Sejfudin V rabac Dinka Pasic-Skripic Zijad Ferhatbegovic

GEOLOGIJA ZA GRADEVINARE

UNIVERZITET U TUZLl RUDARSKO-GEOLOSKO-GRADEVINSKI FAKULTET
2003

Izdavac: JU Univerzitet u Tuzli

Recenzenti: Doc.dr.Hazim Hrvatovic, dipLini.geoL Doc.dr. Ibrahim Cackovic, dipl.ini.grad. Autori: Dr.sci.Sejfudin Vrabac, dipLinz.geoL Dr.sci.Dinka Pasie-Skripie, dipLinz.geol. Kompjuterska priprema teksta i slika: Doc.dr.zijad Ferhatbegovii:, dipLinz.geoL Doc.dr.Dinka Pasie-Skripic, dipLinz.geol.

Stampa: Ars grafika, Tuzla Tiraz: 200 prirnjeraka
Izdavanje ovog univerzitetskog udzbenika odobrio je Senat Univerziteta U Tuzli odlukom broj: 03-2960 4. 12/05., od 18 maja, 2005 god.

Manualia universitas studiorum Tuzlaensis

(Udzbenici Univerzitela u Tuzli)

PREDGOVOR Rezultati geoloskih istraZivanja omogucavaju cjelovitije upoznavanje grade prostora u kojem zivimo te nam koriste u gotovo svim segmentima zivota, napnmJer u gradevinarstvu, rudarstvu, vodosnabdijevanju, energetici, poljoprivredi, sumarstvu, zastiti okoline, itd .. Obzirom da se danas izvode slozene i skupe gradevine, posebna painja se posve6uje nacinu i mogu6nostima temeljenja, stabilnosti i zastiti kosina te uvjetima rada u razliCitim stijenama. Optimalno rjesenje problema nije moguce ni zamisliti bez interdisciplinarnog rada tima strucnjaka razliCitih pro fila, koji sveobuhvatno analiziraju slozenu problematiku gradenja. VaZan dio posla koji pri tom treba obaviti ulazi u djelokrug rada geologije, jer za pravilno planiranje i izvodenje gradevine trebamo poznavati sastav stijena, njihove medusobne odnose i fizickomehanicka svojstva, dinamiku odredenog prostora, strukturno-tektonske i hidrogeoloske odlike terena, itd .. Na osnovu navedenih karakteristika odreduje se nosivost terena, te vrsi izbor alata za rad i eksploziva, izbor mehanizacije, planira zavrsetak radova, itd .. Pri istrazivanjima za hidroenergetske gradevine i postrojenja, geologija daje odgovore na brojna pitanja vezana za odredivanje najpovoljnijih lokacija podzemnih gradevina, brana i akumulacija. IstraZivanja za potrebe vodosnabdijevanja i efikasnu zastitu voda od zagadenja te pronalazenje tennalnih i mineralnih voda, djelatnosti sn u kojima geologija sa svojim specijaliziranim naucnim disciplinama, posebno hidrogeologijom, daje veliki doprinos. Poljoprivreda i sumarstvo takode koriste rezultate geoloskih istrazivanja. Tako se naprimjer, danas dobro zna kakve sve negativne posljedice po okolinu mogu izazvati egzodinamski faktori zbog nekontrolisane sjece suma, narocito na padinama ali i neracionalno pretvaranje planinskih pasnjaka u oranice. U zastiti okoline, geoloska istraZivanja daju vaZne odgovore na pitanja vezana za zastitn prirodnih padina i izvedenih kosina od erozije, zatim 0 mogucnostima i rjesenjima sanacije klizista i odrona, zaStite podzemnih voda od oneCiscavanja, odabiru optimalnih lokacija za odlagalista otpada, itd .. Iz ovog kratkog osvrta na ulogu geologije u praksi, jasno proizilazi potreba gradevinske struke za poznavanje osnova ove nancne discipline. Stoga smo se odlncili da prioritetno za studente Gradevinskog odsjeka na Univerzitetu u Tuzli, ali i za sve strucnjake gradevinarstva, napisemo ovaj udzbenik. Pri tome smo posH od realnosti da studentu treba prezentirati osnove geoloskih disciplina koje su vezane za

I -

I

3

gradevinsku praksu i koje ee mu koristiti ne sarno tokom studija vee i
kasnije u praksi.

SADRZAJ PREDGOVOR I.UVOD .................................................................................................... 9 1.I.Definicija i podjela Geologije ............................................................. 9 l.2. Postanak, grada i osobine Zemlje ...................................................... 9 2. MINERALOGIJA ................................................................................. 14 2.1.Postanak rninerala ............................................................................... 14 2.2. Unutrasnja grada i oblici pojavljivanja minerala ............................... 15 2.2.1. Kristalizirani minerali .............................................................. 15 2.2.2. Amorfni minerali ..................................................................... 16 2.3. Simetrija kristala ................................................................................ 16 2.4. Kristalni sistemi ............................................................................. .... 16 2.5. Polimorfizam i izomorfizam .............................................................. 18 2.6. Fizicka i hemijska svojstva minerala ................................................. 18 2.7. Metode ispitivanja minerala ............................................................... 21 2.8. Sistematika minerala .......................................................................... 22 2.8.1. Silikati ...................................................................................... 23 2.8.1.1. Nezosilikati ................................................................ .26 2.8.1.2. Sorosilikati .................................................................. 27 2.8.1.3. Ciklosilikati ................................................................. 27 2.8.104. lnosilikati ................................................................... .27 2.8.1.5. Fiiosilikati ................................................................... 28 2.8.1.6. Tektosilikati ............................................................... .30 2.8.2. Karbonati ................................................................................. 33 2.8.3. Sulfati ....................................................................................... 34 2.8.4. Sulfidi ...................................................................................... .35 2.8.5. Oksidi i hidroksidi ......................................'............................. 35 2.8.6. Minerali ostalih grupa ............................................................. .36 2.8.7. Elementi .................................................................................. .37 3. PETROLOGIJA .................................................................................... 37 3.1. Podjela stijena prema naCinu postanka ............................................. .38 3.2. Magmatske stijene ............................................................................. 38 3.2.1. Struktura i tekstura rnagmatskih stijena ................................... 39 3.2.2. Lucenje magmatskih stijena .............................................. ...... 041 3.2.3. Sistematika magmatskih stijena .............................................. .43 3.204. Mineraloske i petroloske karakteristike granita, gabra i peridotita ..................................................................... .45 3.2.4.1. Granit ......................................................................... .45 3.2.4.2. Gabri ........................................................................... 46

Ugodna nam je duinost da se zahvalimo recenzentima dr.sci. Ibrahimu Cackovieu. dipl.ing.grad. i dr.sci. Hazimu HrvatoviCu, dipl.ing.geol. koji su svojim savjetima doprinijeli kvalitetu ovog udibenika. Bit cerno zahvalni svim kolegama koji lekst proCitaju i dostave nam svoj kriticki osvrt.

4

5

........ 159 6......1........... 138 S....1...............4.....struktura i tekslura metamorfnih stijena ...............................................3.................... 99 4............1.2......................2..................3..... 147 5.........4..........................................4.......... 157 6.......... Klizenje i kIizisla ................................................. 76 3........... Zamocvarenje terena .................. .....2........... 137 5.. 53 Mineraloske i petroloske karakterislike glina........ Seizmicka aktivnost ... 102 4................... 172 6 7 ...........................................2......................4....glllatskim stijenama i prill1Jena magl11atskih stijena u gracievinarstvu ................ Sistematika metamorfnih stijena .................. Zagaciivanje izdanskih voda ...1.4............................4..............47 U l1lJ.......... ........ 149 6............3......................................... Magmatizam .....................1................................................................1.3...................... 4.... 57 3..............4............... 158 6...................................3.... Krecnjaci (vapnenci) ..... Mermeri (mramori) ...............]........... lSI 6............ Sufozija ......................... 96 4.............. ...... Inzenjerskogeolosko kartiranje ... 128 4.......2.................2......2............................7.....1.....................1...........] ............. Kvarciti ... Uvjeti gradenja u sedilnentnim stijenama i primjena sedimentnih stijena u gradevinarstvu ...........2... Hidrogeoloska istraZivanja u gradevinarstvu ... 133 4.................3.................................................................4.......... 168 6. 71 3......2....3...... " ........3.6...............................1....................... 146 5.1..2........... 58 3........ 139 5..........................4..... t............................. Odronjavanje .............. 3............. Poroznost i propusnost stijena ...... Metamorfne stijene ............................ Mineraloske i petroloske karakteristike mermera..49 Sastav.... 116 4... 4..............8........ . Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko Ispitivanje .............5..1...................................... ..... 76 3.....leda....2............2..................... 4......1........11........2....................1....vatre i hemijskih agresivnih materija na stijene i kamen ...........................2........6.....1.... 90 4..........1........................2......... Izdani .........................................4..............3.......... Laporci (Japori) ..................1.............. Serpentiniti .................. laporaca i krecnjaka ...Tidotiti...........~ 3...... 129 4...11.........................................13." ..........11............... Sastav..3.....1. 77 3........3.............3.10............... Osipanje ....... 171 6........2..2...............................2..Uticaj vode.................. 168 6..... Obrada i interpretacija rezultata ....... 76 304.................2....... 148 6....... Nacela modeliranja .....................1.....1........Isusivanje temeljnih iskopa .........................3........1............ Abrazija ............1...... Fluvijalna erozija ............................ Saniranje labilnih padina i klizista .........!.......... 127 4....1........ 131 4...........................11.................. Endodinamika . serpentinita i amfibolita ..........4....... Metode istrazivanja za potrebe gracievinarstva .................. Zone u hidrogeologiji ........................... 131 4.......... 119 4............Istrazno busenje i raskopi . Cilj iilZenjerskogeoloskog izucavanja klizista .................... 120 4..1.... .............1.........................4.. Pjescari ..............1....... Uzroci stvaranja klizista .........................2...............12............4............. PODZEMNE VODE ......................... 135 5........3.........2................... Fizicke karakteristike ............ 64 3....4..............1.....Geofizicka istraZivanja ... ......................................................................... .........2.............................................. 78 4.......... Rasjedi ....... Pokotine ......................... 125 4............................3...............3...7. Klasifikacija klizista ..................... 99 .2.... Karstna erozija ................................ 57 3............5.....................................................4.........3...4.8.... kvarcita... Tektonska aktivnost ..................... 4..... Inzenjerskogeoloski procesi ............. 112 6.....................3.1......................................4.....5.......3................. 155 6......11........ 150 6............................... 3..4.............. 121 4.. 128 4.3.....3...... 111 112 114 115 4.1...................1................3..........4...................................................... 79 4.. Tehnoloska svojstva stijena .....::njd 1\.2.................................................4......Egzodinamika . Erozija padavina ... ......... Elementi klizista .............................................3.......................4.................. .1........5.................2.................... struktura i tekstura sedimentnih stijena . 79 4............. ...... 4..... 51 Sistel11atika sedimentnih stijena ........................................1................ Znacaj proucavanja geoloskih struktura sa aspekta gradevinarstva ........... GEODINAMIKA ............................1...2............ 93 4...... 164 6........................................1........ 141 5.......................... Lednicka erozija .... 124 4.......3..... 3.........Povrsinsko raspadanje .............. 60 3.......9..............1........... 59 3............... 73 3........................................3.......1..48 Sedil11entne stijene ...1 Gline ................. Mehanicke karakteristike ........... 117 4............................... Amfiboliti ...........4............2.....6. 76 3.2..............................................yjcti gradt..........1.......................................1....... 88 4....3............... 69 3 A................5......11.......................................................................................................... pjescara.1...... Denudacija .. Slojevi i geologke strukture stijena .....MineraloSko-petrografske karakteristike .......2......................... 134 4. Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata ......2.......1... 77 3..3.......................lNZENJERSKA GEOLOGIJA .............................................................. .... .........3........2 Bore .......... Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenan1a i primjena metalTIorfnih stijena u gradevinarstvu ....... Eoiska erozija .....2...................3............... 158 6....3....

.. 173 6...... . .....2.. 204 7.............. Mostovi ........................... Postanak........... Zasjeci...........3...... 181 6.. uslove njihove eksplotacije kao i mogu6nost njihove upotrebe u gradevinarstvu... 185 . ................................... 1. ... STRA TlGRAFSKA GEOLOGIJA ...... ....ia i podjela geoiogije Geologija je prirodna nauka koja izucava sastav.......................2.....................3. 176 6.............3... Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivanja za razlicite namjene i objekte . .. 205 8.7..6.. Akumulacijajezera 6..... Pored navedenog Inzenjerska geologija proucava prirodne gradevinske nemetalicne materijale..........7. ..... .. . 202 .. 195 7. ..... Istorijska geo!ogija.............. 196 7........ .......................................Pomorske luke..... ... 208 8.....1. Saobracajnice .7.............. ....... dinarniku i istorijski razvoj Zemlje........... 191 6........ ............... 8 9 .....3................. ..... tektonskih i magmatskih dogadaja......................214 REGISTAR ............. 182 ... ....... usjeci i nasipi ........ .6....... Prostorno planiranje .. 7..... ... Hidrogeologija................... 208 8.............. ......2.....2........... 186 6........2..3.................. 6....... Petrologija... ............... Bavi se problemima prilagodavanja gradevinskih objekata terenu i metodama poboljsanja svojstava stijena. Tektonika proucava pokrete u Zemljinoj kori i njima proizvedenu tektonsku gradu iIi sklop te strukturne oblike pojedinacno tretirajuCi zakonitosti njihove geneze i rasporeda.... 183 6. 203 7......2......... Odredivanje apsolutne starosti stijena ................. ...2... .........4..............2..... .......................8....... 217 UVOD 1...... Kanali . Geolosko kartiranje .. Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu ......... . 179 6..........7...... genezu...1.... .......2........... .. .. Tektonika itd ...... .....2. GEOLOSKO KARTlRANJE I GEOLOSKE KARTE .. .. .......... ... .............ia je nauka koja proucava teren kao prirodnu geolosku konstrukciju odnosno kao radnu i zivotnu sredinu............ Definici...4....... u nastavku su saZeto prkazane sarno neke. 188 6.....2.1...... .......................... Njeni osnovni zadaci su odredivanje starosti stijena i geoioskih dogadaja.. ................ te rekonstrukcija paleogeografskih. .............. preobrazavanje i sistematiku...3. Mezarja i groblja .................. teksturu.2....2.................... 173 6.. kao i 0 njihovoj genezi i primjeni..4. strukturu...... Inzenjcrska geologi..... 192 6.. Fosi!i i stijene kao geoloska svjedocanstva ...... rasprostranjenje i kretanje u Zemljinoj kori....................... .........2.. 190 6.... Odrcdivanje relativne starosti slijena .................. Cestovne saobracajnice ....... ........ ... 180 6......................2....5...2................1. Brane .. ...2............2........ ...................... Hidrogeologija je nauka 0 podzemnim vodama koja proucava njihov postanak............. Temeljenje ..3..... Inzenjerska geologija.......... Hidrotehnicki objekti .. U okviru Geologije izdvojeno je vise naucnih disciplina kao sto su : Mineralogija...... Stratigrafske jedinice ....3... ................ Geoloska karta .....5................. .......... Odlagalista otpada .. Dinamika Zemije u svijetlu mobilisticke koncepcije ...3..................................... ........... 20] 7...2. 194 7...... ....... ......9.............. .............. 193 6......... Tuneli ..........2....... ........ ........1.... ... Petrologija je nauka 0 stijenama koja proucava njihov sastav.... Zeljeznicke pruge ......2. ................... Istorijska geologija je nauka koja se bavi proucavanjem istorije Zemlje kao nebeskog tijela od njenog ulaska u planetski stadij odnosno od "Temena stvaranja litosfere pa do danas.......................... ....2.............. ............3.... Mineralogija je nauka 0 mineralima odnosno 0 njihovim morfoloskim i hemijskim osobinama...... Ona obezbjeduje podatke neophodne za ocjenu medusobnog uticaja terena i gradevinskih objekata..........2....... .....2. Aerodromi . grada i osobine Zemlje o postanku Zemlje i ostaiih clanova Suncevog sistema postoje razlicite teorije i hipoteze......... ...... Prognozira uslove gradenja u stijenama kao i ponasanje stijena tokom eksplotacije gradevinskih objekata koji su na njima izgradeni.. 209 LITERA TURA ......... 198 ... ..... 7...... 179 6. ..... . Obzirom da do danas nije izrazito prihva6ena bilo koja od njih......1.....1.....0dredivanje starosti stijena.................

. nastao plinski val koji je od njega otkinut./Satur~___ -. ubraja se i gornji stjenoviti dio omotaca.R. Autori ave hipoteze koja je nastala oko 1900 godine su R. Chamberlin i F.7~~rs \. 10 II . prosjecne debljine 40 km u podmcju kontinenata i 10-12 km u okeanskim podrucjima.':-. odnosno zracni omotac koji je sastavljen od azota.ili vodeni Zemljin pokrivac sastavljen od slane vode okeana i mora te slatke vode na povrsini i u podzemlju kontinenata.7 g/cm3 (u kontinentalnoj kori ) do 2. Iz sredisnjeg dijela magliee razvilo se Sunee. Njezin gornji dio izgraduju stijene uglavnom granitnog sastava uz malo sudjelovanje sedimenata. Plinska hipoteza je varijanta planetezimalne hipoteze.A Lyttleton. prasine i mikroorganizama. Prema novim shvatanjima u litosferu nazvanu tektosferOlll. Planetezirnalna hipoteza polazi od pretpostavke da su SUllce i planeti nastali iz spiralne magliee.~'~' . a Cijim je zgusnjavanjem te raspadanjem stvorena osnova za postanak planeta. Hipoteza "supernova" eksplozije F. / eNeptun . "::-. -hidrosfera. pa su njezinim hladenjem i raspadanjem nastali planeti. '~erkui. Aulori ove hipoteze su LKant (1724-1804) i neovisno 0 njemu. :~em~j\~?~~. Jeffreys. Cvrsto dno okeana izgraduje kontinuirani ovoj preteZno bazaltnog sastava.~~:~~\".T.y:. Nju su 1925 godine predlozili JJeans i H. Materija tog blizanca oslala je II podrucju privlacne sile Sunca.l. a njezinim hladenjem i raspadanjem nastali su planeti.Moulton.Novi podaci 0 istrazivanju svemira vjerovatno ce rezultirati i novim spoznajama neophodnim za tacniju interpretacijll postanka Suncevog sistema i planete Zemlje. Obzirom da kontinentalna kora lezi na guscoj okeanskoj kori) njezino spustanje na jednoj strani izaziva podizanje na drugoj. Relativna gllstoca litosfere iznosi od 2.eF 19'75. Njihova je pretpostavka da je prolazom nekog velikog stranog tijela pored Sunea. Ravnotezu pJutanja raz}icitih blokova nazivamo izostazijom. .estanovic.~.95 g/cm 3 (u okeanskoj kori ). Hipoteza Suneeva blizanca pretpostavlja da je primarno Sunee bilo dvostruka zvijezda te da je blizanca danasnjeg Sllnca odvojila privlacna sila neke zvijezde II prolazll. kiseonika. Autor ave hipoteze je R. ugljenog dioksida. a u njenim pojedinim dijelovima od kapljica i ('vrstih cestiea koje su nazvane planetezimale razvili su se p]aneti. ! Zemlja se sasloj. DiD materije tog blizanca zadrzan je u podrucju Sunceva djelovanja. prcu::eto Nebularna hipoteza pretpostavlja postanak Sunea i planeta iz rotirajuce nebule (llsijana plinska masa) koja je popunja\'ala prostor danasnjeg Suncevog sistema. od nekoliko koncentricnih zona.a~ . odnosno povrsinski Zemljin pokrivac.200Jj Bei.' ! /·U~~·~ .:~suflce! \'- Slika I Shematizirani prika:: Sunc'evog sistema (premo iz ~f.~~~-7.. To su : -atmosfera. Taj dio se nazi va kontinentalna kora. -iitosfera. izgraden ad uItrabazicnih stijena. Hoylea takode polazi od pretpostavke postojanja suncevog bIizanca koji je dozivio eksploziju karkteristicnu za zvijezde tipa "supernova". nazvan okeanskom korom. Ova kora nije kontinuirana jer nedostaje na dnll okeana. arnonijaka. PS de Laplace (1749-1827) .

PI-gornji Ol1lo/ac'. a negativni na sjevemoj. a srednji dio koji ide od granice s Inezosferorn do dubine oko 400l-:. smatra se da je sredisnji dio jezgre (unutrasnja jezgra) u cvrstom stanju. Geoid u poreaenju sa sferoidom (po Wagneru iz Heraka. 19/)'. U tom dijelu plasta odvija se 1ermalna dinanlika i s njom u vezi konvekcijska strujanja sto moze biti uzrok elinal11ike i piasticnih detorl11acija u tektosferi.3 g/enY) i G..'.fera. A-ustell(J. Ta granicna zona zove se neutralni temperaturni sloj.!I1I/. Ugao sto ga zatvara magnetski rneridijan s horizontalnom ravninorn zove se ugao rnagnetne inklinacije koji je takode razlicit na razlicitim mjestima litosfere. Ugao izmedu geografskog i magnetskog pola zove se ugao magnetne deklinacije.3).::cf(/ j::_ Herak. rezultiraju silom teze. te brzine sirenja potresnih talasa. Ciji se pozitivni pol nalazi na juznoj sferi. Zona/na gr(l(1u ZI. Dubinski razmak u metrima potreban za povecanje temperature za 1 °c naziva se geotermski stupanj.I/eru. tije!a kojem se povrsina Gravitacija.c K-koru. Sa povecanjem nadmorske vi sine jatina te sile opada. od kojih je llujvazniji MohoroviCicev na graniei litosfere i omatai'a.-/) -Omotac. -Jezgra iii barisfera. AVO potvrduju i prirodne pojave kao sto su lave vulkana temperature do 1200 °c i vode gejzira do 90 Dc. Sastoji se od zeljeza i nik1a i ima realativnu gustocu oko 11 g/em 3 Na osnovu visokc temperature (izmedu 4000 0C i 5000('C )i pritiska (oko 3 miliona bara). H-huf'l:'J~ra (pn. a najveca na polovima. a zonalnoj gradi Zemlje ( s1.2) svjedoCi povecanje temperature i gustoee od povrsine prema sredistu kao i sirenje potresnih talasa kojima je dokazano vise diskontinuiteta. L-lifu. U prosjeku. sredisnji dio Zemljc koji se pruza oel 2900 kl11 do sredista. Utvrdeno je da ispod povrsine postoji zona u kojoj je temperatura stalna i uglavnom odgovara srednjoj godisnjoj temperaturi promatranog poodrucja.u kontinentalnom dijelu izdize iznad povrsine elipsoida. a polarni 6356 km. Temperatura Zemlje rezultat je djelovanja dva izvora: Sunca i stalnih radioaktivnih procesa koji se zbivaju u njezinoj unutraSnjosti.5 1 g/cm· . Zemlja se ponasa kao velik. Toplotna energija Sunca djeluje na povrsinu i plitko pod povrSinom Iitosfere. te Wiechert-Gutenbergov diskontinuitet na granici Oll1otaca i jezgre. Zbog rotacije. Zemlja je na polo viOla spljostena tako da njen ekvatorijalni poluprecnik iznosi 6377 km. ali relativno slab magnet (dipol). ona nije oblika rotacijskog elipsoida. Stika 3. F 3-don}i OlJlotu(.~'I!la je::gra. j j -vw!isku je::gra. Geografski i magnetski polovi Zemlje se ne podudaraju. au okeanskim se podrucjima nalazi ispod nje (s1. 1984) Slika 2. Donji dio ornotuca nazi va se mezosfera. odnosl1o Ul1utrasnji dio Zenlije koji od graniee sa litos!'crom doseze do dubine 2900 km i inla relativl1u gustocu izmedu 2. ta dubina u Evropi iznosi oko 32 m. P2-srnl!y'j olllola(.u. J2-1II1Ulr(/. 12 13 . privlacna sila koja djeluje medu masama u Suncevom sistemu. vee geoida. Povecanjem dubine temperatura raste od neutralnog sloja 0 cemu svjedote podaci iz rudnika i duboka busotina. ana je najmanja na ekvatoru. a on je razliCit na razlicitim mjestima litosfere. i centrifugalna sila koja postoji zbog rotacije Zemlje aka njene ose. a da periferni( vanjska jczgra ) predstavlja metainu tekueu masu u kojoj se odvijaju konvekcijska strujanja. Medutim.m nazi va sc astenosfera.

a to su npr. 2. temperaturom i djelovanjem vode..~. mineralogija je nauka koja nam pomaie pri utvrdivanju cjelokupnog sastava stijenske mase.Ie vazno kod odahiranja dekorativnog kamena U odgovarajuCim klimatskim i ekoloskim llvjetima. U sredinama gdje je zrak dosta zagaden i gdje padaju klsele kiSe (npr. Proueava ih posebna nauena disciplina koja je po njima nazvana mineraiogija.1. i ostala lizieko-hemijska svojstva.Unutrasnja gratia i oblici pojavljivanja mineraia Minerali se u stijenama pojavljuju kao kristalizirani iIi amorfni. Tako recimo kvarc moze nastati: pirogeno. Oblici krista/a: a) magnetita. C02 itd. hemijskog sastava i fizickih svojstava. Minerali se razvijaju procesom kristalizacije kojim dolazi do stvaranja kristala.gahro. kalcit.. onda . anhidrit.2. zeoliti. Drugim rjeCima. c) kvarca (preuzeto i:::. itd. To je nauka koja proucava hemijska i fizieka svojstva minerala. Oni minerali koji nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora (npc. raspadanje pod uticajem atmosferilija. Kristalizirani minerali Mineralne mase koje imaju pravilne ( poliedarske ) oblike kontura nazivaju se kristalima (s1. Ukoliko minerali nastaju u procesu mctamorfizma izazvanom pritiscirna. pneumatogeno. zbog cega se pojavljllju unutrasnja naprezanja koja rezultiraju pucanjem betona sa pojaV0lTI mrezastih pukotina. silimanit. moramo odrediti minerale od kojih se oni sastoje i njihove kolicinske odnose. Zbog nejednakog rasta u razlicitim smjerovima.. andaluzit. Slika 4. pneumatogeni. itd. Tako recimo montmorilonit moze povecati zapreminu do 10 puta sto pri izraC\i tunela izaziva vel ike prohleme. pirokseni i liskuni itd .. Oblik minerala ovisi 0 mnogim faktorima koji su djelovali tokom njihovog postanka (temperatura. Pneumatogeni nastaju kristalizacijom iz p1ino\'a i para. Minerala ima j n3 drugim planetama kao i na Mjesecu. aragonit. naein postanka te vrsi njihovu sistematizaciju. velicina prostora itd. itd). gips. 25%).2. hidatogeni i metamorfni. ltd" Postanak bidrotermalnih mineraJa vezan Je za kristalizaciju U vfucim Pravilna unutraSnja grada kristala sastoji se U odredenom rasporedu elementarnih eestica-atoma i jona u prostoru. \ . ) u stvrdnutom hetoou moze doti do hemijske reakcije izmedu ovih mineral a i alkalija (Na. kvarc. Nastali spojevi imaju veell zapreminu nego ani koji su usli u reakciju.1. b) ka/cita.4). berit. Oni imaju homogenu gradu i odredeni hemijski sastav koji se moze izraziti hemijskom formulom. da bisn10 megii utvrditi sastav stijene u kojoj iii 11a kojoj narnjeravamo graditi odredeni objekat.) koji sadrii otpornije minerale. pritisak. ".2. Kalcit najcesce nastaje hidatogeno ali moze i pirogeno (diferencijacija baziene magme i stvarnje karbonatnih tijela) i hidrotermalno ( u polimetalienim sulfidnim rudama sa nisko i srednje temperaturnim mineralin1a). feldspati. na ponasanje laporaca bitno uticu minerali glina koji su veoma osjetljivi l1a dodir s vodom. Primjera radi. Sa stanovista gradevinske prakse. Pod mineralima se podrazull1ijeva prirodna tvorevina odredene strukture.) nazivaju se hidatogeni.Vlahoviic. sto je karakteristicno za rudne minerale. MINERALOGIJA Minerali su 03nov11i sastojci stijena koje izgraduju Zemljinu litosferu. njihovu unutrasnju gradu. rastvorima. Povecanje zapremine u dodiru sa vodon1 primjeceno je kod minerala kao1inita (do. Poznavanje otpornasti minerala na djelovanje atmosferilija veoma . skupljanje. 2. hidrotcrmaini. Zanimljivo je da neki minerali mogu nastati na vise razlieitih nacina. Koliko je vaino poznavati mineralni sastav matcrijala koji se koristi u gradevinasrstvu veoma ilustrativno se moz. ivicama i uglovima. 0 tom rasporedu avise i karakteristike minerala.) b) ~ (. topaz.se oni zovu metamorfni minerali (npr. turmalin. Kristali se mogu pojaviti u oko 230 poliedarskih oblika. Tuzla) racionalnije je primjcnjivati dekorativni kamen (npr..e vidjeti i na primjenu agregata za beton. kristal se razvija u poliedarsko tijelo omedeno ravnim ploharna.i rcaktivne silicijske minerale (opal. \ . hidrotermalno i hidatogeno.O i K. iii kamena kojim gradilTIO. Postanak minerala Prema nacinu postanaka minerali mogu biti: pirogcni.) Zbog eesto nepovoljnih uvjeta razvoja minerali se u prirodi nalaze vecinorn u odredenim nepravilnim oblicima koji su rezultat 14 15 .J996) 2.itd. . granit.. Takvi minerali su npr. Pirogeni minerali su oni koji su nastali kristalizacijom iz magme. Ako agregat za pripremu betona sadrz. te njihava eventual no bubrenje.O ) iz cementa. .

a treca je u odnosu na njih kosa.ni oblik zbog cega su i dobili takav naziv. Rombicni sistem ima tri krista10grafske ose nejednake duzine ali medusobno vertikalne. Kristalizirani minerali su anizotropni. Nastaju obicno procesima povrsinskog raspadanja minerala. gips. osim u kristaliziranom " pojavljuju i u amOrfn0111 stanju. SliIw 5. 3. topaz. sin1ctrije -osama simetrije. heksagonalni. pirit. 6. rombicni. Centar simetrije predstavlja tacku u geometrijskom sredistu kristala.. rnononklinicni i triklinicni. biotit. 2. koje su medusobno vertikalne. Tetragonalni sistem ima tri kristalografske ose medusobno vertikalne. i -centrom simetrijc.2. apati!. olivin. dvije su medusobno upravne. Osa simetrije u kristalu je svaka osa oko koje obrtanjem kroz 0 360 nekoliko puta dovodimo kristal u is(i polozaj. ' ' Postoje 32 kombinacije elemenata simetrije koje s obzirom na duzinu i medusobni odnos kristalografskih osa mozemo svrstati u 6 kristalnih sistcrna: teseralni.~ L. ivica i uglova je jednaka. Usljed nedostatka strukture amorfni minerali ncmaju odredeni spolja. Zbog toga su ovi minerali izotropni odnosno imaju iste karakteristike U 5vin1 pravcima. korund. Amorfni minerali Minerali se u stijenama. 2 . udaljenos( ad centra simelrije do identicnih parova ravni. Ravan simetrije dijcli kristal na dva jednaka dijela koji se jedan prema drugom odnose kao prcdme( i lik U ogledalu. U amorfna mineralna tijela spadaju i vulkanska s(akla. 6. ortoklas. halit. Ovakvim elemenlima simetrije karakterise se mineral cirkon.4.. Kod ideal no razvijcnih kristala. Dvije ose u horizontalnoj ravni su jednake duzine a treca koja 2. lO() J) 16 17 . itd . hornblenda. graft!. Amort'ni minerali su nestabilni i tete da prcdu u kristalno stanje. aluminijuma i mangana. To znaCi da su njihova svojstva u razlicitim pravcima razlicita. U mnorfnom stanju javljaju se cesta silicija i hidroksidi gvozda.. itd. Pojavljuju se najcesce u kuglastim. P%::aj krisla/ogra/\-kih usa 11 kristainim si''''lemima (prema: Tuclln / 951.-- . turma!in.Monoklinicni sistem se karakterise sa tri nejednake kristalografske ose.itd .Teseralni iii kubicni sis tern karakterise se s tri kristalografske ose jednake duzine. muskovit. Ova silnetrija se manifestuje sljedecin1 elen1cntima: -ravninatna. 4. Monoklinicno kristalisu slijede6i minerali: kaolinit. Navedene elemente simetrije imaju plagioklasi i mikroklin. Simetrija kristaia Praviino razvijeni kristalni oblici pokazuju izraienu silnetriju.2. limonit. tctragonalni. Palazaj kristalografskih Gsa u kristalnim sistemin1a prikazan je na slici 5.. Tako vremenom opal prekristalise u kaleedon a amorfni hidroksidi gvozda u geti!. montmorilonit. 5. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: dijamant. Amorfni Ininerali nen1aju prayilnu unutrasnj u grauu. Ako je neki kristal nastao u idealnim prilikama njegov oblik je posve pravilan pa se na21\'a idcalnim kristalom. Rombicno kristalisu: kale it . Kristalni sistemi moze biti duza iii kraca je upravna na njih. Heksagonalni sistem odikuje se s cetiri kristalografske ose. Trikiinicni sistcm in1a lri nejednake kristaklografske ase koje su koso polozene jedna prema drugoj. fluorit. 'I . od kojih su tri jednake duzine i lete u horizontalnoj ravnini sjekuCi se pod 0 uglom od 60 Cetvrta osa je duza iIi kraca i okomita je na njih.defekata u nj ihovoj gradi ili strukturnoj reSetki a nazlvaju se realnim kristalima. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: kvarc. dolomit. .preu::elo i:::: Sestanovi(:. 2. bubreiastim i grozdastim oblicima. I.3. 0.

itd . Opcenito. listicavi. Najrnarkantniji je.). Savrsenu cjepljivost imaju npr: liskuni i grafit (sI. ako je kod minerala razlika kohezije u razliCitim smjerovima veca.5. oblik. provodljivost toplote. lz izomorfizma proizilazi da dvije supstance razlicitog hemijskog sastava mogu imati iste iii sliene morfoloske i fizicke karakteristike.) od kojih svaka ima specificne morfoloske j fizicke karakteristike.2. Zbog cesto nepovoljnih uvjeta razvoja.6) dok se npr. Sto su povrsine vise glatke odbijanje svjetlosti je intezivnije i obratno. Strana materija zove se pigment..pritisak. vee da im se atomski ill jonski radijusi medusobno mnogo ne razlikuju.kvarc. karbonati. U slucaju plagioklasa Na i Ca joni imaju priblizno iste jonske radijuse.pseudos-Iaz) boje. elasticnost. Tako se Si0 2 moze javiti u nekoliko modifikacija (kvare. Postoje i boje koje su posljediea preobrazaja minerala usljed povrsinskog raspadanja stijena a one se nazivaju pseudohromatske (grc.5 do 3. Grupa olivina je takode izomorfna smjesa Cije su dvije komponente (forsterit-Mg2Si04 i fajalit-Fe2Si04) razlicito izmijesane. sto je najees6e posljedica razlieitih uslova kristalizacije ( temperatura. Mnago veci broj minerala irria alllhromatsku (gre. stupicasti. primjer ugljenika koji se javlja kao grafit (kristalise heksagonalno) ili kao dijamant (kristalise teseralno). cjepljivost ( kalavost). izometricni itd . Dijarnant naprirnjer ima oko 140 000 puta vecu tvrd06u od grafita.hematit. magneticnost. vostana (opal). Polimorfizam i izomorfizam Koliko raspored testica u kristalnoj resetki ima odraza na fizitke osobine minerala najbolje ilustruje pojava polimorfizma. kvarc prakticno ne cjepa (s1. iglicasti. ook pri nesto manjem intenzitetu sjajnost postaje staklasta ( mnogi silikati-npr. Ovakvi oblici se nazivaju realnim kristalima. radioaktivnost. 2. Najkarakteristicniji prirnjer za ovu pojavu predstavljaju plagioklasi koji su kristali mjesanei albita NaA1Si3 0s i anortita CaA1Si 20 s koji se nalaze u razlicitim omjerima. onda je i njegova cjepljivost vise izrazena.6). itd . kale it 2. minerali se u prirodi nalaze vecinom u odredenim nepravilnim oblicima koji su posljedica defekata u njihovoj strukturnoj resetki. dok je srednja gustina rudnih minerala oko 5 g/cm 3 Ukoliko mineral ima gustinu 2 g/cm 3 to znaCi da je on dva puta tezi od iste zapremine vode na 4°C. Suprotno polimorflzmu izomoruzam je osobina da supstanee hemijski razliCite iIi analognog hemijskog sastava mogu stvarati iste kristalne forme pa eak i graditi kristale mjesanee. Hrapave povrsine rasipaju svjetlost nepravilno i ne mogu biti sjajnc. Oblik minerala zavisi od mnogih faktora koji su djelovali tokom njihovog postanka (tempertura. moze biti alohromatski obojen iuto (citrin). -18 19 . itd.feldspat). Vrlo je mali broj mineralnih vrsta stalne boje koja potice od materije od koje je mineral izgraden.. Cjepljivost (kalavost) mincrala je njihova osobina da se eijepaju dui odredenih ravni. sedefasta (talk.... veliCina prostora. Kaleit koji je najcesce mlijecnobijel moze npr. pritisak. biti ern od primjesa manganovog oksida iii zut od primjesa zeljeznog hidroksida. Pri vrlo intenzivnom odbijanju svjetlosti minerali irnaju dijamantsku sjajnos! (dijamant.. Polimoruzam je osobina da se jedna ma!erija javlja u vise razliCitih kristalnih formi. Fizicka i hemijska svojstva minerala Fizieka svojstva po kojima se minerali medusobno razlikuju jesu: gustina.minerali bakra azurit (plav) i malahit (zelen). lirnonitni oker ) su u kamenu prirodni pigment. sjaj. itd. Pos!o je ejepljivost osobina minerala da sc cjepa duz neke ravni koja prolazi izmedu atomskih ravni. tablicasti. ).itd. tridimit.65. ljubicas!o (ametist). za stvaranje kristala mjesanaca potrebno je da izomorfni minerali imaju ne sarno isti tip kristalne resetke. Takvu boju zovemo idiohromatska (grc. metalna (piri!). Kaleit ima tri pravea ejepljivosti. allos-drugi) boju koja potice od sitnih mehanickih primjesa iii inkluzija II kristalu. te se medusobno zrunjenjuju u svirn koliCinama.5 g/cm 3 (npLkvarc 2.Boja nije stalna i postojana osobina minerala. Gustina ili relativna gustina minerala je masa njegove jedinicne zapremine (g/cm\ Kod petrogenih mineral a ona ve6inom varira od 2. Naprimjer kvare. mrko (cadavae). medutim. Sjajnost minerala potice od razlicitog intenziteta odbijanja svjetlosti sa povrsine minerala. koji je tipski bezbojan mineral. Ona zavisi od kristalne strukture i orjentisana je duz paralelnih ravni atoma.itd . itd .idios-svoj.ldiohromataski minerali (npr. RazliCit oblik kristalne resetke uzrokuje kod ova dva minerala izvanredno vel ike razlike u fizickim osobinama i oblieima. Prema obliku minerali mogu biti: prizmatski. ldiohromatskom bojom karakterisu se npr. !urmalin .) Pri daljem padu intenziteta svjetlosti sjajnost je polumetalna (hematit). hromatos-boja).6. Medutim. boja.n. cirkon). kristobaliLitd.). hila koja paralelna ravan u mineralu je potencijalana ravan cjepljivosti. tvrdina. elektroprovodljivost.

Uz prelpostavku tvrdoce korunda lOOO. Ako nas zanimaju hemijski elementi od kojih je mineral izgraden. zatin1 koliCinske odnose mineral a i njihovo eventual no bubrenje. Za odredivanje ponasanja minerala u polariziranom svjetlu koristi se polarizacijski mikroskop. Ako se zeli ispitati koliCinska zastupljenost elemenata u mineralu. Sto su jace sile vezivanja atoma mineral je tvrdi. Ovisnost cjepl/ivosti 0 kris{alnoj struktllri minerala (lijeva-graftt.04 1. itd .0 komadi6em prozorskog stakla 6. utvrcluju se elementi koji ga izracluju l.lvrdoce oslalih minerala dobive. Hemijske metode cesto se primjenjuju za odredivanje nekog nepoznatog minerala. upotrebljava se kvantitativna hemijska analiza.5 5.5 --.J 1~~ I 4. raspadanje pod uticajem atmosferilija itd . gips. 20 21 . liskuni. dok je krti mineral npLkvarc. Hemijsko ponasanje minerala prema odredenirn reagensima (najcesce su to kiseline ) je razlicito. U poglcdu provodljivosti toplote mincrali se razliCito ponasaju.eija relativna tvrdota iznosi izmedu 9 i 10 po Mohsovoj skah. hemijske. Za odredivnie reiativne tvrdoce minerala koristi se Mohsova skala tvrdoce. pirokseni ) -hemijski topivi (kaleit. utvrdivanje indeksa lorna. odnosno koristenja stijenc u gradevinurst\'u neophodno je utvrditi mineralni sasta\' stijene.1981) II Tvrdoca nekog minerala predstavlja otpor sto ga on pruza prodiranju tvrdog predmeta u njegovu unutrasnjosl. kojim se posmatra tanki preparat minerala (izbrusak). Tabela 1.' -*'--[:#-1= :I I 1 !! ! 1 I I I ~I II I I l : I I! Stika 6. razlikovanje amorfnih mineral a od kristaliziranih itd . skupljanje .S i C ) u prahu .. rendgenske. Metode ispitivanja mincrah~ Mineral I tvrdoca(po Mohsu) I Relativna I Karakteristike I Tvrdoca prema brusenju karborundom talk gips kalcit fluorit apatit ortoklas kvare (kremen) topaz korund diiamant 1 2 i Paraju se noklom 3 4 5 6 7 8 9 0.Paraju 37 ne mogu se parati staklo Sijeku slaklo 120 175 1000 140000 celicnilTI nozem 10 Prijc izvodenja gradevinskih radova na nekoj stijeni iii u njoj. Kao i druge fizicke osobine. termicke. Korelacija relativne tvrdoce karborundom tvrdoce prema brusenju Osobina minerala da lrpi plasticne deformaeije i da se po prestanku djelovanja sile vraca u prvobitno stanje nazi va se elasticnost.7. Tvrdoca -lnineraia moze se odrediti i na osnovu otpora kogs mineral pruza brusenju karborundom (silicij-karbid. anhidrit ) -hemijski reaktivni (opal.c ovom metodon1 u poreaenju s rdativnorn tvrdOC0111 prikazane su u taben. Za determinaciju minerala i ispitivanje njihovih osobina koriste se razliCite metode kao sto su : opticke. Ta metoda omogucava razlikovanje bezbojnih od obojenih minerala.. Pren1a hernijskom ponaSanju minerali mogu biti: -hemijski otporni (kvare. zeoliti) Prisustvo hemijskih reaktivnih minerala u agragatu za beton veoma je stetno jer maze prouzrokovati pucanje bctona. Metalicni minerali imaju neuporcdivo vecu relativnu provodljivost od nemetalicnih. Ovisno 0 potrebi.enom cjepljivoscu i dcsno-kvarc ko)i se prakticno ne (jepa) (prema TaHiC'. pri cemu se moze primjeniti mokri postupak ( mineral se otopi i razlicitim reagensima utvrduje se njegov sastav) i suhi postupak ( mineral se zari i ovisno 0 njegovoj reakciji na visoku temperaturu. primjenjuje se kvaiitativna analiza. muskovit) -hemijski neotporni (feldspati. Elasticni minerali su npr. opticke anizotropnosti. sredini-halit. na osnovu cega je ponekad moguce na terenu i u laboratoriji odrediti mineral. mineral se ispituje kvalitativno i kvanlitativno.. tvrdota minerala ovisi od nj ihove kristalne strnktnre pa maze u razlicitim smjerovima biti razlicita.25 i Paraju se 14.. koji sc odlikujusavrf:. 2.

Endotennna reakcija je pracena dehidrataeijom minerala i raspadanjem strukture dok je egzoterrrma reakcija okrakterisana nastajanjem novih visokotemperaturnih formi ( prekristalizacija ) . u gradi Iitosfere sudjeluje manji broj minerala koji se u okviru stijena koriste 11 gradevinarstvu i industriji gradevinskog materijala.. Ovisno 0 naCinu vezivanja Si0 4 tetraedra u kristalnoj resetkL razlikuju se ovi osnovm strukturni tipovi silikatnih minerala: nczosilikati. Oblik im je izometrican iii kratkostubicast.5 %.. te slabu cjepljivost i veIiki indeks loma svjetlosti. U narednom poglavlju prezentirana je pojednostavljena podjela vaznijih petrogenih minerala. Silikati se odlikuju razlicitom tvrdocom i teskom topljivoscu. Primjenom ove metode dobiva se uvid u strukturu minerala. U sastavu Zemljine kore najvece ucesee imaju feldspati (plagioklasi ~ 40%. Veoma tanki vlaknasti valjak. Jpak. Osirn navedenirn metodama minerali se rnogu ispitivati i drugim naCinima radi utvrdivanja njihovih magnetskih. izraden od mineralnog praha i odgovarajuceg ljepila.itd. U kristalnoj resetki silikatnih minerala. 7). zbog cega nlincraIi eve grupe imaju veliku gusto6u i tvrdocu. SiO_~ tctraedri se medusobno razlicito vezu ( preko drugih jona iii preko zajednickog jona kiseonika ). 2. mcdusnhno povezani samo preko drugih jona. sto rezultira novim spoznajama 0 njegovim geometrijskim. fizickim i hemijskim karakteristikama. itd . pri metamorfozama. a mali jon silicijuma u njegovom sredistu. ciklosilikati.16% ). Pri ovakvom trelmanu uzorka dolazi do endotennne i egzoternlne reakcije. zatim kvare (~13%.22 23 . Ovom metodom najcesce se ispituju mineraii glina.osilikato Kristalna resetka im je izrazito zbijena. malog broja drugib elemenata zbog cega ih naz1vamo silikat1ma.Rendgenska ispitivanja minerala najcesce se realizuju na sitnim frakcijama minerala iii agregata metodom praha. Njihov hemijski sastav je slozen. sorosilikati. Za odredivanje velicine i ohlika sitnih cestica u mineralin18 glina koristi se elektronski mikroskop koji omogucava povecanje i do ]5 000 puta. Silikati Petrogeni rninerali su uglavnom j-edinjenja silicijuma. Jezgre velikih jona kiseonika nalaze sc u vrhovima letraedra. inosilikati. granati. itd . Pri ovom ostaje sest jona kiseonika sa po . augit-hornblenda. a mali broj iz termalnih rastvora. uzrokovane fizickim i hemijskim promjenama. podvrgne se rendgenskim zrakama i na filmu se dobije odredena karakteristicna slika koja omogucuje odredbu minerala. Svaka kristalna materija ima sopstveni rendgenogram (dijagram praha ) koji zavisi od unutrasnjc strukture kristala. Kaleit ucestvuje sa 1. npLn1agnezija ili zeIjeza (sl. sastav cementa.1.. radioaktivnHl i drugib svojstava. NajveCi broj ovih minerala nastao je krlstalizacijom iz magme prl visokim ternperaturarna i uglavnom visokim pritiscima. alteracijan1a i trosenju. filosilikati tcktosilikati. U ovu grupu spadaju olivin. ortnklas ~ 18'%). 1 Stika 7. Mineralni prah se maze ispitati i termickim metodama od kojih je najcesca diferencijalno terrnicka analiza. SiO~ felraedar kod nc::.. z3tim. Minerali su razvrstani u skupine s obzirom na njihov hemijski sastav i strukturnu graau. kad se uzorak postupno zagrijava ( abieno do aka I aoooe ) .8. 2. Rezultati ove analize prikazuju se krivuljarna (diferencijalnoterrnicke kYJVf' ) lzoje S11 karakteristlcne 22 odrcciene minerale.8. Sistematika minerala Danas je poznato vise hiljada razlicitih minerala ( >3000 ) i njihovih varijateta. Nczosiiikati predstavljaju silikate kod kojih su SiO" tetraedri samosta1ni. Sorosilikati se karakterisu vczivanjem dva Si04 tetraedra preko zajednickog jona kiseonika. kiseonika. Ovom rnetodom odreduje se tenlperatura na kojoj dolazi do termicke reakcije ll1inerala. a snimljeni uzoIci mogu se pavecati jos pet puta. olivin ( . Osnovu strukturne grade silikata Cine SiO" tetraedri. koji S11 sistematizirani u skupine.

cetiri iii sest Si04 tetraedara medusobno povezu u prstenove preko jona kiseonika (s1. Veze SiD. tetraedara kod ciklosilikata Inosilikati predstavljaju silikate kod kojih Sll Si0 4 tetraedri povezani II jednom pravcu.jednom slobodnom valeneijom.8). a mogu biti i vlaknasti. Tektosilikati predstavljaju silikate kod kojih su Si04 tetraedri u prostoru medllsobno povezani preko svih jona kiseonika (sl. Filosilikati se karakterisll vezom Si0 4 tetraedra u jednoj ravni (sl. Ukoliko su tetraedri povezani II jednom niZll onda su to pirokseni.. 24 25 .. Minerali ovakve struktllrne grade imaju relativno malu gustinu i mali indeks lorna svjetlosti. Ovdje spadaju kvare. a na slobodne valencije vezn se joni metala. NaCin veziV(}f!ia silicijuflw i kiseonika kodji/osifika/a Slika 9. Slika 8. beril. U sorosilikate spada npr. Slik(1 10. SURa II. savrsene cjepljivosti.1 0). tada je povezanost takvih kristalnih mreza veoma slaba sto je slllcaj sa liskunima i mineralima gEna.epidot. stubicastog stapicastog obika. Veza SiO-. tetraedaru kod inosilikata Zbog ovakve strukturne grade inosilikati su prizmatskog. itd .l2l. itd. feldspati. I'eze SiO. a ako je ta veza II dva niza medllsobno povezana kiseonikom onda su to amfiboli (s1.9).ll) usljed cega minerali ove grupe pokazllju savrsenll ejepljivost i imaju plocast i listicav izgled. na koje se mogu vezivati joni metala (sI. Svaki prsten je u strukturi samostalan. tetraedara kod sorosilikala Ciklosilikati nastaju kada se tri. Ovdje spadaju turmalin. Ako izme(tu mreza u ravnini ude voda.

2.mineral se odlikuje radioaktivnoscu. zuckasta do ema. svrstavaju se u drago kamenje. jesu cesti minerali metaroorfnih stijena. cirkon. Pirokseni su silikati magnezija. Izrazito je otporan mineral i sastojak je pijeskova. Pri povrsinskom raspadanju prelaze u limonit.4 g/em 3 Najcesce je zelene boje.8. Otporan je na djelovanje atmosferilija pa se nakon raspadanja stijena cesto nalazi u pijesku. Boja im zavisi od sadrzaja gvozda i obicno je maslinastoze1ena.2. l:jede u talk. koriste se kao poludragi kamen.3. gdje se stvara u posljednjem stadijumu ocvrscivanja intruzija. Slika 12.4 g/cm3 i 4. Sorosilikati U OVil grupu spadaju epidot i ems1t. stubicastim iIi prizmaticnim formama. B3 Si6 O2. i staklastu sjajnost. Kristalisu rambicno u kratkostubicastim agregatima ali se najcesce javljaju u vidu zrnastih agregata ncpravilnog oblika. erveni. ali moze biti zu!. andaluzit. a M" Ca. Lih AI.3 g/cm 3 . grupisani prema struktumoj gradi. Narandzasti cisti varijateti eirkona. gustinu 3. itd . Granati. Olivini-(Mg.5. 26 27 . kalcija i aluminija sa nesto natrija.5-7. tvrdocu 6. Mg.9-3.8.a minerala forsteritaM!?2Si04 i fajalita-Fe2Si04. Prazirne vrste olivina nazivaju se hrizolitima.Fe). 2. Hemijski sastav mu je jednak epidotu bez zeljeza odnosno klinoeoisitu. disten.2-4. andaluzit i silimanit-Ah(OSi0 4) su polimorfne modifikacije.3 g/cm'. Fe i Mn. Smedaste je boje.2 g/em] Tipican je pneumatolitski mineral.5 a gustina varira ovisno od hemijskog sastava i krece se izmedu 3.8. Osnovni su sastojei bazicnih i ultrabazicnih stijena. Fe i Cr.1.O. u iglicastim.4. pjescara i drugih sedimenata.Ca) (Mg.smedi i erni.1. potom granite. Lijepe su zelene boje i velike tvrdoce. Tvrdina je 7-7. s opstom formulom M 2 " M3" (Si04 h kod kojih M'" mogu biti AI. tvrdoce 7 do 8 i gustine oko 4.3 g/cm 3 Najcesce je syjetlosive do plavosive boje.)O (OH) ] je mineral metamorfnih i nekih eruptivnih stijena. Fe. Na niskim temperaturama minerali olivinske grupe su nestabilni.prvenstveno za pegmatite.8. [ (Si 20. a gustine oko 3.5 a gustina 2.. Cirkon-ZrSi04 je sporedni mineral eruptivnih i metamorfnih stijena. Turmaiin-(NA. a ako su prozirni. granodiorite. silimanit i stauralit. zbog visokog lorna svjetla. Epidot bez zeljeza nazi va se klinoeoisitom.1. Tyrdoce je 6. 2. (OH)4 kristalise heksagonalno. lmaju vrlo slabu ejepljivost.7 g/em 3 • Ako je u kristalnoj resetki eirkon zamijenjen torijem.5 i 7.-3. Fe )z Si04 su izomorfna smje. tetraedara povezanih kiseonikovim jonirna u prstenastu strukturu znacajan je turmalin. Vezan je za kisele magmatske stijene . veoma slozene strukturne grade koja ima svojstva prelaznog tipa izmedu sorosilikata i nezosilikata. Izmedu ova dva krajnja Clana postoje postupni prelazi. a gustine 3.) (Si0 4 ) 0 (OH) J je mineral metamorfnih stijena. 2. a od onih sa sest SiO. Cjepljiyost nije izrazena. a moze biti zuta. [ ( Si. dok se prozracne vrste koriste kao poludrago kamenje. Epidot-Ca2 (AI. Koristi se kao termo i piezoelektricna sirovina. tvrdoce 6. U industriji se koriste kao abrazivni rnaterijal. NaCin vezivanja silicfjuma i kiseonika kod tektosilikata U nastavku su obradeni vainiji silikatni minerali.) (SiO. pa se svrstavaju u drago kamenje. Boja je yeoma varijabilna sto zavisi od hemijskog sastava. crvena i zelena. Sjajnost je staklasta.AI.1. magnezit. Inosilikati U ovu grupu svrstavaju se pirakseni s jednostrukim l1Izom Si0 4 tetraedara i amfiboli s dvostrukim nizom Si04 tetraedara. U stijenama se uglavnom nalaze u obliku nepravilnih zrna. ceste u metamorfnim stijenama.1. granati.. Tvrdoca im je izmedu 6. Coisit --Ca. Izrazito su otporni. Disten. Cikiosiiikati Minerali ove grupe s tri i cetiri medusobno prstenasto povezana tetraedra veoma su rijetki. Dosta je otporan.2. a nastao je u zavrsnoj fazi kristalizacije. opal sku masu. najcesce je erna. zeljeza. Nezosilikati Ovoj grupi pripadaju olivini. taronosiv i ern. Djejstvom hidrotermalnih rastvora pre laze u serpentin. Njihova boja ovisi 0 hemijskom sastavu tako da mogu biti bijeli. smaragdnozeleni.

rijetko kada se ovi minerali pojavljuju pojedinacno. Uglavnom su zelene boje.Si. I"e. Kao petrogeni rnineral. kristalise monoklinicno. Vazlli su minerali bazicnih Inagnlutskih stijena. lil1l0nit itd . tako da je bilo kakvo odvajanje golim okam nemoguce.5 g/cm 3 Tvrdoea hrizotila je ako 2. Ulazi U S:lstuv mnogih magmatskih stijena.Mg. Mada u grupi minerala glina razlikuje ll10 nekoliko vrsta. Lisknni (tinjei) su rasprostranjeni minerali koji se cijepaju u tanke listice.e se 11 kaolinit.. Boje je svjetlozelene do erne Sastoja1. ali cesce nastaje metamorfozom feidspata i minerala glina koji sadrze kalij. Konacno raspadanje ovih minerala uz odnosenje gvozda dovodi do stvaranja raznih minerala glina. Najvazniji liskuni su biotit i muskovit. kristalise monoklinicno. Preobrazajem prelaze u hlorite i amfibole.0 i 2. Kristalisu monoklinicno u plocastim iIi listicastim agregatima.i lTlinerale: liskune. Si. Talk. Oni uglavnom nastaju raspadanjem alumosilikata (feldspati.8 g/cm3 Boje je bijele do svjetIozelene. Hloriti su hidratisani aiumosiiikati magnezijuma i gvozaa.Nisu stabilni pa Inetarnorf{)z0111 prelaze u amfibole. Boje je tamnozelene do erne.8. amfibola i piroksena.gume. feldspatoidi ) u povrsinskini uvjetima. AmfiboIi su siIikati magnezija. kristalise monoklinicno. Tvrdina je 6..(Ca. montmorilonit i iiit. Cjepljivost mu je savrsena. hlorite. aktinolit j trell1oiit. Tvraoca mu je 2. 28 29 .2-3.Si.1. a gustina 3. 0 22 (OH).5. i to oni bogatiji zeljezom (samozit.a najcesce u zrnastim agregatirna. hlorit i talk. Sastojak je magmatskih i metamorfnih st~lena. lndustrijski znacaj imaju ona nalazista talka koja su nastala metamorfozom ultrabazicnih stijena. ListiCi muskovita su odlican izolator.0-3.Os (OH)4 nastaje metamorfozom oiivina i drugih Mg silikata bez aluminija iz ultrabazicnih i bazicnih stijena. Augit. zatim u kori raspadanja i u zemljistu na kame rastu biljke. Sastojak je metamorfnih stijena a najcesce se nalazi u listieavim nakupinama.8-3. Filosilikati Ova grupa sadr:?. opal i okside gvozda. scrpentin i mincrale glina.(Ca.6-3. metamorfnim i sedimentnim stijenama. Muskovit se u granitirna javlja kao primarni mineral. Tipican je sastojak vulkanskih stijena. Tvrdoea mu je izmedu 2.2 g/cm 3 Mctamorfozom lako prelazi u hlorit i epidot.5-3 a gustoca izmcau 2. listicastih i vlaknastih nakupina.5 a gustina 2. Vlaknasti hrizotilski azbest koristi se kao sirovina za proizvodnju vatrostalnih materijala i salonita ali danas u razvijenom svijetu sve manje zbog ekoloskih razloga (izaziva azbestozu ). a u tehnickom kantcnu su stetni. a gustina mu je 2. posebno znacenje imaju hornblenda. Al ) (Si.AI)zO. hipersten i diopsid. jc tllnogih magnwtskih i nekih rnetamorfnih stijena. boja. talk. Boje jt' erne.4 g!cm 3 • Nije stabilan lllineral pa nletamorfozorn prelazi u hlorit biotit i cpido!. na magnezijske silikate. enstatit. To su sekundarni minerali koji nastaju metamorfozom biotita. lmaju savrsenu cjepljivost ali su im ljuspice neelasticne. na osnovu cega se lako raspoznaju. Od minerala glina posebno su znacajni kaolinit. a ponckad sU zastupljeni i u kristalastim skriljcima" 1) izgradnji stijena vecinl dijelom sudjeluju augit. a u povrsinskim llslovima transfonnisu se u kalcit.2 g/cm 3 U povrsinskim uvjetima minerali hloritske grupe se raspadaju. keramici i kao vatrostalni materijal.Fc)JAISbOIO (OHlo kristalise monoklinicno. Minerali glina su jedana od najzastupljenijih komponenti sedimentnih stijena litosfere. zute i sive boje. dijalag.O lO (OH). u svim nijansama. turingit) znatno brze.5-2. AI). Nastaje djejstvom toplih voda bogatih CO. Muskovit-KA\z (AlSbOto )(OHh kristalise monoklinicno.4 g/cm3 Oba su minerala zeiene.5 a gustina 2. Kacl su liske sitne (manje od lmm) s vecom koliCinorn konstitucijske vode i manjinl sadrzajem kalija nazivamo ga sericit. Fe. U arhitektonsko-graaevinskom kamenu liskuni nisu pozeljni u vecoj koliCini.2 g/cm 3 U kori raspadanja muskovit je veoma stabilan. Slozenog su hemijskog sastava 1 slicnih lTIorfoloskih j fizickih karaktcristika. 2. Obicno su u grupi.5 3 g/cn1 . Augit sa malinl sadrzajem gvozda. Hornblcnda.8-3. Pri povrsinskom raspadanju transformi!.5 a gustoca oko 2. Nalaze se u magmatskim. [rna veliku primjenu u industriji papira. iIi udruzeni sa drugim alumosilikatima iIi kvarcom i veoma su sitnozrni.5 a gustoea oko 2. Na . Najcesee su prisutni u metamorfnim stijenama. gustine 3. . Tvrdine 6. Mg. tako da se nalazi i u metamorfnim stijenama. Serpentin-Mg. Nalazi se u obliku mikrokristalastih. Nah. Pri procesilna povrsinskog raspadanja transformisc se u ka1cit. Listicave nakupine nazivaju se antigoritom • a vlaknaste hrizotilom. Tvrdoca im iznosi 1.Tavlja se u plocastim i listastim agregatima razlicite velicine. Biotit-K(Mg. Tvrdoea antigorita je 3.3 (Mg. Javlja se u kratkostubicastim i p!ocastim fonnama. kvarc. Tvrdoca talka je I. broncit. obicno u stubicastim kristaliulu.s nesto alurninija i natriju.:. (SiAl). te se javlja kao redovan sastojak glinovitih i pjeskovitih sedimenata. Nerastvorljiv je i moze biti claleko transportovan u vidu sitnih ljuspi. Pretcino jc bezbojan iIi bijele i zuckaste boje . bronzano zelene boje i savrsene cjepljivosti zove se dijaiag. zeljeza i kalcija. a sjajnosti staklaste.

