Sejfudin V rabac Dinka Pasic-Skripic Zijad Ferhatbegovic

GEOLOGIJA ZA GRADEVINARE

UNIVERZITET U TUZLl RUDARSKO-GEOLOSKO-GRADEVINSKI FAKULTET
2003

Izdavac: JU Univerzitet u Tuzli

Recenzenti: Doc.dr.Hazim Hrvatovic, dipLini.geoL Doc.dr. Ibrahim Cackovic, dipl.ini.grad. Autori: Dr.sci.Sejfudin Vrabac, dipLinz.geoL Dr.sci.Dinka Pasie-Skripie, dipLinz.geol. Kompjuterska priprema teksta i slika: Doc.dr.zijad Ferhatbegovii:, dipLinz.geoL Doc.dr.Dinka Pasie-Skripic, dipLinz.geol.

Stampa: Ars grafika, Tuzla Tiraz: 200 prirnjeraka
Izdavanje ovog univerzitetskog udzbenika odobrio je Senat Univerziteta U Tuzli odlukom broj: 03-2960 4. 12/05., od 18 maja, 2005 god.

Manualia universitas studiorum Tuzlaensis

(Udzbenici Univerzitela u Tuzli)

PREDGOVOR Rezultati geoloskih istraZivanja omogucavaju cjelovitije upoznavanje grade prostora u kojem zivimo te nam koriste u gotovo svim segmentima zivota, napnmJer u gradevinarstvu, rudarstvu, vodosnabdijevanju, energetici, poljoprivredi, sumarstvu, zastiti okoline, itd .. Obzirom da se danas izvode slozene i skupe gradevine, posebna painja se posve6uje nacinu i mogu6nostima temeljenja, stabilnosti i zastiti kosina te uvjetima rada u razliCitim stijenama. Optimalno rjesenje problema nije moguce ni zamisliti bez interdisciplinarnog rada tima strucnjaka razliCitih pro fila, koji sveobuhvatno analiziraju slozenu problematiku gradenja. VaZan dio posla koji pri tom treba obaviti ulazi u djelokrug rada geologije, jer za pravilno planiranje i izvodenje gradevine trebamo poznavati sastav stijena, njihove medusobne odnose i fizickomehanicka svojstva, dinamiku odredenog prostora, strukturno-tektonske i hidrogeoloske odlike terena, itd .. Na osnovu navedenih karakteristika odreduje se nosivost terena, te vrsi izbor alata za rad i eksploziva, izbor mehanizacije, planira zavrsetak radova, itd .. Pri istrazivanjima za hidroenergetske gradevine i postrojenja, geologija daje odgovore na brojna pitanja vezana za odredivanje najpovoljnijih lokacija podzemnih gradevina, brana i akumulacija. IstraZivanja za potrebe vodosnabdijevanja i efikasnu zastitu voda od zagadenja te pronalazenje tennalnih i mineralnih voda, djelatnosti sn u kojima geologija sa svojim specijaliziranim naucnim disciplinama, posebno hidrogeologijom, daje veliki doprinos. Poljoprivreda i sumarstvo takode koriste rezultate geoloskih istrazivanja. Tako se naprimjer, danas dobro zna kakve sve negativne posljedice po okolinu mogu izazvati egzodinamski faktori zbog nekontrolisane sjece suma, narocito na padinama ali i neracionalno pretvaranje planinskih pasnjaka u oranice. U zastiti okoline, geoloska istraZivanja daju vaZne odgovore na pitanja vezana za zastitn prirodnih padina i izvedenih kosina od erozije, zatim 0 mogucnostima i rjesenjima sanacije klizista i odrona, zaStite podzemnih voda od oneCiscavanja, odabiru optimalnih lokacija za odlagalista otpada, itd .. Iz ovog kratkog osvrta na ulogu geologije u praksi, jasno proizilazi potreba gradevinske struke za poznavanje osnova ove nancne discipline. Stoga smo se odlncili da prioritetno za studente Gradevinskog odsjeka na Univerzitetu u Tuzli, ali i za sve strucnjake gradevinarstva, napisemo ovaj udzbenik. Pri tome smo posH od realnosti da studentu treba prezentirati osnove geoloskih disciplina koje su vezane za

I -

I

3

gradevinsku praksu i koje ee mu koristiti ne sarno tokom studija vee i
kasnije u praksi.

