zemljama irom svijeta, bez obzira na stepen njihovog razvoja, je da pomognu lanstvu da kreira aktivnosti koje donose dohodak i odrivo/stalno zaposlenje; razvija biznis potencijal, ukljuujui preduzetnitvo i menadment; jaa konkurentnost i ukljuenost u trite, poboljava socijalno i ekonomsko stanje, vodei rauna o eliminaciji svake diskriminacije. Beskrajno je podruje djelovanja zadruga u svijetu. Gotovo da nema ni privredne ni vanprivredne djelatnosti u kojima nije prisutno i zadrugarstvo. Osim proizvodnje lijekova, otrova i oruja, sve drugo moe da bude u djelokrugu interesovanja i poslovanja ovih organizacija. Poljoprivreda, umarstvo, ribarstvo, prerada i promet poljoprivrednih proizvoda; sve druge vrste proizvodnje, prerade i dorade;


promet robama iroke potronje; izvoz uvoz; iroka oblast zanata i usluga; zatita voda i zatita od voda; transport, osiguranje, tednokreditni poslovi, izdavaka djelatnost, stanogradnja, odravanje stambenih i drugih objekata, organizovanje potroaa, ena , omladine, studenata, penzionera, briga o djeci, edukacija graana, oblast ekologije, pogrebne djelatnosti... predmet su djelovanja zadruga u Evropi i svijetu. U vedskoj gotovo da nema graanina koji nije lan neke od brojnih zadruga. U Danskoj, Njemakoj, Austriji i drugim razvijenim evropskim zemljama zadruge su bitan oslonac njihovog privrednog uspona i opteg prosperiteta. U poljoprivredi, recimo, imaju dominantno uee u proizvodnji i prometu ovih proizvoda, odnosno zadovoljavanju tranje u zemlji. Ili su, kao u Danskoj, oslonac izvoza poljoprivrednih proizvoda.Slino je u Norvekoj, Francuskoj, paniji i diljem Evrope. Posebno vrijedna iskustva i specifine oblike organizovanja imaju Sjedinjenje Amerike Drave.

DUGA TRADICIJA

ada se od prolosti i tradicije ne ivi, sve koji se ukljuuju u zadruni pokret nije suvino ukratko podsjetiti na njegov istorijat i dosadanje tokove. U Evropi se zadruge javljaju u organizovanijem obliku u 19. vijeka. Velika Britanija je postojbina potroakog zadrugarstva. Prvu takvu zadrugu osnovao je William King 1827. godine u Brightonu. Zatim su inicijativu preuzeli tekstilni radnici u mjestu Rochdaleu. Oni su razradili ciljeve zadruge i donijeli pisana pravila. Tokom 1884. godine, 28 tekstilnih radnika sa skromnom uteevinom otvorili su malu prodavnicu za kune potreptine. Bila je to prva potroaka zadruga sa jasnom unutranjom organizacijom i pisanim pravilima. Ta je zadruga kasnije posluila kao primjer itavom svijetu. Njena naela poznata su u istoriji zadrugarstva kao rodejlovska naela. Mada ni jedno od tadanjih naela jo nije izgubilo na vrijednosti, izdvajamo jedno koje u dananjim okolnostima ima poseban znaaj: Zadruga se osniva na principu politike i vjerske neutralnosti i otvorena je svim ljudima, bez obzira na razlike u politikom i vjerskom uvjerenju. U Francuskoj je zamah imalo proizvoako zadrugarstvo, tako da je 1880. godine bilo oko 6.000 zadruga uglavnom ovog tipa. Zadruni organizator i praktiar Schulze Delitcsh osnovao je u Njemakoj 1849. godine stolarsko - obuarsku zadrugu koja se bavila nabavkom potrebnog materijala za rad zadrugara, kao i prodajom njihovih proizvoda. On je 1850 godine osnovao i zadrugu za tednju i kredit i time postao zaetnik tedno kreditnog zadrugarstva. Istaknuti zadruni organizator u Njemakoj bio je i F.V. Raiffeisen. Unio je neke novine u zadruni sistem, zagovarajui moralne i ljudske kvalitete lanova. Smatra se osnivaem njemakog poljoprivrednog zadrugarstva. Na nagli uspon zadrugarstva u Njemakoj ukazuje podatak da je 1880. godine djelovalo 3.250 zadruga, najvie kreditnih, sa oko 1.100.000 lanova. Kreditno zadrugarstvo mnogo je doprinijelo razvoju tednje, na to su navikavana i kolska djeca. Poznato je kakve je domete u sadanje vrijeme


dosegla ideja i inicijativa F.V. Raiffeisena u razvoju bankarstva. Izdvojili smo ova dva tvorca zadrugarstva u Njemakoj jer je njihov sistem kreditnog zadugarstva imao veliki uticaj na cjelokupni razvoj zadrugarstva u Evropi. Zadrugarstvo na nama bliim prostorima razvijalo se pod uticajem zapadnoevropskih zemalja. To je prvenstveno bila potrebe sitnih seljaka i zanatlija. U 1846. godini osnovana je zadruga u Bakom Petrovcu sa prioritetnim ciljem da kreditira poljoprivrednu proizvodnju. Zadruga koja je osnovana 1864. godine na Koruli zvala se Blagajna uzajamne vjeresije. Zadrugarstvo na podruju Bosne i Hercegovine takoe ima dugu tradiciji. Prva privredna ustanova na zadrunoj osnovi osnovana je 1888. godine u Derventi, a prva stambena zadruga 1897. godine u Sarajevu. Prva seljaka zadruga SOJ ( sa ogranienim jemstvom ) formirana je 16. 10. 1904. godine u Oraju. Kasnije je promijenila naziv u Hrvatsku seljaku zadrugu SOJ. Zadrugarstvo je u poetku imalo nacionalna obiljeja. U kasnijem razvoju zadrugarstva ona nisu bila u prvom planu ili su se potpuno gubila. Prva srpska zemljoradnika zadruga u Bosni i Hercegovini osnovana je 1907. godine u selu trpci, kod Viegrada, pod imenom Srpska zemljoradnika zadruga sa neogranienim jemstvom. Muslimani ( Bonjaci ) osnovali su svoju prvu zemljoradniku zadrugu u selu ije, kod Tenja, 1910. godine pod imenom Prva muslimanska seljaka kasa za zajmove i tednju, zadruga sa neogranienim jemstvom. Zadrugarstvo se razvijalo intenzivno sve do Drugog svjetskog rata. Osnivane su brojne i raznovrsne zadruge ( kreditne, nabavljako potroake, radnike i zanatske, mljekarske i sirarske, itarske, vinarsko-vinogradarskopodrumarske, uljarske, voarske, pelarske, zemljoradniko-proizvoake, livadarsko panjake, stoarske, ivinarske, ribarske, mainske, elektrane zadruge, tamparske, stambene, zadruge za osiguranje, vodovodne, zdravstvene, agrarne i druge ). Drugi svjetski rat i promjene politikog sistema zaustavili su ove pozitivne zadrune tokove.


Razdoblje od Drugog svjetskog rata do prvih demokratskih izbora 1990. godine moe se oznaiti kao period naputanja razvoja zadruga na zadrunim principima, pretvaranja zadruga u instrument dravne politike, zabluda o znaaju kolektivizacije u poljoprivredi izraenih u stvaranju seljakih radnih zadruga, ukidanja zadrune svojine i stalnog eksperimentisanja sa oblicima udruivanja. Potcjenjivan je znaaj privatnog sektora, posjeda, inicijativa i poslovnog preduzetnitva. Forsiran je drutveni sektor, kooperacija i organizacije koje su tome sluile. Mnogi se sjeaju osnovnih i radnih organizacija kooperanata ( OOK i ROK ). Zadrugarstvo je potiskivano i bilo u zapeku. Tek krajem ovog perioda ojaalo je saznanje da se zadrugarstvo treba vratiti svojim izvornim principima i ponovo je uspostavljena zadruna svojina. Uoi proteklog rata u Bosni Hercegovini bilo je registrovano 445 stambenih, 190 zemljoradnikih, 54 zanatske, 45 omladinskih, 13 prevoznikih, 3 ugostiteljske i 1 tedno kreditna zadruga. Veina ih je bila ukljuena u zadrune asocijacije saveze. Pored velikih ljudskih gubitaka, sloma privrede i infrastrukture, rat i ratna razaranja nanijeli su veliku tetu i cjelokupnom zadrugarstvu ( proizvodni kapaciteti, maine i oprema, skladini i prodajni prostor, tete na zasadima, minska polja, promjene organizacione i kadrovske strukture i drugo ). Sada je zadrugarstvo u Bosni i Hercegovini na putu postepene obnove i prikljuivanja evropskim standardima i tokovima. Osnovane su brojne nove zadruge. U ovom trenutku teko je o tome dati potpuno pouzdane podatke. Moe se govoriti o zadrugama koje su evidentirane u zavodima za statistiku, o zadrugama koje su registrovane u sudovima, zatim o zadrugama koje su uskladile svoju organizaciju sa Optim zakonom o zadrugama i, konano, o zadrugama koje uistinu posluju. Prema informacijama entitetskih zadrunih saveza, polovinom 2006. godine, u Bosni i Hercegovini evidentirano je ukupno 767 zadruga svih oblika djelatnosti. Od tog broja, u Republici Srpskoj su 574 zadruge, dok su 193 registrovane u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najbrojnije su poljoprivredne zadruge, zatim, stambene, omladinske i zanatske. Usvajanjem Opteg zakona o zadrugama 2003. godine, drava Bosna i Hercegovina pokazala je da podrava zadrugarstvo. Jo nema dovoljno


konkretne podrke, pa je i utvrivanje i ostvarivanje ciljeva prvenstveno na leima i u rukama zadrugara. Donekle je utjeno to i ovo moe biti neka prednost. Osnivai su u poziciji da prave organizaciju kakva im najbolje odgovara. To se odnosi i na vas, mogueg osnivaa zadruge.

Zajedno: dogovorite se s komijama i poznanicima

Zadrugarstvo u Bosni i Hercegovini ulo je u drugi vijek postojanja i djelovanja. Preivjelo je i carevinu i kraljevinu i jednopartijski sistem. To dokazuje da je zadruga tvrd orah i vitalna organizacija. Politiki sistemi i drave se mijenjaju zadruga opstaje.

