You are on page 1of 7

52

2.3.3. Strojno-tehnoloki sustavi pri asfalterskim radovima Asfalterski radovi Graevinski asfalterski radovi obuhva aju izvedbu uglavnom plonih konstrukcija od asfaltnih smjesa pri kojima se kao vezivo mineralnog agregata koristi organske ugljikovodine tvari koja imaju dobru adhezijsku prionjljivost na kamen. Kao nosive konstrukcije asfaltne mase su plasti ne i hidrofobne odnosno obijaju vodu te su zbog toga otporne na djelovanje atmosferilija i raznih agresivnih kemikalija. Asfaltne smjese ili mase sainjava agregat 1 od kamene sitnei promjera zrna do 45 (63) mm koji ini preko 3/4 asfaltne mase kameno brano iz mljevene kamene sitnei veliina estica do 0,25/0,71 mm pri emu vei dio brana (60 85 %) ini punilo od mineralnuh estica promjera manjeg od 0,063 mm, ugljikovodino vezivo (prirodni asfalt i/ili bitumen2 te rijei u primjeni katran).

U pogledu tehnike i tehnologije mijeanja, transporta i ugradnje asfaltne smjese spravljaju se vruim, toplim i hladnim postupkom pri emu smjese mogu biti ili zagrijane asfaltne smjese, spravljene na nain da je zagrijana kamena sitnei i vezivo ili je sitne hladna a zagrijano vezivo ili je zagrijana sitnei a vezivo hladno, ili hladne asfaltne smjese spravljene iz hladne kamene sitnei i hladnog veziva pri emu se u kao vezivo uglavnom rabi katran.

Pri tomu se asfaltne smjese mogu spravljati izvan mjesta ugradnje (in plant ) ili zajedno s ugradnjom (in situ) kada je spravljanje asfaltne mase sastavni dio tehnike i tehnologije izvedbe asfaltnih zastora na licu mjesta. Prema obiljejima ukupnog tehnolokog postupka asfalterskih radova, a u smislu naina te mjesta dodavanja i mijeanja ugljikovodinog veziva s agregatom (kao i zagrijanosti sastojaka te naina same ugradnje) razlikuju se u organizacijskom, logistikom, proizvodno-tehnolokom i izvedbenom smislu slijedee osnovne vrste asfaltnih smjesa ili masa odnosno asfaltnih gradiva i asfaltnih (posebice kolni kih3) konstrukcija:
Kao agregat asfaltbetona uglavnom koristi kamena sitne sedimentnog ili metamorfnog porijekla ali karbonatnog sadraja koja bolje upija i bolje se oblijepljuje bitumenom a jeftinija je u pridobivanju. Kamena sitne eruptivnog i metamorfnog porijekla silikatnog sadraja skuplja je u pridobivanju te se koristi se uglavnom za troive slojeve kolni kih konstrukcija autocesta i cesta tekog prometnog optereenja. Naime, agregat silikatnog sadraja povoljnih je fizi komehani kih obiljeja to se ti e troenja i otpornosti na smrzavanje iako slabije upija i oblijepljuje se bitumenom. 2 Prirodni asfalt koristi se kao dodatak pri izvedbi visokokvalitetnih lijevani asfaltnih slojeva primjerice za kolnike mostova. Pri pri izvedbi veine asfaltnih kolni kih konstrukcija kao vezivo uglavnom koristi u pridobivanju najjeftiniji (bitumen) koji, meutim, ima razmjerno nepovoljnu viskoznost. Ona se smanjuje disperzijom bitumena u vodi ime nastaju polustabilne bitumenske emulzije kao smjese bitumena, vode i vodi dodanog emulgatora. Emulgatori su anionske ili kationske aktivne tvari koje smanjuje povrinsku napetost izmeu rasprenog bitumena i vode te time omoguavaju bre povezivanje i potpunije oblijepljivanje agregata bitumenom. Takoer pri povienoj temperaturi smanjuje se viskoznost pa se pojedini sastojci asfaltne smjese zagrijavaju kako bi se dobila vea prionljivost agregata i veziva. 3 Sa stajalita strojno-tehnolokih sustava zanimljive su asfalterski radovi pri izvedbi asfaltnih kolni kih konstrukcije ija izvedba u tehnolokom i orgnizacijskom smislu predstavlja znaajne asfalterske radove. Asfaltni slojevi (gornji ustroj) kolni kih konstrukcija izvode se prema vaeim hrvatskim tehni kim uvjetima za radove u cestogradnji u slijedeim slojevima: - donji bitumenizirani nosivi sloj DBNS veli ine agregata do 31,5 mm (DBNS 22), do 45 mm (DBNS 31,5) ili do 63 mm (DBNS 45) ovisno o tipu i debljini sloja (nekad u praksi nazivao se je bitumenska stabilizacija nosivih slojeva), - gornji bitumenizirani nosivi sloj BNS veli ine agregata do 31,5 mm (BNS 22), do 45 mm (BNS 31,5) ili do 63 mm (BNS 45) ovisno o tipu i debljini sloja (nazivao se je bito sloj ili bitoljunak), - gornji bitumenizirani nosivi troivi (habajui) sloj BNHS veli ine agregata do 22 mm (BNHS 16) za debljine slojeva od 4,5 6,5 cm ili do 31,5 mm (BNHS 22) za debljine slojojeva od 5,5 -10 cm (nazivao se je vezni sloj ili binder jer je povezivao bito ljunak s habajuim slojem), - troivi (habajui) sloj HS od asfaltbetona AB (nazivao se je topeka) veli ine agregata do 8 mm (AB 4) za debljine sloja 2 - 3 cm, do 12 mm (AB 8) za debljine sloja 3 - 4 cm, do 16 mm (AB 11) za debljine sloja 3,5 - 5 cm, do 22 mm (AB 16) za debljine sloja 4,5 - 6 cm ili do 31,5 mm (AB 22) za debljine sloja od 7 8,5 cm. Troivi slojevi izvode se takoer kao splitmastiks asfalti (SMA) kao posebne vrste asfaltne smjese s vrlo kvalitetnom samo drobljenom kamenom sitnei te najkavalitetnijim bitumenom i/ili prirodnim asfaltom kao vezivom. To su smjese krupnog drobljenca (70 80 %) veli ine promjera zrna preko 4 mm, sitno drobljene kamene sitnei, kamenog braana (oko 10 %), najee bitumena (oko 6 %) te sredstva za stabilizaciju, koje sprijeava ocijeivanje bitumena, u obliku celuloznih ili mineralnih vlakana i/ili polimera. Ustvari to je smjesa velike koli ine krupnog agregata koja pliva u bitumenskom mortu sitnozrnog agregata.
1