SADRZAJ PREDGOVOR I.UVOD .................................................................................................... 9 1.I.Definicija i podjela Geologije ............................................................. 9 l.2. Postanak, grada i osobine Zemlje ...................................................... 9 2. MINERALOGIJA ................................................................................. 14 2.1.Postanak rninerala ............................................................................... 14 2.2. Unutrasnja grada i oblici pojavljivanja minerala ............................... 15 2.2.1. Kristalizirani minerali .............................................................. 15 2.2.2. Amorfni minerali ..................................................................... 16 2.3. Simetrija kristala ................................................................................ 16 2.4. Kristalni sistemi ............................................................................. .... 16 2.5. Polimorfizam i izomorfizam .............................................................. 18 2.6. Fizicka i hemijska svojstva minerala ................................................. 18 2.7. Metode ispitivanja minerala ............................................................... 21 2.8. Sistematika minerala .......................................................................... 22 2.8.1. Silikati ...................................................................................... 23 2.8.1.1. Nezosilikati ................................................................ .26 2.8.1.2. Sorosilikati .................................................................. 27 2.8.1.3. Ciklosilikati ................................................................. 27 2.8.104. lnosilikati ................................................................... .27 2.8.1.5. Fiiosilikati ................................................................... 28 2.8.1.6. Tektosilikati ............................................................... .30 2.8.2. Karbonati ................................................................................. 33 2.8.3. Sulfati ....................................................................................... 34 2.8.4. Sulfidi ...................................................................................... .35 2.8.5. Oksidi i hidroksidi ......................................'............................. 35 2.8.6. Minerali ostalih grupa ............................................................. .36 2.8.7. Elementi .................................................................................. .37 3. PETROLOGIJA .................................................................................... 37 3.1. Podjela stijena prema naCinu postanka ............................................. .38 3.2. Magmatske stijene ............................................................................. 38 3.2.1. Struktura i tekstura rnagmatskih stijena ................................... 39 3.2.2. Lucenje magmatskih stijena .............................................. ...... 041 3.2.3. Sistematika magmatskih stijena .............................................. .43 3.204. Mineraloske i petroloske karakteristike granita, gabra i peridotita ..................................................................... .45 3.2.4.1. Granit ......................................................................... .45 3.2.4.2. Gabri ........................................................................... 46

Ugodna nam je duinost da se zahvalimo recenzentima dr.sci. Ibrahimu Cackovieu. dipl.ing.grad. i dr.sci. Hazimu HrvatoviCu, dipl.ing.geol. koji su svojim savjetima doprinijeli kvalitetu ovog udibenika. Bit cerno zahvalni svim kolegama koji lekst proCitaju i dostave nam svoj kriticki osvrt.