U prirodi ga nalazimo U ""v·ise modifikacija koje su stabilne u razliCitin1 temperaturnim intervalima. x H 2 0 je mineral bijelosive boje koji svoja svojstva mijenja ovisno 0 koliCini vode. ali 11 ekstremnim slucajevima i do 20%. Koristi se kao isplaka pri dubokom busenju. a takoder i talozenjern iz toplih i hladnih Yoda.OIO] (OH).Ie bijele. Kristalise monoklinicno (s1. izlucuju opalne skelete ). Nastaje iz magmc. Tvdoce . Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2. Yeoma je otporan na uticaj atmosferilija. tamni cadaVCClTI. Tvrdoca opal a. Amorfni kvarc iii ol'al. npr. 2.Ie montmorilonitu ali znatno slabije apsorbuje vodu i ne pove6ava znatnije zapreminu. a ima ga i u sedimentnim i metamorfnilTI stijenaIna. I1it-KAh (ShAIO IO) (OHh je sliean muskovitu..1.AhSi2 0s (on .8. Nastaje pri preobrazaju magmatskih i metamorfnih stijena i to raspadanjem alumosilikata (feldspata iii liskuna-biotita). Boje . a vrste sa vodom ponasaju se kao plasticne mase. Feldspati izgradl1ju oka 60% magmatskib. Ako se javlja 11 trakastim formama sa razlicito obojenim trakama naziva se ahat ( ukrasni kamell ). Hemijski Cist kvarc je proziran ("gorski krista]" ) a razliCitl1 hoju mu daju prirnjese (ljubicasti yarijateti nazivaju se ametistom. a primjesama moze biti razliCito obojen. feldspatoidi i zeoliti.Si0 2 je jedan od vaznijh minerala koji izgraduju stijene litosfere. industriji kermuike. Ovaj mineral je sastojak i nekih laporaca.14) a vazan . te kao produkt raspadanja prilnarnih silikata. krt je . Kristali kvarca Cest je mineral kise1ih magmatskih stijena. emi morionom. ). ovisno 0 kolicini vode. Kristalise heksagonalno (S1. U izgradnji tunela montmorilonit je veoma stelan mineral zbog povecanja zapremine apsorpcijom vode 5tO moze izazvati smanjenje tune]skog profila i rusenje vecih razmjera. od 3-9%. Feldspati su alumosilikati kalija. Stika 13.Ie 2-2. je 2 . Tektosilikati Minerali ove grupe su kvarc. Ortokias-K ( AIShOR ) nastaje kristalizacijom iz magme.Si0 2 xl·hO nastaje hemijskim trosenjem (raspadanjem) silikata.65 g/cm3 Najcesce se javlja u formi zrna iii sesterostrane prizme i piramide. feldspati.5. 30 31 .2 g/cm3 Nastaje raspadanjem bazicnih eruptivnih stijena i tufova u alkalnim sredinama. a natrij sko-kalcij ski alumosilikati plagioklasima.13).6-3 g/cm3 Sliean . Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2.6. Kvarc ( kremen ). ali se od lljega razlikuje manjom kolicinom kalija. liskuna i drugih alumosilikata. glinci ).6 g/cm3.:r Kaolinit. talozenjem u blizini toplib izvora te biohemijski (mikroorganizmi. Posebno je zastupljen u dubokomorskim sedimentima (Iaporci. Nastaje trosenjem feldspata. Kalijski i natrijski almllosilikati nazivaju se alkalnim feldspatima (najvazniji ortoklas). itd . zalim u industriji stak1a.Ie sastojak granita i sijenita. iuti citrinOll1. Yodu lako apsorbira. tvrdoce 7 a gustine 2.6. Cest je sastojak humusnih (kiselih ) sredina. Montmorilonit-Aiz [(Si. rnetalurgiji. Upija vlagu pri cemu moZe povecati zaprelninu do 250/0. pri cemu visestruko povecava zapreminu.0-2. Cisti varijateti koriste se u proizvodnji porculana i vatrostalnih materijala.) se javlja u bijelim 5itno kristalastim agregatima. malter). 30% metamorfnih i 10% sedimentnih stijena.5 a gustoce 2. natrija i kalcija. Kaicedon je kriptokristalasti Si02 . U morskim bazenima stvaraju se mnoge bentonitske gline koje predstavljaju Ciste montmorilonite. Kvarcni pijcsak se koristi za proizvodnju gradevinskog n1aterijala (siporeks.AI). Kolicina vode U opalu varira. itd.dijatomeje. a takode i za suspenzije pri injektiranju vodopropusnih stijena radi postizanja njihove vodonepropusnosti.

Boja mu je najcesce mlijecnobijela.allgit ). rodohrozit MnC0 3 . Raspada sa se u minerale glina. U dodiru s vlagorri zeoliti vodu primaju natrag. Potpuno Cist je bezbojan i proziran.5 g/cm Nastaju hidrotermalno do hidatogeno. moze se koristiti u proizvodnji porculana. Kristali ortoklasa Nije stabilan jer pod djejstvom hidrotermalnih rastvora transfornlise se u sericit. a djelovanjem atmosferiiija i hidrotermalnih procesa u kaolinit.Na (AIShOg) i anortita-Ca (AlzSi 2 08).5 .bazicni pJagioklasi ). zatim za proCiscavanje otpadnih i kanalizacijskih voda. Uglavnom nastaju talozenjem iz tolih i hladnih voda. i smitsonit ZnC03.2. Tvrdoce su 3-5. Zeoliti se alumosilikati natrija. Tvrdoca im je 6-6. Vainiji minerali ave grupe SLl leucit i nefelin. u manjim koliCinama ima ih u matamorfnim stijenama. Nepozeljni su u agregatu za pripremu betona. Pri povrsinskom raspadanju bazicni plagioklasi se kalcitisu a kiseli prelaze u minerale glina ( kaolinit ). Niskotemperaturni K-feidspatje mikroklin.nakupinama. ciscenje din1nih gasova. Nefelin-Na ( AISiO. kalcija i rjede barija.6 g/cm3 . Karbonati Karbonat! su soli karbonatne ( ugljene kiseline ). a gustoca 2. Veoma su rasireni u magmatskim stijenama. a od primjesa moze biti zut.5 a gustoea 2. Slika 14. Tvrdoca mu je 6. Plagioidasi si izomorfna grupa dvaju Clanova :albita .5 g/em3 Boje je pepeljastosive i bijele. Lcucit-K( AISh06 ) je mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe. te metamorfozom feldspata i feldspatoida. Zeoliti se koriste za prociscavanje radioaktivnih otpadaka. iii smed. Kristal kalei!a Tvrdoca mu je 3. pri cemu se ne narusava struktura. Kaicit-CaC0 3 je Ininerai k_oji se u st~jenarna najcesce nalazi u zrnastiIll fonnama. Uglavnom je bijele iIi crvenkaste boje. Obieno su bezbojni ali primjesama mogu biti obojeni. 2. ) je takode mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe U kojima se nalazi u nepravilnim zrnima iIi u Slika 15. Tvrdoca mu je 6. U vodi se tesko topi. Kristalise te!'seralno. a gustoca 2. Kristalise rornbicno tako da njegovi kristali imaju oblik romboedra (sl. stroncija i kalija.7 giern3.8.6 . Boje je bijele iii je razlicito obojen.8 g/cm 3 KristaIisu triklinicno. i za odstranjivanje ulja sa vodene povrsine. Tvrdoca mu je 5. siv. a rneau ujima najvazniji su kalcit i dolomit. Boja im varira od bijele do zelenkaste.lS).6-2.5 g/cm 3 Ako je bez prirnjcsa. ali ako je voda bogata ugljen 32 33 . Karbonati izgraduju veei dio sedirnentnih stijena. U kristalnoj resetki zeolita nalazi se slabo vezana voda koja se zagrijavanjem gubi. te magnezij i zeljezo (npr. gustoce 3 2-2. a gustoca 2. Fcldspatoidi su grupa minerala koji u magmatskim stijenama zamjenjuju feldspate od kojih se razlikuju nlanjirn sadrzajem silicija. sideri! F eC0 3 . a gustoca 2. a manjim dijelom raspadanjem minerala nastalih iz magme koji u sebi sadrze kaleij (npr. dok su u sedimentima rijetki ( arkoze ). Nalaze se u pukotinama i supljinama magmatskih stijena. a nekad je i bezbojan. S njima se rijetko javljajll i drugi karbonati kao sto su magnezit MgC03 .

zut i ern.5. Koristi se za dobivanje sulfatne kiseline. Gustoca mu iznosi izmedu 3. a zapreminski 90% ). Tvrdoea mu je 3 . Crveni korundi nazivaju se rubini.8.9 glem 3 Boje je bijele do sive.3 g/cm 3 Najcesce nastaje talozenjem u izolovanim dijelovima mora. Ohladen. Kaleit nastaje i biohemijskiposredstvom organizama i mikroorganizama koji izlucuju skelete od -- CaC03 ( skoljke. Oksidi su spojevi kiseonika sa drugim hemijskim elementima a hidroksidi su spojevi elemenata sa hidroksilnom skupinom OH . Pri gradnji tunela takva pojava izaziva savijanje opIate i smal1jivanje tunelskog profila a cesto i rusenja. tada prelazi u kaleij-hidrogenkarbonat koji je lakse topiv prema formuli: CaC0 3+ H20+ C02 __ Ca (HC03h Kaleijum-hidrogenkarbonat nije stabilan spoj. Na tempertauri od 110°C gubi 75% vode. itd ) . sto mu ogranicava primjenu u gradevinarstvu. itd . Moze biti bezbojan. crvenkast i plavkastosiv. Sitnozmi agregati bijele boje zovu se alabaster i koriste se u vajarstvu.. Ako je zahvacen proeesima trosenja. dolomit ne.5 a gustoce oko 5 g/em] Boje je zlatnozute. karbonatnih pjeseara i laporaea sto mu daje posebnu vainost u gradevinskoj praksi i to s dva stanovista : kao materijala kojim se gradi i materijala na kojem se gradi. dobiva se tzv. Obicno se nalazi u plocastim kristalima te nepravilnin1 nakupinarna i zmastim masama.x2H 2 0 kristalise monoklinicno. Cisti varijeteti lijepih boja su drago kamenje. plavi safiri.. Kaleit je veoma vazan petrogeni mineraL Bitan je sastojak krecnjaka.9 i 3 4. pa se koristi za izradu posebnog maltera.5 i 4. Medu ovim mineralima najznacajniji je pirit. Sulfati Sulfati su soli sulfatne kiselnie-H2S04. zbog cega je stetan. Obzirom na slicnost s kalcitom lako se razlikuje po reakeiji na sohm kiselinu.5. lako prima vodu i brzo ocvrsne. a ponekad i u pravilnim formama. Nastaju hidatogeno i hidrotermalno. koralji.3. Korund se koristi 34 35 . Tako nastaju sige ( stalaktiti i stalagmiti ) u pecinarna i bigar iii sedra oko slapova krskih rijeka. a gustoca aka 2. Tvdoca mu je 2. Zrna dolomita se medusobno dodiruju duz ravnih povrsina i ne zadiru jedno u drugo kao kod krecnjaka. Bezbojan je . Javlja se zmast. Naime. Nastaje na vise naCina: hidrotermalno. To je krt mineral tvrdoce 6-6. Mineral dolomit je glavni sastojak stijena doiomita i dolomitskih mermera. Najvlse se razvija metasomatski pri dijagenetskim procesima djejstvom Mg rastvora na krecnjake. Mineral dolO1nit postaje na razne naCine. "estrih gips" koji s vodom prelazi u veoma tvrdu masu ( "hidraulicni gips "). pri cemu se njegov volumen poveea za oko 60% liZ razvijanje pritiska oko 1100 bara. Kaleit je takode veoma vazna komponenta kod proizvodnje cementa. vlaknast i plocast.4.4. hidatogeno (u izolovanim dijelovilna mora pri redukcionim uslovima ) itd . 2. sedimentnih i metamorfnih stijena. Tvdo6a mu je izmedu 3 i 3. a gustoca 4. talozi se gips a zatim anhidrit. Ako iz njegovog sastava izade karbonatna (ugljena) kiselina. prelazi u limonit i sulfatnu kiselinu koja otapa karbonate (djelovanjem H 2 S04 na krecnjak nastaje gips ). a gustoca 2. bijel iIi razliCito obojen primjesama. Kristalizira prakticki u svim uvjetima tako da je on sastojak magmatskih. Gips-CaSO. kristalise rombicno. a gustoca oko 3 glem'. a nalazi se u magmatskim i metamorfnim stijenama. Barit-BaS04 kristalise rombicno. 2. itd . Apsorbira zracenje.CaC03 MgC0 3 se kao i kaleit u stijenama najcesce nalazi u zrnastim formama. U prvoj fazi poslije karbonata. Kiseonik je najzastupljeniji element u litosferi ( njegov maseni udio u litosferije 50%. a od primjesa moze biti bijel. u hemijskoj industriji. Maze nastati i biohemijski.enom HCl kalcit se lako topi. Zbog velike gustoee ( tezae! ) barit se koristi za izradu teskih opeka. ponovo nastaje tesko topivi kaleij karbonat.8. framinifere. mermera i njihovih breea. Korund-Ah03 je mineral vel ike tvrd06e (9). U prirodi su zastupljeni znatnim brojem. Obicno se javlja u zmastim i vlaknastim agregatima.3 . 2. a od primjesa moze biti siv. Sulfidi U prirodi se nalazi veliki broj sulfida. a kao petrogeni najvafuiji su gips i anhidrit. uz jak sum i pjenusanje u dodiru sa razblaz. Tvrdoca muje izmedu 3. Dolomit. od kojih sarno neki sudjeluju u izgradnji stijena.. alge. plavka~t. Javlja se u pravilnim kristalima te u formi zrnastih masa i sitnozmastih nakupina. Dolomit se koristi za izradu vatrostalnog materijala. Pirit-FeS2 kristalise teseralno.8. zbog cega se laka lomi i mrvi. Koristi se i kao dodatak u pripremi nekih vrsta cementa. Oksidi i hidroksidi.. zeleni smaragdi. Rjede je hidatogeni mineral a moze nastati i hidrotermalno.1 g/cm • Idiohromatski je bezbojan ali od primjesa moze biti razlicito obojen.dioksidom ( atmosferska voda ). Koristi se u industriji cementa. Anhidrit-CaSO. uz sudjelovanje anaerobnih bakterija. Praskasti anhidrit lako prima vodu i prelazi u gips.4. feldspate i druge minerale u stijeni. Zagrijavanjem iznad 500°C.5 g/cm 3 Bezbojan je iii bijel.

Koristi se u elektroindustriji i metalurgiji.2 g/em 3 Bezbojan je iii primjesama razlicito obojen ( zutozelen. a naiazi se u zemljastim. eksploziva i insekticida.8.2 g/cm3 Boja mu je ema a ejepljivost savrsena ( odraz strukture l. Ako su bruseni u obliku bipiramide.6. HaHd. Halit je bezbojan mineral kome primjese mogu dati zutu. Kristalise teseralno. Tvrdoce je 1-2. kod dobijanja hlorovodonicne kiseline. Naziv se koristi kao opsti pojam za koloidnu tvorevinu hidratiziranih zeljeznih oksida . svakako. zelen ).OH) (PO. dijaspor ) i zeljeznih oksida i hidroksida. a gustoce 2. Drugi vaZniji mineral ove grupe je f1uorit-CaF 2 koji kristalise teseralno. ana analizira strukturne. Bezbojan je ali od primjesa moze biti razliCito obojen ( play. gustoce oko 2. dijamant i sumpor. zovu se brilijanti. zatim optiei. je zapravo. Kristalise rombicno. Limonit. Nalazi se u eruptivnim stijenama kao sporedni iIi akcesomi mineral. ruzicast. Tvrdoca mu je 5.kao abraziv. Boja mu varira od zute do smede. Koristi se u metalurgiji. a s obzirom na veliku otpomost prema trosenju ima ga i u sedimentnim stijenama.grafitski skriljci i mermeri ). plavicast.0 g/cm3 Ukoliko je Cist ima zulu boju. U grupi fosfata vaZnije mjesto zauzima apatit-Cas (CI. a gustoce 2. Nastaje iz solfatara i mineralnih termalnih voda. ako je fino disperziran u stijeni onda moze biti koristan kao npr. Medu njima. Zbog velike tvrdoce koristi se u izradi krnna za istrazivacko busenje u tvrdim stijenama. nastalog u anaerobnim uvjetima nalaze se na Sieiliji i u SAD (Texas ). a u pravilu.5 . su u prirodi zastupljeni vecim brojem minerala. Medutim.. Nalazi se u listicavim nakupinama i gustim masama. PETROLOGIJA Petrografija je nauka ciji je zadatak proucavanje stijena. a koristi se i kao sirovina u hemijskoj industriji. . itd . Limonit je u veCim koliCinama ponekad stetan sastojak stijene. a u gradevinarstvu za izradu kruna koje sluze kod istraZnog busenja u tvrdim stijenama. dio petro\ogije . 2. Tvrdoca mu je 4 a gustoca 3. 36 37 . Tvrdi varijeteti su tvrdoee oko 5 .0.1-2. Kristalise heksagonalno.. a gustoca 3. Poznata lezista elementarnog sumpora.1-3. slabe je ejepljivosti i ima mastan sjaj. Najvece mase grafita nastale su metamorfozom uglja u dubljim dijelovima litosfere.F. Petrografija .6 g/cm 3 • Nastaje pirogeno.2 g/cm3 Topiv je u vodi i slanog okusa.nauke koja pored navedenih sadrzaja. smed. itd ) 2. proucava i uslove postanka stijena u nizu geoloskih procesa koji se desavaju u Zemljinoj kori i na njoj. Bezbojan je ali od primjesa moze biti razlicito obojen (zut. ali se cesce nalazi u zrnastim formama kao stijena odnosno kamena so ( tako je zastupljen u !ezistima Tuzle ). a kao abraziv za alate kojima se obraduju kamen i tvrdi metali ( u ovim slucajevima se koriste uglavnom vjestacki proizvedeni dijamanti ). Mineraii ostalih grupa Ostali vaZiliji petrogeni minerali svrstani su u grupe halida i fosfata. bemit. 2. Vazanje u ishrani. ijubicast. koji se upotrebljava kao prirodni pigment. Tvrdoca mu je 10. Zbog velike otpomosti na trosenje moze se naci i u rijecnim nanosima (sekundarna le±ista ). u anaerobnim vodenim sredinama posredstvom mikroorganizama.1-2.8. ako se ona zeli primjeniti u arhitektonsko-gradevinske svrhe. sjaja metalnog do mutnog. pa cak i em ). u grckim mermerima koji sadrze 0. bubrezastim i grozdastim formama. kao topitelj. Iz grupe elemenata koji se u prirodi nalazi samorodno bit ce spomenuti grafit. ali ako sadrzi primjese bitumena i glina moze biti smed i siv. Zemlja crvenica ( terra rossa ) je netopivi ostatak krecnjaka a sastavljena je uglavnom ad aluminijskih hidroksida ( hidrargilit. a gustoca 3. Koristi se za proizvodnju sulfatne kiseline. ali u malim koliCinama. Dijamant-C je takode stabilna polimorfna modifikacija ugljenika. Nalazi se u nekim metamorfnim stijenama .4 g/cm . najvecu vamost ima halit (kuhinjska so )-NaCI. a oni u obliku polukugle rozetc. u kojima je prirodni pigment (npr.. te u proizvodnji grafitskih olovaka. a gustoce od 3 3.5-2. zut. hidrotermalno.5 g/cm3 • Sjajnost mu je dijamantska. u cementnoj industriji. mineraloske i hemijske karakteristike stijena. Nalazista dijamanata vezana su za ultrabazicne eruptivne stijene -kimberlite. plavozelen. Tvrdoce je 2. nalazimo je i na dnu vrtaca. U podrucju krsa ispunjava pukotine i supljine. Zemljaste zute limonite nazivamo limonitnim okerom.12% fino disperziranog limonita koji im daje lijepu boju. Grafit-C je stabilna polimorfna modifikacija ugljenika s tipicnom slojevitom re!letkom.3-3. Nastaje uglavnom talozenjem iz morske vode.7. Element. Kristalizira u formi kocke (teseralno). naCin njihovog pojavljivanja i bavi se njihovom klasifikaeijom.). Odlikuje se crveukastosmedom bojom. Obradeni dijamanti su skupocjen nakit. itd .Fe2 0JxH20 je cest hidroksid zeljeza. smedu i modru boju. itd . Sumpor-S je element tvrdoce 1.

a zavisi od nacina postanka stijene.1. Ovisno 0 mjestu njihova postanka. Herak. Magmatske stijene Magmatske stijene nazivaju se prinlamim stijenama. nastale brzom kristalizacijom i ocvrscavanjem lave na povrsini (iii pri povrsinskim dijelovima) litosfere. -mikrokristalne ( aka se minerali mogu razlikovati sama mikroskopom. struktura magmatsk. a zavisi od uticaja vanjskih faktora.tnka Sve stijene litosfere.Ie definisana slepenom kristaliniteta. nastale u vodi iii na kopnu kao rezultat taiozenja materijala razlicitog porijekla i metamorfne stijene. svrstavaju se u t[i glavne skupine: magmatskc iii cruptivne stijene. Vew izmedu ove dvije grupe magmatskih stijena predstavljaju ?liene iii hipabisalne stijene koje se javljaju kao ogranci dubinskih stijena od kojih se razlikuju po strukturi a ponekad i po mineralnom sastavu.3. Ovisno 0 boji. . Podjela stijena prema naCinn post. Struktura stijene . Tipicna je za granite. minerali magmatskih stijena dijele se na: salske iii bezbojne. Inaee to su tijela male debljine a velike dutine prostiranja. meclusobno se dodiruju i priblizno su ujednacene veliCine. oblik i meclusobni odnosi minerala. nastale rnetamorfozom magmatskih.z Sestanov. Prema rezultatima istrazivanja americkih geohemicara Clarkea i Washingtona.piroseni. veliCina. u specijalno pripremljenim izbruscima ). Slika 16. mozemo ih podijeliti na: -dubinske (intruzivne iii plutouske). s veCim sudjelovanjem Fe i Mg ( olivini. feldspati ). Ova struktura je karakteristiena za efuzivne stijene. s veCim ucescem Si i Al ( kvarc. 1986) Za zrnastu strukturu karakteristicno je da se minerali javljaju u formi zma nepravilnih oblika. ofitska i hijalinska struktura ( slika 16 ). oblikorn i medusobnim odnosom minerala. biotit ). Struktura i tekstura magmatskih stijena Pod strukturom magmatskih stijena podrazumijeva se stepen kristalizacije. i polimineraine kada su izgraclene od vise mineralnih vrsta.2. stijene se mogu podijeliti na: -fenokristalne ( aka se minerali magu razlikovati okom iii povecanjem do 10 puta). u magmatskim stijenama minerali se dijele na : primarne ( nastali kristalizacijom iz magme ) i sekundarne ( nastali alteracijom iii izmjenom primarnih minerala pod djelovanjem hidrotermalnih procesa i hemijskog trosenja). 3. -povrsinske (izlivne iii efuzivne). sedimentne iii talozne stijenc. tipov. Tekstura oznacava naCin na koji su minerali zauzeli prostor u stijenskoj masi. nastale kristalizacijom magme ili ocvrscavanjem lave. Obzirom na nacin postanka. zhog cega se jos zove i granitskom struk'turom. litosfera je do 16 km duhine izgradena 95% ad magmatskih stijena i ortometamorfita. Polimineralne stijene su znatno ceSce. Stijene mogu biti monomineralne kada su izgraclene sarno ad jedne mineralne vrste. Ovisno 0 kolicinskom udjelu i vaznosti minerala koji izgracluju st\jene minerale dijelimo 11a: -bitne (prevladavaju i 0 njima ovise svojstva stijene kao cjeline) -sporedne ( pojavljuju se u manjim koliCinama ) -akcesorne ( pojavljuju se rijetko i u zanemarivim koliCinama ) Sa graclevinskog aspekla veoma bitne karakteristike stijena su njihova struktura i. Pojed. Porfirska struktura se odlkuje relativno krupnim i pravilno kristaliziranim mineralima koji su nepravilno razmjesteni u staklastoj iIi sitnokristalastoj masi. ovisno 0 naCinu postanka. sedimentnih i vee postoje6ih metamorfnih stijena. tekstura. i femske iii obojene.n. Ofitska struktura tini prelaz izmeclu zmaste i porfirske. bilo prilikom nastanka stijene iii uakon toga.c. te veliCinom.kriptokristaine (ako se minerali ne mogu razlikovati ni mikroskopom povecanja do 1000 puta).h stijena ( prema: Tajder. Karakterise se neorjentisanim stapicastim plagioklasima izmeclu kojih se 38 39 .1. porfirska. 3. 1972 preuzeto. . Prema krupnoci minerala koji ih izgracluju. amfiboli.2. Struktura ie ovisna ad uvjeta nastanka tih stijena pa se generalno moze razlikovati: zrnasta. Ova struktura je svojstvena svim intruzivnim stijenama. nastale postupnom kristalizacijom magme u dubljim dijelovima litosfere.

U ovisnosti od prostomog polozaja pukotina i prslina razlil. a) pn naglom o('vrsCivanju lave. U ovisnosti 0(1 polozaja lih pukotina i prslina ma$matske stijene ge odvajflju i odlamaju. ._ OfiTSAA HIPABlSAlNI (SKLAD) Homogena iii masivna tllkstufll odlikuje 5e r<lVnomJWlO rasporedenim mineralnim ~rnim<l. Ukoliko se nakrmdnim procesirna supU!ne !spune ral1. Magmatske stijene se u prirodl obieno javljaju kIlO !zdijelj\!!1erasCianjene mase razlicitog oblika.\lnom.. su orjentisana Pllralelno srnjeru taka lave. u njoj se POjlWljUjU na.nalazi piroksen augit koji je ('esto hloritisan. Stijene Sa fluid. Na sliei 17.JRA POVRSIN$K' (FLOC'" 1 PORf. i nllprllViino. Vezikularna tekstura k€!n\kterise se s mnogo supljin€! n€!shlUh oslobadanjem plinov<l i pam lokam n€!gloghl<ldenj& adnosna kristalizacije law. Paralelopipedno iii pru:mlltskQ lucenje karakterise se prisustvom nekoliko sistema pukotina koje su medusobno upravn\!. plOCllsto.wivn!'l) (eksture.:rna. Tada sU u magmatskim stijenarna prislltna prizmaticna tijela razlicltih dirnenzij a.prezanja. odnostlo dok se hladi. Ta pojava odvajllnja magmatskih stijene dliZ diskontinulteta naziva Se IUgenje. U grattevinarstvu gU povgljnije stUene homogene (m.aSKA '<1J"UNS". a fizicko-mehanicka svojstva priblizno su im jednaka u svim smjerovima.1:8. Tipski je razvijena u dijabazima te se jos naziva i dijabaznom strukturom. itd ) onda se takVa tekSlUfa Zave mando!astll. Vaznije lekslure mqgmatsklh stijena a-masivna. c-vezikularna (mjehurasta) nlvoe. Ova leksl]Jfa karakteristicna je . Sjencenjem su oznacene zone metamorfisanih stijena Tekstura magmatskih stijena predstavlja prastorni raspored mineralnih zma u stijeni. Prema tome ova tekslunl Svgjstvena je "fu>oivnim stijenama. 3. Rijetki stapicasti minerali ( obieno feldspati ) su u Stijene koje imaju zmastu strukturu uglavnom su jednolicne boje. Kod fluidalnc tcksture mineralna . ' .SIV) Stika 17. veziknlllrnom i mandoltlstom tllksturom imaju ogranicenu primjenu zbog nepavoJjnih karakteristik!l. b-f/uida/na. Karakteristicn&Je >oa bw>:icne efuzivne stijene.2. bez vidljive orjentaeije. Ako je rastojanje 40 41 .IlMim mineraJimu (kvare.2 Lucenje magmats/dh . prikazane su bazicne magmatske stijene u razlicitim nivoima litosfere i s tim u vezi strukture karakteristicne za pojedine Stika 18. Strukture bazlcnlh magmatsklh stijena u avlsnastl ad ab/llka pojavljivanja tih stijena u razH6itim nivoima iitosfere. STRUKTI. kaici!. Hijalinska iii stakIasta struktura nastaje staklastoj masi orjentisani u smjeru taka lave. Plocasto i bankovito lucenje nastaju ukaliko je u stijeni zastllpljen sarno jedan sistem paralelnih pukotina. Kad magma ocvrscava. Osim toga lako su obraduju i dobra poliraju pa se mogu koristiti u arhitektonsko-gradevinske svrhe. kuglasto. stubasto. f1uidalna i vezikularna ( sJ.O.] 8 ).tijen!! i OIJABAZNA ) OUSWSKl (M. Ona ovisi od uvjeta kristalizacije a moze biti : homogena iii masivna. To u"rokuje formir@je diskontinuiteta kao sto su pukotine i prsline. bankovito. ali se pojedini varijateti povoljnih fi>oicko-rneh@i¢kih svojstavil magu koristiti u dekorati vne svrhe. intru>:lvne stijene.:uju se slijedeci oblici lucenja: paraielopipedno iii pru:matsko.

neutralnc. a tolika kolicina te komponente rezultat je vece kolicine minerala kvarca i minerala sa vecim u<~escem Si.odnosno sadrzaj Si02 mineralni i hemij ski saslav Prema mjestu postanka. petostranom iIi sestostranolll izdijeljenoscu u vidu stubova. komponente. Izdvojeni komadi imaju oblike koncentricno gradenih kugli. pri cemu stubovi stoje upravno na povrsinu sliva. bazicne i ultrabazicne. a ukoliko je one ve6e ad 60 em nastaju banci. ako su sistemi pukotina i prslina jako gusti. U1trabazicne stijene sadrze manje od 45% Si02 komponente.3. komponente. Kiselc magmatske stijene sadrze vise od 65% SiO. Lucenje stijena ad velikog je znacaja za eksploataeiju kamena i njegovu obradu u gradevinske svrhe ( izradu koeki. Detaljnija i kompletnija sistematika magmatskih stijena bazira se JOS 1 na bitnim sastojcima stijena te njihovim strukturnim i tekstumim karakteristikama. Opsti pregled magmatskih stijena alkal~jske i kalcijsko-alkalijske serije prikazan je u narednoj tabeli. zatim na zicne (bipabisalne ) i na povrsinske (efuzivne iii izljevne). imaju obicno veliku cvrstaeu i zbog toga se dosta tesko eksploatisu i obraduju. spomenika. Narocito kuglastim i nepravilnim lucenjem. . ovisno 0 kriteriju koji se pri tome definira. koja je skoncentrisana u olivinu i drugim silikatnim mineralima s manjim sadrzajem Si02 . Stika 19.2. Ipak. Nepravilno lucenje javlja se kada se sistemi pukotina ukrstaju iIi stoje pod kosim uglom sto uvjetuje izdvajanje nepravilnih blokova razliCitih dimenzija. ivicnjaka. obzirom na mineralni sastav i struktumo-tekstume karakteristike.izmedu pukotina manje od 10 em onda se formiraju ploce. sto je iskljucivo rezultat sadrzaja Si0 2 u plagioklasima i drugim silikatnim mineralima. veoma je tesko dobiti 42 43 . Prisustvo pukotina lucenja znatno olaksava eksploataeiju. Neutralne stijene sadrze 55% do 65%SiO. Bazicne stijene sadrze od 45% do 55% SiO.bazalti). Stubasto lucenje karakeristicno je za izlivne stijene a narocito je cesto kod slivova bazicnih stijena (npr.).sve magmatske stijene dijelimo na dubinske (intruzivne iii plutonske). Na osnovu sadrzaja Si02 komponente . Sistematika magmatskib stijena Magmatske stijene litosfere mogu se sistematizovati na vise naClna. sto je pretezno rezultat vece koliCine Si0 2 u feldspatima i mjestimicne pojave kvarca. 1989) Kugiasto lucenje svojstveno je izlivnim stijenama i jav\ja se u plicim perifemim dijelovima intruzija. a takode i obradivost magmatskih stijena. itd. Ultrabazicne stijene su izdvojene jer one ne sadrze feldspate. magmatske stijene se dijele na kisele. blokove odredenih dimenzija. su nepovoljne stijene sa 3. Stubasto lucenje (sLJ9) karakterise se cetverostranom. Magmatske stijene. Stubasto Jucenje u bazaltima (Birkeland & Larson. Poznatije sistematizacije ukljucuju : mjesto postanka ( nivo kristalizacije ) kiselost.

a homo gene teksture. Andeziti su efuzivni ekvivalenti diorita.-. Struktura im je porfirska. Sijeniti rijetke neutralne dubinske magmatske stijene koje se javljaju u rnanjim masivima i zilama. Od granita se razlikuju po tome sto ne sadrie kvare.. Bitni minerali u njima su feldspati. ponekad albit) . djelimicno imaju dobro razvijene ravni). Zmaste su strukture. Struktura im je zmasta. Nalaze se u obliku vecih i manjih izljeva i vulkanskih kupa. Graniti dobijaju naziv prema nekom vodecem bojenom iii karakteristicnom mineralu: biotitski granit. 44 45 . nepravilno. RazliCitih su nijansi svjetlozelene boje. muskovitski g. U obradi su podatniji od granita..Tabela 2. homblenda. Dijabazi su hipabisalni ekvivalenti gabra. Boje su bijele do ruzicaste i Cfvene. teksture fluidalne a boje su sivozelene.I i I ~-----+-------+----------+--------~'------~----------4 OUBINSKA I KISELA KVARC SIOTIT HORNBLENDA f---------jl POVRSINSKA I GRANIT RIOLIT I I OIORIT i GRANO DIO~·. Njihovi bitni minerali su kvare i plagioklasi. Graniti Ime su dobili po latinskoj rijeCi granum-zmo (javljaju se u zmastim agregatima).j ! ALKGABRO GABRO i i----------~------~----------.4. koji se pretemo javijaju u obliku skladova. Ofitske ( dijabazne ) su strukture i homogene teksture. 3.2. itd. NajcesCi su dvoliskunski graniti (sa biotitom i muskovitom) te se zato nazivaju obicni graniti. ekvivalenti peridotita. .jl ULTRABAZ I leNA ! PQVRSINSKA ) i OLiVIN PIROKSEN I I PIKRITi i KIMBERLIT I I 3. Bazalti su efuzivni ekvivalenti gabra. Pojavljuju se u vidu izljeva. Trahiti se zbog hrapavosti primjenjuju za stubista i plocnike. Daciti su svjetlosive. itd.4. gabra i peridotita prikazane u narednom poglavlju ovdje ce u kratkim crtama biti opisane ostale magmatske stijene koje su navedene u tabeii 2.T--+------··-----~I:I ! f-O-U-B-. dvoliskunski g.. Dioriti su neutralne intruzivne stijene. Rioliti su efuzivni ekvivalenti granita. kratos-vladavina ) zmaste stijene. Varijateti sitnijeg zma i s djelimicno staklastom osnovom imaju tamniju boju.j f---------j DUBINSKA : PIROKSEN OLiVIN ± Trahiti su efuzivni ekvivalenti sijenita.j ALK. amfibolski g...BAZAL T BAZALT PERIDOTIT ----------f-------I-. Stoga co karakteristike ovih stijena biti detaljnije prikazane. Andezita ima u okolini Srebrenice.. turmalin.N-S-KA--+---------f----------l. svjetao. Graniti su leukokratne (grc. izgradene od alkalnog feldspata (ortoklas iii mikroklin. zbog cega se pretezno koriste u skulptorstvu. Lucenje im moze biti paralelopipedno. a teksture homogene. fluidalne i mandolaste. Daeit.SlJENIT HORNBlENOA NEUTRALNA f--PO_V_R_"_NS_M __ +-______. Obzirom da su karakteristike granita. BAZICNA I OUBINSKA POVRSINSKA I ' rI i : ± 810TIT I OACITiI i r-.. Strukture su porfirske.-----------.. Mineraloske i petroloske karakteristike granita. Boje su tamnozelenosive do erne.~!_T_RA_H __ 'T____~-A-ND-~--'T--~I__________-. Strukture su zrnaste. Struktura im je porfirska a tekstura fluidalna.leukos-bijel. a tekstura masivna (homogena). Boje su sive i sivozelene. i------~-----~----------l f--------. sastavljene preteino od Na-plagioklasa i hornblende. jer se u njima nalaze primarna lezista dijamanata. su efuzivni ekvivalenti granodiorita. Obicno se nalaze na obodu granitskih batolita.2. sto ovisi 0 boji K-feldspata ortoklasa koji prevladava u stijeni.I' K~FELDSPAT! PLAGIOK LASI -AlKALNA : FELDSPATA SERlJA . gabra peridotila Od magmatskih stijena u gradevinarstvu najces6u primjenu imaju graniti i gabri. Kimberliti su ultrabazicne eruptivne stijene. plocasto._______. vulkanskih kupa i eruptivnih :lila. Dijabazi se cesto javljaju na potezu Banja Luka-Zavidovi6i-Visegrad. ali i u formi zila i skladova. Teksture su masivne. pri cemu veliCina zrna u ovim stijenama varira. Nalaze se u obliku velikih i debelih ploca.. Opsti pregled magmatskih stijena MJESTU PQSTANKA I KISELOST! i MINERALNI I SASTAV i i ' I ALKALNA KALClJSKO ! BEZ i SERIJA Ii I i ". kvarca i bojenog minerala (biotit. Strukture su porfirske.1. uglavnom hipidiomorfno zrnaste (mineral. tamnosive i zelenkaste boje.). Imaju veliku ekonomsku vainost. Treba istaCi da su sitnozmi i srednjezrni varijateti mnogo povoljniji za gradevinarstvo od krupnozrnih.. itd. turmalinski g. a tekstura homogena.

4. To su stijene vrlo razlicite boje sto zavisi od sastava i stepena sadrzine peridotita. kaleit. Peridotiti Opsta karakteristika stijena peridotitske grope je da su siromasne silieijem i aluminijem a bogate magnezijem i gvoZdem. Jedan od takvih kompleksa zastupljen je u Centralnoj ofiolitskoj zoni u Bosni i Hereegovini (od Banja Luke do Visegrada). U masi. 46 - 47 . povisenim sadrzajem alkalija (Na. /981) Poznati masivi granita su u sjevemoj Bosni ( Motajiea i Prosara ) . Gramt! se javljaju u vidu razlicitih formi ( s1.). b~gate ka1cije:n: magnezijumom i gvozdem. Zbog toga peridotitske stijene ne sadrze salicne (svjet/e) minerale (feldspat. apatit i magnetit. Ove stijene glacaju se dobro i imaju lijep izgled. Veei masiv gabra u BiB je na podrucju Jablaniee. kvare). Graniti spadajl1 11 vrlo otporne stijene. Masivne su teksture koja ponekad moze biti i planparalelna. dijabazima i sedimentnim stijenarna kada grade takozvane ofiolitske komplekse (fragmenti okeanske kore i gomjeg omotaca). a javlja se paralelopipedno i bankovito lucenje. Kada imaju praviino paralelopipedno iii bankovito iucenje uz srednju veliCinu zma veoma su cijenjen gradevinski materijal. olivin. liZ odgovarajuCi bojeni mineral (p!roksen. U njima se javljaju olivin i pirokseni. Stika 20. Sekundarni su sosirit (albit + epidot + eojisit) koji se stvara na racun bazienih plagioklasa. hlont. 3. a masivne teksture. Peridotiti se javljaju u vidu velikih masa obicno nepravilnog oblika. u rastreslto stanje tzv. Kao karaktenstlcan sasto]ak J3vl]a sebazlcm plagioklas (labrador i bitovnit). Ako stijena sadrii olivine kao sekundarni mineral javlja se i serpentin. epidot. Od rudnih minerala najcesci su hromit i magnetit. Djelimicno iii potpuno alterisani peridotiti dobijaju zelenu iIi eak emu boju. 3. Njihovo raspadanje pocin]e promjenom bojenih minerala (najcesee njihovom oksidacijom). Zmaste su strukture.2. SadrZaj alkalija pa i ka1cija uglavnom je minimalan. hlorit. Jedm! minerali koji nisu podlegli raspadanju su kvarc i muskov!t. To su stijene zelenosive. amfibol.2. ponekad i homblenda. zatim sfen.:tin). staklastog do masnog sjaja i veoma jedri.) . Peridotiti su udrnZeni sa gabrima. Gabri se javljaju u vidu ve6ih masa. Blok-dijagram granitske intruzije (Ristic i Pamii:. Gabri Stijene ove grupe siromasne su siiie~em. Sve dubinske stijene gabro grupe karakterisu se zmastom strukturom i relativno ujednaeenom krupnocom zma.O) ! mahm sadrzajem magnezijuma (MgO). .granitski grus. Osim hromita peridotiti mogu da sadrze platinu i dijarnant. Sadrzaj labradora sa plavicastim svjetlueanjem povecava vrijednost gabra kao gradevinskog kamena.O 1 K. Lucenje je uglavnom nepraviino. Pomenuto je da povoljno luteni srednjezrni i sitnozmi varijateti gabra predstavljaju dobar gradevinski materijal. magnezIt.20 ). Cesto bazicni plagioklas (labrador) pokazuje svjetlueanje u plavicastoj boji sto se naziva labradorizacija. katkad i u obliku ziea promjenljive debljine. Ovi procesi obieno poCinju po obodu zma. zelene pa katkad i erne boje. a. Nakon toga zamu6uju se feldspat! ko]! daljom transformacijom prelaze 11 gline. tarnnozeiene. Ponekad mogu biti i ofitske strukture. kao bitni minerali. l!z serpentin se kao alteraeioni produkti sreeu jos talk. Od sporednih sastojaka ueestaliji su ilmenit. uslje~ cega zadohijaju mrkocrvenu boju.3. ponekad mogu evrstu stijensku masu dovest. Ako su sasvim svjezi tamnozelene su do Zuckastozelene boje. Peridotiti su vrlo rijetko svjeze stijene. .2.4.Stijene grupe granita i granitoida odlikuju se visokim sadrzajem silicijuma (SiO. Obieno su manje iIi vise serpentinisani (olivin i piroksen se transformisu u serpe. obieno oblika lakolita iii zila. itd. koja podsjeca na PlJesak. Ako se u ulozi bitnog sastojka pored dva navedena minerala javi i olivin stijena se naziva olivinski gabro. gvozda (FeO) i kaJcija (CaO). spilitima. Lucenje je preteZuo nepraviino. Stijena izgradena od bazicnog plagioklasa i monoklinienog piroksena (uglavnom dijalag) u ulozi bitnih sastojaka naziva se gabro (u uzem smislu).

plocnika. 48 49 . Svjezi gabro se moze lako polirati i tada je veoma postojan na djelovanje atmosferilija. . Pri tome ne dolazi do promjena hemijskog sastava stijene vee do njenog komadanja i usitnjavanja. Sedimentne stijene Postanak sedimentnih stijena rezllitat je slozenog i dugotrajnog procesa koji sadrzi: -fizicko i hemijsko trosenje postojeCih magmatskih. Guste vrste se primjenjuju u gradnji obalnih utvrda i morskih pristanista. cesto u veoma sitne cestice.3. Koriste se i kao sirovina za kamenu vunli (toplotni izolacijski materijal).2 gr/cm3 ) i male otpomosti prema fizickim i hemijskim agensima.talozenje rastrosenog materijala Nakon talozenja uz odredene fizicko-hemijske procese. medutiul. Graniti se koriste za oblaganje zidova u enterijerima i eksterijerilna. Takvo trosenje moze biti olaksano sistemima pukotina i prslina II zonama koje su bile zahva6ene izrazenom tektonskom aktivnos6u. zidanje potpomih i obloznih zidova. rastezanju . zbog ('ega se pretezno koriste u umjetnickoj obradi.5 Uvjeti gradenj" II magmatskim magmatskih stijena u gradcvinarstvu stijcnama primjena Sijeniti su u obradivanju podatniji od granita. Gabro se koristi priiikom izrade temelja visokih gradevina. Mehanicko trosenjc stijena iii dezintegracija uzrokovana je siiama koje djeluju iz atmosfere ( insolacija ). savijanju i udarcima. Tereni izgradcni od 3vjezih intruzivnih stijena irnaju veoma povoljne karaktcristike za temeljenje najrazli6ilijih objekata.Visegrad ).if kalcit i opaL Povrsinski raspadnnti peridotiti jako su ispucali i ispresjecani zican1a opata i magnezita. llpotreblJUvajll sc II arhitektllri i kiparstvll . Trahiti se primjenjuju u izradi stepenica i plocnika. za ivicnjake. spomen ploea i bistRo Nepovoljno svojstvo granita je da ukoliko dade do trosenja feldspala ova stijena tada 1ma nejednaku boju i razliCite fizieko-mchanicke karakleristikc. V rste rioiita s malo fenokristala i gustom osnovom. Upotreba magmatskih stijena u gradevinarstvu u direktnoj je ovisnosti od karakteristika pojedinih tipova stijena. jer ima veliku cvrstoeu i zilavost. ad ovih stijena zahvaceni su prOCeS1l11Cl erozije. zatim kao drobljeni Kamen u cestogradnji. hidrosfere i biosfere.ukoliko Sl1 OY'C stijcnc trosne i razlomljene nosivost in) znatno opada. mostova. uz pojave. Daciti se koriste kao tehnicki kamen.Kod svjezih. plocnike. Rjede se upotrebljavaju u arhitektonsko-gradevinske i skulpturne svrhe. 3. Efuzivne magmatskc stijene (poput intruziva) u svjezem stanju Cine veonlH povoljnu podlogu za tcnlcljenje. n·::oStecenih lIlagmatskih stijena nosivost je prakticno neogranicenu. itd" Bazalti imaju veliku primjenu kao agregat za beton a porozne vrste se koriste za izradu pjesackih staza jer zadrzavaju hrapavost. sedimentnih i metamorfnih s!ijena litosfere. moze doCi do stvrdnjavanja sedimenata. gradnji zeljeznickih pruga i kod pripreme betona. Koristi se u najrazlicitije svrhe kao arhitektonsko-gradevinski i tehnicki kamen. Aka su ave stijene trosne iii jace ispucale poprinlaju karakteristike slicne nevezanirn stijenama. (ako su lijepih boja i skloni poliranju). Peridotiti su u BiB ugla\'l10m zaswpljeni 11 okviru Centralne ofiolitske zone (potez Banja Luka-Zavidovici. zatim za izradu dekorativnih pioi'a za oblaganje. Peridotiti u tehnickoj praksi imaju manju primjenu zbog velike gustoce (2. Obradeni blokovi granita upotrebljuvuju se za izgradnju stubova.transport mehanicki usitnjenih fragmenata i otopljenih materija. . Imaju slicne karakteristike i prilikonl izgradnje tUllC1a i drugib podzemnih objekata. 3.U svjezinl intruzlviulU nlogu se izvesti stabilni tuneli i drugi podzemni objekti vecih dirncnzija. stubova mostova. nledutim zbog velikog otpora ovih stijena radovi u njirna su usporclliji i skuplji.2. Upotreba periaotita u gradevinskc svrhe v1'1o jc ogranicena jcr su ani pored velike zapreminske iezinc nedovoljno otporni nn atmosferske uticaje. obalnih utvrda. za kocke.6-3. jer su postojane prema hemijskim agensima i solima iz morske vode. Ponekad se varijateti peridotita (lerzoliti ) koriste kao ukrasni kamen za unutrasnju dekoraciju jet imaju iijepu tamnozelenu beju i cesto trakastu gradu. i ivicnjake. ako se granit jako ugrije i polije hladnom vodom odmah se raspukne u nepravilne komade. U zoni povrsinskog raspadanja yise Inetara u dubinu) tereni izgradeni.Procesorn metamorfoze ave stijene transforrnisu se u serpen(init breeastog izgleda koji se radi lijepe zeiene boje naroelta koristi za unutrasnje oblaganje zidova.jaruzanja i klizanja. tunclskih partaIn te za izradu postolja spomenika. Takode. jer se' ne glacaju i uvijek ostaju brapavi. U gradevinarstvu se posebno primjenjuje na mjestima izlozenim velikom pritisku.

Hemijsko trosenje se svodi uglavnom na otapanje komponenata topivih u vodi. Prema porijeklu minerali mogu biti alotigeni i autigeni. Ta su obiljezja prema anglo-americkoj skoli obuhvacena terminom teksturatexture. Postoje minerali koji se pod uticajern vode otapaju veoma brzo (karnena so. Sastav. Pod strukturom sedimentne stijene. iIi sporo (karbonat!). sulfati). Karbonatne stijene nastale mehanieki odlikuju se detriticnom strukturom. Pri niskim temperaturama i malim pritiseima u sedimentima se nakon talozenja zbivaju mnoge fizicke i hemijske promjene (zbijanje. Struktura sedimentnih stijena moze biti k1asticna i kristalasta. muskovit. Pri hemijskom trosenju stijene najvazniji je utieaj atmosferilija (atmosferska voda. dok ima i onih koji su praktieno netoplvl (kvarc). potoci. a moze nastati neposredno nakon taloienja. ugljena kiselina i kiseonik). Stvrdnjavanje moze biti potpuna iIi nepotpuno. kolicini u njoj otopljenog CO2 . Kod silikatnih minerala je zapaieno da su oni minerali koji su kristalisali na visim temperaturama (olivin. jer se moe rastvaranja vode povecava sa temperaturom. Klastienu strukturu imaju sedimenti izgradeni od fragmenata stijena i minerai a. Sedimenti transportovani vjetrom dobro su sortirani po velicini zma. sitnokristalasta. Najznacajniji faktor transporta je voda (bujicc. mikrokristalasta itd. pukotina i supljina koj" je liZ to i hrapava. raziicitih po veliCini i obliku ( klasticne ili mehanicke sedimentne stijene ). krupnokristalasta. Autigeni minerali nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora.002 prah (silt) <0. Navedene promjene koje se dogadaju u sedimentu od njegovog talozenja pa do pocetka metamorfnih procesa nazivaju se dijageneza. Moe otapanja vode ovisi 0 njenoj kiselosti (ph faktoru). piroksen. zaobljena i dobro zaobljena. Alotigeni minerali potjeeu od mehanicki i hemijski razorenih stijena. nevezanih vodom natapljenih taloga nastaju cvrste stijene. cement oblaganja i kontaktni. otapanje. 3. bili su podvrgnuti transportu i talozeni su dalje od matiene stijene. poluuglasta. okeani) koja prenosi ogromne koliCine materijala u obliku vucenog i suspendiranog nanosa. mora. Sedimentne stijene hemjskog porijekla karkterisu se kristalastom strukturom (npr. poluzaobljena. a rezultat je svih procesa koji su djelovali na stijenu tokom nastanka. organskim i humusnim kiselinama.02 pijesak 0. strnktura i tekstura sedimentnih stijena Mineralni sastav sedimentnih stijena avisi 0 sastavu primarnih stijena Cijim su trosenjem one nastale. Vaian faktor hemijskog trosenja jesu veliCina i oblik povrsine stijene koja je izlozena djelovanju vode. Hemijski sedimenti mogu imati i oolitsku i sferolitsku strukturu ( sI. meduprostorni. hemijskim putem bit ce olaksano u toplijoj vodi. U sedimentologiji i petrologiji sedimentnih stijena za kvalitativno oznacavanje velicine zrna klasticnih sedimenata uobicajena je ova terminologija : VeliCina zma engleskom (mm) >2 sljunak 2-0. od blokova do sitnih cestica. rijeke. medusobni odnos. sericit-muskovit. kalijski feJdspat). Do talozenja cestiea nastalih mehanickim trosenjem dolazi zbog djelovanja sile teze. Otopljene mineralne materije taloie se promjenom fizicko-hemijskih fal(tora koji su uvjetovali njihovu topljivost. dolomit i minerali glina. Ca-plagioklas) manje otporni na hemijske agense.02-0. iIi u obliku otopljenih materija. kad se promjene dinamieki uvjeti koji su omogucavali transport. ili u nekoj kasnijoj fazi.). a nazivaju se eolskim sedimentima. U pravilu. kompaktna i glatka stijenska masa lakse odoljeva hemijskom trosenju nego ona sa puno prslina. od onih nastalih pri nizim temperaturama ( kvare. Cement kod ovih stijena moze biti bazalni. anorganskim. hlorida i nekih drugih soli. cementacija. Najvazniji dijagenetski procesi su procesi litifikacije pri kojima od rahlih.1. i sudjeluju u nastanku glacijalnih sedimenata koji se odlikuju nesortiranoscu.). Struktura sedimentnih stijena definisana je prije svega velicinom i oblikom cestica koje sudjeluju u gradi stijena. prema njemackoj geoloskoj skoli razumijevaju se veliCine zma. 50 51 . trosenje stijena. Transport ledom odvija se u glaeijalnim podrucjima veoma malom brzinom (150-1300 m godisnje).21). U mineralnom sastavu sedimenata najcesce se nalaze kvarc. Ledenjaci mehanicki razaraju stijene i prenose materijal razlicitih dimenzija. ili pak uticajem organizama. Nairne. te koliCini kiseonika.002 glina prema grckom prema latinskom prema PSEFIT PSAMIT ALEVRIT PELIT RUDIT ARENIT LUTIT GRAVEL SAND SILT CLAY Zma u klasticnim sedimentima prema obliku mogu biti: uglasta. prekristalizacija i s1. Ooliti su koncentricno slojevite grade. raspored i oblik pojedinih mineralnih sastojaka.3. Iz pravih otopina materije se izlncuju kao posljedica prezasicnosti. kaleit.

homogeni pjescari. ) . Masivnu teksturu imaju stijene kod kojih su minerali jednolicno rasporedeni u stijeni Gedd krecnjaci. teksture nastale podvodnim klizanjima i razarenjem slojeva. Sistematika sedimentnih stijena Sistematika sedimentnih stijena bazirana je na njihovoj genezi.Ako Sli velicine preko 2 mrn zovu se pizoliti Sferoliti se sastoje od tankih iglicastih kristala radijalno rasporedenih oko centra kristalizacije. talozenja i litifikacije odnosno stvrdnjavanja. 3. ritmicnost. gvoZdevitih i aluminijskih sedimentnih stijena.3. transporta. teksture na donjim i gomjim slojnim povrsinama. a manjim dijelom u laboratoriji. ) karakteristicna je za slojevite sedimentne stijene kod kojih se izmjenjuju zone razlicite boje. brece i brecoliki krecnjaci.). kao i vanjskim i unutrasnjim morfoloskim oblicima sedimentne stijene Za razliku od struktura. Stika 23. Slikll. Brecasta tekstura Tekstume karakteristike koje se najcesee istraZuju na terenu su : vanjska i unutrasnja slojevitost. Graila oolita (a) i sferolita (b) Organogena struktura je karakteristicna za stijene izgradene veCinom od netransportiranih ostataka biljnog i zivotinjskog porijekla. teksture sedimntnih stijena uglavnorn se istrazuju i proucavaju na lerenu. transport mehanicki rastrosenog materijala i mehanicko 52 53 . Brecastu teksturu (s1. prostornim rasporedom i orjentacijom pojedinih komponenata. slojevita i brecasta. Mehanicko trosenje.odnosno zone sa krupnijim i sitnijim sastojcima (npr. trakasta.23) imaju stijene sastavljene ad vezanih veCih i manjih cestica drobine ( npr.).21. struktura-structure) podrazumijevaju se sve karakteristike njene grade uvjetovane meausobnim odnosima. Trakasta i slojevita tekstura ( s1. fosfatnih. Trakasfu-slojevita lekslUra u sanoj jormaciji ieiista Tusanj u Tuzli. Tok nastajanja sedimenata obuhvaea kao sto je navedeno faze trosenja.2.slojeviti pjescari itd. itd. trakasti laporci. Najznacajniji tipovi tekstura scdimentnih stijena su: masivna (homogcna). hemijskom dijagenezom i djelatnos6u organizama. Pod teksturom sedimentne stijene ( u americkoj ternlinoiogiji . Slika 22. Oolitska i sferolitska struktura sreeu se kod karbonatnih. 22.

Obicno se nalazi u podnozjima strmih padina ( gdje se formiraju sipari iii tocila ) i u donjem dijelu kratkih bujicnih potoka. Sljunak je u veCini slucajeva sortiran prema velicini val utica a ponekad je slojevit. Drobina (krs.06-0. KRECNJAK (SEDRA). Petrografski sastav drobina II vecini slucajeva je jednolican zbog kratkotrajnog transporta. Kod transporta veCim rijecnim tokovima sljunak je redovito heterogenog sastava. Dolomiti Sll karbonatne stijene koje se poput krecnjaka. Obzlrom da ce karaktenstIke ghna. poluvezane i vezane. Ako je talozenje izvrseno uz sudjelovanje organizama. Polimiktni pijesak je sastavljen od cestica razliCitog petrografskog sastava dok je oligomiktni izgraden od cestica istog sastava. tada nastaju biohemijski iii organogeni sedimenti. nalaze u fonni slojeva razliCite debljine iii Sll pak masivni. Ako je jednakog sastava. oblutaka) jednakog ili razliCitog petrografskog sastava. Opsti pregled sedimentnih stijena zasnovan na njihovoj genezi da! je u taheli 3. RADIOLARlT. Vezivo je uglavnom karbonatno. DOLOMIT. cestica velicine praha. Fizicko-mehanicke karakteristike im ovise 0 karkteristikama cestica i vrsti vcziva kojim su valutice cementiranc. Velike koliCine kvarcnog pijeska (nekad prelazi u slabo vezani pjescar) nalaze se u Krekanskotn bazenu. KALKARENIT.DIJATOMIT.talozenje jesu faze nastajanja mehanickih i klasticnih sedimentnih stijena.002 mm PELrn (LUTITI) I I LES ( PRAPOR ) PRAH. kalkarenit i kalklutit su klasticni krecnjaci nastali mehanickim putem pretalozvanjem cestica primarnih krecnjaka. Vezivo im moze biti kalcitno. Nalazi se u naslagama flisa. Pijesak je nevezan klasticni sediment. Nalazl se u rijecnirn koritima i terasama. Konglomerati su vezane. Nastaju prirodnom cementacijom valutica sljunka.002 mm ALEVRITI (LUTITI ) <0. 'Jpstl pregw se lmentni 1 stijena KLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE VELlCINA NAZIV CESTICA >2mm PSEFITI (RUDITI ) I I NEVEZANI SLJUNAK DROBINA PlJESAK SEDIMENT POLUVEZANA STlJENA i VEZANA STIJENA I I I KONGLOMERAT . Hemijsko trosenje. Nastaju prirodnom cementacijom drobine razliCite krupnoce cestica. uglavnom slojevite stijene. Vezivo im je uglavnom kalcitno i kvarcno. Klasticne sedimentne stijene mogu biti nevezane. mehanicki (cementacijom transportiranih cestica rastrosenih dolomitnih stijena) i hemijskom 55 .SPIKULIT ( SPONGOLIT ) . BRECA KALKRUDIT PIESCAR. dobro sortiranih prema veliCini. PJescara. ANHlDRIT. Brece su vezane klasticne slijene. a ea.MULJ ~:~::K'_ . zaohljenih cestiea vecih od 2 mm. I PSAMrTI 2~O. Alevrolit (siltit) je vezana sitnozrnasta klasticna stijena. eolski. liskuna i rjede kaleita .lavlja se pretczno u vidu slojeva . laporaca 1 krecnJaka biti detaljnije prikazane. ovdje su dati osnovni podaci 0 ostalim sedimentnim stijenama u tabeli 3. i cini petrografski spektar slivnog podrucja 54 - (polimiktni sljunak). izgraden od krupnih zaobljenih fragmenata iii cestica (val utica. talozenjem cestica transportovanih vjetrom i vodom. sto ovisi od duzine transporta i njihovaj otpomosti na mehani6ko i hemijsko troseyUe. Fizickomehanicka svojstva im ovise 0 karakteristikama veziva i fragmenata.06 mm ! i . Sljunak je nevezan klasticni sediment. GIPS. limonitsko itd. Prema genezi moze biti rijecni. Kalkrudit. naziva se oligomiktni sljunak. Njegov mineralni sastav jc sliean mineralnom sastavu pijeska uz odredeni udio minerala glina. j ALEVROLIT KALKLUTIT GLlNA I LAPORAC (LAPOR) I I NEKLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE I HEMl.lSKE SEDIMENTNE STIJENE (V APNENAC). itd ) i cestice rezistentnih stijena . ROZNJAC ( ROZNAC ) SEDIMENETNE ORGANOGENE STIJENE KRECNJAK. transport hemijski rastvorenog materijala i precipitacija (talozenje). izgraden od sitnih cestica razlicitog stepena zaobljenosti. kvarcno. Petrografski sastav val utica je uglavnom razliCit ( polimiktni konglomerati ). Valutice mogu biti razliCite veliCine. Sastav(jen je od kvarca. Nastaje u vodenim podrucjima iii na kopnu. marinski i jezerski. sastavljene od fragmenata veCih od 2 mm. feldspata.ie) je nevezan klastican sediment sastavljen od krupnih uglastih fragmenata. kao i u obalno~ podrucju mora i jezera. Nastaju na vise naCina: uglavnom procesom dolomitizacije. U njemu su zastupljeni rezistentni minerali ( kvarc. BIGAR TRAVERTIN. Prah iii alevrit (silt) je nevezani sitnozmasti klasticni sediment. granat. muske'llt. I (ARENITI) 0. . faze su nastajanja hemijskih sedimentnih stijena.

Rezidualne gline obicno nisu slojevite. celijasto graden.3. Najvece koliCine roinjaca nastale su u vrijeme podmorskih izljeva lave s velikom kolicinom silicija. Manja koliCina roznaca nastala je direktnom precipitacijom iz otopina bogatih silicij-dioksidom. opala i kvarca. laporaca i krecnjaka Za gradevinsku praksu od sedimentnih stijena posebno su vazne gEne. Prema mineralnom sastavu razlikujemo slijedece vrste glina: kaolinitske ( vatrostalne koje cesto nastaju raspadanjem granita). Prema mjestu postanka gline dijelimo na rijecne.. pjescara. kaleita. cirkona. sedimentne stijene su razvrstane na natin kako je prikazano slikom 24. posebno u podrucju prskanja vode vodopada.1.. kalcitski dolomit ima 50-90 % dolomita dak dolomitski krecnjak ima lO-50 % dolomita).ni krecnjak nastao na slapovima jezera i rijeka i na izvorima izluCivanjem kalcita po vlatima mahovina. radiolariti i spikuliti koji su nastali talozenjem skeleta algi dijatomeja. 3. U sastavu dolomita nalazi se s manjim iIi vecim udjelom. izrazito poroz. laporci ( lapori ) i krecnjaci ( vapnenci ) 3.precipitacijom iii talozenjem minerala dolomita iz prezasi6enih rastvora. Cestice glina medusobno su povezane preko vodenih opni koje obavijaju svaku cesticu. na osnovu cega se razlikuju prijelazni varijateti od dolomita do krecnjaka ( npr. hlorita. laporovite gline (sadrie 5-15% CaC03). Minearaloske i petroloske karakteristike glina. Organogeni silicijski sedimenti su dijatomiti. Gline se sastoje od minerala glina.3. gline gube vodu i prelaze u cvrste slojevite stijene koje se nazivaju gline!. Bigar (sedra) je hemijski sediment.3. Gline Gline su klasticni poluvezani sedimenti sa precnicima cestica manjim od 0. a kao specifican tip izdvajamo rezidualne gline (nastaju raspadanjem primamih stijena). dolomitni pijesak. u tzv. itd. nepravilno laminiran iii slojeviti krecnjak nastao anorganskim izluCivanjem kalcita iz vru6ih voda oko termalnih izvora iii iz toplih sulfatnih otopina. i kaleit. koji su organizmi koristili za izgradnju svojih skeleta Cijim talozenjem je formiran ovqj sediment. uz zadovoljavanje posebnih uvjeta. Dakle roznjaci mogu nastati organogeno i hemijski. jezerske i marinske.3. Nalazi se uglavnom u vidu soc iva u krecnjacima a ponekad i u obliku slojeva.!'vdjela sedimentnih stijena prema prijedlogu evropskih norm. supljikavi. Male kolicine mangana boje stijenu zelenkasto. ..002 mm. Travertin je cvrsto litificirani. Pod uticajem pritiska iIi vrlo intenzivnim iSllsivanjem. montmorilonitske. modrozelenim algama i vodenom bilju. Dolomiti se raspadaju u veoma sitna zma oblika romboedra ostrih ivica. zuto Hi mrkocrveno. Prema prijedlogu evropskih normi (pr. Roznjac je silicijski sediment sastavljen ad kaJcedona.uik$ > ~bkog CIllUeflta C ~ . Gline testo kao primjese sadric hidrokside gvozaa koji stijenu pigmentiraju crvenkasto. To je spuzvasti. Gline su obicno slojeviti do tankoslojeviti sedimenti katkad su trakaste teksture. ilovace (oneciscene pijeskom i kaJcijum karbonatom koristi se u ciglarskoj industriji). Ces(o sadrie i organske supstance (narocito bitumije) koje im daju tamnosivu i cmu boju. Poznate naslage sedre u nasoj zemlji su u koritu rijeke Une. UilI<ribJ<i m. jednocelijskih iivotinja radiolarija. EN 12407: 1996). pjescari .Ikritskog R'latrfksa Slika . zatirn zma kvarca. Crvenica iIi 56 57 . U nasoj zemiji dolomiti se najceSce javljaju u Vanjskim Dinaridima zajedno sa krecnjacima. sericita. barske. ad sedre se razlikuje vecom kompaktnoscu i izrazito slojevitom gradom. i viSecelijskih zivotinja spliZvi (njihove iglice). 24. apatita. ~I _ I 2: .