53
(A) zagrijani (topli) ili vrui asfaltbetoni u koje pripadaju valjani asfaltbetoni kod kojih se spravljanje vrue asfaltne smjese odvija izvan mjesta ugradnje u asfaltnim bazama55 a ugradnja se provodi uz pomo finiera i obvezatnim valjanjem sloja asfaltne konstrukcije, lijevani asfaltbetoni (lijevani asfalti) gdje se asfaltna smjesa spravlja naje e na licu mjesta ugradnje (in situ) u pokretnim kuhalima sa mijealicama na kamionskom podvozju a sama ugradnja se izvodi lijevanjem na podlogu bez strojnog valjanje odnosno povrina izvedenog sloja naje e se zagla uje laganim drvenim valjiima (suvremena izvedba je posebnim finierima za izvedbu lijevanih asfaltnih zastora );

(B) asfaltni makadami ili prskani asfalti koji se izvode na licu mjesta (in situ) prilikom same ugradnje a obuhvaa prskanje ili zalijevanje zagrijanog ili hladnog bitumena kao veziva po sloju prethodno razastrte hladne kamene sitnei (ili obrnuto) a koji se makadami u pogledu naina dodavanja veziva dijele na zasute asfaltne makadame ili jedno- do vie-slojne pojaane povrinske obrade kod kojih se na ure enu podlogu prvo nanosi vezivo a zatim se zasipava kamena sitne i valja; jedno- ili vie-slojne zalivene (polu/penetrirane) asfaltne makadame kod kojih se prvo na ureenu podlogu razastire kamena sitne koja se zatim zalijeva (prska) vezivom koje prodire (penetrira) u sloj kamene sitnei uz obvezatno zatvaranje zavrnog sloja povrinskom obradom odnosno slojem zasutog makadama, mijeane asfaltne makadame koji su sloene izvedbe asfaltnih konstrukcija od valjanih asfaltbetona i asfaltnih makadama,