TA JE, USTVARI, ZADRUGA ?

ri osnivanju zadruga uglavnom se koriste usvojeni meunarodni zadruni principi, pa zakoni pojedinih zemalja na slian nain definiu ovaj pojam. U Austriji Zadruga je udruenje otvorenog broja lanova, a osnovna joj je zadaa da unaprijedi gospodarstvo i povea dobit svojih lanova. Zadruga je oblik preduzetnitva koje ima karakteristike uzajamnosti. Bitna razlika izmeu zadruge i preduzea je u posebnoj interesnoj povezanosti lanova. Zadruga iskazuje specifian ekonomski interes za to veom imovinskom koristi i to bez posrednika , stoji u italijanskom zakonu. Sve zadrune organizacije u Francuskoj imaju samo jedan i uvijek isti cilj: da slue svojim zadrugarima, poboljavaju njihove ekonomske aktivnosti i socijalni poloaj. Grki Zakon o poljoprivrednim zadrunim organizacijama smatra poljoprivrednu zadrugu kao dobrovoljno udruenje poljoprivrednika, ija je svrha njihov socijalni i ekonomski razvitak na osnovama ravnopravnosti i uzajamne pomoi u sklopu zajednikog preduzea. Zakon Slovenije utvrdio je da je Zadruga organizacija neodreenog broja lanova, koja ima zadau unaprijediti gospodarstvo svojih lanova, a zasniva se na dobrovoljnom udruivanju i ravnopravnom sudjelovanju u upravljanju. U Hrvatskoj Zadruga je oblik zajednikog rada dobrovoljno udruenih ljudi na nekom poslu od zajednikog interesa, po nekim unaprijed utvrenim naelima i pravilima ponaanja i poslovanja. U Srbiji Zadruga je oblik organizovanja fizikih lica u kojoj oni, poslovanjem na zadrunim principima dobrovoljnosti, solidarnosti, demokratinosti, ekonomskog uea, jednakog prava upravljanja, samostalnosti, zadrunog obrazovanja i meuzadrune saradnje, ostvaruju svoje ekonomske, socijalne i kulturne interese.
10

Konano, po Optem zakonu o zadrugama u Bosni i Hercegovini, Zadruga je oblik organizovanja dobrovoljno udruenih lanova, da bi zadovoljili svoje zajednike ekonomske, socijalne i kulturne potrebe i tenje, kroz zajedniko posjedovanje i demokratsko kontrolisano privreivanje ( poslovanje ). emu ovo nabrajanje? Pa, da bi se vidjelo da je sva Evropa okrenuta zadrugarstvu. I da gotovo isto misli o zadrugama. Bosna i Hercegovina eli u Evropsku uniju. To podrazumijeva prihvatanje svih evropskih vrijednosti. Meu njima je nesumnjivo i zadrugarstvo.

ZADRUNI PRINCIPI, NORME I VRIJEDNOSTI

pokret u svijetu uvijek se zalagao za prihvatanje nekoliko Zadruni bitnih moralnih normi i vrijednosti: ivjeti u potenju Voditi brigu o interesima drugih Primjenjivati duh uzajamnosti Biti odgovoran za sopstveno djelovanje Vjerovati u socijalnu i ekonomsku pravdu Braniti demokratska prava i naine odluivanja, sudjelovati u demokratskom ivotu, te uvaavati demokratski donesene odluke.

Naravno, svi imamo svoje ocjene o tome koliko se ove norme potuju u svijetu, u naoj zemlji, u daljoj ili blioj okolini, ukljuujui i zadrugarstvu. U zadrugama to u najveoj mjeri zavisi od osnivaa i ostalih zadrugara. Sutinska razlika izmeu zadruge, preduzea i drugih pravnih lica upravo je u postojanju i primjeni meunarodnih zadrunih principa. Oni su u
11

Optem zakonu o zadrugama BiH iskazani na sljedei nain: Zadruga odreuje odnose meu svojim lanovima na principima: Dobrovoljnosti i otvorenosti prema lanovima Demokratske kontrole poslova od strane lanova Uea lanova u raspodjeli koristi i pokriu tete u radu Poslovne autonomije i informisanja lanova Saradnje meu zadrugarima i brige za zajednitvo. Buduim osnivaima zadruge treba jo poneto kazati o ovim principima. Tako princip dobrovoljnosti onemoguava da se na ljude vri pritisak za ukljuivanje u zadruge. To je iroko primjenjivano u ne tako davnoj prolosti, kada su zemljoradnici prisiljavani da se ukljuuju u seljake radne zadruge. Sada ima primjera naruavanja principa otvorenosti. Uticajniji osnivai pojednih zadruga onemoguavaju ukljuivanje novih zadrugara, pa se zadruge tako zatvaraju u ue krugove , to je suprotno i principu otvorenosti i Zakonu. U zadrugarstvu lanovi imaju jednaka glasaka prava i mahom se koristi pravilo jedan lan jedan glas.

ZADRUGE, UDRUGE I PREDUZEA

z princip o ueu lanova u raspodjeli koristi i pokriu tete u radu, podsjeamo na kljune razlike izmeu zadruge i preduzea. Imaju tri velike razlike. Prva, u zadrugarstvu je ovjek izvor aktivnosti, a ne objekt kojim se manipulie. Ljudi su na prvom mjestu. Znai, zadruge nisu udruenja kapitala. Zadruga ne sakuplja dobit na nivou zadruge, kako se radi u preduzeima, nego se dobit vraa lanovima, ukoliko oni tako odlue. U preduzeu je kapital osnovno mjerilo vrijednosti, a dobit pripada veinskom vlasniku kapitala. Druga, mogu i poljoprivrednici osnovati preduzee, ali to trai vea ulaganja i izostaju zadrune prednosti. Ljudi se udruuju u zadruge jer ne mogu, na primjer, istovremeno raditi na imanju, nabavljati repromaterijal, preraivati i prodavati proizvode, voditi knjigovodstvo, pratiti nova agrotehnoloka
12

saznanja. Trea razlika je u tome to je zadrugar u zadruzi subjekt jer je zadruga drutvo lica. Ona zadovoljava potrebe svojih lanova i jedini joj je cilj ostvariti za njih to veu ekonomsku korist. Koliko se uspjeno ostvaruju ovi odnosi i ciljevi jedino mogu odgovoriti zadrugari. Oni su odgovorni i za uspjehe i neuspjehe u tom pogledu.

Edukacija: samo obrazovani su uspjeni

Zadruga je autonomna organizacija za uzajamnu pomo. Njen rad demokratski nadziru lanovi, trudei se da sauvaju zadrunu samostalnost. Ta zadruna tenja ka samostalnosti vjerovatno je bila jedan od razloga njene nepopularnosti kod vlasti tokom minulih decenija. Nema pravog zadrugarstva bez obrazovanih, osposobljenih i dobro informisanih zadrugara. Stoga je i rad na obrazovanju i informisanju lanstva jedan od principa i stalnih obaveza zadruge. Uspjeh zadrugarstva uveliko ovisi i od meuzadrune saradnje, pa se zadruge povezuju u svoje asocijacije na entitetskom, dravnom, regionalnom i svjetskom nivou. Svjetska zadruna asocijacija ICA, poslije Organizacije Ujedinjenih Nacija, po broju lanova najbrojnija je organizacija u svijetu. Jedna od bitnih karakteristika zadruge, koja ih razlikuje od drugih
13

privrednih subjekata, je zadruna imovina. Zadrunu imovinu predstavljaju sredstva steena radom i poslovanjem zadruge ili ih je zadruga stekla po drugim osnovama. Ona stalno slui za dalji razvoj i dobrobit zadruge kao zajednice i ne moe se dijeliti zadrugarima. Ukoliko napusti zadrugu, zadrugaru pripada njegov ulog. Velika nepravda koja je uinjena zadrugarstvu u prolom politikom sistemu upravo je oduzimanje zadrune imovine bez ikakve naknade. Zadruge i njihovi savezi jo uvijek ekaju da se ta nepravda ispravi. Preduzimljivije zadruge, ne ekajui donoenje odgovarajueg zakona, davale su inicijative i pokretale postupke vraanja oduzete imovine. U proteklih nekoliko godina, u ovdanjoj praksi, povremeno se nepotrebno namee dilema da li osnivati zadruge ili udruge. Te pojmove ne bi trebalo brkati. Udruge ili udruenja su svaki trajniji oblik dobrovoljnog udruivanja graana ili pravnih lica radi ostvarivanja nekih ciljeva, bez namjere sticanja dobiti. Na primjer, glavna aktivnost poljoprivrednih udruenja je politika razvoja, uslovi privreivanja, zatita i podsticaji domae proizvodnje, savjetovanja, lobiranje, promovisanje sektora i proizvodnje, obuka lanstva i razmjena informacija. U spoljnim kontaktima udruge su okrenute prvenstveno vladama i vladinim slubama. Zadruge su okrenute ekonomici, upravljanju fizikom proizvodnjom, obezbjeivanju usluga, nabavci robe, marketingu, razvoju trita, preradi i slino. Sve ovo u cilju sticanja dobiti zadrugara. U sutini, zadruga nije profitna organizacija. Ona posluje u interesu zadrugara, a raspodjela se vri srazmjerno njihovom ueu u poslovanju i drugim mjerilima koja se utvruju zadrunim pravilima. Inae, potrebne su i zadruge i udruge. Ne treba ih sueljavati. To mogu da budu dijelovi neophodnog zadrunog lobija. Zabiljeeni su sluajevi prerastanja udruenja u zadrugu. Ne znamo za suprotne primjere.

TA VAMA TREBA ?