3. Pjescari cesto dobijaju nazive prema vrsti veziva: silieijski. i necisti pjescari iii grauvake kod kojih je udia matriksa vee. Minerali glina i drugi silikati najcesce izgraduju matriks i cement pjescara. Zbog velikog udjela glinavitag matriksa. Ciji sastojci odgovaraju produktima raspadanja magmatskih . vapnoviti. Osim navedenog u glinarna je cesto intezivno razvijena erozija. Zbog toga. feldspati. erijepa i keramickih ploCica. Grauvake su stijene bogate detriticnim matriksom ( sericit. klasticnog porijekla. a dio moze biti najsitniji karbonatni detritus. 3.3. Najcesce su :lute. Jer je poznato da su gline vodonepropusne. mala nosivost (stoga se glinovita zemljista prije izrade gradevinskih objekata konsoliduju). naslage glina pruzaju povoljne uvjete kod formiranja povrsinskih akumulacija vode. Medutim. oblaganje tunelskih partaia i za ugradivanje u temelje. Tipicna arkoza je krupnozma stijena izgradena uglavnom od kvarea i feldspata. u pravilu nije moguce ustanoviti porijekio takvog kaleita pa se uglavnom smatralo da su laporci S obzirom na genezu. kao i odiomaka stijena male otpornosti na trosenje. mikroklin. Odlikuju se tarnnosivom do. bez elektronskog mikroskopa. medutim . dolomit. gvoZdeviti (vezani hematitom iii limonitom).terra rossa predstavlja pelitski materijal koji nastaje raspadanjem krecnjaka. Na uvjete rada u ovim sedimentima bitno utite sklonost ka raspadanju i raskvasav[lnju. sa koliCinom matriksa manjom od 15%. ie veoma raznovrstan i pored alotigenih ukljucuje i autigene minerale (nastali u pjescaru nakon njegovog talozenja procesima dijageneze). U podzemnim prostorijama mogu se javiti pritisci izazvani bubrenjem minerala glina. a i zbog nepovoljnih fizicko-mehanickih svojstava. Upotreba glina u gradevinarstvu svodi se na ugradnju u nasipe. (cesta klizanja terena). Obicnim mikroskopskopetroloskim istraiivanjima. U Ciste pjescare spadaju i arkoze.3. veliko i neravnomjemo slijeganje pod objektima. siderit) uglavnom predstavlaju cement pjescara ali mogu da se jave i kao alotigena. pri cemu je kaleit hemogenog. bituminozni i dr. plagioklas). Osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike glina su mala stabiinost padina i vjestackih kosina.a naroCito varijatet sa glinovitim vezivorn irnaju malu otpornost na uticaj egzogenih faktora. sive. stijene i fosila. Boja pjescara potice najcesce od veziva. jasno da dio kalcita pripada karbonatnom detritusu nastalom fizickim i biogenim usitnjavanjem ( organizmi koji buse podlogu ) starijih karbonatnih stijena. a siliciklsticni detritus ( glina i silt ) . Arkoze su razliCite baje i vode porijeklo od granitoidnih stijena. crvene iIi zelene boje. laporoviti. Obzirom na kolicinu matriksa izdvajaju se dva tipa pjescara : cisti pjescari. iii arenit. Sa smanjenjem debljine slojeva smanjuje se pagodnost i obratno. glinoviti. dok se drugi minerali javljaju u podredenim kaliCinarna. rorke. zaptivanje terena (injektiranje). Pjescari se uglavnam javljaju kao dobro uslojeni sedimenti. a najteie u kvarcnim pjescarima vezanim silieijskim vezivom. detriticna zma. Karbonati (kaleit. mjesoviti hemogeno-klasticni sedimenti.Mineralni sastav ovih klasticnih (terigenih) stijena. Uz veziva na pogadnost pjescara za gradnju utice i slojevitost.2. Pri izgradnji hidrotehnickih objekata i podvodnih dijelova gradevinskih kanstrukeija treba izostaviti primjenu pjescara sa lahko rastvorljivim vezivom i vezivirna koja u vodi orneksavaju. minerali glina ) te zmima kvarea i odlomcima stijena. NaraCito je kod njih izrazeno stetna djejstvo mraza. od 15%. a najvise za izradu opeke. grauvake obicno nisu cvrsto litifieirane pa su na izdaneima podloine brzom trosenju. prije svega gline. Upotreba pjescara u gradevinarstvu prilicno je raznavrsna. 3. Bitni sastojci su kvarc. kada ie neophodna upotreba eksploziva. Najlakse se izvode radovi u slabo vezanim pjescarima. Dia kalcita moze biti hemogenog porijekla. 58 59 . kvare. Laporci ( Japori ) Laporci su mijeSatle karbonatno-glinovite stijene sastavljene od varijabitnih odnosa kriptokristalastog kalcita i od siliciklasticnog detritusa pelitnih dimenzija. Joana od kalsifikacija bazira na zastupljenosti matriksa (lat. gotovo cmom bojom. Slabo vezani pjescari. odlicna podloga i sredina za gradenje. liskuni i odlomei stijena. U zavisnosti od kvaliteta veziva pjescari mogu biti dobra do.3. Siabo vezani pjescari kariste se za vanjsku dekoraeiju i za izradu potpomih zidova. a kalcit i kao . matriks -osnova) koji predstavlja materijal sitnijeg zma ( <30 mikrona ) u kaji su uloiene krupnije cestice minerala. metanl0rfnih i starijih sedimentnih stijena. tj . Ciji srednji sadrzaj iznosi 65%.06 mm. Danas je. hlorit.nastati izlucivanjem iz morske iIi jezerske vode. PjeScari Pjescari su klasticne stijene sa veliCinom zma 2-0. Postoje razliCite klasifikacije pjescara. u giinama se pri izradi podzemnih objekata mora obavezno vrsiti podgradivanje i oblaganje.3. Uslovi rada u glinarna su uglavnom nepovoljni. zatim feldspati (ortoklas. sastojak fosilnog detritusa. Pjescari nastaju vezivanjem (cementacijem) pijeskova nekim ad prirodnih veziva. ako nisu pretrpjele intenzivne dijagenetske promjene minerala glina.

u njima redovno ima i siliciklasticnog materijala ( b'arc. 3. rnehanicki talozi izgradeni su abieno od fragnlenata razlicitc vdicine (kalkrudili. Najcesce je svjetlosiva iIi bijela . detriticna itd . kao organogeni sedimenti kad nastaju uz aktivno llcesce zivih organizaIna i najzad kao rezultat mehanickog raspadanja i pretalozavanja ranije stvorenih krecnjaka. zma. Obicno se javijaju sa k. lako su laporci definisani kao s111jesa gline i kalcita. Baja je razliCita u ovisnosti ad primjesa. organsku materiju itd.. ! 962 ) pnmJenJuJe se samo za marinske krecnjake jer njome nisu obuhvaceni slatkovodni i teresticki 60 61 . saslavljeni samo ad gline i kaleita. Dunharnovu klasiJ1kaciju nadopunili su Embry i Klovan ( 1972 ) uvodenjem dva nova tipa stijena: floutston i radston.. liskun. Katkad su Citave geoloske formacije izgradene san10 od krecnjaka. Obicno sadrze hemijske primjese Fe. zelenkasti itd.Laporcem obicno sn1utramO s1ijenu koja sadrzi izrnedu 200/0 i 80% gline i 20 i 80% kaleita.3. za graclc\'inskc objckle. itd. tj. feldspal. kalkareniti i kalklutiti). Laporci koji imaju Inanje giinovite komponente masivnu teksturu pogodniji su rnedij. Dok se Dunhamova klasiJ1kacija vise primjenjuje pri terenskom opisivanjll i odredivanju krecnjaka. bindston i fremston. Javljaju se u slojevima razlicite dcbljine a rnogu biti i masivni. srednjcg i krupnog silta do sitl10g pijeska.25 ). Neke kiasiJ1kacije tu granicu stavljaju na 33 i 66 % (Pettijohn.. Struktura mozc biti krupnokristalasta (velieina zma >0. Krecnjaci nastali kao Slika 25. Laporci su najcesce sive boje. dotle Folkova klasiJ1kacija ima 81m primjenu pri mikroskopskim istrazivanjima krecnjaka. 1975 ). zma pijeska. zatim primjese glina. sericit ili muskovit ) ne treba vise sn1utrati laporceln. Krecnjaci mogu nastati na vise nacina: kao hemijski sedimenti. odnosno na ITwdusobnim odnosima prin1arnih struktumih sastojaka. u prirodi su rijetkost. Dunhamova klasifikacija krecnjaka ( 1962 ) bazirana je na slijedeCim karakteristikama: prisutnosti iii odsutnosti karbonatnog mulja. muda mogu biti sivo-plavicasti zu6kasti. Krecnjaci ( vapnend ) Krecnjaci Sli najrasprostranjenije karbonatne stijene i jedne od najrasprostranjenijib sedimentnih stijena lIopste. vec je to litificirani laporac iii Il1arlit ( marlstonePettijohn. Najznacajniju prinljenu ove stijene inwju za proizvodnju celnenm pri telnu treba da sadrze 75-78%) CaCO J i 22-25 %) kuolina i tada se nazivaju celnentnim laporcima.3. dok sa primjesama bitumije krecqjaci imaju emu boju. Mg. Kalsifikacija krecnjaka ( vapnencu ) s nadopunama Embryja i Klovana ( 1972 ) po Dunhamu (1962) Folkova klasifikacija ( 1959. Pravi "cisti" Iaporci. ovisno 0 strukturi i 0 naCinu na koji su organizmi sudjelovali u stvaranju tih stijena ( s1. Mn. koji sadrze vise od 10 % zma promjera > 2mm.litiJ1kacije na mjestu rasta.Ie prije dijageneiskih procesa na veCim dubinama znlijcganja bila sastavljena od kalcita i gline s 111cdusobninl oonOS0111 koji odgovara sastavu laporaca. a baundston su podijelili u tri nova tipa : bafiston.01 mm ) iii pak organogena. tj. Tekstura krecnjakaje razlicita. Od nekoliko klasifikacija krecnjaka u Svijetu danas najslru orimienu imaju Dunhamova "(1962) i Folkova (1959 i 1962) k]asifikacija.1975 ).4. ) dimenzija sitnog. odnosu udjela zma i mulja te znakovima organogenog vezivanja skeleta za vrijeme razvoja organizama. a 11akon dijagenetskih procesa u veciln dubinama zalijeganja tipicni minerali gEna transforn1isani su u hidroliskunc ( hlorit. a sa primjesama gvozda mrko zutu do crvenu boju. Stijenu koja . iii pak kaicijski glinoviti skriljac ( calcareous clay shale) aka pokazuje lisnatost. Mogu se javiti kao slojevi razliCite debljine ili kao masivni.rccnjacima iii pjeskovitill1 stijenama. karbonatnog mulja i kalcitskog cementa. Sastavljeni su od kaleita ali su rijetko sasvim Cist. Obje ove kiasifikilcijc osnivaju se na strukturno··teksturnirn karakteristikama krecnjaka. ooliticna.5 mm) do kriptokristalasta ( ispod 0.

kod nekih tipova krecnjaka sparitni kalcit moze nastati procesima rekristalizacije. Folk izdvaja cetiri bitna alohema: -intrakiaste.. zastore puteva i zeljeznickih pruga. kamenih nabacaja u lukobranima. ugradnju u potporne zidove..':. karbonatne fragmente nastale razaranjem poluocvrslih i neocvrslih unutar bazenskih sedimenata. Ukoliko su krecnjaci masivne teksture bez tektonskih ostecenja stabilnost kosina u zasjecima kao i stabilnost zidova u tunelinla i drugim podzemnim prostorijama je velika. Kao ortoherne (Folk ( 1959) definise mikrokristalasti kalcitski mulj iii mikrit i sparitski kaleit. -ooide. i-I 1100 95 85 6S 25 I . iziucene kao cement u porama krecnjackog taloga.To su : alohemijski i ortohernijski sasto. kuglaste..tf.~ 5 1" nekarbonata.. Pod mikritom podrazumijeva sve karbonatne cestice precnika < 4 mikrona i smatra da je nastao brzim hemijskim i lili biohemijskim izluCivanjima iz morske vode. munjc od 109{ alokcma 1O'}' 1 ~_ _ _ _ _ _ _ _+-_'_·a_". a koji je unutar bazena bic prenosen vodom.) prikazana tabelom 4..krecnjaci. Tabela 5.. oblaganje kosina nasipa. Ortohemijski sastojci iii orlohemi su karbonatne komponente krecnjaka nastale hemijskim i biohemijskim izluCivanjem u sedimentnom bazenu iIi u sarnom krecnjaku kao autigeni n1inerali.ici. Krecnjak se koristi za izradu betonskog agregata. kamenih (zidanih i nasutih) brana.." intraklas!a mtmspant imramlkril[ in. Kals(fikacfia karhonatnih stijena premo sadriini kalcijum karbonata i glinovUe komponente (po EN 12407: 1966. viSe 0el lO'7r :11okema a\okema f Yohllncnu !---:c-.. Upotreba krecnjaka u gradevinarstvu je velika.alda.ar. slIm::t evrsti krecnjaci predstavljaju odlicnu podlogu i sredinu za gradenje. Krecnjaci su u Bosni i Hercegovini veoma siroko zastupljeni a osobito u Vanjskim Dinaridima. u niskogradnji za nasipe.'--if--C'.:"'c.iski sastojci u krecnjacima ukljucuju say karbonatni materijal koji je nastao hemijskim iii biohemijskim procesima unutar sedimentacionog bazena..--+--"'=r=--:1 gn:h. fosilima fosilifcmi i mikri! !--__+--":cp.:. Folk razlikuje dvije glavne grupe karbonatuih sastojaka..:'-j pdc!ifcrni pclsparit pdmikm 62 63 .:. page 13) r % CaC03 -----------.~_ _ _~"="='k=c='n""+-_ _-j alokcln. za oblaganje portala i obzidivanje tunela. kao i za ispunu u drenaZarna. U visokogradnji se upotrebljavaju za zidanje i oblaganje zgrada. ali njihova pogodnosl opada sa porastom slepena ispucalosti i kavernoznosti. karbonatne bioklaste i to cjelovite skelete i njihove krhotine i -pel etc._= L_----.. Klasifikacija krecnjaka premo F'olku (pr En! 2.i. kako po obimu . u prijedlogu evropskih nonni uvrstena je klasifikacija prikazana na tabeli 5. 35 75 . sva obavijena karbonatna zrna -fosile. U prijedlogu evropskih normi preuzeta je kiasifikacija prema Folku (1959. Alohern.--_~Ic-------::-::-_---i 85 95 . U oblasti hidrogradnje koriste se za izradu pristanisnih zidova.laporoYita glina I' I 'I i I0 % _.. valjkaste elipsoidne cestice kriptokristalaste strukture.--.:. ili je potrebna tanka obloga. i 1962. Tabela 4. tako i po raznovrsnosti.. I ~~ecnJ [lapOrOYiti I I krecnjak vapnoviti krecnjak laporac I glinovili laporac I glina . __ i' +-~n"=H='i=k=. za pecenje kreca i za proizvodnju cementa. lVleautilTI. Sparit iii sparitski kalcit predstavlja prozirne sitne kristale kalcita precnika > 10 mikrona.'nski vecinom spantl1l vccinom mikritski j . oospafJ1 oomikril 1l\ikrits ooidirnn !nikril" mikeil biolitil :1:1 3:1 do 1:3 j:3 hinspant biord~ hinmikril bwpd . iii aiohemi.f07: 1966) Obzirom da karbonatne stijene cesto sadrze razliCite koliCine glinovite komponente.__l. manjc oll vapn<:nci 1If< mikrit sa vik (xi 25'!. Oblaganje podzemnih prostorija cesto nije potrebno.

. Najvise se upotrebljava kao agregat za betone i nsralte. Sto su ccstice sitnije. pa su takvi tereni povoljni za vodosnabdijevanje. Zasi6eni vadom. bubrenja i tiksotropije ne rnogu podnijeti odgovarajuca opterecenja. Stisljivost inl je neznatna. opala. u gradevinarstvu stijenama primjena Stabilnost terena izgractenlh od nevezanih sedinlenam ovisi 0 granulOll1etrijskom sastavu i zbijenosti materijala. SIjunci su rastresili u SUhODl i makranl stanju i slaho stisijivi. Sitnozrnasti pijesak . dobro sloieni sljunak do 800 kN/rn Za izgradnju saohracajnica i drugih objekata niskogradnje sljunci imaju povoljne karakteristikc. Izvedba podzemnih radova II sljuncilna je teska i spora.4. u zoni podzemne vode tl uslovi su znatno otezani. Kohezija je sposobnost sitnih cestica da pruzaju otpor s1l1icanju. Propllsnost pijeskaje velika. osobito ako su zasiceni vodom. Naime. "tekuci pijescI . Nepovoijni za beton su . ali ako sadrii liskune. a iznosi: . Gline koje su bile izlozene velikon1 pritisku. ali i za izradu sljuneanih filtera kod vodozahvatnih bunara. dotie druge zbog svoje stisIjivosti. a rnanifestuje se bocnim istiskivanjem. nepovoijan je . izgradnju donjeg ( talnpona ) i gornjeg nose6eg sloja fleksibilnih ( asfaltnih ) saobracajnih kons1rukcija. polucvrstih giina 200-300 kN! rn 2 . Generalno je dopusteno veee opterecenje glina u horizontainim terenima. Nepozeljene komponente su i gEna te valutice poroznih. ima dopustenu nosivost 2 do 100 kN/m Subi dobro sloicni pijesak moze se opteretiti s 200-400 kN/m'. Kanali. odnosno 0 uglu wlutrasnjeg trenja <. ali ako sadrze imalo gline nosivost se znatno sn1anjuje a povecava slijeganje zbog stisljivosti. pijesci Sil closta pokretljivi. Propusnost takvih tcrena je velika. koja se pojavljujc neposredno nakon opterecenja i traje kratko. Usiovi izvodenia radova su pretezl10 povoijni. Praktieno nijedan drugi sediment nije podlozan promjenama u konzisteneiji. Pijesci su u suhom stanju potpuno rastresiti a malo ovlazena lTIaSa je slnbo kohezivna. a rezultat je privlacnih sila sto djeluju menu njima. U glinovitim terenima klizista nastaju i kod veoma blagih nagiba padina i ucestala su . veoma dobro sloicni pijesak i do 500 kN/m2 . a uz to i izuzetno skupa pa se izbjegava gdje je god 10 moguee. Za spravljanje betona najpovoljniji su sljunci Cija zrna vode porijeklo od magmatskih stijena. kohezija je reiativno veca.ljunei koji sadrze valutice roznaca. veliCini i slozenosti val utica. Stoga 11 odnosu fla sljunkove pijeskovi predstavljaju marlje povoljne sredine i podloge za gradenje. ali je kolicinski velika. akumulacijski 64 65 . nar06to iznad nlvoa izdani. Podzemni radovi u pijescima izbjegavaju se zbog izuzetno teskih uvjeta rada i sporog napredovanja. lagano i dugOlrajno siijeganje koje moze traFtl desetljeCima. Osobito su u gradevinarstvu opasni tzv. Znatno manje zastupljeni su jezerski i rnorski sljunei. Stoga proizilazi zakljucak da je za ocjenu 0 mogucnosti temeljenja na glinama i glinovitirn stijenama neophodno izvrsiti detaijna inzenjerskogeoioska i geomehanicka istrazivanja. a krupnozrnasti. skriljavih i hemijski izmjenjenih stijena. zbijenije su i evrsce. jer stupaju u hemijsku reakciju sa cernentOlTI. Kod hidrotehniekih objekata upotrebljava se kao ispuna u drenaiama. Dok neke gline u pogledu temeljenja imaju povoljne karakteristike. pa oni mogu sadrzavati vel ike kolicine podzcmne vode. Pijesak se koristi i za izgradnju dijelova saobracajnih konstrukcija na putcvima.za srednje slozenl slj unak 300-600 kN/m2 2 . U nasoj zemlji posebno su poznati kvarcni pijesei pontske starosti iz Krekanskog bazena.za giinoviti i sasvim sipki sljunak do 200 kN/m2 . a dreniranje lahJeo.za cisti. Dopusteno opterecenje za gradenje na sljunku ovisi () sastavu . Jos jedna nepovoljna karakteristika podrucja izgradenih od g!ina je izraiena denudaeija i erozija. a da se to ne odrazava ncgativno na objcka!. Gline imaju dvije faze slijeganja: prva. ravnotezi i stabilnosti kao glina. Kod terena izgradenih od giina i raz!icitih glinovitih stijena stabilnost ovisi 0 koheziji (e) i uglu unutrasnjeg trenja ( <p ).3. glinovit i zasicen vodom.a cvrstih 300-600 kN! rn 2 . upotreba sljunka u graoevinarstvu prilicno je jednostrana. Medutim.p (ugao kosine kod kojeg je materUal II prirodnom stanj u stabilan). pa U odredenim prilikan13 imaju karakteristike povoljne za tenleljenje objekata. Za temeljenje u pjeskovitim terenima vaznu ulogu ima koliCina glinovite komponente u' njima. jaspisa i uopste hidrokside siiieija. te 0 koliCini eventualno prisutne glinovite komponente. i druga. Negativna karakteristika je sto se ova vada lahko zagaduje i s10 ponekad in1a nepovoljan he:mijski sastav. koja se lahko drenira.3. U sljunkovitim terenima formira se vcea koliCina podzemne vode. a takoder i za izradu maitera. Uvjeti za rad u glinovitim sedimentima koji su zasiceni vodorn izuzetno su teski. Uvjeti gradenja u sedimentnim sedimcntnih stijena. temeljenje u cistim pijescillla U odredenim prilikama moze se abavili uz relativno veJikll dopustenu nosivost. Najvece koliCine sljunaka u Bosni i Hercegovini nalaze se u dolinama i koritima sadasnjih i nekaclasnjih rijeka. Stoga terneljenju u glinmna treba priCi sa izuzetnom paznjom. a manje na padinama. Meduti~. izazvanom sedimentima iznad njih.treba istaCi da se ne moze govoriti uopsteno 0 ponasanju glina i glinovitih stijena u pogledu izvodenja radova u njima iIi na njima. krecnjaka i kvarea. Dopusteno opterecenje mehkih g!ina iznosi do 100 kN! m 2 . Poput sljllnka i pijesak se u gradevinarstvu koristi kao agregat za beton i asfalte.

kotrljanja. postotak minerala glina. Flis je u BiH zastupljen u sjevernoj Bosni. Problemi se usloznjavaju zbog razlicitih. Profili u podrucjima s naslagama fliSa povoljni su za izvedbu hrana. Stvaranje flisa sa karakteristicnim strukturnim i teksturnim obiljez. pretezno manjeg kapaciteta. Laporci su stijene povoljne za temljenje i izvodenje gradevinskih zahvata u podzemlju. Tereni izgradeni od krecnjaka i dolomita povoljan su medij za temeljenje i podzemne radove. dok otporniji sedimenti strse u terenu. uzduzne brazde. moguca je pojava nejednolikog slijeganja gradevinske konstfukcije. a vodonepropusni clanovi osiguravaju postojanost vjestackih akumulacija.Dopusteno opterecenje za temeljenje objekata ovisi 0 fizicko-mehanickim odlikama tih stijena koje u prvom redu ovisi od medusobnog odnosa CaC03 i glinovite komponente. Narocito je opasno ako gline sadrze vecu koliCinu montmorilonita. Flis se moze definisati kao tipican sinorogeni compleks klasticnih marinskih naslaga. ako viSe danoya razliCitih imenjerskogeolskih svojstava izgraduje lokaciju objekta. Primjena krecnjaka u gradevinarstvu·· je 66 67 . Posebno ekonomsku vainost laporci imaju za prizvodnju cementa. Medutim.jima vezano je za uticaj mutnih tokova.Njihova negativna karakteristika je da su malo otporni na uticaj atmosferilija. pa njihove forme pri ocvrscavanju ostaju ocuvane.bentonit ) kao isplaka kod busenja (odrzavanje zidova busotina ) kao i za injektiranje. Odlikuje se izrazitom izmjenom krupnozrnastih i sitnozrnastih stijena. upravo zbog dobre stabilnosti i povoljne busivosti. mada ima i rezidualnih glina (npL Bratunac. osobito ako ne sadrZe vee.. Reljef flisnih terena je izrazito razuden slo je pos\jedica selektivne erozije. u vertikalnom i lateralnom pravcu. Pri izgradnji saobracajnica problemmi su izraieni zbog nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka i njihovog podlokavanja. Redovito je stabilna ona slrana gdje su slojevi nagnuti suprotno od nagiba padine. Prilikom izvodenja podzemnih radova problemi nastaju kod zdrobljenih i raskvasenih glinovitih sedimenata flisa sklonih bujanju. zatim na prostoru Sarajevo-Banjaluka. sto moze dovesti do zatrpavanja akumuiacijskog bazena. Laporci su zastupljeni sirom nase zemlje. Oni gradiraju cestice. Podzemni radovi mogu se izvoditi relativno lahko. lokalno. U Bosni i Hercegovini gline su uglavnom zastupljene u ugljonosnim bazenima. to su (osim u jace razlomljenim podrucjima) najpovoljnije stijene za izradu tuncla i drugih podzemnih objekata. U terenima izgradenim od krecnjaka i dolomita treba izbjegavati siparista u kojima zbog nestabilnosti nije preporucljiva gradnja. U hidrogeoloskom pogledu gline se tretiraju kao vodonepropusni sedimenti. Problemi nastaju zbog nestabilnih padina sklonih klizanju te intenzivne denudacije i erozije. U hidrogeoloskom smislu naslage laporaca izgraduju vodonepropusne tcrene. neophodno je sa aspekta gradevinarstva upoznati njihove osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike. veoma uceslalih strukturnih promjena. zasjeka i raskopa u krecnjacima su stabilne. Podzemni radovi u glinama i glinovitim stijenama izvode se tesko i sporo. odnosno nejednake otpomosti sedimenata flisa na razarajuce djelovanje atmosferilija. kompleks flisnih naslaga je vodonepropustan medij ako ga posmatramo kao cjelinu. erozioni kanali. medu kojima preovladuju pjescari i detriticni krecnjaci. sto izaziva vel ike pritiske i viskove izbijanja. Flisni sedimenti su obicno intenzivno ubrani i izrasjedani sto se veoma dobro uocava na otvorenim profilima. Naslage flisa se kao gradevinski materijal ponekad lokalno eksploatisu u mnogim kamenolomima (pjescari i detriticni krecnjaci). a odredene vrste (npr. u gornjem toku rijeke Neretve itd. sto namece potrebu sanacije terena radi podizanja jednolikih svojstava ispod temelja. i tektonski neosteceni. na kontaktu vodopropusnih i vodonepropusnih danova moze biti mnogo izvora. Litoloski clanovi sa veCim ucescem gline trose se lakse i cine udubljenja. itd . Posmalrano hidrogeoloski. te ako su masivn. ti tragovi bivaju ispunjeni materijalom iz mutnog toka. sto omogucava brzo napredovanje bez podgradivanja. Inzenjerskogeoloske odlike terena s naslagama flisa ovise i 0 svojstvima litoloskih clanova koji ga izgraduju. Kosine usjeka. Izuzetak Cine tektonski ostecene zone u kojima se javljaju rasjedi i sistemi pukotina. Osnovni problemi prilikom izvodenja gradevinskih radova u flisu proizilaze iz njegoye heterogenosti i brzih izmjena litoloskih clanoya razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. Neposredno nakon nastanka. Obzirom da su odredeni tereni Bosne i Hercegovine izgradeni od naslaga flisa. koji u dodiru sa vodom visestruko povecava zapreminu. jer uglavnom imaju veliku nosivost i dobru stabilnost. stvarajuci pri tome pritisak koji nijedna podgrada ne moze izdrzati. Pri izgradnji saobracajnica najveca su opasnost dionice u usjecima nestabilnih padina kao i duboke i ceste jaruge. Za temeljenje su najpogodnije lokacije izgradene od jednog litoloskog clana. Gline se u gradevinarstvu najvise koriste za izradu opeka i crijepa. tragovi vrtlozenja. Stabilnost flisnih terena pored ostalog ovisi i 0 polozaju slojeva. rejon Motajice i kore raspadanja laporaca sirom nase zemlje).Stoga otvoreni profili ne smiju duze vrijeme ostati nezasticeni. Opcenito. Laporci se koriste kao sirovina za proizvodnju cementa. Medutim. te laporci i druge glinovite stijene.bazeni i drugi hidrotehnicki objekti u ovim stijenama su relativno lahko ostvarljivi.. a eroziono djeluju na istalozene sedimente cime se stvaraju razlicite teksture: tragovi teeenja. Ukoliko u laporcima ima vise CaC03 oni su Cvrscl. narocito ako se njegove fizicko-mehanicke odlike bitno ne mijenjaju u zoni objekta.

Krski tereni su u BiB zastupljeni uglavnom u Vanjskim Dinaridima (potez Trebinje-Bihac). tj. Obzirom da se fadi 0 krsu. Terem izgradeni od cvrstih vezanih klasticnih sedimentnih stijena (pjescari. Dakle. U krskin1 terenilna pukotine.Ako takvih pojava ima (a one se odreduju geofizickim istrazivanjima i husenjem) objekt treba prelocirati ili poboljsati svojstva stijenske mase do te mjere da se planirani objekt moze izgraditi bez opasnosti za njegovu funkcionalnost. Za presJccanje glavnih odvodnih puteva. iduCi od povrsine prema dubljim dijelovima litosfere. razlomijene zone. Pri tome je postojeca stijena podvrgnUla brojnim mineraloskim. Ipak. ili se izvode pregradivanjem dubokih rijec!lih dalina. Lokacije akumulacija obicno se . Pri projektovanju i izvedbi akU111Ulac. Obzirom na pritisak i temperature. jer su im dna prekrivena slabopropusnim do nepropusnirn naslagama. U gradevinarstvu brece imaju raznovrsnu primjenu. Ovisno 0 pritisku fonniraju se razlicite teksture metamorfnih stijena. obliku. DijcloVJ stijenskih lnasa se odronjnyuju o a voda se slijeva nn saobracajnicu. projektuju se injekcio!lc zavjese. poznato jc da je krs ( pOSlnatrano generalno ) \'odopropustan. metamorfizmu su podvrgnute manje mase stijena na uzem podrucju. noseCi pri tome crvenicu i krsje. vrlo lijepih sara i lrulke obradljivosti posebno . Pritisak je uglavnom jednostran ( bocan ). sto ovisi 0 karakteristikama metarnorfizma fizi6kinl i hemijskim svojstvima same stijene. 68 69 . i -razliCitirn strukturama u gradi stijene (prsline. nanosi koji ugrozavaju saobra6aj. sto se tretira leaa regionalni metarnorfizam. ciji bi svod pod pritiskom mogao popustiti i izazvati djelimicno slijeganje iii utonucc ohjekta. detriticni krecnjaci ) Cine stabilnu padlogu za temeljenje i rad u njima. Kod metarnorfizma pritisak moze biti svestran (hidrostaticki) i jednostran (bocni iii stres). Pri izgradnj i saobracajnica u krskim terenima veliki problem je odrzavanje stabilnosti kosina usjeka i zasjeka 11a kojinla se javljaju pukotinski sistemi. pukotine itd. Kao sta je navedeno upotreba pjescara u gradevinarstvu je prilicno raznovrsna ( za spoljasnju dekoraciju i za potporne zidove. litostratigrafskinl. OViS110 0 strukturninl. veonlU je V017.. strukturnim teksturnim promjenarn. 3. Ali situacija se od podrucja do podrucja Inijcl1Ju. najbliza povrsini s umjerenim pritiskom temperaturom. ). poznavanje tektonskih elemenata uzduz trase tunela Olnogucava planiranje brzinc i !laCina rada. hidrogeoloskim i hidroioskim kurakteristikama stijena i terena. gdje vladaju visoki pritisci i temperature. Krska polja su podrucja pavoljna za ostvarenje akumulacija. U vecim dubinama Zemljine kore. Od kalkarenita koji se nalazi blizu aerodroma Mostar obnovljcn je Stari most u I\1ostaru a krecnjaci Brese kod Sarajeva koriste se za izradu spomenika. -velicini. Pri jednostranom pritisku nastaje folijacija (skriljavost). uz povecani pritisak i temperaturu.rnnogostruka: koriste se kao tehnicki i arhitektonsko-gradeyinski kamen. krecnjacke i serpentinske brece. Metamorfne stijene Metamorfne stijene nastale su preobrazajem postojeCih magmatskih. pa se trumv metarnorfizam naziva kontaktni. rasporedu i naCinu vezivanja mineralnih cestica. stubova i stepenista. Nairne.rccnjaka povrSinskim i podzelnnim vodalna nastaje specifican krski reljef koji moze bid prepreka u izradi gradevinskih objckata na pOvTsini i u podzemlju. Zbog povoljnih boja. pri prodoru magme uz povecanu temperaturu i umjereniji pritisak. razlikuju se tri zone u kojima se zbiva metamorfoza stijena : -epizona. uglavnom u dubljim dijelovima litosfere.su na cijeni dobro cementovane mermerne. Za temeljenje objekata u krskim tcrenima treba ispitati pukotinske sistemc i odrediti da Ii u dubini ( do koje se manifestira veci dio projektovanog pritiska na stijensku masu ) ima vecih pukotina iii kaverni. Kroz pukotine voda prodire u podzemlje pri cemu otapa krecnjak i siri porne prostore. Inzenjerskogeo\oska svojstva u podrucju krsa su kompleksna i razIikuju se od jednog do drugog lokaliteta. zidova.metamorfozom mogu biti zahvacene velike mase stijena na sirem podrucju. zbog konfiguracije. Erozijom k.110 rijesiti problem vododrziyosti u takvom mediju. Dopustena nosivast neostecenih. za portale tunela itd. sedinlentnih i metamorfnih stijena. pa se u toj zoni metarnorfoza vrsi uglavnom mehanickim putem. dobro vezanih klaticnih sedimentnih stijena je prakticno neogranicena. Vodopropusnost krskih terena je uslovljena pukotinskorn poroznoscu.ija u podrucja krsa. odabiru II sklopu krskih polja. brece. a pri svestranorn pritisku obrazuje se granniarna struktura odnosno masivna i okcasta tekstura. kao sirovina za dobijanje kreca i ostalih veziva te u cementnoj industfiji. Osim poznavanja inzenjerskogeoloskih i hidrogeoloskih svojstava stijena.). uvjeti rada u takvim stijenmna mogu varirati od povoljnih do 105ih sto ovisi 0 : -mineralnom sastavu cestica i sastavu veziva.4. Najvise se kriste u dekorativne svrhe i to za ablaganje fasada. tektonika predisponira nastanak povrsinskih krskih morfoloskih pojava i slozenih podzemnih komwlikacija. Medutim. to ce se dio akumulirane vode obavezno gubiti podzenlnim komunikacijanla. Cilj jc da se odgovarajuCim istrazivanjirna nastaji postici kolicina gubitaka koja je opravdana sa ekonomskog aspekta. i dotod vade otezavaju izvedbu podzemnih objekata i zahtjevaju posebne zastitne mjere. te mjesta predvidenih za podgradivanjc kao i tipove podgrada.konglomerati. Cija dubina scie do nivoa na kojem je dokazana minimalna kolicina gubitaka vode.

3. Metamorfoza maze bitj progradna i retrogradna. Blasticna struktura Inoze biti homeoblasticna.1. U ovoj zoni dolazi do ejelovite prekristalizaeije minerala te struktumih i teksturnih promjena. Buduci da ovakva metamorfoza zahvata siTa podrucja i vece mase stijena naziva se i regionalnom. neke piroksene. tipicna za amfibolit. Metamorfoza u tom dijelu dovodi do djelimicne iii potpune prekristalizaeije postojecih minerala. struktura i tekstura metamorfnih stijena Metamorfne stijene su sastavljene od minerala karakteristicnih za magmatske (kvare. a rezultira drobljenjem minerala i stijena. turmalin. kordijerit) karakteristicni su za termalnu metamorfozu i nisu stabilni u zonama velikih dislokaeija s jakim usmjerenim pritiskom. Sastav. u dubljim dijelovima litosfere. Navedene vrste struktura prikazane su na sliei 26. ako su minerali razlicitih veliCina. Povecanjem pritisaka i temperature kod progradne metamorfoze odredena mineralna asocijacija. liskuni. Njome su zahvaeene uglavnom manje mase stijena na kontaktu s magmom. -nematoblasticna (stapicasta ) struktura. Najvece rnase ll1etan10rfnih stijena nastale su u rnezozoni i eplZOlli. kad su neki minerali u strukturi izrazito veei od drugih ( slicno porfirskoj strukturi kod eruptivnih efuzivnih stijena ). Heteroblasticna struktura . s veoma visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. u najdubljim dijelovima litosfere. mermer i kvarcit. kojorn su stijene podvrgnute djelovanju visoke temperature i hidrostatickog pritiska u najdubljim dijelovima litosfere. dok Je progradna brza.odnosno glineni sedimenti u filite. Za kataklasticnu ili kineticku metamorfozu karakteristicni su tzv. liskuni i granat). nazi va polimetamorfoz~jm. homblenda itd.a rezultira djelimicnom promjenom hemizma stijene. ako su mineralni sastojci priblizno iste veliCine i heteroblasticna. kojom su stijene podvrgnute povisenoj temperaturi i relativno niskom pritisku (uglavnom kod prodora magme prema povrsini) . mikasiste i gnajseve). Struktura metamorfnih stijena rezultat je prekristalizaeije i rasta minerala u cvrstom stanju (hlasticna struktura) iii drobljenja dijelova i Citave mase primarnih stijena (klasticna struktura). -termalna metamorfoza. Kod homeoblasticne strukture razlikuju se: -granoblasticna ( zrnasta ) struktura. stabilna pri uvjetima llizeg pitiska i ten1perature. Padom temperature i smanjenjem pritiska kad retrogradne metamorfoze uz uticaj razliCitih rastvora nastaje nova asocijaeija koja je stabilna u promjenjenim uslovima (takvom metamorfozom gabro pre1azi u zeleni skriljac. a time j do promjena u strukturi i teksturi stijene. dok su neki minerali tipicno rnetamorfni (silirnanit. s visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. kojom su stijene podvrgnute djelovanju temperature i usmjerenog pritiska u dubljirn dijelovima litosfere. postaje nestabilna i prelazl u asocijaciju koja je stabilna u promijenjenim uvjetima (ilit i montmorilonit prelaze u serieit i hlorit. Retrogradna metamorfoza se odvija veorna sporo. a peridotit u serpentiniL iz granata nastaje hlorit. 70 71 . Vrste metamorfoze kojima mogu biti podvrgnute postojece stijene su : -kataklasticna iii kineticka metamorfozs. feldspati. strukture i teksture stijene. Stres je vrlo slab a ponekad izostaje.-mezozona. a rezultira prekristalizacijom minerala. Ako je stijena bila visestruko podvrgnuta metamorfozi u razliCitim geoloskim vremenima.) i sedimentne stijene (kaleit i dolornit). pa se takva n1etamorfoza nazi va kontaktna. -dinamotermalna metamorfoza. Antistres minerali (andaiuzit. a rezultira promjenom hemizma stijene i njezine strukture i teksture.). karakteristicna za gnajs. Smatra se da je metamorfoza moguea do temperature 1500 C Jer se na vecoj temperaturi veCina stijena topi.. -lepidoblasticna ( Iisticava ) struktura. -plutonska mctamorfoza.4. svojstvena filitu mikasistu. Stijene podvrgnute regionalnoj metamorfozi sadrie staurolit. andaluzit itd.Ie naJeesee zastupljena kao porfirohlasticna. onda se takva metamorfoza. a iz hornblende i bazicnih plagioklasa nastaju hlorit i sosirit). -katazona. amfibole i druge minerale koji su postojani pri visokim pritiscilna i temperaturatna.stres mincrali (staurolit. disten. kojom su stijene podvrgnute jakom usmjerenom pritisku pri relativno niskoj temperaturi u povrsinskom dijelu litosfere. odnosno djelimicnom iii potpunom promjenom hemizma.

reliktna struktura pjescara je hlastopsamitska).2. kod kojt se manji fragmenti primarne stijene iii veca mineralna zrl1a nalaze u sitnozrnastoj zdrobljenoj 11lasi. zdrobljenim agregatom.Stika 27. Za rnetamorfne stijene karakteristicna je i cvorasta (okcasta iii flaserska) tekstura. Ako su u 111etmnorfnoj stijeni vidljivi ostaci strukture primarne stijene lakva se struklura naziva reliktnom (npr.) Klastiene metamorfne strukture su: -porfiroklasticna.4. Stoga ce ovdje biti prikazana podjela metarnorfuih stijena prema vrsti i intenzitetu metamorfoze (tabela 6. Sistematika metamorfnih stijena Metamorfne stijene se mogu razvrstati prema: vrstl 1 mtezitetu metarnorfoze. kod koje su mincrali zdrobijeni i razlol1lljeni S10 je posljedica mehanicko& drohijenja primarnih stijena zbog djelovanja usmjerenog pritiska. kod kojc su ostala saclIvana jczgra primarnih mineral a obrubljena sitnozrnastim. Sistenlatika prema porijeklu materijala od kojih su izgradene stijene nije pouzdana. Podjela prema kvantitativnom tnineralnom sastavu i teksturnim karakteristikama odreduje sarno one metamorfne stijene koje su nastale regionalnom metamorfozom. -kataklasticna. Tabela 6. kineticka deformacija. kod kojt su minerali zauzeIi paralelan raspored zbog djelovanja usmjerenog pritiska u epizoni i mezozoni. drobljenje miloniti ) hornfelsi. Navedene teksture prikazane Sll na slid 27. kontaktna metarnorfoza pelitski pjegavi skrilici kontaktna 1 regionalna kontaktni 1 skriljavi meffi1eri metarnorfoza 72 73 .java. -brecasta. porijeklu minerala od kojih su izgradene i kvantitativnom mineralnom sastavu i teksturnilll svojstvima. OkcQsta (a)1 !kri/java (6) reksruru Slikll 26. medu najtipicnije teksture uhraja se skril. pa je zato manjkava. j\i!ke slruktllre lI/etul1/urfnih sf!ienu Kod masivne teksture zrna u stijeni su rasporedena bez vidljive orjentacije 3. jer u veeini slucajeva nije mogu6e odrediti porijeklo minerala odnosno razlikovati ortoskriljce (nastale metamorfozom magmatskih stijena) od paraskriljaca (nastalih metamorfozom sedimentnih stijena).kvarc i fe1dspal) nakupljeni u mase lc6aste iii O\'alne forme a karakteristicna je za metamorfne stijene nastale u dubljirn dijelovima litosferc. kod kojc sLlneki minerali (ohicno. S obzironl na rasporcd minerala U l1letamorfnirn stijenama. Po4iela metamorfnih stijena prema vrsti metamo~foze I SKUPINA klasticne stijene I hornfelsi (korniti ) mermeri ( mrarnori ) NAZIV STlJENE VRSTA METAMORFOZE iIi metamorfne kataklasticna iii (mehanicka dislokacijske brece.

a isto tako i vulkanskih stiiena na kontaktu sa magmatskim intruzijama. Podjela metamorfnih stijena prema mineralnom sastavu (po EN 12407: 1996. Boja im potice od mineral a zelene boje: hlorit. metamorfizma serpentiniti U prijedlogu evropskih normi. Argilosisti (glineni skriljci) nastaju regionalnom metamorfozom glinovitih stijena uz jaci pritisak. . Podrinja i na podrucju Sane i Une. Srecu se dliZ dislokacionih ravni. metamorfoza grafitski kvarciti I skriljci niskog stepena regionalna metamorfoza ! filiti. Struktura filita Je Iepidoblasticna. hlorit i grafit. a tekstura skriljava. metamorfne stijene su razvrstane prema mineralnom sastavu ( sl . drobe i Iaporovitih stijena. Fl"""t<bpati """. Gnajsi su nastali metamorfozom visokog stepena iz kiselih magmatskih stijena.. To su prelazne slijene. J Pjegavi skriljci su kontaktno-metamorfne stijene vrlo slabo lzraiene por~roblasticne strukture i skriljave teksturc.bt>n. ovisno 0 koliCini obojenih mineral a. Uz minerale glina ( ilit ) sadrie i sericit.. U filitima je koliCina muskovita (sericita) veea neao kod argilosista a manja nego u mikasistima. visokog stepena metamorfoza amfiboliti. Tlnjcl. . a ovdje ce biti navedeni osnovm podaci 0 ostalim stijeama navedenim u tabeli 6. Na osnovu toga definisan je termin metamorfnih facijesa u kojima nastaju stijene razlicitog hemijskog sastava u odredenim fiziekim uvjetima.1ena. nematoblasticna i porfiroblasticna. kalcita i epidota.2 8 ) kvarciti I kontaktna pretvaraju u finokraljusaste stijene sa reliktnim fragmentima primarnih minerala. Struktura im je razliCita: granoblasticna. Struktura imje blastopelitska do lepidoblasticna a tekstura skriljava. Sast0.. zelenkasti (hloriti ) i erni (grafiti). II:lo. . izmedu glinovitih stijena i filita.W Q~K . termoko. Mikasisti (Iisknnski skriljci) pripadaju grupi skriljaca srednjeg i vlsokog stcpena metamorfizma. opkoljenih finom milonitskom pastom. feldspata i liskuna. Ima Ih u srcdnjoj Bosni i Podrinju. Ima ih na podrueju srednje Bosne. lepidoblasticna. "". Struktura im je lepidohlasticna do porfiroblasticna. kvarca te grafita.dovoljno sirokim granicama pritiska i temperature.ntitktnog izohemijskog metamorfizma glinovitih." e"'Ep\doti iiI>! ". laporovl11h 1 srodmh stl. 74 75 .Koncepcija 0 metamorfnim facijesima primjenjena je za genetsku klasifikaciju metamorfnih stijena. Komiti su uglavnom produkt~... hlorita. serpentinita i amfibolita date su u narednom poglavlju... skriljci srednjeg i regionalna 1 plutonska gnajsi. . Sastoje se od kvarca. arkoza i glinovitih skriljaca itd. muskovita.!>lend. prije svega biotita. kvarcita. Boje su sive i crne. a tekstura skriljava i okcasta. Glavni sastojci su liskuni i kvarc. Boja 1m Je SIva do cma. . page 14) Metamorfne stijene razliCitog mineralnog sastava postiZu ravnotezu tokom metamorfizma u nekim odredenim. Hornfelsi ( korniti ) su finozmaste kontaktno meamorfne stijene lzgradene od Zilla bez preferirane orjentacije. Filiti s~ nastali regionalnom meamorfozom glinovitih stijena u eplzom. Nastali su regionalnom metamorfozom glinovitih stijena. Miloniti su tektonske breee koje se sastoje iz heteroblastienih fragmenata. Gnajsi su sive do erne boje. epidot i aktinolit. a tekstura skriljava.ravni navlaeenja gdje se stijene u blizini ove ravni premjestaju. Nastaju termokontaktmm met31norfizmom slabog intenziteta od glinovitih C"Ka.1e se od sericita. zeieni skriljci i metamorfizma I argilosisti mikasisti. Stika 28. pri cemu nastaju uvijek iste mineralne asocijacije. npr. Zeleni skriljci nastaju regionalnim metamorfizmom na niskim temperaturama it bazicnih i intermedijarnih magmatskih stijena i njihovih lufova. argilosista i filita. u okviru epizone i mezozone. obieno mikroskopskih velieina. Detaljnije karakteristike mermera.i regionalna IliSkunoviti kvarciti. Uglavnom su iuekasti (sericiti).

2. Serpentiniti Ako je vodi. 3. mrki iIi crni. u prirodi vrsiti i regionalnom metamorfozom u prisustvu vode. Mermeri bogati liskunima koji lokalno imaju elemente lepidoblasticne strukture nazivaju se cipoHni. Narocito moie biti veiiki sadrzaj muskovita ako su mermeri nastali mctamorfozom glinovitih krecnjaka. meclutim. Mineraloilke i petroioske karakteristike mermen. biotit. Preobrazaj peridotita u serpentinite moze se. kao i krecnjaei. ali ima i skriljavih. nlagnetit. K \'arciti se u gradevinarstvu koriste ograniceno. limonit. koja je primarno bila u peridotitima. Boja im je zelena. U njn1a se javljaju 1ezista azbesta i magnezita. Najvece mase serpentinita nalaze se na Konjuhu i Ozrenu. Postoje prelazi ka granoblasticnoj strukturi (granonematoblasticna).4. itd. Pri proejeni kvaliteta mermera posebnu paznju treba obmtiti na prisustvo stetnih minerala: pirit.4. sakchar-secer ). kvare. epidot. Nastaju kontaktn0111 i regionalnom mctamorfOzolll pjescara sa slicijskim vezivom iii od roznaca.3. magnctit. hlori!. Stetne primjese kod mermera predstavljaju pirit.Za dekorativne svrhc najbolji su sitnozrni mermeri jer se najlakse i najbolje poliraju. hematit. Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenama primjena metamorfnih stijena u gradevinarstvu Mermeri i kvarciti imaju povoljne karakteristike za povrsinske i podzemne radove pod uvjetom da nisu tektonski izlomlieni. Razlikovanje ove dvije grupe stijena je izuzetno tesko. Kvarcna zrna su u ovim stijenama cesta zupcasto srasla sto stijenama daje veliku cvrstinu. Boja mermera ovisi od njegove cvrstoce. Imaju "veliku primjenu u graclevinarstvu. kvare.4. Mermer se eijene kao izvrstan materijal. Aka Sll Cisti bijele su boje i saharoidnog sjaja ( gre.4. kvarc. Serpentiniti predstavljaju uglavnom nepovoljan medij za izvodenje povrsinskih i podzemnih radova. plavkasti. lzgracleni su od amlibola ( hornblende) i plagioklasa (andezin). Pri obradi mermera vazna je veliCina zrna i naCin njhovog srastanja. Mermer.3. itd. Kao sporedni sastojci u kvarcitima javljaju se disten. kvarc i organska materija. U tiln slucajevima prirnarna klasticna zrna kvarca SlI nesta krupnija a rekristalisala silicijska masa obrazuje sitnozrne vijence oka primarnih zrna (heteroblasticna struktura). Prema mineral nom sastavu razlikujemo kakitske i dolomitske mermere pri cemu su kalcitski mermeri znatno VIse rasprostranjeni. crvenkasti. K varciti Kvarciti su metanlorfne stijene u kojinla kvarc cini vise od 80 ~~ mase stijene. zbog primjesa.3. grafit. Mogu sadrzavati u malinl koliCinama granat.4.4.aja primjesa mogu biti zelenkasti. 3. gralit.3. sivi. alb it. kaleit. Amfiboiiti Amfiboliti su stijene visokog kristaliniteta i visokog stepena metamorfizma. Povrsinski radovi otezani su 3. Od sporednih sastojaka sadrie hromit.. kvarcita. stvori6e se normalne peridotitske stijene. omogu6en odlazak. NaroCito su povoljni sitnozrni varijateti ler se lakse obracluju i potpunije glacaju.3. Sa sadrzajem iiskuna prelaze u kyarc-mikasiste. lzgradeni su uglavnom od serpentina koji moze nastati kako od olivina tako i od piroksena. (mramori) Mermeri su metamorfne stijenc nastale kontaktnom i regionalnom metarnorfozorn krccnjaka i dolomita. Cisti mermeri izgradcni su ad zrna kalcita iii dolomita koja su obicno izometricna i raz1i6ito srasla. silimanit. Teksture su masivne mada ima i skriljavih kvareita. razlicite velicine zrna. ona reagnje sa olivinom stvarajuCi serpentin. koje OVlse od stepena njihove razlomljenosti. magnetit. Serpentiniti su masivne teksture.4. Nastaiu metamorfozom bazaltoidnih magmatskih stijena (orto-amfiboliti) iii bazicnih tufova i laporaea (para-amfiboliti). sivi pa i crnL Crna boja potice od organske materije i veoma je nepostojana. Cisti kvarciti su bijele boje ali su najcesce. Tereni igradeni od mermera i kvareita imaju promjenljive hldrogeoloske karakteristike. serpentinita i amfibolita 3. epidot. Tekstura 1m je mas:vna (homogena). tamnozelena iii sarena. Zelene su do tamnozelene boje. 3. Usljed sudrz. K vareiti su uglavnon1 monomineralne stijene izgradene ad kvarca.3. Skriljave su iIi l11asivne teksture. preteino kao lomljeni kamen za sve grube gradevinske radove. Odlicno se poliraju. Najvise se koriste kao arhitektonsko~radevinski kamen. U slucajn da voda bnde 76 77 . kada se nazivaju serpentinski skriljei. itd.4. U najvecem broju slncajeva imaju nematoblastii'nu strukturu (stapicasta sa naglasenom paralelnom Oljentacijom hornblende).3. Struktura im je granoblasticna ponekad mogu imati sacuvanu strukturu kvarcnih pjescara. Na ovaj naCin mogu nastati velike mase stijena koje se nazivaju serpentiniti. talk. itd. i u kiparstvu. U mermerin1a se mogu sresti muskovit. zadriana i da ima temperaturu oko 400°C .1. Strukture su granoblasticnc. Najugu Krivajsko-konjuskog masiva kod Dubostice nalazi se masiv amfibolita ( lSxS km ).

ubrzan je proces mehanicke i hemijske degradacije. Pod geoloskim silama i pojavama mogu se definisati sve one koje na rna koji nacin modifikuju spoljasni izgled i unutrasnju strukturu litosfere. oblaganje izbijenih profila. narocito u podrucjirna gdje se njihova aktivnost i danas neposredno izraiava. a rezultiraju izdizanjern velikih boranih planinskih vijenaca i nastankom depresija. Relativno su brzi.1. Takvi (recentni pokreti ) predmet su proucavaqja neotektonike. sto je veoma usporilo i otezalo izvodenje radova. Zbog prilicno nepovoljnih fizicko-mehanickih karakteristika ave se stijene u gradevinarstvu gotovo i ne primjenjuju. filiti i hloritski skriljci-samo u svjeiem stanju imaju povoljna svojstva za temeljenje i izgradnju objekata na povrsini. kosine zasjeka i usjeka pri izvedbi saobracajnica vecinom su nestabilne. To je rezultat matarnorfoze i prateceg povecanja zapremine kod transformacije olivina u serpentin. dotIe egzogene sile razaranjem ( fizickim i hernijskirn putem ) istaknutih dijelova na Zemljinoj povrsini i odnosenjem razorenog materijala u nize dijelove gdje ga akumuliraju. metamorfizmom i seizrnizoill. ako nisu izrazito skriljavi. kako u moru tako i na kopnu. Voda se u manjim kolcinam i izoliranim pojavama maze naCi sarno u zoni povrsinskog raspadanja. Karakterise ih boranje. 78 79 . 4. pa je uputno brzo oblagaqje. spustanja. odvijaju i danas. Upotreba skriljaca viseg stepena rnelarnorfizma u gradevinarstvu je ogranicena zbog njihoye skriljavosti. amfiboliti amfibolitski skril. Treba napomenuti da se izdizanja.GEODINAMlKA Gcodinamika je nauka koja proucava Zemlju s dinamickog glediSta ispitujuCi sile koje djeluju na Zemlju kao i posljedice djelovanja tih sila. formirajuCi pogodne prostore za sedimentaciju. izuzev za nasipanje (ali i tada su kategorisane kao slahiji rnaterijal). rasjedanje i navlaceqje stijenskih kompleksa. Tektonska aktivnost Mehanicki pokreti u Zernljinoj kori i gornjem omotacu. Prilikom izvodenja radova U ovirn stijenama prepofucljivo je brzo Dok endogene sile. rnoguca je pojaya povecanog pritiska i suvisnog profila kod izbijaqja. Geodinamika se dijeli na endodinamiku (unutrasnja geodinamika) i egzodinamiku (spoljasnja geodinamika). pod Cijim djelovanjem dolazi do kretanja i premjestanja stjenovitog materijala u litosferi. a rezuitiraju magmatskom aktivnoscu i pokretima litosfere. prostorno ograniceni. Pored toga. koja narusava reljef i dovodi do nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka. Pojave koje nastaju djelovanjem endodinarnickih sila odrazavaju sc i u gradevinskoj praksi. a praceni su magrnatskom aktivnos6u i metamorfizmom uz oslobadanje seizmicke energije. nastala trosenjem serpentinita. pokretima rnagme i snaznlm orogenim kretanjirna teie da s!vore neravnine na Zernljinoj povrsini. koje su bitno mijenjale izgled Zernljine povrsine. U podrucjima izgradenim od skriljavih stijena oye grupe. vainu ulogu irnaju orogeni pokreti. imaju povoljne karakteristike za temeljenje objekata na povrsini i za radove u podzemlju. Endodinamika Endodinamika proucava djelovanje unutrasnjih sila Zemlje i procese koje te sile proizvode.1. Oni su u geoloskoj proslosti rezultirali izdizanjima i spustanjima dijelova litosfere. Amfibolit se koristi kao kvalitetan tehnicki kamen. Sloieni endodinarnicki procesi djeluju na Iitosferu od vremena postanka Zernlje. Izdignuta podrucja izgraduju magmatske.ici. 4. Kod radova u podzemlju yeCi problemi nastaju sarno u zonama gdje su stijene izrazito skriljave. takva podrucja podlozna su intenzivnoj eroziji. odnosno tektonski poremecena. Sve te pojave. a time i do izmjene strukture geoloskih tijela. Ove stijene izgraduju vodonepropusne terene . 4. pracene su magmatizmom. Pri izradi podzemnih objekata. u tunelu kod Maglaja u tektonskoj zoni registrovana je montmorilonitna glina. kako bi se izbjegla pojava poput bubrenja i naknadnih odrona. horizonlalna pomicanja te udaljavanja kontinenata s jedne strane·i pribliiavanja.1. sto rezultira debelin1 trosnirn povrsinskim pokrivacem i nepovoljnim svojstvima za gradenje. Skriljci llizeg stepena metamorfizn1a-argilosisti. Procesi koji se odvijaju u unutrasnjosti Zemlje uglavnom nastaju pod uticajem visokog pritiska i temperataure. To su yeorna jaki pokreti koji uzrokuju bitne prornjene postojeCih medusobnih odnosa stijena u dijelu litosferc. Ti procesi su takode doveli do stavranja mnogih boranih planinskih vijenaca razlicite starosti kao i do sireqja okeanske kore. Ako je stijenska masa izrazito skriljava i uz to borana. liZ popratne pojave identicne onima u geoloskoj proSIosti. te jaee razlomljene i trosne. U sklopu pokreta u litosferi izazvanih endodinarnskirn silarna. Zbog toga su na serpentinitima moguca klizanja manjih i vecih masa. sedimentne i metamorfne stijene s razlicitim medusobnim odosirna. Naprimjer. obuhvaceni su zajednickirn imenom kao tektonski pokreti. odnosno sudaranja s druge.zbog njihove razlomljenosti do znatne dubine. U njirna se nastavlja tektonska aktivnost. ali je podzemni rad u njima dosta teiak. teze ka potpunoj pcneplcnizaciji odnosno zaravnjenju terena. Tereni koje izgraduju skriljci viseg stepena metamorfizma-gnajsi.