(C) asfaltne i asfaltno-cementne stabilizacije koje su oblik in situ izvedbe povezanih slojeva kamene sitnei (ili mjeavine kamene sitnei s cementom) s bitumenom kao vezivom sli no kao kod stabilizacija temeljnog tla cementom odnosno vapnom. Sa stanovita sustava graevinskih strojeva odnosno strojno-tehnolokih sustava pri gra enju posebice je znaajna tehnika i tehnologija izvedbe savitljivih kolni kih konstrukcija od valjanih asfaltbetona koje obiljeava vrui postupak njihova spravljanja 4 i ugradnje.
Izvedba valjanih asfaltbetona obuhvaa prethodnu spravljanje odnosno proizvodnju vrue asfaltne mjeavine u tipi nim graevinskim postrojenjima odnosno asfaltnim bazama. Osnovni procesi i zahvati tehnolokog postupka proizvodnje vrue mjeavine su uskladitenje sastavnica (kamene sitnei, punila, bitumena te prirodnog asfalta) njihovo doziranje (mjerenje), zagrijavanje i mijeanje te privremeno uskladitenje gotove vrue asfaltne mjeavine. Tehnoloka i konstrukcijska obiljeja asfaltne baze utvruje nain mijeanja koji moe biti cikli ki i kontinuirani. Uobi ajene asfaltne baze s cikli kim nainom mijeanja koriste cikli ke mijealice koje se pune, mijeaju i prazne u jednolikim vremenskim razmacima. Srednjeg su do velikog proizvodnog uinka (primjerice od 35 do 310 t/sat). Sva ova postrojenja - (polu)pokretna, lako prenosiva ili stalna tj. nepokretna, obuhvaaju - sklop vie silosa za skladitenje agregata s dodavaima za "protono" predoziranje pojedinih vrsta zrna kamene sitnei ukljuivo transportne trake od silosa pa nadalje, - rotirajui bubanj za suenje i otpraivanje agregata; ako se koristi nafta kao gorivo u okviru ove podcjeline su cisterne za gorivo s opremom dovod goriva do bubnja, - sklop filtera za izdvajanje punila dobivenog otpraivanjem agregata u bubnju za suenje, zajedno s opremom za izvlaenje i transport praine; tu su silosi za uskladitenje s opremom za transport punila do mijeanja; - sklop opreme za sijanje zagrijanog agregata i mijeanje sastavnica asfaltne mase koji obuhvaa - uspravni elevator za transport agregata od bubnja za suenje do sijanja, - vietano sito za sijanje vrueg agregata s manjim silosima prosijanih frakcija ispod sita a iznad mijealice zajedno s vagama za ponovno mjerenje agregata i punila prije mijeanja, - cikli ka prisilna valna mijealicama s dvije osovine lopatica zajedno s protonim mjeraima i prskalicama veziva unutar bubnja, - sklop opreme skladita gotove vrue asfaltbetonske mjeavine s skip-ureajem za transport mjeavine od mijealice pa do zatvorenih silosa ispod kojih mogu doi kamioni, - sklop skladita (rezervoari, kotlovi) bitumena i asfalta s opremom za zagrijavanje odnosno topljenje veziva kao i opremu (crpke, cijevovodi) za dovod veziva do mijeanja, - sustav opreme elektro-pogona i -instalacija postrojenja ukljuivo tzv. komandnu kuicu s opremom i ureajima za upravljanje radom postrojenja. Asfaltne baze s kontinuiranim nainom mijeanja u tehnolokom i konstrukcijskom smislu jednostavnije su od prethodno opisanih asfaltnih baza s cikli kom mjealicom. Zbog toga su pogodnija, kao polupokretna vuena ili lako demontana
4

