P. 1
Priručnik za podizanje novih zasada šljive

Priručnik za podizanje novih zasada šljive

|Views: 1,206|Likes:
Published by klauslehmann
S
S

More info:

Published by: klauslehmann on Mar 30, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/06/2014

pdf

text

original

V

'
PRIRUCNIK
ZA PODIZANJE NOVIH
v
ZASADA SLJIVE
dipl. ing. BESIM SALKIC
dipl. ing. SEHIZA SALKIC
UVOD
U grupi kosticavog voca najznacajnija je i najtrazenija sljiva. Bivsa Jugoslavija
sa veoma znacajnim udjelom Bosne i Hercegovine je bila cetvrta u svijetu po
proizvodnji sljive sa 765 000 t na godinu.
U zadnje vrljeme je doslo do drasticnog pada proizvodnje. Postoji vise razloga
zasto danas ne mozemo da podmirimo ni vlastite potrebe,a da ne govorimo 0
izvozu.
Ti razlozi su sljedeCi:
-pojava virusnog oboljenja (plum pox virus iii sarka sljive)koje je izazvalo
masovno propadanje zasada sljive pozegace,a za koje je jedini lijek unistavanje
zarazenih stabala;
-ratna dejstva u kojima su unisteni,devastirani iii kasnije otisli pod stecaj pogoni
za preradu sljive;
-nebriga drZave koja ne daje podsticaj za razvoj ove vrste proizvodnje.
Nase sanse su u podizanju nasada sljive sa sortama koje su tolerantne na sarku,
usvajanje novih tehnologija u uzgoju i preradi kao i ozbiljniji odnos drZave prema
poljoprivrednim uzgajivacima i njihovim potrebama.
2
11­