nastaju i prirastaju mladi borani planinski vijenci. boene pritiske i visoku temperaturu II dubljim dijelovima. erupcija i intruzija. Kad labilno dno geosinklinale dode u fazu u kojoj ne moze izdrzati teret sedimenata. a nazivaju se kratonima u cijem sklopu su stitovi i platforme. takode izgradena ad jako boranih i nletal110rfisanih starih stijena koje su prekrivene mladinl.29 ) 80 81 . s fragmentima razlicite velicine nakupljenim bez vidljivog reda unutar kojih postoje olistolitL nazivaju se vild flis. iz geosinklinalnih prostora. Ta su podrucja bez fanerozojkih sedimenata. Takvi sedimenti. gabrima i dijabazima.Aubouin. tzv. dacitirna i riolitima uz granitske intruzije. pretezno sa granitima. Proces nastanka boranih planinskih vijenaca iz geosinklinala prema fiksistickoj koncepciji. Gcosinkiinale su velika utonula izduzena 1 kontinuirana labilna podrucja u kojima se odvija dugotrajna sedimentacija 111aterijaia razliCitog sastavu i porijekla. Tako nastaje dvostrllki orogen ( s1. Magmatska aktivnost se odvija u dubljim zonama. Nakon sinorogenetskog slijedi supsekventni magrnatizanl sa andezitima. . generalno gledajuCi odvija se u tri faze: -Prvu fazu karakterise nastanak I razvoj geosinklinala s nagomilavanjem velike koliCine preteino glinovitih i glinovitopjescarskih sedimenata koji UZroklljll spustanje njenog dna.Kober i francuski J. Zavrsna magmatska aktivnost u sklopu orogeneze u ortogeosinklinali naziva se finalni magmatizam. liZ koje. U unutrasnjirn koritima nastaje talozenje klasticnog 111aterijala Uz sudjelovanje mutnih tokova u ovoj fazi nastajll karakteristicni f1isni sedimenti u kojim se izmjenjuj u krupnozrnaste i sitnozrnaste stijene (pretezno pjescari i laporci. I .Treca faza se odlikuje izdizanjima koja prvo pocinju u sredisnjem dijelu geosinklinala i sire se prema njenim krajevima. Pokreti u kratonima su dugotrajni i uglavnom 'verikalni bez izrazitijih pr0111jena u prostomim odnosima mec1u stiienama.Drugu fazu obiljczava izdizanje ostrvskih lllkova (kordiljera ili geosinkiinala) pod uticajcm kompresijskih pokreta. Prema fiksistickoj koncepciji na prikazani nacin su nastali nasi Dinaridi te Alpe i Karpatobalkanidi. Razaranjem mladih boranih i nedovoljno konsolidovanih planinskih vijenaca nastaje ishodisni materijal za postanak novih sedimenata. Geosinklinalno korito nastavlja se ispunjavati trosenjem kordiljera. Ovakva podrucja nazivaju se orogenom. Najizrazitiji predstavnici fiksisticke koncepcije koji su istrazivali terene Bosne i Hercegovine i susjednih drzava bili su austrijski geolog J. o okolnostill1U koje rezultiraju orogenetskim pokretinla i prostoru u kojem oni nastaju postoje dvije koncepcije. Ovi blokovi s cela naviake bivaju ulozeni u nove nekonsolidovane klasticne sedimene. Mec!u sedimentima koji nastajll II zavrsnoj fazi orogenetskih pokreta kao posljedica razaranja mlac!eg gorja vazan je sediment molasa. metamorfnih I seizmickih aktivnosti. U pocetkll je to inicijalni 111agn1atizam zastupljen uglavnom peridotitima. U sredisnjem dijelu najtesce se formira uzdignuce. Nastaje kopneno podrucje s manjim izolovanim bazenima a obodni dijelovi su i dalje pod morem. Stitovi su nesimetricna blago uzvisena velika stabilna podrucja izgrac!ena od najstarijih stijena koje su bile izlozene jakom boranju j metamorfizmu. magmatskih. Platforme su pretezno horizolltailla velika podrucja. odnosno glinovite stijene a lok~lno konglomerati i detriticni krecnjaci). Ovakvi pokrcti nazivaju se epirogcni pokreti. Konacno. L. ali slabijim intenzitetom nego u vrijeme izdizanja. izgraden od fragmenata razliCite velicine bez vidljivijeg sortiranja i slojevitosti. a nalaze se izmedu relativno stabilnih rnasa iii uz njihoy rub. Prilikom navlacenja moze doCi do odronjavanja i urusavanja veCih blokova. odnosno ofiolitima iii zelenim stijenama. a zastupljen je i regionalni metamorfizam. veoma slabo porenlecenim sedimentirna. nakon koga slijedi sinorogenetski. Za razliku od orogena. a prema kopnenim masama rubna. lzmec!u ostrvskih lukova formiraju se unlltrasnja korita. a bocni dijelovi se boraju i navlate na kontinentalne obodne mase. na citavom podrucju geosinklinale izdignuti su i formirani veliki mladi borani planinski vijenci i udubljenja na rubovima i u mec!uplaninskim podrucjima. U udubljenjima se nastavlja sedimentacija. Fiksisticka koncepcija polazi od nepromjenljivosti polozaja kontinenata. one se lomi. Sedimenti su podvrgnuti pocetnom boranju koje je praceno izljevima lave i intruzijama sto Cini osnovu nastanka nove kontinentalne kore. navlacenja i lomljenja naslaga izraien je magmatizam u obliku izljeva. koji rezllltira bazicnim eruptivnim stijenama sa prevladavanjem bazalta i stijena alkalijske grupe s feldspatoidima. One su osnovane nu raziiCitom tumacenju polozaja kontinenata od vremena nastanka Zemlj inc kore do danas. centralni diD se izdize. Kober navodi da geosinklinalno podrucje prelazi u orogen zbog pritiska koji izazivaju nataloteni sedimenti i kontinentalne rubne mase. sredisnji masiv. Zbog veoma jakog boranja. stare stabilne kontinentalne mase nemaju izrazitijih tektonskih.T vulkanizam" metamorfizam i seizrnizam. Tokom orogenetskih pokreta u ortogeosinklinali odvija se izrazito jaka magmatska aktivnost. nazvanih olistoiitima.

izradio shemu pojavljivanja geosinklinale u parovima ( s1. Aubouinova shema geosinklinafc u parovima ( SM-sredi!inji masiv. kod kojeg se krovinske naslage. a odvajaju eugeosinklinalne prostore ad miogeosinklinalnih. s poremecajima koji se odvijaju unutar starih stabiliziranih masa. One se nalaze u rubnim dijelovima geosinklinale. Erozijom tog masiva nastaje materijal kojim se ispunjava geosinklinala. proucavajuCi Dinaride. bez inicijalnog magmatizma sa sedimentima specificnog sastava. S tim u vezi tazlikuju se : -alpinotipna orogencza. Herak 1984) S obzirom na saslav stijenskih kompleksa i strukture utvrdio je i simetriju u njihovom ponavljanju. Njezin se pocetak vezuje uz istrazivanja A. Eu~eugeosinklinala! P-prag. Epiadrijatik i Dinarik prema Heraku.). otkinute od podloge. na osnovu cega je zakljuceno da iz svih ortogeosinklinala nisu nastali planinski vijenci jednakib karakteristika. god.Aubouina u geosinklinalnom prostoru kao cjelini postoje: -sredisnji masiv koji je nastao u fazi razvoja geosinklinale i simetricno dijeli geosinklinale na parove.1991 i 1995 ) nastali su iz eugeosmkhnalnog prostora. prema Heraku.Wcgenera koji je 1912. a Vanjski Dinaridi (Adrijatik. Koberovo interpretirw?jc dvostrukog orogena. -germanotipno (saksonsko) boranje. s velikom debljinom sedirnenata i bez ofiolita nastali su iz rniogeosinklinale. cemu je dokaz postojanje ofiolita. -jurski tip boranja (nazvan po planini Juri). intenzivno boran i razlomljen. Slika 30.1995). To je prvi izdignuti planinski vijenac. s jedne i druge strane sredisnjeg masiva. nakon provedene analize procesa nastanka kontinenata i okeana zakljuCio da se kontinenti pomicu. -eugeosinklinale. Prema Aubouinovu tumacenju Unutrasnji Dinaridi ( Supradinarik. Iz miogeosinklinale izdizanjern nastaju planinski vijenci s naslagama debelim i vise od 10 km. Prema sbvacanju J . a prati ih pojava dijapirizma. uzdignuca u geosinkinali sa specificnom sedimentacijom neritskih naslaga. Ta se podrucja nalaze u sredisnjim dijelovima geosinklinale. Istraiivanja orogena rezultirala su spoznajama 0 njihovoj raz1i6it05ti. Mobilisticka koncepcija bazira se na mijenjanju polozaja dijelova litosfere tokom razvoja Zemlje.miogeosinklinala) (preu:::eto j:::. 1984) J. -pragovi. l{jevo iz 1921 god. time JC dato logieno tumacenje slicnosti obrisa nekib kontinenata ( sUI ). kojima je u fazi nastanka i razvoja svojstven tzv-inicijalni magmatizam s ofiolitima Hi baziCnim i ultrabazicnim stijenama (peridotiti. a desno iz 1931 god. Mio .Aubouin je. 82 83 . 1986.Slika29. -andski tip orogeneze. 1986. dijabazi itd. -miogeosinklinale. Posto se ispune sedimentima dolazi do boranja pracenog magmatizmom kiselog sastava (graniti i njima slicne stijene) i izdizanja velikih planinskib vij enaca. (preuzeto iz : Herak.30 ). grade i vel ike debljine. s prevladavajucim boranjem blokova uz izrazito lomljenje i rasjedanje i S VCOlna intenzivnim magmatizmom.1991 . boraju i lome neovisno 0 poremecajima podine. gabri. ali sa slabije izra±enim metamorfizmom. uz rubove kontinental nih masa. s prevladavajucim velikim navlakama i umjerenim magmatizmom.

nentskog praga (selja)tamniju podru{ja o:::acavajll l1?/esta moguceg prekril'at?ia. oscilacijama i lomovima u Zemljinoj kori.32 ) --- ~\:=-~====~:~:~:~:~~~:~.. ali i gravitacijskim silama. Herak. Mjeseca i drugih svemirskih tijela. 1984 ) Plote litosfere su elasticne.==== I '""" . Ona izazivaju kretanja magme. preuzeto iz Heraka. Everetfu i Smithl!..c.J" ~ ('Dfl2uma"'j~) o. Graniee ploeG UfOs/ere (prema: Beiser. Uzroci kretanja ploea dovode se u vezu sa konvekcijskim (topiotnim) strujanjem koje je u neposrednoj vezi s kretanjelTI maglne. dopunjeno) U slucaju divergcntnih granica ploce se udaljavaju.33. Pokreti u astenosferi rezultiraju pomicanje ploca duz granica koje mogu biti divcrgentne ( konstruktivne iii akrecijske). sto rezultira velikinl valovitim izvij anj em. Divergentne granice jos se nazivaju i zonama sircnja ("spreading").e !cOre • ~ub<lu. Glavne p/oce /irosfcre. Kretanja u litosferi objasnjavaju se i privlacnim silama Sunca. a mjesta udaljavanja popunjavaju se novom okeanskom korom bazaltnog sastava. sto se vidi na slid 33.. konvergcntne (destruktivne iii konzumacijske) transformne (neutntlne iIi konzervativne). ali ujedno i dovoljno krute da mogu zadrzati svoj oblik. 1975.T I Slika 32. Prema njoj litosfera je sastavljena od sest velikih i veceg broja manjih ploea koje leie i pomieu se po astenosferi ( s1. Mobilisticku koncepcija obuhvata U osnovi sve one stavove koji zastupaju kretanje ploea litosfere po plasticnom sloju astenosfere.ea. te kretanju njezinih odvojenih dijelova.""""'" SI.. (grebeni )SIre/ice ozacavaju smjer krelanja ploeG ( po Sul/ardu. prcuzeto iz .1" > OKean~. 84 85 .. a markirane su hrptovima i uzvisenjima na dnu okeana.. l-glavna podrucja subdukcije. (8""". a sljetlija mogui'e pra:::nine (po Bul/ardu. 2-okeanski hrptov.. Za te zone karakteristieni su potresi plitkih iarista. Na mobilistickoj koncepciji razvijena je sredinom 60-tih godina ovog vijeka koncepcija nove glabalne tektonike odnosno tektonika ploe•. Podudaranjc kOl1lura kontincnata pu rubovima kont. ]984 ) Slika 31..

kontinentalne (krustalne) iii A-subdukeije (nazvane po Ampfereru. preuzeto iz Herak. ofiolitni melanz ( u kojem prevladavaju fragmenti ofiolitnih stijena ) i olistostromni melani (nastao podmorskim gravitacijskim klizanjem). podrucja Japana i Filipina slika 34 ). Pri priblizavanju i sudaranju dviju kontinentalnih ploca dolazi do odvajanja i smieanja gomjih dijelova kontinentalne kore kojima je najcesce zabvacen sedimentni pokrovo Odvojeni dijelovi su potiskivani i formiraju izokline i polegle bore. Kordiljerski tip orogeneze dogada se iznad dijela okeanske ploce koja se subdueira ( podvlaCi ) pod ostrvski Ink ( primjer. Njome se objasnjava razlog postojanja ofiolita na kontinentu. pod kontinentalnu ) budu otrgnuti od podloge i navuceni na kontinentalnu koru. akreacijska. O-okeanska kara. preuzeto iz: Herak J984 ) Kolizijski tip orogeneze nastaje kod duzeg trajanja subdukcije. srednje dubokog i dubokog zarista. M-molasa. odnosno Amstutzu). pri cemu se granica izmedu ploca nalazi u sredini Atlantika (srednjeatlanski hrbat.. Nairne. zbog velike gustoce. dogada u zoni kolizije dviju ploea. Prilikom subdukeije dogada se da dijelovi (iii komadici) okeanske kore ( koja se redovno. D-delta (prema: Dewey & Bird. te pojavom potresa plitkih i srednje dubokih zarista. dok obale Atlantskog okeana predstavljaju sarno granicu izmedu kontinentalne i okeanske kore ( na istoj ploCi ). odnosno divergentna granica). subducira-podvlaci. N-neritik. Proces orogeneze se. P-plast ( omotac j. Ta se pojava naziva obdukcijom. a plitke su zbog njezine krutost! koja ne dopusta vece podvlacenje. Jednafaza orogeneze kordiljerskog·lipa.subdukcije odvijaju se u kontinentalnoj kori. modifikovano. Zbog jakog trenja u dnbljim dijelovima kontinentalne kore ovaj proces nije stalan. A-subdukcije mogu biti manifestovane i vulkanizmom kiselog sastava. a nazivaju se JOS 1 zonama subdukcije. To su transformni rasjedi. sto je praceno izraZenim vulkanizmom andezitskog sastava i potresima plitkog. oct kojih barem jedna nosi na sebi kontinentainu koru. Himalaji. kao i 0 promjenarna smjera subdukcije. ¥I I I I I I pacificke ploce. modifikovano.melange) . GD-gabro i dioriti. M-meiani (prema Dewey & Bird. prema tektoniei ploca. Ve6ina njih nalazi se u okeanskim bazenima. U tom je slucaju izraZena jaka konzumacija okeanskog dijela ploce pa doiazi do sudaranja dva kontinenta ( slika 35 ). Tokom istraiivanja okeanskih prostora uocena su morfoloski razlicito gradena podrueja spojeva kontinenata i okeana. sto moze rezultirati nastankom sistema navlaka. B-subdukcije nastaju naJcesce uz rubovc kontinenata.:·· . pa su izdvojena dva osnovna tipa: atlantski iii pasivni kontinentalni rub i pacificki ili aktivni kontinentalni rub. S-mjesto subdukcije.K-kontinentaina kara. Te su granice markirane dubokim rasjedima s horizonntalnim kretanjem.·· . a zarista njihovih potresa su plitka. U tim se podrucjima okeanska kora podvlaci pod kontinentalnu. 0okeanska kara. K o I I I Slika 34. spoj Pacifickog okeana s okolnim kontinentima ujedno predstavlja ( uglavnom ) i subdukcijsku granicu r. ad pelita do olistolita. MF-metamorfna fronta. 1984) Postoje takoder i misljenja 0 moguCim kombinacijarna navedenih tipova orogeneze. onda ne dolazi do nastanka nove kore ni do unistavanja postojece. Razlikuje se tektonski mel ani (nastao pretezno u zoni subdukeije ). A. a morfoloski su markirane dubokim brazdarna i u odredenim slucajevima ostrvskim lukovima. Zavrfnefaze orogeneze kolizijskog tipa-sudar dva kontinenta:K-kontinentalna kara. Ako se ploce horizontalno pomicu (klize) jedna uz drugu. OF-ofioliti. F-flis. OF o Slika 35. Pri tome pomak po pruzanju moze naglo prestati na obje strane iIi promjeniti oblik i smjer kretanja. To je dijelom haoticni sediment s fragmentima razlicitog porijekla i velicine.Konvergente granice su mjesta na kojima se ploce priblizavaju. £0embrionalna orogenezQ. On se povremeno ( nakon savladavanja tTenja ) ponavlja. Razlikuju se dva osnovna tipa orogeneze: kordiljerski i kolizijski. F-jliS. S tektonikom ploea povezan je speeifican sedimentni kompleks nazvan melanz (fr. . 86 87 . Razlikuju se duboke iii B-subdukcije (nazvane po seizmologu Benioffu) i plitke. naprimjer.

. Odredvanje poloiaja slojeva omogucuju njihovi dijelovi koji se pojavljuju na povrsini (izdanci). .. .1. Sarno izuzetno. Svaki sloj ima svoju podinu i krovinu. Prema tome dovoljno je odrediti sarno smjer pada sloja (azimut) na terenu. . kOSI. u istrainim busotinama. slojevi 1l10gU U lzvjesl10j uljeri i u toku smnoga talozenja da zauzmu i kosi (nagnuti) polozai i to u priobalskim dijelovima bazena. nazivaju se konkordantnim iii konformnim slojevima (sI. dok se kod horizontalnog libelom provjerava njegova horizontalnost. anda ani mecisobno mogu biti pod nekim uglom. . H- I I Stika 37. plocc (S-5mm). . teorijom tektonike ploca objasnjava se ukupna tektogenez~ litosfere. I-~ I ~ iii I I i II . Stika 36. ali naglasavaju mogucnost varijacija i potrebu da se svaka pojava posebno ispita radi sto tacnije rekonstrukcije razvoja litosfere i procesa i pojava koje se u njoj dogadaju. Slojevi i geoioske strukture stijena Sloj jc elementarni oblik pojavljivanja sedimentnih stijena u prostoru nastao talozenjem istovjetnog materijala pod nepromjenjcnim uvjetima sedirnentacije. I I i ! I i :! i I LJH II.37).1.onatlni. vertIkalm . d-prevrnutj Ako dva niza slojeva nisu vremenski kontinuirano talozena.1. sJojeve (5-60 em) i banke (60-300 em). Podinu jednog sloja Clni onaj sloj koji leii ispod njega a njegovu krovinu predstavlja sloj koji Ieii preko njega. podzemnim radovima itd. iz cega odreciujerno i pravac pruzanja sloja.l koja se cesto javlja na izdancima.. Kod svakog izdanka nagnutog sloja potrebno je razlikovati pruzanje sloja. u koritima rijeka itd. Pristalice navedene koncepcije nalaze dokaze za svoje pretpostavke. Konkordantni slojevi: a-hori::. nema realnog opravdanja da se danasnje stanie nepromienjeno projektuie u bilo koje razdoblje geoloske proslosti.. Polozaj slojeva u prostoru ( pruzanje i smjer pada ) i ugao nagiba. ali i popratne pojave kao sto su magatizanl. ali samo u mjeri koiu dopustaju poznati odnosi danas i utvrdena stanja u geoloskoj proslosti. Prvobitan polozaj slojcva je skoro redovno priblizno horizontalan. Pruzanje sloja je njegovo presjeciste sa vodoravnom ravninom. Medusobno paraieini slojevi koji su vremenskl kontll1111ranO talozeni. Kod vertikalnog sioja mjcri se sarno njegovo pruzanje. Svaki sloj irna donju i gornju povdinu siojevitosti.· Da bi utvrdili koji su slojevi prevrnuti neophodno je prije svega utvrditi nihovu staros!. Slojevi se u prirodi javljaju kao hOrlzontaim. omogucava procjene 88 89 . c-vertikalni. bez obzira na njihov nagib. prevrnuti. Takav odnos slojeva je diskordantan. dcltama. Prema debljini sloja razlikujemo: liske «5 mm). smjcr pada (azimut) i ugao nagiba (s1. U veCini slucajeva nagnutost i savijenost slojeva posljedlca je naknadnih tektonskih poremecaja.Dakle. b-uhrani. 4.36 ). I hi i. Odstojanje od jedne do druge povrsinc prcdstavlja debljinu sloja. . Elementi p%ioja nagnutih slojeva Pruzanje sioja i smjer pada sloja stoje uvijek meciusobno pod uglom od 900. oko koralskih sprudova. nlctamorfizam 1 seizmizam. Obzirom da je osnovno obiljezje evolucije nepovratnost procesa. Masivni sedimenti nemaju izrazenu slojevitost. Smjer pada sJoja (azimut) pokazuje na koju je stranu svijeta sloj nagnut. Razlikujemo stvarou debljinu (d) koja predstavlja najkrace rastojanje iii okomien izmedu slojnih ploha i prividnu debljinu (d. Navedeni podaci ukazuju da ima dovoljno razloga da se 0 tektonici razmislja na mobiiisticki nacin. Ugao nagiba je ngao sto ga sloj zatvara sa vodoravnom ravninom. uz poznavanje litoloskih svojstava i ruptura.

te skok i hod ( 81. Ras. itd. prema tome jesu Ii krila jedno prema drugome pomaknuta udesno ili ulijevo ( s1.1.ina.--. Ovo je od posebne vaznosti za ocjenjivanje stabilnosti padina U odnosu na mogucnost pojavljivanja klizista. Sto se tice klasifikacije rasjeda najcesce se spomil'\iu dvije i to: a) po relativnom kretanju krila b) po odnosn prema sklopu okoline. itd. 40 i 41).jedi Rasjed je osnovna strukturna jedinica u litosferi koja nastajc pomicanjem dijelova stijenske mase po pukotini koja se naziva parakiaza iii rasjedna povrsina. Kod rasjeda s vertikalnom rasjednom povrSl11om krila se oznacavaju prema stranama svijeta. Ona moze biti debela nekoliko decimetara do vise stotina metara. Normalni rasjedi su posljedica ekspanzije i grayitacije. Vecu stabilnost i uopste povoljnije uvjete gradenja pruzaju masivni i bankoviti sedimenti u odnosu na tankoslojevite. Kada je kretanjem blokova zdrobljen siri pojas stijene rasjedna povrsina se pretvara u trodimenzionalno tijelo koje se naziYa rasjedna zona. kao i kombinacijom jednog i drugog kretanja. Horizontalni ili transkurentni rasjedi imaju krila koja se pomjeraju u pravcu pruzanja rasjedne povrsine. Reversni ras. h-hod Stika 39. ploeaste i listaste sedimente istovjetnog litoloskog sastava.... >1.1. Kad se krila po rasjednoj povrsini pomicll koso osirn hoda i skoka nastaje i horizontalni pomak paralelno sa pruzanjem rasjedne povrsine (paraklaze).. PK-podinsko krilo.39 ) ---I !-::----:-----::c. KK-krovinsko krilo. iii pak kretana oba krila u navedenim smjerovima ( s1.O::. Normalni rasjedi obuhvataju i sve vertikalne rasjede.. Da bi definisali rasjed. s-skok. niz izvora n8 kracem razmaku. U okviru sedimentnih slojevitih stijena najbolje se uoeavaju strukturni elementi formirani tektonskim putem kao sto su ras.1. spustati iii uzduzno pomicati pod uticajem vertikalnih (radijalnih) i horizontalnih (tangencijalnih) pritisaka. zatim tektonska ogledala sa strijama. Pomjeranje krila moze biti u dva smjera. Krila rasjeda iii rasjedni blokovi su dijelovi stijenske mase sa jedne i druge strane rasjedne povrsine.38 ).o ponasanju tih stijena kada njihova prirodna ravnoteza bude poremecena gradevinskim radovima (npr. Do iste pojave dolazi ako je podinsko krilo uzdignuto uz rasjednu povrsinu. moramo poznavati njegove osnovne elelnente h::ao sio su rasjedna povrsina.na trasi saobracajnice. Normalni rasjedi su takyi rasjedi kod kojih se krovinsko krilo spustilo niz rasjednu povrsinu ( s1.. morfoloske razlike. Hod iii bocni razmak je horizontalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka). RCl'crsni rasjed Rasjedna povrsina je povrsma po kojoj je izvedeno relativno kretanje krila rasjeda.1. krila rasjeda. Po relatiynom kretanju krila rasjedi se dijele na: normalne. Po paraklazi se stijenske mase mogu izdizati.iedi imaju krovinsko krilo uzdignuto uz rasjednn povrsinu iii podinsko krilo spusteno niz rasjednu povrsinu..38 ). pa razlikujemo desne (dekstralne) i lijeve (sinistralne) rasjede.'" 0000000 RP Stika 38. Poprecni prcsjek normalnog rasjeda sa eiementima RP-rasjedna povrl. 90 91 . reversne i horizontalne iii trasnkurentne. Po vertikalnoj rasjednoj povrsini moze postojati sarno skok i eventualno horizontalni pomak paralelno sa rasjednom povrsinom.jedi. Na rasjede ukazuju ostri kontakti naslaga razllcite starosti. tektonske brece. Skok kod rasjeda predstavlja yertikalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka). pUkotinc itd. bore.). Kod rasjeda sa kosom povrsinom razlikuju se krovinsko krila koje se nalazi iznad rasjedne povrsine i podinsko krilo koje se nalazi ispod rasjedne povrsine.

,
Slika 40. Desni (a) i lijel'; (6) horjzontalni rasjed Slika -12 Horst (timor) i rov (graben)

Horst iii timor obiljezenje relativno uzdignutim sredisnjim dijelom, dok se bokovi s(epenicasto spustaju. Rov iii graben nastaje ako se sredisnji dio terena relativno spusta U odnosu na granicne rubne terenc. Trenje rasjednih krila pri kre(anju stvara na njihovim rasjednim povrsinama uglacane povrsine koje nazivamo gorska ogledala. Strije, odnosno brazde na njima ukazuju na pravac kretanja, a ponekad aka Sli dobro ocuvane i na sam smjer kretanja rasjednih krila.

4.1.1.1.2. Bore
Bore su strukturne jediniee litosfere koje nastaju savijanjem slojeva najces6e pod uticajem sila kompresije koje se prenose po slojevima. Slojevite stijene izlozene jednostranom iii dvostranom bocnom pritisku ( horizontalni iIi tangecijalni ) podlijezu povijanju odnosno ubiranju na razliCite naCine, gradeci pri tome razliCite naborne oblike. Pri oblikovanju bora samo izuzetno sudjeluju gravitacijske sile i dijapirski prodori, Bora se sastoji od izbocenog ( konveksnog ) i udubljenog ( konkavnog ) dijela. lzboceni dio bore je antikiinala, a udubljeni je sinklinala (s1.43 )

Slilw 41. Desni rusjed San Andreu." u SAD (California)

Rasjedi s horizontulnim kretanjem kod kojih na objc strane u pruzanju pomak naglo prestajc iii se mijenja oblik i smjer nazivaju se transformni rasjcdi~ Po odnosima prema sklopu okoline, rasjedi se klasifikuju prema tome kakav je polozaj rasjedne povrsine u odnosu na povrsine slojevitosti iIi ose sklopa. Izdvajaju se: uzduzni (Iongitudinalni), popreeni (transverzalni ) i kosi (dijagonalni). Specificne vrste rasjeda su makazasti i rotacijski rasjedi. Kod makazastih rasjeda hila su relativno razmaknuta na jednom kraju dok su kod rotaeijskih rasjeda krila relativno razmaknuta na oba haja rasjeda i to u suprotnim smjerovima. Rasjedi su u prirodi rijetko usamljeni. Obicno ih ima vise u nekom terenu pa se govori 0 sistemu rasjeda. Najesce su oni posljedica tektonskih poremecaja regionalnih razmjera. Grupe rasjeda grade slozene oblike kakvi se cesto ponavljaju u prirodi. Mogu se javiti kao: paralelni, koneentri"ni, radijalni, itd .. Slozeni strukturni obliei nastali rasjedanjem terena nazivaju se horst (timor) i roy ( graben) (s1. 42 ).

92

93

T
1

,

~
normalna

I

M
,
izoklina

lepezasta

Slika 44. Klasifiacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i kri/a bore

Stika 43.Bora sastavijena od sinklinaleantiklinale u francuskih Alpa sjeverno od Grenlanda (iz Birkeland & Larson, 1989)

podrucju

Prevojna podrucja nabora nazivaju se sarniri, a izrnedu njih nalaze se krila (bokovi). Samir antiklinale zove se greben iii tjeme, a samir sinklinale zove se dno. Unutrasnji dio sinklinale je jezgro sinklinale (najmladi sedmenti), a unutrasnji dio antiklinale je jezgro antiklinale (najstariji sedimenti). Osa antikiinale iii osa sinlinale je zamisljena iinija presjeka aks~jalne ravni u horizontalnoj projekciji, koja oznacava pravac pruZanja antiklinale odnosno, sinklinale. Kad su oblici pravilni, ova iinija kod antiklinale ide sredinom grebena a kod sinklinale sredinom njenog dna. Prava koja prolazi kroz pomenutu osu, koja predstavlja liniju u horizontaJnoj projekciji, i dijeli antiklinalu, odnosno sinklinalu na dva dijela, naziva se aksijalna ravan. Bore su medusobno razlicite, kako po obliku tako i po dimenzijarna. Najcesce se razvrstavaju: a) prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, b) na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali. Prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, bore se dijele na : normalne, izokline i lepezaste ( sI.44).

Normalne ( simetricne ) bore imaju krila koja leze simetricno prema aksijalnoj ravni i to kod sinklinale krila konvergiraju ka aksijalnoj ravni na nite, a kod antiklinaJe na vise. Izokline bore imaju hila koja su vecim dijelom paralelna aksijalnoj ravni, pa i medusobno sarno su povijena u tjemenu ( kod antiklinale ), odnosno u dnu ( kod sinklinale ). Lepezaste bore imaju krila koja se lepezasto prosiruju u dnu sinklinale i tjemenu antiklinale. Na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali bore se dijele na: nspravne, kose, prevrnute, polegJe i zagnjurene (sl 45 ).

I I
I
I
l

uspravna

Slika 45. Klasijikacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i horizontalne ravni (Uv - ugao vergence)

Uspravne bore, imaju uspravnu aksijaJnu ravan koja prema horizontali stoji pod uglom od 90 stepeni iii pod priblifuo vertikaJnim uglom. Kose bore, imaju aksijalnu ravan pod izvjesnim uglom prema horizontali. Prevrnute bore, imaju kosu aksijalnu ravan, krila im padaju na istu stranu, slojevi su na krovinskom kriIu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). PoJegle bore imaju skoro iIi potpuno horizontalnu aksijalnu ravan, slojevi su na krovinskom krilu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). Zagnjurene bore imaju ugao vergence (otklon aksijaJne

94

95

ravni od vertikaie ) veti od 90°, tako da antiklinala ima oblik sinforme u samiru i obrnuto. Pored navedenih bora postoje i specijalni oblici bora kao sto ~u : koljenasta ( fleksura ). dijapirska itd. Koljcnasta bora iii monoklma bora koja se jos zove i fleksura ima u jednon1 krilu skoro horizontalne slojeve a u drugom vrlo strme. Dijapirska bora. je rezultat vertikalnog prodora pojedinih tijela ( so, gips. anhidrit, itd.) prema povrsini. Bore mogu biti proste i slozene. Proste bore su na terenu najcesce predstavijene jednom antiklinalom i jednom sinklinalom. Siozene bore u sebi sadrze vise prostih bora iii oblika drugog reda. Ako jedna slot.ena bora velikih dimenzija ima oblik slozene antikIinale onda se ana zovc antiklinorij i obrnuto, aka u cjelini ima koritasti odnosno oblik sinklinale. onda se zove sinklinorij ( sl.46 ).

Stika 46. Sinklinorij ( S) i ol1(ikiinorij (.4)

Sinkinorij i antikiinorij imaju clemente anaiogne sinklinali i antiklinali.

4.1.1.1.3. Pukotine
Pukotine su ravni diskontinlliteta uzduz kojih nije doslo do veCih pomaka u stijenskoj masi. Mcdu njima raziikujemo dijaklaze, pukotine nesto ve6ih dimenzija ( koje u sedirncntnim stijenama rnogu presjecati vise slojeva) i ieptoklaze manje pukotinc koje se uglavnom nalaze u povrsinskom dijeiu stijena. Veorna sitne pukotine, koje se ceslO ne mogu registrovati okonl, nazivaju se prsline. Pukotine mogu nastati u svim fazama postanka stijena. Formiraju se rastezanjem, stezanjem, i torzijom stijena. te pri konsolidaeiji ( magmatske stijene ), temperaturnim promjenama i slieno. Za njihovo potpunije definisanje potrebno pozna"ati slijedece karakteristike: naein postanka ( gcnezu ), polozaj u prostoru, orjentaciju, oblik. dimenzije, vrstu i karakterstike ispune. PoslOji vIse klasifikacija pukotina. Prema genctskoj kalasifikaciji pukotine se dijele na: -primarne ( iucenje, usiojavanje, dehidrataeija )

-tektonske ( paraleine osama nabora, paraieine rasjedima iIi pod nekim uglom) -pukotine rnehanickog raspadanja ( do dubine 15-30 m ) -gravitacione ( pri klizenju i odronjavanju ) -tehoogene ( nastaju pri miniranju, slijegan,iu i iskopavanju ) Primarne pukotine nasta!e su u fazi formiranja stijene, dok su ostale pukotine koje se zovu jos i sekundarne, nastale zbog djelovanja endodinamickih i egzodinamickih faktora kao i djelovanjem covjeka na vee formiranu stijenu. U fazi formiranja magmatskih stijena nastaju pukotine zbog promjene zapremine tokom h!auenja magme. Pri susenju vlaznih sedimenata i zbog prornjene zaprernine nastaju tzv.pukotine isusivanja. Usljed prekida u sedimentaciji formiraju se meduslojne pukotine iIi pukotine uslojavanja. Meuu sekundarnim pukotinama posebno znacenje imaju one koje su nastale djelovanjem pritiska na stijenu. Kod kinetickog razmatranja razlomnih deformacija osnovni kriterij predstavlja vrsta naprezanja koja je uzrokovala obrazovanje sistema pukotina. Prema kinematskoj klasifikaciji pukotine se dijele: -tenzione pUkotine -pukotine smicanja -relaksacionc pukotine Tenzioue pukotine javljaju se u naborima na spoIjriim krivinama sarnica, a uz rasjede kao posljedica kretanja rasjednih blokova. Obieno su otvorene, bez ispllne, ili su naknadno ispunjene razlieitim materijalom. Mogu biti nepravilne, socivaste iIi peraste (uz rasjede ). Javljaju se llpravno na pravac najmanjeg pritiska-03 . Pukotine smicanJa su po obliku obii'no bliske ravnima i pokazuju tragove kretanja ( em-dm pomjeranja blokova ) pre1azeei u rasjede. Zidovi su im g!atki i obieno blisko postavijeni tako da nemaju ispunu ( nisu zice ) a na zidovima obicno posjeduju strije ( brazde ) koje su paralelne pravcu kretanja. Nastaju paralelno sa smjerom srednje jakog pritiska (02 ) a sa smjerom najveceg pritiska (01) zatvaraju ostar ugao. Relaksacione pukotine nastaju u ravnima upravnim na smjer maksimalnog pritiska (od u fazi kada njegovo djejstvo prestane i nastupi relaksacija u stijenskoj masi. Pukotine su obicno zatvorene, zbijene i rayne. Na sliei 47. prikazan je polozaj pukotina prema kinematici nastanka njihov izgled

96

97

pojave pojedinacnih pukotina. ). para i visoke temperature kojom magma topi stijene i siri postojece pukotine. usporiti i poskupili izvocienje daljih radova. te mogucnosti koristenja kamena kao pnrodnog gradevinskog materijala. Za utvrdivanje osnovnih parametara sistema pukotina neophodno je odrediti broj zastupljenih istovrsnih pukotina prema kinematici nastanka.wciona pukotina) Polozaj pukotine u prostoru odreden je koordinatama x. 4. kao i primjene kamena.y z taeke u kojoj se ona nalazi.. Znacaj gradevinarstva proucavanja geoloskih struktura sa aspekta Slika 47. Tereni sa rupturama imaju manju stabilnost a lokom zemljotresa gradevinski objekti na ovakvim terenima trpe veea ostecenja.1. Dimenzije pukotine definisu ~ezinu duzinu i sirinu. U terenu se rijetko nalaze pojedinaene ( slucajne ) pukotine. Podaei a pukotinama se nakon terenskih istrazivanja statisticki obraduju i grafieki prikazuju odredenim dijagramima.1. a takode i obradivost rnagmatskih stijena. itd.4. Polaiaj pukotina prema kinematici nastanka i njihov izgled (b r smjer najveceg pritiska. Istraiiva'1ie pukotina ima posebno znaeenje u sklopu inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena. 8tO moze zatim otdati. Kod rasjeda klivai moze biti paralelan s paraklazom iIi pod odredenim uglom na nju. Taj proces je posljedica manje gustoee magme od stijena Iitosfere ( sto dovodi do magmatskog uzgona ) i postojanja plinova. nastaju razlieite magmatske intruzivne stijene.itosferi. Meautim. zatim pomicanje blokova u tunelima. medusobne odnose u prostoru medu istovrsnim pukotinama i ukupan broj pukotina u sistemu. Navedene pukotine negativno uticu na fizicko-mehanieke karakteristike stijena. gustih. Pukotine lueenja ( kackasto iIi paraleiopipedno i bankovito do plocasto ) znatno olaksavaju eksploataciju. a utvrdivanjem horizontalnosti za horizontalne). pukotine ) mogu prouzrokovati klizanje i odronjav~e terena. Oblik pukotine odreduje se njenim oblikom po pruzanju (ravna.osteeenja bitna za stabilnosl kosina i iskopa. posto popusti visoki pritisak pod kojim se pnmarno nalazi. za cjelovito proucavanje sistema pukotina nuzno je utvrditi i sve karakteristike pojedinih istovrsnih pukotina i pojedinaenih pukotina koje Cine sistem. .relak. valovita. 98 99 . jer one upucuju na mehanicka Za prognoziranje uvjeta gradenja na nekom terenu neoph~dno je pored drugih elemenata istraiiti i geoloske strnkture tog terena. hrapava ). 2-pukotina smicanjo. Tokom prodiranja prema povrsini magma se postepena hladi i postaje viskozna. cvrstoci i stepenu vlainosti. /-tenziona pukotina. Magmatizam Magma iz unutrasnjosti Zemlje prodire prema povrsini kroz ndiCite pukatine i kanak. blokove odredenih dimenzija. granulometriji. a odredena je njenim elementima polozaja (smjerom i uglom nagiba za nagnute pukotine. ako su sistemi pukolina jako gusti veoma je tesko dobit.e materijal ispune pukotine i to prema mineralnom sastavu. Uz to. naCin otkapavanja. PriIikom ubiranja terena u okviru ubranih stijena formiraju se pukotine paralelne asi nabora koje se nazivaju klivaz. U slueaju da ana kristaIizira u ).1.1. Vrsta i karakteristika ispune defini. Zbog naprijed navedenQg. Ako su pukotine nastale kao posljedica veCih tektonskih poremecaja. Poznato je da rupture ( rasjedi. stepenicasta ) i oblikom njene povrsine ( glatka . 3.2. ujedno i manje pokretna. 02 -smjer srcdnje jakog pritiska. 4. one su eesto koneentrisane i Cine sisterne pukotina. Naprimjer. paralelno poredanih pukotina koje se zovu pukotinski klivaz. a iznad podzemnih prostorija moze doei do naglog prolamanja stijena. Orijentaeija pukotine mjeri se geoloskim kompasom. prouCavanju geoloskih strnktura treba posvetiti posebnu paznju. ondaje njihov polozaj u odredenoj vezi s elementima nastale makrostrukture. pri boranju i rasjedanju terena u slojevitirn stijenama nastaje sistem uskih. Naprotiv. broj etaze i s1.usvajanja geometrijskih karakteristika ( visina i nagib etaze. Poznavanje ispucalosti stijenskih masa ima veliki znacaj kod projektovja kamenolorna tj. Kod duze pukotine njen polozaj se odreduju s dvije tacke ili viSe. pravcem pruianja za vertikalne. U dnu sinklinala prilikom izrade podzemnih prostorija javljaju se veei pritisci. br smjer najmanjeg pritiska. Pojava zaostajanja "i kristalizacije magme u untrasnjosti naziva se plutonizam. Prilikom izvodenja podzemnih radova kroz rupture moze doCi do prodora vode i gasova..

vee se poput tjesta izdize iznad vulkanskog grotla. Medutim. a II ostalim podrucjima: EIbrus i Kazbek na Kavkazu. japanski i meksicki vulkani ). Naprimjer bazaltska lava vulkanu Maunaloa na Havajima teee brzino111 oko 16 km/h. njezinim naglim oslobadanjem dolazi do ekspIozivne erupcije i nastaju vulkanske kupe (naprimjer. Kad intenzivna vulkanska aktivnost prestane. Tamboro na Sumatri. preuzeto iz Herak. Na. nastaju sve vrste magmatskih stijena. havajski vuIkani ). Meru i Kilimandaro u Afriei itd . Demavent u lranu. Ponavljanje izliva moze rezultirati nastankom debelih ploca efuzivnih stijena na velikoj povrsini. Tokom istorijskog razdoblja bilo je aktivno oka 800 vulkana rasporedenih u vise pojasa. a medu njima su vaznije fumarole ( vodena para i plinovi ). Vulkan predstavlja zavrsetak duboke pukotine cjevastog oblika kroz koju magma izbija nu povrsinll litosfcre. lJ 99250/0 kolicine luagma je sastavljena od 0. Vaino je naglasiti da su pri jednakoj temperaturi.ios i neke lahkoisparljive komponente koje se zajednickim imenom nazivaju plinovima i paramn (CO" CO. ali vezanih za podrucja mladog boranog gorja i velikih tektonikom deformisanih zona ( s1. Uz to ana sadrii . Vezllv. dolazi do mirnog izljevanja kroz pukotine litosfere bez formiranja vulkanske kupe ( naprimjer. Si. na povrsinu mogu izlaziti razliciti plinovi i pare iz magme koja u unutrasnjosti litosfere jos nije posve ohladena. Recentna erupc(ja vu/kana Cerro Negro ( Nicaraglloj (iz Birkeland & Larson. a kisela lava vulkana Mont Pele na Martiniku ( SI od Venecuele ) uz snizenu temperaturll uopstc ne teee. a to njeno svojstvo ovisi 0 hemijskom sastavu i temperaturi. Ararat II Turskoj. kisele magmc viskozne. Fe. Ako u sastavu plinova preovladava vodena para ( sto je cesto karakteristika kiselih viskoznih lava.Pelle na Martiniku. Etna. Mt. AI. Mauna Loa ria Havajima.. ako je vodena para u podredenom odnosu ( sto je cest slucaj kod bazicnih fluidnih lava) . H 2 S. HCl. mofete ( llgIjen-dioksid ). Ljcvkasto udubljenje formirano na vrhu kupaste uzvisine naziva se kraterom. Sve manifestacije do kojih dolazi izlaskom magme na povriiinu nazivaju se zajednickirn imenom vulkanizam. Stika 48. solfatare ( prevIadava sumporvodonik ).48 ) nastao od lave. Vulcano i Stromboli. Ra5poredvulkana na Zem!ji (po Ramseyu. Krakatall ( izmedu Sumatre i Jave ). pepela i drugog eruptivnog materijaIa. a bazicne fluidalne. 1989) 100 101 . S obzirom na visoku temperaturu magme o (600-1200 C) ona se moze hladiti hiljadama godina.Magma predstavlja silikatni viskozni rastop. K. i Ti.).49 ) Slika 49. izljeva i drugih oblika vulkanske aktivnosti na povrsini litosfere. To su postvuIkanske pojave. H 2 0. Mg. 1984) U podrucju SredozemIja poznati su vulkani Vezltv. S02. gejziri ( vruca voda i para ). NaCin rada i oblik vulkana ovisi 0 koliCini i sastavu plinova i 0 pokretljivosti 111agme. Tokom tog vremena maze biti izvorom povremenih vulkanskih erupcija. Prema naucniku Bowenu (1956) postoji sarno jedna izvorna magma bazicnog sastava iz koje kristalizacijskom diferencijacijom . a slikatni rastop koji izbija na povrsinu naziva se lava. Etna. HF itd. Ca. Na tom zavrsetku obicno se formira kupast oblik (s1. Fuji u Japanu. Dekkan u Indiji.

Pamir. preuzclO i::: Herak. -mediteransko-transazijsko podrucje. Prema uzrocima njihovog nastajanja. Lokacije vainijih zarista potresa prikazane su slikom 52. Slabiji potresi plitkih zarista nastaju u podrucju okeanskih grebena Vulkanski polresi javljaju se u vulkanskim oblastima. Stoga su tektonski potresi uglavnom vezani za geosinklinalne oblasti a rijetko za stare ukocene stjenovite mase ( platforme ). pecine i drugi prazni prostori u litosferi. vulkanskc. lako zem~jotresi traju svega nekoliko sekundi. a najcesce zbog eksplozije i iznenadnog oslobadanja gasova i para.) (iz Birkeland & Larson. Kavkaz. lznenadni poremecaji u Zemlji. urvinske i vjestacke.4. Raspored potresnih iarj. Ovi potresi su lokalnog karaktera i njima pripada oko 3 % od svih potresa uopste. San Francisko razrusen potresom tektonskog porijckla ( 1906 god. u kojima postoje supljine. U svim ostalim seizmicki aktivnim podrucjima na Zemlji oslobada se preostalih 5% energije. Nastaju usljed velikih napona u kanalu i proboja lave. Burma i Malajski arhipelag (adgovara zoni kolizije izmedu africke i indijske ploce s juga i cvroazijske ploce sa sjevera). 1984) Slika 50.desno-spustanje iarista u zoni subdukcije ( prema Wvllieju. Urvinski (urusni ) potresi nastaju u onim dijelovima Zemljine kore. kao i prelna nacinu manifesacije san1ih potresa na Zemijinoj povrsini. transformnim rubovima pacificke ploce). 1989) Pretpostavlja se da tektonskim potresima pripada oko 90% svih potresa.~ta ( hipocentara): lijevo-plitki potrest u podrucju okeanskog grebena. gdje su registrovana zarista najjaCih potresa kojima se oslobada oko 80% ukupne seizmicke energije. trusovi se cesce u narodu nazivaju zemljotresi. Glavnim potresin13 smatraju se ani koji SD nastali kao posljedica tektonskih poremecaja koji izazivaju pucanje i vibracije lito sfere uz oslobadanje energije.51 ). na povrsini litosfere mogu izazvati katastrofalne posijedice. Himalaji. Kako se pri ovim potresima i vibracijama Zemlja "trese". Oni se javljaju u labilnim terenima. Prema poslavkama Nove globalne tektonike potresi nastaju pomicanjem litosfernih ploea.50 ) Slika 51. koji so manifestuju kao potresi i vibracije u litosferi i na njenoj povrsini. a manifestuje se pojavama potresa. gdje dolazi do rasjedanja. a om jaCi. ali isto tako i na povrsini Zemlje u nestabilnim terenima. Vjestacki potresi najcesce se javljaju u oblastima miniranja i eksplozija u vezi sa radovima u Zemljinoj kori. poznati su pod opstim imenom trusovi. Iran. Seizmicka aktivnost je rezultat endodinamskih procesa. u kojima su stijene zahvacene orogenim pokretima. Mala Azija. Proucavanjem ove vrste dinamickih kretanja u Zemlji i njenoj kori bavi se posebna disciplina nazvana seizmoiogija. 102 103 . kojem pripadaju Sredozemlje. Seizmicka aktivnost transformnih rasjeda. Vulkanski potresi su znatno Ijedi . siabiji i manjih razmjera od tektonskih pOlresa.. Najaktivnija seizmicka podrucj a na Zemlj i su: -cirkumpacificko podrucje uz rubove Tihog okeana ( odgovara subdukcijskim i u manjoj mjeri. u zonama subdukcije ( sl. Hipocentri vulkanskih potresa nalaze se uglavnom na dubini od 30-50 km . s dubokim zaristima. (s1. gdje se oslobada ako 15% ukupne seizmicke energije. a dolaze najcesce kao prethodnica vulkanskim erupcijama.1. pa sc kao takvi smatraju lokalnim potresima. Pretpostavlja se da njima pripada oko 7% od svih potresa uopste.3. zemljotresi se dijele na tektonskc.

Predmeti koji vise Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje nazi va se hipocentrom. skala MSK-64 najpotpunijaje ( i za gradevinarstvo najprihvatljivija ) od svih do sada predlozenih jer polazi od vrste gradevina te vrste i koliCine ostecenja nastalog potresom odredenog stepena. i -Medvedev-Sponheuer-Karnikova skala ( MSK-64) iIi UNESCO-skala s 12° iz 1964 godine. Pet. pojava pukotina na dimnjacima i padanje dijelova dimnjaka. Podjela u ska1i: 104 105 . Koriste se jos svega cetiri: -Mercalli-Cancani-Siebcrgova skala (MCS ) iz 1917. S obzirom na opisane karakteristike intenziteta potresa. godine ( koristi se u SAD-u ). c) Prirodne pojave.Stika 52. a do danas ih je bilo u upotrebi 38. stepen. Zgrade se potresaju iz temelja. TreCi stepen-te:i:a ostecenja: vece i dublje pukotine u zidovima. a mJesto vertikalne projekcije hipocentra na povrsini u kojem se osjeti najjaCi udar. otvorene pukotine. razaranje konstruktivnih veza. Zivotinje su uznemirene. Intenzitet potresa u epicentru oznacava se s 10. koja se 1 danas koristi kod nas. -Japanska skala sa 7° iz 1950. prikazane su u nastavku. Prvu opisnu skalu intenziteta dao je Pignatoro 1783 godine. TipC-armirano-betonske zgrade i dobro gradene drvene zgrade II KoliCinske karakteristike ( procentualni odnos ostecenih gradevina prema postojecem broju gardevina ) Pojedine-do 5% Mnoge-do50% Vecina-priblizno 75/j-o III Klasifikacija ostecenja 1. 4.Linije koje spajaju sva rnjesta jednakog intenziteta potresa jesu izoseiste.lahka ostecenja: sitne pukotine u malteru. a na bilo kom drugom mjestu s Im. stepen-totalna oste6enja: potpuno ruset\ie zgrada. b) Gradevinske konstrukcije. 3. zgrade od blokova i montazne zgrade od prirodnog obradenog kamena. opadanje krupnih komada maltera. kuce oblijepljene glinom. padanje crijepa sa ITova. Drugi stepen-umjerena ostecenja: lnanje pukotine u zidovima. s Osnovne karakteristike od kojih polazi MSK-64 skala. osipanje komadi6a maltera i ljuskica bojc sa zidova i plafona ( stropova ). rusenje unutrasnjih zidova. podjelom i opisom potresa od V do XII stepena. JaCina potresa u epicentru oznacava se stepenima. 5. prellzeto I:::: Herak. .Raspored glavnih epicentara potresa na Zeml}i (po Gutenbergu. Tip B-obicne gradevine od pecene opeke.zgrada ad neobradenog kamena.razaranje: pucanje zidova. Prv. godine s 12°. IV Grupirana obiljezja skale a) Ljudi i okolina koja ih okruzuje. djelimicno rusenje zgrada. seoske zgrade ad nepecene opeke. Cetvrti stepen. Intenzitet potresa ( izrazen u stepenima od V do XII ) V O Jak potres-potrcs koji budi iz sna a) Potres tog stepena osjete svi !judi u kucama i mnogi pod vedrim nebom: mnogi se bude iz sna. naziva se epicentrom. -Modificirana Mercallijeva skala ( MM) s 12° iz 1931. 1984) I Tipovi zgrada ( zgrade kod kojih nisu primjenjene aseizmicke mjerenja) Tip A. a na temelju skale intenziteta. 2. rusenje dimnjaka. kao i one s djelimicnom drvenom konstrukcijom.

U mnogim slucajevima lome se stakleni predmeti i posude. Pukotine koje se javljaju u terenu mogu imasti sirinu i do 10 em.sll. VIO Dosta jak potres-potres koji izaziva paniku. a aktivni presusiti. Kamene ograde i zidov1 se fuse. Mala crkvena zvona pocinju zvoniti. Voda u jezerima se muti.jako se njisu. Rjede nastaju kJizista na sljunkovito-glinovitim obalama. Pojedine zgrade tog tipa trpe stete petog stepena. ako je udar okomit na ravninu njihanja. PreSllsenl izvon St: mogu ohnoviti. Vise6i predmeti (lusteri) djelimicno se oste6uju. b) Moguee su stete prvog stepena na pojedinim zgradama tipa A. Mogu se pojaviti novi izvori. b) Mnoge zgrade tipa C trpc osteeenja treeeg stepena. Mnoge zgrade tipa A imaju osteccnja cetvrtog stepena. Velika zvona zvone. a voda se muti zbog dizanja mulja. Mnoge zgrade tipa A trpe stete petog stepena. Na mjestima gdje su putevi zasjeceni u padine mogu se pojaviti klizista i pukotine. Domace zivotinje bjeze iz stala. b) Mnoge zgrade tipa C trpe stetu prvog stepena. a mnoge zgrade tipa B stetu drugog stepena. Statue i kameni spomenici okrecu se ake svog postolja. a puni mogu presusiti. Nivo vode u bunarima se mijenja. a) Potres osjete svi Ijudi u kueama i pod vedrim neborn. Ljudi istrcavaju iz ku6a na ulicu. b) pojedine zgrade tipa B i mnoge zgrade tipa A trpe ostecenja prvog stepena. a pojedine i cetvrtog. Na rezervoarima se javljaju ozbiljna ostecenja. a putevi se osteeuju. a ponekad i prevrcu. Na mnogim zgradama tipa A nastaju stete treeeg stepena. c) Mogueaje promjena izdasnosti izvora. Pored takvih. Mijenja se izdasnost izvora i nive vode u bunarima. a poneke zgrade iz ove grupe trpe stete treceg stepena. O IX Ograniceno razoran potres-potrcs koji izaziva opea osteeenja gradevina O a) Opca panika. c) Na vodenim povrsinma nastaju valovi. Pukotinc u tlu mogu imati sirinu i do nekoliko eentimetara. VIIo Silan potres koji izaziva ostecenja gradevina a) Ljudi bjeze iz kuea u panici. a pojedinc petog. maze se pojaviti i veCi broj rnanjih pukotina. VIII Stetan potres-potres koji izaziva jaka ostecenja zgrada a) Opei strab i panika: potres se jako osjeca i u automobilu u pokretu. TekuCine se izlijevaju iz otvorenih posuda. Izdasnost i niva vode se mijenjaju. Presahli bunari se pune vodom. a pojedine cetvrtog. Nezatvoreni prozori i vrata se nji. c) Dolazi do klizanja tla na bokovima USJeClma puteva. Na spojnicama cjevovoda nastaju osteeenja. Podzemne cijevi se djelomicno lome. Tezak namjestaj se pomice.Slike na zidovima se pomicu. a mnogi tesko odrzavaju ravnotezu. kao i izdasnost izvora. c) U ravnicarskim predjelima s visokim nivoom podzemne vode. c) U nekim vlaZnim tlima moguce su pojave pukotina sirine do I em. Velike stete vidljive su na namjestaju. a neki gube ravnoteiu.a u kamenim ogradama i zidovima pukotine. Nepricvrsceni predmeti se pokrceu. b) VeCina zgrada tipa C trpi stete drugog stepena. a djelimicno i prevrce. Spomenici i stubovi padaju. zivotinje bjeze na sve strane. Potres osje6aju Ijudi i u vozilima koja se kreeu. Pojedine zgrade tipa A trpe ostecenja drugog stepena. voda izbija na povrsinu i izljeva se. U ponekim slucajevima krive se zeljeznicke pruge. U veeini slucajeva zaustavljaju se salovi s njihalom. a na pojedinim stete cetvrtog stepana. Mnoge zgrade tipa B dobijaju ostecenja cetvrtog stepena. U brdovitim podrucjima ucestali su odrani i odvaljivanje yelikih komada 106 107 .S vodom i bez nje mogu biti izbaceni pijesak i mulj na povrsinu. Grane na drveeu se lome. Rijetko dolazi i do lorna cjcvovoda na spojeviIna. U pJaninskim predjeJima mogu6e su pojave kJizanja.

u takvoj skali oznacavaju magnitudu M=8. pa se po njemu magnitudna Ijestvica naziva jos i Richterovom. epicentri potresa. Yoda iz kanala. Tuzla i Derventa. Nastaju velika klizanja i adroni stijenu. da bi poslije njega nastupili zavrsni. rijeka i jezera se izlijcva.5 log h +3 M-Inagnituda h-dubina zarista (km) Io-intenzitet potresa u epicentru Razorno djelovanje potresa bit 6e vece ako je zariste plice. najslabiji potres s oslobodenom energijom ad oko 10 5 J ima magnitudu O. Muoge zgrade lipa B trpe ostecenja petog stepena. Na obalatna rijcka mogu6a su fOrIl1iranja velikih klizista.rasjedi.9 logaritamskoj 23 (s oslobodenom energijom od oko 10 J ) dok potres kaji se jedva osjeti ima magnitudu 1. zalede Makarske. U njoj su zastupljeni seizmicki aktivni rasjedi od kojih je najbitnija sprecanskokozaracka rasjedna zona.nakon cega slijedi glavni udar. Centralna zona je seizmicki dosta mirnija od prethodne. te vrbaski rasjed kod Banja Luke. Sjeverna zona obuhvata sjevemu Bosnu. a 100xlOO (l0000) jaci magnitudn 2. vee ina zgrada tipa A trpi ostecenja petog stepena. Stona i Dubrovnika. nastaju odronjavanja velikih razmjera u planinskim predjelima iii na obalama rijeka i drugih vodotoka. b) Teska su oste6enja na solidno gradenim objektima.lacina potresa u zaristu ( hipocentru ) oznacava se magnitudom M.V. Za naSu zemlju uradena je seizmotektonska karta na kojoj je prikazana debJjina Zemljine kore.Cijevi u podzemnim instalacijama se savijaju i lome.3. Seizmotektonske defortnacije na ovom podrucju izazvane su horizontalnim kretanjima na rasjedima. i tako redom. Nivo vode u bunarilllU se nlijenja . ovisno 0 dubini zarista. x!' Razorni potres-potres koji izaziva opce rusenje zgrada b) Muage zgrade tipa C trpe ostecenja cetvrtog stepena. a pojedine zgrade tog !ipa i petog stepena. a rijeke mogu promjeniti smjer svog taka. c) Povrsinski izgied Zel11lje bitno se m~ienja. cija je magnituda 0.2. Brojevi 0. moguce je potpuno rusenje svih gradevina iznad i ispod zemlje. Podrucje BiH podijeljeno je na lri glavne zone: sjeverna. nastaju velike pukotine u tlu i velika horizontalna i vertikalna premjestanja stijenskih masa. c) U tiu se pojavljuju otvarene pukotine sirine od nekoliko centimetara do 1 m.godine. Na povrsini puteva ( asialt. Nastaju nova jezera. slabiji-after liok ( s1. a najvaznija struktura je Busovacka rasjedna zona. Nastaju velike pronljene u rezimu podzemnih voda. Na nasipima i branama dolazi do kriticnih o'tccenja. c) U tiu nastajc veliki broj otvorenih pukotina i rasjeda.Podrucje Bosne i Hercegovie izlozeno je potresima CIJa Jacma dostize 8-9 stepeni Mercaliijeve skale. makadam ) nastaju valovite defortnacije. a isto taka i na strmim morskiul obalama. Medvedevu (1965 ) moguce je odrediti formulom: 10=1. a prostire se sjeverno ad linije Rudo-Bosanski Novi.5. prel11a S.53 ). zeijeznicke pruge i putevi postaju neupotrcbljivi. Najznacajnija seizmogena podrucja su Gatacko i Nevesinjsko polje. XIIo Katastrofalan potres-potres koji izaziva promjenu reljcfa b) Stete su veOl11a velike. Nastaju teska ostecenja na mostovima.. 108 109 . Odnos magnitude M i intenziteta potresa u epicentru 10. Sto puta jaci potres ima magnitudu I. U susjednoj Hrvatskoj sreclnja dubina zarista potresa nalazi se oko 15 km. Tu mjeru definisao je Richter I 935. Odredivanje ovog intenziteta trazl posebno iz~cavanje. Seizmogena podrucja su Banja Luka . Zeljeznicke pruge se krive. brane. Magnituda nekog potresa odreduje se kao dekadski logaritam maksimalne amplitude u odnosu na standardni ( etalonski ) potres. itd. Najvainije seizmogeno podrucje je Treskavica. Seizmotektonske defonnacije su prouzrokovane nonnalnim rasjedanjem Juzna zona ima vise rasjednih struktura znacajnih za seizmicku aktivnost..5 M -3. Xlo Pustosni potres-potres koji izaziva katastrofu Na osnovu kolicine oslobodene energije. Premjestaju se stijenske mase u horizontalnom i vertikalnom smjcru. Slabije vezana tia khze niz padine.stijena. . I\1ogu nastati nova lczera. Mostovi. centralna i juzna. .1. Cijevi u POdZCI11nin1 instalacijama se lon1e. VeCina potresa ima svoj pocelni stadij sa slabijim udarima-for sok. Doiazi do aktiviranja mnogih kiizista. odnosno.

Prilikom izgradnje u seizmieki aktivnim podrucjima. gnajsevi . vibriraju u smjeru sirenja potresnog udara.fokom Potresni udari sire se u talasiIna koji rezultiraju jaCim iIi slabijim vibracijama. duzine i d09m. Seizmicki su opasne sve nevezane . -Transverzalni talasi.5 em. Egzodinamika Egzodinamika proucava zbivanja u atmos. 4. -Dugi talasi.Stika 53. Sporiji su od PiS talasa i imaju najmanju vaznost. Najbrzi su u vezanim. nuzno je VOG!t! racuna i 0 lokalnim uvjetima ( reljef. Egzogene sile djeluju na Zemljinu koru s tendeneijom da izvrse peneplenizaciju (izravnjavanje) reljefa na podrucjima gdje su endogene sile dovele do stvaranja neravnina u reljefu. glavnim udarom ijednim after .7 pula. Potres se registrira uredajem koji se naziva seizmograf. a u nevezanim i do 30 ell. U dosadasnjoj praksi spoznali smo da se zemljotresi ne mogu predvidjeti. humidnovoda i organizmi. te litoloskog sastava i tektonske grade. ostecenja gradevmsklh obJekata ovisit 6e i 0 njihovoj udaljenosti od epicentra. te lokalnih uvjeta 0 kojima ovisi poveca. dolomiti. a brzina im raste s dubinom. geoloskoj gradi stijene i nai'inu gradnje. U grupu seizmicki bezopasnih stijena ubrajaju se sve cvrste stijene ovim redosljedom: magmatske stijene.stijene. Tako recimo na dubini od 15 m potres se mamfestl\Je sa samo oko 10% razome snage koja je registrovana na povrsini. izazlvaju stezanje i rastezanje stijenske rnase. bez narusavanja njegove funkeionalnosti. i njihove uticaje na Zemljinu koru. i to vise iIi manje paralelno. Iskustveni podaei svjedoee da je razomo djelovanje potresa izrazitije na povTsini nego u dubini.. projektovanjem i izgradnjom objekata. Stijene na kojima radimo mogu se u seizmickom smislu podijeliti u dvije grupe: a) seizmicki bezopasne stijene i b) seizmicki opasne stijene. s naglaskom na veeu nepovoljnost onih s krupnijim zm!ma. glineni skriljei i njima sliene stijene. sto ujedno oznaeava granicu medu medijima. Na poveeanJe seizmicnosti u tim stijenama znatno utice visok nivo podzemne vode. sire se konveksno prema sredistu ZemUe. iIi ~manjenje stepena seizmickog intenziteta. rasjedi. hidrosferi i biosferi. undae primae iii P-talasi. koja se naziva diskontinuitetom.foka. itd). undae longae iii L-talasi sire se sarno kroz litosferu. Na osnovu zakasnjenja S-talasa prema P-talasima maze se izracunati mjesto epicentra.nje . aridno-insolaeija i vjetar ). moguce je izdvojiti podrucja na kojima odredeni objekat trebamo temeljiti i konstrukeijski koncipirati tako da izdrzi ocekivani potres. kvarciti.feri. razliCite elasticnosti i gustoee. Seizmogram potresa s dvafor . Amplituda talasa u vezanim stijenama iznosi do 2. a najsporiji u nevezanim. Savremeni egzodinamski procesi djeluju na Zemljinoj povrsini ovisno od klimatskog uticaja ( nivalno podrucje-snijeg i led. Poznato je da su zgrade od betona sa skeletnom armaturom znatna otpomije od zidanih kamenih zgrada kao i zgrada od opeke. najbrzi Sil. Brzina sirenja talasa ovisi 0 materijalu kroz koji prolaze. polozaj slojeva.a razlikuju se naCinom i brzinom sirenja: -Longitudinalni taiasi.2. 110 pjeScari . konglomeratai. undae secundac iii S-talasi. Zakljueak koji proizilazi iz ovih podataka jeste da u potresnom podrucju objekte treba temeljiti dublje. ali da se od njihovog razomog uticaja mozemo zastiti odgovarajuCim planiranjem. cvrstim stijenama. Naselja treba da budu sirokih uliea i sa dosta zelenih povrsina ravnomjemo rasporedenih po eijeloj povrsini grada. Na prelazu iz jednog medija ( koji ima odredenu elasticnost i gustocu ) u drugi. Na osnovu ucestalosti potresa i njihove jaCine na nekom podrucju. vibriraju okomito na smjer sirenja. Ovi procesi manifestuju se kao: III . krecnjaci. Kroz njih se potresm talas! prenose ravnomjemo. U seizmicki aktivnim podrucjima urbani sticka rjesenja treba osmisliti tako da se opasnost za Ijude svede na minimum. za sto su potrebne najmanje tri seizmoloske stanice ( ne u pravcu !). sporiji su od P-lalasa za oko 1. Znacajno je da egzogene sile zajedno sa proeesima i pojavama koje uzrokuju imaju adraz u dijelu litosfere u kojem se vrse gradevinski radovi i grade razni objekti. Osim nacina i dubine temeljenja. potresni se talasi iii reflektiraju iIi lome. klizista.