54
Valjani asfaltbetoni Tehnoloki postupak izvedbe asfaltnih zastora odnosno slojeva kolni kih konstrukcija od vrue mijeanih pri ugradnji valjanih asfaltnih betona (slika 2.3.3.1.) predstavlja u organizacijsko-tehnolokom smislu razmjerno znaajne ili (uvjetno napisano) masovne asfalterske radove (ova masovnost je neto manjea nego pri masovnim zemljanim radovima) koji moraju osigurati kvalitetu izvednog asfaltnog zastora u smislu njegove ravnosti koja ovisi o brzini izvedbe zastora i kvaliteti (nainu) njegova zbijanja, kompaktnosti (homogenosti) koja ovisi o o uvanju jednake homogenosti proizvednog sastava asfaltne mjeavine prilikom transporta i ugradnje kao i o kvaliteti zbijanja, mehanika stabilnosti koja ovisi o o uvanju jednake homogenosti sastava asfaltne mjeavine prilikom transporta i ugradnje otpornosti na vodu.

Slika 2.3.3.1: Tehnoloki postupak i pripadni strojno-tehnoloki sustav pri izvedbi asfaltnih kolnikih konstrukcija od vrue mijeanih valjanih asfaltnih betona

prenosiva postrojenja, za brza i esta premjetanje (slika lijevo). Ostale prednosti kontinuiranih asfaltnih postrojenja bili bi nii trokovi njihove nabave te manja potronja goriva. Takoer je manja potronja elektri ne energije jer nemaju sita i dodatne vage te neke ostale dijelove koja su obvezatna kod cikli kih postrojenja. Meutim mogu se koristiti samo kada je osigurana stalnost granulometrijskog sastava kamene sitnei tijekom itave proizvodnje. Zasada postoje dva bitno razli ita tehnoloka i konstruktivna oblika asfaltnih baza s kontinuiranim nainom mijeanja asfaltbetona: - asfaltne baze s kontinuiranom mijealicom (tradicijska koncepcija s zasebnim okretnim bubnjem za suenje i otpraivanje agregata te s zasebnom opremom za kontinuirano mijeanje asfaltne mase), - asfaltne baze s bubnjem tipa suilicamijealica (suvremena koncepcija asfaltnih postrojenja kod kojih se u bubnju odvija istovremeno zagrijavanje agregata i njegovo mijeanje s vezivom i punilom). Asfaltne baze s kontinuiranom mijealicom preteito su polupokretna lako premjestiva postrojenja malog do srednjeg uinka. Po radnoj koncepciji sli na su bazama s cikli kim mjealicom jedino to nemaju sita. Kontinuirano mijeanje izvodi se u dvostrukim punim mijealicama koje mijeaju i guraju asfaltnu masu prema kraju sanduka i manjem silosu ispod kojeg se pune kamioni. Razvoj suvremnih tehnolokih koncepcija i konstrukcija asfaltnih baza s bubnjem tipa suilicamijealica vezan je uz razvoj tehnika i tehnologija recikliranja asfaltnog loma. Naime, kod uporabe recikliranog asfaltnog agregata nema posljedica reolokih obiljeja. Zbog toga suvremeni tehnoloki postupak obnove asfaltnih zastora podrazumijeva njihovo struganje te nakon toga koritenje ostruganog materijala kao budue mineralne sastavnice novog asfaltbetona tim vie to agregat ini preko 90% sastava asfaltne mase. Kako se u postupku proizvodnje vrueg asfaltbetona zrna zbog topline meusobno odljepljuju (granulometrijski sastav agregata se bitno ne mijenja) to je mogua, kao prvo, kontinuirana proizvodnja asfaltne mjeavine, te, kao drugo, nije potrebno prosijavanje recikliranog agregata. Dakle, mogue je kontinuirano zagrijavanje i otpraivanje agregata uz istovremeno mijeanje asfaltne mase. Asfaltne baze s bubnjem tipa suilicamijealica. dvojake su tehnoloke koncepcije i konstrukcije. Njihov razvoj je zapoeo s koncepcijom i konstrukcijom okretnog jednostrukog bubnja tipa suilicamijealica s uporednim istosmjernim zagrijavanjem i mijeanjem sastavnica asfaltne mase u istom prostoru bubnja. Nakon toga slijedi razvoj dvostrukih bubnja tipa suilicamijealica pri emu su odvojeni procesi suenja i mijeanja sastavnica asfaltne mase odvijaju u istom, ali po prostoru dvostrukom, okretnom bubnju.