M
14

a, treba vam svata, kao i veini ljudi. Ali, ta vam je najpree? Moda ste nezaposleni, i vi i vaa porodica, ili su vam porodini prihodi nedovoljni; imate malo zemlje, pa ne znate kako bi je najbolje iskoristili; ili imate dovoljno zemlje, a malo radne snage; proizvodite povre i voe,

ali ga je teko prodati; proizvodite mlijeko, ali ga niko ne otkupljuje; mogli biste s djecom prikupljati ljekovito bilje i umske plodove ili na imanju proizvoditi ljekobilje; pomalo se bavite tovom stoke i peradi, proizvodnjom jaja, uzgojem koza, a ne znate kako poveati proizvodnju; treba vam mehanizacija i oprema, ali je skupa i ne isplati se nabavljati samo za va mali posjed; bavite se zanatstvom i uslugama, a mislite da bi to mogli organizovanije i unosnije raditi; radite poneto u kunoj radinosti, nasitno i neorganizovano; mala vam penzija ili invalidnina, a trokovi ivota visoki; ne znate kako doi do krova nad glavom; uli ste da neki drugi dobijaju donacije i kredite, a ne znate ko ih daje; ne moete da uspostavite kontakt s meunarodnim humanitarnim organizacija koje jo pruaju raznovrsnu pomo povratnicima i drugim; voljeli bi se osposobiti za neko zanimanje, ali koje i kako; ne znate kako pokriti trokove kolovanja i studiranja; dobro bi vam doao povoljniji kredit ili jednokratna pozajmica, da li ih neko daje ...? iv ovjek ima stotinu elja, potreba i pitanja. Nisu to u dananje vrijeme nikakva nerealna sanjarenja. Rije je o iznalaenju prihoda za egzistenciju porodice, kolovanje djece, otvaranje neke ivotne perspektive. Ovo je aktuelno za stotine hiljada nezaposlenih ili nedovoljno zaposlenih u Bosni i Hercegovini. I u gradovima i na selu. Problemi su jo izraeniji ako ste vi jedan od povratnika u sruenu kuu ili na opustoeno imanje. Ili se poinjete kuiti u novom mjestu boravka. Moda i vama moe pomoi zadruga. Na sva ova pitanja lake ete odgovoriti, najnunije potrebe zadovoljiti i elje ispuniti, ako probleme ne rjeavate sami. Posavjetujte se sa drugima, dogovarajte i zajedniki savladavajte ono to vas mui. Za sve ovo duu je dala zadruga. Njen djelokrug rada je gotovo neogranien. Tanije, zadruga moe obavljati sve djelatnosti za koje je registrovana. Utvruju ih i registruju zadrugari osnivai. Znai do vas je. Ako zadrugu moda poistovjeujete sa nekim njenim neurednim duanom, mrzovoljnim poslovoom, sitniavim otkupljivaem ili bahatim direktorom grijeite. Nije to zadruga. Zadruga su organizovani ljudi koji imaju svoje ciljeve i dogovaraju se kako ih zajednikim snagama ostvariti. Oni e odluiti da li im treba pomo nekog strunjaka, za koje vrijeme i po kojoj cijeni, kakva im je oprema najpotrebnija, ko e im voditi nune evidencije, knjigovodstvo i slino. U tome je prednost novih zadruga. Nisu optereene brojnim slubenicima i nedovoljno zaposlenim radnicima.
15

One poinju sve ispoetka. Dotle se stare zadruge teko nose s privatnom konkurencijom i prodavnicama koje se otvaraju na svakom uglu.

OD IDEJE DO INICIJATIVE

ko vam se ini da ovo to ste proitali nije uplja pria, pokuajte se sjetiti koji vai prijatelji, komije ili poznanici imaju sline probleme. Vjerujemo da je takvih dosta. Sigurno ih ima mnogo vie od broja ljudi koji je potreban da se osnuje zadruga. Razgovarajte s njima. Vidite ta i kako oni razmiljaju. Kako namjeravaju rjeavati probleme sline vaim. Da li su spremni za zajedniku akciju i djelovanje. ta znaju o zadrugama i njihovim mogunostima. Ponudite im da prelistaju ili proitaju ovu brouru. Ponovo se sastanite s njima i s nekim drugim. Pokuajte okupiti grupu istomiljenika.to vas je vie to bolje, ali za osnivanje zadruge treba najmanje pet osnivaa. Bolje je ne stati na tom broju. Umjesto zadovoljstva to ste dostigli zakonski minimum za osnivanje zadruge, predlaemo vam da svi potraite jo ponekog ko je voljan da vam se prikljuiti.

Bogata ponuda: u BiH su najbrojnije poljoprivredne zadruge 16

Tako ete napraviti malo iri spisak potencijalnih osnivaa. Ponavljamo, za osnivanje svake zadruge dovoljan je zakonski minimum od pet osnivaa, ali je bolje da vas bude vie. Uostalom, nije svejedno da li osnivate poljoprivrednu, peradarsku, pelarsku, zanatsku, uslunu, stambenu ili neku drugu zadrugu. Stambena zadruga, recimo, mnogo bolje funkcionie i lake ostvaruje svoje ciljeve sa vie zadugara. I ne samo stambene. Usluna ili zanatska moe dobro poslovati i sa manjim brojem zadrugara.Vjerovatno e za razne zadruge biti i razliit broj zainteresovanih. I ne zaboravite, meu osnivaima zadruge mogu biti i pravna lica. Znai, moete konsultovati i neku firmu koja je zainteresovana da vam se prikljui. To moe biti korisno za budue finansiranje zadrunih programa i projekata. Zadrunim pravilima moe se utvrditi i da su osnivai samo fizika lica. Moete vaoj aktivnosti oko osnivanja zadruge dati neto zvaniniju formu, odnosno formirati inicijativni odbor za osnivanje zadruge. Upravo taj odbor moe, kada se dogovorite, zakazati inicijativnu ili osnivaku skuptinu. Putem odbora jo lake se komunicira sa svim drugim organima i organizacijama. Rad na osnivanju zadruge ozbiljan je posao. Vjerovatno ete nai dosta ili dovoljno zainteresovanih lica da se zadruga osnuje. Meutim, postavlja se pitanje: postoje li ekonomski, proizvodni, trini, saobraajni, socijalni i drugi uslovi u vaem okruenju za njeno osnivanje i budue poslovanje. Postoji mogunost da vam optina, zainteresovano preduzee, neka struna institucija ili humanitarna organizacija pomognu da pripremite malu analizu ili informaciju o mogunostima i ciljevima osnivanja zadruge. U razvijenom svijetu ovim se poslovima prilazi studioznije. Ovu opaska ne bi trebala da vas dekuraira i usporava u zamisli. Cilj joj je da podsjeti da osnivanje zadruge nije samo stvar dobre volje i pukog izjanjavanje buduih osnivaa nego i izraz realnih mogunosti i potreba u sredinama gdje se takve inicijative javljaju. Dakle, ako vas ima dovoljno da osnujete zadrugu, dalji poslovi se sami nameu. Radi se o obaveznoj zakonskoj proceduri. ta treba pripremiti ?
17

UGOVOR O UDRUIVANJU

rije pisanja ugovora, osnivai bi se trebali konkretnije dogovoriti o tome zato se udruuju u zadrugu. Da li je to neka poljoprivredna proizvodnja, neki program ili projekat; da li je u pitanju djelatnost u okviru stambene, zanatska, uslune, omladinske, uenike, prevoznike ili bilo koje zadruge iz niza ve pominjanih djelatnosti. Postoji Standardna klasifikacija djelatnosti u Federaciji BiH. Objavljena je u Slubenim novinama FBiH broj 28, od 8.jula / srpnja 1998.godine, a manje izmjene izvrene su tokom 2002. godine. Klasifikacija djelatnosti u Republici Srpskoj utvrena je Zakonom o klasifikaciji djelatnosti i registru jedinica razvrstavanja ( Slubeni glasnika RS broj 113/04, od 24.12.2004. godine ).

Izbor djelatnosti
Znai, slijedi posao na utvrivanju djelatnosti vae zadruge u skladu sa dogovorenim ciljevima ( neposrednim i dugoronijim ) i ponudom iz pomenutih klasifikacija. Ako vam nisu pri ruci pomenute Slubene novine ili Slubeni glasnik, moete se posluiti ugovorom neke od srodnih zadruga, u koji su unesene brojne djelatnosti. Pomo e vam pruiti i svaki zadruni savez kome se obratite. Moete i vi u ugovor unijeti mnogo djelatnosti, to su najee praktikovale dosadanje zadruge. To se obino radi uz obrazloenje moe nam zatrebati, pa se u ugovor unose i djelatnosti koje se vjerovatno nikada nee obavljati. ini nam se da je za osnivae bolje da se orijentiu na ono ime e se stvarno baviti. Razumljivo, unosei i druge iole izgledne ciljeve i poslove, odnosno djelatnosti. Kad je u pitanju poljoprivreda, u Bosni i Hercegovini ima zadruga koje se bave, na primjer, samo proizvodnjom krastavaca. Neke se orijentiu prvenstveno na proizvodnju i otkup povra, voa ili groa, druge na tov stoke, proizvodnju mlijeka, peradarstvo, pelarstvo, ljekobilje... Pojedine zadruge bave se proizvodnjom i prometom
18

pueva, lumbrihumusa, uzgojem bukovaa, ampinjona, cvijea i slino. Kod starih zadruga je dominantan promet. Moda je za vau sredinu najvanija nabavka repromaterijala ili obezbjeenje trita za plasman poljoprivrednih proizvoda.Ili nedostaju usluge poljoprivrednom mehanizacijom. U prvom planu moe biti i otkup proizvoda, podizanje novih zasada, nabavka steonih junica, dobijanja kratkoronih pozajmica, edukacija... I tako redom. O tim, i svim drugim pitanjima, odluuju osnivai.

Stoarstvo: uvijek u sreditu interesovanja

Naroito je dobro ako su se osnivai, jo u fazi organizovanja zadruge, povezali sa nekom naunom ili strunom institucijom, pa doli do konkretnijeg i za njih interesantnog proizvodnog ili drugog projekta. Razumljivo, rije je o trino orijentisanim projektima. Ti projekti mogu biti pouzdan oslonac za okupljanje zadugara i poetak poslovanja zadruge. Do projekta se moe doi i u saradnji s nekim preduzeem iz oblasti prehrambene industrije.

Prikupljanje ideja i prijedloga

U daljem radu na osnivanju zadruge moete odrati inicijativnu skuptinu, a moe se odmah zakazati osnivaka skuptina. Inicijativna skuptina pogodna je prilika da se jo jednom zajedno provjeri cijela ideja i zamisao, da se uju novi prijedlozi o predstojeim poslovima, sadraju ugovora i zadrunih pravila, visini osnivakog uloga, nainu izbora direktora, nazivu zadruge i drugim zakonskim obavezama. Osim toga, morate se dogovoriti ko e i kada napisati prijedlog ugovora i zadrunih pravila. Nije to suvina papirologija, niti se ona usvaja reda radi. Osim toga to je zakonska obaveza, za pravu zadrugu, kakvu i vi elite osnovati, to
19

su ugovori i dogovori o nainu vaeg rada i ponaanja. Ne pie se to za registraciju u sudu, nego sa vas, budue zadrugare. Ugovor je meusobni dogovor svih osnivaa i oni ga svi potpisuju. Ako se dogovorite i sloite oko pominjanih pitanja, pa napiete prijedloge ugovora i zadrunih pravila, moete odmah zakazati osnivaku skuptinu, preskaui odravanje inicijativne skuptine.