4

5

.............3..........10............ 158 6... 158 6................Uticaj vode......................................1............... Abrazija ....... ..............4..................1........struktura i tekslura metamorfnih stijena ..............4.....2.........1......................................... 171 6.........1.......2........................3............3........ Zamocvarenje terena .... GEODINAMIKA ....4... 77 3.2.......................................... 129 4... 149 6...............3..............2....................................1........................................................................ Mineraloske i petroloske karakteristike mermera......................................................2.... 124 4..... Zone u hidrogeologiji ................. 116 4............................................................. Sufozija .................3.............................Isusivanje temeljnih iskopa .............. ...........48 Sedil11entne stijene ....................2 Bore ...............2.....4. 57 3........... 147 5........3............2.................... Uzroci stvaranja klizista ... 128 4...........................1.....3................. 78 4.......................................... Pokotine ..2..1.. Metode istrazivanja za potrebe gracievinarstva .....................6.......1.. 79 4.... 131 4............... Endodinamika .........1. 159 6................................................................................ Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko Ispitivanje .............. 51 Sistel11atika sedimentnih stijena ..... 58 3......... Laporci (Japori) .2. 76 304.. .1......11...... Pjescari ... Lednicka erozija ..................................... 77 3..].... 137 5......... 111 112 114 115 4.. 79 4....3........3.4. PODZEMNE VODE ..........." ...... Sistematika metamorfnih stijena ...... 134 4.......................2........ Fizicke karakteristike .............2....... ........1............3........49 Sastav.... 53 Mineraloske i petroloske karakterislike glina. 69 3 A......... 90 4.... 164 6...........................5............................1.. 112 6.......... ..............4...3................................................11................................ 88 4..........2.............................................................. Metamorfne stijene ...........3...2................11................ 96 4.......... 146 5............... Seizmicka aktivnost .............. 76 3........3..... 157 6................................. Izdani ......2................... laporaca i krecnjaka .6... Serpentiniti .........................................4.... 120 4........1.1...Povrsinsko raspadanje .............2........ Inzenjerskogeolosko kartiranje ....................3................................... 148 6...............13. 133 4..................1..................1. 127 4...........MineraloSko-petrografske karakteristike ..................... serpentinita i amfibolita . 168 6........2................................ Slojevi i geologke strukture stijena ................ Denudacija .............3...........7..... Klasifikacija klizista ...............1....... 4.......... t. 125 4................. 59 3.........2......... Zagaciivanje izdanskih voda .......1... 4... 73 3...1............4. 139 5...............................1..... 128 4.....!........2...4...... kvarcita. 3................................3.... ................................ 71 3........ 150 6...... 60 3....... 102 4.......................2.......3......vatre i hemijskih agresivnih materija na stijene i kamen ............... Magmatizam ...... 138 S.....................2.....2..............................................................................................4.. Erozija padavina ..............................................................1...................47 U l1lJ..1.. ...........3.......4................................... Nacela modeliranja ...........5.............::njd 1\.................. Amfiboliti . 131 4..3.......................................... 99 ................... Sastav..............................................Istrazno busenje i raskopi ..........leda.. struktura i tekstura sedimentnih stijena ........4.4..... lSI 6..2.2................................... 99 4..............4.4.................. 4.......... Fluvijalna erozija .....1........ Osipanje . 64 3..........2........3.................6........... 4.......................2.. 155 6.......................1..... ...................... Tehnoloska svojstva stijena .............1........................................... Kvarciti .......8....... Rasjedi ......3...............................1.............2.......1....... 3.......4. 4................1......................Egzodinamika ...........................4.....yjcti gradt...................... 76 3.....12...........................................1.......Tidotiti.................................................................................................................................11..............4....... Inzenjerskogeoloski procesi .8..........3......... Eoiska erozija ..........5...................................1....2.. Saniranje labilnih padina i klizista .....7. Mehanicke karakteristike ...3..................... Krecnjaci (vapnenci) ............Geofizicka istraZivanja .1..............] .............1 Gline .....................glllatskim stijenama i prill1Jena magl11atskih stijena u gracievinarstvu ....................2............................4...1..... Poroznost i propusnost stijena ...3..................5..... 141 5.3..... Mermeri (mramori) . Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata ..................... " .................................3.... ..............4... 57 3..1.. 119 4.. ..... 172 6 7 .......3.............................................1............... 76 3.3....................................................3..................... Klizenje i kIizisla ..1.. ....... Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenan1a i primjena metalTIorfnih stijena u gradevinarstvu ...........1...................... Obrada i interpretacija rezultata ... Odronjavanje .............11...........2..................... ............................5......... 117 4..................... Tektonska aktivnost ...11.................3..........1............. 3. 93 4.1................ pjescara................ Elementi klizista ............1............... .......4......... Znacaj proucavanja geoloskih struktura sa aspekta gradevinarstva ................................ Uvjeti gradenja u sedilnentnim stijenama i primjena sedimentnih stijena u gradevinarstvu .....~ 3...................... 168 6....... 121 4.............4...... Hidrogeoloska istraZivanja u gradevinarstvu ... 135 5................................ Karstna erozija .....9...2....... Cilj iilZenjerskogeoloskog izucavanja klizista .........2.....................lNZENJERSKA GEOLOGIJA ..