55
Strojno-tehnoloki podsustav ili grupa strojeva (slika 2.3.3.2.) pri izvedbi pojedinih slojeva kolni kih konstrukcija od vrue mijeanih valjanih asfaltnih betona sainjavaju finieri55 za ugradnju asfaltbetona (slika 2.3.3.3.) i grupe valjaka 5 odnosno uobiajeno su to tandem-vibracijski glatki valjci 6 i valjci gumenjaci7. Dovoz vrue asfaltne smjese uglavnom je s kamionima kiperima.

Slika 2.3.3.2: Tehnoloki postupak i pripadni strojno-tehnoloki sustav odnosno grupa strojeva pri ugradnji asfaltne kolnike konstrukcije od vrue mijeanih valjanih asfaltnih betona (kamion kiper, finier za ugradnju asfaltbetona, tandem-vibracijski valjak, valjak gumenjak) Slika 2.3.3.3: Finier za asfalterske radove

Da bi se ispunili toplinski uvijeti prilikom ugradnje asfaltbetona kolni kih konstrukcija duljina prijevoza vrue asfaltne mase ograni ava se uobiajeno do oko 70 km odnosno vrijeme prijevoza do najvie 1,5 sat od trenutka prihvata mase na asfaltnom postrojenju. Pri tomu su preporuene temperature asfaltne smjese na izlazu iz postrojenja, ovisno o vrsti bitumena za kolnike, od oko 1300C do oko 1800C. asfaltne smjese na mjestu ugradnje od oko 1300C do oko 1700C nikako nie od 1100C.

Valjci su graevinski strojevi za zbijanje valjanjem razmjerno veih masa zemljanih, kamenih te vezivom stabiliziranih materijala, zatim krupnozrnih betona (tzv. valjani betoni) te asfaltbetonskih zastora. Valjci mogu biti vueni ili samohodni. U smislu konstrukcije odnosno materijala te oblika obloge odnosno plata valjci se dijele na (eli ne) glatke valjke i jeeve te na valjke gumenjake. Zamjenom plata valjak je ili glatki valjak ili je. Postoji kombinacija glatkog valjka odnosno jea i gumenoga valjka u jednom stroju . Vueni su samo s jednim valjkom. Vua je uglavnom pomou dozera koji mogu vui vie valjaka (tzv. "vlak valjaka"). Vuene valjke potiskuju iz uporabe sve vie samohodni valjci. Samohodni su valjci dvoosovinski, i to ili s jednim valjkom i gumenim kotaima ili s dva glatka valjka. Posebna vrsta valjaka su kompaktori. Traeni parametri zbijenosti (odnosno potrebna energija zbijanja) postiu se kod odreene mase valjka regulacijom amplitude (odskoka) te broja vibracija i prijelaza valjka 6 Tandem (vibracijski) valjak je vrsta samohodnog valjka sa dva glatka valjka koji slue ujedno i za kretanje i za zbijanje ili stati kim nainom ili putem vibracija. To su valjci koji posebice pri valjanju asfaltbetonskih zastora zamjenjuju dva dosad u tom sluaju koritena valjka: kao prvo, teki stati ki valjak (ima tri kotaa-valjka koji su mogli zbijati samo stati kim nainom) za poetno zbijanje iza finiera (u ovom sluaju tandem-valjak zbija vibracijama) i, kao drugo, laki stati ki valjak za zavrno zaglaivanje (u ovom sluaju tandem-valjak zbija bez vibracija). 7 Valjak gumenjak je vrsta samohodnog valjka na gumenim kotaima. Zbija gnjeenjem to je kombinacija zbijanja u smjeru kretanja i okomito na smjer kretanja gumenih kotaa. Slui za zbijanje asfaltbetonskih zastora, zatim tanjih slojeva praha ili gline te nekih konstrukcija od kamene sitnei jednolike veli ine i granulometrijskog sastava (filterski i drenani slojevi). Moe, osim stati kog naina, zbijati putem vibracija. Ima nekoliko kotaa sprijeda i straga iji se tragovi preklapaju. Traeni parametri zbijanja postiu se promjenom mase valjka (dodavanjem ili oduzimanjem vode u kotlovima koje ovaj valjak nosi na sebi), zatim promjenom tlaka u zranicama kotaa, brojem prijelaza te regulacijom vibracija.