Sadraj ugovora o udruivanju

Ustvari, zadruga se osniva zakljuivanjem ugovora o njenom osnivanju. Optim zakonom o zadrugama ureeno je ta mora da sadri ovaj ugovor. Dok vi ne pogledate Zakon, da vam poneto o tom kaemo: Treba utvrditi prikladan naziv zadruge i njeno sjedite. Recimo, Poljoprivredna zadruga Jabuka, Dobro Selo, Velika cesta b.b. Ako ne znate gdje e vam biti kancelarija, posluite se adresom jednog od osnivaa. Nee vam biti teko unijeti imena, zanimanja i adrese svih osnivaa. Upisuju se i njihovi jedinstveni matini brojevi. Tekst ugovora poinje upravo podacima o osnivaima. U ugovor se unosi ime lica koje e obavljati poslove privremenog direktora zadruge. Upiite djelatnosti kojima e se zadruga baviti, o emu smo ve pisali. Zadruga ne moe poeti poslovati bez nunih finansijskih sredstava, pa se u ugovor unosi njihov iznos i nain obezbeenja. Zadruga moe raditi i poslovati na temeljnom kapitalu koji su obezbijedili osnivai svojim ulozima. Moe i treba da potrai i druga sredstva. Mada odmah nisu neophodni, vjerovatno e joj trebati neka kancelarija, objekat, zemljite, oprema i slino. Zadruga moe koristiti sredstva i objekte u dravnoj svojini. Oni se mogu uzeti u najam od drave, pod koncesiju na odreeno vrijeme. Za to se plaa naknada. Na primjer, novoosnovana poljoprivredna zadruga mogla bi zatraiti od optine da joj, uz naknadu i na odreeno vrijeme, dodijeli na korienje slobodno poljoprivredno zemljite, poslovni prostor ili neki drugi objekat. Poseban znaaj ima dogovor o iznosu i obliku uloga pojedinog osnivaa ili iznosu drugih sredstava koja oni mogu unijeti.
20

U ugovoru se utvruje odgovornost zadrugara za obaveze zadruge, nain i rok uplate sredstava, nain sazivanja i rok u kome su osnivai obavezni da sazovu osnivaku skuptinu, kao i druga pitanja koja smatraju znaajnim.

Ima primjera da osnivai insistiraju da se cjelokupni iznos osnivakih uloga uplati do osnivake skuptine. U drugim sluajevima to se uplauje na rate do odreenog roka. Obaveza je da se sredstva uplate do podnoenja prijave sudu za registraciju. Nije svejedno o kojoj se visini sredstava radi, pa se to utvruje zadrunim pravilima.Ugovori, znai, sadre ono to je zakonska obaveza i ono to osnivai dodaju. Svaka od postojeih zadruga ima ugovor o udruivanju ili o usklaivanju organizacije, stanja imovine i poslovanja sa Optim zakonom o zadrugama. Predlaemo vam da posudite jedan od njih i koristite ono to smatrate da vama odgovora. Moete uzorak ugovora potraiti i u najbliem zadrunom savezu jednog od entiteta ili Zadrunom savezu Bosne i Hercegovine. Ipak, kada je rije o ugovoru, jedno pitanje zasluuje iri osvrt i pojanjenje.

Montaa plastenika: udruenim je lake 21

Osnivaki ulozi
Zadruga ne moe poeti poslovati bez nekog najnunijeg, poetnog temeljnog kapitala. Zato osnivai daju osnivake uloge. Oni mogu biti pokretne i nepokretne stvari, novana sredstva i hartije od vrijednosti i druga imovinska prava. I nenovani ulozi izraavaju se u novanom iznosu. Tu procjenu vre osnivai, a nakon usvajanja pravila, upravni odbor ili, ako nema odbora, direktor. Visina uloga nije utvrena Zakonom, ni njegov minimum ni maksimum. To je rezultat dogovora osnivaa, to se iskazuje u ugovoru o osnivanju i zadrunim pravilima. Svaki zadrugar mora da plati najmanje jedan ulog. Ukoliko se unose stvari, one prelaze u zadruno vlasnitvo, a zadrugaru se upisuje vrijednost. Strana iskustva pokazuju da ne bi trebalo unositi stvari velike vrijednosti. Bolje je da se one iznajmljuju zadruzi. U zemljama razvijenog zadrugarstva visina uloga prilagoena je obimu poslovanja zadruge i mogunostima zadrugara.

Kakvi i koliki ulozi

Ukoliko su osnivai u stanju da daju, za nae prilike, visoke osnivake uloge, to e uveliko pomoi zadruzi da uspjenije pone s poslovanjem. Moglo bi se kazati, to vei ulozi to uspjeniji poetak, No, malo je osnivaa koji su u stanju izdvojiti zamanija sredstva za osnivake uloge, pa bi eventualno insistiranje na visokim ulozima smanjilo broj osnivaa i buduih zadrugara. Tako se u naim uslovima godinama ponavlja dilema: da li manje osnivaa sa viim ulozima ili vie osnivaa s manjim ulozima. U sadanjim okolnostima osnivai se uglavnom orijentiu na manje iznose osnivakih uloga. Onda se, opet, postavlja pitanje: kako e zadruga poeti s poslovanjem. Dilemu mogu rijeiti samo oni koji osnivaju zadrugu. Treba doi do neke realne procjene njihovih mogunosti, do kompromisa koji e omoguiti da se udrui, ako ne svi, barem veina zainteresovanih. Ako nije realno obezbijediti povisoke uloge, ne bi ih trebalo svoditi ni na simboline iznose. Zadruga je, ipak, jedan oblik privatnog poslovnog preduzetnitva. Buduem poslovanju zaduge vie mogu doprinositi lanovi koji e ostvarivati razne oblike saradnje sa zadrugama, makar ponudili i manje osnivake uloge, nego lanovi koji nude visoke uloge i njihovom uplatom zavre saradnju sa zadrugom.
22

Iskustvo pokazuje da se o visini uloga obino najdue raspravlja. Neki osnivai su spremni da uloe po 2000 KM, drugi bi po 500 KM, a veina bi najradije izdvojila po 100 KM. Prihvatanjem prvog prijedloga, dobila bi se solidna poetna sredstva za rad zadruge, i to je jak argument. Meutim, vie zadrugara mogu dati veu ukupnu proizvodnju, pa i to treba cijeniti. Dakle, dilema se moe prevazii samo dogovorom. Ne bi bilo dobro da se rasprava nastavi eventualnom idejom da se osnuju dvije zadruge, onih sa visokim i onih sa niskim ulozima. Zadrunim pravilima moe se predvidjeti da jedan lan moe uestvovati sa vie od jednog uloga ili da mora uestvovati sa onoliko uloga koliko je predvieno zadrunim pravilima. Ulozi se vode na ime, nedjeljivi su i ne mogu se vraati prije prestanka odgovornosti zadrugara za obaveze zadruge. Na zadrune uloge ne dijele se dividende, ali se na njih mogu davati kamate. I tu ima ogranienje. Kamate ne mogu biti vie od stope koju primjenjuju banke i mogu se isplatiti ukoliko je finansijsko poslovanje zadruge bilo pozitivno.

Dopunski izvori sredstava

Kako su ulozi najee nedovoljni, pare treba traiti iz drugih izvora. Kojih? Pa, zakucajte na vrata optina, kantona - upanija, entiteta i njihovih nadlenih organa da vidite uklapate li se u njihove programe i projekte. To se odnosi i na zavode za zapoljavanje. Raspitajte se za neke strane humanitarne organizacije i udruenja koja pomau programe za koje ste se odluili. Konsultujte se sa entitetskim zadrunim savezom ili Zadrunim savezom Bosne i Hercegovine. Oni znaju te organizacije i kontakt osobe. Saznajte da li neka banka daje povoljnije kredite za vae namjene, ukljuujui i hipotekarne. To rade i mikro-kreditne organizacije. Tragajte za organizacijama i preduzeima koji imaju i sopstveni interesa da vam pomognu, odnosno sarauju s vama u realizaciji odreenog projekta. U tekom, ali priblino slinom ekonomskom okruenju, neke zadruge stalno kukaju, a neke uspjeno ostvaruju ciljeve radi kojih su osnovane.

23

Neophodna mehanizacija: racionalnije je uz pomo zadruge

Ovo je prilika da naglasimo da je naroito znaajno da osnivai ostvare dobru saradnju sa dravnim organima u optinama i kantonima upanijama. To moe rezultirati praktinom podrkom osnivanju zadruge, mogu se uti korisne ideje i inicijative i iznai neki dopunski izvori sredstava. Ova saradnja takoe moe doprinijeti potpunijem meusobnom informisanju o ciljevima i mogunostima zadruga i zadrugarstva. Optine posjeduju objekte i zemljite u dravnoj svojini, meu njima i ono to je nekada oduzeto od zadruga. U okolnostima dobre saradnje stvarae se uslovi da se zadruzi ustupe na korienje neki slobodni kapaciteti.

ZADRUNA PRAVILA

vo je kljuni akt svake zadruge, njen statut. U zadrugarstvu je nazvan pravilima zbog zadrune tradicije, ali i zbog potpunijeg izraavanja njegove funkcije. Rije je o aktu kojim se ureuju odnosi i ponaanje u zadruzi, odnosi izmeu zadruge i zadrugara i sva druga znaajna pitanja za poslovanje zadruge. U Zakonu je sadraj zadrunih pravila iskazan u 22 pitanja. O ovom najvanijem zadrunom aktu moramo detaljnije, ne obrazlaui sva pitanja koja se pominju.
24

Koristite pripremljeni model

Na inicijativu zadrunih saveza u Bosni i Hercegovini, poznati evropski pravni ekspert za zadrugarstva dr. afland (Hans Juergen Schaffland ), napisao je za potrebe zadruga u naoj zemlji model uzorak zadrunih pravila. U njemu su detaljno, u skladu sa najnovijim evropskim standardima i Optim zakonom o zadrugama, ureeni odnosi u zadrugama. Preporuujemo vam da od Zadrunog saveza Republike Srpske, Zadrunog saveza Federacije BiH ili Zadrunog saveza BiH zatraite ovaj model zadrunih pravila. Trebalo bi ga u to veoj mjeri potivati u izradi akata vae zadruge. Ve su ga koristile mnoge zadruge pri usklaivanju svoje organizacije, imovine i poslovanja sa Optim zakonom o zadrugama. Moda e meu vama osnivaima biti i neki pravnik, ekonomista, agronom ili neko drugi sklon pisanju ovakvih akata. Moe se formirati i manja grupa osnivaa. Uzmite uzorak pravila, pa na posao. Pisanju treba da prethodi dogovaranje o svakoj odredbi ili lanu. I tako redom, dogovor, pa na papir. Jednostavnije je, mada ne i bolje, povjeriti nekome da vam napie nacrt ovog akta, pa onda o njemu prodiskutovati. Ako vam je moda lake i u stanju ste da za te namjene prikupite neto sredstava, sve poslove oko izrade akata zadruge i registracije u sudovima voljan je i spreman da vam uradi svaki zadruni savez u Bosni i Hercegovini. U zadrunim pravilima ima ponavljanja odredaba koje su ve upisane u ugovor o udruivanju, ali ima i dosta novih. Zadruna pravila su detaljnija od ugovora. Naravno, prije izrade prijedloga akata morate upoznati sadraj Opteg zakona o zadrugama. Zakon je objavljen u Slubenom glasniku BiH broj 18/03, od 1. jula/srpnja 2003. godine. Tekst ovog zakona moete potraiti u najblioj zadruzi, zadrunom savezu ili optini. Vratimo se pravilima i njihovom sadraju. Ponavljaju se odredbe iz ugovora o udruivaanju o firmi i sjeditu zadruge i djelatnosti. Mora se navesti i tana adresa.