Saobracajnice .... . .... 195 7............... ........ Hidrogeologija je nauka 0 podzemnim vodama koja proucava njihov postanak.........4............... .......2. 1.................. ............... 196 7.3......... Tuneli ..... Mineralogija je nauka 0 mineralima odnosno 0 njihovim morfoloskim i hemijskim osobinama................ Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivanja za razlicite namjene i objekte ... dinarniku i istorijski razvoj Zemlje..........................2.........2.................2..... Hidrogeologija............ .... Pored navedenog Inzenjerska geologija proucava prirodne gradevinske nemetalicne materijale.......... .... usjeci i nasipi ................. Zeljeznicke pruge .................5....... Stratigrafske jedinice .... genezu....................... Mezarja i groblja ... Zasjeci....... 181 6.. Petrologija je nauka 0 stijenama koja proucava njihov sastav............ . ............. ....................... Inzenjcrska geologi.........2...3.. ........ teksturu..................... 188 6.......... .......2.....2................ Akumulacijajezera 6.. Mostovi .ia i podjela geoiogije Geologija je prirodna nauka koja izucava sastav. .................. Fosi!i i stijene kao geoloska svjedocanstva .......... .......... .... tektonskih i magmatskih dogadaja..2..............1....................... 193 6.. 191 6... 7......1.... . . strukturu............. Prognozira uslove gradenja u stijenama kao i ponasanje stijena tokom eksplotacije gradevinskih objekata koji su na njima izgradeni.. te rekonstrukcija paleogeografskih.......2..... Definici.. Dinamika Zemije u svijetlu mobilisticke koncepcije .................2.................................1..8.....4.............. 173 6.......2. ... Tektonika proucava pokrete u Zemljinoj kori i njima proizvedenu tektonsku gradu iIi sklop te strukturne oblike pojedinacno tretirajuCi zakonitosti njihove geneze i rasporeda........... Temeljenje ..... 208 8. 190 6.. Aerodromi .........3... ........... 198 . 179 6.......... 173 6............... 203 7.......2.1.....2....3. ...2...9......... 176 6............2.......................7.......2.......... 209 LITERA TURA .Pomorske luke..........6...... Ona obezbjeduje podatke neophodne za ocjenu medusobnog uticaja terena i gradevinskih objekata.............. Odrcdivanje relativne starosti slijena ............ 7.... 194 7................2...... rasprostranjenje i kretanje u Zemljinoj kori..3....... ................7.. 179 6.......... 204 7.... .... U okviru Geologije izdvojeno je vise naucnih disciplina kao sto su : Mineralogija......... Kanali .. 182 ....... .... ....... ... .. ..2...................3...5. .2.... Postanak...........2.ia je nauka koja proucava teren kao prirodnu geolosku konstrukciju odnosno kao radnu i zivotnu sredinu................... u nastavku su saZeto prkazane sarno neke........ Odlagalista otpada ....... kao i 0 njihovoj genezi i primjeni.......1..... Istorijska geo!ogija......... . ...... .................... Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu .... 208 8..... ... . GEOLOSKO KARTlRANJE I GEOLOSKE KARTE .. ................... 183 6....... uslove njihove eksplotacije kao i mogu6nost njihove upotrebe u gradevinarstvu........ 8 9 ... Obzirom da do danas nije izrazito prihva6ena bilo koja od njih.......... .....3.......... Brane ......... Cestovne saobracajnice ...... .................1.......... Bavi se problemima prilagodavanja gradevinskih objekata terenu i metodama poboljsanja svojstava stijena........ ......1. Istorijska geologija je nauka koja se bavi proucavanjem istorije Zemlje kao nebeskog tijela od njenog ulaska u planetski stadij odnosno od "Temena stvaranja litosfere pa do danas............... 180 6.... ......... 186 6........ ............ ..3..... .. Hidrotehnicki objekti .. Prostorno planiranje .............. ...... Geolosko kartiranje .... . Njeni osnovni zadaci su odredivanje starosti stijena i geoioskih dogadaja...... ....... 185 .214 REGISTAR ......0dredivanje starosti stijena.. STRA TlGRAFSKA GEOLOGIJA ...................7....7...... 192 6.. ...2......... .... . 202 ................3.....6..2....2..... 20] 7.. Odredivanje apsolutne starosti stijena ... 205 8..... ......4........ Geoloska karta ........... 6.... ................ 217 UVOD 1...... Inzenjerska geologija........ . preobrazavanje i sistematiku........... ... Tektonika itd ....... ................... Petrologija............ ...3......2........ ... ........ .............. grada i osobine Zemlje o postanku Zemlje i ostaiih clanova Suncevog sistema postoje razlicite teorije i hipoteze....... .......