KLIMATSKI USLOVI
Veci dio Bosne i Hercegovine ima umjerenu kontinentalnu klimu sa umjereno
toplim Ijetima i umjereno hladnim i snjeznim zimama. Prosjecna godisnja
temperatura je izmedu 7 i 11
0
C, a prosjecna temperatura u toku vegetacije je
izmedu 12 i 18°e. Godisnja kolicina padavina u ovom regionu je izmedu 751 i
1428 mm, a u periodu vegetacije izmedu 373 i 711 mm. Oko 50% ukupne
povrsine nase zemlje ima vise od 240 dana sa temperaturom iznad 10°e. Na
brezuljkaste predjele, sa nadmorskom visinom od 300-700 m, koji su pogodni za
uzgoj sljive, otpada oko 27% od ukupne povrsine BiH.Uzgoj voca je moguc u
svim regijama B i H, ali ipak u praksi sjeverni dijelovi su rezervisani za jabuku,
krusku, orah i sljivu, a juzni za tresnju, breskvu, kajsiju, jagodu i smokvu.
ZAHTJEVI SUIVE PREMA KLIMATSKIM USLOVIMA
Obzirom na gore navedene podatke sljiva se moze veoma uspjesno gajiti u
gotovo svim krajevima BiH. Ako su u toku vegetacije znatno povisene
temperature, kao sto je bio slucaj prosle godine, onda je zbog povecane
evapotranspiracije potrebno i vise padavina. lz tih razloga prilikom podizanja
novog zasada obavezno se u troskove ukalkulise i sistem za navodnjavanje.
Temperatura je veoma vazan cinilac u svim fenofazama razvoja sljive: od
pupanja pa do zriobe. Najkvalitetniji plodovi se dobiju u podrucjima gdje je
prosjecna temperatura za juni, juli i august oko 20°e.
Vjetrovita podrucja mogu negativno uticati na oblik krune,vjetar smeta insektima
da vrse oprasivanje, a ponekad vjetar moze izazvati epidemiju gljivicnih
oboljenja,kada cijeli nasadi ostanu bez lisca. Jaci vjetar u vrijeme kada plodovi
jos nisu zreli moze izazvati prijevremeno opadanje plodova.
U gradobitnim podrucjima grad moze nanijeti veoma velike stete na svim
dijelovima vocke, a stete su narocito izrazene prije berbe. Stete moze nanijeti i
snijeg, pa je stoga bitno otresanje snijega sa vocaka, narocito ako je snijeg
vlazan.
Sljiva je otporna na niske temperature i podnosi i do -30°e.
EKSPOZICIJA TERENA
Prilikom izbora mjesta za podizanje sljivika vazan je polozaj odnosno okrenutost
prema stranama svijeta. Sjeverne ekspozicije nisu povoljne zato sto gotovo da i
nema direktnog suncevog osvjetljenja. Vocnjaci na istocnim ekspozicijama
rizikuju prijevremenim kretanjem sokova, zapadne ekspozicije su pogodnije za
vocke koje ranije cvjetaju (breskva, kajsija, Ijesnjak). Juzne ekspozicije su
najpovoljnije sa svih aspekata za podizanje sljivika.
3
,
ZEMUISTE
Za uspjesno gajenje sljive potrebna su duboka, dobro drenirana zemljista,sa
dobrom strukturom i dobro snabdjevena makro i mikro elementima.
Najbolja su zemljista bogata humusom sa visokim sadzajem fosfora i kalija sa pH
6.0-7.5. Na krecnim zemljistima sa preko 10% aktivnog kreca dolazi do pojave
ferokloroze. U odnosu na druge vocne vrste, sljiva rasprostire korijen prilicno
plitko-glavnina korijena, oko 75%, je na dubini od 40 cm.
BOTANIKA I BIOLOGIJA
Sljiva (Prunus domastica L.) pripada porodici ruza (Rosaceae) i rodu Prunus u
koji spada svo kosticavo voce. Porijeklom je iz Male Azije i Sirije.
Sljiva je viSegodisnja listopadna biljka. Na njoj razlikujemo vegetativne i
generativne organe. Vegetativni su : korijen, stable i list. Generativni su: cvijet,
sjeme i plod. Gajene sorte imaju grane bez trnja, listovi su krupni i tamnozeleni.
Rodne grane nose cvijetne pupoljke.Iz jednog cvjetnog pupoljka javlja se jedan
iii vise cvjetova.Cvjetovi se javljaju prije listova. Stablo sljive u punom porastu
moze imati i preko 100 000 cvjetova, ali sarno 1% od tog broja je potrebno da
ostane da bi imali puni rod.
Sto se tice fertilnosti kod sljive to varira od potpuno samooplodnih (autofertilnih)
do potpuno stranooplodnih(autosterilnih) sorti. Autosterilne sorte u zasadima
zahtjevaju oprasivace. Sorta AZenka je autofertilna,ali joj je polen tezak i Ijepljiv.
Cesto je zig tucka visi od prasnika, pa je oprasivanje putem insekata neophodno
da osigura plodonosenje.
Sljiva cvjeta u martu i aprilu.
Plod sljive je kostunica. Velicina, oblik i boja ploda varira u zavisnosti od sorte.
Obzirom na sraslost mesa sa kosticom sve sorte sljive se dijele na:
-cjepace (meso se lahko odvaja od kostice)
-gloduse (meso se ne odvaja od kostice)
Plodonosenje sljive pocinje u trecoj iii cetvrtoj godini,povecava se do dvanaeste i
nastavlja se kontinuirano do tridesete godine.
4
PREHRAMBENA VRIJEDNOST SUIVE
Hranjiva i Ijekovita svojstva sVjeze i suhe sljive su poznata od davnina.To se
narocito odnosi na probavu, jer visok sadrZaj biljnih vlakana intezivno pojacava
rad crijeva. Suhe sljive su odlican laksativ (sredstvo protiv zatvora) i na taj nacin
stite sluznicu debelog crijeva sprecavajuCi nastanak raznih bolesti.
Sljiva je bogata fenolima, vitaminima C,B1,B2,B6,E i beta karotenom. SadrZi i
mnoge mikroelemente koji sprecavaju nastajanje krvnih ugrusaka.
Pektini u suhoj sljivi snizuju nivo holestrola u krvi, ali energetska vrijednost suhe
sljive je znatno veca nego kod sirove.
SUIVA - hemijski sastav i energetska vrijednost*
sastojci Jedinica
mjere
Sadrzaj u 100g sVjeze
sljive
voda g 87,23
energija kcaljkj 46/192
protein; g 0.70
ukupne masnoce q
0.28
pepeo g 0.37
ukupni karbohidrati q
11.42
vlakna g 1.4
secer-uku pno q 9.92
saharoza g 1.57
glukoza q
5.07
fruktoza q 3.07
maltoza
q
0.08
vitamin A IJ 345
vitamin C mg 9.5
kalcij mq 6
zeljezo mg 0.17
*podaci iz USDA National Nutrient Database for Standard Reference
5
I
POD I Z A NJ E ZA SAD A 5 U I V E
l.IZBOR LOKACIJE
Prilikom izbora lokaeije za sljivik treba voditi racuna 0 tome da prirodni i
ekonomski uslovi odgovaraju za gajenje sljive.
Klima, zemljiste, polozaj i fitosanitetsko stanje okoline budueeg zasada
bitni su uslovi za izbor mjesta za podizanje sljivika.
Za sljivik treba odabrati lokalitete kojima nisu potrebna veea finansijska
ulaganja za popravku zemljista. Treba izbjegavati gradobitna podrucja, lokalitete
gdje se cesto javljaju kasni proljetni mrazevi u vrijeme cvatnje j to su najcesee
doline oko potoka i rijekaj.
Najbolji su blago brezuljkasti i nagnuti tereni sa sjeveroistocnom,
istocnom i jugoistocnom ekspozieijom. Za sorte ranijeg dozrijevanja
preporucuju se juzne ekspozieije.
Ne preporucuje se gajenje sljive na pareelama gdje je vee bila sljiva iii
neka druga vrsta iz grupe kosticavih voeaka / tresnja, visnja, breskva, kajsija/.
Sljivi najbolje odgovaraju gajnjace i lakse smoniee mada podnosi i druge tipove
zemljista.
Zbog osjetljivosti na virus sarke zasadi bi trebali biti prostorno izolovani od
trnosljive iii nekog drugog prirodnog domaCina.
Vrlo bitno je utvrditi sastav korova i trava da bi se eliminisali prelazni
domaeini razlicitih bolesti i stetocina.
Uporedo sa izborom lokaeije obavezna je i pedoloska analiza zemljista na osnovu
koje se pristupa popravei zemljista koja treba da omoguCi povoljne uslove za
prijem, porast, razvoj i plodonosenje sljive.
2. ANALIZA ZEMUISTA
Posle izbora lokaeije za voenjak pristupa se pedoloskoj analizi zemljista.
Vrijeme uzimanja uzorka za analizu zavisi od vise faktora / stanje i vrsta
predkulturej ali krajnji rok je kraj augusta mjeseea.
Pedoloska analiza zemljista minimalno mora obuhvatiti sljedeee pokazatelje;
- sadrZaj humusa u tlu
- sadrzaj pristupacnih makroelemenata NPK
pH zemljista
- tip zemljista
Za povrsinu od jednog hektara potrebno je uzeti 1-3 prosjecna uzorka.
Za voenjak zemljiste za uzorke uzima se sa dvije dubine i to :
Od 0 - 30 em i od 30 - 60 em.
6
j
2.PREDHODNA PRIPREMA
Nakon izbora lokacije za sljivik potrebno je pristupiti krcenju, ciseenju od zila i
panjeva kao i unistavanju korova. Krcenju i ciseenju parcele treba dati puni
znacaj zbog moguenosti razvoja bakteriskih i gljivicnih oboljenja. Suha stabla po
medama i blizoj okolini treba osjeCi i spaliti jer su pogodni kao staniste raznih
insekata.
Na krcevinama nije preporucljivo saditi sljivu Inarocito sljiva poslije sljivel
vee bi trebalo na tim povrsinama 3-4 godine gajiti okopavine iii biljke za
zelenisno dubrenje.
Kao predkultura za sljivik pogodna su strna zita iii okopavine.
Korovi trose hranu i vodu biljkama a neki su i prelazni domaCini virozama.
Za visegodisnje korove Ipirevina, zubaca, palamida, divlji sirakl treba upotrijebiti
translokacijske neselektivne herbicide i to u vrijeme jakog porasta korova Ivisine
oko 20 cm/.
Radi lakse obrade i odrzavanja sljivika neophodno je uraditi i ravnanje
terena da bi se eliminisale uvale i depresije. Dobra lokacija za sljivik je ako je
teren poravnat i sa padom do 5 %.
3. AGROMELIORACIJA ZEMUISTA
Za sljivik je dobro zemljiste ako ima sljedeee parametre:
- srednje duboka zemljista sa 50-60 % gline
- sadrZaj humusa 3 %
- sadrzaj lakopristupacnog P205 5 mg u 100 gr suhe zemlje
ako ima manje od 4 % ukupnog CaC03
blago kisela do neutralna reakcija I pH 5,5 - 7 I
Ukoliko pedoloska analiza zemljista pokaze ostupanja pristupa se agromelioraciji
iii popravci zemljista. Agromelioracija podrazumjeva humifikaciju, fosforizaciju,
Kalifikaciju i kalcifikaciju.
Najbolji izvor blagog humusa je stajnjak i to poluzgorjeli stajnjak koji je nastao
sazrijevanjem 2-3 mjeseca u Ijetnjem periodu iii 4-5 mjeseci u zimskom periodu.
Stajnjak se rastura neposredno pred duboko oranje i to u kolicini od 5 - 6 tona
po dunumu iii 50 - 60 tona po hektaru. Nije dobro rasturanje stajnjaka bez
njegovog unosenja u zemljiste jer gubi vrijednost.
Gubici nezaoranog stajnjaka su :za 3 dana 25 %, za 9 dana 33 % a kad
prezimi izgubi i do 52 % od svoje prvobitne vrijednosti.
Stajnjak ima produzeno dejstvo pa ispitivanja u Rusiji pokazala su slj
edeee rezultate:
I godina 40 % iskoristenost III godina 18 % iskoristenost
II godina 29 % iskoristenost IV godina 13 % iskoristenost
Iz ovih podataka jasno je da je u sljivik potrebno dodavati stajnjak svake treee
godine.
7