25

Paljivo o statusnim promjenama

Zadruni principi se mogu prepisati iz Zakona. Ponovo se treba imati u vidu da zadruga nije produena ruka drave. Ona je autonomni privredni subjekt. Ovaj subjekt se osniva od strane zadrugara, odnosno oni se ulanjuju u zadrugu, da bi zajednikim poslovanjem obezbijedili svoj ekonomski napredak. Dijelovi o statusnim promjenama i prestanku zadruge, kao i njenom zastupanju i predstavljanju, takoe se mogu preuzeti iz Zakona. Posebno su vane odredbe o uslovima i nainu sticanja i prestanka statusa zadrugara. U Zakonu je to potanko opisano, ali vi moete poneto dodati i detaljnije urediti. Mada se to, zbog praktinih razloga, radi u nekim zadrugama, nije primjereno zadrunoj praksi da se direktoru daju velika ovlaenja u prijemu u lanstvo ili istupanju iz zadruge. Procedura sticanja statusa zadrugara nakon osnivanja zadruge podrazumijeva podnoenje zahtjeva upravnom odboru, koji je duan da u roku od 30 dana odgovori podnosiocu. Potpisivanjem pristupne izjave podnosilac stie status zadrugara. Zahtjev za istupanje iz zadruge ne oslobaa zadrugara od njegovih prava i obaveza do kraja poslovne godine.On moe, i poslije podnoenja zahtjeva za istupanje, da prisustvuje aktivno sjednicama skuptine.

U zadrunoj izvedbi: stambeni objekat pred useljenje 26

Ukoliko lice koje preuzima ulog nije zadrugar, ulozi se smatraju prenesenim tek kada lice na koje se prenosi stekne status zadrugara. Inae, zadruga moe da sarauje i sa nezadrugarima, pa se mogu urediti uslovi pod kojima sarauje sa zadrugarima, a pod kojima sa nezadrugarima. U vrijeme osnivanje zadruge nisu aktuelna pitanja vezana za iskljuivanja iz zadruge. Ipak, u zadrunim pravilima i ovo pitanje treba paljivo urediti. Neophodno je otvoriti mogunosti da zadrugar o kome je rije moe demokratski i cjelovito iznijeti svoje gledite. Obavezno je unoenje prava na albu i procedure njenog razmatranja. Zaposleni u zadruzi mogu da imaju ravnopravan status zadrugara. Oni ne smiju stavljati u prvi plan svoje interese ( plate ), nego zajednikim poslovanjem doprinositi unapreivanju zadruge.

Konkretnije o ulozima
Zadrunim pravilima se podrobnije utvruje visina i oblik uloga, kao i rok njihove uplate. To se odnosi i na nain i rok uplate, odnosno unoenje drugih sredstava osnivaa. Ne mora se cjelokupna vrijednost uloga novih zadrugara najednom uplatiti. Moe i u ratama, ali i to treba utvrditi pravilima. Zadrugar koji je istupio iz zadruge ima pravo na isplatu svojih uloga. Pri tome nema nikakvih prava na imovinu zadruge. Zadruga je ovlatena da prije isplate uloga naplati obaveze zadrugara prema zadruzi. Ulozi se ne mogu vraati u stvarima, ve u novanoj protuvrijednosti na dan istupanja. Pravilima se propisuje i odgovornost zadrugara za obaveza zadruge. Nae zadruge su sa ogranienim jemstvom. Te granice utvruju osnivai i upisuju ih u zadruna pravila. Na primjer, osnivai se mogu dogovoriti da odgovornost zadrugara za obaveze zadruge bude u visini dvostrukog, trostrukog, petostrukog uloga i slino. uvanje interesa zadruge podrazumijeva se kao obaveza zadrugara. U obaveze privrenosti zadruzi spadaju neinjenje radnji koje mogu da tete interesu zadruge, kao i aktivno uee u okviru poslovanja zadruge.
27

Zakonska je obaveza i unoenje odredaba o raspodjeli vika prihoda nad rashodima, kao i pokrivanje gubitaka, odnosno manjaka u poslovanju. Mora se utvrditi i koji dio dobiti rasporeivati u obavezni rezervni fond. Mogu se predvidjeti i drugi fondovi, specijalni fond, fond solidarnosti, fond za raspodjelu zadrugarima i ulagaima i drugi.

Skuptina usvaja poslovnu politiku

Cjelokupni rad organa upravljanja i rukovoenja takoe se detaljno ureuje zadrunim pravilima. Rije je o izboru, opozivu i nadlenostima organa zadruge, te nainu odluivanja skuptine. U pravilima treba nedvosmisleno utvrditi da donoenje odluke i utvrivanje stavova zadruge nije mogue van skuptine. Skuptina je jedino mjesto gdje se usvaja poslovna politika zadruge. Redovna sjednica skuptine odrava se u roku od est mjeseci po zavretku poslovne godine. Vanredna sjednica skuptine odrava se po potrebi. Zadrunim pravilima ureuje se sazivanje sjednice skuptine, nain odluivanja, nain rada i druga pitanja koja se odnose na rad i odluivanje. Pravilima treba otvoriti mogunost da vanrednu sjednicu skuptine mogu sazvati odreeni broj zadrugara, nadzorni odbor ili odgovarajui zadruni savez. Dnevni red skuptine treba da bude jasan i nedvosmislen, tako da zadrugari mogu prepoznati predmet donoenja odluke. Ne mogu se, na primjer, pod takom razno donositi odluke. Ako se naknadno uoi poteba za donoenjem neke odluke, treba je uvrstiti u dnevni red kao posebnu taku. Djelokrug rada i nadlenosti skuptine dijelom su ureeni Optim zakonom o zadrugama. Zadrunim pravilima mogu se skuptini povjeriti i druga prava i obaveze. Pravilima se ureuje koje odluke skuptina donosi nadpolovinom, a koje dvotreinskom veinom. Praksa je da se dvotreinska veina trai kod izmjene i dopune zadrunih pravila, spajanja, dijeljenja ili prestanka zadruge, opoziva predsjednika i lanova nadzornog i upravnog odbora. Treba unijeti i pravo na informisanje. Svaki zadrugar ima pravo da na
28

sjednicama skuptine, na vlastiti zahtjev, dobije informaciju o pitanjima koja se tiu zadruge, ako to doprinosi rjeavanju predmeta koji je na dnevnom redu. Informacije se mogu i uskratiti. To se radi u sluajevima kada bi informacija mogla nanijeti zadruzi tetu, ako bi mnogo produila rad sjednice ili su pitanja vezana za uslove nabavke, odnosno kalkulacije od strane zadruge. Pravilima se ureuje kako se vraaju ulozi i vodi knjiga zadrugara. Tu su i odredbe o zadrunoj reviziji u pogledu obaveza zadruge. Ovo je nova zakonska obaveza po kojoj su sve zadruge dune da se jednom u dvije godine podvrgnu zadrunoj reviziji. I to nije sve.U pravila se unose odredbe o obavjetavanju zadrugara, poslovnoj tajni, radnim odnosima, meuzadrunoj saradnji, obrazovanju zadrugara, optim aktima zadruge i nainu njihovog donoenja. Unose se i sva druga pitanja za koja osnivai ocijene da su znaajna za poslovanje zadruge. Propisi o reviziji zadruge i o arbitrai ne trebaju biti ureeni zadrunim pravilima, budui da pravila reguliu odnose izmeu zadruge i zadrugara. To je za pravila nadlenog entitetskog zadrunog saveza. Unesite samo obaveze zadruge u odnosu na nalaze revizije. Izrada zadrunih pravila, na prvi pogled, izgleda dosta obiman i komplikovan posao. Nije ba tako. Rekosmo, ima uzorak. Mnoga pitanja su ve razjanjena i prihvaena u zadrunoj praksi, pa se dobar dio pravila popunjava kao neki standardni obrazac. Izuzev specifinosti vae nove zadruge ili prijedloga koje elite da ugradite, a nisu suprotne Zakonu. Do sada su uoene neke nepravilnosti na koje treba ukazati. Ima zadruga koje su doslovno prepisale uzorak Zadrunih pravila, mada to ne odgovara njihovom stanju i potrebama. Na primjer, unijele su detaljne odredbe o radu upravnog odbora, a njihova zadruga ne treba da bira upravni odbor. Druge su izabrale upravni odbor, a to nije uneseno u zadruna pravila. Tree su utvrdile nadlenosti nadzornog odbora, a nisu ga izabrale. U jednom broju zadruga doneseni su i sa Zakonom usklaeni svi potrebni akti, ali se nedovoljno provode, to ne doprinosi ugledu zadrugarstva. Zapamtite, nemojte u zadruna pravila unositi ono to nije zakonska obaveza ili potreba vae zadruge. Unesite ono to ete potivati i provoditi.
29

Jedan zadrugar jedan glas

U upravljanju zadrugom zadrugari imaju jednako pravo glasa. I po tom principu jedan zadrugar jedan glas zadruga se razlikuju od preduzea. Ako neki zadrugar ima vei obim saradnje u zadruzi, veu odgovornost i obaveze ili je upisao vie uloga, moe mu se i u zadruzi poveati broj glasova. To je takozvana ponderacija glasova. Ona se vri po koliinskim, po kvalitetnim mjerilima ili po upisanim ulozima. To treba urediti zadrunim pravilima, s tim da se ne moe prekoraiti zakonski limit. Valja znati da ova zakonska mogunost postoji samo za zadruge koje imaju vie od 50 zadrugara. Zadruge koje nemaju vie od 50 zadrugara ne mogu dodijeliti vie od jednog glasa po zadrugaru. U protivnom, postojala bi opasnost da neki zadrugari mogu dominirati zadrugom. Inae, to vie ne bi bila zadruga nego bi liila dioniarskom drutvu. Tokom obavljanja zadrunih revizija zabiljeeni su sluajevi ponderacije glasova i kod zadruga koje imaju samo pet zadrugara. Na te greke je ukazano, uz zahtjev da se otklone. Organi zadruge su skuptina, upravni odbor, nadzorni odbor i direktor. ta je iz Opteg zakona o zadrugama o ovome najvanije znati? Skuptinu ine svi zadrugari. To vai za sve zadruge koje imaju do 300 lanova. Takvih je najvie. Vjerovatno e i u zadruzi koju vi osnivate svaki zadrugar biti lan skuptine. Skuptina zadrugara obezbjeuje lini odnos i neposredno uee u donoenju odluka. Utoliko je primjerenija zadrunoj praksi, pa se obino insistira na ovakvoj skuptini. Tamo gdje se ovo ne moe ispotovati, jer se na brojnoj skuptini ne moe voditi produktivna diskusije, zadruga sa vie od 300 zadrugara ima zakonsku mogunost da uvede skuptinu predstavnika zadrugara. U tom sluaju, u zadrunim pravilima treba urediti nain voenja takve Skuptina zadruge: zadrugom upravljaju skuptine.
zadrugari 30

U zadrugama do 300 zadruga broj lanova skuptine esto se mijenja, zavisno od promjene broja zadrugara. Poveava se ili se smanjuje. Ukoliko se desi da zadrugu osniva preko 300 osnivaa, toj okolnosti treba prilagoditi i zadruna pravila. Pri tom treba imati u vidu da se skuptina predstavnika sastoji od izabranih predstavnika. Oni imaju po jedan glas i ne moe im biti dodijeljeno vie glasova. Pravo glasa se ne moe prenijeti.