Relativna gllstoca litosfere iznosi od 2. Chamberlin i F.R.~'~' . Jeffreys. ! Zemlja se sasloj. Hipoteza "supernova" eksplozije F.':-. Ova kora nije kontinuirana jer nedostaje na dnll okeana. Iz sredisnjeg dijela magliee razvilo se Sunee. Materija tog blizanca oslala je II podrucju privlacne sile Sunca.Novi podaci 0 istrazivanju svemira vjerovatno ce rezultirati i novim spoznajama neophodnim za tacniju interpretacijll postanka Suncevog sistema i planete Zemlje. Aulori ove hipoteze su LKant (1724-1804) i neovisno 0 njemu.~~:~~\". . Autori ave hipoteze koja je nastala oko 1900 godine su R. Hoylea takode polazi od pretpostavke postojanja suncevog bIizanca koji je dozivio eksploziju karkteristicnu za zvijezde tipa "supernova". a Cijim je zgusnjavanjem te raspadanjem stvorena osnova za postanak planeta.:~suflce! \'- Slika I Shematizirani prika:: Sunc'evog sistema (premo iz ~f. kiseonika. Planetezirnalna hipoteza polazi od pretpostavke da su SUllce i planeti nastali iz spiralne magliee. ugljenog dioksida. Plinska hipoteza je varijanta planetezimalne hipoteze.95 g/cm 3 (u okeanskoj kori ).7~~rs \. nastao plinski val koji je od njega otkinut.~.a~ . -iitosfera.200Jj Bei.' ! /·U~~·~ . nazvan okeanskom korom. odnosno zracni omotac koji je sastavljen od azota./Satur~___ -. izgraden ad uItrabazicnih stijena.. Taj dio se nazi va kontinentalna kora. Prema novim shvatanjima u litosferu nazvanu tektosferOlll. od nekoliko koncentricnih zona. Cvrsto dno okeana izgraduje kontinuirani ovoj preteZno bazaltnog sastava. / eNeptun . Nju su 1925 godine predlozili JJeans i H. Njezin gornji dio izgraduju stijene uglavnom granitnog sastava uz malo sudjelovanje sedimenata. Njihova je pretpostavka da je prolazom nekog velikog stranog tijela pored Sunea. prasine i mikroorganizama.A Lyttleton. a njezinim hladenjem i raspadanjem nastali su planeti.T.7 g/cm3 (u kontinentalnoj kori ) do 2.l. '~erkui. ubraja se i gornji stjenoviti dio omotaca. Obzirom da kontinentalna kora lezi na guscoj okeanskoj kori) njezino spustanje na jednoj strani izaziva podizanje na drugoj.~~~-7. odnosno povrsinski Zemljin pokrivac. prcu::eto Nebularna hipoteza pretpostavlja postanak Sunea i planeta iz rotirajuce nebule (llsijana plinska masa) koja je popunja\'ala prostor danasnjeg Suncevog sistema.eF 19'75. prosjecne debljine 40 km u podmcju kontinenata i 10-12 km u okeanskim podrucjima.Moulton. Ravnotezu pJutanja raz}icitih blokova nazivamo izostazijom. :~em~j\~?~~. 10 II . arnonijaka. -hidrosfera.ili vodeni Zemljin pokrivac sastavljen od slane vode okeana i mora te slatke vode na povrsini i u podzemlju kontinenata. Autor ave hipoteze je R. pa su njezinim hladenjem i raspadanjem nastali planeti.. To su : -atmosfera. "::-.estanovic. a u njenim pojedinim dijelovima od kapljica i ('vrstih cestiea koje su nazvane planetezimale razvili su se p]aneti. PS de Laplace (1749-1827) .y:. Hipoteza Suneeva blizanca pretpostavlja da je primarno Sunee bilo dvostruka zvijezda te da je blizanca danasnjeg Sllnca odvojila privlacna sila neke zvijezde II prolazll. DiD materije tog blizanca zadrzan je u podrucju Sunceva djelovanja.