Kako se fosfor i kalij tesko ispiru oni se unose u zemljiste i kao rezerva.
Pedoloska analiza daje potrebne kolicine za ovim elementima.

Kalcifikaciju je najbolje obaviti sa mljevenim dolomitnim pijeskom granulacije 0 ­
4.5a kalcifikacijom treba biti oprezan i raditi je samo po preporuei.
4. RIGOLOVANJE

Ovo je veoma bitna mjera i obavlja se uglavnom u julu iii augustu i na dubini od
60 - 80 cm.Rigolovano zemljiste ostavlja se otvoreno 2-3 mjeseea i onda se
priprema za sadnju.
Fosforizacija i kalifikacija se izvodi prije rigolovanja a kalcifikaeija i humifikaeija
Istajnjakl pred oranje na dubinu 35 - 40 em nakon cega se tanjira i pristupa
razmjeravanju za sadnju..
Za sljivu je vrlo bitno da se stvore sto bolji uslovi zen-tljista u sloju od 45 em gdje
se nalazi osnovna masa korijenja.
5. IZBOR SORTI,PODLOGA I SISTEMA UZGOJA
Za rentabilnu proizvodnju sljive od presudnog je znacaja izbor sorti,podloga i
uzgojnog sistema.
Prilikom projektovanja i podizanja sljivika treba voditi racuna 0 trZistu,vremenu
zrenja,kvalitetu ploda i njihovoj transportabilnosti, ko i 0 odnosima oprasivanja i
oplodnje. Postoje samooplodne sorte koje je moguce gajiti u jednosortnim
zasadima mada i one bolje radaju ako se obezbjedi oprasivac.
Kao podloga za sljivu kod nas se uglavnom koristi sijanac dzanarike.
Danas se u svijetu sve vise koriste vegetativne podloge srednje iii slabe bujnosti
koje omogucavaju podizanje zasada sa veCim brojem biljaka po jedinici povrsine
a time i povecanje prinosa.
Medu najznacajnijim su StJulien jpogodna za razlicite tipove zemljista I; GF
655/2 1vise joj odgovaraju laksa i toplija zemljistal ;Fereley Idobro podnosi i teza
zemljista j
Mr.5 2/5 nesto je bujnija, srednje otpornosti na asfiksiju a slabije otporna na
hlorozu.
Ove podloge kod nas jos nisu ispitane tako da je sijanac dzanarike jos uvijek
vodeca podloga za sljivu.
Sljive mogu da se sade u pravougaonik,kvadrat,trougao i po izohipsama
medutim kako je najlaksa upotreba mehanizacije pri sadnji u pravougaonik pa
ovakav raspored treba koristiti pri podizanju zasada.
Pravac redova treba biti sjever - jug jer su tada najbolje izlozene suncu.
___----J
8



AKTUELNI SORTIMENT SUIVE
STONE SORTE
1. Rut Gersteter - najranija stona sorta, dospljeva krajem juna. Plod je
srednje krupan, ovalnog oblika, ljubieasto plave boje. Meso se lako odvaja od
kostice, po okusu je slatko kiselo i srednje evrstoce. Plod dobro podnosi
transport. Stablo je srednje bUjnosti, rano stupa na rod i redovno rada.
Cvjetanje je srednje rano, ali je djelimieno samobesplodna pa trazi oprasivaea
/ Stenli /. Osjetljiva je na proljetne mrazeve, a otporna na plamenjaeu,
moniliju.
2. Kalifornijska plava
Dozrijeva poeetkom jula. Plod je krupan,okrugao i
tamno plave boje. Meso se lako odvaja od kostice,
vrlo je soeno i slatko. Plodovi su osjetljivi na
transport, pa je treba brati prije pune zrelosti.
Bujnost stabla je slaba do srednja, ranD prorodi i
redovno rada. Samooplodna je. Osjetljiva na
< proljetne mrazeve i susu. Nije rezistentna na sarku
, ali nastala ostecenja nisu velika. Pogodna je za
toplija podrueja.
Dozrijeva polovinom augusta. Plod je srednje
krupan, jajaste forme i tamno plave boje. Meso
ploda se lahko odvaja od kostice. Stabla su bUjnog
rasta, ali kasno prorodavaju. Samooplodna je
sorta, srednje kasnog cvijetanja. Otporna je na
niske temperature, bolesti i stetoeine.
9
' : - _ ~ ~ - - ~ - - - ~ = = = = = = - ~
v v
4. Cacanska rana
5. Cacanska Ijepotica
6. Cacanska najbolja
11_·
Dozrijeva poeetkom jula. Plod je krupan, eliptiean,
Ijubieasto plave boje. Meso ploda je soeno i
aromatieno i lahko se odvaja od kostice. Stablo je
srednje bUjnosti, ranog stupanja na rod. Djelimieno
je samobesplodna sorta i treba je gajiti sa
oprasivaeem: eaeanska Ijepotica, eaeanska najbolja.
Dozrijeva krajem jula i poeetkom augusta. Plod je
srednje krupan, ovalnog oblika, tamno plave boje.
Meso ploda se lahko odvaja od kostice, kvalitet mu
je dobar. Stabla su srednje bUjna, ranD prorode i
obilno radaju. Samooplodna je sorta.
Dozrijeva sredinom augusta. Plod je krupan, ovalnog
oblika, tamnoplave boje sa mesom koje se odvaja od
kostice. Stablo je srednje bujnosti, vrlo ranD stupa
na rod. Djelimieno samobesplodna sorta, a dobri
oprasivaei su eaeanska rana, eaeanska Ijepotica,
eaeanska rodna.
10
~ ~ __J
SORTE ZA KOMBINOVANU UPOTREBU
1. Stenlej
Sazrijeva u drugoj polovini augusta iii 7 - 10 dana
2.Cacanska rodna
prije pozegace. Srednje je bUjnostLTezina ploda je
oko 35 9 i tamno plave boje. Meso se odvaja od
kostice. Stabla se slabo razgranjavaju pa zahtijeva
redovnu rezidbu. Iako plod nije visokog kvaliteta,
moze se koristiti za potrosnju u sVjezem stanju, za
susenje, raklju i druge oblike prerade.
Preporucuje se za gajenje zbog obilne
rodnosti, krupnih i privlacnih plodova,
tolerantnosti prema virusu sarke.
Dozrijeva krajem augusta. Plod je krupan,
jajastog oblika, tamno plave boje. Meso se
odvaja od kostice. Stablo je srednje bujnosti,
ranD prorodi i obilno rada. Samooplodna je
sorta.
Nije preporucljiva za daljnje sirenje zbog
osjetljivosti na sarku.
3.Aienka 707
Dozrijeva prije pozegace i smatra se dobrom
sortom za susenje.
11