U okviru ovih zona u odgovarajucim uvjetima formir~u se klizista a u 81ucaju potresa u okviru njih izra. Sa inzenjerskogeoloskog aspekta zona raspadanja moze da ima negativnu i pozitivnu ulogu. crozija ). Povrsinsko raspadanje stijenskih mas a velike vlamosti. Vidovi hidratacije su kaalinizacija ( feldspati i liskuni u kaolinit ). CO2 i drugih hemijski aktivnih supstanci. -karstna erozija. -colska erozija. a mogu djelovati i kao lokalni egzodinamski procesi ( npr. Sa dubinom proces fizickih i hemijskih promjena postaje sve sporiji. Fizickim raspadanjem tretira se meh. Hemijske izmjene stijenskih masa su najbrze u onim stijenama koje sadrZe lahko rastvorljive minerale ( sulfati . itd. biotit. -sufozija. Ovim procesom oslobada se sumporna kiselina koja razlaze druge minerale ( feldspat. NajcesCi uzrok fizi6kog raspadanja stijena je dncvno i godisnje temperaturno kolebanje. -fiuvijalna erozija.1. Zona stijenskih masa u kojoj dolazi do znacajnije izmjene fizickih osobina i hemijskog sastava naziva se zona iIi kora raspadsnja ( 81. olivin. Hemijske izmjene nastaju u onim dijelovima stijenskih masa koje su dostupne dejstvu vode.2. Slieno razomo djejstvo ima i mraz. kiseonika. Povrsinsko raspadanje stijenskih masa je najrasprostranjeniji savremeni geoloski proces. U prirodnim uvjetima fizicko i hemijsko raspadanje djeluju zdruzeno. klizanje terena. Usljed pramjene temperature dolazi do sirenja i skupljanja mineral a odnosno do pojave prslina i pukotina. serpentinizacija ( olivin. Ovaj proces je naroCito razvijen u tropskim predjclima u uvjetima visih tClnperatura i Slika 54. Hidroliza predstavlja razlaganje slozenih silikata uz prisustvo vade sta je praceno iZdvajanjem kiseline. sufozija-ispiranje tla.54 ). Oksidacija predstavlja proces djelovanja slobodnog kiseonika na minerale sa dvovalentnim zeljezom ( pirit. Na povrsinama kamena zahvacenog ovim procesom uocavaju se mrkozute mrlje koje prljaju kamen i narusavanju njegov izgled osobito ukoliko je kamen glacan i poliran. amfibol i piroksen u hlorit ). pirokseni i amfiboli u serpentin ) i hloritizacija ( biotit. itd. 4. ).denudacija.micko usitnjavanje stijenske masc. kale it ). -Iednicka erozija. predstavlja zaStitni pokrivac dubljih svjezih dijelova stijenskih masa. -osipanje. aksidacija.temog djelovanja. ako nije erodovana.-povrsinsko raspadanje stijenskih masa. odronjavanje. Ono se sastoji iz fizickog ( mehanickog ) i hemijskog raspadanja stijcnskih masa. odnosno planiranje i projektovanje odgovarajucc zastite u slucaju njihovog . -klizeuje. pa se takva izmjena stijena naziva fizicko-hemijsko raspadanje. -abrazija. ). Negativna strana zone raspadanja ogleda se u Cinjenici da stijenske mase imaju manju cvrstocu te su manje otpome na mehanicke uticaje i eroziju. Pri tome sulfidni minerali pirit i markasit oksidisu pretvarajuci se u limonit. hloridi ). sporije u karbonatnim stijenama a najmanje i najsporije u stijenama silikatnog i silicijskog sastava. Nestabilni alumosilikati prelaze u minerale glina. Hidratacija je proces vezivanja cestica rastvorenih u vodi sa molekulima vode. jer sarna raspadina. raspadanje stijena. rastvaranje i hidroliza. . Proucavanje egzodinamskih procesa omogu6ava ocjenjivanje pogodnosti nckog tcrena za izgradnju gradevinskih objekata. Ove izmjene su najvece pri povrsini terena i liZ povrsine prslina i pukotina.zeniji 112 113 . -odroujavanje. magnetit. Hemijsko raspadanje predstavlja hcmijske izmjene stijenskih masa kao sto su hidratacija. profil terena sa korom raspadanja Ova kara moze biti razliCite debljine od nekoliko mm do oko 20 m. -erozija padina. odnosno zamrznuta voda u porama kamena ( led ima veeu zapreminu od vode za oko 10 % pa sc stvaraju visoki pritisci ). Egzodinamski procesi mogu biti vezani za veee prostare kada se tretiraju kao regionalni ( npr. -zamocvarenje.

svojom snagom zljebe povrsinu terena i odnose rastresiti pokrivac.denudare-ogoliti ) predstavlja proces spiranja i ogoljavanja terena pod djelovanjern atrnosferske i kopnene vode. javlja se deluvij.2.2. Razlika izmedu ovog procesa i procesa denudacije je u tome sto se pri denudaciji teren spira cijelom povrsinorn a pri eroziji dolazi do zljebljenja terena dut pravacajacih mlazeva vode. Proces nastajanja jaruga prikazan je na slici 57.su seizmiCki efekti. Shema razvojajarllga. Erozioni oblici su vododerine i jaruge dok su akurnulacioni oblici erozione plavinc. itd. podlozan velikorn i neravnomjernorn slijeganju. ponekad Zone raspadanja rnogu irnati pozitivne karakteristike. lz navedenog proizilazi da je deluvij veorna nepovoljan rnedij za gradnju bilo kakvih gradevinskih objekata. a sporo i nepotpuno drenira. Medutirn. otpomost stijena prema mehanickom i hemijskom razaranju itd. izglodavati ) padina je proces linijskog spiranja padina povremenirn mlazevima tekute vode. Tri faze razvoja erozionih :f(jebova Kod jaruga zljebovi su duhlji ad 2m ( mogu bili duboki do 20 m ) a duzina im moze biti oko 1 krn. . ) koji se koristi u gradevinarstvu. Intenzitet erozije padina zavisi od geoloske grade terena. Kao posljedica nakupljanja rnaterijala nosenog kisnim kapima i rnlazevirna kiSnice. 4.2.3. Profil terena sa korom raspadnja-l ( e/uvij ) cijim je kretanjem niz padinu formiran defuvij (2) I I Deluvij se odikuje ilovacastirn sastavorn i velikom poroznosti. Erozija pad ina Erozija (lat. Nagomilanje pokrenutog i nosenog sitnog rnaterijala vrsi se po lokalnim depresijama u reljefu iii dosta cesce pri dnu padina ( s1. a duzina im iznosi par stotina metara. Povremeni povrsinski tokovi. Slika 57. itd) lakse se izvode zahvaljujuci korama raspadanja. Vododerine imaju dubinu erozionih zljebova (s1. PriIikom crozije padina formiraju se odgovarajuCi erozioni i akumulacioni oblici. Stika 56. To je nglavnom slabo konsolidovan i stisljiv rnaterijal.55 ).Na denudaciju utii'u lokalni faktori kao sto suo geoloska grada i reljef terena. Mnogi inzenjerski zahvati ( kopanje kanala. Delnvij se formira od eluvija odnosno.5 mm godisnje ).56) do 2m.erodere-prostrugati. j' Slika 55. koliCina i intenzitet atmosferskih padavina. prisustva biljnog pokrivaca. A-perspekfiva. Takode zahvaljujuci kori raspadanja razvijaju se poljoprivredna dobra i povecavaju povrsine obrasle sumorn. 4. B-horizontlana projekcija 114 115 . vegetacija. kJimatskih prilika. u brdsko-pJaninskim predjelirna reljef se snizi oko 0. Denudacija Denudacija ( lat. Takav primjer je kada se u okviru njih formira materijal ( glina itd. Proces se odvija diskontinuirano i dosta ravnomjerno po cijeJoj povrsini ( npr. Pri tome vodene kapljice i slabiji rnlazevi vode nose sa soborn sitne mineralne cestice. nagiba terena. Brzo se razblacuje. daljem razaranju. a zasjecen i raskvasen jos i klizenju. rnaterijala formiranog u kori raspadanja stijena.

odnosenju razorenog materijala i njegovom talozenju. Ukoliko je plavina formirana bujicnim tokom onda se naziva proluvij.f1uvius-rijeka) crozija obuhvata razaracki rad potoka i rijeka koji se manifestuje u vidu produbljavanja ( vertikalna erozija ) i prosirivanja ( boena erozija ) njihovih korita.abradere-ostrugati ) podrazumijeva se djelovanje morskih i jezerskih talasa koje se manifestuje u vidu razaranja obala. koli6na i vrsta vucenog i lebdeceg nanosa. podloznost slijeganju.2. terasa ravan Korito I .." slaba konsolidovanost. . vodopadi itd. Fluvijalna erozija Fluvijalna (lat. k1isure ( kose obale ). promjenama u koliCini taloga itd. Razvojem ovog procesa obrazuju se priobalne terase koje su nagnute prema moru. One nastaju produbljavanjem rijeenog iii potocnog korita odnosno usijecanjern nove doline u starom i relativno sirokom dolinskom dnu. Abrazija Pod abrazijom ( lat. To se desava pri bujicnoj eroziji kada se formira bltjicna plavina odnosno proluvij. RijeL~ne lerase izgradene od pijeska i sljunka Stvaranje terasa moze biti prouzrokovano: pomjeranjem i promjenom erozione baze. itd. izgradnji naselja. Prema tOlne tereni izgradeni ad plavina nisu pogodni za izgradnju saobra6ajnih i drugih gradevinskih objekata. 116 117 . Na podrucju Tuzlanskog kantona tokom 2001 god. itd. zabrana oranja terena sa nagiborn veCin1 od 20 0 . . ) na terenima sa bujicnim tokovima dosta je teska i lnoze biti veoma skupa.58 ). dok je nivo mora opca eroziona baza fluvijalne erozije. Kao znacajne tvorevine rijecne i potoene erozije javljaju se rijecne i potoene teruse. izgradnji brana. prisustvo i karakter tektonskih pokreta. Udaranjem talasa u kamenite obale formiraju se udubljenja odnosno talasne potkapine. patoka: )' Stika 58. izrada popleta i drugih pregrada po vecim iljebovima. slaba nosivost. mostovi. lzgradnja objekata( pUlcvi. klima itd. iii su stjenovite odnosno usjecene u osnovne stijene po stranama doline. Intcnzivna erozija padina moze u kratkom roku uCiniti tcrcn neprohodnim za vozila i Ijude. kao i podloinost mehanickorn razaranju. U dolinama potoka i rijeka gdje preovlaauje vertikalna erozija ( zljebljenje korita ) formiraju se kanjoni ( skoro vertikalne obale ).2.4.Erozione plavine nastaju u blaZe nagnutinl iE ravnim dijelovima terena odnosno tamo gdje oslabi transportna moe povremenih vodenih tokova. 4. u Lipnici kod Tuzle ( selo CaniCi ) bujica nosiin stabia krupnog drveea koja Sli probijala zidove kuea a scoski put je za kratko vrijeme nestao i pretvoren je u vododerinu. Ukoliko podsjeeene mase padnu u more obrazuju se strmi odsjeci na obali mara koji se zovu klifovi. Proueavanje oblika i veliCine rijecnih i potocnih terasa ima veliki znacaJ pri slijedeCim gradevinskinl radovima: izgradnji saobracajnih objekata i kanala.god. Savntmpoa aluvi'jatna ' !. Navedene abrazione tvorevine prikazane su na slikama 59 i 60. fundiranju mostova (izbjegavati terase iei u zdravu stijenu ). tektonskim pokretima. Sanacione mjere protiv erozije padina su: zatravljivanje i posulnljavanje padina. Intenzitet rijecne i potoene erozije ovisi od ve6eg broja cinilaca kao lito suo geoloski sastav i struktura terena.5. Tako je recimo 2001 god. nagib rijecnog iii potocnog korita.. N ISKC!. itd. usljed potoene i rijeenc erozije doslo je do pojave brojnih klizista. Nekada teiikoce mogu biti tako velike da se radije pristupa izmjestanju trasa puteva itd. pruge. Mogu biti izgradene od pij eska i sljunka 1 I ( s1. Inzenjcrskogeoloske odlike plavine su: velika poroznost.. Nivoi jezera i vecih rijeka su lokalne erozione baze. Tako je naprimjer u karito rijeke Miljacke (1999.) odlagan zemljani materijal koji je doyen do promjene toka rijeke i njenog udaranja 0 drugu obalu odnosno bocne erozije (podrivanje obale ) eime je izazvano stvaranje velikog klizista. Ukoliko u dolinama patoka i rijeka dominira bocna erozija ( podlokavanje obala ) formiraju se rijecni meandri. kanali. Da bi se ovo sprijecilo potrebno je regulisati i Cistiti korita rijeka i potoka. 4.. kolieina tekuce vode.

Kada voda . a ukoliko v~da rastvara minerale cestice i odnosi ih u vidu rastvora onda je u pitanju hernijska sufozija. Sastoji se u izgradnji specificnih zastitnih zidova ( sl 61. Obrazovanje plaZa dovodi do slabljenja pa i do potpunog prestanka abrazije obala. Jacma talasa. kao i oni doneseni potocima i rijekama. Marsko ooala sa ahrazionim tvorevinama ( I-kltt: 2-talasna potkapina. Ovakva abrazija naziva se selektivna abrazija. a u zani cyrsCih stijena rtoyi i poluostrva. odnosno tame gdje se nivo rijeka i jezera brzo ffilJenJa. sastav stijena i polozaj slojeva mehanicka otpomost stijena. Provodenje mjera zastite morskih i jezerskih obala woma je tesko i skupo. KIf! na zapadnoj obali Koreje ( Birkeland & Larson.2.zaliyi. polozaj obale na obali. . U okviru meksih stijena abrazijom se formiraju Jl8 119 . Sufozija Sufozija je proces ispiranja i prenosenja sitnih cestica iz rastresitih stijena kroz koje se filtriraju podzemne vode. Faktori koji uticu na abraziju su slijedeci: nagib obale ( proces je intenzivmJI na strmim obalama). 3. 1989) 4. . Sliku 59. prinos klasticnog materijala sa kopna (smanjuje abraziju ). Razaranje stijenskih masa obavlJa se pod hldrodmamlcktm djejstvom toka podzemnih voda kroz porozne nevezane 1 slabo vezane sedimente ( prasinasti. . odronjavanje. itd. .) i drul'lh objekata (napr.~jek) Slika 61... 1989) Mehanicki sedimenti koji se formiraju prilikom razaranja obale. ( zaklonjenost ostrvima ).6. Pn ovom procesu imamo dvojako djelovanje vode. Slika 60. pjeskoviti i glinoviti sedimenti ).. odnosl nerastvorljive mineralne cestice takvu SUfOZlJU nazlvamo rnehamckorn. Sufozija je najcesce zastupljena u priobalskim dlJelovlma r11eka 1 Jezera. Zastifni zidovi na obali Floride (Birkeland & Larson. Ovom procesu su najcesce izlozeni sitnozrnasti pijeskovi i prasinasto-glinovite stijene. 4-kontincntalni od. Ove Oljere treba pored abrazlJe da spr~iece i druge egzodinamicke procese kao sto su klinnje terena .priobalska terasa..nabacivanje blokoya ). taloze se u priobalskom dijelu mora ( uglavnom u zalivima ) gdje se stvaraju sljuncane i pjescane plaze.

Skrape u krecnjacima Vanjskih Dinarida Vrtace su tanjirasta iii ljevkasta udubljenja Cija je sirina najcesce 10-50 m a dubina 3-20rn. Slika 62. vrtace.prihvatanju povrsinskih voda i onemogucavanju njihovog priticanja u mocvaru. rasjedi) sto se odrazava na smanjenje rastvaranja pa i karstitifikaeiju sulfatnih i hloridnih stijena.7.izradi nasipa u cilju sprijecavanja izliva poplavnih voda. dok se mjesovile nl0c:vare koje su najzastupljenije prihranjuju vodom oba porijekla. Izvodi se najcesce onda ako su ugrozeni znacajniji objekti. gipsni i soni karst. Niske mOGvare se prihral1jujll sarno izdanskonl VOd01l1. formiraju se lokalna udubljenja tanjirastog oblika koja podsjecaju na plitke vrtace.te preopterecenjll debljih taloga i njihovorn istiskivanju ispod nasutog rnaterijala. tokom Vre111ena. snijeznica ). uvjeti prihranjivanja. rnermerirna i dolomitima. U priobalju vecih rijeka sufozija rnoze izazavati klizanje terena. U te svrhe prinljenjuje se injcktiranje silikatnim maSaIua ili izrada betonskih elaana sa filterima. Uprkos lakse rastvorljivosti sulfatne i hloridne stijene imaju manje karstnih formi. tako i za Ijude. zatirn gline.skidanju i odstranjivanju tankih mocvarskih taloga. Prilikom izrade saobracajnica njihove trase obicno idu rubovima mocvara jer su lamo uglavnom mocvarski talozi najtanji. a ponekad i izdignute podzernne vode U okviru mocvara dolazi do talozenja sedirnenata biljnog porijekla ( treset ). sa karakteristicnim reljeforn i hidrografskom mrezom. sulfatne i hloridne). Na dnu vrtaca prislltne su pukotine duz kojih su vrtace nastale(sI. itd. duzina. 4. kojima se sprijecavu iznosenje mineral nih cesticu iz nevezanih i slabovezanih sedinlenata. Visoke nlocvare se karakterisu tanjim slojevima organskih naslaga.2. CHj inienjerskogeoloskog istraiivanja rnocvara je da se utvrde: genetski tip mocvara. izvanredna stisljivQst. Skrape (sI. geoloska grada. Najrasprostranjeniji je karst u krecnjacima.8. Saniranje rnocvarnih terena sastoji se II isusivanju pornocll drenaznih kanala i drenaznih rovova. te izrazito slijeganje i istiskivanje pri opterecenjll. debljina sedimenata). Usljed navedenih karakteristika rnocvare su cesto neprohodne kako za vozila. pijeska. Zamocvarenje tcrena Pri ovorn egzodinarnickorn proeesn dolazi do akurnuliranja stajacih voda u okviru depresija. 4.U terenin1a iziozenim procesu sufozije. Saniranje terena zahva6enih sufozijorn dosta je teSko.63). zatim izlivene iz korita rijeka za vrijeme pop lava. Karstna erozija Pod karstnom erozijom podrazumijeva se razaracki rad povrsinskih i podzemnih voda II labko rastvorljivirn stijenama (karbonatne. pri cemu se obrazuju raznovrsne supljine. hidrogeoloske karakteristike.62) su brazde cija sirina i dubina mogu da budu od nekoliko centimetara do nekoliko decimetara a duzina po vise nletara. 120 121 . speeifican rezim eirkulacije podzemnih voda. te fizicka i mehanicka svojstva sedimenata. Obzirom na stijene u kojima je zastupljena ova erozija razllkujemo karbona!ni. Opec inzenjerskogeoloske odlike mocvarnih sedimenata su: velika poromost. Znacajniji povrsinski reljefni obliei u karstu su: skrape. Termin karst obuhvata geoloske procese i pojave u Zemljinoj kori i na povrsini izazvane hemijskim rastvaranjem stijena.2. Te vode rnogu biti atmosferskog porijekla ( kisnica. visoke sarno padavinama. sirina. Ove stijene su plasticnije pa se u njirna rjede formiraju diskontinuiteti (pukotine. uvale i karstna polja. rnorfoiogija (oblik.

Tako se naprimjer vrlo nestabilni tereni karakterisu sa 5-10 proloma godisnje.jame. U pecinama se stvaraJu peemskl nakltl ka? sto su stalaktiti (vise na krovu petine) i stalagmiti (rastu na podu peeme) (sI. uglavnom bliic povrsini tcrena kao i duO' tektonskih ruptura. nestabilni sa 1-5 proloma godisnje. Ponori su zjapece pUkotine u koje poniru povrsinske vode.Mogu biti duboke vise slotina metara. treba navesti da se karstni podzemni oblici (peCine. poroznost. Formiraju se duz pukotina i rasjeda. Medutim.lace cirkulacije voda koje sadrze slobodan CO 2 . rastvorljivost stijena. iznenadni prodori podzemnih voda i prolomi (u tektonski ostecenim zonama) prilikon1 izgradnje tunela. Stika 64. Prilikom izvodenja gradevinskih radova u karstnim terenima nailazi se n3 sljedece oteO'avaj uce okolnosti: teski uVjeti vodosnabdjevanja.U dubini su vezane za karstne kanale. Znacajniji podzemni karstni obliei suo karstni kanali. Na razvoj karsta uticu sljedeCi i~lktori: mineralni sastav stijena i njihova tektonska ostecenost. ceste vrtace i druge depresije. Ovi 122 123 .CI). teska prohodnost. intenzitet obrazovanja povrsinskih i podzemnih karstnih oblika. kao 1 tokove ponomiea. Nalaze se po obodu 1 duu karstnih polja. stabilnost terena i uvjeti izgradnje gradevinskih objekata.Karstni kanali su ejevaste supljine nastale prosmvanJem pukotina sirine nekoliko em do vise dm. hidrografskim hidrogeoloskim svojstvima pojedini au tori izdvajaju dva tipa karsta: holokarst (potpuni karst iii Ijmi karst) i merokarst (nepotpuni iIi zeleni karst). a relativno stabilni sa 1 prolomom za 1-20 godina. Karstna polja Bosne i Hercegovine uglavnom su nastala tektonskl. starost karsta. uvala i vrtaca.ivanju karsta prikupljaju se sljedeci podaci: vrste.storij~ u kojima ponek3'd teku manji vodeni tokovi. jame i pecine.S04. Vrtace formirane u ispucalim krecnjacima Uvale nastaju spajanjem vise vrtaca. vodopropust1jivost protocnost podzemnih voda i rastvaracka moe podzemnih voda ( prisustvo disoeiranih jona CO 2 .Slika 63. Karstifikacija je intenzivnija u zonarna . Karstna poija se formiraju spajanjem vise uvala a mogu nastati i tektonskin: putem.)'e na kronl pei:ine) i sfaiagmifl (NlstlllW podu pei. Pecine su uglavnom horizontalne podzemne pro. Pri injzenjerskogeoloskom istraz.'il1c) Po koliCini karstnih oblika. pc~jave odrona i sipara itd. Stepen stabilnosti terena odreduje se prema broju proloma na I km' za jednu godinu. sfaiaklifi (n'. po~ori.64) .kaverne) mogu koristiti za skladistenje materijala iIi pak kao sklonista za ljude. brojnost i prostorni raspored karstnih oblika.Imaju izuzetan znaca] za eirkulaeiju i bidraulicku povezanost podzemnih voda. Jame su pretezno vertlkalne pukotme ko]e su prosirene karstnom erozijom. Duzina im je do 2 km a sirina par stotina metara.

vlainosti stjenskih masa na kaje vjetar djeluje~ te krupnocc. granulometrijski sastav zma.Eolska erozij2 Eolska crozija predstavlja izduvavanje. koja vjetar transportuje. posumljavanje i izrada popleta. pa su pod vegeiacijom . Oaze su plitka OVa111<1 udubljenja (dubina 5-20m). Eolska erozija oVls1 od sijedecih faktora: jacine vjetra.2. Na osnovu navedenih podataka poduzimaju se mjcre u eilju sprecavanja razvoja eoiske erozije i njenog uticaja na gradevinske objekteo Najcesce sanacione mjere sue prekrivanje terena humusom. smjera duvanju vjetra.2.1O. prenoscl1Je i talozenje cestica prasine i pijeska pod djejstvOlll vjetra. Pjescanc pustlnje nastaju talozenjeul vjetrom tnmsportovanog pijeska blize iii daije ad kamcnitih pu:otiniao Dine predstavijaju brezuljke uglavnom polumjesecastog oblika cija je blaze nagnuta strana okrcnuta ka vjetru (s1. poroznost. Najpoznatiji erozioni lednicki obliei reljefa su cirk i valovo Cirk predstavija amfiteatralnu depresiju u okviru kojc se snijeg pretvara u ledo Na mjestu nekadasnjih cirkova n10gu se fornlirati glacijalna jezera kakav je i prin1jer prikazan na slici 670 Slilw 65. te ugao otpora smicanja i ugao prirodnog nagiba.U starogrckoj mitologiji Eol je bio bog vjetra pa je po njelItU ova erozija dobiia naziv. mincraloski i petrografski sastav pijeska. Proces izduvavanja i odnoscni. Transport pfjeska iformirunje dine(po Bagno!du preu=eto i:: Heraka) 124 125 . zatravljivanje. debljina naslaga.ill eolski erozioni obEd: kamene pustinje i oaze.tereni takode sadrze dobar (krecnj aci) 0 lahko obradljiv gradevinski kamen ldealan oblik dine je srpasta barhana (sL66) 4. vrenlenske duzine djelovanja vjetra. Eolska erozija je Ilojintenzivnija u pustinjskim predjelinlu gdje su utmosferski talozi izuzetno rijetki i gdje je rastvoreni nlaterijal lahko p0kretljiv jer nije obrastao vegctacijOln. mikro reljcfEL prisustva vegetacijc na povrsini teren<1. preu::etv I:: Birke!and&Larson) Inzenjerskogeoloskim istrazi \'anjem terena sa eolskim tvorevinanla prikupljaju sc sljedcCi podaei: vrsta matiene stijene od koje potice pijesak. Eolski akulllUladoni oblici Sli pjcscane pustinje i dine. oblika i sastava Zfll3. tu se jedino nloze zivjeti u pustinji. Kamene pustinje se karakterisu prisustvorn krupnih karnenih b10kov<1 na povrsini terena. Barhanl.:. koja SD blize nivou podzemne vade.Lcdnicka erozija Aktivnost Ieda pri stvaranju erozionih oblika naziva se lednicka iii glacijalna (laLglacies . zbijanje Jnase pod dinamickim uticajima.65)0 Stika 66.! II Kalij(wmji(po Shelton. vlainos! i vodopropustljivost naslaga.led) erozijao Bez obzira na sporast kretanja lednika (nekoliko em-m na dan) ani svojim krctanjcm uticu 11a forn1iranje reljefa obrazujuci erozione i akumulacione obI ike.PrilikOln ovog procesa nasta. 4. rastresitog materijala nazi va se deflacija (laLde'i1atio-Ocluvmi). oblik i glatkost zma.9.

2. razliCitom vodopropustljivoscu. pa se izmjenjuju evrse. Wyoming) (i:: Birkeland & Larson) Valov predstavlja lednieko korito kroz koje se kretao iii krete lednik (s1.KliZenje i klizisla KliZenje je proces otkidanja i pomjeranja otkinutih masa preko stabilne podloge.69). Slika 67. Slika 68. naziva se morenski materijal. GlacijalnajezeraJormirana 11 dolinama cirkova (Wind River Mountains. klizanje se odvija po slojnoj povrsini stabilnijeg sloja. iii pri dnu.Glacijalni til u Siera Nevadi-Kalifornija ( po Putnam. nepovoljnim uvjetima zaptivanja injektiranjem. Valov kro:: koji se krete lednik (glecer) i nasi morenski mataUal (Yentna Glacier-Alaska) (iz Birkeland & Larson) Kameni materijal koji lednici nose na svoJoJ povrsml.na mjestu otapanja lednika.i:: Birkeland&Larson) Pri inzenjerskogeoloskom istraZivanju terena sa lednickom erozijom posebna paznja se posvecuje morenskom materijalu koji zbog svojih karakteristika moze biti nepovoljna sredina za izvodenje gradevinskih radova. 4. ukoliko je taj sloj nagnut. te se odlikuje nedovoljnom nosivoscu. slabo konsolidovan i moze biti debeo vise desetaka metara. U ovom materijalu mogu6a je nestabilnost. Materijal je veoma heterogene granulacije. To je padinski gravitacioni proces.a ukoliko je izazvano djelatnoscu covjeka onda se tretira kao tehnogeni proces.itd.To je polukruzni bedem formiran 126 127 . Akumulacioni lednicki oblik reljefa naziva se ceona morena. Slika 69. u svome tijelu. Za taj materijal karakteristieno je da je uglavnom nevezan pri eemu se naziva til (sI. Klizenje moze nastati spontano i tada se naziva prirodni proces.1l.Ako su naslage uslojene.Klizenje se odvija po kliznoj vise-manje skoljkovitoj povrsini ako je u pitanju homogeni glinoviti materijal.68). (stabilniji) i glinoviti (pokretljivi) slojevi. podlozan je nepravilnom slijeganju.

Klizna povrliina iii povrsina klizenja je donja sasvim jasno izraiena granica tijela klizista i stabilne podloge po kojoj je doslo do smicuceg kretanja tiieia kliziSta. U velikim klizistima moze se obrazovati vise takvih ulegnuca. smjer razvoja klizenja. utice veCi broj faktora koji se 1l10gU svrstati u dvije grupe: promjene u sastavu i svojstvima stijena. ne tako rijetko. Osnovni elementi klizista prikazani su na sliei 70.2. vrijenlc nastanka i svojstva klizista. Tijeio klizista predstavija tlo iii stjensku masu koja se krece niz padinu. 4.Ceoni oziljak klizista je hipsometrijski najvisi dio klizista. FG-noiica kliziSta. vjestacko preopterecenje padine. prekomjerna usjecanja itd.Uzroci stvaranja klizista Na veliCinu. odnosno bare. ali cesce je diskontinuiran. mogu pretvoriti u manja jezerca. oblik. Prirodne i vjestacke iZ1njene konfiguracije padina lTIOgU biti izazvane: poarIvanjsm rijecnih obula. Sekundarni oziljci klizista su pukotine duZ kojih je doslo do naknadnog komadanja tijela klizista. Elementi klizista prikazani u planu ina profilu (AB-ceoni oiiijak kliziSta. Kod velikih kliziSta moze ih biti i po nekoliko u tijelu klizista. Kod njih Sll pukotine gus6e ali su i spustanja blokova manja 4.2. Diskontinuirano aktiviranje klizenja vecinom je povezano za obilnije topljenje snijega iIi intcnzivnije padavinc poslije duzih susa.l.Prema aktivnosti procesa klizenja kliziSta se dijele na aktivna (spora-vizuelno nevidljiva pomjeranja.2. na osuncanim padinama tokom suse dolazi do formiranja pukotina koje tokom kisnog perioda prinlaju povrslnske vade sto cesto predstavlja jedan od nzroka klizenja terena.n.11. (e hemijska i mehaniCka sufozija. i fosilna-starija i 128 129 . Nozica klizis!a predstavlja hipsometrijski najnizi dio tijela klizista.Trbuh klizista je ispupceni dio tijela klizista. C-depresija. brza pomjeranja mldan i nagla) i neaktivna (smirena. nasipanjen1 materijala itd. geoloski sklop stijena itd. intenzivnom denudacijol11 i erozijonl. zasjecanjem i usjecanjenl. Najvecu ostecenost tijela klizista uglavnom imaju plitka klizista.Proces klizenja moze biti kontinuiran. NajcesCi nep~sredni povodi za pocetak klizenja su: izrazito povecanje vlaznosti stijena i rastresitog pokrivaca padine.Ie dio terena koji se pomjera iii se p0111jerao niz padinu. Slika 70. i prirodnc i vjestackc izm. Kliziste je tvorevina procesa klizenja.2. to je zapravo pukotina duz koje je doslo do spustanja otkinute mase.iene konfiguracije padina Do promjena II sastavu i svojstvima stijena dolazi usljed raz!icitih uzroka od kojih su najznacajniji fizicko i hemijsko raspadanje s(jena. Uvala iii depresija kliziSta je ulegnuti dio tijela klizista. E-trbuh. Posmatrana u presjeku ona je cesce nepravilnog nego cr~ometrijski pravilnog oblika. veliCina klizista. koja se. odnosno to .11.3. dubina klizista.Elementi kliziSta Svako kliziste posjeduje odredene elemente. Nainlc.Klasifikacija idizista Klizista se mogu klasifikovati po raznim kriterijumima kao ilto su: aktivnost procesa klizenja. D-sekundarni oiiijci) 4.

itd. nepovoljna orjentacija nagiba slojeva i ruptura (smjer nagiba niz padinu). okna. 71) (klizenje po slojnim plohama i klizenje rastresitog pokrivaea preko evrs!e podloge). fizicke karakteristike stijena. Analiza literaturnih i fondovskih podata\<a (ako postoje).potporni zidovi. granica plastienosti cvrstoca na smicanje itd. istraini iskopi-rovovi. vrbe itd. plitka (1-5 m). Prema veliCini klizista se mogu podijeliti npr."pijanih suma". intenzivna tektonska ostecenost stijena.) . Kada je u pitanju smjer razvoja klizenja izdvajaju se deiapsivna (proces klizenja odozdo navise) i detruzivna kIizista (proces klizenja odozgo nanize).duboka (5-20 m) i vrlo duboka (preko 20 m). 3.mjere Slika 71.itd. konsekventna klizista. 4.obim i raspored istrainih radova kako na klizistu tako i izvan njega). pojavu krivih stabala tzv.2.itd. vel ike i ceste oscilacije nivoa podzemnih voda.strmo podsjeeene padine.Izrada projekta inzenjerskogeoloskih istrniivanja (vrsta. nepovoljan litoloski sastav. Za sistematsko proucavanje klizista i procesa klizerBa neophodno Je d:fimsalJ podatke 0 terenu i stijenama kao i 0 procesu kiizenja i kllZlstU. 4. hidroloski i hidrogeo!oski. Hidroloski i hidrogeoloski indikatori su:jaka raskvasenost stijena. Inzenjerskogeolosko rekognosciranje (terensko upoznavanje problema).Tehnicki indikatori koji ukazuju na labilnost padine su prsline i pukotme na obJekrlma (zgrade.l. mnogo pistevina. geotehnicka osmatranja. na vrlo mala « 100 m 3 ). Za saniranje klizista primjenjuju se tri grupe sanacionih mjera. mogu se primjeniti efikasne mjere saniranja. koji su zanvaceni III mogu bit! zanvacem procesom klizenja i b)pravilno odabiranje a potom i projektovanje mjera saniranja k1izista.4. ltd. 4. dimenzije i ostala svojstva klizista. do ogromna (> 1000 000 m'). 5. cesta pojava izvora. Konsekventno kliziste II Tuzianskom kantonu (snimio ZFerhatbegovi6) Na prostoru Tuzlanskog kantona evidentirano je preko 600 klizista. asekventna (klizenje u jednorodnim. morfolosh odlike.) te krivljenje objekata. bioloski i tehnicki.. Pri izucavanju velikih klizista treba se pridrzavati sljedeceg redoslijeda: 1. konzisteneija. Geomorfoloski indikatori su: strm nagib padine. pojavu barske vegetacije uz 130 131 .11. hidroloska i hidrogeoloska osmatranja. Na osnovu dubine izdvajaju se: povrsinska (do 1 m). lzrada elaborata 0 inzenjerskogeoloskim uvjetima saniranja klizista sa prijedlogom sanacionih mjera. antropogene utlca]e ltd. a u laboratoriji odreduju se fizicka Svo]stva stlJena-vlninost. Kad]e u pllanju proces klizenja i kliziste onda treba odrediti: uzroke koji su doveli do klizenja. istrnino busenje.5. stanje napona.uglavnom zemljastim masama) i insekventna (klizenje u heterogenoj geoloskoj sredini duz kosih pukotina koje presjecaju horizontalne slojeve iIi slojeve nagnute suprotno od padine).2.Saniranje labilnih padina i k1izista Ako se pouzdano definisu uzroci k1izenja. hidrogeoloske karaktenstlke. geofizicka ispitivanja. . Podael 0 terenu i stijenama obuhvataju: geolosku gradu.11.prekrivena sedimentima).morfologiju i druge karakteristike klizista. klImatske faktore. Od bioloskih indikatora treba navesti: ogoljenost padina. geodetska i.velike i eeste oseilacije nivoa rijeka i jezera. Od geoloskih indikatora znaeajni su duboka povrsinska raspadnutost stijena. uzajamni uticaj klizista na objekte i objekata i radova na kliziste. geomorfoloski. jako razuden reljef i velika zatalasanost padina.Prema geoloskom sklopu stijena u kojima se formiraju klizista se dijele na: konsckventna (51. bioloska ogoljenost. 2.Cilj inzenjerskogeoloskog izucavanja k1izista Cilj inienjerskogeoloskog izucavanja kliziSta svodi se na sljedece: a) d~finisa~je stepena ugrozenosti objekata. Medu njima izrazito dominiraju plitka. Prepoznavanje labilnih pad ina vrsi se na osnovu razliCitih indikatora kao sto su: geoloski. Izvodenje terenskih i laboratorijskih istrniivanja (inzenjerskogeolosko kartiranje.

gabioni.-2-po fijelu kli::d'ta 3~kombinacija obodnih i kana/a po Tijelu klizi.0dronjavanje Odronjavanje je egzodinarnicki proces pri kome dolazi do otkidanja i padanja dijelova stijena sa strmih padina. i sprecavanJe podlokavanje obala (regulisanje tokova rijeka i potoka).Te mjcre su: izrada kanala (sl. pukotina glinama. Do ovog procesa dolazi usljed djejstva gravitacije i drugih sila kada one savladaju otpore smicanja (koheziju i unutrasnje trenje). 2. podupiranje potpornim konstrukcijarna (kameni. terasiranje povrsine terena i rasterecenje ceanog dijela klizista te zamjena stjenskih masa (koriste se stjenske mase koje pove6avaju etpore sn1icanja). 3.72) za prihyatanje i odvodnju poyrsinskih Yoda. Prema velicini tiJela odroni se dijele od vrio malih (do 100m3 ) do ogromnih (> 1. injektiranje sa slabim pritiscima (injektiranje stjenske mase u tijelu klizista te podlozi i zaiec!u). dijafragme. izrada drenaznih royoya za prihvat i odvoc!enje podzemnih voda. Gdron "Jasenjani" nOS/GO us/jed vertikalnog zasjeka visine preko20m kao i zbog nepovuljne orijemQcije primarnih i sekundarnih diskontinuiteta (Basagfc.~la) U terenu na kome se desilo odronjavanje mogu se razlikovati: zona odronjavanja (zona otkidanja i stropostavanja kamenih dijelova). nepovoljna orijentacija primarnih i sekundarnih diskontinuiteta. Takav jedan odron koji se nalazi na magistraJnom putu J ablanica-Mostar prikazan je na slici 73.12.) Slika 73. betonski armirano betonski zidovi.kanala. Uzroci odronjavanja karnenitih masa mogu biti sljedeci: podsjecanje strmih padina. oziljak odrona (povrsina otkidanja-bez lisaja i drugog nizeg bilja). itd.OOOm ). 132 133 .OOO.mjere kojima se poboljsavaju karakteristike tvorevina u tijelu klizista. Dreniranje kli:::ista kanalima(l-obodnt. Prije veceg odronjavanja mogu da se jave manja otkidanja i padanja kamenih blokoya.drenaznih rovoya).2.mjere kojima se sili klizenja suprotstavlja kontra sila. odronski materijal (moze biti homogen iii heterogen i on gradi tijelo odrona koje moze imati razlicite dimenzije). Akutne sanacione mjere primjenjuju se za saniranje aktivnih klizista. 2000 ) Slika 72.njegovoj podlozi i zalec!u.kojima se otklanjaju uzroci klizenja.Prcventivne mjere se primjenjuju u cilju sprecavanja klizenja na labilninl padinama.One obuhvataju: obnavlj anjeunistene vegetaeije (zatravljivanje. sprecavanJe raskvasavanja terena povrsinskim i podzemnirn vodama (izrada vodozahvata.Prema vremenu izvoc!enja razlikuje se preventivno i akutno saniranje. sipoy!' itd. Odronjavanje uglavnom pocinje pojavom noyih prslina i pukotina iii prosirivanjem postojeCih. zatvaranje terena. zamrzavanje vade u pukotinama~ fast korijenja visih biljaka. Odroni su narocito cesti u krecnjacima.sa izravnjavanjern povrsine 4.posumlj avanj e).

2.do vrlo debeli>20m).75).. akumulacije.3. Slika 74. izrazila vodopropustljivost itd. Navedene karakteristike definisu sipar kao nepovoljnu podlogu za izgradnju saobraeajnica (putevi.13. Sipari u krecnjacima Vanjskih Dinarida Siparski materijal moze biti pokrenut usljed sljedeCih uzroka: zasjecanjem tijela sipara (gradevinski radovi). saobraeajnice. U nozlcl sipara akumuliraju se krupniji blokovi dok se pri vrhu sipara nakupljaju sitniji komadi stijena. Karakteristican primjer slijeganja usljed nekontrolisane eksploatacije kamene soli predstavlja Tuzla gdje su pojedine zone u proteklih 100 godina slegnute oko 15m. 4. brane.).itd . mala nosivost. Saniranje tcrena sklonih odronjavanju svodi se na sljedeca dva vida:a.). zemljotresi. Nagomilavanjem ovog materijala formira se sipar. velika poroznost. velicina tjela sipara (vrlo mali<!O m '. podzemni Cgorski") udari.Inzenjerskogeoloski procesi 4. rasterecenjem masa ublazavanjem njihovog nagiba..Pukotine na So/nom trgu u Tuzli nastale slijeganjem teren (snimio ZFerhatbegovicj 134 135 . nadimanje stjenskih masa.sniiavanjem nivoa izdani (primjer Venecije). slaba konsolidovanost.0sipanje Osipanje je padinski proces rotacionog kretanja (kotrljanja) komada stijena nastalih mehanickim raspadanjem kamenitih stijena. prodori podzcmnih voda i tecljivih masa.). nagib povrsine (blaZeg nagiba do 25°. aktivnost sipara (aktivni. potresima (miniranje.pruge) i drugih gradevinskih objckata.lnzenjerskogeoloske karakteristike odronskog materijala su: losa sortiranost blokova.Mnogi objekti u gradu su sruseni a danas se na ulicama i zgradama nalaze brojne pukotine i neravnine koje svjedoce 0 slijeganju terena (sI. itd.strmog nagiba 3S-4S0). Istrazivanje odrona najcesce se sastoji u preventivnom utvrdivanju faklora koji mogu dovesti do pojave odrona. itd.ices"i inzinjerskogeoloski procesi izdvajaju se: slijeganje terena.)preventivno mehanicko uklanjanje labilnih blokova prije izgradnje objekata b. itd. i sl. mora itd. Klasifikacija sipara vrsi se na osnovu razliCitih kriterija kao sto su: debljina tijela sipara (vrlo t~i do 0. podrivanjem nozice sipara vodom rijeka. pregrade). sidrenje labilnih masa. lahka i potpuna ocjedljivost. Kretanje drobinskog materijala je diskontinuirano i kratkotrajno. Slijeganje iercna lnoze biti prouzrokovano eksploatacijom mineralnih sirovina bocnim istiskivanjem slabonosivih stijena. do ogromni> 100000 m\ Stika 7S. 74) Pod inzenjerskogeoloskim procesima podrazumjevaju se vjestacke promjene geoloskih uvjeta terena prouzrokovane izgradnjom objekata (rudarski radovi. preopterecenjem tijela sipara (izrada nasipa. velika stisljivost. itd.IilZenjerskogeoloske odlike tijela sipara su: velika poroznost. naselja. prolamanje stjenskib masa.neaktivni). Saniranje sipara izvodi se na sljedece nacine: izradom potpomih konstrukcija (potpomi zidovi. kao i injektiranje pri slabom pritisku. Kao na.) u terenima gdje su vee sagradeni gradevinski objekti primjenjuje se podupiranje i izgradnja potpomih zidova.5 m. Sipari su testi u nasim krecnjackim terenima Vanjskih Dinarida (sl.

Podzemna voda meteorskog porijekla potice od padavina iz atmosfere i zato se cesto naziva atmosfcrska iii meteorska voda. propusnost stijena i kolicina vode sto se vee nalazi u porama stijena.conatus-zajedno roden) je podzemna voda koja se nalazi u sedimentnoj seriji a vodi porijeklo od voda mora iii jezera u kome su se stvarali dotieni sedimenti. Prodori podzemnih voda i teCljivih masa javljaju se u tune lima i drugim podzemnim objektima naroCito u karstnim terenima. 136 137 . Da bi se ovaj proces sprijeCio potrebno je vrsiti brzo probijanje prostorija i izvoditi njihovo zatvoreno podgradivanje. biljni pokrov. Prolomi su najcesci u tektonski ostecenim zonama. 5..U toku kretanja kroz Zemljinu koru mjesa se sa vodom meteorskog porijekla pa je veoma tesko utvrditi pravu juvenilnu vodu. Juveniina voda nastaje vezivanjem vodonika i kiseonika koji se oslobadaju u procesll diferencijacije magme. Dio vode zadrzane u kapilarnim porama iii uz stijenke sitnih mineral nih cestica naziva se f"Izicki vezanom vodom iii vlagom. Proiamanje stijenskih masa desava se kada u krovini podzemnih prostorija dude do pucanja i pomjeranja stijena sto se moze prenijeti sve do povrsine terena.i:: Imamovii) Nadimanje stijenskih mas a uglavnom je vezano za bujanje glina koje prodiru u podzemne prostorije. Navedene inzenjerskogeoloske procese treba studiozno i kontinuirano proucavati te podllzimati odgovarajuce mjere radi njihovog sprecavanja i ublaiavanja. NajcesCi su u rudnicima uglja nn dubinama veCim od 250 m. Udari se desavaju u stijenama velike cvrstoce u kojima moze da se akumulira energija elastii'ne deformacije. a dio koji se krece pod uticajem gravitacije je slobodna voda. zatim plitko ispod povrsinskih tokova itd. i ova zabiljezena u SAD prikazana na sliei 76. Slika76. Tadaje na eesti nastao krater dubine oko 15m. juvenilna i konatna.Najnepovoljniji vid slijeganja je veliko 1 neravnomjerno slijeganje.Pored infiltracije meteorske vode u podzemlje. a ne i tecne podzemne vode. voda u porama stijena i vegetacija.Udari se dogadaju na mjestima maksimalne koncentracije napona u momentu trenutne preraspodjele naprezanja usljed oslabljenja napregnute zone podzemnim iskopom.Veca kolicina padavina u terenima izgradeninl ad propusnih stijena rezultira Inogu6noscu nakupljanja veCih koliCina podzemne vode.god. precnika oko 25m. U prirodi se sreee u vulkanskim oblastima.)-'AD (Dunrud & Nevins. Nize od ove dubine javljaju se sarno vodene pare.Prema porijeklu podzemna voda moze biti: vadozna (meteorska iii atmosfcrska).Postoje jos i atmosferske i povrsinske vode.voda dolazi iz atmosfere kondenzacijom vodene pare koja se nalazi u vazduhu i zajedno sa njim prodire u supljine i pukotine koje se nalaze u litosferi i tll se kondenzuje u VOdll. nagib povrsine.a odomacen je i naziv vadozna voda. smanjuju mogucnost infiltracije. Podzemni ("gorski") udari predstavljaju iznenadno rusenje stijena sa zarusavanjem i zatrpavanjem podzemnih prostorija. Slicnih pojava ima sirom Svijeta.Kratf!r form iran prolamanjem [erena usUed nekontrolirane eksploatacije kamene soli u . Konatna voda miruje u odredenim geoloskim strukturama sve dok se do njih ne dode busenjem iii im se prirodnim putem (rasj edanj em) ne omoguCi istieanje i zamjenjivanje atmosferskom vodom. Na poniranje vode II tlo uticu: padavine. Ona nastaje prvi put pa se cesto naziva i "mlada voda"(lat. a strmi nagib padina. Konatna voda (lat.Prin1jer prolamanja terena zabiljezen je na Boricu u Tuzli 1989.juvenilis-mladalacki). a takva je npr. PODZEMNE VODE Podzemne vode su one vode koje se nalaze u unutrasnjosti Zemlje.Smatra se da se podzemne vode javljaju u Zemljinoj kori na dubini do 12 lan.

velicinu i druge karakteristike takvih supljina. Granica izmedu freatske vade i prozracne zone nije ostra. Dio vode u ovoj zoni fizicki je vezan adhezijskim i drugim molekularnim silama (vlaga). Slika 77.iedinici zapremine stijene (npr u 1 m 3 stijene). Odstupanje moze biti u vezi s polozajem i vrstom nepropusne podloge i s obiljezjima vodonosnih stijena.oda. Ukupna zapremina supljina.Zone u hidrogeologiji 1 11 I S obzirom na hidrodinamieke karakteristike. njihovom rasporedu. 77) S obzirom na Cinjenicu da voda u podzemlju cirkulira i zadrzava se u porama i supljinarna (u nevezanim klastiCnim sedimentima) i pukotinarna i supljinarna (u vezanim stijenarna)... Yodno lice cesto oponasa povrsinsku konfiguraeiju terena ispod kojeg se nalazi. U novije vrijeme sve vise preovladuje stav da kao pore u stijenarna treba smatrati sve one prostore u stijenama koji nisu ispunjeni cvrstom mineralnom materijom bez obzira na naCin postanka.Poroznost i propusnost stijena -. Pukotiuska poroznost karakteristiena je za sve guste i tvrste stijene koje su prakticno netopljive u vodi. te 0 vezivu koje ispunjava prostor izmedu zrna.U krecnjacima i dolomitima koji su viSe iii manje topljivi u vodi koja sadrzi C02 i neke druge agresivne sastojke. Fizicki vezana vada gubi se uglavnom isparavanjem na povrsini (evaporacija). zavisi 0 veliCini i obliku zma. a oznacava primarnu poroZDost. 4-prozrah1D zono Prozracna zona je podrucje blizu povrsine u kojem ispunjenost supljina vodom ovisi 0 kolicini padavina. Ova definicija se odnosi na stijene sa intergranularnom poroznosti (nevezani sedimenti i poluvezane stijenegline). Zona vode temeijnice iii freatskc vode nalaze se ispod prozraene zone. S. pukotinske se supljine proSlrujU pa nastaje pukotinsko-disolucijska (krska) poroznost. ali i uopste u ejelokupnoj geotehnici.Navedeni tipovi poroznosti prikazani su na sliei 78.. a trose je i biljke i na kraju ispustaju (transpiracija).2-voda temeUnica ilifreatska >.. obiik.U ovoj zoni voda ispunjava prazne prostore do nepropusne podloge iii do dubine u kojoj je temperatura 1Oliko visoka da dolazi do isparavanja.ukupna kolicina vode koja se moze nakupiti ovisi od stepena poroznosti odredenog sedimenta odnosno stijene. i to u ublazenim kontnrama. . pa se zato kate da se vezane stijene karakterisu sekundarnom (pukotinskom) poroznosti. pri cemu moze lnijenjati podzemne puteve.2. . 138 139 . Prostori gdje nema vode ispunjeni su zrakom pa i odatIc i naziv zone. poroznost predstavlja zapreminu supljina u .. Sekundarna poroznost nastaje nakon formiranja stijene djelovanjem razlicitih sila. Voda II podzemlju U okviru hOn1ogenih granuliranih naslaga: J-vodoncpropusna pod/oga. Povrsina vade temeljnice naziva se vodno lice iIi nivo podzemnc vodc. U vezanim stijenarna voda se nakuplja i cirkulise u pukotinarna.Ono se nalazi na razlicitim dubinmna. kao i njihova veliCina. SJobodna voda ne ispunjava potpuno supljine ave zone i ne 6ni povezan slo.vec je obrubljena kapilarnim obrubom u kojem se voda dize kroz kapilarne pore i ulazi u prozracnu zonu. 3-1'odno licc s kapilarnim obrubom iii nivu podzemnc vade.1. To ovisi 0 klimatskim i geoloskim uvjetima koji utieu 11a kolieinu vode. u podzemlj u se generalno razlikuju: prozracna zona iIi zona acracije i zona vode temeljnice iIi zona freatske vade (sI. isparavanje i na eventualno istjecanje vode na povrsinu iIi podzemljem.l. U hidrogeologiji. Slobodna voda pod utieajem gravitaeije teee u nize predjele.S.

Tipovi poroznosti.Kretanje podzemne vode pod djejstvom sile gravitaeije moguce je sarno u porama superkapilamih veliCina (>0. busenjem busotina. b)zbijena izdan. G-porozna zona izmeau slivova lave.E-utieaj eementacije meauzrnskih prostora.3.. One stijene koje lahko propustaju podzemnu vodu nazivaju se hidrogeoloski kolektori za razliku od hidrogeoloskih izolatora koji su vodonepropusne stijene u kojima se ne moze formirati izdan. Navedeni tipovi izdani prikazani su na sliei 79. rn/sec. Razbijene izdani se formiraju u stijenama sa pukotinskom poroznos6u dok se zbijene izdani obrazuju u stijenarna sa intergranularnom (meduzrnskom) poroznoscu. Stoga milao lokacija vodozabvatnih objekata u terenima sa zbijenim izdanima nema veCi znacaj.Ukoliko stijena propusta vodu to se naziva njenom propusnoscu iii permeabiinoscu. c)sloiena izdan. a izraiava se u emisec. Medutim. Obzirom na vrstu poroznosti koja je zastupljena u stijeni gdje je formirana izdan razlikuju se razbijene i zbijene izdani. Siozene izdani nastaju kombinacijim najmanje jedne zbijene i jedne razbijene izdani.25mm). !reba istaci da propusnost stijena nije proporcionalna njihovoj poroznosti. I-nadizdanska zona.A-F-faktori poroznosti u granuliranim naslagama (A.iz Heraka) Stepen ukupne poroznosti uzoraka u procentima za neku stijenu izracunava se prema formuli: n-stepen ukupne poroznosti uzorka stijene n _Vp XlOO(%) V V -ukupna zapremina uzorka stijene Vp-ukupna zapremina supljina u uzorku Dakle. ledinica kojom se definise vodopropusnost stijena " Slika 79. iIi midan. Zbog toga je njihova vodopropustljivost veca nego kod pijeskova. rijeke.On se najces6e oznacava sa "k". Slika 78. U krupnozrnim sljunkovima velicine pora dostizu I em pa i vise. Cije su podzemne vode spojene u jedinstvenu vodenu masu.Vodopropustljivost je neposredno ovisna od velicina i medusobne povezanosti pora kao i od napona koji uvjetuje laetanje vode.bez obzira na njihovo porijeklo i geoloske uvjete u kojima se sada naJaze u Zemljinoj kori. H-poroznost u krecnjaku zbog korozivnog pro. D-uticaj granulomerrijskog SQstava i rasporeda zrna razlicite velicine.Butica) poloiaja zrna. Ukoliko su vece dimenzije pora u stijenama. rna gdje oni bili izvodeni u zoni prostiranja zbijenih izdani. zadrzavaju i propustaju podzemnu vodu. 2-izdanska zona. 5.naziva se koeficijent filtracije iii koeficijent vodopropustijivosti. 3-hidrogeoloski izolator Dovoljno kompaktne vodene mase zbijenih izdani daju mogucnost da se kopanjem bunara. Dakle izdani se formiraju u stijenama koje su sposobne da primaju. neminovno naide na vodu.{:irenja primarnih supljina. Voda iz izdani moze da hrani izvore.!-pukotinska poroznost masivnih stijena (po Gillulyju i dr. bunare i druge prirodne i vjestacke vodne objekte. 140 141 .Izdani Izdanima se nazivaju sve geoloski znacajne akumulacije slobodnih podzemnih voda. Naime gline imaju veliku poroznost (neke cak vetu od 50 %) ali su prakticno vodonepropusne zbog toga sto su pore taka male da se voda \eze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati. F-poroznost zrna). ukupna kolicina vode u stijeni zavisi od stepena njene poroznosti. Krupnozrni sljunkovi imaju poroznost 20-35 %. utoliko je manji olpor kretanju vode. U vezi stirn veca je i vodopropustljivost stijena. itd. Shematski prikazane izdani aJ razbijena izdan.

U zoni prostiranja razbijenih izdani ne mora se uvijek naiCi na izdansku vodu. voda iz arteske izdani izbija pod pritiskom na povrsini terena i dostiie visi nivo od same povrsine terena. uspjesnost lociranja vodozahvatnih objekata u razbijenim izdanima. Otvorene izdani formiraju se u otvorenim hidrogeoloskim kolektorima koji su cije10m gornjom povrsinom iii jednim njenim dijelom vezani za povrsinu terena. - . Na dijelovirna arteskih izdani gdje je povrsina terena hipsometrijski VIsa od pijezometarskog nivoa. Siobodne izdani po cijelom svom prostranstvu nemaju povlatni hidrogeoloski izolator. Vode veeine otvorenih izdani stalno se smjenjuju.~ __ . a na njihovo mjesto priticu svjeze vode najces':e sa povrsine Zemlje.osciJacije nivoa izdani) iz Vlahovic.vki fIoialor.~.::':.§*~~=-~~~" '. Ona se obicno krece od nekoliko cm do 2 m. >. One sto su jedno vrijeme cinile izdan lagano olieu negdje prema Zemljinoj povrsini.1h. --. 1996 ) Vertikalna komponenta hidraulickog pritiska u arteskim izdanima naziva se pijezometarski pritisak. od vodenih ogranaka.U njima nivo izdani moze slobodno da oscilira sve do same povrsine lerena.... Podinu hidrogeoloskom kolektoru cini glina kao vodonepropusna podloga. Njihov hidraulicki mehanizam je ustaijen. 5.. U odnosu na zatvorene izdani.-- . Oscilacije nivoa slobodne povrsine izdani uslovljavaju i oscilacije kapilarnog pojasa. Na osnovu uzajamnog polozaja hidrogeoloskih izoiatora i kolektora mogu se formirati dvije osnovne hidraulicke vrste izdani: zatvorene i otvorene. Arteske izdani javljaju se u dubinama od nekoliko metara do 2 km. Prema tome. Pri istrazivanju vode u sloienim izdanima busotine treba postavljati u dijelu na kojem je zastupljena izdan zbijenog tipa..·~E~~~~ ':'.Kapilarni pojas obrazuje se u kapilarnim i sUbkapilarnim porama neposredno iznad slobodne povrsine izdani.-~~ --~~-. Prihranjivanje izdani vodom iz atmosferskih 142 143 .__ '-I":--~ .a nivo izdani u njemu je subarteski nivo izdani. otorene izdani su znatno vise zastupljene i imaju znatno veei prakticni znacaj. - --'~ . dok se nadizdanska zona rasprostire izmedu izdanske zone i povrsine terena.~~-=-:'-::':::'::-. Izdanska zona formirana je u naJl11Zlm dijelovima hidrogeoloskog kolektora.--- . ~:. 6-subarteski nivo)(iz Viahovic. Po tom karakteristicnom svojstvu one su j dobile naziv slobodne izdani (sI. Slika 81. Kada se izvede busotina iii bunar na dijelu terena cIJa se povrsma nalazi hipsometrijski nize od pijezometrijskog nivoa.a najcesee u dubinama 50 do 300 m. Artdka izdan (l-hidrogeoloski kolektor. Najopstije hidrogeoloske karakteristike kolektora u kojem je formirana izdan prikazane su na slici 77.maksimalni vodostaj rifeke.. Slika 80.80).~.Taj dio naziva se subarterski dio izdani.~. Zatvorene izdani obuhvacene su sa svih strana hidrauluckim izolatorima. 1996 ) ( Arteske izdani su na najveeem dijelu svog prostranstva prekrivene povlatnim hidrogeoloskim izolatorom (sI.. Shematski prika:: slobodne izdani (I-minimalni vadostaj rijeke.2-hidrogeolo.-:~..:0:. ~ __~ I~~_. narocito u slabije poroznim stijenskim masama sa rijetkim vodenim zicama zavisi i od slucajnosti da Ii ce se njima presjeci iii ne nek. Prema hidraulickim karakteristikama otvorene izdani mogu biti slobodne i arteske. izdanska voda ne moze izbiti na povrsinu terena. Debljina i oblik ovog pojasa zavisi od duiine i izgleda kapilarnih pora.81).3-nivo slobodne izdani i .a lagano oticanje vode iz izdani praznjenje. Priticanje svjeze vode u izdan naziva se prihranjivanje. i sto se u njihovom susjedstvu nalaze busotine iIi bunari sa vodorn.''''. 2. jer su vode u njima nepokretne i po kolicini nepromjenljive.pfjezomelarski nivo.. U njma je hidraulicki mehanizam promjenjljiv. a povrsina izdani moze da oscilira slobodno u vertikalnom pravcu. dok se nivo do koga dopire arteski pritisak naziva pijezometarski nivo. .bez obzira sto su ti objekti zasli u stijensku masu dublje od nivoa izdani. Tek po otvaranju nekog dljeia hidrogeoloskog kolektora djelatnoscu covjeka iii erozijom vode iz zatvorenih izdani mogu da se krecu iii eksploatisu.