Medutim.2) svjedoCi povecanje temperature i gustoee od povrsine prema sredistu kao i sirenje potresnih talasa kojima je dokazano vise diskontinuiteta. A-ustell(J. U prosjeku. F 3-don}i OlJlotu(. a srednji dio koji ide od granice s Inezosferorn do dubine oko 400l-:.-/) -Omotac.3 g/enY) i G. te Wiechert-Gutenbergov diskontinuitet na granici Oll1otaca i jezgre. Ciji se pozitivni pol nalazi na juznoj sferi. P2-srnl!y'j olllola(. Zbog rotacije. Donji dio ornotuca nazi va se mezosfera. rezultiraju silom teze. od kojih je llujvazniji MohoroviCicev na graniei litosfere i omatai'a. te brzine sirenja potresnih talasa. Sastoji se od zeljeza i nik1a i ima realativnu gustocu oko 11 g/em 3 Na osnovu visokc temperature (izmedu 4000 0C i 5000('C )i pritiska (oko 3 miliona bara). a polarni 6356 km. -Jezgra iii barisfera.::cf(/ j::_ Herak. L-lifu. a negativni na sjevemoj.3). sredisnji dio Zemljc koji se pruza oel 2900 kl11 do sredista.'. Zemlja se ponasa kao velik.u kontinentalnom dijelu izdize iznad povrsine elipsoida. H-huf'l:'J~ra (pn. ana je najmanja na ekvatoru.I/eru. odnosl1o Ul1utrasnji dio Zenlije koji od graniee sa litos!'crom doseze do dubine 2900 km i inla relativl1u gustocu izmedu 2. Ugao izmedu geografskog i magnetskog pola zove se ugao magnetne deklinacije. a najveca na polovima. Ta granicna zona zove se neutralni temperaturni sloj. Geoid u poreaenju sa sferoidom (po Wagneru iz Heraka. ali relativno slab magnet (dipol). Stika 3. Toplotna energija Sunca djeluje na povrsinu i plitko pod povrSinom Iitosfere.!I1I/. j j -vw!isku je::gra. J2-1II1Ulr(/. a zonalnoj gradi Zemlje ( s1. i centrifugalna sila koja postoji zbog rotacije Zemlje aka njene ose. Sa povecanjem nadmorske vi sine jatina te sile opada.m nazi va sc astenosfera. Zemlja je na polo viOla spljostena tako da njen ekvatorijalni poluprecnik iznosi 6377 km. Temperatura Zemlje rezultat je djelovanja dva izvora: Sunca i stalnih radioaktivnih procesa koji se zbivaju u njezinoj unutraSnjosti. Geografski i magnetski polovi Zemlje se ne podudaraju.~'I!la je::gra. Ugao sto ga zatvara magnetski rneridijan s horizontalnom ravninorn zove se ugao rnagnetne inklinacije koji je takode razlicit na razlicitim mjestima litosfere.5 1 g/cm· . ona nije oblika rotacijskog elipsoida. tije!a kojem se povrsina Gravitacija. a da periferni( vanjska jczgra ) predstavlja metainu tekueu masu u kojoj se odvijaju konvekcijska strujanja. 12 13 ..fera. Povecanjem dubine temperatura raste od neutralnog sloja 0 cemu svjedote podaci iz rudnika i duboka busotina. au okeanskim se podrucjima nalazi ispod nje (s1. privlacna sila koja djeluje medu masama u Suncevom sistemu. vee geoida. 19/)'. smatra se da je sredisnji dio jezgre (unutrasnja jezgra) u cvrstom stanju. U tom dijelu plasta odvija se 1ermalna dinanlika i s njom u vezi konvekcijska strujanja sto moze biti uzrok elinal11ike i piasticnih detorl11acija u tektosferi.c K-koru.u. 1984) Slika 2. Utvrdeno je da ispod povrsine postoji zona u kojoj je temperatura stalna i uglavnom odgovara srednjoj godisnjoj temperaturi promatranog poodrucja. a on je razliCit na razlicitim mjestima litosfere. ta dubina u Evropi iznosi oko 32 m. AVO potvrduju i prirodne pojave kao sto su lave vulkana temperature do 1200 °c i vode gejzira do 90 Dc. PI-gornji Ol1lo/ac'. Zona/na gr(l(1u ZI. Dubinski razmak u metrima potreban za povecanje temperature za 1 °c naziva se geotermski stupanj.