••

II-­
4.Poiegaca
Osjetljiva prema plamenjaci, rdi, rogacu, sarki
sljive i sljivinoj Stitastoj usi.Manje strada od
monilije rsljivinih osa nego druge sorte sljiva.
Strada od jaCih mrazeva. Pro"rodava u petoj
godini posle sadnje. U pun rod stLipa u osmoj
godini.
Dugo vremena bila je vodeca i dominantna
sorta sljive.
Dobra je za svjezu upotrebu ali i za preradu.
I pored visokokvalitetnih plodova njen
daljnji uzgoj se ne preporucuje zbog
izuzetne osjetljivosti na sarku.
NOVE SORTE TOLERANTNE NA SARKU
1. Katinka
Rana samooplodna sorta. PJod dozrijeva izmedu
15 i 20 jula, srednje je krupnoce, meso se lahko
odvaja od kostice.
Vrlo ranD prorodi.
2.Hanita
Sazrijeva u drugoj polovini augusta nakon
cacanske Ijepotice, plod je srednje krupan do
krupan, vrlo kvalitetan. Prinosi su visoki i redovni.
Plodovi se mogu koristiti kako za svjezu upotrebu
I tako i za preradu.
12
i i i i i i i i i i i i i i i ~ = = . . . . . . ; . . ; ; = = =
_J
3. Elena
Kasna samooplodna sorta. Sazrijeva u
septembru. Plod srednje krupan. Meso socno j
lahko se odvaja od kostice. Rod je redovan i
kvalitetan. Moze se koristiti i kao stona i za
preradu.
6. RAZMAK SADNJE
Razmak sadnje zavisi prvenstveno od sorte, podloge, sistema uzgoja i niza
drugih faktora i krece se od 6 x 6 m; 6 x 5 m: 5 x 5 m: 5 x 4 m, 5 x 3 m. Kod
vegetativnih podloga taj razmak moze da bude i 3,5 x 2 m u sistemu intenzivnog
uzgoja.
U kombinaciji postojecih sorata i podloge najpogodniji razmak je 5x3
m
u sistemu vitkog vretena i zatravljivanja medurednog prostora.
7. VRIJEME SADNJE
Sljiva se sadi od opadanja Iisca u jesen do kretanja vegetacije u proljece. Sto je
sadnja sljive kasnija smanjuje se procent prijema i porast posadenih sadnica.
U nasim uslovima najbolja je jesenja sadnja.
13






8.RAZMlERAVANlE I OBIUEZAVANlE MlESTA ZA SADNlU
Prilikom razmjeravanja potrebno je prvo odrediti pravee redova.
Ukoliko pareela dozvoljava najbolje bi bilo da redovi budu u praveu sjever - jug
jer je tada iskoristenost sunceve energije najbolja a samim tim se poboljsava i
kvalitet ploda.
Za razmjeravanje 1 ha sljivika neophodno je sljedece:
4 - pomocna radnika
3 kg kanape
570 kocica (debljine 5 em a visine 200 em)
4 cekica iii sjekiriee
Zavisno od pareele razmjeravanje mozemo poceti sa pocetka iii sa sredine pareele i
to tako sto prvo izvucemo osnovni red (koji je obicno po najduzoj strani) . Na
krajevima osnovnog reda postavljaju se pravi uglovi ( 90 0) iii tzv. vinklo, da bi
mogli da se odrede pravei ostalih redova.
Kada se odredi osnovni red i pravi uglovi onda zavisno od razmaka sadnje se vrsi
razmjeravanje Iijevo i desno odnosno naprijed i nazad. Napravi se mreza i tame
gdje se kanape presijeeaju vrsi se markiranje sadnog m jesta sa kocicem.
Markiranje sadnih mjesta moze se vrsiti i sa hidratnim krecom ako se kopanje jama
vrsi odmah.
SlEVER
lUG
14
j
KOPANJE RUPA ZA SADNJU
Kopanje rupa za sadnju moze se vrsiti i traktorskom sondom ali nije preporucivo tt
raditi u glinovitim,teskim i vlaznim zemljistima.
Inace kopanje rupa za sadnju pozeljno je obaviti 2 - 3 sedmiee prije sadnje.
Ukoliko je bila potpuna priprema zemljista rigolovanje, agromelioraeija, oranje,
tanjiranje - onda se kopaju rupe sirine 50 em a dubine 40 em.
Na strukturno IOSijem zemljistu i bez dobre predhodne pripreme zemljista rupe za
sadnju moraju biti i sire i dublje ( npr. 100 x 60 em ).
SADNI MA"rERIJAL
Prilikom odabira sadniea sljive treba posebnu paznju obratiti na: autenticnost sorb
i podloge, zdravstveno stanje, razvijenost korijena i stabla, eventualne mehanicke
povrede.
Kvalitet sadnica ima presudan uticaj na p r ~ j e m , porast, prinos i kvalitet
plodova sljive.
Nabavku sadniea treba izvrsiti blagovremeno i od poznatog i renomiranog
proizvodaca sadniea sljive, koji daje garaneiju za kvalitet i sortnu cistotu.
Vrlo rijetko se sadniee mogu zasaditi istog dana kada su i nabavljene te ih j
stoga potrebno utrapiti do momenta sadnje.
Trapljenje sadniea se vrsi na oeijeditom mjestu u kanale dubine 40 em i takve
sadniee se dobro nagrnu sa zemljom, nagaze da bi se istisnuo zrak koji bi mogao
prouzrokovati susenje iii izmrzavanje.
--j
15