Upravni odbor
Da li ete imati upravni odbor zavisi od broja lanova zadruge. U zadruzi sa manje od 25 lanova ne bira se upravni odbor. To je zakonska odredba. Ako vas je vie od 25, onda ste po Zakonu obavezni da birate upravni odbor. U tom sluaju bi u pravilima vae zadruge trebalo detaljnije opisati ( urediti ) obaveze upravnog odbora. Upravni odbor ima najmanje tri lana. Jedan od njih je direktor zadruge, ali on ne moe biti na elu upravnog odbora. On je obino profesionalni lan upravnog odbora. Zadaci i obaveze upravnog odbora navedeni su u lanu 37. Opteg zakona o zadrugama BiH. Prvenstvena obaveza upravnog odbora je provoenje poslovne politike zadruge. Zatim, on priprema razne izvjetaje i prijedloge za skuptinu zadruge, usvaja periodine obraune i donosi investicione odluke. Osim onoga to je ureeno Zakonom, u zadruna pravila moete unijeti i duge obaveze upravnog odbora koje nisu suprotne zakonu. lanovi upravnog odbora mogu funkciju obavljati na dobrovoljnoj osnovi ili biti profesionalno zaposlena lica. lanovi koji funkciju obavljaju na dobrovoljnoj osnovi ne vode svakodnevne poslove. Oni odluuju na sjednicama upravnog odbora o pitanjima o kojima se donosi odluka. Oni su duni da se na sjednicama upravnog odbora uvjere da profesionalno zaposleni lanovi odbora korektno obavljaju svoju funkciju. lanovi upravnog odbora koji svoju funkciju obavljaju na dobrovoljnoj osnovi mogu dobijati paualnu naknadu za uee na sjednicama odbora. Dodatna plaanja su opravdana u sluajevima da obavljaju i dodatne poslove, osim uea na sjednicama.
31

Sjednice upravnog odbora sazivaju se po potrebi. Obino jedanput mjeseno, ali ne rjee nego jedanput u tri mjeseca. Za voenje poslova upravnog odbora vai opti princip poslovoenja. Svaki lan upravnog odbora mora se jasno odluiti da li je za ili protiv neke odluke. Uzdrani glasovi mogu se dozvoliti samo u izuzetnim prilikama.

Znaajna uloga nadzornog odbora

Osnivanje nadzornog odbora je zakonska obaveza bez obzira na broj lanova zadruge. U zadrunim pravilima treba urediti njegova prava i obaveze. I nadzorni odbor mora imati najmanje tri lana. Njegovi lanovi biraju se iz reda zadrugara. U sastav nadzornog odbora ne smije biti biran lan upravnog odbora, knjigovoa zadruge, njihovi brani drugovi, braa, sestre ili roditelji. U ovdanjoj zadrunoj praksi zanemaruje se uloga nadzornih odbora i njihov posao svodi na podnoenje izvjetaja skuptini zadruge jednom godinje. To je velika greka. Ovo tijelo teba da bude znaajan faktor interne kontrole u zadruzi. Da vri nadzor nad zakonitou cjelokupnog poslovanja i odnosa u zadruzi. Prati kako se potuju odredbe ugovora o udruivanju i zadrunih pravila, razmatra izvjetaje revizora i predlae mjere za otklanjanje uoenih nepravilnosti. Ovakve obaveze zahtijevaju i odgovarajuu strunost lanova nadzornog odbora. Ukoliko to nije mogue postii, postoji zakonska mogunost angaovanja strunih lica koja nisu lanovi nadzornog odbora da za potrebe odbora obave odreene poslove. Nadzorni odbor svoju funkciju vri kao organ, a ne kao pojedini lanovi. Posebna mu je uloga u nadzoru upravnog odbora i direktora u pogledu redovnog ispunjavanja odredaba Zakona i pravila. Prati ostvarivanje zadrunog koncepta unapreivanja i organizacije zadruge, znaajne preduzetnike odluke i tekue poslovanje. Osnovni preduslov za ovaj nadzor je cjelovita i blagovremena informisanost nadzornog odbora od strane upravnog odbora i direktora. Zadrunim pravilima treba obezbijediti ovu informisanost nadzornog odbora, kao i njegovo pravo uvida u sve zapisnike organa upravljanja, sadraj poslovnih ugovora, izvjetaja o kontroli i zadrunoj reviziji.
32

Zadruna praksa je da lanovi nadzornog odbora ne dobijaju nikakve naknade za svoj rad.Umjesto toga, njihovim lanovima mogu se isplatiti putni trokovi i trokovi uea na sjednicama nadzornog odbora. U interesu saradnje na principima povjerenja izmeu upravnog i nadzornog odbora, treba omoguiti lanovima upravnog odbora uee na sjednicama nadzornog odbora. Oni na tim sjednicama daju informacije o poslovanju i drugim pitanjima zadruge i prilau pismenu dokumentaciju. lanovi nadzornog odbora mogu odluiti o izuzeu lanova upravnog odbora na njihovoj sjednici. To moe da uradi i upravni odbor za lanove nadzornog odbora. Meutim, trajna zabrana uea lanova upravnog odbora na sjednicama nadzornog odbora nije dozvoljena. lanovi upravnog odbora nemaju pravo glasa na sjednicama nadzornog odbora i obratno.

Kako izabrati direktora

Ako ste se odluili da zadrunim pravilima predvidite mjesto direktora zadruge, uslovima za izbor toga lica, i proceduri izbora, trebalo bi pokloniti posebnu panju. Radi se o ovjeku koji organizuje i vodi poslovanje zadruge, zastupa zadrugu, stara se o zakonitosti i odgovara za zakonitost rada zadruge i obavlja druge poslove utvrene zakonom, ugovorom o udruivanju i zadrunim pravilima. Za direktora se moe birati neko iz reda zadrugara, ali i lice koje nije zadrugar. Bitno je da on ima odreene menaderske sklonosti i da je u stanju da izvrava preuzete obaveze. Narodski kazano, za direktora treba imenovati estitog i sposobnog ovjeka. U Zakonu postoje ogranienja izbora direktora i lanova organa upravljanja za lica koja su osuivana. Moete u zadrunim pravilima predvidjeti, kao obavezu ili mogunost, da direktor upie dodatni broj zadrunih uloga. Ova odredba se moe unijeti u pravila svake zadruge, bez obzira koliko ima lanova. To bi mogla da bude garancija za odgovornije vrenje njegove funkcije, potvrda ozbiljnosti kojom prilazi povjerenom poslu.
33

Treba znati da zadruge nisu zakonski obavezne da imaju direktora. One to utvruju zadrunim pravilima. U ovdanjoj praksi zadruge se obino opredjeljuju za izbor direktora. Za one koje to ne namjeravaju uiniti, treba kazati da, u tom sluaju, moraju u pravila unijeti odredbe o zastupanju zaduge. Dva lana upravnog odbora, s tim da je jedan od njih predsjednik ili njegov zamjenik, mogu da potpisuju pravne akte u ime zadruge i da daju izjave ( zakonsko zastupanje ). Ako zadruga nema upravnog odbora, moe ovo zastupanje povjeriti predsjedniku skuptine ili njegovom zamjeniku i jo jednom lanu. Obavezno se radi o dva lica. To se primjenjuje i pri davanju ovlatenja za pojedine poslove, vrste poslova ili oblasti poslova.

Druga zakonska ogranienja

Ima i drugih zakonskih ogranienja pri izboru predsjednika i lanova nadzornog odbora i direktora, koja se moraju imati u vidu. Tako ova lica ne mogu za svoj ili tui raun obavljati djelatnost koja spada u djelatnost zadruge. Ne mogu biti zadrugari ili zaposleni u drugoj zadruzi. Ne mogu biti vlasnici i zaposleni u preduzeu ili drugom pravnom licu koje obavlja istu ili slinu djelatnost kao zadruga, ako tako utvrdite zadrunim pravilima. To se u Zakonu naziva klauzula konkurencije. Osnivai zadruge mogu ovu klauzulu proiriti i na zadrugare i sve zaposlene u zadruzi, ali to treba ugraditi u zadruna pravila. U svakom sluaju, jedno lice ne moe biti zadrugar u dvije zadruge koje obavljaju istu djelatnost. Moe biti lan vie zadruga razliitih djelatnosti. Na primjer, ako se zadrugar prvo ulanio u zadrugu za proizvodnju i promet mlijeka, a kasnije u zadrugu koja plasira na trite sve proizvode, mora napustiti prvu zadrugu jer bi ovo moglo da predstavlja konflikt interesa. Nema smetnje da isto lice istovremeno bude lan zadruge za proizvodnju mlijeka i zadruge za proizvodnju voa. Duan je da mlijeko isporuuje jednoj, a voe drugoj zadruzi. Razumljivo, moe se istovremeno biti lan poljoprivredne, stambene, potroake i zanatske zadruge, ukoliko je rije o tako irokom opsegu djelatnosti i interesa nekog lica.
34