S-sniZenje nivoa vode u bunaru iii busotini.-___. Zakoni kretanja podzemnih voda koriste se pri hidrogeoloskim proucavanjima zahvata podzemnih voda. kretanja podzemnih voda naziva se dinamika podzemnih voda.~~ Slika 82. ka ~ 145 .U stjenama sa krupnim porama i pukotinama Ciji su koeficijenti vodopropustljivosti veti od 0. pravac i dr. crpljenje vodom.kretanje vode u pojedinim slucajevima moze biti turbulentuo pri cemu se strujnice vode medusobno sijeku. medu njima osnovn.--' . rezimu filtracije. tako i tokom vremena.) ne mjenjaju se tokom vremena. Pri ustaljenom kretanju svi elementi filtracionog toka (brzina..Vjestacko praznjenje izdani vrse Ijudi. a dio hidrogeologije u kojem se izucavaju zakonomjernost.zlike hidraulickih pritisaka tj. hidraulickom stanju. znacaj pri procjenama filtracionih svojstava stijena i uslova ugradnje uredaja za vodosnabdijevanje i dr. koje prodiru koncentrisano kroz ponore u podzemlje.Laminamo kretanje zastupljeno je ne samo u stijenama meduzrnske poroznosti vee i u ispucalim stijenama u kojima koeficijenti vodopropustljivosti ne prelaze 0. razlike nivoa slobodne povrsine izdani. Kretanje podzemnih voda moze biti u. Praznjenje izdani moze biti i prcka vegetacije koja svojim korjenjem dopire do kapilarnog pojasa nadizdanske zone i iz njega se snabdijeva vodorn za svoje zivotne procese.~~~c. Kretanje podzemnih voda postaje promjenljivo tj.itd. Masa te vode koja se krece obrazuje filtradoni tok.4 cm/sec. Pri tome se kretanje vrsi od mjesta sa vecim pritiskom tj. Pri laminamom kretanju strujnice vode su medusobno paralelne.Depresiona kupa nastala crp(je'?iem podzemne vodc (l-nivo podzemne vode: 2-depresiona kriv(l. ?C '" r_______ c~ r~ ~--~---.Toll1 prilikom snizava se nivo izdani (podzemne vode) obrazujuci oko mjesta crpljenja udllbljenje u izdani kaa sto je prikazano na slici 82. Filtracioni tokovi podzemne vode medusobno se razlikuju po nacinu kretanja. -_ ~ _ --. 144 Odredivanje granica depresione kupe ima veliki prakticn. Bitno se razlikuju dva naCllla vjestackog praznJenja izdani: gravitaciono ocjedivanje i crpljenjc. uticaja. __ ___ ___ r__ . Ono predstavlja faktor koji ne samo da remeti prirodni rezim izdani.3 do 0. Prj gravitacionom ocjedivanju vjestackim uredajima se omogucava izdanskilTI vodan1a da pod djejstvorn gravitacije izbijaju na povrsinu terena. drenaZa.taloga iii iz povrsinskih voda 113jcesce je difuzno.Dobro vodopropustljivi sljunak i pijesak kod kojih je manje trenje vode i cestiea. Dimenzije depresione kupe a saglasno tome radijus uticaja i veliCine snizenja (visine kupe). koje se medusobno priblizavaju prema dnu bunara iii busotine. Obrazovanje depresione kupe izaziva odstupanje toka podzemne vode od prirodnog pravea. Ovo udllbljenje naziva se depresiona kupa. infiltracija otpadnih i industrijskih voda i dr. Jedino u izdani razbijenog tipa koja iina mnoge supljinc (u karstnin1 predjelima) moze mjestimicno lzaan da se prihranjuje velikim koliCinama povrsinskih voda i2 rijeka ponornica.3 do 0. sn prirodno i vjestacko praznjenje. Za praktiCne svrhe koriste se jednacine za priblimo odredivanje velicina radijusa uticaja.-~ /'-.)._r- r~' -. _ ____ .. U torn slucaju voda sa povrsine terena ponire u hidrogeoloski kolektor kroz bezbroj pora.Ovaj tip kretanja vode u s\ienama javlja se relativno rijetko.. Filtracioni tok je promjenljiv ako se njegovi elementi mjenjaju kako u prostoru.~ - ~ ~ '~r .. _ r____ _ ~ --. Podzemne vode se mogu kretati kroz stijene u obliku infiltracije iii filtracije.njenje izdani vrsi se kroz izvore iii druge vidove izliva. U vecini slucajeva podzemne vode se kretu. Kod malo propustljivih glina kupe su uske sa malim radijusima uticaja..U vertikaluom presjeku graniee depresione kupe predstavljene su depresionim krivim.. sa visim nivoom.. imajn siroke kupe sa velikim radijusima uticaja.taljeno i promjenljivo. R-radUlis lltic(?ia (depresione kupe).4 cmlsec. Radijus bazisa depresione kupe naziva se radiju.f . Crpljenjem se izdanske vode iz bunara izdizu na povrsinu terena pornocu raznih uredaja. kolicina. ovise 0 vodopropustljivosti tvorevina.zadobija promjenljiv karakter pod djejstvom razlicitih prirodnih i tehnickih cinilaca (neravno~erna infiltracija atmosferskih taloga.. 3-izdan. H-debljina izdant) Horizontalna projekcija depresione kupe ima priblizno krumi oblik. Pri infiltraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore djelimicno ispunjene vazduhom iIi vodenom parom. rezervi itd. Prirodno praz.' .-:--' ~. U mnogim slucajevima javljaju se manje promjene sto se u praksi moze zanemariti. Prj filtraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore koje su potpuno ispunjene vodom..vec cesto mijenja i cjelokupan hidraulicki mehanizam izdani. Praznjenjc slobodnih izdani moze se vrsiti na vise nacina. Po karakteru kretanje podzemnih voda moze biti laminarno i turbulentno. Kretanje podzemnih voda vrs! se pri postojanju ra. 4-hidrogeoloski izolator.

lama i stala. saobracajnica i drugih slozenih inZcnjerskih objekata. Rasprostiranje zagadivanja uslovljeno je pravcem kretanja izdanskih voda. Oslale vrste gline i les su nesto slabiji preCistaCi.Uzvodno od mjesta zagadivanja prenosenje je kratko. U ovakvim istrazivanjima upotrebljava se osnovna geoloska karta i svi geoloski. septickih . Ta razlika nivoa podzemne vode naziva se razlika pi. Na povrsini terena to su najcesce istruhli dijelovi biljaka iii uginulih zivotinja. ali i ispod njegove povrsine. 5. dok je nizvodno prostiranje l1ll1ogostruko vece. prograrniraju se regionalna i detaljna istrazivanja. . U takvim vodama nalazi se obilje bakterija zaraznih bolesti (zutica. difterija. dok je najmanji obim vezan za neposrednu okolinu mjesta zagadivanja. U najnepovoljnijim uvjetima zagadivaJ::\jem moze biti zahvacena izdan u okviru cjelokupne sabirne povrsine. Opcenito. za navodnjavanje i odvodnjavanje. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se radi rjcsavanja nekog prakticnog problema i pri tom geoloski odnosi istrazivanog podrucja u cjelosti moraju biti poznati. Udaljavanjem od izvora zagadivanja vrs! se prirodno preciscavanje izdanskih voda. a Sm u vertikalnom pravcu. Regionalna (opsta) hidrogeoloska istrazivanja su detaljnija. Stepen preciscavanja zavisi od dimenzija pora u s1jenarna i od duzine predenog puta. 1:200 000 i manjc).mjestima sa nizim pritiskom odnosno nizim nivoom podzen1ne vode. Neorganske materije prirodnog porijekla poticu od rastvorenih soli iz stjenskih masa kroz koje se krecu podzemne vode. istraiuju se u cilju isusivanja terena i temeljnih jama. dok neorganske materije vjestackog porjekla dospjevaju u podzemne vode najcesce iz gradskih. Najbolji prirodni precistaei su visoko plasliene (masne) gline.). ovisno 0 potrebi. djelovima osim nabrojanih jos i ugalj. Na osnovu dobivenih podataka. U njima se bakterioloski zagadene vode preCiste na duzini od oko 20cm.5. hidrogeoloski i ostali dostupni podaci koji su osnova za detaljna istrazivanja. Rezultati detaljnih hidrogcoloskih istrazivanja graficki se ucrtavaju na karte u mjerilu 1:25 000 do 1:500. Organske materije vjestackog porijekla pOlicu najveCim dijclom iz smetljisla. U njima se preCiscavanje izvrsi pri filtracionom putu od 1 do 4m. za izvedbu hidrolehnickih objekata. To zahtijeva ne sarno prec:izno izradenu geolosku kartu i geoloske profile vee i rezultate ostalih izvedenih istrazivackih radova kao sto su podaci dobiveni istrainim busenjem sa 146 147 . regionalna (opsta) i detaijna. . pri cemu se rade hidrogeoloske karte u mjerilu 1:25 000 iIi 1:50 000. Rezultati prospekcijskih istraiivanja prikazuju se graficki na kartama malih razmjera (l: 100 000. Najopasnije po zdravlje Ijudi je zagadivanje izdanskih voda materijarna organskog porijekla. ovisno 0 potrebi. Medutim kretanje izdanskih voda kroz ove sedimente kolicinski je vrlo malo i uz to vrlo sporo. cesto nije dovoljna ni duzina od 12 km za potpuno bakteriolosko preciscavanje izdanskih voda. U pijesku i sljunku preCis6avanje je razliCito u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Kada su podzemne vode sletne. Prodiranje zagadivanja u dubinu uslovljeno je snizavanjem nivoa izdani. za navodnjevanje i sJ. podzemne vode dolaze u dodir sa materijama razlicitog porijekla. kolera i dr. Za upoznavanJe hidrogeoloskih osobina slijenskih masa treba dobra poznavati litostratigrafske karakteristike stijena i njihov polozaj u prostoru (5 obzirom na tektoniku). a u dubljim . ZagadivaCi mogu biti prirodnog iii vjestackog. odvodnje sa saobracajnica i 51. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se prilikom rjesavanja problema vodosnabdijevanja. dizenterija. odvodnje u rudnicima. Podzemne vode se istrazuju za potrebe vodosnabdijevanja naselja i industrijskih objekata.hidrogeoloska istrazivanja treba da rezultiraju spoznajarna 0: odnosu izmedu povrsinskih i podzemnih voda. ZagaUivanje izdanskih voda Tokom pronicanja i filtracije. Pri tome se stvaraju uslovi za zagadivanje izdanskih voda. za potrebe izgradnje hidrolehnickih objekata. Hidrogeoloska istraiivanja mogu biti: prospekcijska (orijentaciona). iii se tretiraju kao stetne pa ih stoga treba odstraniti. Prospekcijska (orijentaciona) istrazivanja provode se na neistrazenim podrucjima radi dobivanja orijentacionih spoznaja 0 hidrogeoloskim prilikarna na terenu. Hidrogeoloska istrazivanja u grailevinarstvu 5. seoskih i industrijskih otpadnih voda.iezomctarskog nivoa. pri cemu je za izbor metode bitno da Ii se podzemne vode istrazuju radi njihovog koristenja.4. TakO se kroz pijeskovito-sljunkovite flJecne sedimente preCiscavanje izvrsi na duzini od najmanje SOm u horizontalnom pravcu. rnase. neorganskog iii orgamkog porijekla. Pri kretanju kroz karstifikovane stjenske Hidrogeoloska istrazivanja obavljaju se u razlicite svrhe. te 0 hidrogeoloskim osobinama stijenskih masa. a treba da budu zavrsena i regionalna hidrogeoloska istrazivanja. Prirodni zagadivaCi organskog porjekla nalaze se vee na samoj povrsini terena. naroCito ako se smzavanje vrS! crpljenjem iz vodozahvatnih objekata.

le. a u fazi eksploatacije ugroza'i.6. mineralosko-petrografske i fizicko-rnehanicke karakteristike sti.lame crpljen.len. Da bi se Ijesenja isusivanja temeljnih iskopa mogia efikasno projektirati. koje 6e biti izazvane savremenim egzodinamickim i endodinarnickim procesima i po..jezgrovanjem.lihovog ponasan. INZENJERSKA GEOLOGIJA Inzenjerska geologija .ienih oko jame.lena i terena za potrebe gradn.le u graclevinarstvu. kao i predvidan. optimalnoj metodi i nacinu snizavanja nivoa podzemne vode~ odnosno isusivanju temeljnog iskopa za gradnju u kontaktnom podrucju.lerove! kretanja podzemne vode.lektirana ispod kote podine vodonosnog sloja. predvidaju se promjene li terenu.leka i usjeka na povrsini.iov'l 11(1 tC111eijenju objekata.la 0: koliCini pretposli. ispitivanja vodopropusnosti. geoloskih karakteristika stijenske mase i karakteristika temeljnog iskopa. sufozi. Ovdje treba naglasiti da potpuno isusivan. i n. geofizicka i laboratorijska ispitivan. cesta se dogodi da se kroz zasjecene dijelove dobiva manji iii veCi pritok vode koja otezava izvodenje gra(tcvinskih ra<.lnih faktora. stanja. erozije. odronjavanja.Isusivanjc tcmcljnih iskopa Aka se temeljna jat11IJ kopa u vodopropusnirn podrucjima.lena .. 148 149 . Prellla tOl11C\ prvi zadatak je isusiti temeljni iskop. 5.le kota ternei.la pri izvedbi graclevinskih radova.la i upotrebe prirodnih graclevinskih rnaterijala.la itd.le).la veoma bliska gradevinskim discipiinama: konstrukcijama. Ako je kola terneljenja sarno djelirnicno u vodonosnom sloju.lalisticka naucna disciplina. 1z takvog fonda podataka hidrogeolog Inoze i_zdvoj iti odlike stijenske 111ase U OdllOSU na vodopropusnost i definisati smier (iii sm. narocito potresa.tllJa KO.la rezllitiraju 1Z hidrogeoloskih istrazivanja.lena i rnehanici tla. veoma slozena pojava koja u konkretnom slucaju zavisi od prilika na terenu. stabilnosti izvedenih kosina zas.lihov odraz na graclevinski objck!. stabilnosti kosina. a hidrogeoloske kolektore cine propllsne stijene s intergranularnim i pukotinskim porozitetorn. a moze se provoditi na vise naCina.le speci. . te podova. bokova i svodova podzernnih objekata.la. stepenu opasnosti od savremenih egzodinamickih proeesa i pojava (denudaci. pri Ce!l1U je posebno vazno dobiti odgovore na piotan. u skiopu hidrogeoloskih karakteristika istraiivaTIog terena. kao i u fazi eksploatacije objekta. Na. 6. odnosno vjerovatno6i pojave klizanja kosine iskopa. karakteristika i nvjeta nastanka i prostiran. Dobiveni rezultati osnova su za ocjenu rnognceg stcpena uticaja prirodnih geoloskih i naknadno izazvanih procesa i pojava na graclevinski objekt.le.lerskogeoloskih istrazivanja svodi nu odreclivan.lem nije rnognce. kao i cndodinamickih pojava.lcesce se prirnjenju. abrazije. sastava. koji traze od geologa podatke 0: cvrstoci i stabilnosti sti.enje iz cijevnih bunara postavl. b) crpl.la pro. klizanja.le zastitnih rn. ocito je da se osnova inzen.la ljesava se izvedbom otvorenih kanala (drenova) koji vodn sknpljaju i odvode izvan podruc. koja proucava geolosku gradu.le temeljne .lera protiv eventualnih nepovol.rnogucnostima pronalaZen. razliCitim metodama mogu6e je postici snizenje nivoa podzemne vode i temcljenje obaviti n suhorn. Povrsinska odvodn.lavarna. Nacin crpljenja zavisit ce od koliCine dotoka. To ukazuje da je inzenjerska geologi. Zanimijivo je da su za postanak i razvoj inzenjerske geologije zaslillni upravo gradevinari.la gornjih dijelova litosfere te n. mogucnostima procjeclivanja povrsinskih voda i njihovoj pretpostavljenoj kolicini. njenim rezultatima se definisu uvjeti gradnje. geoloske procesc.J tcn1eijc. cime se snizava niva podzemne vode. Drugi zudatak sastoji SE' u projektovanju efikasnc odvodnje objekata radi sprecavanja dotoka vade u konlaktnu zonu temelj-stijena.le.la graclevinskog zahvata. Dakle. strukture.l\'ljenog dotoka vode U otvoreni iskop iz stij enske mase. ako . potrebna su sazm. tako da se razlikuju stijene kao hidrogcoloske barijere (izoiatori) kao koiektori. Hidrogeoloska funkcija sti. opazanje pijezOlnetara. osipan.le: a) otvoreno crpljenje iz gradevinske jame. mehanici sti.le: prirodnih geoloskih proeesa i pojava te proeesa i pojava izazvanirn gradevinskirn radovirna.lena. Prihvativsi takvu definiciju i zadatak inzenjerske geologi. Hidrogeoloske barijere Sll definisane nepropusnoscu i prostornim polozajem stijena.

vijadukata. hidrografske i hidrolosko-klimatoloske podatke na terenu. ali i razvoj novib primjenjenib naucnih disciplina. morfologije. Interdisciplinarnim pristupom moguce 150 151 . upotrebe kamena i sl. okana. mineralogije. Naravno.morfoloske. treba obratiti pukotinama i pukotinskim sistemima. istraZivacko busenje. jer se obradom tih podataka dobiva stvaran uvid u strukturnogeolosku gradu istraZivanog podrueja. predhodi geofizickim istraZivanjima. To se naroeito odnosi na hidrogeologiju. Zatim slijedi detaljan opis problematike i cilja istraZivanja i s tim u vezi i obim predvidenih istraZivanja. tunela. pomorskih i zrakoplovnih luka). predlaZu investitoru optimalan pristup izvedbi radova. jama. Inzenjerska geofizika svojim metodama i rezultatima taleoder doprinosi odredival1iu fizicko-mehanickih karakteristika stijena i terena predvidenih za gradevinske zahvate. optimalnog naCina izvedbe radova. kosina zasjeka usjeka. Nemoguee je zamisliti optimalno koncipiranje i izvedbu temelja bilo koje gradevine. kako bi se mogao izraditi cjelovit projekt istrazivanja. zeljezniekih. istrainom busenju.. u pogledu slozenosti. uz ostale istrazivaeke radove. i liZ odredena misljenja i sugestije. ali i drugih disciplina koje pridonose istrazivanju terena za potrebe gradnje ( inzenjerske geofizike. Je 6. a omogucuju i spoznaje 0 nosivosti terena. lnzenjerskogeolosko kartiranje. kvalitet. Dobivene rezultate radni tim obraduje i interpretira. kolii'inu i djelovanje u podzemlju. istrazenosti. . Inzenjerskogeolosko kartiranje Prije pocetka terenskog rada prikupljaju se i proueavaju svi dostupni podaci 0 nekom terenu. a uz to su vaZni rezultati laboratorijskih ispitivanja. vrste eksploziva. koja daje vrijedne podatke 0 inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena (sastav. dajc veoma vrijedne podatke. lnzenjerskogeoloska istrazivanja daju osnovu za idejna rjesenja. saobracajnica (cestovnih. omogueili su razvoj metoda istrazivanja u inzenjerskoj geologiji.njihov postanak. petrografije. geoloske. koja proucava podzemne vode. Uz to daje se pregled postojecih rezultata istraZivanja bitnih za definisanje inZenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena. umjetnih jezera.1. tektonike. istraznih jama i sl. ali i laboratorijskim ispitivanjima. mostova. pri inzinjerskogeoloskim istrazivanjima treba koristiti rezultate ostalih geoloskih disciplina (stratigrafije. endodinamike.). strukture. Posebnu paznju pri povrsinskom kartiranju terena i kartiranju jezgra istraZnih busotina. Uzorci s terena. Ta istraZivanja je nuzno shvatiti kao dio ukupnih raznovrsnih istraZivanja koja treba obaviti prije izgradnje nekog objekta. koja proucava mineralosko-petrografska i tehnicka svojstva stijena i kamena i nai'in istrazivanja !ezista i mogucnosti primjene kamena i nevezanih scdimenata u gradevinarstvu. mehanizacije.a cilj im je omoguciti optimalan pristup planiranju i izvedbi radova. njegova dinamika i cjenovnik. a inzenjerska seizmologija proucavajuci seizmicke pojave i njihove posljediee. Nesumnjivo da pri tome lstraZlvanja pocinju inzenjerskogeoloskim kartiranjem. Projekt istraZivanja sadrzi opee geografske. pokrivenosti i prohodnosti. InZenjerskogeoloska istrazivanja se nliZno rade za sve objekte jer daju rezultate Cija primjena u praksi bitno utice na pravovremeno eliminisanje moguCih negativnih uticaja terena na objekat. Kod inzenjerskogeoloskog kartiranja analizira se fotogeoloska dokumentacija (fotoskice i avionski snimci). mehanike stijena. raskopa is!. Metode istrazivanja za potrebe gradevinarstva Inzenjerskogeoloskim istraZivanjima treba odgovoriti na veliki broj pitanja u vezi definisanja uslova kojima treba udovoljiti pri izvedbi objekata. izradi raskopa. a naroCito slozenih i skupih gradevinskih objekata. hidrogeologije). neophodne za sto sigurniju gradnju u seizmicki aktivnim podruejima. idejne projekte i glavne projekte objekata razliCite namjene. izradu raskopa. podvrgavaju se laboratorijskim ispitivanjima. 6. rezim. je u inzenjerskogeoloskom smislu definisati kvalitativne ali i kvantitativne karakteristike stijenske mase u terenn. postojanje egzodinamickih geoloskih procesa i pojava. potkopa 1 slieno. hidrogeoloskih i geomorfoloskih pojava i sl. kao i procese koji nastaju u kamenu pod uticajem razlicitih faktora. poremeceni i neporemeeeni. omogucuju optimalno projektovanje i izvdebu prakticno svih..1. inzenjerske seizmologije.1. egzodinamike. kao jedna od faza istraZivanje terena. bez detaljnih akumulacijskih inZenjerskogeoloskih istraZivanja koja. izboru alata. arhitekturi i skulptorstvu. kOllstrukcijska slozenost objekata i potreba da se objekti izvedu na ponekad nestabilnim terenima i terenima teskim za izvodellje radova. kartiranju zasjeka.Intenzivna gradevinska aktivnost eovjeka kroz stoljeea. eiji rezultati uSl1lJeravaJu dalJnJe faze istrazivanja: geofizieka istraZivanja. i tehnicku petrografiju. koje su dopunjavale podatke dobivene inzenjerskogeoloskim istrazivanjima. izradu istraZivackih zasjeka. brana i mezarja. mehanike tla). PostojeCi podaci i rezultati dobiveni eventualno potrebnim rekognosciranjem terena daju sliku stepena teiine inzenjerskogeoloskih istrazivanja. tehnieke petrografije.

blokovi svoJ~tava Meke 1.. !apori. koje imaju znacenje za ukupnu inzenjerskogeolosku sliku terena.-.--------t-.. koje se mogu koristiti u gradevinarstvu ili u druge svrhe. haht Organogene Vulkano-klasticne kamen.~z~"~z~jlo~ho~'~no~g.75 Tvrde lc>!O GlinovHoklasticne Glme . pojavama nemetalicnih mineralnih sirovina. Ie -indeks konzistencije) RAZRED I PODRAZRED I I BITNE INZ. promjelllj i ve I lekSlUre I podloZne okrSavan·13 cYfSle. Stijene se klasificiraju prema Uputstvu za izradll osnovne inzenjerskogeoloske karte (tabela 7) Tabela 7.RISTI I KE Rastresite Stijene promjenljivog petrograt:~kog i granulometrijskog.. lllcenjll (kod magmatskih) i skriljavosti (kod metamorfhih) . sastava ujednacenih fizickomehafllckih Prasina.~'"='~=. rudnim pojavama. pratecih plikotina.EN.=_j Slijene podlozne Karbollatnc okrSavanju gliuc i Japori Jako jzrn1ena anizotropnos! i finozmaSle sredn jezrna sle i krupnozrna pjdcari. brece. nairne. isprav(jeno i dopunjeno.. pukotinama i pukotinskirn sistemima. lravertllli dolomiti. diiabazi i anizo(ropna sti'cnska masa 153 . egzodinamickim geoloskirn pojavama i njihovom eventualnom napredovanju te hidrogeoloskim i geomorfoloskim pojavama... M.JERSKOG 'I LOSKE JED!NICE EOLOSKE KARAKTf. konglomerati nejedllOfodnost II pogJedu sastava i fizickomehanickih svoJstava '" finozmaste okamcnjcne gline.000 (preuzeto i=: [}pulstva za izradu DICK. anhidri!. Istrazivanje tektonskih karakteristika sadrzi narocito elemente i karakteristike rasjeda. krsje. tektoniei.S E Plasticne JO>lc<O.rna '" krupnozrna '" Karbonatne I ! iZraZena tekstuma pukotinska anizotropllos( sliJenske mase stijene vapnencl. prema intezitetu okrsenosti i prema stepenu stabiinosti.'. Klasti~ne sedimenlnc I [-"==-----1 Dobro slozene SIJlUlCi. lapor. ligult i trese! piroklaSli!i tufovi I vulkanske pooiozne fizickohelllijskim prom'enama podiozne proceSlma oksida~ nehomogene nejednorodne I I i-·-------rb~"~"'------!_'''~. pijesci Zbiiene Siabo slozene I stuene I I ' -_ _ _ _ _ _. rasjednih zona i neotektonskih kretanja. kong!omerati i srednjel.. siltiti pjescal'i. valutice. ugJavnom sio-evile I 152 ·~·I ~ ~ E g ~ ii <n ~ 11 Slli~ijske krt' sihcifirane roznaci sli)ene druge or------------"---------------i"Ro~fu~~~.Kartiranjern se. karakteristikama litoloskih jedinica.. stanju stjenske rnase. ali stiJene. dobijaju podaei 0 odnosima izmedu razlicitih litoloskih kompleksa. brece. Sumiranjem podataka izdvajaju se zone prema ugrozenosti savremenim egzodinamickim (i tchnogenim) procesima i pojavama. 1: 100.. inienjerskogeoloska klasifikacija stijena za O/GK. Kod odredivanja struktllrno-tektonskih karakteristika. te bore i sve pratece manifestacije do kojih je zbog boranja doslo. liZ unosenje podataka iz postojece seizmicke karte 0 seizmickoj aktivnosti. sedimentne slijene '" Z '" ~ --_J '-' Slijene razlititih struklUmotekstumih fizickomehanickih sv~tava I I Suliatne I haloidne gips.. 1988. te ispllcalosti (kod svih stijena).lERSKOGEO I INZEN.< 0. I mrki lIg1Jen.75 ~~ E ii '" ~ "5-E.n. najveca se paznja posvecuJe sloievitosti (kod sedimentnih stijena).1 Vulkanogenosedil!lelllnc ~scari okamenjcni lapori.

..~l" miiti.. Na osnovu razliCitosti lih brzina."'..J.'. ~ •... ..AAU r>trc'"" ~ i».. u podzemlju se mogu 154 155 ..... b...... menneri .''''' ·!I.~j<.·Ii" 1\:- . masivne iii Irakaste teksture jako izraiena anizotropnost u vezi sa stnlklurnotekslUrnim fizickomehaniekim svoistvima Stijene heterogenog sastava pukotinskom anizotronnos\. trahitl..• .. zeleni skrilici Amfiboliti... dok se podredeno u tu svrhu koriste magnetometrijska mjerenja....10_11 .f' ..r" I.J. at .c.lncl... n.-... filiti... ~·'~ d. ."l:~·. mermer. skriljci.<>j ....al .."\I~ .lb<'f'#I'rii~ "'t>1'W. bazalti. ...'<....nam. dior!u. P1Ulonske " Autometamorfne Kontaktnomelamorfne skriljave simozrnaste skriljave kmpnozmastc ~ I serpentinili skarni.g<:<-><:kklTi&tiI! ~ ."..•..M. amfibolski kvarciti....K""i i tn~... !..&n""..1Wstil..j .. :-. 1988) 6.•• ..K>!{ """00 .."'.tI fu~:3J r i .j" w#~ ..":l1". Neki vaZni simboli koji se koriste pri izradi inzenjerskogeoloske karte prikazani su na sliei 83.. l~ -:: : :. peridotiti 1 .x~ .... . i.k i<iu...c.o~i mi.§ I \ o " "'...e!1 ~..iI........ I .. "krko. n<::~ ... <><In>'oi'''''''"''j .... <Joi>.-. Svaku inzenjerskogeolosku kartu prate profili i odgovarajuci tekstualni dio (turnac)... ~ri hrcl'e '"i<·"".1ffijITIiijl ~~ lIk.. dijabazi Graniti.....i...~ _f'<'£'C""""" oil.F-::o:..... . .~.. " ""'''i'' .-c. j.Ij""i . li.. korni!i.. ~ w.. gabri.. ...l><l>r. ffi'b'0~ -f>/J....'"'''' ___ ..·d.... s vafuim grafickim prilozima i dokumentaeijom. I "'f' .-. Slika 83.. "". .. ~.""~ III..ct:" ...2.-.. .::1 ~ 0 0 "' i5 .-.lI 1.!!J J!':.. t""d""" . t...~~ '" E ndkri!jave karbonatne mermen· preteZllo homogene am:zotropne stijene ujednacenih fizickomehanickih svo'stava jako iZraZena pukolinska anizotropnost cvrste..:!.. su seizmicke i geoeiektricne te razliCita mjerenja u istraZnim busotinama.."tlj...' 10<101..~"" ".::rtOui f. '"= !""'>rtc~i....tt..."an 1CZi::~ ~'.l .71i Vulkanske daciti... andeziti.i..§§El '"'. argilosisti....tc"~ij..GeotIzicka istrazivanja Temeljne geofizicke metode...... Neki simboli u inienjerskogeoloJkoj karli (iz Uputstva::a izradu OfGK. Seizmicke mctode baziraju se na vjestackom izazivanju elasticnih valova i odredivanju njihove brzine sirenja kroz materijale koji se istrazuju..... koje se primjenjuju za ejelovitije upoznavanje karakteristika stijenske mase radi izvedbe nekog inzenjerskog objekta.1.alC'i tt'<l....."....>naJS!.

Refleksijska metoda nalazi osnovnu primjenu u istraZivanju de1:iljeg podzemlja. dobiva se mogucnost promatranja i mjerenja dijelova stijenske mase u njihovom prirodnom okruzenju. Obrada reznitata busenja pocinje determinacijom jezgra i odvajanjem njegovih dijelova za laboratorijska ispitivanja.a od njih. Radi postizanja sto potpunijih spoznaja 0 karakteristikama slijenske rnase. istraZivackih zasjeka i usjeka.gama-gama karotaZa ).1. uzimanje uzoraka vode. dubina i oblik klizne plohe klizista. Prj busenju za potrebe gradevinarstva. stepen razlomljenosti jezgra. Ovisno 0 potrebi. Elektromagnetska mctoda bazira se na upotrebi struja i pojava indukcije u vidljivim materijalima pod zemljom. potencijal.Moze pruziti i podatke 0 debljini nekonsolidovanih sedimenata na dnu mora. Zato se ova metoda primjenjuje pri istraZivanju rudnih lezista i tokova podzemnih voda te pri odredivanju gubitaka vode iz akumulacije u krsu. nagib slojeva itd. zatim u istraZivanju vode i lezista glina. s ispiranjem . Primjenjuje se u gradevinarstvu za odredivanje trosnih i razlomljenih podrucja u evrstim stijenama. sto je veoma bitno pri temeJjenju i izvedbi podzemnih radova. za TV i slereofotografsku karotazu itd. pa se ponekad koristi u istraZivanju za projektovanje obalskih gradevina. naCinu rada (udarno. IstraZivacki zasjeci i usjeci izvode se na 156 157 . pripadna radioaktivnost.3. vrste i ugao nagiba pukotina. koso. pomo6u otkrivki. zatim za istraZivanja naJazista gradevinskih materijala i odredivanje eksploatibilnih nasJaga. vodopropusnosti itd. elektromagnetska metoda i metoda spontanog potencijala. Istrafno busenje i raskopi lstraillo busenje svrstava se medu najuniverzalnije istrazivacke radove jeT se tim naCinom istrazivanja dobiva mnostvo razliCitih podataka vaZnih za projektovanje i izvedbu inzenjerskih objekata. horizontalno. Da bi se sva navedena istrazivanja nlog1a izvesti ( iii nek. naCinu iznoscnja 11lmerijala s dna busotine ( bez ispiranja-na ispuh. lstrazivackim raskopima. Pri tome treba odrediti vrstu naslaga kroz koje je buseno. Kroz busotine se injektira smjesa za zatvarunje pukotina. brzina elastienih valova. odabrani uzorci se ispituju u laboratoriji. \TSenje bojenja. Metoda eiektricnog olpora bazira se na Cinjenici da pojedine vrste stijena imaju razlicite velieine specifienog olpora. odnosnQ odredivanje tokova podzemnih voda. Radni proces se pri busenju dijeli prema: pogonu ( rUCHO i filotornO ). jamsko ). Otkrivke se koriste u terenu s tankim rastresitim pOkrivacem u cilju neposrednog uvida u karakteristike rastresitog materijala i njegove debljine i stijene koja nam je. ugao nagiba slojeva. u prirodnim uvjetima. apsorpcija gama-zraka ( tzv. za odredivanje pojava vodonosnih sljunaka u glinama i s1. zatirn jc 1110guce odredivanje . Opcenito daje pouzdane podatke ondje gdje su razlike specificnih elektrienih otpora istraZivanih materijala velike. izmedu ostalog. 116 mm i 101 mm. trenje pri protjecal1ju podzemne vode. Neka se ispitivanja obavljaju in situ. llsn1jereno ). udarno rotaelono ).s jezgrom iii bez jezgra ). elektrohemijski procesi u nekim rudnim lezistima i slieni uzroci. a zavrsni prom obicno iznosi 86 nun. Izvedena busotina moze sluziti za ispitivanje vodopropusnosti. odnosno u samoj slijeni iii na stijeni kakva je u prirodi. u busotinama se mjeri specificni elektricni otpor. nlJcrenja. Geoelektricne metode koje se koriste u gradevinarstvu suo metoda elektricnog otpora. 6. Pogodna je za odredivanje podrucja slabijih fizicko-mehanickih karakteristika u tvrstim stijenama (npr. otpor prema busenju. njihovu sirinu i ispunu. Metoda spontanog potencijala bazira se na mjerenju potencijala koji postoje ispod povrsine. debljina sedimenata za koje su karakteristicne male brzine "irenja elasticnih valova radi seizmicke mikrorejonizacije. Na temelju podataka tih mjerenja moguce je detaljno litolosko rasclanjivanje nabusenih materijala. nedostupna promatranju i mjerenju in situ. osnovni je uvjet da busotina bude pra:vilno izvedena. prOIl1Htranje oscilacija podzen1ne vade ( pijezoluetar ). Refrakcijskom metodom pouzdano se mogu odrediti karakteristike naslaga do dubine na kojoj objekt ima uticaja na stijenu. smjeru busenja ( vertikalno. a pouzdane podatke daje u istraZivanju nekih rudnih lezista. poroznosti. a 1110ze posluziti 1 za f<lzlicita geofizlcka. To suo debljina nekonsolidovanih materijala do cvrste stijene. rOiaciono. uglavnom se koriste promi busenja 131 mm.krecnjacima i dolomitima ). Osnovne dvije seizmicke metode su rcfrakcijska i refleksijska. istraZivackih jama i istraZivackih potkopa. ovisno 0 zadatku i potrebl ).izdvajati materijali razlicitih karakteristika. a izazivaju ih. i mjestu rada ( s povrsine. kvalitet stijenske mase i debljina trosnog dijela na njezinoj povrsini. tacne dubine promjene materijala razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika.

poroznost. boja. vatre i hemijski agresivnih supstaneija na stijene i kamen. uticaja vode.petrografskih karakteristika. njihova zastupljenost.ta i za istraZivanje terena na pregradnim profilima kod projektiranja brana. strukturi i teksturi stijene. toplotna provodljivost. Ova metoda se prvenstveno koristi za odredivanje nacina temeljenja i karakteristika temeljne stijene kod izvedbi nadogradnji na postojecim objektima.prostorna masa (g/em 3 ) mo -masa cvrste faze (g) V -ukupna zapremina uzorka (em3 ) Slikom 84. bubrenje. a odreduje se fonnulom: 6. odnosno oni minerali koji svojim promjenama rnogu negativno djelovati na ukupna svojstva stijene. svjezina i eventualni stetni sastojci. IstraZivacki potkopi izvode se na strmim padinama. Ovim radovima se. prikazana je jediniena zapremina zapreminom evrste faze i zapreminom pora i supljina. radioaktivnost i Ijepljivost. vodopropusnost. prostorna masa.1. strukturi i teksturi. uz pomoe poveeala. gdje su: y. speeifiena tezina. radi saniranja klizi. sporedni i akcesorni minerali.petrografska svojstva stijena ispituju se makroskopski. Prostorua masa oznacava odnos cvrste faze prema ukupnoj zapremini uzorka zajedno sa supljinama. tvrdoce. Mineralosko . Osnovne karakteristike stijena u pogledu njihove upotrebljivosti u gradevinarstvu direktno ovise 0 mineralnom sastavu.4.1. uz proucavanje karakteristika stijenske rnase. mehanicko . polarizacijskim mikroskopom. postojanost.4. Gustoea je odnos mase evrste faze prema ukupnoj zapremini ( volumenu ). fizickih karakteristika.gustoca ( g/cm 3 ) mo . habanja. .1. Fizicke karakteristike Medu fiziCkim karakteristikama stijena bitnu ulogu imaju gustoea. Analizom mineralnog sastava odreduju se bitni. leda. drugih mehaniekih karakteristika stijena.petrografske karakteristike Kod odredivanja mineralosko . stisljivost.Mineralosko . stijene sa 158 159 . itd.zapremina evrste faze ( em3 ) Kod cvrstih stijena gustoca ovisi direktno od mineralnog sastava stijena.padinama u svim vrstama stijena.2. . omogucava dreniranje podzemnih voda. ali i istrailvacko busenje u podzemlju. Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko ispitivanje U sklopu inzenjerskogeoloskih istraZivanja stijena kamena obavljaju se laboratorijska ispitivanja u cilju odredivanja: mineralosko . .petrografskih karakteristika. Istrazivacke jame izvode se u cilju uzimanja neporemecenih uzoraka za laboratorijska ispitivanja. bez supljina. te uvida u dublje dijelove stijenske mase.4. a izracunava se pomocu izraza: 6. Mineralosko petrografske karakteristike bitne su sa stajalista cvrstoce. gdje su: y.tehnoloskih karakteristika.. 6. ( zapreminska tdina ).masa cvrste faze (g ) Vo . velika se painja posvecuje mineralnom sastavu. uglavnom kod istrazivackih radova.1.

To svojstvo ovisi 0 ve1ieini pora i njihovoj povezanosti u stijeni.5-5.prirast pritiska (kN/rn2). itd. cvrsta Slika 84. uz sprecavanje boenog sirenja uzorka. koji se racuna pomocu izraza: Prostorna masa stijena ovisi 0 nj ihovom mineralnorn sastavu i sadrzaju sup1jina.razlika visine vode u posmatranim presjecima (m). Kategorizacija kamena prema poroznosti (prema Crnkovi6 Sarie. Ovisno 0 poroznosti karnen se kategorizira u sest grupa (tabela 8). upijanje vode. slijeganje se brzo realizira. k . Jedinicna zapremina stijene (V) sa zapreminom (. pod pritiskorn. =~kN/m2 Ll.0-2. a ovisno je 0 granulometrijskom sastavu. A' H -H 3 1 2 (m Is) L gdje suo Q . iz Sestanovie 1993 KATEGORIJA KAMEN A Kornpaktan Dobro porozan Umjereno porozan Dosta porozan Jako porozan Ekstremno porozan POROZNOST(%) rnanje od 1. odnosno laminarnog teeenja podzemne vode u pijeseima i slienim materijalima. jer su pore tako malene da se voda veze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati. Vodopropusnost iii permeabilnost oznaeava rnogucnost stijene da propusta vodu.0-10.hIh . a nize vrijednosti su karakteristike nekih travertina. Nairne.Najvise vrsta kamena koji se koristi u gradevinarstvu ima prostornu masu od 2.kolieina vode koja protice kroz stijenu ujedinici vremena (m3/s). a bitno utice na slijeganje tcrena ispod gradevinskog objekta. korlsti Darcyjev zakon filtracije prema izrazu: gdje suo n-poroznos! (%) V p-zaprernina pora (em3 ) .visina uzorka (rn) Ll.modu1 stis1jivosti (kN/rn2).0 vise od 20.deformaeija uzorka (rn) h . V -ukupna zaprernina uzorka u prirodnom stanju (em3 ) o poroznosti ovise tehnicka i akusticka svojstva kamena.0 10. U praksi se za odredivanje vodopropusnosti. naCinu i brzini optereeenja. ali nije proporcionalno poroznosti. stepenu zasi6enosti vodom. otpomost na smrzavanje i s1. mineraloskirn karakteristikama i strukturi. gline irnaju veliku poroznos! ( neke eak i veeu od 50 % )."vrste faze (Va) i zapreminom supljina (VpJ Stisijivost oznacava svojstvo stijene da srnanJuJe zapreminu dje10vanjem vanjskih faktora. 161 . Kvantitativni pokazate1j stis1jivosti je modul stisijivosti.5 2.h .0 5. Tabela 8.0-20. Poroznos! oznacava odnos zapremine svih supljina prcma ukupnoj zapremini uzorka u prirodnom stanju.povrsina popreenog presjeka vodonosnog sloja ( m 2 ).5 g/cm 3 do 3 g/cm 3 .0 160 Q = k.hIh Vp gdje suo Mv . poroznosti. ali su praktieno vodonepropusne.koeficijent filtraeije ( mls ) A .i) . Nevezane stijene imaju malu stisljivost. Ll. a izrazava se u procentima prerna formuli: n = -yXIOO(%) M . H.0 1.-H2. vcoma poroznih krecnjaka itd. LI.supljine v v. Kod po1uvezanih stijena stisljivost ovisi 0 mineralnom sastavu.re1ativna deformaeija Stis1jivost se odreduje u neporemecenorn uzorku u edornetru.

Za primjenu u gradjevinarstvu.volumen uzorka prije bubrenja Pri bubrenju moze nastati pritisak od 300 do 1. a rezultat je reflaksije svjetlosnih zraka odgovarajuce talasne 162 duzine s njene povrsine. Jediniea koja definise gubitak I litra vode u 1 minuti na I m dmni busotine pod pritiskom od 1x I 06 Pa (uz odriavanje pritiska od najmanje 10 minuta) naziva se I Lugeon. jonske zamjene. Pojava Ijepljivosti kod stijena predstavlja jedan od Cinilaca koji odredjuju uvjete izvodjenja radova kako rucnim alatom. prostomom rasporedu minerala. a kod montmorilonita (bitan mineral u bentonitskim glinama. Ljepljivost poluvezanih sedimenata zavisi od karakteristika pome vode koja se nalazi u njima. Iskustveni podaci svjedoce da je stijena zrnaste strukture i homogene teksture u pogledu toplotne provodljivosti gotovo izotropna. 85. prednjaCi karnen vece gustoce. Medjutim. Induciranu radioaktivnost lakse primaju karbonatne stijene. Topiotna provodljivost stijena ovisi 0 mineraloskom sastavu. ono je najmanje i prakticno zanemarljivo kod cvrstih stijena. Deformacije koje nastaju povecanjem i snizenjem temperature karnena treba uzimati u obzir kad se karnen ugradjuje s drugim materijalima.L . Boja stijene ovisi 0 njenom mineralnom sastavu. Shematizirani prikaz Darcyjevog pokusa Kod izgradnje brana i akumulacija. Ipak. kamen je. nekim laporcima i alevrolitima) moze iznositi i do 12 puta vise U odnosu na prvobitni volumen. nego okomito na njih). Ovo svojstvo simi i za proejenu prohodnosti vozila na raskvasenim terenima. kojim se objasnjava laminami tok vode u presjeeima.stepen bubrenja VB . Nova metodologija proucavanja Ijepljivosti poluvezanih sedimenata omogucila je da se dode do zakljucka da Ijepljivost glina raste s povecanjem sadrzine vode i spoljailnjeg opterecenja. poput krecnjaka i dolomita a slabije magmatske silikatne stijene i gline.volumen uzorka nakon bubrenja Vo . Shematizirani prikaz Dareyjevog pokusa. opcenito. Povecanje volumena iznosi od 25% do 80%. To je bitno svojstvo gline i glinovitih stijena. boja karnena u vecini slucajeva ima odlucujuCi utieaj. Uz to. kobalta. Maksimalna vrijednost Ijepljivosti dostize se pri najvecoj molekularnoj vlainosti. svjezini i velicini mineral a. Ljepijivost je svojstvo stjenskih masa da se Iijepe za razlicite materijale (alate i orudja sa kojima se izvode zemljani radovi). Vezano za bubrenje. tako i mehanizacijom. a uzrokovano je karakteristikarna minerala glina i mogucnostima. glinesklone bubrenju mogu inicirati nastanak klizista. v dotok Slika85. Bubrenje stijena oznacava svojstvo povecanja volumena zbog upijanja vode. a da su plocaste i skriljave stijene anizotropne (provodljivost toplote bolja je u smjeru povrsina skriljavosti i slojevitosti. kao i stepen smanjenja efekata rada. koju kamen prima radioaktivnim zracenjem okoline. poput cirkona s radioaktivnim torijem. sto ukazuje na nuinost odredjivanja njihove kompatibilnosti u pogledu toplotnog koeficijenta linearnog sirenja. dat je na slie. mangana i elemenata rijetkih zemaija. ispituje se vodopropusnost (VDP) stijena utiskivanjem vode pod pritiskom u istraznu busotinu. gdje su: By . povoljan materijal kao zastita od radijacije. Radioaktivnost je obiljezje stijena koje u sebi sadrze radioaktivne minerale. u cemu. kao i kod drugih objekata. treba veliku painju posvetiti izboru materijala za izradu glinenih jezgri i ekrana brana te izvedbi tunela u glinovitim stijenama. Stepen bubrenja definise se izrazom: B. Ovo svojstvo posjeduju sve vrste stijenskih masa. imajuci pri tome u vidu stepen njihove stabilnosti. a najizraienije kod poluvezanih sedimenata. mada treba pravilno valorizovati i veoma vazna svojstva prirodnih pigmenata. struktumim i teksturnim karakteristikama i poroznosti. prirode materijala i povrsine kontakta predmeta za koji se vrsi Ijepljenje. a ona nastaje u slucajevima postojanja minerala teskih metala.dliZina puta filtracije ( m ). vlaznosti i glatkoCi povrsine.000 kN/m2 . 163 . U tehnickoj primjeni karnena bitna je inducirana radioaktivnost.

silikatni Pjescar.2 1 1.6 . Mehanicke karakteristike Mehanicke karakteristike stijena.8 203. su: tvrstoca na pritisak. ! gdje su: evrstoea na pritisak (MP a). . u vodozasicenom stanju i nakon ponovljenih ciklusa smrzavanja i odmrzavanja. Ova cvrstoea je (u najvecem braju slucajeva) 10 do 20 puta manja od cvrstoce na pritisak.Tednoosna evrstoca na pritisak racuna se prema izrazu: Cvrstoca na smicanje isp1tU. svjez Granit. cvrstoca na istezanje. a promjer ne smije biti manji od 5. Sila smicanja se povecava do sloma.0 136. Prema iskustvenim podacima ona je 20 do 40 puta manja od cvrstoce na pritisak.). savijanje i smicanje mogu biti znatno manje u slucaju postojanja mikroprslina u mineralima i manjih pukotina u stijeni. Otpornost na hahanje oznacava postojanost stijene i kamena prema abraziji struganjem.4 6.4 8.0 I CVRSTOCA I I CVRSTOCA NA SAVIJANJE . Cvrstoca na istezanje odredjuje se za kamen na prizmaticnim uzorcima propisanih dimenzija. 2 A . Cvrstoca na savijanje ispituje se na uzorku oslonjenom na dva osionca (nosata). cija je visina jednaka radijusu. kod tega su boene stranice slobodne. Tabela 9.0 135.4. zmaste i porfirske strukture) odlikuju se glatkim i skoljkastim prijelomom. prikazana je cvrstoca nekih stijena na pritisak. Uporedni preglcd cvrstoee na pritisak. F . 0 zilavosti stijena treba voditi racuna na mjestima izlozenim ucestalim dinarnickim udarima.2 Cvrstoca na pritisak. istezanje. s Cime treba racunati pri ispitivanjima. pri cemu se rezultati reduciraju na prizmatican uzorak. a rezultat se uzima kao aritmeticka sredina sva tri mjerenja. Kod laboratorijskog ispitivanja kamena uzorak je kocka s ivicama duzine 5 em.le se na cilindricnom iIi prizmaticnom uzorku u specijalnom aparatu. u kojem se istodobno primjenjuju horizontalna sila smicanja i vertikalna sila na plohu smicanja.0 4.4 4.0 50. koje su bitne za gradjevinsku praksu. a ispituju se laboratorijskim postupcima.5. istezanje i savijanje VRSTA I STIJENE 1 I CVRSTOCA NA FRITISAK MPa 185. MPa 21. zilavost. podovi trgova.4 cm. Opterecenje se prenosi na plaS! i mora biti okomito na os valjka. i3 p - I Granit. cvrstoca na smicanje.6. Pri tome odnos visine uzorka i promjera baze mora iznositi minimalno 2. Zilave stijene (magmatske stijene. frekventne stepenice itd. Na uzorak se djeluje silom okomitom na njegovu os. a vertikalna se odrzava trajnon1. Cvrstoca na pritisak je rezultat jednoosnog optereeenja na jedinicu povrsine dok ne dode do lorna uzorka. cvrstoca na savijanje.3. otpornost na habanje.1.5 3 . Cvrstoea na istezanje stijena uglavnom se ispituje na uzorku u obliku diska (valjka). Zilavost stijena (dinamicka cvrstoca) oznacava svojstvo stijene da pruia otpor na udar i na ucestalo djelovanje neke koncentrirane sileo Stijene neotpome na udar nazivaju se krte. a optereeuje se po eijeloj povrsini. plasticnost i tiksotropnost. lspitivanje cvrstoce na pritisak obavlja se na tri uzorka. ali i na valjkastim uzorcima.sila koja je dovela do lorna uzorka (MN). sto utice na primjenu kamena u prastorima izlozenim habanju (podne povrsine interijera. Ona je takodje vrijedan pokazatelj pri istraznom busenju i obradi kamena. eiasticnost. Elasticnost stijene je odlika koja ukazuje na mogucnost promjene oblika i volumena stijene pod uticajem vanjskih faktora i 164 165 . istezanje i savijanje. Tabelom 9.2 2.8 3.8 INA ISTEZANJE MFa 16. opit se obavlja na uzorku u obiku valjka. Za odredjivanje jednoosne cvrstoce na pritisak neke stijene.povrsina uzorka na koju je sila djelovala (m ) Za upotrebu kamena u arhitektonsko-gradjevinske svrhe uzorci se ispituju u suhom stanju. a odlikuju se hrapavim i nepravilnim prijeIomom (slojevite sedimentne i skriljave metamorfne stijene).2 16.3 6. karbonatni Krecnjak gust Krecnjak porozan 95. skriljav Pjestar.

poput gipsa.0 35. Tikstropija je karakteristika nekih glina. kod nekih sVjezih magmatskih stijena i kvarcnih pjescara).lene karbonatnog sastava .0 0. Pri potpunom zasiCenju vodom neke gline prelaze u kasasto stanje pri dinamickim djejstvima. poput cvrstoee eJasticnosti. narocito na one koje u sebi sadrze vecu koiCinu vlage iIi su potpuno zasicene vodom. a takodje i kod temeljenja teskih objekata visokogradnje i pri izgradnji brana. mermeri i pjescari).25 31. pri izradi podzemnih prostorija i pri dmamlcklm oSCllaclJama izazvanim radom raznih masina. siabo topive stijene (preteZno st1. Plasticnost je svojstvo stijena da nakon djelovanja neke sile mijenjaju oblik i volumen.32 33.0-30.0%) a u sedmu kategoriju (vise ad 30%).30 . Procenat upijanja vode treba analizirati uvijek pri primjeni kamena u vanjskim uvjetima. Pokazatelji elasticnih svojstava stijena imaju veliko znacenje prj odredjivanju podzemnih pritisaka u tunelima. koji ostaju promjenjeni i nakon prestanka djelovanja sile. poput bubrenja i tiksotropije. Poissonovim brojem (m).4.0 0. leda. iskljuCivo zbog mehanickog djelovanja. u cetvrtu kategoriju (2. 0 mineralnom sastavu. To jc svojstvo koje se ogieda u sposobnosti primanja i zadrzavanja vode u unutrasnjosti kamena a laboratorijski se odredjuje odnosom mase destilirane v~de. Najuocljivije tIksotropne pOjave JavljaJu se u glinama koje su izgradjene ad montmorilonita. pri. U vrednovanJu kamena za primjenu u gradjevinarstvu vaZan je pokazatelJ n. kompaktni krecnjaci. sto se izraiava u procentima. mtenzItetu smrzavanja. mermeri) i lahko topive st!Jene (sulfatne I hloridne stijene. Otpornost kamena na uticaj leda u laboratoriji ispitllje se nakon vise ciklusa zarnrzavanja i 166 167 . Prema upijanju vode kamen se razvrstava u sedam kategorija pri cemu u prvu kategoriju dolazi kamen koji upija veoma malo vode (manje od 0. zilavosti i boje. koji oznacava odnos reiativne uzdufue deformacije i relativnog poprecnog skracenja. 6.25-0. a ovisi 0 njihovim mineraloskim. Uticaj vode.5-5. vatre i hemijski agresivnih materija na slijene i kamen Vo~a na stijene djeluje fizii'ki i hemijski. a odrazava se u izmjeni viskoziteta. Elasticnost stijena izrazava se: Youngovim modulom (E). bu~enju tla.luce.40 10. a manje u kaolinitskim glinama. a zatim se po prestanku tog djejstva vracaju u prvobitno stanje. Tiksotropne pojave sreeu se pri pobijanju sipova dinamickim Led na stijene djeluje razara. a in situ pomoeu hidraulicnog jastuka. Vezane stijene. gotovo zanemarljive (npr.20-0.lcgovo upijanje vode. ali u korelaciji s poroznoscu i ostalim pokazate~jima fizickih karakteristika. Deformacije se realiziraju bez loma stijena. a kod lwkih (naroCito glinovitih) izaziv~ nove fizicke pojave.vraeanje u prvobitno stanje nakon prestanka takvog uticaja.5%). prema ukupnoj nlaSl suhog kmnena. prikazane su vrijednosti modula elasticnosti (E) Poissonovog koeficijenta za neke vrste stijena.15-0.21-0. vremenu f\jegovog trajanja i uceslalosli ciklusa smrzavanje-odmrzavanje. U laboratoriji se modul elasticnosti ispituje uglavnom ultrazvukom. Medjutim. -strukturnim i teksturnim karakteristikama.0-48. cvrstoCi stijene. kod cega te promjene mogu bill neznatne. To je odlika poluvezanih stijena (glina). poroznosti.1. Hemijskim djelovanjem voda otapa slabije otpome minerale.krecnjaci. Poissonovim koeficijentom. koji oznacava reciprocnu vrijednost Poissonovog broja. dolomiti. Stepen ?jelov~nja leda ovisi. . 0. Znacajna je za cvrste.20-0.36 10. gline i druge stijene u kojima prevladavaju minerali gIina).4. voda n veCini stijena mijenja njihove temeljne karakteristike'. Na djeIovaf\je Ieda otpome su stijene malog stepena poroznosti i veIike cvrstoce (sve kristalizirane magmatske stijene. a neotporne su stijene sa veIikim stepenom poroznosti i malom cvrslocom (laporci. Fizicko djeiovanje vode na stlJenu rezultira mijenjanjem nekih njenih svojstava. Odredjuju se Hookeovim zakonom proporcionainosti naprezanja i deformacije. anhidrita i kamene soli). Modul elasticnosti i Poissonov koeficijent za neke vrste stijena NAZIV STIJENE Krecnjak Pjescar Andezit Granit Mermer Glinac MODUL POISSONOV ELASTICNOSTI GN/m 2 KOEFICIJENT 20.0 metoda:na. Tabelom 10. koji oznacava silu potrebnu da uzorak jedinicnog poprecnog presjeka produzi za iznos prvobitne duzine. Tabela 10. koju k~en upije pri propisanom atmosferskom pritisku i temperatmi.30 0.0 0.05-0. pa se s tim u vezi razlikuju prakticno netopive stijene (veCina svjeZih magmatskih stijena i metamorfmh stIJena slhkatnog sastava). .0 0.

poroznosti. obradjuje kamen jedrih i svjezih stijena izgradjenih od minerala priblizno jednakih fizicko-mehanickih karakteristika. od polimineralnih zbog toga sto je u monomineralnih stijena koeficijent linearnog sirenja jednolik dok kod polimineralnih svaki mineral ima svoje specificne temperatume karakteristike. amfiboliti. zilavosti. Pri upotrebi kamena u konstrukcijama. zatim roznjaci. vapneni laporci i trosne 111agn1atske stijene) mehke stijene (sedra. pri cemu bitnu ulogu imaju promjene zeljezovitih sulfidnih minerala u kamenu.6. teksturi. i to uglavnorn u zagadjenom urbanom i industrijskom okruzenju. Uz to.1. tufovi. Uglacane stijene pored estetske privlacnosti llnaju ve6u otpon10st na djelovanje atmosferilija i drugih Vlli1jskih uticaja. Prema busivosti razlikuju se: veoma tvrdc sti. Kod toga su monomineralne stijene postojanije. pukotinama i pukotinskinl sisternilna. ali i rciirou busenja. a njihov je neposredni uticaj uglaVnOlTI izazvan padavinama.5. U pogledu glacanja i poliranja. kvarciti. koje mogu biti zahvacene pozarom. Pukotine su u stijenskim masama veCinon1 kOl1centrirane te cine sisteme pukotina. Stetno djelovanje leda veoma se ocituje u deformacijama plitkih temelja ohjekata i saobracajnica. Obradivost je svojstvo stijena i kamena koje ukazuje na mogucnost njihovog oblikovanja razliCitim alatima. sto se manifesluje brzinom busenja iii habanjem busace krune. POllzdani podaci 0 busivosti neke stijenc dobijaju se in situ.aju olpor busacem alatu (dlijeto. karbonatni pjescari. 6. glina. Tehnoloska svojstva stijena Znacajnije tehnoloske karakteristike stijena u inzenjerskoj geologiji su obradivost i otpornost pri busenju. ali s uspjehom. Za odredivanje osnovnih pararnelara sistema pukotina potrebno je precizirati: broj zastupijenih skupina prema kinematici nastanka. Znacajno je da na vatrll nisu otporne izlivne ll1agmatske stijene staklaste strukture. krecnjaci s kalcitskin1 zilicama i gips.odmrzavanja. Jako velikorn i iznenadno povecanom temperaturom razara im strukturu i bitno smanjuje c:vrstocu. sve svjde magmatske stijene.komponente i gline koje ne bubre) Poznavanjem busivosti dobijaju se podaei bilai za izbor busaceg pribora. Vatra ima negativan uticaj na stijene.) prilikom busenja kroz njih. a kvantitativno se otpornost karnena na smrzavanje odredjuje koeficijentom otpomosti. les. treba odrediti i sve karakteristike pojedinih skupina i pojedinacnih pukotina koje Cine sistem. Na vanjskim povrsinama mijenja se boja i pigmentacija. Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata Istraziv~e pukotina lma poseban znacaj U okviru inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena. Spoznaje 0 njima ukazuju na mehanicka ostecenja bitna za stabilnost kosina i iskopa. Hemijski agresivne materije koje djeluju na stijenu i kamen nalaze se u atmosfcri. mermeri. medjusobne odnose u prostoru medju skupinama pukotina i ukupan broj pukotina u sistemu. vrsti i tvrdoci veziva~ statickoj i dinamickoj cvrstoCi. Ocjena 0 podobnosti nekog kamena za primjenu u gradjevinarstvu daje se na osnovu rezultata mineralosko-petrografskih laboratorijskih analiza. laporci s vecom kolicinon1 glinovite. ana ovisi 0 mineralnom sastavu. Busivost stijcna predstavlja njihovu osobinu da pruz. Promjene u kamenu enterijera obicno nastaju agresivnim djelovanjem sredstava za Ciscenje. pojave pojedinacnih pukotina. Iskustveni podaci ukazuju da se teze obradjuju i poliraju krupnozrnaste stijene. roznjaci) srednje tVl'de stijene (krecnjaci.icnc (sve sVJCZC rnagmatske stijene. 6. narocitu paznj II treba posvetiti mineralnom sastavu i struktumo-teksturnim karakteristikama. Na vatru su manje atpome vrste kamena koje u sebi imaju b·arca. strukturi. stijene visoke cvrstoee i velike zilavosti. temelje mostova i gradnju lTIOstova. Ovisi 0 mineralnolll sastavu (naroCito tvrdoCi minerala koji stijenu izgradjuju). ali i kao materijala za gradenje i oblag~e objekata.1. itd. mogucnost upotrebe karnena kao prirodnog graaevinskog materijala. skriljave metamorfne stijene i 168 169 . glinovite stijene. zilavosti i svjezini minerala koji stijenu izgradjuju. teze se. za cjelovito proucavanje sistema pukotina. kao i stijene s kvarcnim vezivom. cvrstoCi. Od otpomosti kamena na djelovanje leda ovisit ce i mogucnost njegove primjene kao agregata za betone i asfalte. ali analiza ostalih fizickih i mehanickih karakteristika. Stepen djclovanja hemijski agresivnih rnaterija ovisi 0 otpomosti minerala koji izgraduju stijenu. Spoznaje 0 uticaju leda na kamen i njegovoj otpomosti odredjuju izbor materijala za ugradnju u brane. kvarcni pjescari. koje se s obzirom na kinemaliku nastanka nalaze kao odredjeni broj skupina.