TEHNIKA SADNJE
Prije sadnje sadniee treba ponovno pregledati, odstraniti polomljene grane i zile,
osvjeziti rezove na zilama, preduge zile skratiti i nakon toga korijen potopiti u
ranije pripremljenu smjesu zemlje, vode i govede balege. U toj smijesi sadniee
treba da ostoje 3 - 4 sata nakon cega se pristupa sadnji.
Ukloliko je priprema zemljista uradena po predhodnoj reeepturi, onda se na dno
jame stavi povrsinske rahle zemlje U obliku humke. Nakon toga korijenov sistem se
lijepo rasporedi. Po zilama se stavi ponovo rahla zemlja i laganao nagazi. Ostatak
jame se dopuni sa preostalom zemljom vodeci racuna da spojno mjesto bude iznad
zemlje 3 - 5 em. Na kraju zemlja se lagano ponovo nagazi i svaka sadniea se
zalije sa 10 litara vode.
Spojno mjesto iznad zemlje 3-5 em
Ako priprema zemljista nije dobra uradena onda se kopaju vece jame i na dno
jame se stavi 2 - 3 lopate zgorjelog stajnjaka preko koga ide rahla zemlja U obliku
humke.Poslije toga korjjenov sistem se pravilno rasporedi, a preko zila stavi rahla
zemlja koja se lagano nagazi. Oko polovine jame uz zidove se stavi 2 - 3 lopate
zgorijelog stajnjaka i sa ostatkom zernlje dopuni se jama. Na vrhu jame stavi se
100 grama rnineralnog gnojiva NPK i pospe sa zemljom. Svaka sadniea se na kraju
zalije sa 10 Iitara vode.
16


POTPORA I ZASTITA OD GLODARA
Nakon sadnje potrebno je vezati sadnieu uz predhodno pripremljen i zaboden
kolae.
Kolae treba biti debljine 5 em i visine 200 em. Najbolji je od bagrema a moze i
borova letva 5 x 5 em.
Sadniea za kolae veze se plasticnim vezivom / buzir / koje se ne usijeea u stablo
prilikom njegovog debljanja. Vezivanje se obavlja u obliku osmiee.
I Vezanje sadniee uz I<olae
Nakon vezivanja potrebno je sadnieu zastiti od glodara. Zastitu od zeea moguce
je obaviti sa plasticnom mrezieom visine 80 em i sirine 30 em tako sto se mreziea
obavije oko sadniee. Zastita se moze obaviti i sa premazivanjem sa 10 %
Kunilentom svakih 60 dana.
Plasticna mreziea za sadnieu
Najbolja zastita od zeea je pletena zicana ograda koja je visine 200 em, a u
zemlju se ukopa 50 em.
Ukoliko postoji opasnost od miseva onda se stavljaju otrovni mamei u aktivne
rupe iii oko stabla ali se onda moraju ti mamei prekriti da bi se zastitile ptiee.
17
--
I

NJEGA ZASADA SUIVE

I\Jjega zasada sljive obuhvata : odrzavanje zemljista,dubrenje,navodnjavanje,
rezidbu, zastitu od bolesti i stetocina.

Sarno pravilan izbor agrotehnickih mjera moze obezbjediti maksimum prinosa u
pravilno podignutom vocnjaku.