Zapaeno je da se u pojedinim zadrugama ne potuje klauzula k o n k u re n c i j e. Primjerice, direktorova rodbina ima slinu prodavnicu blizu zadrune, pa on moe da navodi vodu na svoj mlin. E, to se u zadrugarstvu ne moe dozvoliti. Ovim detaljnijim nabrajanjima nisu navedena sva pitanja koja treba urediti i zadrunim pravilima. Vana su pitanja raspodjele dobiti, odnosno vika, i pokrivanje gubitaka, odnosno manjaka. U vezi s tim je i obaveza zadruge da formira rezervni fond, te njeno pravo da predviti i postojanje drugih fondova. Mora se urediti voenje poslovnih knjiga, sastavljanje raunovodstvenih iskaza i prestanak zadruge. I ovaj dio pravila moe se urediti uz pomo pomenutog modela uzorka. Kako je ovo podsjetnik, mi na to samo podsjeamo.
Zanatstvo: kroz zadrugu do veeg prihoda

Knjiga zadrugara
Registar zadrugara veoma bitan za svaku zadrugu. Ukoliko zatreba, zadruga mora da dokae ko je, kada i sa koliko uloga pristupio zadruzi, odnosno kada je lanstvo u zadruzi okonano. U registar se upisuju samo ona lica koja su stvarno zadrugari. Za voenje registra zaduen je upravni odbor, ali on to moe povjeriti pojedinim svojim lanovima ili drugim zaposlenim u zadruzi. Ako nema upravnog odbora, te funkcije preuzima direktor odnosno lice kome on to povjeri. Voenje registra ureeno je u Zakonu u poglavlju IV Knjiga zadrugara. Nabrojano je ta se u knjigu zadrugara obavezno upisuje: ime i prezime, JMBG, adresa i zanimanje zadrugara, datum sticanja statusa zadrugara, broj, oblik i iznos upisanih uloga i lanarine, datum i iznos uplate, odnosno unoenja uloga i lanarine, datum i nain prestanka statusa zadrugara, datum povrata uloga i drugi podaci od interesa za zadrugu, odreeni zadrunim pravilima. Znai, mogu se unositi i drugi podaci koji nisu navedeni u Zakonu.
35

Knjiga zadrugara ima karakter javne isprave i zadruga je duna stalno je uvati. Ako zadrugari istupaju iz zadruge, potrebno je navesti samo istupanje, pravni razlog i datum istupanja. Neprihvatljivo je da se zadrugar samo izbrie iz registra. Knjiga zadrugara treba da bude dostupna licima koja mogu da dokau da imaju pravo uvida u knjigu, a pravilima se utvruju razlozi koji su iznad opteg informativnog interesa. Na primjer, povjerilac ima pravo uvida u knjigu ako od zadruge ne dobija nikakvu naknadu, a zadrunim pravilima je predviena odgovornost zadrugara za obaveze zadruge. Knjiga zadrugara bitan je dokumenat i ne bi se smjela voditi u nekim sveskama ili izdvojenim listovima papira, kakvih sluajeva ima u praksi naih zadruga. Kada potpiete ugovor o udruivanju, pripremite prijedlog zadrunih pravila i postignete saglasnost o drugim pominjanim pitanjima, spremni ste za zakazivanje osnivake skuptine. Skuptina se moe odrati i bez pripremljenog prijedloga zadrunih pravila, ali taj akt mora biti usvojen do predaje prijave za registraciju.

OSNIVAKA SKUPTINA

va skuptina moe se zakazati po zakljuku inicijativne skuptine, ako ste je odrali. Osnivaku skuptinu moe zakazati i inicijativni odbor, to smo ve pomenuli. Na skuptinu treba obavezno pozvati sve potpisnike ugovora o udruivanju u zadrugu. I ne samo njih. Pozovite sve organe, organizacije i preduzea za koja smatrate da vam mogu pomoi da ponete s poslovanjem. To su: optine, kantoni upanije, zadruni savezi, strane humanitarne organizacije, odgovarajue strune institucije, zainteresovana preduzea i slino. Ne zaboravite novinare tampe, radija i televizije. Kau da se neto nije ni dogodilo, ako to ne jave ovi mediji. Ima u tome istine. Nedovoljno se radi na popularizaciji zadrugarstva, pa treba obavjetavati javnost i o vaem radu. Pravo glasa na skuptini imaju samo potpisnici ugovora, ali i svi drugi mogu pomoi svojim ocjenama i prijedlozima.
36

Najvaniji posao osnivake skuptine je usvajanje zadrunih pravila. Ona se donose veinom glasova osnivaa. Osim toga, u dnevni red skuptine mogu se uvrstiti i druga pitanja iz njene nadlenosti, to je utvreno Zakonom. Koliko e biti ovih pitanja zavisi od prethodno izvrenih priprema. Potrebno je izabrati predsjednika ili predsjedavajueg skuptine, predsjednika i lanove upravnog odbora i predsjednika i lanove nadzornog odbora, ako je to sve predvieno zadrunim pravilima koja ste pripremili i usvajate na osnivakoj skuptini. To se odnosi i na direktora zadruge, s tim to se moe imenovati vrilac dunosti, a zatim izbor izvriti po proceduri koja je predviena pravilima. Vrioca dunosti, ako ste se tako dogovorili, moe imenovati i nadzorni odbor. Ukoliko osnivai nisu spremni da organe zadruge biraju na osnivakoj skuptini, mogu to uraditi u naknadnom roku, ali ne duem od 30 dana od dana odravanja osnivake skuptine. Mogue je, ve na osnivakoj skuptini, utvrditi poslovnu politiku zadruge, donijeti programe i planove razvoja. Ili, to je realnije, moe se raspravljati o ovim pitanjima i usvajanje obaviti na narednoj sjednici skuptine. Skuptine s manjim brojem lanova mogu se lake i ee zakazivati. Da kasnije ne bi bilo nesporazuma, voenju sjednice treba pokloniti dunu panju. Skuptina, prvo, treba da izabere predsjedavajueg. Za predsjedavajueg moe biti izabran bilo koji zadrugar zadruge ili predstavnik zadrunog saveza. Predsjedavajui imenuje zapisniara i, to je ustaljena praksa, a nije obaveza, dva ovjerivaa zapisnika. Skuptina donosi odluke nadpolovinom veinom prisutnih zadrugara, ukoliko pravilima nije drugaije ureeno. U zadrunoj praksi uobiajeno je da se glasa javno, dizanjem ruke ili usmenim izjanjavanjem. Nije neophodno da predsjedavajui na svakoj sjednici otvore pitanje na koji nain e se glasati. Tajno glasanje treba da bude izuzetak, odnosno moe se koristiti u skladu sa odgovarajuom odredbom u pravilima.
37

Prilikom glasanja i izbora broje se samo za i protiv glasovi prisutnih s pravom glasa. Prijedlog o donoenju odluke smatra se odbijenim ako je isti broj glasova za i protiv. Ukoliko se glasa dizanjem ruku, o svakom mandatu se glasa odvojeno. Izabran je onaj kandidat koji dobije nadpolovinu veinu prisutnih s pravom glasa. Izabrani kandidat duan je da se odmah izjasni da li prihvata mandat. U ovdanjo praksi najee se pojedini organi biraju u cjelini. To ne bi trebalo dozvoliti na skuptini zadrugara. Odluke osnivake skuptine uredno se evidentiraju u zapisniku. Inae, voenje zapisnika je ozbiljan posao, koji se esto potcjenjuje. Zapisnik treba uraditi najkasnije dvije sedmice poslije skuptine. U njemu se navodi datum i mjesto odravanja skuptine, ime predsjedavajueg, kao i vrsta i rezultati glasanja. Zapisnik potpisuje predsjedavajui, zapisniar i, ako su predvieni, ovjerivai. Zapisniku se prilae i dokumentacija o sazivanju osnivake skuptine. Zapisnik slui kao dokazni materijal pravilnog toka osnivake skuptine, donesenih odluka i provedenih izbora. U zapisniku se moraju navesti odluke u punom znaenju, uz zakljuak predsjedavajueg o donesenim odlukama. Zapisnik i priloena dokumentacija se arhiviraju, a svakom zadrugaru je dozvoljen uvid.

REGISTRACIJA

akon odravanja osnivake skuptine i usvajanja potrebnih dokumenata, zadruga je spremna da otpone s poslovima registracije. Zadruga se smatra osnovanom i stie svojstvo pravnog lica upisom u sudski registar. Po Optem zakonu o zadrugama, prijava za upis u sudski registar podnosi se nadlenom sudu u roku od 3o dana od dana odravanja osnivake skuptine. U Republici Srpskoj poslovi registracije obavljaju se u pet, a Federaciji Bosne i Hercegovine u deset registracijskih sudova ( Spisak i adrese ovih sudova nalaze se na kraju broure ). Uz prijavu za upis u registar obavezno se podnose: 1. osnivaki akt, odnosno potpisani ugovor o udruivanju u zadrugu;
38

2. usvojena zadruna pravila; 3. zapisnik sa osnivake skuptine 4. druge isprave i dokazi u skladu s Optim zakonom o zadrugama i propisima kojima se ureuje upis u sudski registar. Ova etvrta taka krije vie obrazaca koje treba popuniti po zahtjevu nadlenog suda. Ti obrasci su razliiti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Tako cjelokupni postupak oko registracije treba provesti uz striktno potivanje instrukcija nadlenih sudova i njihovih sudija. Kako su sudovi esto preoptereeni brojnim predmetima, vjerovatno e se trebati nahodati dok se ovaj posao ne zavri . Ne mogu se izbjei ni odreeni trokovi Ali, to je tu je. Bez rjeenja suda zadruga ne moe stupiti u pravni promet.

Izjave, peati, tambilji...

Uoile zadrune prednosti: ene se angauju na raznim projektima

Pored popunjavanja propisanih obrazaca, sudovi obino trae i druge papire. 1. Uvjerenje da su osnivai izmirili poreske obaveze ( Dobiva se u katastru ) 2. Izjava direktora ili vrioca dunosti direktora da prihvata tu funkciju 3. Izjava osnivaa da nisu osnivai niti lanovi drugog pravnog lica sa istom djelatnou 4. Izjava lanova organa da prihvataju funkcije na koje su izabrani
39

5. 6. 7. 8. 9.

(Izjava predsjednika skuptine, upravnog i nadzornog odbora da prihvataju te funkcije) Dokaz o uplati osnivakog uloga, u cjelini ili dijelom Dokaz o uplati sudske takse Odluka o zastupanju zadruge, izboru direktora ili vrioca dunosti direktora Dokaz o deponovanju osnivakog uloga na prelazni raun neke banke Tekst oglasa u dva primjerka , koji e se objaviti u nekom dnevnom listu.