zbog cega se pojavljllju unutrasnja naprezanja koja rezultiraju pucanjem betona sa pojaV0lTI mrezastih pukotina. topaz. c) kvarca (preuzeto i:::. aragonit. Minerala ima j n3 drugim planetama kao i na Mjesecu. iii kamena kojim gradilTIO. Takvi minerali su npr.) nazivaju se hidatogeni. njihovu unutrasnju gradu. ivicama i uglovima. Proueava ih posebna nauena disciplina koja je po njima nazvana mineraiogija. Tako recimo montmorilonit moze povecati zapreminu do 10 puta sto pri izraC\i tunela izaziva vel ike prohleme. sto je karakteristicno za rudne minerale. \ . Kristalizirani minerali Mineralne mase koje imaju pravilne ( poliedarske ) oblike kontura nazivaju se kristalima (s1. Zbog nejednakog rasta u razlicitim smjerovima. . Ako agregat za pripremu betona sadrz. pritisak. mineralogija je nauka koja nam pomaie pri utvrdivanju cjelokupnog sastava stijenske mase.~.se oni zovu metamorfni minerali (npr. temperaturom i djelovanjem vode. feldspati. Minerali se razvijaju procesom kristalizacije kojim dolazi do stvaranja kristala.Vlahoviic. Slika 4. b) ka/cita. MINERALOGIJA Minerali su 03nov11i sastojci stijena koje izgraduju Zemljinu litosferu.i rcaktivne silicijske minerale (opal. Pirogeni minerali su oni koji su nastali kristalizacijom iz magme. skupljanje. kvarc. C02 itd. 2. 2.) b) ~ (. hemijskog sastava i fizickih svojstava. Postanak minerala Prema nacinu postanaka minerali mogu biti: pirogcni.J996) 2. te njihava eventual no bubrenje. rastvorima. velicina prostora itd. da bisn10 megii utvrditi sastav stijene u kojoj iii 11a kojoj narnjeravamo graditi odredeni objekat. raspadanje pod uticajem atmosferilija. moramo odrediti minerale od kojih se oni sastoje i njihove kolicinske odnose. 0 tom rasporedu avise i karakteristike minerala. Oni minerali koji nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora (npc. ) u stvrdnutom hetoou moze doti do hemijske reakcije izmedu ovih mineral a i alkalija (Na.. Kristali se mogu pojaviti u oko 230 poliedarskih oblika. ". naein postanka te vrsi njihovu sistematizaciju.) koji sadrii otpornije minerale. i ostala lizieko-hemijska svojstva.2.e vidjeti i na primjenu agregata za beton.Ie vazno kod odahiranja dekorativnog kamena U odgovarajuCim klimatskim i ekoloskim llvjetima..) Zbog eesto nepovoljnih uvjeta razvoja minerali se u prirodi nalaze vecinorn u odredenim nepravilnim oblicima koji su rezultat 14 15 .O ) iz cementa. hidrotermalno i hidatogeno.1. 25%). \ . Drugim rjeCima. Tako recimo kvarc moze nastati: pirogeno. hidatogeni i metamorfni.1. Povecanje zapremine u dodiru sa vodon1 primjeceno je kod minerala kao1inita (do. Tuzla) racionalnije je primjcnjivati dekorativni kamen (npr. Pod mineralima se podrazull1ijeva prirodna tvorevina odredene strukture. kalcit.2. U sredinama gdje je zrak dosta zagaden i gdje padaju klsele kiSe (npr..2. a to su npr. onda . Poznavanje otpornasti minerala na djelovanje atmosferilija veoma .O i K. pneumatogeno. Oblik minerala ovisi 0 mnogim faktorima koji su djelovali tokom njihovog postanka (temperatura. Nastali spojevi imaju veell zapreminu nego ani koji su usli u reakciju. Oni imaju homogenu gradu i odredeni hemijski sastav koji se moze izraziti hemijskom formulom. Pneumatogeni nastaju kristalizacijom iz p1ino\'a i para. Sa stanovista gradevinske prakse. granit.itd. berit. hidrotcrmaini. anhidrit.Unutrasnja gratia i oblici pojavljivanja mineraia Minerali se u stijenama pojavljuju kao kristalizirani iIi amorfni. gips. . kristal se razvija u poliedarsko tijelo omedeno ravnim ploharna. pneumatogeni. Kalcit najcesce nastaje hidatogeno ali moze i pirogeno (diferencijacija baziene magme i stvarnje karbonatnih tijela) i hidrotermalno ( u polimetalienim sulfidnim rudama sa nisko i srednje temperaturnim mineralin1a). itd). andaluzit. Koliko je vaino poznavati mineralni sastav matcrijala koji se koristi u gradevinasrstvu veoma ilustrativno se moz. itd.. Zanimljivo je da neki minerali mogu nastati na vise razlieitih nacina. zeoliti.4). Primjera radi... silimanit. itd. pirokseni i liskuni itd . Ukoliko minerali nastaju u procesu mctamorfizma izazvanom pritiscirna. na ponasanje laporaca bitno uticu minerali glina koji su veoma osjetljivi l1a dodir s vodom. Oblici krista/a: a) magnetita. To je nauka koja proucava hemijska i fizieka svojstva minerala. turmalin. ltd" Postanak bidrotermalnih mineraJa vezan Je za kristalizaciju U vfucim Pravilna unutraSnja grada kristala sastoji se U odredenom rasporedu elementarnih eestica-atoma i jona u prostoru.gahro.