ODRZAVANJE ZEMUISTA
Zemljiste U sljivicima moze da se odrzava i iskoristava na razlicite nacine: jalovi
ugar, gajenje uzrodica, ledina, malciranje, primjena herbicida i kombinacijom
pomenutih nacina.
JALOVI UGAR
Podrazumjeva oddavanje zemljista u stalno obradenom stanju. Prednost mu je
dobro koristenje padavina a nedostatak iscrpljivanje sa hranjivima i otezana zastita
i berba.
d
Zasad sljive u sistemu jalovog ugara
GAJENJE UZRODICA
Vrlo cesto se meduredni prostor koristi za sjetvu raznih kultura / kukuruz,krompir
idr/ sto moze stetno djelovati na mlada stabla sljive iz razloga sto se iscrpljuju vlaga
i hranjive materije iz zemljista, otezana je zastita i pomotehnicki zahvati. Kod
ovakvog nacina uzgoja sadnice zaostaju u porastu i cesce obolijevaju.
18
LEDINA
Kao nacin odriavanja zemljista u sljiviku ledina je najekstenzivniji nacin uz
smanjenje prinosa i do cetiri puta u odnosu na jalovi ugar.
NACIN ODRZAVANJA MEDUREDA - LEDINA
KOMBINOVANI NACIN
Kod ovog nacina odriavanja zemljista meduredni prostor se zasije sa travnim
smjesama / engleski, italijanski Ijulj i maCiji repak 1:1:1 / koje brzo rastu i cesto se
kose 6 do 8 puta godisnje. Pokosena trava se baea u pantljike dUl: redova vocaka.
Pantljike sirine 100 - 150 em stalno se plitko kultiviraju, nedozvoljava se rast
korovima. Te pantljike su sirine 50 -75 em lijevo i desno od sadnice.
Ovaj naCin odrzavanja zemljistaje najbolji jer omogucava postizanje visokih prinosa,
pravovremenu hemijsku zastitu , cistu radnu sredinu i vrlo je rasiren i prihvacen u
razvijenim evropskim drzavama.
19
Zasad sljive u Ijeto prve godine nakon sadnje-kombinovani nacin
odriavanja
Ovaj nacin odrZavanj pogodan je u rejonima sa sumom padavina od 800 mm a
narocito je efikasan u kombinaciji sa navodnjavanjem i fertirigacijom.
Integralna proizvodnja odnosno integralna zastita kao bitan segment intergralne
proizvodnje podrazumjeva smanjenje upotrebe hemijskih sredstava i njihovu
pravovremenu upotrebu. Jak korijenov sistem zasijanih trava omogucava
kretanje mehanizacije neposredno poslije obilnih padavina odnosno omogucuje
blagovremenu zastitu, a redovno kosenje i odrzavanje higijene u vocnjaku
smanjuje opasnost od bolesti i stetnika.
aUBRENJE SUIVIKA
Dubrenje sljivika predstavlja jednu od osnovnih agrotehnickih mjera u
savremenoj proizvodnji. Pravilnim i redovnim dubrenjem vrsi se popravka
zemljista, povecava se prirast, otpornost, dugovjecnost zasada i prinos, a
poboljsava se i kvalitet plodova.
aubrenje zavisi od sadrzaja hranjiva u zemljistu, visine prinosa stabla i
sistema uzgoja.
20
I
Dubriva koja se koriste u zasadima sljive mogu da se podijele na: organska i
mineralna.
Od organskih dubriva najcesce se koriste stajnjak i zelenis.
Stajnjak se koristi prilikom pripreme zemljista u kolicini 50 do 60 tona po hektaru
iii 2 - 3 traktorske prikolice po dunumu.
Najbolji je poluzgorjeli stajnjak .
U toku uzgoja sljive stajnjak se koristi svake trece godine i to zgorjeli
stajnjak i u pantljikama sirine 100 do 150 em u sistemu kombinovanog
nacina odriavanja zemljista.
Stajnjak se uVijek mora unijeti u zemlju nikad ga ne trba ostavljati nezaorana.
Mineralna gnojiva u pripremi zemljista se koriste u kolicini od 600 kg po hektaru iii 60
kg po dunumu, mada se uvijek mora rukovoditi pedoloskom analizom zemljista.
Od slozenih NPK gnojiva najbolje su kombinacije / 7:20:30 iii 5:20 :30 iii 8 : 16 : 24 I
Od azotnih gnojiva u prihrani najcesce se koriste UREA 46 %, KAN 27 %.
NPK gnojiva se unose u toku zime dok prihranu treba koristiti u dva
navrata ito tako sto UREU unosimo krajem marta a KAN krajem maja.
Orijentacione kolicine dubriva po stablu do plodonosenja.
GODINA UZGOJA
NPK
7:20:30 iii 5:20:30
UREA
46%N
KAN
27%N
I GODINA 150 qr 50 gr 50 qr
II GODINA 200 gr 100 gr 50 gr
III GODINA 300 qr 150 gr 100 qr
IV GODINA I 500 gr 200 or 100 or
21
Orijentaclone kolicine dubriva po stablu u plodonosenju zavise od visine
prinosa.
VISINA PRINOSA NPK UREA KAN
7:20:30 iii 5:20:30 46% N" 27 % N
SREDNJI PRINOSI 600 qr 250 gr 150 qr
VISOKI PRINOSI 1,5 kg
I
300 gr 200 gr
NAVODNJAVANJE
Po potrosnji vode sljiva je odmah iza jabuke. Rane sorte trose manje vode od
kasnih sorata. Zasad sljive pod obilnim rodom trosi vise vode od sljivika koji je
slabije rodio.
Navodnjavanje treba obaviti prije nastupanja deficita u VGdi.
U nasem klimatu deficit u vodi najcesce se javlja u julu i augustu te je
navodnjavanje potrebno od druge polovine juna.
Uprosjeku za jedno navodnjavanje koristi se oko 500 m kubnih vode po hektaru.
Postoji vise nacina i sistema navodnjavanja ali je najbolji sistem KAP PO KAP.
SISTEM ZA NAVODNJAVANJE KAP PO KAP
22
UZGOlNI SISTEMI I POMOTEHNlKA
Kod uzgoja sljive mogu se koristiti razliciti uzgojni sistemi sa razliCitim razmacima
sadn"e:
OBLIK KROSNJE PODLOGA RAZMAK SADNJE BROJ SADNICA
/ha
PlRAMIDA Dzanarika 6 x 6 277
VAZA Dzanarika 6 x 4 416
PALM ETA Dzanarika 5 x 4 500
VRETENO Dzanarika 5 x 3 666
Intenziviranje vocarske proizvodnje i potrebe za stvaranjem vecih prinosa a time
i veCih prihoda uslovilo je sve vece ucesce covjeka u stvaranju uzgojnog sistema,
velicine i oblika stabla.
U ekstenzivnom uzgoju ucesce covjeka je vrlo malo i takvi vocnjaci su uglavnom
u tzv. slobodnom uzgoju i daju vrlo niske prinose a pored toga su izvori bolesti i