56
Asfaltni makadami Pri izvedbi asfaltnih makadama mijeanje, uvjetno napisano, asfaltne smjese ili mase izvodi se na licu mjesta ("in situ") odnosno sama ugradnja ujedno je mijeanje dvaju glavnih sastojaka ovih kolni kih konstrukcija koji obuhvaaju zagrijani ili hladni bitumena kao vezivo (u nekim slu ajevima i katran8) i hladnu kamenu sitne. Osnovno je obiljeje izvedenih asfaltnih makadama veliki broj upljina (10-12% obujma ugraene mase sainjavaju upljine) pa se zbog toga tijekom koritenja (prometovanja po njima) naknadno dodatno sabijaju. Prema obiljejima ukupnog tehnolokog postupka ovih u tehnolokom i logisti kom smislu posebnih asfalterskih radova, ali i u smislu naina i redoslijeda dodavanja i mijeanja ugljikovodinog veziva s kamenom sitnei kao i u smislu zagrijanosti sastojaka posebice bitumena, razlikuju se u organizacijskom, logisti kom, proizvodno-tehnolokom i izvedbenom smislu, kako je ve prethodno navedeno, slijedei asfaltni makadami: jednoslojni do vieslojni zasuti asfaltni makadami odnosno jednoslojene do vieslojne te pojaane povrinske obrade gdje se prvo se na podlogu nanosi (zalijeva) ugljikovodino vezivo a zatim se zasipa sloj kamene sitnei koji se nakon toga uvalja valjkom, zalijeveni (penetrirani) asfaltni makadami gdje prvo se prvo na ure enu (zbijenu podlogu) razastire sloj kamene sitnei a zatim se sloj prska (zalijeva) vezivom koje zatim prodire (penetrira) u sloj kamene sitnei uz napomenu da se ovi makadami obvezatno zatvaraju povrinskom obradom.

Osnovnu jednostavnu tehnoloku opremu (grupu strojeva) za izvedbu kolni ke konstrukcije od zasutog asfaltnog makadama sainjavaju (slika 2.3.3.4.; slika 2.3.3.5.) spremnici, grijai i prskalice veziva na kamionskom postolju (pokretni distributor veziva ) nesamostalni razastira kamene sitnei koje se vjea o stranje kotae kamiona koji dovoze kamenu sitne i koji se kree se zajedno sa kamionom prilikom razastiranja agregata, valjak.

Slika 2.3.3.4: Tehnoloki postupak i pripadni strojno-tehnoloki sustav odnosno grupa strojeva pri izvedbi kolnike konstrukcije u vidu zasutog makadama odnosno povrinske obrade (kamion s spremnikom i razastiraem veziva, razastira kamene sitnei pogonjen kamionom kiperom koji dovozi sitne, samohodni vibracijski valjak)

Postoji suvremenija inaica grupe strojeva na izvedbi kolni kih konstrukcija zasutog asfaltnog makadama koja obuhvaa spremnike veziva na kamionskom postolju i posebni (u tehnolokom smislu sloeni ali u strojno-konstrukcijskom cjeloviti) finier na jedinstvenom postolju s kotaima koji je ujedno samohodni distributor veziva i razastira kamene sitnei sa opremom za prihvat i doziranje kamene sitnei iz kamiona te s valjkom za zbijanje poloenog zastora zasutog makadama.

Katran je svakako bolje vezivo od bitumena zbog nie viskoznosti (mjera unutarnjeg otpora kretanju ili promjeni ploaja estica neke tvari), bolje adhezijske prionljivosti na agregat i vee otpornosti na djelovanje vode ali je u pridobivanju naskuplje vezivo. Stoga se pri znaajnim, uvjetno napisano, masovnim asfalterskim radovima posebice pri izvedbi kolni kih konstrukcija kao vezivo uglavnom koristi bitumen.