U pomenutom oglasu moraju biti sadrani svi podaci iz obrazaca koji su popunjeni uz prijavu za registraciju. Sve navedene izjave moraju biti originalne ili ovjerene fotokopije. Kada dobijete rjeenje o upisu u sudski registar, ostaje vam da obavite jo nekoliko poslova: izrada peata i tambilja; dobijanje rjeenja o razvrstavanju poreskih obveznika identifikacionog broja, to izdaje nadleni zavod za statistiku; otvaranje iro rauna u banci, na koji e se prebaciti sredstva sa prelaznog rauna; deponovanje potpisa ovlatenih lica kod banke u kojoj je otvoren iro raun; dobivanje PDV broja ( ako je rije o obveznicima s prometom iznad 50.000 KM ); dobivanje carinskog broja u Carinskoj upravi BiH ( ako je zadruga registrovana za izvoz uvoz ). Kada sve ovo prikupite i obavite, zadruga je spreman za pravni promet. Ovaj veliki spisak formalno pravnih poslova koje treba obaviti djeluje prilino deprimirajue. Ali, to se ne moe ni izbjei ni reducirati. Uostalom, kao i neki trokovi. Trebae platiti takse, razne ovjere potpisa, oglaavanje, rjeenje o razvrstavanju u zavodu za statistiku, pojedine obrasce, izradu peata...Procjenjuje se da to moe iznositi od 700 do 1000 KM. Ustvari, pravi posao tek poinje. Posao radi kojeg ste osnovali zadrugu. Sigurno je najvanije da svaki zadrugar to prije osjeti praktinu korist od
40

udruivanja u zadrugu. To e biti potvrda ispravnosti njegove odluke i prva potvrda poslovne djelotvornosti zadruge.. Mada sve snage treba okrenuti poslovanju, ostaje da se uradi i drugi akti koji su predvieni zadrunim pravilima. To su, vjerovatno, akt o sistematizaciji poslova, ugovor s direktorom i drugim zaposlenicima, neophodne odluke i slino. Obavezno treba ustrojiti knjigu zadrugara. Najbolje je da u Zadrunom savezu BiH nabavite ve tampanu knjigu zadrugara jer su to uradile i druge zadruge. To e pomoi da se vaa knjiga vodi po jedinstvenoj metodologiji i u skladu sa Zakonom.

ULANJIVANJE U ZADRUNE SAVEZE

skustva zemalja razvijenog zadrugarstva pokazuju da nije mogu uspjean razvoj ovog pokreta bez snane integracije cjelokupnog zadrugarstva, od zadugara, preko zadruga do zadunih saveza na nivou zemlje i ire. Od prvih godina osnivanja, zadruge u Bosni i Hercegovini udruivale su se u zadrune saveze. Od njih se tada oekivala struna pomo, rad na razvoju zadrugarstva, pokretanje raznih aktivnosti od interesa za zadruge i zadrugare i revizija zadrunog poslovanja. Sada je uloga zadrunih saveza utvrena Optim zakonom o zadrugama BiH. To su samostalne interesne i struno poslovne organizacije, koje se osnivaju radi unapreenja djelatnosti zadruga i zatite njihovih zajednikih interesa. Zakonom su utvreni poslovi koje obavljaju zadruni savezi. Izdvajamo neke od njih: 1. pruaju strunu i drugu pomo pri osnivanju i unapreenju poslovanja zadruge; 2. zastupaju interese zadruga pred dravnim organima i organizacijama i bankarskim i drugim finansijskim organizacijama u oblasti zadrugarstva; 3. organizuju i podstiu struno usavravanje, naunoistraivaki rad i informativno izdavaku i propagandnu djelatnost od interesa za
41

4. 5. 6. 7.

unapreenje zadrugarstva; predstavljaju zadruge u inostranstvu i ostvaruju saradnju sa meunarodnim zadrunim organizacijama; osiguravaju obavljanje zadrune revizije; staraju se o unapreenju zadrugarstva; obavljaju druge poslove propisane ovim zakonom i pravilima zadrunog saveza.

Meutim, konkretnije sadraje njihovih programa i planova rada utvruju lanice saveza, odnosno zadruge. Pri tome se ima u vidu da je Zakonom izvrena izvjesna podjela nadlenosti izmeu saveza. Neki poslovi su u iskljuivoj nadlenosti entitetskih saveza, a drugi u iskljuivoj nadlenosti Zadrunog saveza BiH. Pored ostalog, u djelokrugu rada entitetskih zadrunih saveza je i zadruna revizija. Nije to nikakva zadruna inspekcija. Revizija prvenstveno ima savjetodavni karakter. Ona je izraz nastojanja da se reafirmiu zadruni principi i zadrune vrijednosti i time doprinosi jaanju ugleda i uticaja zadrugarstva. Revizija je jedna novina u naem zadrugarstvu. Predstavlja ispitivanje primjene zadrunih principa u zadruzi, poslovanja zadruge sa zadrugarima i treim licima, imovinsko pravnih odnosa i meusobnih odnosa zadruge i zaposlenih, kao i primjene optih i zadrunih pravila u pogledu osnivanja, organizovanja i cjelokupnog poslovanja zadruge. U iskljuivoj nadlenosti Zadrunog saveza BiH je predstavljanje zadruge u inostranstvu i saradnja sa meunarodnim zadrunim organizacijama. U naoj zemlji sada djeluju tri opta saveza: Zadruni savez Republike Srpske, Zadruni savez Federacije BiH i Zadruni savez Bosne i Hercegovine. Zadruge se mogu dobrovoljno ulanjivati u zadruni savez odgovarajueg entiteta, ime postaju i lanovi Zadrunog saveza BiH. Uslovi i procedura ulanjivanja zadruga u zadrune saveze utvreni su ugovorima o osnivanju i pravilima zadrunih saveza entiteta. Osim ovih saveza, ve dugo uspjeno posluje i djeluje Poslovni zadruni savez Agrosemberija Bijeljina, koji okuplja vie zadruga. Nedavno je
42

registrovan i Poslovni zadruni savez u Bihau. Ima inicijativa za osnivanje jo nekih poslovnih saveza u Bosni i Hercegovini. U organizaciji zadrunih saveza, u toku je i formiranje zadrune poslovne mree. Savez je u sutini zadruga zadruga. Stoga i savezi imaju pravila. U njima se ureuju zadaci saveza, obaveze i odgovornost, organi saveza i njihov djelokrug rada, nain njihovog izbora i opoziva, nain predstavljanja zadruga pred nadlenim organima, javnost rada, obavljanje strunih poslova i druga pitanja. Poziciji zadruge u savezu slina je poziciji zadrugara u zadruzi. U zadruzi odluuju zadrugari, a u savezu lanice - zadruge. One odluuju i ta e savez raditi i kako e se ti poslovi finansirati. Trokove finansiranja programa saveza snose dobrim dijelom i zadruge. Na sadanjem nivou organizovanosti zadrugarstva i materijalnih mogunosti zadruga, postoji potreba da iznalaenjem dodatnih izvora za finansiranje djelatnosti zadrunih saveza entiteta i Zadrunog saveza Bosne i Hercegovine. Udruivanje u zadrune saveze je dobrovoljno. Savezi nisu zadrugama nadreeni organi, niti mogu da vode neku zadrunu politiku mimo zadruga. Oni nastoje da u to veoj mjeri zadovoljavaju potrebe zadruga, kao i da izraavaju njihove zajednike interese. Koliko u tome savezi uspijevaju zavisi od svih lanica i organa saveza, a ne samo nekolicine zaposlenih u njima. Ostaje da se i vaa zadruga odlui da li e se ukljuiti u zadruni savez. Prirodno je da prvo dobro procijenite ta time zadruga dobiva i koliko je to kota. Predlaemo vam da se ukljuite i provjerite da li je vaa odluka bila ispravna. Uostalom, ako budete nezadovoljni uinkom saveza, pomozite i vi da se on osposobi za djelovanje na nain kojim e zadruge biti zadovoljnije. Kao to je zapisano u poetku ovog teksta, radimo zajedno !
Mladi zadrugari: izbor vonih sadnica

U svakom sluaju, dobro doli u zadrugarstvo.

43

Registracijski sudovi u Bosni i Hercegovini

Federacija Bosne i Hercegovine 1. Opinski sud Oraje ( Odak ), Novo naselje Jug 2, 26 270 Oraje 2. Opinski sud Gorade, Zaima Imamovia 3, 73000 Gorade 3. Opinski sud iroki Brijeg, Fra Didaka Buntia bb, 88220 iroki Brijeg 4. Opinski sud Livno, Trg branitelja 1, 80101 Livno 5. Opinski sud Travnik, Vezirska 2, 72270 Travnik 6. Opinski sud Mostar, Adema Bua 20, 88000 Mostar 7. Opinski sud Biha, Bosanska 4, 77101 Biha 8. Opinski sud Zenica, Trg BiH 2, 72000 Zenica 9. Opinski sud Tuzla, Marala Tita 137, 75000 Tuzla 10. Opinski sud Sarajevo, enoina 1, 71000 Sarajevo Republika Srpska 1. 2. 3. 4. 5. Osnovni sud u Trebinju, Miloa Obilia 7, 89101 Trebinje Osnovni sud u Sokocu, Cara Lazara 4, 71350 Sokolac Osnovni sud u Bijeljini, Vuka Karadia 3, 76000 Bijeljina Osnovni sud u Doboju, Svetog Save 22, 74000 Doboj Osnovni sud u Banja Luci, Vladika Platon 2, 78000 Banja Luka

Adrese zadrunih saveza

Zadruni savez Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Branislava ureva 10/III Telefoni: 033 / 209 317 i 209 318, faks 209 318 Zadruni savez Republike Srpske, Banja Luka, ure Daniia 6. Telefon / faks 051 / 215 997 Zadruni savez Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Branislava ureva 10/IV. Telefon / faks 033 / 664 769
44

CHF International, humanitarna i razvojna organizacija, osnovana

1952. godine sa sjeditem u SAD (Washington, DC), djeluje pod motom Gradimo bolji svijet. Misija CHF International-a je da pokree i pomae dugorone pozitivne promjene u zemljama irom svijeta iji stanovnici ostvaruju niske ili vrlo skromne prihode te da im pomogne da poboljaju svoj drutveni i ekonomski status i zatite svoje prirodno okruenje. CHF International je uspjean jer okuplja ljude, organizacije i resurse neophodne za provoenje stabilnih i odrivih promjena. Projekt IMPPACTS, kao jedan od projekata CHF Internationala-a, radi na stvaranju povoljnog okruenja za udruivanje, formiranje i unapreivanje rada zadruga, jaanje povjerenja u zadrugarstvo, te osnaivanje kapaciteta organizacija koje daju podrku zadrugama. Projekt IMPPACTS, u okviru kojeg je tampana ova broura, finansira USAID, Agencija vlade SAD za meunarodni razvoj.

45