stetoCina. Hemijska zastita se svodi na "frcanje u behar". Veliki je broj ovakvih
sljivika u Federaciji BiH.
Vlasnici ovakvih vocnjaka nazalost misle da prvih 3 - 4 godine nije potrebno
odrzavati vocnjak i najcesce u meduredu siju krompir i kukuruz.
Sa povecanjem ucesca covjeka u formiranju uzgoja stvorilo se niz uzgojnih oblika
i sistema koji svaki za sebe ima odredenih prednosti i mana.
Za kakav uzgoj se odluCiti zavisi od mnogo cinilaca kao sto su: mehanizacija, nivo
znanja proizvodaca, izbor sadnog materijala i na kraju tradicija uzgoja. Kod nas
nazalost tradicija najcesce vodi ka tragediji jer ne prate se naucna i strucna
dostignuca u oblasti uzgoja voca.
U savremenoj vocarskoj proizvodnji vretenaste uzgojne forme i razne
modifikacije vretena omogucavaju stvaranje vecih prinosa i poboljsanje kvaliteta
plodova.
23
POSTUPAK SA ZASAf>ENOM SADNICOM U PRVOJ GODINI
Ukoliko koristimo sadnicu bez razgranjenja onda se ona u proljece prikrati na
visinu od 110 em.
PRIKRACIVANJE SADNICE RAZVOf>ENJE GRANA [IZOLACIJA PROVODNICE
Otkinuti
pupoljke
I 110 em
P R I K R A 6 I V A NJ E
1.PRAVILNO 2. N E P R A V I L N 0
24
1. PRIKRACIVANJE NERAZGRANATIH SADNICA OBAVUA SE PRIJE
KRETANJA VEGETACIJE / prikraCivanje obaviti po semi /
2. IZOLACIJU PROVODNICE IZVRSITI TAKO DA SE OTKINU DRUGI I
TRECI PUPOUAK KADA KRENE VEGETACIJA / pucanje pupoljaka /
3. RAZVOf)ENJE GRANA VRSI SE SA CACKALICAMA KADA BOCNE
GRANE DOSTIGNU DUZINU 30 em I TEGOVIMA U DRUGOM DIJELU
VEGETACIJE
Pravilnim prikraCivanjem nerazgranate sadnice dobijamo lakse i kvalitetnije
kalusiranje.
Kod nepravilnog prikraCivanja desava se to da se dio iznad pupoljka osusi i
kasnije istruli.
REAKCIJA NA IZOLACIJU PROVODNICE
neprvilno pravilno
Izolaciju provodnice neophodno je uraditi da bi vrsni pupoljak imao dominantni
polozaj, a samim tim i rast. Ukoliko ne bi izolirali provodnicu drugi i treCi
pupoljak bi bili konkurenti provodnici i po snazi rasta i po debljini, a dobila bi se i
razgranjenja sa ostrim uglovima grananja sto kod ovog uzgoja nije pozeljno.
25
Razvodenje grana odnosno formiranje otvorenijih uglova grananja omogucuje
bolju osvjetljenost krosnje a time i bolji kvalitet plodova, zatim br-ze stupanje na
rod.
Kada bocna razgranjenja dostignu duzinu od 25 - 30 em odnosno prije njihovog
odrvenjavanja povijaju se sa cackalieama pod uglom od 75 - 90 o.
U drugom .dijelu vegetaeije postavljaju se tegovi da bi grana zadr-zala pravilan
polozaj.
26
Vrsni prirast koji preuzima ulogu voditeljiee pineira se u eilju indukeije novih
prirasta, prijevremenih razgranjenja u pazusima Iistova.Pineiranje se kada
vrsni prirast dostigne duzinu od 30 em / najcesce je to pocetkom juna mjeseea /
i to zakidanjem mladara iznad posljednjeg normalno razvijenog Iista. Ukoliko je
jak vrsni prirast pineiranje mozemo ponoviti krajem jula mjeseea na isti nacin.
Sve bocne priraste do 70 em od zemlje uklanjamo jer su prenisko.
Pravovremeno izvrsenje svih pomenutih pomotehnickih mjera vrlo je bitno jer
svako odlaganje / kasnjenje / iziskuje vece napore i slabiji kvalitet
uzgoja.
U toku prve godine potrebno je formirati krosnju sa najmanje 3 - 4 bocne grane
koje su pravilno rasporedene u prostoru i sa dobrim uglovima grananja, a ukoliko
se provedu sve mjere dobije se krosnja sa 7 - 8 bocnih grana.
Ukoliko se za sadnju koriste sadniee sa dobro razvijenim bocnim granama onda
prikraCivanje voditeljiee vrsimo na visinu od 40 em od poslednje dobro razvijene
bocne grane. Ostale pomotehnicke mjere su iste kao i kod jednogodisnjih
sadniea.
POSTUPAK SA SADNICOM U DRUGOJ GODINI
Prikracivanje voditeljice obavlja se pravilnim rezom 40 em iznad
zadnje dobro razvijene bocne grane / kao na predhodnoj slici /.
27
- Izolacija voditeljice vrsi se kao i prve godine odnosno uklanja se
drugi i treCi pupoljak.
Rovasenje se obavlja kada krene vegetacija na mjestima gdje zelimo
inicirati vegetativni prirast. Rovasenje se najlakse obavlja sa bonsek
platom. A inace postupak rovasenja se sastoji u zasijecanju kore iznad
pupoljka.
j
4. Uklanjanje jahaca vrsi se pocetkom sestog mjeseca tako sto se
vertikalni
prirasti iz bocnih grana otkidaju iii se rezu do osnove. Bolje je kidanje
jer se tako uklanjaju i spavajuci pupoljci u bazi jahaca pa nema nove
produkcije .
na tom mjestu.
Novoformirane boene grane na voditeljici tretiraju se isto kao i U
prvoj
godini, dakle razvode se pod odgovaraj uci ugao sa cackalicama i
tegovima. .
28
REZIDBA U 3. I 4. GODINI
1. Provodnica u 3. godini prikrati se na 50 em od zadnje dobro razvijene
bocne
grane
2. Izolacija vrha provodnice izvrsiti krajem marta.
3. Odstraniti jahace i vodopije ukoliko to ranije / zelena rezidba / nije
uradeno.
4. Formirati uglove grananja na svim novim granama.
5. U cetvrtoj godini provodnieu prevesti na neku bocnu granu slabijeg porasta.
PREVOtlENJE VODITEUICE
6. Prorijediti bocna razgranjenja ukoliko su preguste bocne grane treba ih
odsjeCi do osnove iii otkinuti. Razmak izmedu bocnih grana treba biti
minimalno
15 do 20 em.
7.Jednogodisnja bocna razgranjenja ne treba prikracivati.
8. Rezidbom treba ostaviti umjereno bujne nosace rodnog drveta koji imaju
otvoren ugao grananja.
9. Ukoliko je razgranjenje slabo treba izvrsiti jace prikracivanje.
29
Rezidba u rodu treba da bude srazmjerno blaga i da se svede na redovno