57

Slika 2.3.3.5: Gore: tehnoloki postupak i pripadni strojno-tehnoloki sustav odnosno grupe strojeva pri izvedbi cestovne prometnice s kolnikom konstrukcijom u vidu dvoslojnog zasutog makadama odnosno dvoslojne povrinske obrade (zemljani radovi: ienje terena, skidanje tronog povrinskog sloja i ravnanje terena dozerom; sabijanje podtala samohodnim vibracijskim valjkom; razastiranje i planiranje nosivog (tamponskog) sloja grejderom; zbijanje (stabilizacija) nosivog (tamponskog) sloja samohodnim vibracijskim valjkom; razastiranje i planiranje podlonog sloja grejderom; zbijanje (stabilizacija) podlonog sloja samohodnim vibracijskim valjkom; prskanje (zalijevanje) veziva po podlonom sloju iz kamiona s spremnikom i razastiraem veziva, razastiranje prvog (grubog) sloja (grube) kamene sitnei iz kamiona kipera pomou razastiraa kamene sitnei pogonjenog kamionom kiperom koji dovozi sitne, zbijanje prvog (grubog) sloja (kvadratna sli ica desno dolje, okrugla sli ica u sredini desno gore) samohodnim vibracijskim valjkom; prskanje (zalijevanje) veziva po prvom (grubom) sloju iz kamiona s spremnikom i razastiraem veziva, razastiranje drugog zavrnog (finog) sloja (fine) kamene sitnei iz kamiona kipera pomou razastiraa kamene sitnei pogonjenog kamionom kiperom koji dovozi sitne, zbijanje drugog zavrnog (finog) sloja (kvadratna sli ica desno gore, okrugla sli ica desno takoer desno gore) samohodnim vibracijskim valjkom)

58
Obnova asfaltnih kolnikih konstrukcija Ukupni tehnoloki postupak obnove asfaltnih kolni kih konstrukcija organizira se tehnoloki i logistiki uglavnom na dva osnovna naina in plant postupak koji podrazumjeva ponovno koritenje recikliranog bilo kojeg asfaltnog loma (bilo ostruganog, bilo lomljenog i drobljenog) kao agreagata za ponovno spravljanje vruih smjesa asfaltbetona u asfaltnim bazama, a to je ustvari ista tehnika i tehnologija izvedbe kolni kih konstrukcija od vruih valjanih asfaltbetona (slika dolje lijevo), in situ postupak koji podrazumijeva obnovu kolni ke konstrukcije na licu mjesta pomo u remiksera 9 (slika dolje desno).

9 Remikserasfaltnih zastora (napomena: zasada ne postiji hrvatska rije za ovu sloenu strojno-tehnoloku opremu) obuhvaa sloenu samohodnu strojno-tehnoloka oprema na jedinstvenom pokretnom postolju za recikliranje (oporabu) odnosno obnovu asfaltnih zastora (kolnika) na licu mjesta koritenjem materijala iz postojeeg zastora koji se obnavlja. Recikliranje je mogue, kao prvo, u sluaju obnove debljih (vieslojnih) asfaltnih zastora hladnim postupkom pomou jednostavnijih remiksera uglavnom na gumenim kotaima koji u hodu istovremeno struu asfaltni sloj, mijeaju ostrugani usitnjeni materijal sa vezivom i ponovo ugrauju izmjeani materijal unutar jednog bubnja sa valjkom za glodanje koji ujedno mijea ostruganu kamenu sitne sa vezivom (sli ne su konstrukcije i radne koncepcije kao rotofrezeri odnosno pulvimikseri za izvedbu stabiliziranih nosivih slojeva kod cestovnih prometnica). Kao drugo, recikliranje tanjih asfaltnih zastora tj. habajuih (troivih) asfaltnih slojeva takoer hladnim postupkom mogue je pomou sloenih remiksera koji u hodu istovremeno struu asfaltni sloj, mijeaju ostrugani usitnjeni materijal sa vezivom i ponovo ugrauju izmjeani materijal pomou vie ureaja smjetenih ispod pokretnog postolja na gusjenicama. Obnova asfaltnih zastora mogua je, kao tree, tzv. vruim postupkom pomou vrlo sloenih remiksera koji (takoer u hodu) istovremeno prethodno zagrijavaju i struu asfaltni sloj, mijeaju ostrugani usitnjeni materijal sa vezivom i ponovo ugrauju izmjeani materijal a sve to pomou vie ureaja smjetenih ispod pokretnog postolja na gusjenicama.

You might also like