Modeliranje se u imenjerskoj geologiji moze definisati kao sistem ispitivanja prognoziranih dogadaja u vremenu i prostoru s obzirom na sastav stijenske rnase. tako da je pol u jednom slucaju postavljen u centar (polama mreZa). Pri tome treba imati u vidu da se svi strukturni elementi u terenu posmatraju kao pravci iii kao ravnine. i to njen donji dio). na terenu nije moguce istraziti i izmjeriti bas sve pukotine. 7. odudaraju od cjeline).1.e dobiveni podaei interpretirati i odraziti u interakeiji sa stvamim. Nacela modeliranja 270 7.. Izgled polurozete (dijagram pruzarya pukotina) Strukturni dijagrami imaju najvecu pnmJenu u statistickom prikazu strukturnih elemenata. vodopropusnost. potrebno je razluCiti ono bitno sto oznacava proucavanu pojavu iii proces. istezanje i smicanje. ali reprezentativan broj (bez zanemarivanja pojava koje. raspored zona u kojima se koncentrisu razliciti oblici napona. Kod toga se koristi tzv. Podaei se obicno nanose na sjevernoj polovini (sl. odnosno treba shematizirati problem. naprimjer: promjene naponskog stanja. prirodnim okolisem.' da se u gradjevinarskoj praksi strukturni dijagrami cesto koriste za dopunu informaeija 0 odnosu struktura prema. njenu strukturu i teksturu. Kod detaljnih istraiivanja mjere se elementi pukotina u cilju dobivanja statistickih podataka 0 njihovoj orjentaciji u terenu. beton se smatra homogenim i izotropnim materijalom poznatib deformabilnih 17()' 171 . u globalu. Dok je to relativno jednostavno kod materijala za konstrukciju objekta (naprimjer. polozajna lopta (zamisljena i geografski orjentisana lopta. nakon terenskih istrazivanja. Treba napomenuti. " h Stika 87. kod kojega podjela po vanjskom obodu pokazuje skupine (najcesee odredjene pravcem pruzanja pukotina). Smatra se da je dovoljno izmjeriti od 50 do 250 pukotina. vee se ogranicavamo na dovoljan. Rozeta je predstavljena polamim koordinatnim sistemom. mogucem dotoku vode i slicno. tektonske karakteristike. a temelje se na teoriji slicnosti. moguce deformaeije. Laboratorijski modeli predstavljaju na6n eksperimentalnog proucavanja pojava i njihovib posljedica na konstrukciju. Projekci}a polulopte: po/arna (a) i ekvatorijalna (b) lzrada strukturnib dijagrama opisana je u udzbenieima geoloskog kartiranja i strukturne geologije. a u drugom na periferiju (ekvatorijalna mreza). Bitna pretpostavka ispravnog postavljanja problema statistickog ispitivanja pukotina (i ostalih strukturnih elemenata) sadrzana je u spoznaji 0 zakonitostima njihovog poloZaja u prostoru i uzajamnim vezama. dcfonnabilne karakteristike is!. a podjela po radijusu oznacava ucestalost pojedine skupine. naprimjer. u prirodnim i promijenjenim uvjetima nastalim gradevinarskim zabvatima.Podaci 0 pukotinama se. Pri tome kvalitati vne karakteristike sluze za definisanje problema. 86). Da bi se postigao zeljeni cilj. 6. Kod toga treba orediti nacin na koji ee se neki proees (iii pojava) opisati i modelirati sa svojim opstim karakteristikama i kako ce s. granicni uvjeti stabilnosti i promjene koje ce nastati izgradnjom objekta. Statisticki se pukotine najcesce prikazuju rozetom iii strukturnim dijagramima. cvrstocll na pritisak. kako pravaca tako i ravnina. Normalno. odnosno traienje fjesenja u kvantitativnom smislu laboratorijskim i matematickim modeliranjem. Polozajna lopta za prakticne svrhe projektira se u ekvivalentnoj projekeiji (Scbmidtova mreza). Veei broj mjerenja omogueuje sigurnije zakljuCivanje. Matematicki modeli daju kvantitativne podatke kojima se cgzaktno opisuju inzenjerskogeoloski procesi i pojave. osi tunela i brana. sto se moze vidjeti na sliei 87. statisticki obradjuju i graficki prikazuju odredjenim Ol]agramima.3pad Slika 86.

sintetiziraju u izvjestaj U (J rezullatinlfl inzenjerskogeoloskih istraiivackih radovi.dlogorn temeljenja. ali i sloma stijene).11acija. odnosno izvedbe bilo kojcg inze~erskog objekta .treba navesti imena svih istrazivaca koji su sudjelovali u njegovom stvaranju. profili istraznih busotina i ostalih istraznih radova s deternlinacijorn. Investitoru pripada onoliko primjeraka izvjestaja koliko je predvidjeno ugovorom.. funkcionalnost i stabilnost objekta. tekstualne opise. ovisno 0 potrebi i natinu izvedbe daljnjih istrazivackih radova. U drugoj fazi obavlja se inzenjerskogeoloski nadzor i . to ih je 1110guce prilagoditi nacinu prinljerenolll obradi na racunaru i SilTIulirati stanjn (u snlislu promjena koje ce nastati u prostoru izgradnjonl nekog objekta. a koje su u vezi s promjenama u stijenskoj masLRezultati istralivanja u drugoj i tree.fotograflje zanimljivih detaija i pojava koje 6e inzenjerskim zahvaton1 biti izmjenjene ili unistene).1. radne karte. Oomd" i interl'retaci. Kako se inzenjerskogeoiuskim istrazivanjilna prikupi veoma vcliki broj infonnacija (nulner1ekih. koj im zavrsuva prva faza u]oge inzenjera-geologa. uz mogucnost niza Sinll. SiD je Ve0111U blizu stvarnom stanjuL stijenska masa je u pravilu anizotropna. bit ce razliCit i uticaj inzenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena na objek!.2. dnevnike busenja. Taj dio posla.po potrebi. Naravno. Brz! elektronski racunari snmnjuju mogucnost greske. odnosno sve relevantne karakteristike vazne za funkcionalnost objekta. kako bi se na propisan nacin i nn jednom mjestu euvali i obradiE svi geotehnicki istraZivacki radovi. filmove. pri tome moraju biti zadovoljeni osnovni nvjeti: trajnost. ponuda.. Interakcija objekta i stijene kao realnog okruzenja treba biti u svakom pojedinacnom slucaju istrazena i cjelovito odredjena. s prijE. a u direktnoj su vezi sa stijenskorn masoru u kojoj se izvode radovi. (skice. Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivaja za razlicitc namjene .obicno na pocetku iii na kraju tekstualnog djela . uz trazenu stabilnost i sigumost. tekstuulnih i grafickih).I(e.:' odgovoran. a sve li cilju dtfinisanja optiIl1alne gco111ctrije konstrukcije objckta i uvjeta gradenja. potrebno je za sve faze projektovanja odrediti inzenjerskogeolaske karakteristike i njihov odraz na konstrukciju tokom izgradnje i u eksploataciji. heterogena i diskontinuirana. 6. koherentnim i inkoherentnim stijenama. cjelokupni materijal se arhivira i euva (za eventualno konsultiranje u drugom istrazivackom radu iii za druge svrhe). U projektovanju i gradnji temelja bitne su inzenjerskogeoloske karakteristike terena. kad se prate eventualna slijeganja i deformacije. Temeijenje Osovna funkcija tcmelja neke gradjevine je prenosenje opterecenja objekta na podlogu.1. Uz maksimalno mogueu usaglasenost koncepcije prajekta i karakteristika terena. dopunjuju rezultati istrazivackih radova. Sve pomoene radne materijale. sve do pronalaska optinl<-llnog ljesenja. geoloske kartc i profili. vezanim stijenama. Izvjestaj 0 imenjerskogeoloskim istraZivackim radovima rezultat je timskog rada geologa.) . povecavajuCi istovrerneno brzinu obradc in i'onnacij a. objekte S obzirom na razlicitost inzenjerskih objekata koji se izvode na (iii u) cvrstim. cijim se poznavanjem omogucava da metadama mehanike tla (za inkoherentne i koherentne stijene) i mehanike stijena (za evrste. treba zastititi u cvrstom omotu radnog naloga za odredjeni posao. drugi i treci dio izvjestaja bit ce obradjeni u vise samostalnih jedinica. zbog cega na pogodnom mjestu .oj fazi elaboriraju se posebno i takode cuvaju u prilogu radnog naloga. liZ interpretaciju. u granicanlH elasticnosti. U priiozima se nalaze grallcki materijali koji dokumentuju navode iz tekstualnog dijela (situacija. a jedan primjerak obavezno treba dostaviti slilloi koja vodi geotehnicki katastar. ugovor i kopija racuna za izvedbeni rad. Treta faza poCinje zavrsetkom ohjekta.. sto je u funkcionalnoj vezi sa slozenos6u grade lerena i samog objekta. geofizicara. 6. gradevinara i (po potrebi) strui'njaka drugih profila.ako sa ovaj izvodi u stijeni Jogieno. Izvjestaj 0 istrazlvackim radavlnla U osnovi treba sadrzavati tekstualni dio i priloge. Nakon zavrsenog posIa. 6. izrazito je slazen i nadasv. Tekstualni diu izvjestaja treba da sadrzi tri dijela: uvod~ prikaz vrsta i llletoda istrazivanjG i rezuhale iS1razivackih radova.2. u kojem trebaju biti najmanje jedan primjerak gotovog elaborata.ia rezultata Provedeni istrazivHcki radovi obradjuju se i. Obradjeni rezultati istraiivanja trebaju uputiti gradevinare u sve relevantne probleme koji ih ocekuju tokom gra(lenja. te shematizacija moze u scbi sadrzavati lunogobrojne i hitne grei:. raz!iciti dijagrami i fototeka . U uvodu je izlozeno da je s izvjestajem svrsena tek prva faza uloge inzenjera-geologa. pomoene analize laboratorijskih ispitivanja i s1. Na kraju tekslualnog dijela slijedi papis literature kOjOlll su se autori sluzili za forrniranje stava 0 nekom problemu. vezane stijene) rijesimo probleme deformacija i eventualnog 172 .8.karakteristika.

karakteristike pukotiria (hrapavost. Temeljenje na stijeni m. a koji mogu dovesti do njenog sloma. pukotinska ispllna i njene karakteristike. bit ce jasno da. temeljcnju prethode konsolidacijski radovi (injektiranje. odabiru se varijeteti postojani u vlazi i vodi.). treba istraZiti i niz drugih parametara. Razpodjele napona ispod teme/ja za homogeni izotropni elasticni Poluprostor(a) i diskonlinuilela pod razli(}ilim uglovima (b-j) (prema pokusu Gazieva /971. Poznavanjem parametara inkoherentnih i kohercntnih stijcna.jbolje i n". kako monolitnog uzorka tako i pukotinske ispune. za homogeni izotropni elasticni poluprostor i za stijenske mase s diskontinuitetima pod razicitim uglovima. deformabilnost. Razlike raspodjele napona ispod temelja.. uzimaju se intaktni i poremeceni llzorci za laboratorijska ispitivanja. Uz to koristi se i koefieijent ostecenosti stijenske rnase. mineralne izmjene. Danas temeljenje na takvim lnaterijalima ne predstavija velik problem. a za svaku vrstu stij"ena i raz!iciti naCin deformisanja.Qze se izvesti neposredno (bez temeljne stope) i s temeljnom stopom odredjenih dimenzija.eto iz: Sestanov. drveta i kamena. sirina. lnzenjerskogeoloskim i njihova plombiranje betonom istraZivalliima odredjuju se litoloske karakteristike stijena. prikazane su na sliei 88. nz definisanje inzenjerskogeoloskih karakteristika. bitnih za odredivanje postojeCih napona u masivu. otpomi na smrzavanje. U cvrstin1~ vezaniln stijenmna.) Kod temeljenja treba uzeti u obzir ulogu podzemne vode. U tome bitnu ulogu imaju parametri olporno'li na smicanje: kohezija (c) i ngao unutrasnjeg trenja ('1'). odnosno mogu6e slijeganje istrazivanja mor". U nekim stijenama (glinovite stijene.kriljei) ta voda bitno mijenja kohezijll i neke mineralc Gonska izmjena. V" . tc odredimo dopusteno opterecenje koje podloga moze preuzeti bcz lama ispod gradevine.brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz stijenu u prirodnom stanju (m/s). Vim .brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz monolitni uzorak stijene (m/s) Za izvcdbu temclja koristc se razliciti materijali. celika. koji ovisi 0 brojnim faktorima. itd. Da bi se dobio cjelovit uvid u deformabilnost stijenske i karakter slijeganja. vee i u dubini do koje objckt djeluje 11a stijenu.). niskometamorfirani . U slucajevin1a vecih defekata u gradji stijene. To se n". 1993. duiina. To znati da takav kamen mora biti izgraden od rezistentnih 174 175 . izvedena mase. cisccllje pukotina od ispune s1. U tu svrhu su nuzm kvantitativni podaci 0 diskontinuitetima.koeficijent ostecenosti stijenske rnase. preu::. Stika 88. polozaj diskontinuiteta i njihov medjusobni odnos. kao jedinog ispravnog puta rjesavanja prob1e1na. poput betona i armiranog betona.ju rezultirati odredivanjem zona jednakih deformabilnih karaktcristika. problemi temeljenja ponekad mogu biti veoma slozeni. smjer i ugao nagiba. Kada se za temeljenje koristi kamen.slijeganja Gednolikog iIi diferencijalnog). Na uzorcima se odredjuju parametri otpornosti na smicanje. Na rezultate uticu parametri e i '1'. cvrstoca na pritisak. eime se dobijaju podaei za projektovanje dopustenog opterecenja dimenzija temelja.c. Ako se tOllle doda i posve odredjeni.jbrze postize pomocu strukturnih (Schmidtovih) dijagrama. koje su u pravilu heterogene i anizotropne s brojnim deformaeijama u svojoj gradi i s odredenim prirodnim i naponskim stanjima. istezanje i smieanje. Ol~jentaciono. te njihove grade i sastava po dubini. Takva situaeija upucuje na potrebll interdisciplinamog pristupa temeljenju l1a stijen!. koji ·na indirektan naem. metodama proracuna iz domena mehanike tla dobijaju se pouzdani podaci 0 svim relevantnim karaktcristikama temeljenja. i to 11e samo u neposred11oj kontaktnoj zoni temelj-podloga. s obzirom 118 dodatne nap one kojima se djeluje na stijenu. ispuna) i utieaj vode. njihovim sistemima i medjusobnom odnosu. daje odgovor na pitanje 0 deformabilnim karakteristikama pomocu izraza: gdje su: e . polozaj slojeva.

koji u vezi s drugi_m vrstanla istratjvanja doprinosi. )..--" I I'L"I." od""n" ! !. kako povrsinskih i podzemnih.-j :-.tH tcr-cH Litoloski sastav terena takodje direktno utice na urbanizaciju odgovarajuceg podrucja. moze podijeliti na optimalan (nagib 1-5%).\. ~ . U pogledu morfologije !reba proueiti karakteristike reljefa nagibe padina.. -~ LK/ poj:lI'c kli/. prikazana je u tabe1i 11.. uz sve 08talo (npr. S obzirom na navedene karakteristike. fLO" UL". liZ zoniranje terena s tog stajalista i naznaku fizicko-mehanickih svojstavu. Snizenje nivoa podzemnih voda usjesno se obavlja drenaznim sistemima. hidrogeoloske. 6. nije dovoljno odrediti sarno inienjerskogeoloske karakteristike. bujisnih vodotoka i njihovih nanosa. U domenu geoloskih disciplina.ldt!ju U odnosu na savrefllene egzodinulllh'k('. c1eterrninlra}u ieren za izgradnju sa svih relevantnih slaj aMta. U pravilu. NaroCito je vaZno definisati geotektonske i neotektonske pojave u cilju prognoziranja moguCih seizmickih efekata na teren i objekte. hidrografskc.. Povoljnost terena prema dopustenoj nosivosti stijena u odnosu na gradevinske radove u njima stabilnosti Y > ') Tabela 11. narocito bujicnim vodotocima. brzinu i smjer teeenja. Tabela 12.5 m od dna temelja. KUnS-f. saobracajne. naroCito u projektovanju i izvedbi odvodnje. Velika painja posvecuje se stabiinosti terena kada su u pitanju pOjave poput klizista. tako i otpadnih voda. maksimalni nivo podzernne vode smije biti do 0. pogorsavaju sanitame uvjete i pridonose aktiviranju klizista. I'O)A"v:'I. . Povoljnost terena za izgradnju.TVIU l" ""..\.2. Pri tome se odluka 0 najviSem dopustenom nivou podzemne vode donosi u ovisnosti 0 karakteristikama objekta. a naroeito polozaj vodonepropusnih i vodopropusnih slojeva. uvjetno povoljan (10-20%) i nepovoljan teren (nagib veei od 20%). ekoloske .'. vee je nuzno odrediti i litoloske.UZ\lI(:-'.I. procese i pojavc kao i sel::micnost {erena 176 177 . debljine vodonosnog sloja. Ali. Podzemne vode visokog nivoa otezavaju izgradnju i eksploataciju objekata.\ . Time cjelovile geoloske karakteristike. seizrnoloske 1 geoll1orfoioske karakteristike.. Veci znacaj za konacnu odluku ima litoloski clan s najnepovoljnijim fizickomehanickim karakteristikama. : P()JX. promjene nivoa i hemijski sastave vode (zbog agresivnosti). SIPA.lIl NA~"\iO'<'. kod prostornog planiranja. I"'P"-: l.donosenj~ optimalnih odluka 0 ttrbanizaciji. pedoloske. plavljenja.rZ.'. zamocvarenje terena i erodiranje.uji/'ulb 11.lj.. Povrsinske vode mogu izazvati plavljenje hipsometrijski nizih dijelova. seiZlnotektonske. Prostomi polozaj stijena u terenu njihove strukturne karakteristike takodje bitno uticu na urbanzaciju. klimatoloske. Terene u kojima se izmjenjuju litoloski clanovi razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika treba paZljivo istraZiti.djnlj. prikazana je tabelom 12.\ < .2.L. reljef ima veliko znacenje u planiranju izgradnji gradskih i industrijskih sadrzaja.. Op6enito..~~J . : STEPEN P(WOLj!\'()Sl'. te seizrnotektonskih i SeiZll1ickih karakteristika.JflOst {crena za i~gri.n<""a ." (.mineraia. bioloske. Za uspjesno projektiranje drenaZe !reba poznavati iilZenjerskogeoloske i hidrogeoloske karakteristike terena. tuale poroznosti i velike cvrstoce na pritisak.. Odabir dimenzija i oblika mora biti prilagoden svrsi." :. povoljan (5~IO%). Teren se s obzirom na povoljnost izgradnje u odnosu na nagib.'" i PL\ VI J F. sipara. : . Povol. istezanje smicanje.(JST TEHE~:\ !'ltE~t\ l InJ)I{['. P"ostorno pluniranje I Inzenjerskogcoloska istraiivanja prostora za izgradnju novih urbanih podrucja treba posmatrati kao dio istrazivanja cieiokupnoookolisa. OJ)f{O:---:. l III t l\'jCHlO pOV-C. Kategorizacija terena prema dopustenoj nosivosti stijena i njihovoj stabilnosti u odnosu na gradevinske radove u njima.

..I I . Saobracajnice Saobracajnice su gradjevinski objekti koji imaju sasvim specificne karakteristike u pogledu planiranja i izvedbe trase. To je veoma vazno u brdovitom terenu.d . tektonske i reljefue) mijenjaju se uzduz trase. podrucja za sport i rekreaciju. 178 179 .. Kod cvrstih stijena problem predstavlJaJu tektonskI I mikrotektonski elementi narocito oni na lokaeijama zasjeka i usjeka.DU _ KOEl JCIJb"\'1 PR010l)\. bidrogeoloska (registrira sve pojave vode. Cestovne saobracajnice Idejno rjesenje trase neke saobracajnice daju gradevinari.___L ____. preporuke za ocuvanje prirodnih nvjeta i podatke 0 njihovoj prilagodbi). neovisno 0 geoloskoj starosti). Geoloski podaei obraduju se po dlOmeama. industrijske zone.3. Trasa se ucrtava na postojecu geolosku kartu odgovarajuce razmjere i uocava se geoloska grada terena. seizmotcktonsko-seizmoloska (prikazl!je geotektonsku i neotektonsku rejonizaeiju. inzenjerskogeoloska (prikazuje i daje prognozu stabilnost. Zbog duzine saobracajnica. Obim radova OVISI 0 geoloskoj gradi terena.NOST :J tkNjOl~ J 2 OTP()H pm Iv't._____. geoloske gradje. pa na odredjenim dionicama postoje razliCiti uticaji egzodinamickih i endodinamickihprocesa i pojava koje oni izazivaju. i prijedlog sanacije manje povoljnih podrucja. Te karte. uz pojednostavljeni prikaz njihovog sadrzaja suo litoloska (prikazl!je vrstu stijena i njihov medjusobni odnos.. te dopustenih nagiba.. te ib je uvijek neophodno izvesti prije prostornog planiranja . a rezultiraju programom geoloskih. hidroloskih i hidrogeoloskih te inz~njerskogeoloski~ karakteristika.b'lJA. pa svaki veCi nekontrohsam zahvat moze Izazvah obrusavanje .KONOVi 1 . . jer su takvi terem (s aspekta lzgradnJe saobracajnica) veoma nepovoljni i redovno ih treba zaobilaziti. L~C~="~F"". ! ~ Izvedena istraZivanja omogucavaju rejonizaciju urbanih ejelina za izgradnju objekata razliCite namjene (stambena podrucja.. '... te zastite od zagadjenja). inzenjerskogeoloske. gdje se izvode tuneli i vijadukti./'\[A OP'TERE(. Prilikom istrazivanja posebnu pafujutreba posvetiti aktivnim i recentnim siparistima. inZenjerskogeoloskih i drugih istraZivackih radova. I' I STABl1. uz naznaku mogucnosti vodosnabdijevanja i mogucnosti zagadjenja.200 lahiiMl I "v\'. 6. Takvi" s~ mater~jali u ~labil~oj ravnotezi. prognozu mogucih promjena u terenn tokom izgradnje ali i n fazi eksploataeije objekta.. a prikazuje najznacajnije elemente koji direktno uticu na izradu prostornog plana).. u litolosku kartu. Studija 0 utieaju svih navedenih faktora upucuje projektanta na izbor optimalnog rjesenja. Preliminarna istrazivanja za potrebe projektovanja i gradilje saobracajniea sadrze geolosko rekognosciranje terena sireg podrucja trase. hidrogeoloskih. Na taj naCin se odmah odreduju nepovoljna podrucja i s projektantima obavljaju potrebne korekcije. snlJ>Ai~J POVOLJ1'<OSTI I ' ! I I nOPusTE. prema potrebi. ali i klimatoloskih i ekoloskih faktora pnJe Izrade IdeJnog I izvedbenog projekta.. Nanosi na padinama ne smiju se zasijecati i . To upucuje na neophodnost studioznog upoznavanja uticaja reljefa.. <.______L_s:!__..C.2.-'. Rezultati trebaju dati nedvosmislena rjesenja 0 odrzivosti projektirane trase u cjelini iii po dionicama. te interpretira tektonsku evolueiju terena uz proejenu djelovanja seizmickih sila na prostoru predvidenom za urbanizaciju). 6. Uvjl-'lIKJ pOVOlj<Ul tcrcll 50 -.. > 1000 Ill. mnoge karaktenstlke terena (litoloske.usij~cati..) ovisno 0 povoljnosti terena. te njihove fizicko-mehanicke karakteristike._'_ _ . Podaei 0 geomorfoloskim karakteristikama unose se u seizmotektonsko-seizrnolosku. u pet razlicitih karata.23. a podaci 0 rnineralnim sirovinama... i nosivosti. "i0 Rezultati ejelovitih geoloskih istraZivackih radova mogu. prezentirati model prirodnog sistema kojeg treba urbanizirati. saobracajnice itd._.1. sintetizirana (na osnovu podataka prethodno izradenih karata omogucava sintezu i precizira interakciju s rezultatima drugih istraZivanja.

zbog mogucnosti pojave s'1idnih nanosa i lavina te udara odronjenog kamenja. Zbog toga se potrebna paZilja posvecuje pravilnoj izvedbi valobrana. 6. To se odnosi na savremene injzenjerskogeoloske egzodinamicke proeese i pojave (klizista. 12 podrucja mehanike stijena. potrebno je istraiiti teren radi optimalnog rjesenja zastite voza i pruge (posebno nakon izlaska iz usjeka). Temeljeni su na dubinama koje omogucuju pristajanje plovnih objekata odgovarajueeg gaza.2.otito je da u inZinjerskogeoloskom smislu treba istraziti teren. radi odredivanja nagiba kosina. i rijecnim dolinima i u brdsko-planinskom reljefu. programira se istraino busenje i kopanje istraznih jama.3. vrijede strogi kriterijumi kao sto je to slucaj kod cestovnih saobracajnica. osim onih koje imaju izrazitu skriljavu teksturu. U pogledu povoljnosti terena za temeljenje pruge. Blago zaravnjene padine se u blagom nagibu nastavljaju u more. Tuneli se rjeilavaju posebnim projektima. Ostale karakteristike inzeJ1jerskogeoloskih istaZivanja sliene su onima koje su opisane u dijelu 0 cestovnim saobracajnicama. Kako je reljef posljedica djelovanja ejelokupnih geoloskih faktora od postanlm do danas .2. odroni). 6. siparista. za utovare i istovare s brodova te lahku izvedbu komunikacijskih saobracajnica.Pomorske luke Pomorske luke su objekti izgradeni na rubovima obala. uzduz trase obavljaju se probna usijecanja i zasijecanja. Zastita se izvodi pomocu pregrada temeljenih u teren. vezane sedimentne i metamorfue stijene. Dobivene rezultate analizira tim strucnjaka u sastavu projektant. Neposredna zracna zona proucava se sa stanoviSta meteorologije. i na pojavu bujicnih vodotoka i njihovih nanosa. Ako treba. kao i veliCini radijusa krivine. Oni dajn prijedlog 0 prihvatanju projektovane !rase. naroCito u pogledu karakteristika upotrebljenog kamena. kao i na hidrogeoloske karakteristike terena i djelovanje povrsinskih voda kojemogu ugroziti prugu. U krskim terenima potrebno je otkriti eventualno postojanje podzemnih supljina ispod pruge da bi se izbjegla pojava proloma. osobito njegovu stabilnost. diskontinuiteta. odnosno njihovog nagiba u usponu i padu. na raziicitim vrstama stijena. Pri izboru dijela obale za izvedbu pristanista i komunikacija. narocito 180 181 .3. Kamen za valobrane mora biti veoma male poroznosti. usjecima i zasjecima pafuju treba obratiti na plohe 6. bilo u cjelini iii po dionieama. odredujuci pri tome debljinu i sastav nanosa. U brezuljkastim i brdovitim terenima s Jakim uticajem vjetra. u saradnji sa geomehanicarima i strucnjacima. Topograftja i geoloska grada obalnog dijela u luci mora omogueiti izgradnju stabiine i dovoljno prostralie operativne zone.2. geolog i geomehanicar. klizistima. U nekonsolidovanom nanosu uzorci se uzimaju specijalno izradenim priborom. odnosno 0 potrebi njenog premjeiltanja. bitno je istraziti geolosku gradu i topografiju morskog dna. njegove veliCine i nacina slaganja. otporan na atrnosferske i druge vanjske faktore. ali i lIZ pomoe ronilaca. Kod izvedbi nasipa treba odabrati kamen male poroznosti. Ovdje treba naglasiti da u nevczanim materijalima i djelimicno glinama geomehanicka istraiivanja mogu dati odgovor na sva pitanja vazna za postojanost saobracajniea. Rezultati istrazivanja prikazuju se na kartama u razmjeri od 1 :200 do 1: 1000.4. koja rezultiraju spoznajama 0 litoloskim i tektonskim karakteristikama. labilnim padinama i Jokacijama mogu6ih odrona. Aerodromi Aerodromi mogu bili izvedeni u nizinskom reljefu. Stoga se pri istraiivanjima za potrebe projektovanja zeljeznickih pruga velika paznja posveeuje karakteristikama reljefa. velike cvrstoce i zilavosti. Reljef morskog dna odreduje se dubinomjerima. Uz strme stjenovite obale morsko dno je na veeoj dubini stjenovito i obicno bez bitnijih debljina nanosa. u pravilu s vecom koliCinom i debljinom sitnozmastg nanosa.U tunelima.3.Uzorci iz cvrstih stijena uzimaju se istraZnim radovima. te topografiju i geolosku gradu obalnog dijela . erozija. Kod toga je potrebno znati da su obalni i morski reljef u medusobnoj interakeiji.zilav otporan na udar i srnrzavanje ali i na djelovanje organizama. biljnog rastinja. zalim betonskim i kamenim zidovima i drvenim gredama. nestisljiv. najbolje karakteristike imaju sve svjeze magmatske stijene.3.InZenjerskogeoloska istraiivanja izvode se u sirini od 200 do 500 m s obje strane projektovane trase. Zeljeznicke pruge Kod projektovanja zeljeznickih pruga. djelovanje valova i morskih struja. narocito prstaca koji tokom svog rasta izlucuju razliCite agresivne komponente koje mogu razoriti kamen. Valovi i morske struje na pristanista djeluju razarajuce. koji se u njega utiskuje. Injzenjerskogeoloske karakteristike nanosa i stijena koje izgraduju morsko dno odreduju naNn temeljenja pristaniSta i moguenosti produbljivanja morskog dna u slucaju potrebe.2. Nakon obavljenih geoloskih istrazivanja. slozenim izmedu profila od betona i zeljeza koji su izvedeni za tu svrhu.

cvrsocu na pritisak i udar. 6. Tuneli Tuneli su podzemni objekti koji se grade u sklopu saobracajnica (cestovnih i zeljeznickih. sirinu i medusobne odnose}. Obavezno treba geofizickim istrazivanjima. U takvim podrucjima uz inzenjerskogeoloske.sitnih cestiea liZ kontroiu stabilnosli i stisljivosti terena. _ Veoma teske tunele: u slabo vezanilll i nevezanim stijenama sa znatnim kolicinama vode i vlage.zenost zrna. prostornu masu (zapreminska tdina).89) za laltke tunele iznosi 10% za srednje teske tunele prosjecno do 10%. potkovicastog su oblika) i hidrotehnickih objekata (hidrotehnitki tuneli su pod pritiskom. petrografski sastav fragmenata. i prema potrebi i helnijska svojstva. nivo do 1. Razvija se manji vertikalni a mjestimicno i boeni pritisak pa su obavezni podgradnja i oblaganje. granicu tecenja. Grihble: jz . Moguca su bubrenja sa svih strana pa i u podu tunela. Dopusteni visak izbijanja (s1.U brdsko-planinskim podruejima moguce je izgraditi podzemne hangare za avione. Srednje teske tunele: u poluokamenjenim stijenama manje cvrstoce. Laboratorijskim ispitivanjem na uzoreima i ispitivanjem in situ u terenima nevezanih i poluvezanih stijena treba odrediti granulometrijski sastav. ugao unutrasnjeg trenja.To ce posluziti kod proracuna dopustenog opterecenja na kontaktnoj povrsini objekta i terena. U karstnim terenima problemi se pojavljuju zbog postojanja manjih i vecih kavern. u podzemlju.U pjeskovitim glinama smiju dostic. Brdsko-planinska podrucja S11 uglavnom izgradena od cvrstih vezanih stijena razlicitog sastava i starosti te u inienjerskogeoloskom smislu treba istraZiti petrografski sasta\'. S obzirom na razlicitost u sastavu.4. Razvija se snazan podzemni pritisak pa su nuine jake podgrade i debela iIi armirana obloga. Nema pritiska pa su podgradnja ! oblaganja nuini sarno u jate razlomljenim zonama. snijega i leda sto bitno utice na izbor lokacije aerodroma. te otpornost na smrzavanje i uticaj vode. istraZnim busenjem. a u glinama do 1. Zbog stabilnosti oi:>jekata. stepen trosnosti povrsinskog dijela. koeficijent filtracije. te laboratorijskim i in situ mjerenjima sto detaljnije upoznati podlogu kako bi se u cjclosti osigurala stabilnost uzletno-sletne staze i ostalih objekata te postigla odgovaraju6a nosivost (npr. KOn/llra plamranog i i:::biJenog profila lunela II slojevllll1l srijcnama ra:::licitog liloioskog sastava (premo Lean. Slika 89. ~ u bokovima od 5 % do 10 %.sletne staze i aerodromske staniee maksimalni nivei podzemnih voda u pjeskovitim i sljunkovitiln sedimentima moraju biti niZi od nivoa temelja najmanje 0. diskontinuitete (njihov polozaj. _ Teske tunele: u slabo vezanim plasticnim veoma raspadnutim i razlomljenim stijenama. slo. karakteristikama stijenske mase u kojoj se planira njihova izgranja dijele na: _ Labke tunele: u cvrstim stijenama velike tvrdoce i zilavosti. a narocito uzletno. U nizinskim podrucjima s preovladavajuCim nevezanim poluvezanim sedimentima te vi so kim nivoom podzemne vode koja se u maksimalnim kotama moze podignuti do povrsine terena i ugroziti avionski saobracaj velika pafuja se posve6uje efikasnoj drenazi.kod slijetanja avion pritisce podlogu silom od minimum 200 leN/m2 do maksimum 1500 kN/m 2). fizicke i mehanicke karakteristike.1986) 182 183 . za teske u svodu od 10% do 20%. I u takvim terenima treba racunati s koliCinom i uticajem povrsinskih i podzemnih voda. razliCite stijene u podzemlju razliCito reaguju kod izvodenja gradevinskih radova. Slicni probleml postoje i u prosirenim rijecnilli doli nama. Oblaganje se u eijelosti izvodi samo u tunelima hidrotehnicke namjene. poroznost. gustocu (speeificna [dina).Zbog toga je potrebno obaviti detaljna istrazivanja kartiranjem i odredivanjem strukturno geoloskih karakterisika. granieu plasticnosti. trajnu paznju treba posvetiti drenazi i onemogucavanju ispiranja . gustocu i prostOlTIU masu. dok za veoma teske tunele u svodu lZllOS! 20-40% au bokovima 10-20%.2. morfo1oske i ostale prirodne okolnosti.-Sestal1ovic. Tuneli se ovisno 0 geoloskim. kruznog su oblika ). stepen vlaznosti.0 m.5 metara.Razvija se snaZan podzemni pritisak pa je potrebna jaka podgrada i adekvatno oblaganje. jace ostecenim cvrstim stijenama i stijenama u procesu raspadanja. koheziju.smjera jaCine ucestalosti vjetra te ucestalosti magIe.Sm od kote temeljenja. praznih iIi ispunjenih produktima trosenja nastalih in situ.

treba definisati karakteristike bitne za gradcnje i sigurnost u eksploataciji. istrazivanja tokom eksploatacije tunela sastoje se u instrumental nom pracenju svih relevantnih karakteristika u pogledll stabilnosti i postojanosti objekta jer je iskustveno dokazno da. Smatra se da je most objekat koji spaja obale neke rijeke. inzenjcrskogeoloskog kartiranja geofizickih istrazivanja. a povremeno u slueaju bujicnih vodotoka. tunela izgradenog u veoma nepovoljnim stijenama (npr. prostorna masa. te osipanje i klizanje po povrsinan1a diskontinuiteta. slozenosti zrna. gustoca.5. tektonske i strukturnogeoloske karakteristike. SLl potrebni prj projektovanju i izgradnji mostova i vijadukta. 2ilavost. za lemeljenje mostova i vijadukta povoljne su sve svjeze cvrste stijene koje odgovaraju kriterijama nosivosti. stisljivosti.istrazi\'anja za potrebe projektnc dokumcntacije~ koja rezultiraju ocjenom 0 moguC:~nostin1a i ogranicenjirna predlozenih varijanti (iii sumo jednog t:. zbog morfoloskih karakteristika tcrena. odronjavanje dijelova stijenske rnase.. Struktllrnogeoloske karakterislike su bime kod odredivanja lokacija temelja siubova i iskopa za teu1clje (radi njihove stabilnosti i otpornosti na seizmicke uticaje i postizanje dopustene nosivosti).iesenja). bujanju. Bitni geoloski podae. Savrerneni egzodinamicki procesi koji uticu na stabilnost Illostova i vijadukata su: fluvijalna erozija (veoma i trajno izrazena na obalama koje spajaju most. optornost na uticaj vode i otpornost na udaL Hidrogeoloske karakteristike bitne za sigurnost temeljne konstrukcije su: podzemni tokovi i veliCina slivnog podrncja s kojeg voda gravitira lokacijama stubova. granulometrijskom i petrografskom sastavu. velika se painja posvecnje debljini sloja. uglu unutrasnjeg trenja. 90).Mostovi i vijadukti Mostovi . razliCitih ispitivanja in situ (tnetodama mehanike stijena) i labormorijskih ispitivanja. koheziji. i nakon niza godina moze doc. fizicko-mehanicke osabine. Pri tonIe treba paznju posvetiti pojavama podzemni voda i plinova. Svi navedeni radovi rezultiraju claboratom 0 injzenjerskogeoloskim uvjetima izgradnje luncia u sklopu kojeg so obavczno nalaze prognozni inzenjerskogeoloski profili. U slucaju izvedb. temelja stubova mostova i vijadukata u nevezanim i poluvezanim stijenama.Pri projektovanju i izgradnji tunela inzenjerskogeoloska istrazivanja su od najvece vaznosti jcr moraju rezultirati podacima koji su neophodni za odabiranje najpovoljnije varijante i predvidanje teskoca koje se mogu pojaviti prilikOll1 izvodenja i tokOIn eksploatacije objekta . tiksotropij. a vijadukt objekat koji premoscuje suhu dolinu.istrazivanja tokom igradnje tuneia sadrze pracenje radova. poroznosti.Zavrsni claborat 0 istraiivanjin1a tokom izgradnje tunela izvanredno je vazan materijal jer se koristi za projektovanje i izvodenje tunela u slicnirn geoloskirn prilikama. lnienjerskogeoloski projit tune/a (LB-/ijevi bok S-svod DB-desni bok). vijadukti izvode se u sklopu saobracajnica. sufoziji i likvefakciji LB s t!"H I I I I t Il Stika 90. U takvim stijenama. povisenih temperatura i podzenmog pritiska. odnosno rijecne doline. i kod vijadukata).Takva se ocjena daje nakon studiozne obrade geoloskih karakteristika. poroznost. U pogledu iiloiogije. Istrazivanja se izvode 11 tri faze: . istrazivackiln radovima u svim fazan1a projektovanja. (prema Alagdalenic preuze. do pucanja i deformisanja obloge ali i do pomicanja trase 184 185 . zbog skracivanja duzine puta i troskova koji bi nastali obilazenjcm a takoder i zbog poboljsanja saobracajnih karakteristika trase. otpornost na smrzavanje. tc vodopropusnost i nivoi kolebanja podzemne vode.u jako ubranim poremecenim i degradiranim niskometamorfisanim skriljcirna). nivou podzemne vode i njegovom kolebanjll. koj. U torn smislu nepovoljcne karakteristike imrtju stijene koje su jako razlomljene i trosne~ naroCito ako je telnelj lociran u rasjednoj zoni iii u razlomljenom tjemenu antiklinale. istramog busenja. hidrogeoluske karakteristike i uticaj savremenih egzodinamiekih procesa i pojava. 6. uz detaljno· registrovanje svih relevantnih geoloskih karakteristika i njihovo ucrtavanje na inzcnjerskogeoloskol1l profllu tunela u rnjerilu od 1:100 do 1:200 (s1.2. odnose se na litoloski sastav terena. Fizicko-lnehanicka svojstva koja utiCll na stabilnost temelja stubova mostova i vijadukata (a time i na cjelokupnu konslrukciju) Sll: cvrstoca na pritisak.o i:::Ses!u!1ovic 1986) U ovoj fazi istrazivanja su veoma vazna i n10raju biti tacna i pravovren1ena jer rezultiraju podacima koji mogu uticati na izmjene u glavnom projektu tukom izvedbe a u [azi eksplatacije tunela (kod eventualnog ostecenja obloge) daju llvid u graau i sastav ostecene dionice. .

prilagodeni njihovim karakteristikarna u pogiedu stepena otpornosti rnaterijala na SlllCan]e. uz povoljne inZenjerskogeoIoske i strukturnogeoloske karakteristike. postavljaju se usidrene zicane mreze sa zategarna. za nasipanje se koriste sljunak. Nasipanje se obavlja u slojevirna debljine do rnaksirnum 60 em. odnosno podlozni slijeganju tokorn vrernena. narocito one koji mogu izazvati pojave klizanja. a radi povecanja stepena sigurnosti i stabilnosti. 1 Nagibi kosina rnogu u cvrstirn stijenarna.U slojevitirn stijenarna bitan je i odnos nagiba slojnih ploha prema nagibu kosine zasjeka i usjeka (slika 91). Stabilnost kosina nasipa. i glina su u nasi pima stisljivi. odronjavanja. Zasjeci i usjeci izvode se u rnorfoloski razudenom terenu. U terenirna izgradenirn od nevezanih i poluvezanih sedimenata. 2 Slika 91. nesimetricna radi postizanja stabilnosti oba boka U odnosu na slojevitosf . uz trajno nabijanje vibrovaljeima i osiguranje optirnaine vlainosti. (visih od 6rn). uglu unutrasnjeg trenja materijala. Zastiti kosina od utieaja savremenih egzodinarnickih faktora (erozije.Zasjeci. u svim slucajevima kada je kota nivelete trase ispod kote terena neposredno u padini (zasjeei). 6. sirine potrebne za prihvacanje rnanjih odronjenih kornada i ublaiavanje njihovog udara na saobracajnicu. Sljunak. J. u siucajevima kada je kota nivelete trase iznad kote terena. Time se izbjegavaju visoki stepeni nagiba trase i njezino produzenje obilazenjern prepreke. odnosno odredivanje nagiba kosine. u nagibu I: I i veeern. poroznosti. c-zasjek u krecnjaku nestabilan S obzirom no odnos nagiba slojeva i nagiba kosine zasjeka 2. Ostali rnaterijali zahtijevaju blaze nagibe. posveeuje se painja u razlornljenirn stijenarna.2. Cilj irn je postizanje projektovane nivelete u visinskorn i prostornom smislu. U kraskirn terenirna gornji dio kosine zasjeka i usjeka izvodi se u blazern nagibu od donjeg. U tu svrhu izvode se potporni i oblozni zidovi. pijesak i glina.U glinarnaje to dug proees. U pravilu je u takvirn terenima prvih nekoliko metara stijene intenzivno razlomljeno i odvojeno u blokove razliCitih dimenzija s pukotinarna koje su pretezno ispunjene zemljorn crvenicom. razlornljenosti stijenske rnase. usjeci i nasipi Zasijecanje i usijeeane terena. koji traje godinarna. Konsolidacija nasipa u sljuneirna traje relativno kratko (slicno je kod pijesaka). te 0 proslojcima i leearna materijala razliCitih granulometrijskih i fizicko-mehanickih karakteristika.(tecenje stijena).c-usjek u krecnjaku sa stabilnim lijevim bokom i desnim bokom sklonom klizanju po slojnim povrsinama (diskontinuitetima) Nasipi su takode objekti koji se izvode na eestovnirn saobracajniearna i zeljeznickirn prugama. uobicava se izvesti berma. Za izvedbu nasipa nisu 186 187 . pijesak. Ako karnena nema u terenima (u terenirna izgradenirn od poIuvezanih i nevezanih sedirnenata).0usjck u magmatskoj stijeni s aha stabllna boka . sirnetricni i nesirnetricni. U ovisnosti 0 geoloskim karakteristikarna stijena. U cvrstim. kao i nasipavanje pojedinih njegovih dijelova u funkciji su realizaeije eestovnih saobraeajniea i zeljeznickih pruga.b-zG!>jek u krecnjaku stabilan S obzirom na odnos nagiba slojeva i kosinc zasjeka. izraduju se kontrafori sa sidrenjern u stijenskoj rnasi iIi se stijenska rnasa zasticuje rnlaznim betonom. postize se karnenom. gabionski madraei. povoljnih petrografskih i fizickomehanickih karakteristika. koheziji. iii podrucju niskih brezuljaka (usjeei). vodopropusnosti. nivou podzemne vode i njegovom oseilavanju. biti od veorna strmih do okornitih. Opeenito. Zbog toga su nagibi kosina i usjeka u nevezanim i poluvezanim sedirnentirna u pravilu veorna bIagi. Za izvedbu nasipa najpovoljniji je lomljeni.a-zasjek u magmatsko} stijeni stabilan pri vrlo strmom nagihu . klimatskim faktorima (smrzavanjul. Kod izrade veorna visokih zasjeka i usjeka. Upotrebom i pravilnorn ugradnjorn karnena elirninise se rnoguenost slijeganja.:b-usjek u krecnjaku. kod kojeg ce bokovi biti stabilni. vezanirn stijenama izvedba zasjeka i usjeka. osipanja). u takvirn terenima potrebno je studiozno izuciti sve vazne faktore.6. ovisno je 0 litoloskorn sastavu. prostornorn polozaju pukotina i njihovorn rnedusobnorn odnosu. Stabilnost zasjcka i usjeka. stabilnost kosina aVIS! 0 granulometrijskorn petrografskom sastavu. dobro slozeni kernen. 0 cernu ce ovisiti naCin terneljenja (pIitko terneIjenje iIi terneljenje na busenirn iii zabijenirn pilotirna).

maksimalna dopustena visina uspora i drugo. medu kojima veliki znacaj imaju ona koja obraduju uticaj akumulacije na eko-sistem i osiguranje postojanosti (odnosno poboljsanje karakteristika) odgovarajucih izvora u nizim 188 189 . naein izvedbe. izdasnost izvora. istraiivanja za potrebe izrade glavnog projekta. Dobiveni rezultati koriste se kao temelj za glavni projekt ejelokupnog investieionog zahvata. silt (prah) i gline s organskim materijarna. poljoprivrede ltd. te koliCinu nanosa koja se vremenom taloii u akumulacijsko jezero. fizicka i mehanicka svojstva stijena. Istrazivanja ove faze moraju rezultirati spoznajama 0: . .Hidrotehnicki objekti Geoloska istraiivanja za potrebe izgradn. sprecavanja pop lava.1. kanala). hemij skim svoj stvima vode moguCim gubicima proej edivanj em.je hidrotebnickih objekata (brana.2. Rezultati se graficki prikazuju na kartama i profilima u mjerilu od 1: 100 do 1:5000. istraiivanja za pOlrebe izrade osnovnog projekta. .postojanost kosina usjeka i zasjeka ). . lnzenjerskogeoloska studija.radovima koje treba obaviti za izradu osnovnog projekta. . .geoloskoj gradi i vizuelnoj ocjeni kvaliteta stijena. materijal potreban za njenu izvedbu.Akumulacijska jezera Kod izvedbe akumulacijskih jezera za potrebe energetike. laporci. za postojanost akumulaeijskog jezera i njegovu funkeionalnost obavljaju se i druga istrazivanja. S obzirom na to da njihova pogresna iii nedovoljno precizna oejena moze lzazvati katastrofalne posljedice. su kompleksna i raznovrsna jer zahtijevaju taene i do kraja precizne determinacije odnosa na terenu.akumuliranju materijala (koji moze biti transportovan zbog djelovanja denudacije i erozije) u izvedenim objektima. tunela i drugih dijelova objekta.rezultatima razliCitih probnih opterecenja. Osnovnim projektom definise se konacni izbor lokacije najpovoljnije za hidrotehnicki objekt. obavlja se izbor lokacija povoljnih za akwnuliranje vode i za eksploataciju i preradu potrebnog karnena iz privremenog kamenoloma. . koja je rezultat istrazivanja ave faze.hidrogeolSkim karakteristikama (nivo podzemmne vode.lokacijarna povoljnim za akumuliranje vode. mora sadrzavati spoznaje 0: .geofizickim parametrima. Tokom izvodenja radova kontrolisu se oejene prethodnih faza istraiivanja i zakljucei. U sklopu rezuitata istraiivanja za potrebe osnovnog projekta.debljina povrsinskog trosnog pokrivaca.Odreduje se tip brane. oko brane i ispod nje. -inienjerskogeoloskim karakteristikama (mineraloskopetrogarfska. smijer kretanja podzemne vode. IstraZni radov! provode se u cetiri faze: prelirninama istrazivanja. veliCinu slivnog podrucja. i prijedlozima sanacije. jer naknadno uoeeni detalji (koji u kompleksnim geoloskim istraiivanjima prije nisu uoceni) mogu vrijediti za prilagodavanje realnom stanju.7. U fazi istraiivanja za pootrebe glavnog projekta koriste se spoznaje prethodnih faza istrazivanja i obavljaju dopunska detaljna istraiivanja na lokacijama pojedinih dijelova objekta. definisu se: naein i dubina temeijenja. Posebna painja posvecuje se nestabilnim padinama i klizistima. potrebno je prouCiti morfoloske karakteristike terena. glavna podrueja gubitaka procjedivanjem u podrucju akumulaeije te oko brane i ispod nje). vodosnabdijevanja. hemizam podzemne i nadzemne vode. ovisno 0 vrsti objekta i potTebi. Osim toga. 6. uticaj egzodinarnickih i endodinamickih procesa i pojava.2. U fazi istraiivanja za potrebe osnovnog projekta istrazuju se lokacije koje su odabrane kao povoljne za hidrotehnicke objekte. Naravno. hidrogeoloske odlike (prosjeenu koiicinu dotoka u akumulaeiju od padavina. uzimajuCi u obzir pozitivne i negativne faktore.nestabilnim padinama i klizistima. posebno ani sa vecom koliCinom glinovite komponente). klimatoloske i meteoroloske karaicteristike. 6. U fazi preliminarnih istrazivanja uz konsultaciju postojecih objavljenih radova i fondovskih dokumenata.7. mogucnost procjedivanja unutar akumulacije.povoljni materijali podlozni trosenju i raspadanju (npr. veliCina slijeganja stijenske mase ispod brane. ali ni gradevinski otpad.akumulacija. istrazivanja tokom izvodenja radova. podzemnih i porsinskih tokova). dobiva se uvid n geolosku gradu lokaeije unutar kompenzacijskog bazena. Odreduje se ugao kosine zasijecanja i usijecanja padina.

koje (uz astale) posebno treba prouCiti pri odabiranju lokacije i tipa brane su: razlomljenost terena.podruejima. lspucalost terena i s njom u vezi hidrogeoloske karakterisike uvjetuju projektovanje -. akumulacijska jezera se uglavnom izvode u prasirenim dijelavima rijecnih dalina te u podrucjima kraskih polja (ali uz bitna i raznolika istrazivanja i injektiranja radi ostvarenja postojanosti akumulacije). armiranog betona i kamenog nasipa s vodonepropusnim glinenim jezgrom.). lspucalost znatno utice i na izbor tipa brane zbog potrebe unosenja dodatnih sila (razliCitim vrstama sidara) u tercn. Za postojanost akumulacije najpovoljnije su vadonepropusne stijcne (npLsvjeze magmatske). kako bi sc osiguraia stabilnost brane. primjecenaje povecana seizmicka aktivnost. takvim pojavama. b Brane su hidrotehnieki objekti kojima se omogueava zadrzavanje vode u nekom podrucju. Panamski kana! itd. Pri lOme morfologija terena i inzenjerskogeolaske od!ike stijena imaju veorna vaznu ulogu. pravougaonog iii trapeznog oblika. oSlpanJe. erozija. narocito one izgradene od betona i afmiranog betona. te se tom problernu u fazi istrazivanja i projcktovanja poklanja odgovarajuca paznja.2.3. obavezno izraduju karte seizmicke mikrorejonizacije. posebno prilikom naglog punjenja i praznjenja vode. Seizmicnost terena je jedna od komponenata koja takodc bitna utice 11a izbor pregradnog mjesta i tipa brane. 190 191 .U seizmickin1 zonama se u s!ucaju potresa veceg od 6 stepeni MSK-64 skale. b-masivna hClOnsko brana. sta znaei da u fazi istrazivanja i projektovanja treba pazljivo pri6i litoloskim· i strukturnogeoloskim istrazivanjima ten1eljnc stijene i bokova. seizmicnost. Inzinjerskogeoloskim istTaZivanjima bitno je odrediti stabilnost obala akumulacije S obzirom na djelovanje vode (denudacija. dopusteno opterecenje i mogucnost smicanja brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom. Najucestaliji tipovi brana prikazani su n3 sl1d 92. sufozija) 1 intenzitet ispunjavanja akumulacija razliCitirrl nanosima (transportovanim vodenim tokovima iii nastalim trosenjem stijena obeda akurnulacije). Smicanje brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom dogada se redovno po plohama diskontinuiteta (slojnim j tektonskim pukotinama). Svi nabrojani elemen6 ovisit ce 0 inzenjerskogeoloskim. Savrerneni egzodinamicki procesi obieno su rezultat porasta nivoa vode u podzemlju sto se prenosi i na sire podrucje padina.2. Kanai je moguce izgraditi u svim vrstama stijena. s razlicitim stepenima nagiba osc i bokova.2. a izvedba je moguca liZ strogo postovanje uvjeta gradnje u seizmicki aktjvnim podrucjima. uz registrovanje svib relevantnih hidrogeoloskib pojava.1=7\ ~~-- d S/ika 92. U morfoloskom smislu. Savremene brane se izvode od betona. Po potrebi mogu bItt oblozenl (cak i u vodonepropusnom terenu). Mogu biti koristeni i kao plovni putevi (npLSueski. rijecnim prosirenim dolinama). Vrsta materijala od kog ce neka brana biti izgradena takode ovisi i 0 morfo!ogiji. vaino je hidrogeoloskim istraiivanjima odrediti vodopropusnost terena na obodima 1 u podrucju dna akumulacije. Dopusteno opterecenje na dodirnoj plohi teren-temelj Ima posebno znacenje zbog pritiska kojim brana cljeiujc na stijenu svojom lnaSOill. akull1ulacije se ostvaruju i u kavernoznim razlomljenim krskim terenima (u krskim poljima.Kanali Kanali su dovodni i odvodni objekti hidrotehnickih sistema za potrebe energetike i poljoprivrede. U geoloskom smislu.odgovarajucu pazllJu.~/ekll (a-naslIta zemljana brana s glinenimjezgrom. uz prethodne prognoze. U sirem podrucju akumulaeija. U morfo!oskom smislu brane se izvode u susnim dije!ovima rijecnih dolina iii na nekom drugom morfoloski pavoljnom mjestu.Raz/iCifi tipovi brana 11 popre<-'nom pre. kao i u fazi eksploatacije. d-/uhw betonska hrana) 6. lnzenjerskogeoloske karakteristike. odronjavanje. klizanja masa. treba posvetiti . Lucne anniranobetonske brane izvode se u uskim klisurama.. i neoblozeni. a nasute u sirim rijecnim dolinamf). U fazi projektovanja. pokriveni i nepokriveni. zbog njene osjctljivosti 11a potrcs. ovisno 0 pritisku akumulirane vode koji na branu djeluje i inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena u kojim se izvode.7. 6. S danasnjim stepenom tehnickotehnoloskih dostignuca.Branc radova u eilju sprecavanja gubitaka vode ispad i oko brane. c-olak~aJ1a armiram!-bclOnska brana.7. uvalarna.

Da bi se studiozno pristupilo istraZivanju problema zagadenja. koncentraciju zagadivaca u vremenu. Upravo tQj segment zivota nastoji se rijesiti s ekoloskog i sanitarno-epidemioloskog. Teren koji pripada slivu crpilista iIi izvoru pitke vode za potencijalno vodosnabdijevanje u cjelosti se i bezuvjetno odbacuje kao podrucje n kojem bi se trazilo morfoloski i saobracajno povoljno odlagaliste otpada.ene karakteristike terena. To su: hidrogeologija i inzenjerska geologija. osim kartiranja (u svim stijenama). te njihovu oscilaciju i mogucnost ispiranja sitnijih frakcija iz nevezanih i poluvezanih sedilnenata. i padine u kojoj ce kanal biti izveden. jos i istramo busenje i raskopi. U okviru geologije.0dlagalista otpada Otpadni materijal njegovo konlrolisano odlaganje na odgovarajucu deponiju predstavlja jedan od problema s kojim se covjek svakodnevno susrece. . U tehnologiji odlaganja otpada znacajno mjesto zauzima potreba svakodnevnog prekrivanja otpada slojem inertnog materijala. odnosno. Kako je veoma tesko u morfoloski pogodnom terenu naC! prirodnu. neophodno je u inzenjerskogeoloskom smislu istraZiti teren radi pripremanja podloge za odlagaliste otpada te odredivanja stabilnost. jeT daju podatke 0 mogucoj migraciji zagadivaca u podzemne vode. Inzenjerskogeoloski istrazni radovi. litoloskim i strukturnogeoloskim karakteristikama terena. koriste se prvenstveno gline i prab. Medutim. tehnoloskog i gradevinskog sianovista. Obim i vrsta istrazivanja ovisit ce 0 siozenosti litoloske i tektonske grade terena. neophodno je : . jeT se njegovom izvedborn nloze aktivirati proces klizanja masa.2. posebno ce ovisiti 0 namj eni kanala. U tu svrhu. njenu brzinu i mjesto (mjesta) isticanja. brzinu migracije zagadivaca u podzemlje. definisu slivno podrucje podzemnih voda. prirodne vlaznosti. a ponekad i izradu raskopa. kao i dotok u slucajevima visokog podzemnog vodostaja u zaledu. U neoblozenim kanalima dolazi do erodovanja i punjenja dna sitnim cesticama.izdvojiti teren povoljan za lokaciju odlagalista otpada. U slucajevima kada nema potrebe za cjelovitin1 betoniranjem kanaia. 192 193 . po potrebi sadrze i geofizicka istrazivanja i istrazna busenja. odredivanja diskontinuiteta (u cvrstim stijenarna). Pri tonle je vaino odrediti koliCinc podzemnih voda koje gravitiraju ka kanalu. a od inzenjerskogeoloskih egzodinamickih pojava. U ovisnosti 0 topografskim. U cvrstim i razlomijenim stijenama (naroCito krskim) bitno je istraziti kolicinu gubitaka vode kroz dno i bokove. pamja se posvecuje 6. Pri inzenjerskogeoloskim istraZivanjima odlagalista otpada primjenjuju se. injektiraju se ani dijelovi u kojima se voda gubi pri\'ilegovanin1 putevin1a (u vccim dobro povezaniln puklinama). Inertni materijal za pokrivanje otpada laboratorijski se ispituje u pogledu gustoce ( specificna masa ). Hidrogeoloska istraZivanja 0 mogucem odlagalistu otpada prethode ostaIim istrazivanjima iz domena tehnickih nauka. s napomenom da gline ipak !maju najvise povoljnih elemenata. uz obavezno kartiranje. socijalnom i tehnicko-tehnoloskom smislu. Takvi podaci upucuju na eventualno potrebne mjere oblaganja kanala.izdvojiti teren koji pripada slivu crpilista (odnosno izvoru) pitke vode i voda za potencijalno vodosnadbjevanje naselja i industrije. kosina zasjeka u odnosn na traZenu visinu. prostorne mase ( zapreminska masa ). apsolutno vodonepropusnu podlogu. i drugin1 l1vjetirna. veliki znacaj u trazenju optimalnog rjesenja lokacije odlagalista imaju dvije specijalisticke discipline koje su s gradevinarstvom najvise povezane. hidrogeoloski povoljan teren za lokaciju odlagalista otpada mora biti istraZen u cilju izbora i vrednovanja potencijalnih lokaliteta n sanitarno -zdravstvenom. Uz to pokriveni inertni materijal mora se lahko i brzo zbijati ffiaSinama. ali i 0 konstrukcij skim odlikama kanala i zahtjevima projektanta u veZl sa vodonepropusnoscu kanala. istraZivanjima zabvata sira okolina u cHju odredivanja koliCine i kvaliteta takvog materijala. vodopropusnost stijena. Zbog toga se imenjerskogeoloskim odgovarajuceg kvaliteta. ugla unutraSnjeg trenja. Kod pripremanja podloge treba odgovarajucim zabvatima osigurati odvodnju odlagalista i odabrati mjesta za prihvat procijednih voda iz odlagalista u cilju njihovog evakuiranja.hidrogeoloskim. klimatskim. s razlicitom efikasnoscu. kohezije i vodopropusnosti. U ovom posljednjem (tehnicko-tehnoloskom smislu) bitnu ulogu imaju inzenjerskogeoloska istrazivanja. kako bi se in situ i u laboratoriji u cjelosti upoznalc trai. treba ugraditi odgovarajuce materijale u podlogu.8. Ako se zahtijeva vodonepropusnost. U inzenjerskogeoloskom smislu bitne su karakteristikc stabilnost kosina kanala.gabionirna) i trajnim ciscenjem dna. smjer kretanja zagadene vode. da bi se u bilo kojoj fazi eksploatacije odlagalista potpuno onemogucilo prodiranje zagadivaca u podzemlje. ona se postize oblaganjem dna i bokova betonom (iIi armiranim betonom) s dodacima za postizanje vodonepropusnosti. To je n10guc:e sprijeCiti zastitom kosina (npr.

narocito opis i podjela geoloskih doba po starosti.2. Litostratigrafija proucava litoloske karakteristike stijena i daje veoma korisne podatke. 7. kapilarne vlage. metamorfizma. mehanizme nastanka i razvoja planinskih vijenaca i s tim u vezi rekonstrukciju pojava poput magmatizma. proucavali iz dokumenata nadenih u slojevima sedimentnih stjena te odatle potice i naziv stratigrafija (Iat.klizistima i siparima. U terenima. te pritiska kojim voda djeluje kao i njene eventualne agresivnosti.9. usko su povezane i druge. radi prikaza kompleksnosti zadataka kojim se stratigrafska geologija bavi. Ovdje su. Petrologija omogucava upoznavanJe stijena. debljinu razlomljenog dijela u evrstim stijenama.Ona opisuje i na naucnoj osnovi rekonstruise. Naravno. koje sluie za odredivanje relativne starosti stijena i korelaciju istovremeno nastalih stijena. patrebno jc odrediti: elemente stabilnosti terena (da bi se izbjegle pojave klizista). integralno proucava naucna disciplina koja se naziva stratigrafska geologija. Na stabilnost betonom izvedenih mezaJ:ja i grobnica u glinovitim materijalima utieu promjene prostorne mase zbog smrzavanja i odmrzavanja. 194 195 .stratum-sloj). U povrsinskim dijelovima okrsenih terena. ~aleontologija proucava razvoj i promjene u zivotinjskom (paleozoologija) i biljnom (paleobotanika) svijetu tokom duge geoloske istorije Zemlje. da mezarja i groblja ne bi bila izvor zagadivanja podzemnih voda. kao i namjene ove knjige. treba ih locirati u vodonepropusnim terenima i izvesti ih tako da se sprijeci bilo kakav njihov negativaJl uticaj na okolinu. Pored navedenih naucnih disciplina. koja istraiuje klimatske promjene tokom geoloske istorije Zemlje. tekstume i fizicko-mehanicke karakteristike te uvjete okoline i procese koji su se odvijali u Zemljinoj kori u vrijeme kada j e odredena stij ena nastala. struktume. ali i u povrsinskim. Naprimjer. STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA Razvoj Zemlje kao nebeskog tijela od vremena njenog nastanka i razvoja zivota na njoj. prostorno i vremenski glavne dogadaje i pojave iz istorije Zemlje kako geoloske. hemija. navedene same one naucne oblasti bez kojih bi informacije koje slijede bile nepotpune. podatke u proucavanju razvojnog puta Zemlje i zivota na njoj daju jos i paleogeografija koja opisuje fizickogeografske promjene te paleoklimatologija. U inzenjerskogeoloskom smislu. tako i bioloske pa se jos naziva i istorijska geologija. parametre 0 kojima ovisi proillJena zapremlne i sadrzaja vode (u glinovitim stijenama). PaZljivo se prati i seizmicka aktivnost. naroCito 0 hemizmu i stepenu dijagenetskih promjena. biologija. ali i rezultati i spoznaje drugih prirodnih naucnih disciplina. Mineralogija pomaZe pri odreaivanju uvjeta koji su rezultirali nastankom odreaenih vrsta minerala i njihovim nakupljanjem. cesto u bogata (ali iscrpljiva) lezista ruda bez kojih je covjekov danasnji zivot nezamisliv. Geotektonika pomaie u razumijevanju procesa i promjena koje su rezultirale prostomim odnosima meau stijenama litosfeTe u odreaenom geoloskom razdoblju. Ona se uglavnom izvode u nevezanim i poluvezanim sedimentima. jer postignutim znanjem i rezultatima pomaiu u rekonstruisanju i interpretaciji razvoja Zemlje i zivota na njoj. veoma razlomljenim stijenama krsa. Dakle.naroCito u podrucjima s visokilTI nivoom podzemne vode. njihovoj genezl 1 prognozi daljnjih efekata takvih pojava. skupljanja i bubrenja. gdje postoji direktna veza sa izvorom pitke vode iIi crpilistem za pitku vodu. epirogenetskih pokreta i seizrnizrna. njihove mineraloske. izgradenim od sedimenata sa sitnijim cesticama u pravilu je i moguenost osteeenja i slijeganja veea. 6. betonski zidovi Inezara i grobnica se ostecuju zhog ponavljenih procesa susenja i vlazenja. sto dovodi do njihovog ostecenja i slijeganja.Mezarja i groblja Mezarja i groblja su objekti koji se izvode na periferijama urbaniziranih cjelina. naprimjer fizika. Na pocetku su se istorija Zemlje. Biostratigrafija daje vrijedne podatke 0 vremenskom redoslijedu nastanka zivota i omogucava podjelu stijena po starosti upravo u ovisnosti 0 organizrnima koji su u njima nadeni. Ove mjere se poduzimaju u cilju sprecavanja zagadenja podzemnih voda. kod izbora novih lokacija za mezarja i groblja iii u slucajevima prosirenja postojceih. dinamicka geologija nam omogucava da upoznamo promjene u rasporedu kontinenata u odnosu na magnetne i geografske polove Zemlje. pukotine i pukotinske sisteme. Mezarja i groblja se ne bi smjela izvoditi na lokacijama unutar slivnih podrucja. Za dobijanje cjelovite slike 0 fazama razvoja Zemlje koriste se rezultati i spoznaje svih naucnih grana geologije. njihovu ispunu i mogucnost kOllluniciranja povrsinskih i podzemnih voda. s navedenim naucnim oblastima koje se medusobno dopunjuju.

analizom sedimenata i fosilnih ostataka u njima.o mutacije gena omogucile pocetak evolueijskog procesa. Dakle. mogu zivjeti i na dubinama do kojih svjetlost ne dopire. sedimenti nastali na kontinentu i mjesoviti sedimenti. Svako razdoblje Zemljine proslosti bilo je obiljezeno svojim karakteristicnim oblicima zivota. estuarima i limanima. grebenski koralji su veoma osjetljivi na Cistoi:u mora i vee kod manjih zamuljenja ugibaju. u krovini su sitnozmaste slatkovodne naslage. Charles Darwin (1809-1882. odnosno eko sistema u kojim su zivjeli. u razliCitim klimatskim pojasevima. Organizmi koji zive na morskom dnu nazivaju se bentoski.2. Navedeni podaei omogucavaju nam da zakljuCimo u kom je sedimentacionom prostoru nastao neki sediment u dalekoj geoloskoj proslosti.Fosili i stijene kao geoloska svjedocanstva Dogadaje u razvoju Zemlje i uvjete zivota na nJoJ moguce je rekonstruisati i interpretirati proucavanjem stijena litosfere i okamenjenih ostataka organizama (fosila) koji su u nekom geoloskom razdoblju iivjeli i razvijali se u odredenoj zivotnoj sredini. nalaze se klasticne naslage. Dakle. tako i iosilnog) uoCio zakonitosti evolucije i zakljucio da je najvazniji uzrok promjena prirodna selekeija. odnosno terestricki (eolski. gline i laporci te hemijski i organogeni sedimenti sa slatkovodnom florom i faunom) i mocvame naslage. te u postojanju priobalnih i plitkomorskih sedimenata na velikim visinama. dobijamo spoznaje 0 procesima i pojavama koji su se dogadali tokom razvoja Zemlje i utieali na oblike zivota na njoj. razlikuju se sedimenti morskih i marinskih prostora. U tim sedimentacionim sredinama. Mjesoviti sedimenti zastupljeni su lIZ obalna podrucja (litoral). glacijalni i glaciofluvijalni sedimenti. u slatkoj vodi i na kopnu. Poznato je da danasnji organizmi zive u morima. izolaeija i snaga gena. 7. pa se danas zna da su pokretacki evolueijski faktori uz prirodnu selekciju jos i mutacija. Nesumnjivo je da se zivot zaceo u vodi te da su kopneni obliei nastali kasnije. Smatra se da su uprav. dubokovodniji (batijalni) i dubokovodni (abisalni) sedimenti. a u podini su morske sitnozrnaste naslage. 06to je da proucavanjem savremenih procesa i pojava i njihovih uzrocnika. Ipak. dok organizmi koji Iebde u vodi pripadaju. a spuzve i druge zivolinje. zivotne sredine uvjetuju egzistenciju odredjenih iivotinjskih i biljnih oblika i zajednica. u ovisnosti 0 uvjetima okoline. U okviru marinskih sedimenata razlikuju se pJitkovodni (neritski) sedimenti. te peCinske naslage) i slatkovodni medju kojima razlikt\jemo rijecne iii fluvijalne (rijeeni nanosi). u sredisnjem dijeiu brakicne naslage nesto krupnijeg zma s kosom slojevitoscu. pijesci. Mjesoviti sedimenti taloze se jos u lagunama. da izdizanja u pravilu slij"ede nakon jakih deformacija zbog 196 197 . oni koji plivaju poznati su kao nekton ski. uz strme obale. planktonu. a taka je bilo i u geoloskoj proslosti. Budue. Kontinentalni sedimenti mogu biti kopneni. laporcima i krecnjacima s dominirajucom nektonskom falIDom. razlomljenim i metamorfisnim stijenama lIZ manifestacije eruptivne i seizmicke aktivnosti. jezerske iii lakustricke (sljunci. mogu6e je odrediti raznovrsne karakteristike sedimentacionog prostora u kome su nastali neki sedimenti. dok u abisalnim sedimentima dominiraju organski muljevi i sitnozrnaste naslage s nesto planktonskih fosila. a izdizanja su izrazito obiljezena dubokim kanjonima urezanim u kopno kroz dugo geolosko vrijeme. Docena je da neke morske zivotinje i biljke mogu zivjeti sarno u odredenoj zivotnoj sredini. najvise fosilnih ostataka. Ovisno 0 mjestu sedimentacije. koji polazi od pretpostavke da su tokom Zemljine proslosti na njenoj povrsini i u unutrasnjosti djelovale uglavnom iste one sile koje djeluju i danas. Dinamika Zemlje u svijetlu mObilisticke koneepcije Dokaze 0 stalnom "sukobljavanju" egzodinamickih i endodinamickih sila danas nalazimo u podrucjima orogena s veoma deformisanim. Sedimentacione sredine su bitne za nakupljanje odredenih sedimenata. u cemu uvjeti okoline omogucavaju opstanak selekcijom odabranih najprilagodljivijih organizama. pa je stirn u vezi uveden termin facijes za oznacavanje litoloskih i paleontoloskih svojstava stijene nastale u odredjenom sedimentacionom prostoru. batijalni sedimenti su predstavljeni muljevima. U skladu s takvom pretpostavkorn. odnosno da su prirodni procesi geoloske proslosti analogni danasnjim. Kasnijim istrazivanjima Darwinova teorija evolucije je doradjivana. Proucavanjem fosilnih ostataka uoceno je da su se biljni i zivotinjski organizmi ad prvih pojavnih oblika do danasnjih dana mijenjali i usavrsavali. jer do te dubine prodire svjetlost koja im je nuina za fotosintezu. flisern.) jc tokam svojih istrazivanja biljnog i zivotinjskog svijeta (kako reeentnog. Pri tome se sluiima aktualistickim principom. Neritski sedimenti (cesto karbonatne stijene) sadrie brojne plitkomorske fosile. Naprimjer. a u podrucjima delti. a time i podataka za rekonstrukeiju i interpretaeiju faza u razvoju Zemlje i zivota nalazi se u sedimentnim stijenama koje su nastale u morima. Morske biljke iive sarno do dubine oko 200 m.