obnavljanje odnosno podmladivanje rodnog drveta.
Rezidba sljive u rodu treba da osigura:
- visoku i redovnu rodnost
dobar kvalitet plodova
zadovoljavajuCi prirast kako bi se odrzala ravnoteza rasta i rodnosti
i izbjeglo alternativno radanje. Godisnji prirast bi trebao biti 30 em.
Neke sorte sljiva imaju sklonost udvostrucavanja produljniea grana, iii mi sa
prikraCivanjem omogucujemo njihovo stvaranje sto nije dobro.
Poslediea prikraCivanja jednogodisnje
grane - stvaraju se konkurenti produljniei
osnovnoj grani.
Zimska rezidba se svodi na odstranjivanje suvisnih grana / suvisnih grana iz
sredine krosnje, vodopija, kao i konkurenata provodnieama i produljnieama
osnovnih grana/.
Kod pristupanju rezidbi najprije se tretira provodniea i raspored osnovnih grana
na njoj. Poslije izolaeije provodniee potrebno je izvrsiti izolaeiju produljniea. Ako
neku granu treba pomladiti onda se ona prevodi na granu nizeg reda koja se
zavrsava na zeljenoj duzini /bez njezinog prikracivanja /.
Sorta Stenli formira rodne granciee na dvogodisnjem iii starijem drvetu te
zahtijeva redovnu i intenzivnu rezidbu radi slabog grananja gdje je svake godine
neophodno rezidbom osigurati rast novih prirasta koji ce na sebi nositi buduce
rodne granciee.
Ukoliko se to ne bi radilo doslo bi do alternativnog radanja.
Samooplodne sorte i sorte za stonu upotrebu iii susenje mogu se rezati jace u
odnosu na stranooplodne i sorte namjenjene za preradu.
Pomotehnicka mjera prorjedivanja plodova preporucuje se u uzgoju sljive
narocito kod sorata za stonu upotrebu i sorata koje imaju tendeneiju obilnog
zametanja plodova. Prorjedivanje je bolje obavljati rucno ali moze i primjenom
hemijskih sredstava.
30
SUIVIK U PROUECE CETVRTE GODINE
SUIVIK U RODU CETVRTE GODINE
31
Kod intenzivnog uzgoja sljive u sistemu vretena i kombinovanog odrzavanja
medurednog prostora i uz primjenu svih agro- i pomtehnickih mjera moguce je
postiCi sledeCi prinos - prihod
II GODINA NAKON SADNJE
Neznatan rod
III GODINA NAKON SADNJE
2500 kg/ha x 0,40 KM = 1000 KM
IV GODINA NAKON SADNJE
8200 kg/ha x 0,40 KM = 3200 KM
V GODINA NAKON SADNJE
16500 kg/ha x 0,40 KM = 6600 KM
PUNI ROD
27000 kg/ha x 0,40 KM = 11000 KM
32
TROSKOVI ZASNIVANJA SUIVIKA POVRSINE 1 HEKTARA
VRSTA TROSKOVA JEDICA
MJERE
CIJENA IZNOS
1
Analiza zemliista 3 60KM 180KM
2
Stainjak 40 tona 10KM 400KM
3
NPK gnojivo 600 kg 0,53 KM 318KM
4
Oranie i tanjiranje 1 ha 300KM 300KM
5
Kanap za viziranje Imanila I 4kg 4KM 16KM
6
Markeri 100 kom 0,20 KM 20KM
7
Kolie 550 kom 1 KM 550KM
8
Kopanje rupa i sadnja sadnica 550 kom 1 KM 550KM
9
Sadnice 550 kom 2,70 KM 1485 KM
10
Zastita od glodara 550 kom 0,30 KM 165 KM
11
Travne smjese 30 kg 5KM 150 KM
12
Sjetva trave 125KM 125 KM
13
Zastitna sredstva 300KM 300KM
14
Strucni nadzor prve godine 1000 KM 1000 KM
UKUPNO 5559 KM
33
I
NAPOMENA: Kod prskanja atomizerima utrosak vode po hektaru je 800 lit.
Ukoliko se zastita vrsi lednim prskalicama neophodno je potpuno
kupanje sljive
rtl
.........
c
rtl
VRIJEME PRSKANJA PREPARAT KONe NA STETOCINE I
......... ~
o V)
L.. L..
COQ.
10lit BOlESTI
0
~
BUBRENJE PUPOUKA Oleoultracid 0,30 % 30 ml Stitasta us,lis. us
0...
Cuprablau Z 0,70 % 70 qr Roqac,supljikav.
0
Ol
~
L..
0
STADIJ BIJELOG PUPA Chromogor
Konker
Merpan
0,20 %
0,15 %
0,25 %
20 ml
15 ml
25 gr
Sljiv.osica,lis. usi
Monilija
Plamenjaca
<lJ
'u
<lJ
L..
~
PRI KRAJU CVATNJE Chromogor
Konker
0,20 %
0,15 %
20 ml
15 ml
Sljiv.osica,lis. usi
Monilija
0
1::
POLOVINA JUNA Insegar 0,05 % 5 gr Savijac
Z
<lJ
>U
Merpan
Demitan
0,25 %
0,10 %
25 gr
10 ml
Plamenjaca
Grinje
0
....
<lJ
0...
v
POCETAK JULA Demitan
Merpan
0,10 %
0,25 %
10 ml
25 gr
Grinje
Plamenjaca
0
....
V)
<lJ
>(.J')
POCETAK AUGUSTA Insegar
Teldor
0,05 %
0,15 %
5 gr
15 gr
Savijac
Monilija ploda
34
BOLESTI I STETOCINE SUIVE
Bolesti
Sljivu napada veliki broj bolestLSimptomi bolesti mogu se pojaviti na svim
dijelovima biljke: listu, cvijetu, granama, plodu i korijenu.
Vee vise od 60 godina veliki problem proizvodacima sljive pravi virus sarke sljive
(plum pox virus). Simptomi na Iistu su u vidu krugova iii mreze svijetlije boje
nego sto je boja lista. Napadnuti plodovi opadaju desetak dana prije zrenja i nisu
za upotrebu.
Ova bolest veoma se brzo rasirila, jer se uglavnom prenosi putem lisnih usiju sa
bolesnih na zdrava stabla.
Jedini lijek zasad je uzgoj rezistentnih i tolerantnih sorata.
Od ostalih bolesti sljivu najcesee napadaju gljivice koje uzrokuju propadanje
cvjetova, susenje grancica i truhlenje plodova-Monilinia laxa i Monilinia
fructigena.
Taphrina pruni je gljivicno oboljenje koje izaziva deformisanje plodova za vlaznih
i hladnih proljeea. Zarazeni plodovi imaju oblik rogaca.
Stetocine
Najveee stete sljivi nanose Iisne usi i grinje.
Na piodovima stete nanose sljivine osice (Hoplocampa flava i Hoplocampa
minuta) i sljivin savijac (Cydia funebrana).
Sljivine osice polazu jaja u vrijeme cvatnja.Larve se ubusuju u mlade plodove koji
kratko nakon toga opadaju, tako da su veee stete rijetke.
Sljivin savijac pravi stete na veCim plodovima tako da su one veee. Larve zive
unutar plodova koji opadaju prije vremena.
Sa cetiri do sest kvalitetnih i na vrijeme izvedenih prskanja sljiva se moze
zastititi od gljivicnih bolesti i stetocina.
35

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->