Teorija 0 pomicanju litosferskih ploea (tektonika ploca. Tako je prihvacena misao 0 nekad jedinstvenoj kontinentalnoj masi.1 em/god. otvorena je mogucnost globalnog gledanja na dinanliku litosferc. mnogobrojna detaljna naucna istrazivanja dala Sil podrsku osnovnim \Vegenerovim postavkama 0 pomicanju kontinenata.) Sjeverni dio te jedinstvene kontinentalne mase nazvan Je Laurazija. a juzni Gondwana. /989. 2001. Nova okeanska kora se tokom udaljavanja od sredisnjeg dijela sirenja lomi i izdize. Spoj sjevernog i juznog kopnenog dijela bio je na zapadu. Grebeni su locirani unutar okeana. na istocnom rubu Paeifika. prerna klasienoj geosinklinskoj koncepciji kasnije poznat Mediteransko-transazijsko geosinklinalno podrueje. debljina sedimenata se u pravilu povecava udaljavanjern od ose zone sirenja. precizmm geodetskim pracenjem promjena u udaljenostima kontinenata.no 65 miliona godina njezini dijelovi (kao zasebni kontinenti) dosli u polozaj koji priblizno odgovara danasnjem (51. a njihovi struktumi obliei raskinuti transformnim rasjedima ukazuju na pojavu jakih naprezanja. Nairne. Od sredine 60-ih godina ovog stoljeca do danas. sto je svakako jedan u nizu dokaza 0 kretanju litosferskih ploea. tada otoenih lukova nema (npr. moze se zakljueiti da je dno okeana u geoJoskom smislu mlade od sedimenata kontinentalne kore. a u neposrednoj okolini zone sirenja mladi abisalni sedimenti nedostaju. Prema postavkama tektonike ploce. ove knjige. a cesto su prekinute i segmentirane transformnim rasjedima. odredjeno je da se Sjevema Amerika udaljava od Evrope brzinom koja na sjevemom dijelu iznosi 1. Pangaea je bila okruzena okeanskim prostorom nazvanim Panthalassa. sto je dno mladje. srednjedubokih i plitikih zarista potresa. nalaze se U okeanskirn prostorima. Snimanjem dna okeana. pracenim dubokim okeanskim brazdama. a u istocnom dijelu bio Tethys okean ("zaliv" Panthalasse). Nakon sto 5e njemacki geofizicar Alfred Wegener 1912. da bi prije pribliz. iz kojeg strse vulkanske morske planine. dobiveni su brojni podaei koji su omogucili definisanje litosferskih ploea i dali osnovu koneepeiji 0 sirenju okeanskog dna. koja se pocela "kidati" prije oko 220 miliona godina. Filipini i dalje prema Australiji). Divergentne granice litosferskih ploca markirane grebenima koji su simetricni U odnosu na osu zone sirenja. Mjerenjima brzine relativnog kretanja ploea na 198 199 .5 em/god" a u juznom za 4. Sljedeca potvrda 0 kretanju litosferskih ploea dobivena je preeiznim mjerenjima udaljenosti kontinenata. odredjivanjem sadrzaja dubokih. danasnji zapadni rub Pacifika: Japan.1. pa ce u nastavku biti prezentirani sarno savrerneni dokazi 0 kretanju ploea. 93. nazvanoj Pangaea. preuzeto iz: Lf)estanovic.8 emigod" a na juznom dijelu 2. pracenjem eruptivne aktivnosti te magnetizma u starim stijenama na povrsini i u okeanskoj kori. Prema tome.Cileanski model subdukeije). Rubovi okeana markirani su uglavnom ostrvskim lukovima vulkanskog porijekla. Na relativno konsolidovano dno se s vremenom nakupljaju abisalni sedimenti i izravnjavaju relief. kad se okeanska kora subdueira pod kontinentalnu.). 0 starosti nove okeanske kore na dnu okeana zakljucuje se upravo iz debljine abisalnih sedimenata.3 em/god" dok se Juzna Amerika udaljava od Afrike u sjevemom dijeJu za 2. radiometrijskim mjerenjima starosti uzoraka bazalta s dna okeana dobivena je najveca starost od priblizno 150 miliona godina.nagomilanog pritiska. u koje se utiskuje baziena lava uglavnom pukotinskog tipa izljevanja. Slika 93. u slueaju kad se jedna okeanska ploea subdueira pod drugu (npr. odnosno 0 kretanju velikih odvojenih masa Zemljine kore tokom geoloske proslosti. Na primjer. a ni fosili nadeni u abisalnim sedimentima nisu bili stariji. godine objavio radikalnu teoriju 0 pomicanju kontinenata sa naucno utemeljenim obraz10zenjem 0 slicnosti kontura nekih nasuprotnih kontinenata (osobito Afrike i Juzne Amerike). nova globalna tektonika). trebalo je odgovoriti na lllZ slozenih pitanja 0 uzrocima nastanka horizontalnih sila koje se tako jakim pritiskom realiziraju. S druge strane. Odnosno. poredjenjcm rasprostranjenosti fosilnih ostataka. nova litosferska kora nastaje upravo u tim zonama. liZ obalu Juine Amerike . to je i manja mogucnost postojania sedimenata.1. Medutim. Udaljavanje kontinenata prema savremenim gledistima (premo: Trevison & Giglia. uzroelllclma kretanja i njihovim granicama pojasnjena je u potpoglavlju 4.

RazliCitim metodama. upravo uvjeti mogu biti razliciti kod postanka istodobnih stijena. To je oeito jos jedan dokaz 0 postojanju prakopna i njegovom komadanjn i odvajanju. Iz razlike starosti ofiolita (odnosno okeanske kore) i vremena njihovog "smjestavanja" na kontinentalnu korn. To pravilo vrijedi za primarni polozaj slojeva sedimentnih stijena. nadeni su na razlicitim kontinentima. jer je tesko zamisliti paralelnn evoluciju na udaljenirn kontinentilna. sta se objasnjava vezom ta dva kontinenta (Gondwana) u sklopu Pangaee. Dakle i o[lOllti bi trebali biti jos jedan u nizu dokaza a stalnom kretanju litosferskih ploea tokom geoloske istorije zemlje. Obzirom da su hipoteze 0 pomicanju rotacione ose Zemlje odbacene kao nemoguce po zakonima fizike. nazivamo ih ofiolitima. Potvrda za navedenu tvrdnju nalazi se u postojanju anomalije sile tde u podrucjima brazdi. Medutim. To znaCi da iz podataka 0 "zannznutom" magnetizmu mozemo zakljuciti 0 orijentaciji te stijene prema nekadasnjem polu. sta bi takode bila teska iogicki objasniti da ti dijelovi u dalekoj geolaskoj proslosti nisu bili jedinstveno kopno. stariji ad 200 miiiona godina. Relativna starost magmatskih i metamorfnih stijena odredjuje se na osnovu njihovog odnosa sa sedimentnim stijenama poznate (takode relativne) starosti. Litoloska metoda je zasnovana na litoloskim karakteristikama.1. Medjutim.irim podrucjima jer litolo. Nairne.3. razliCit polaritet u starijim stijenama je objasnjen promjenama u polozaju kontinenata.3. to je nepouzdan postupak za uporedivanje na . a samo u zadnjih 10 rniliona godina utvrdeno je cak preko 15 epizoda obrnutog (reversnog) polariteta. sto se smatra malo vjerovatnim u slucaju da su kontinenti od svog nastanka bili u danasnjem poloiaju.. sto se naziva obdukcijom. kao sto su boja. Pri odredivanju relativne starosti stijena posebno se koriste metoda supcrpozicije. Fosilni ostaci istih vrsta nekih biIjaka i zivotinja geoloske prosiosti. iitoloska i paieontoioska metoda. Ipak. te da su potresi upravo posljedica pomicmlja litosferskih ploea. Odredivanje starosti stijena Osnovni preduvjet za pouzdanu rekonstrnkciju redoslijeda dogadanja u razvitku zivota na Zemlji i promjena u prostornim odnosima medju stijenama litosfere jest poznavanje starosti stijena.ka obiljezja naslaga ne ovise 0 vremenu postanka nego 0 mjestu i nvjetima u kojima su nastale. stepen dijageneze itd . Podaei 0 paleomagnctizmu takode su posluzili pristalicama mobilizma kao jos jedan dokaz za postojanje i pomicanje litosferskih ploea. zabiljeien je tek u stijenama starim do .U sjevernam dijeiu Pangaee (Laurazija) zivjcle su biljke penjaciee istog roda.divergentnim granicama. Kad stijene koje gradi okeansko dno (ultrabazicne i bazicne magmatske stijene s dubokol110rskim sedimentima) danas nalazimo na kontinentu. nekih vodozemaca i gmizavaca nadjeni su u podrucjima Juine Afrike i juinog dijela Juzne Amerike. odnosno tamo gdje 1m nije mjesto postanka. Proucavanjem seizmicke aktivnosti i lokaeija potresa u zemljinoj kori potvrdello je da sn potresne zone saglasne s granicama ploea (brazdama. grebenima i transformnim rasjedima). gdje se topi i u mineraloskorn smislu transformise uz oslobadanje vel ike kolii'ine energije na dubinama od vise stotina kilornetara. Polaritet koji odgovara danasnjem. Navedene karakteristike mogu se koristiti za uporedivanje i odredivanje relativne starosti pod pretpostavkom da su jednake iIi sliene stijene ujedno i istodobne. Mobilistickom koncepcijom je danasnji polozaj ofiolita protumacen navlacenjem dijela okeanske kore na kontinentalnu. Naprijed navedeni podaei ukazuju da mobiiisticka koncepcija daje prihvatljiva objasnjenja cjeJokupne Zemljine dinamike tokom njenog razvitka. SW ukazuje na brzinu prirasta nove okeanske kore. fosili papratnjace Glassopteris. a vrlo slieni kod nastajanja stijena razliCite starosti. hemijski sastav. 7.3 em/god. 7. nadene danas u Sjevernoj Arnerici i Velikaj Britaniji. Na primjer. moze se odrediti vrijeme obdukcije. Praktiena vrijednost metode prestaje u uvjetima tektonski jace poremecenih naslaga. ta se starost moze odrediti relativno i apsolutno (radiometrijski).730 hiljada godina.3 i 10. s manje ili vise taenosti. lzrazito jaki ucestali potresi na konvergentnim (subdukcijskim) granieama objasnjavaju se Cinjenicom spustanja dijelova relativl10 hladne (i manje guste) Iitosferske ploce duz konvergentne odnosno subdukcijske granice u topliju (vece gustoce) astenosferu. dobiveni su podaei izmedju 1. Odredivanje relativne starosti stijens Za odredjivanje relativne starosti najvise se koriste podaci iz sedimentnih stijena. Metoda supcrpozicije slojeva polazi od cinjenice da su mladl slojevi talozeni iznad starijih. u jasno ogranieenim prostorima i 200 201 . 10m. Cinjenica je da stijene ciji minerali sadrie zeljezo tokom nastanka registfuju orijentaciju magnetskih polova Zemlje i prema njima se polariziraju.

rpak. ali za odredivanje relativne starosti stijena ne znaee mnogo. a nazivaju se ihnofosiiima. Nakon uginuca. bilo je organizarna koji su zivjeli sarno u nekom odredenom geoloskom razdoblju iii u odredenom ekosistemu. 7.6 i 4.567 ± 30 godina. ova metoda se koristi za odredbu starosti tih stijena. vrijeme poluraspadanja odnosi se na radiaaktivni element nekog minerala a kako je taj mineral magao nastati prije nastanka stijene. za odredivanje relativne starosti stijena imaju posebnu vrijednost. Najcesce primjenjivane radiornetrijske metode su: uran-olovo. period (sistem). Obzirom da se kalij i njegovi spojevi nalaze u mnogim magrnatskim i metamorfnim stijenama. Metoda kalij-argon-kalcij osniva se na raspadanju radioaktivnog izotopa kalija 40K na dva na('ina: II % atoma dobivanjem elektrona iz svemira (apsorpcijom j3 cestica) prelazi u argon (40 A).47 milijardi godina. Ugljcnikova metoda bazira sc na radioaktivnom izotopu ugljenika (4C). U organizme putem CO2 ulazi procesom fotosinteze. Metoda takode daje i dosta pouzdane rezultate za odredivanje starosti stijena starijih od 10 miliona godina. U okviru svake gcohronoloske jedinice (eon-doba) stvarane su tanje iIi deblje nasI age stijena koje zapravo predstavljaju hronostratigrafske jedinice (eonotem-kat). Odredivanje apsoiutno starosti stijena Proucavanjem prirodnih radioaktivnih elemenata i prodnkata njihovog raspadanja pronaden je vee. definise se starost minerala iz proucavane stijene. Konacan produkt njegovog raspadanja je 4He (ex cestice) i izotop olova 206 Pb . i ugljenikova metoda. Mjerenjem omjera 14C/ 12 C odredjuje se starost s velikom pouzdanoscu. S druge strane. zbog cega se njihova masa tokom vremena smanjuje. s vremenom poluraspadanja 1. era (era tern). Vrijeme poluraspadanja radioaktivnog izotopa urana 2. 7. Ono je konstanta. U okviru geohrono]oskih jedinica najduzc su trajali coni a izdvojena su dva ito: kriptozoik i fanerozoik.3. Radioaktivni elementi emitiraju ex i j3 cestice te y zrake. Vrijeme koje je potrebno da se kolicina nekog radioaktivnog (iii nestabilnog) elementa smanji na polovinu je njegovo vrlJeme poluraspadanja.dijelom poznatim uvjetima i litoloske karakteristike mogu posIuziti za vremensku korelaciju. Neki organizmi geoloske proslosti zivjeli Sil u vise geoloskih razdobija. Spektrometrijskim odredivanjem mase izotopa olova i poredenjem 5 masom radioaktivnog izotopa urana. Eoni se daljc dijele na ere.3 milijarde godina. Ovom rnetodom je odredena starost stijena s Mjeseca i nekih rneteorita u rasponu izmedju 4. Pri tome moze da se primjenjuje metoda karakteristicnih (provodnih) fosila. fosilnih asocijacija i filogenetska metoda. Zbog relativno kratkog vremcna poluraspadanjc izotopa J4C. a nazivaju se karakteristicni iii provodni fosili. a sluzi i za odredivanje starosti arheoloskih nalazista. zajedno s njom iii poslije njenog nastanka. a na kraju prelazi u stabilne izotope. broj metoda pomocu kojih se pokusava odrediti apsolutna starost pojedinih stijena litosfere. To je iskoristeno za proucavanje starosti stijena metodama koje se nazivaju radiometrijske. organizmi geoloske prosIosti redavno su bili uklopljeni u neki sediment bez kontakta sa zrakom kada prestaje razmJena ugljenika izmedju okoli!'a I organizama.Stratigrafske jedinice U cilju prikaza geoloske istorije Zemlje koriste se geohronoloske i njima odgovarajuee hronostratigrafske jedinice. Za odredivanje starosti stijena koriste se fosili. jer su bili otporni na promjenu uvjeta zivota iii su imali veliku sposobnost adaptacije novonastalim uvjetima.2. cpoha (serija) i doba (kat). te metode ne daju posve tacne rezultate. stabilni produkt ( izotop) moze se koliCinski uporedivati s izvamim radioaktivnim elementom. Konaeni. vee i tragovi njihove zivotne aktivnosti i otisci takode se ubrajaju u fasile. a njegovi stabilni izotopi su 12C i 13c. Ovi fosi!i imaju prakticnu vrijednost s gledista evoIucije i odredivanja uvjeta koji su vladali u okolisu njihovog zivljenja. jasno je da starost minerala ne mora biti i s!varna starost stijena. Paleontoloska metoda ternelji se na proucavanju i interpretaciji evolucije zivotinjskih i biijrrih organizama tokom geoloske proslosti. Nairne. U okviru kriptozoika izdvojena je 202 203 . ovom metodom se postizu dobri rezultati u ispitivanju mladih stijena i zivata (u posljednjih 30 do 40 hiljada godina). kalij-argon-kalcij. Takvi fosili. a geografski su bili veoma rasprostranjeni.4.l8 U je 4. rpak. ne sarno okarnenjerri ostaci organizarna geoloske proslosti. a moze biti od nekoliko hiljada godina do nekoliko miiijardi godina. On ima vrijeme poluraspadanja 5. Metoda uran-olovD sluz] za odredivanje apsolutne starosti najstarijih stijena litosfere. a 89% aloma gubitkom j3 cestica prelazi u kalc\j (")Ca). Tako su izdvojene slijedece jedinice: eon (eonotem).7 milijardi godina. Radioaktivnim raspadanjem izotopa 14C reducira se njegova prvobitna koliCina i odnos sa stabilnim izotopima. Prj tome se tretiraju minerali iz grupe liskuna.

~ska era. Arhajska protcroz0jska era zastupljene su uglavnom nlctamorfniIn stijenama (gnajs[.) Pc. uglavnom vulkanskim ekshalacijanlU uz sudjelovanje suncevog vjetra i kometa. od kada se racuna pocetak prvog primitivnog zivota na Zemlji< Sto je bilo prije toga. Smatra se da je voda u pocetku Zcmljinog <razvoja kontinuirano pokrivala veei diD pOVTsine formirajuei prvi plitki okean< Tabela 13. U ovoj eri najvecu zastupljenost imaju skriljave metamorfne stijenc (mikasisti argilosisti i iiliti) a potom pjescan< Mczozojska era dijeli se net tri perioda: trijas. Kenozojska era je najmlada. Prva hidrosfera vodi porijeklo od plinova koji su na povrsinu izbili sa vulkanima. to se dogodilo prije ako 4. odnosno. poCinje formiranje kontinentalne kore iznad okeanske.vi. ~i oko 4000 I I I .arhajska i proterozojska era. Odlikuje se skora potpunim odsustvom nletanl0rfriih stijena i vrlo velikom zastupijenoscu krecnjaka. :. sHuI'. i i 350 395-400 4)5-400 .) adw.. sta se dogadalo od prvih oko 1 do 1. orciovicij. Za prvo razdoblje formiranja Zemlje kao jedne od devet planeta nema pouzdanih podataka. a druga (koju cesto nazivamo prvobitn01n) je nastala naknadno. situr Mdovicij kambrij .). jura i kreda. Ipak. j 7.5. f- g: t.krecla I pak"oc\:n K j p. a U okviru fanerozoika izdvojcne su palcozojska~ mezozojska i kenozo. I .7 miiijardi godin2< Podaci nadeni u stijenama litasfere omogucavaju poznavanje evolucije Zemlje i zivota na njoj < Realnost spoznaja ovisi 0 brojnosti nalaza i njihovoj naucnoj obradi i interpretaciji< Podaci koje su nam ostavili organizmi u stijenama. bila ostatak primarnog omotaca te da je Hisparila" u svelnir zbog nedovoljne Zenlljine gravitacije. kao u ostalom ni za nastanak Suncevog sistenla. karhon i perm. zasnovanim na proucavanju stijena s Mjeseca i nekih meteorita. a prema sadasnjim spoznajama. U njoj so st"\'arane velike mase klasticnih sedirnenata. a pravo formiranje reljefa mogio se dogoditi kasnije. GeohroIloloSka sLab Zemljine kore bcz epchu i doba ( katovi) prikazanaje na labeli br. mikasistl itd. I I 500 570 7() proterozoik (algonkij) i "' '" 0. pripadaju razdoblju od zadnjih 3 do 3. 13. em Pr: I . kao i kondenzacijom vodene pare iz atillosfere. a laksa kisela magma se utiskuje u vise dijelove< Kad je magmatska aktivnost postala intenzivnijom. Danas se smatra pribvatljivom pretpostavka da je hladna povrsina postojala od samog pocetka te da je bila pretopljavana i preradivana toplotnim strujama i uzarenonl masom koja je iz unutrasnjosti prodirala prema povrsini< U tom su razdoblju meteoriti i manji asteroidi ucestalo padali na Zemljinu ponsinu< lomeCi je i formirajuci vece i manje kratere pri cernu se mijenjao reljef i stvarao uvjet za nastanak prvih vodenih bazena.5 milijardi godina. I '" Z jura trijas <: ~ "" '" I I0 i N 6:: I I I I I T I i 230 285 perm k:ui)on devon P C ) 50-55 i 0 . prve izbocine i udubine na povrsini 1110gle Sll na5tati i kao rezultatl stezanja pri ocvfsCivanju.5 milijardi godinaO Taj dio razvitka Zemlje uprkos brojnim istrazivanjima ostaje sve do danas nedovoljno pozna\. 0 D I 50-55 ! i 40 (')(i-65 . devon. kamena kora postaje deblja jer kristalizira 111110StVO uglavnom andezitsko-dacitskih stijena.il (arI1eol. Paleozojska era sastoji se od scst perioda: kambrij.I w . . uz sUdjelovanje geoloskib siia< U slijedeCim fazama razvitka Zemlje dolazi do gravitacijske diferencijacije materijala koji je gradio tadasnjukamenu koru.! II ~ I . Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu Razvitak Zemlje proucava se od vremena kad je ona nastala. a podijeljena je nu dva perioda: tcrcijar i kvartar. 7u 45-55 34-45 65 65 135 11)0 I ~ 'II '" . danas odredenih ispod gotovo svih starib kontinentalnih masa< U to se vrijeme poCinje odvijati i diferencijacija u unutrasnjosti Zemlje. razgranicenjem jezgra i omotaca< 0 nastanku atmosIere lakodje nema pouzdanih podataka< Pretpostavlja sc da je prvobitna Zemljina atmosfera.N~ i i . '" '" @ ~". sastavijena od vodonika i helija. Geohronol(j~ka skala Zcmljinc kore -: 1 N 0 " I .Oit. Nczna se tacno niti kad jc i kako nastala njena kamena kora. I I I 4700 204 205 .

Nastanak zivota na Zemlji precmet je brojnih istrazivanja, ali ni do danas nen1a pouzdanog odgo-vora na pitanje: k3ko': Prvi organizmi nisu ostavili traga u stijenama, pretpostavlja sc, s .lednc strane zbog toga sto nisu posjedovali cvrste mineralizovane dijelovc, a s druge strane, zbog veoma dugog vremena koji je prolcko od njihovog izumiranja. tokom kojeg su stijene u kojiIna -su ostaci eventualno bili sacuvani, pretrpjele vise metamorfoza koje SD ill unistilc. PrCIna sacuvanim i analiziranim najstarijim fosilima, rac-una se da su pry! i primitivni organski ablici zivota nastali na Zem1ji prije vise od 3 milijarde godina. lshodistem zivota smatraju se organski spojevi nakupljeni u plitkim vodama. Njihova koncentracija se povecavala lsparavanjem. Djelovanjem ultraljubicastih Suncevih zraka na takvu koncentriranu otopinu dolazi do veoma slozenih hemijskih procesa koji rezultlraju nastanlcom aminokiselina, ugljikohictrata, proteina i nukleinskih kiselina. S dovoijno ugljendioksida omogncen(:l je fotosinteza a ena dalje (}1nogucava nastanak prvih biljaka sposobnih za samostalan zivot, odnosno, prema takvoj shelni nastao jc onaj prvi, odlucujuci evolucijski skok. Je Ii doista bilo tako, nije naucno potvrdeno, ali irna logike u tako zanlisljenoj shelni. Prekmnbrijske stijcne, od kojih najstarije imaju oko 4~7 Inilijardi godina, a najmladje oko 570 mil10na godina, danas 5U U pravilu predstavljene rnetamorfitima, bez fosiIa. On1 rijetki pronaclcni -rosiE nisu dovoljni za detaljnije hronostrmigrafsko odvajanje i ilnaju prakticno zn_acenje uglavnoHl za paleontologe. Istrazivanjem struktura 1 uocavanjem ,geoloskih promjena koje Sll u tom razdoblju bile intenzi"vne, prekillnbrijski eon, nazvnn jos i kriptozolk, podijeljen je u dvije ere: stariju, nazvanu arhajk (arheozoik) i mladju naz\-'anu proterozoik (algonkij). Na prostoru BiB, prekrambijske stijene TIlSU nigdje dokumentovane. Paleozo.iska era trajala je ukupno oko 335 do 350 rnoliona godina, odnosno od prije 570 do prije 230 miliona godina. Najstarija je era fanerozojskog eona. Posebno je znacajna kao era intenzivnog razvitka zivota. Podijeljena je u sest porioda. PoCinje kambrijem a zavrsava se perrnom. Organski svijet paleozoika je veoma raznovrstan. Istice se bogato prisustvo tabuiatnih i tetrakorala. krinoida, trilohita, u ordoviciju i siluru dominiraju graptoliti. razvijaju se cefalopodi-nautiloidea i amonoidea. brahiopodi su znacajni, u mladem paloozoiku dominiraju fuzulinide, a javljaju se skoljke i puzevi. U paleozoiku se javljaju prve ribe, vodozemci i gmizavci. Flora je predstavljena primitivnom psilofitskom florom, papratima, rastavi6ima i preCicama. U Bosni i Hercegovini paleozoik je uglavnom predstavljen metmTIorfitirna (skriljcima) a sporadicno krecnjacima. klastitima i drugim tvorevinama. 1zdvojen je: Sansko-Unski paleozoik, Kljucki paleozoik.

Centralnobosanski paleozoik, paleozoik istocne Bosne i paleozoik jugoistocne Bosne. Mezozojska era trajala je oko 150 do 170 miliona godina, odnosno pocela je priblizno prije 230 a zavrsila se prije 65 miliona godina. To je sredisnja era fanerozojskog eona. a znacajna je po velikim promjenama u geoloskom smislu i u razvitku zivota. Dijeli se na tri perioda: trijas, juru i kredu. U razvoju organskog svijeta u mezozoiku su izvrsene znatne promjene. U trijasu pojavili su se prvi sisari, a u juri prve praptice (Archaeopteryx). Zbog pogodnih klimatskih uvjeta tokorn mezozoika razvili su se dzinovski gmizavci koj i su izumrli krajem krede. Od beskicmenjaka najveci znacaj imaju cefalopodi amoniti na osnovu kojih su izvrsena detaljna biostratigrafska rasclanjavanja. Sa amonitima druguju belemniti koji krajem mezozoika zajedno izumiru. Znacajne su skoljke. puzevi. brahiopodi, jezevi a od mikrofaune foraminifere. U Bosni i Hercegovini mezozoik ima veliko rasprostranjenje. Sedimentne, magmatske i vulkanogeno-sedimentne tvorevine mezozoika, javljaju se na povrsini od oko 35 hiljada km 2 • iIi na priblizno Y, teritorije BiB. Dominantno ucesce menu navedenim stijenama imaju krecnjaci. Kenozojska era je najmlada u istorijskom razvitku ZemIje. 1me joj potice ad grckih rijeCi kenos i zoon. sto u prevodu znaCi novi zivot. Nazi\' slikovito oznacava pro111jene U odnosin1a kontinenata i okeana, ali i u oblicima flore i faune. sto tokom kenozoika poprimaju danasnji izgled i rasprostranjenost. Traianje se proejenjuje na oko 65 miliona godina. Dijeli se na dva perioda: tercijar i levartar. Pocetak kenozoika jasno je obiIjeien velikim promjenama u organskom svijetu. Na kopnu preovladuju cvijetnice a javlja se i veliki broj insekata. Za ovu eru karakteristican je nagli razvoj sisara i ptica. 2ivi svijet u toku ove ere sve se vise usavrsava i priblizava danasnjim oblicima organizarna. U kenozoiku se javlja i najvisi predstavnik zivih biea - covjek. Tokom kenozoika su ubrane i definitivno formirane najmlade vjenacne planine: Alpi. Dinaridi. Pirineji. Apenini. Kavkaz, Himalaji itd. Kenozoik je najvise zastnpljen na podrncju sjeveme Bosne, dok je u ostalirn podrucjima vezan uglavnom za slatkovodne ugljonosne bazene, iIi za diskontinuirane zone u Hercegovini. Dominantno je predstavljen klastitima sa podredenim ucescem krecnjaka. magmatskih stijena i drngih tvorevina.

8. GEOLOSKO KARTIRANJE I GEOLOSKE KARTE Za dobivanje opee slike 0 geoloskim istrazivanjima i procesu nastanka geoloske karte te 0 geoloskoj karti kao konacnom rezultatu

206

207

istraiivanja, u nastavku SU, na nivou inforrnacije za one kojima geologija nije maticna strnka, opisani zadaci geoloskog kartiranja po fazama rada i opc; pojmovi 0 geoloskoj kalii. 8.1. Geolosko kartiranje Geolosko kartiranje je osnovna metoda terenskih terenskih istraiivackih radova, Cija je svrha evidentiranje sastava stijena, i strukturnih odnosa odredenog lerena. Ono se odvija u lri faze, koje obuhvataju: 1. pripremne radove 2. rad aa terenn i 3. zavrsne kabinetske i laboratorijske radove. Pripremni radovi sadrze: proucavanje postoje6ih podataka 0 terenu, u sto spadaju svi objavljeni radovi i fondovska dokumentacija, prethodnu fotogeolosku obradu, kojom se dobivaju orijentacioni podaei 0 terenu i njegovoj gracli, sto ce tokom rada na terenu biti provjereno, kreiranje koncepcije kartiranja ( proliliranjem, kartiranjem izdanaka, pracenjem granica ), pripremanje lOpografskih podloga i ostale dokumentacije koja 6e sluiiti na tereou, sredi vanje terenske opreme, planiranje srnjestaja, prehranc i nacina rada na terenu. Rad us tcrenu obnhva':a: rekognosiranje radi upoznavanja lerena i prikupljanja materijala za preliminarnu laboratorijsku obradu, detaijno kartiranje, prilikom kog se na terenu biljeze podaei na taekama opazanja i uzimaju uzorei za laboratorijska ispitivanja, a u terenskoj bazi se dobiveni podaci svalwdnevno aiuriraju na karti obilazaka, u dnevniku tacaka opazanja i terenskoj geoloskoj karti, liZ pop is i spremanje uzoraka, reambuliranjc radi rjesavanja nerijesenih problema iii dopune podataka. ZavrSni kabinetski i laboratorijski radovi obuhvatajn:

izradu grafieke dokumentacije u koju spada geoloska karta, geoloski stub, profili i blok dijagrami, paleontoloska,mineraloska, petroloska, sedimentnopetroloSka, hemijska, fizicko-mehanicka i po potrebi druga ispitivanja uzoraka, izradu izvjestaja ( iIi tumaca) koji se sastoji od teksta i priloga.

8.2.Geoloska karta Geoloska karta je graficki prikaz grade terena, starosti stijena, njihovog sastava i medusobnih odnosa te ostalih vainih geoloskih pojava, nacrtana na topografskoj podlozi na osnovu rezultata dobivenih geoloskim kartiranjem na (erenu, kabinetskih radova i iaboratorijskih ispitivanja. Na geoloskoj karti moraju biti oznaeene geoloske graniee, polozaji slojeva, strnkture, nalazista fosila, mineralnih sirovina is!., sve standardiziranim simbolima i grafikom. Ako je karta obojena, onda se propisanom bojom oznaeavaju kartirane hronostratigrafske jediniee, a ako je izgradena crno- bijelom tehnikom, koriste se odgovarajuca sjencenja. Geoloska karta mora sadrzavati legendu kartiranih jediniea i oznaka koje su uertane na njoj. U legendi su kartirane jedinice poredane vertikalno po starosti, tako da su najdonje ujedno i najstarije, a prema gore su sve miade. Uz osnovnu geolosku kartu izraduje se i geoloski stub. Njime sn propisanim grafickim simbolima prikazane utvrdene geoloske tvorevine prema redoslijedu nastanka njihova debljina, uz kratko opisane karakteristike. Sastavni dio geoloske karte je jedan profil iii vise profiia. Geoloski profil je graficki prikaz svih utvrdenih geoloskih elemenata i njihovih odnosa po dubini u odredenom vertikalnom presjeku. Takav profil je s obje strane ogranicen vertikalnim pravcima S oznacenim apsolutnim visinama, a uz to sadrii oznaku orijentacije, horizonlalno grafieko mjerilo i nazive vaznijih lokaliteta. U geoloskim profilima uertavaju se litoloske oznake koje se mogu koristiti i za oznacavanje vrste stijena na cmo-bijeiim kartama. Na geoloskim kartama postoje slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja u kombinaeiji s bojama, te oznake strukturnih elemenata. Slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja date su u tabeli 13. Boje koje se koriste za oznacavanje starosti sedimentnih stijena su: kvartar - bijela tereij ar - zula kreda - zelena karbon - siva devon ~ sivosmeda silur - svijetla plavozelena

208

209

jura - plava trijas - Ijubicasta penn-smeda

ordovicij - tamno plavozelena kambrij - sivomaslinasta prekambrij - ruzicasta

Geoloske srukture se na kartama oznacavaju grafickim oznakama crvene boje. Neke od grafickih oznaka prikazane su na slici 95.
'V

Starije stijene istog geoloskog razdobJja boje se tamnijim, a mlade svijetlijim nijansama. Magmatske stijene se na geoloskoj karti oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Propisana boja za intruzivne kisele i neutralne stijene je kannin crvena, za bazicne zelena, a za ultrabazicne sivozelena. Efuzivne kisele i neutralne stijene oznacavaju se narandzastom bojom, a baziCne zelenom. Slovima grckog pi sma oznacava se sastav eruptivnih stijena. Za oznacavanje nekih intruzivnih i efuzivnih stijena koriste se slijedeca slova grckog pisma: ' granodiorit 6, , diorit 6 , sijenit q , gabro y , peridotit 0" - granit r - riolit X , daeit a p
,

- osa sinklinale, uspravne iii kose

- osa sinklinale, prevrnute iii polegle

- osa antiklinale, uspravne ili kose

- osa antiklinale, prevrnute iii polegJe

andezit a , bazalt j3, dijabaz j3j3

Metamorfne stijene se na karti takode oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Naprimjer, mermeri se boje svijetJoplavo s oznakom M, kvarciti kobaJtnoplavo S oznakom Q, alnfiboliti zeleno S oznakom A, gnajsevi ruzicasto s oznakom G itd. Starost magmatskih i metamorfnih stijena oznacava se simbolima datim u tabeli 13. LitoJoske oznake nekih sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stijena, prikazane su na slid 94<

=+
o

=+=

- osa sinklinorijuma, uspravnog iii kosog

- osa antiklinorijuma, uspravnog iii kosog

- rasjed bez oznake karaktera, osmatran - rasjed pokriven ili nesigurno lociran (pretpostavljen)

1':'0'::-'1
c:-:J I%"Yhl
~

GLiNA
PIJESAK

~ ~
+.. .•• ~
~ ~'

KRECNJAK
SLOJEV1T

-- , E:3
1=--:;:;:3
~ -

n ANDEZIT

DOLOMIT SLOJEVIT '( GRANJT

!>

aA.ZALT

- rasjed osmatran fotogeoloski - vertikalan rasjed - relativno kretanje krila rasjeda horizontalnog tipa - elementi pada pukotine - vertikalna pukotina

5LJUNAK

STIJENE S FElDSPATOIOIMA
G GNAJS

PJESCAR
SLOJEV1T

~ ."
" . ITm

v_ GA8RO

Ie::: ill
f)J):l

~

KONGLOMERAT SLOJEVIT
BRECA

1; $IJENIT

Q KVARClr

g=;;q
~7!i!

SlOJEVITA
LAPORAC

~
• i ••
~

{f

PERIDOTIT

F"~~'r:i

x RlOUT

!'ii'h1 liliiii

I\;!MERMER
MASlVNI
A AMFlBOLIT

- horizontalna pukotina
Slika 94. Litoloske oznake za pojedine vrste stijena Slika 95. Graficke oznake za pojedine ge%ske strukture

210

211

Blatt H. 1. University of Aberdeen. 1-486. A... Beograd..2003: Hitne intcrventne lujere na klizistill1a karaktensl1ka~ primjena i opmvdanost. starosti i sirukturnoj gradi terena (takvH je naprimjer Osnovna geoloska karLa BiH u M l:lOO 000). -osnovnc geoloske karte ( od i: I 00 DOD do I: I 0 000 ). struktura 1 dmamlka ZemlJe.Opis gcoloske kartc i svih evidentiranih geoloskih elemenala kao Ijasnjenje grafickih prikaza 11<1 karti 1e istorija nastanka kartiranog terena ikazuju se u tunlacu geoloske kanc. B. 1-646. Oklahoma City. 2003: Poznavanje . sanae.Civilna zastitaKal1tonalni stab CZ-Tllzla.'IIl' i H{'J"CCY. Grubii. 2000: Oeologija. civilna zastita-Km. FilipoviC B.1972: The Studio Handbook of Minerals.23-29.New York. 175-182. 1991: Osnovi petro\ogije. Zagreb. j c Nauka.l . Univerzilet u Beogradu.. Oxford University.. 1992: Sedimentary petrology. < • Prema sadrzaju. Nanena knjiga. University of Oklahoma. Caclwvic 1... Slika 96.l. TLlzia Dimitrijevi(: lVt. 1-175..513. Tuzla..1-203 . 86-92. " ..Tuzla.6 B.. 17/18.185. & Redzepovi6 R. geockoloskc karle itd. Bordev. 1999: Geoloski vodic kwz Bosnu i Hercegovinu.)) 213 .. ] Ivloskva. Geoloske kartc se mogu podije1iti prema mjcriiu i sadrzaju..tonalni stab CZ-Tnzla.' .. Janjic M. Civilna zastila-Kantona1ni stab CZ-Tuzla. 1. Rudarstvo.ke kane" fOlOgeoloskc karte. Cackovi6 1. geoloskc kartc se dijek na: -opst(~ geoloskc iUlrtc. LlTERATURA Basagic M. E. Birkeland P. V.'ta. Beograd. 1. Boegel 11.. Beograd. 1-439. hidrogeoloske kane. 2003: Klizista Tuzlanskog kantOlla. fnzla. 15-23. f9YI. 1. 2000: Inienjerskogeoloski i geotehnicki modeli kHzista na podrucju Tuzlanskog kantona. -dctaljnc gcoloskc kar!e ( 1: 10000 i veee ). prikazom tcrenn sa aspckta oelre-denc geoloskc disciI)linc. W. 1978: Gcolosko kartiranje. . Aberdeen.. Dzindo A. 1-436. Univerzitet u Beogradu. Obradovic J. Fcrha\begovic 2002: Savremeni egzogeno geoloski procesi u krovini tuzlanskc sone formacije. Zbornik radova ROOF. Dortman N. & Larson E.f!1·illc ! j'I"<!ICI. Univerzitet u Tuzli. 2003: Geologija-postanak. -spccijalnc gcoioske karte ~. Tuzla. Fcrhatbeuovi(: Z. 1304 New York. 1980: Metodika hidrogeoloskih istraiivanja. Beograd. Gcoluy/w !WI"/U BU. Univerzitet u Beogradu. Herak M. Zavod za geoiogiju.173. tektonskc karL:. Rudarstvo. kojc sadri. f)oruevii. & Mi\ovanov.9-15. 1996: Sedimentologija. Basagic M. Beograd.ja kHz.Sarajevo.1984: Metamorphic geology. . 1989: Putnam's geology. & Vasi6 N.. 1984: Gcologija. Hrvatovic l-l. Earth science institute. 1.e pudatkc 0 sasta\'u.Tuzla. Tuzla. 1·· 223. litolo~.429. The Viking Press. 1-277.)..(illl. Skolska knjiga.c P. Gillen C.. Hrvatovic H.'fU i~ NlTulurj('. 1979: Inzenjerska geodinamika. 2000: Odroni u karbonatnim stijenama.. Sarajevo. 17118.. XXIV 37-41.cnjclskogcohlske karle.. Nedra. et aL" 1976: Fiziceskie svojstva gornih parod i poleznih iskopaenlih. Prema jerilu geoioske karte se dijele na: -pregledne gcoloskc karte ( 1: 100000 i manje ). Gculoskn karlu 8iH l'fikaLlrlajc na slicl 06.

Soklic I.. Skolsk" knjiga 1-198. Jasarevi6 I. 1989: Mineralogija. 1. Split. Cackovic r. 2000: Prikaz uzroka msenja potpornog zida i na:.. Beograd. 1-378. 10. 2000: Razvoj baze podataka nestabilnih terena urbanog podmcja kantona Sarajevo. Sarajevo. Sveuciliste u Splitu. PasiC-Skripic D.. 1985: Inzenjerska geologija sa osnovama geologije. PasiC-Skripie D. Taksie A. Grifon. Skolska knjiga.. Sarajevo. 1999: Facijalne i biostratigrafske odlike badena i sarmata sjcYerne Bosnc.odrona uz prometnice primjenom drenaznog sustava i gabionskih zidova.D.pnmJcna u graditeljstvu. Zagreb. Rudarstvo 17118.::a PanonskoF bazena.R. 2001: Osnove gcoiogijc i petrografije. 1987: Klizcnje i stabilizacija kosina. & Zekan S. New York. Tuzla... ' Petkovie K. & Nikolic P. 1988: Hroaologija geotektonskih pokreta u Dinaridima u mczozoikll i kenozoiku. Vardarskc zone i juinih dije1o. 1964: Postanak 1 struktura Tuzlanskog bazena. 1-262. ] -314. Nikolic P. 2000: Kliziste StuboGracanica istrazivanje i sanacija. 1-35..& Kovacevic R. . 2000: Marinski paleogen i miocen II profilima istraznih busotina kod Gracanice. Tuzla. Svjetlost. Zigic 1.Rudarstvo. 1-233.ipa an putu Ka!csija. Naucna knjiga. 1-596... McLean A. 102-111. Split. Vrabac S.. 1-447. 23/24. Sarajevo. Me Graw-Hill Book Company i557.. Sveuciliste II Splitu. 1-159. Uniwrzitct u TllZli. Beograd. . Tuzla. Lege! F. 1-364. J 986: Osnovc geologije i petrografije. Sestanovic S.Corie S. Stevie M. Beograd. & Panic J... 1989: Geotehnika.457. P. AN1. 198 J: Gcologija za gradevinare.. Halilovie S. knj. Soklic I. Univerzitet u Tuzli. University of Camhridge.. Pasic-Skripi6 D. Rudovi LXXXV. Beograd. ' Mandzi6 E.stmktumi obliei Tuzlanskog bazena i Majevicc. Ferhathcgovic Z. Zavod za geologiju.primjena cradevinarstvu. 1964: Lineamenti sjeveroistocne Bosne. Rudarstvo ! 7118.Sarajevo.231. & Alit F.23-55. Nafta. 1967: I-lidrogeologija.1-375 . 1979: Osnovi geologijc. 156-162. 2001: Kako zivjeti na klizistu.159-169... Tisl'jar L 2001: Sedimcntoiogija karbonata i evaporila.. Cambridge. 1. 1970: Geologija za mdare. . Putnis A. Stevie M. 129-33. Univerzitet u Sarajevu. Sestan~\i6 S.& FerhatbegoviC Z. 134-137. 1993: Osnove inzcnjerske geologije. & Ferhatbegovi6 Z. Rudarstvo 17118.ma tuzlansKe gradske zone. Nonveiller E. ~ Tisljar J. Sokiit 1.Tuzla. . 162-171. Sarajevo. ANU BiT-I. Zagreb. ~001: Promjene toka brzine slijeganja po petogodisnjim penod. Zagreb... JanjiC S. Rudal'stvo. Beograd. Beograd.. Rudarstvo 17118. Gradevinski institut.. Tuzla. 2001: Stijenski masivi kao objekti inzenjerskoge()loskih izucava~a sa osvrtom na savremene inzenjerskogeoloske karakteristike tuzlanskog sonog lezi!.J Bil-1. Zbornik radova ROOF. Jevremovi6 D" i997: Geoloski gradevinski materijali.310. Univerzitet u Beogradu. 1-198. 1-272. 163-169. 1986: Tektonsko..Tuzla. 127134. 1983: Specijalna mineralogija. 1.. 1-395. lnstilu! za gcoioska iSlrazivanja. Geoloski glasnik. Sarajevo. 12.. 5-25. 2000: Sanira~e klizista. Stevie M ..736. Zagreb. 1973: Cities and geology.23-38. 1-422... University of Glasgow. Tuzla. 23/24. . & Lebo Z.ta. 214 215 . Cackc)\'ic r & Zekan S. Vlahm'.. 2000:Metodologija istrazivanja klizista.47-51. 1994: Scdimentne stijene.. 10. Zagreb. Pami" J. Sarajevo. Risti6 P.c 'vI. 2001: Odreclivanje koeficijenta fiI{racije lezista Omarska na osnovu granulometrijske al1alize. 1-107.Sapna. 1985: Geology for civil engineers. XXII!!.. Beograd.. Tuzla. 1996: Magmatske formacije Dinarida. Naucna knjiga. Suljkanovic M. Naucna knjiga.. Glasgow. Tuzla. Geoloski glasnik. Rudarstvo. Zagreb. Rokic Lj.. Skolska knjiga. 1. 65-71 Tuzla. Kantonailli Slab CZ. Tuzla.& Ristic P.. 1-204.. Tuzla. ' Lokin P. Ristic P. 115-117.Janjic M . 1992: Introduction to mineral Sciences. 1-220.. 2000: Deformaeije gabionskih konstrukcija pri osiguranju padina. Tuzla. Sokiic 1. 10. Univerzitet u Beogradu. Soklie l. Radovi LXXIX. Redzepovi6 R. Univerzitet u Beogradu. Tuzla... Scstanovic S. Vrnbac S .. Zbornik radova RGGF XXIlI. & Sijercic I... Milojevic N. & Gribble C.. 1981: Petrologija i petrografija magmatskih stijena. Sarae Dz. 2003: Sanacija klizisla "i'asji grab" na putu Kalesija-Sapna. Rudarstvo 17/18. 17/]8. Beograd.. knj. I I 1-139. 1996: Geologija u gradevinarstvu.c.

50 dijamant. 45 dijageneza. 202 argilosisti.36 apsolutna staros!. 19 eoisit. 179 ciklosilikati. 143 atmosfera. 208 detri!icn" slmklnra. Tuzla. 164 cvrstoca na savijanje~ 164 cvrstoca na smicanje. 70 dine. 162 bore. 165 dadti.28 blasticn!! struktura.27 dolo mit. 117 Aerodromi. 34 dolomiti. 88 deluvij. 181 akumulacijska jezera.27 217 . 162 busivost stijena. S3 brcce.190 brecas!a lekstura.Vrabac S.28 barit. 83 amfiboli..44 debljina sloja. 35 anizotropni minerali. 19 boj" slijen.ia minerala. 96 apati!. 93 brane. 55 drobina.nje. 137 dinamotermalna metamori'oza. Windley B. 114 detalinn kartiranje. Wiley. 1. 204 dijabazi.. 77 amorfni minerali. 93 antiidinorij. 79 eolska erozija. 28 amfiboliti. F. 16 coslovne saobracajniee. 71 bo. 114 denudaeija. 43 bigar ( sedra ).526. 165 elementi kHz. REGISTAR Abrazija. 169 centar simetrije.55 bubr. 1995: The evolving continents. 16 andaluzit. 128 endodinamika. 132 alevrolit ( sHtit ).27 cipolini.44 disten. stiieno. 51 devon.l. 11 atmosferska iii meteorska voda.27 cvrstoca na istezanje. 55 alohemijski sastojci.90 augit. 45 anbidri!. 195 bioHt.26 ejepljivost (kalavost) minerala. 75 arkoze. 76 cirk. 62 alpinotipna orogenezu. 164 cvrstoca na pritisak. 37 dijatomiti. 2003: O$novni uzroci pojaye klizista na podrucju Tuzlanskog kantona.45 bazalti.35 bazalti. 124 dioriti.27 andeziti..55 clasticnost slijone.56 dinamika podzemnih voda. 56 biostratigrafija.sta. 124 epicenter. Chichester.Civilna zastita-Kantonalni stab CZ Tuzla. 104 epidot.59 arteilke izdani. 49 bazien. 16 antiklinala. 189 akutue sanudone mjere. 7-9.125 cirkon.

minerali.ia.iadja (skriljavost).sivna rdishl. 4i horizonta1ni rasjedi. 113 komnd.ja.nc> 'I~ 171 Gom!w".33 karstna erozi. 75 mikrit.ie magmaiskill slijella.115 jezgra.11'. 9 istra:bw husenjc i raslwpi. 16 WI"''''" 218 219 . 30 27 jame. heksagonalni sistem. 125 icpidoblasticna struktura.". 18 izosciste.c":ni-Sic. 80 erozi.. 19/1 37 granati.!.rjC. 32 fiksisticka koncepci. 1(] 1 grodirmmika.62 ". 195 gcotermski stupanj. 69 fosiU.herg.ili ). 121 kataklasticna metamorfozlI. 104 izntr-opni nljnera ii.~ :.:~enti. 36 lisl".. 75 horst. 21 hcmijski topivi mineraH. 197 :rna. 11 6 foii. 141 hidrogeoloski kolek!ori. 55 kalklutit.:" Sun"eva hliunca. 129 klasifikacija pulwtj"". 115 faciJes.icrskogeoic'\ski ]j 35 kartjranje j klivaz.3:.66 Laurazija. ] 59 halidi. ~ 27 lioefidjcn! filtrad. 30 k31'boo. 204 karbonatl. 78 gcoeicktricne n".lo. 40 .". 11 7 kH"'~~~:<::. 204 kamenc pustinje.. 76 kvartar. 60 kreda.epirogeni pokreti.. 21 hemijski reaktivni mincarli ..ja.. 70 kcoozo. 26 graniti~ 45 granoh~asticna grauvake~59 \ ".. 197 feldspati. 110 lucen. 75 filosilikati. 16 kuglasto lucenje.. 41 mnrin\C~. 1] hi<irolehnil'ki objckt.::.i. 124 kanali.. ( l".iska era.. 52 TtU1tC. 50 hillatogeni minerali. 21 hemijski otporni mineraii.45 kisele magmatskc stijcne.n' (Iinjd). 191 kanioni.." 207 gcosinklinalc. 55 kambrij. 204 kalcit. lIH 46 ge..iivost. 96 klasti""" mctamorf"" stmktura.12 jura. 188 rOllerm. 13 gustina mineraia~ J 8 gustoca. 204 laboratorijski modeli.. 195 longitudinaln' tala.je.SfitT/ <~.' :_~ra.28 hornfels. 80 gcolektonika.iski neotporni millerali...48 lellei!. -:'" !li'\~'''I. 51 kristali. 28 fizii'ko raspadan..36 gcologi.-.141 izomorfizarn. 76 merolmrst. 10 !l!'lril'i. 14 hillrogeologija.. 99 magmatske 38 magnezit. 209 geoloski stub..9 g~oioska karta 1 209 geolosld prom. 42 kvarc ( kremen ).'mH"... 197 kon raspadlluja.ja. krccnjaei. 30 kvarciti.99 kliziSte.rfi. 71 ierzoliti. 156 geofiziciul 155 gco~ngija . H liloslratigrafi.33 kalkarenit. .!..ia. 80 filit.. HI" nnermcri.. skala. 100 lednicka erozija. 55 kalkrndit. 141 lwoglomerati. 207 mikasisti. 34 gHnc~57 gnaj§~ haHt. 9 hi<lrogeoioski i:wlaiori. 15 kristalni sistemi. ~: kristalizirani miuerali. 128 klizenje. 15 mclanz.. 151 71 gravitad. 41 fluorit. 31 feldspa/oidi. 55 konsekv. 17 hemi.32 limon. H2 tlnidaina tckstur3. 207 kimberliti.196 fmllamie. 121 karstnll polja. 93 idealni l-{r"' r iii!. 41 Ijepl.10 hliPolc. 38~69 metamorfni mjneraH~ 15 mczozojska era. 13 gil'S. 36 nuvijaln" erozi. 209 gcoloslw ka. 171 laporci. 123 metamorfnc stijene.204 kristalasta stroktllra. 28 Ii/osiera.122 jaruge. SH borublcuda. 33 mandolasta teL ': ~u ra. 72 ktasticna strul{hH"}L ' klifovi. :. 2~) 123 75 iii ma.iziri.".n.I\) inzen..ia. 141 hi!ll'osfera.lode. 59. 163 magma. ] 57 1£.".~.. 14 Hi staidas!a stmktom. 86 J'. 198 lava. 43 klasifikacija ldiziSta..36 . 112 hemijsko trosenje.. 116 kaolin.ie. 21 hemijsko raspadanje.'''''' 130 kontinentalni sedirnentR._f.!a.

16 prevcntivne mjcre. 122 refleksijska metoda.187 Nebularna hipoteza. 166 ' platforme.75 sipar.!. 9 petroiogija. 18 ' " pomorskc luke. 179 sljunak. 122 refrakcijska metoda.116 silikati.. 92 sjajnos t minerala. 44 stubasto luccnje. 176 slijeganje terena. 44 tcrasc. 163 smjer pada. 9 mjesoviti sedimenti 197 mobilisticka konce~cija 83 modeliranje. 79 ~ ortohemijski sastojd 62 ortoldas.37 pijL'Sak.88 propusnost.90 sorosilikati. 31 ' ortoskriljci. 93 prolamanje stijenskib masa. 45 pecine. 07 ' podzemni ("gorski") "d' ' I'· . 42 rodobrozit. 88 slobodne izdani.81 monoklinicni sistem.. 31 opste geuluske karte 141 ordovicij. 181 ponod. 54 ohs!oli!i. 35 . 134 sil"r. 99 ' plutonska metamorfoza. 52 seizmicki opasnc stij""'" no tektonika. 14 I'!c~~vi skriljci.12 opal. 143 pint. 203 rclativna starost.miloniti.ni minerali. 124 I'j escari.35 ' ol~gomiktlli illjnnak. 16 oSlpanje. 156 stisljivosl. 30 morenski materijal. 56 skrape. 4 p"oks"n'.122 peridoti!i. 18 obradivost. 49 stitovi. 135 ' organogena struktunI.62 rcalni kristali. " stijene.32 plan~~ezimalna bipotez" 10 piashenos!.81 olivini. 110 tektonski pokre!.45 < ' otpornost na habanje. 135 p. 133 ofitska strok/ofa 39 oksidi. 23 tercijar.. pokrell.135 silimanit. . 17 montmorilonit.80 seizmicka aktivnost5 102 talk. 79 selektivna abrazii'" 119 teklos ilika 25 s"rpentin. 160 os~ simetrije. 97 s'jeni!i. 141 rcambuliranje. 135 pr~h iii alevr.obla.170 sump"r. 116 strukturni dijagrami. 49 plinska hipotez" 10 ' . 198 para\elopipedno iii lucenjc. 1 It) tektouika ploea.71 pnwi no Ineen. 97 stratigrafske jedinice.29 temeijcujc. 97 sloj.6 po Imlktni sli"na\{ 32 poiimorfuam. 16 sparit. p i ocasto i b. 18 Icnzionc pukotine.208 stalagmiti. 75 p!e~~ane (lnstinje.208 stratigrafskll gcologija.! ( silt).124 obtik minerala.122 porfirska struktura. 5'" orogen. 55 pij~zom"t"rski pritisak.96 smitsonit. 132 sinklinala.ia.41 .i'" 42 nentralne s!ijene 25 Ilczosilikati 26 ' IHVO podzemnc vode 91 normalni rasjed'.prizmatsko paraskriljaci. 55 simetrija kristaia. 16 spccijalne geoloske karte. 37 l'ctrologija. 70 pneumalogcn' minerali 4 podzemne vode. 96 proluvij. 115 serpentin'!.54.64 sedimentn" stijene. 76 temperatura zemli c. 142 pnkoline smicanja.74 m~nerali glina. 34 rov. 18 radioaktivnost. 136 sinklinorij. 23 petrografi. 126 most.clI" strukl < ne <I um. p~rogeni miner-ali. 51 rijecni meanor'. 55 rasjed.13 !" 221 .119 rombieni sistem. 58 plagioklasi.58 rcversni ras.93 sulfidi. 13 siderit.ic.lcdi~ 91 struktura. 32 nemll. 156 stalakli!i. 18 sufozija. 123 muskovit. 135 prubnjc sloja. 19 prostomo pianiranje.28 nasipl. 171 ' molasa. 168 odronjavanje. 21 seizmicki bezopas .195 paleozojska era. 165 paleogeografija. 206 Pangaea. 91' oaze. 10 ncfeli". 195 paleoklimatologija.88 pukotine. 194 relaksacione pukoline. 170 rioliti. _.trog. 27 ravan simetrije. an.121 saobracajnice. 39 poroznost. 17 sulian.47 perm. 195 paleontologija.mkovito lucenjc 41 piutonizam.. 201 strlje.35 rozeta.37 roiniac. ') seizmograf. 155 leks!ura. 29 mmeraiogija.29 seizmickc metode.26 omotac. J 61 rckognosiran.

161 vrtace.4S trakasta i slojevita tckstura. 41 viJadukt.. 123 vodoaerioc. 71 travertine.33 zOlle subd""dje. 25 usjed. 135 triklinicni sistem. 36 zemijotrcsi.186 m'ale. zasjcci. 55 ultrahazicnc stijenc. 39 zcljeznicke pmgc. 70 teseralni iii kubicni sistem. 10.termalna metamorfoza.141 hmcli. 132 tetragonalni sistem. 27 {vnloea mineral". 186 zeleni skriljci. 17 tumac. 65 zeoliti.121 YodOprOpllsnost iii pcrmcabiloost. 17 Tetbys okean. 17 tikstropija. 100 vllikanskc kupc. 125 vezil{uiarna tekstura. 20 ugao nagilla. i83 turmalin. 31 transformni rasjedi. 75 zcmlja ervenica.lOO vulkanizam. 56 trijas.86 zrnasta struktura. 166 toplotna provodljivost stijcna.121 vulkan.122 va!ov. 163 trahiti. ISO ziiavosf stijena~ 165 222 . 92 transverzaini talas.