a treca je u odnosu na njih kosa. Rombicni sistem ima tri krista10grafske ose nejednake duzine ali medusobno vertikalne. olivin.4. itd. P%::aj krisla/ogra/\-kih usa 11 kristainim si''''lemima (prema: Tuclln / 951. koje su medusobno vertikalne..Monoklinicni sistem se karakterise sa tri nejednake kristalografske ose. tctragonalni. ivica i uglova je jednaka. graft!. 6. fluorit. Amorfni minerali Minerali se u stijenama. ortoklas.-- . osim u kristaliziranom " pojavljuju i u amOrfn0111 stanju. .. aluminijuma i mangana. Kristalizirani minerali su anizotropni. 6.2. Usljed nedostatka strukture amorfni minerali ncmaju odredeni spolja. Pojavljuju se najcesce u kuglastim. topaz.itd . Ako je neki kristal nastao u idealnim prilikama njegov oblik je posve pravilan pa se na21\'a idcalnim kristalom. Nastaju obicno procesima povrsinskog raspadanja minerala. Ovakvim elemenlima simetrije karakterise se mineral cirkon. gips. Zbog toga su ovi minerali izotropni odnosno imaju iste karakteristike U 5vin1 pravcima. Ravan simetrije dijcli kristal na dva jednaka dijela koji se jedan prema drugom odnose kao prcdme( i lik U ogledalu. pirit. Tako vremenom opal prekristalise u kaleedon a amorfni hidroksidi gvozda u geti!. Dvije ose u horizontalnoj ravni su jednake duzine a treca koja 2.ni oblik zbog cega su i dobili takav naziv. i -centrom simetrijc. U amorfna mineralna tijela spadaju i vulkanska s(akla. montmorilonit. Amorfni Ininerali nen1aju prayilnu unutrasnj u grauu. 5.~ L. Centar simetrije predstavlja tacku u geometrijskom sredistu kristala. Osa simetrije u kristalu je svaka osa oko koje obrtanjem kroz 0 360 nekoliko puta dovodimo kristal u is(i polozaj. SliIw 5. 2. sin1ctrije -osama simetrije. Kod ideal no razvijcnih kristala. 2. muskovit. Kristalni sistemi moze biti duza iii kraca je upravna na njih.Teseralni iii kubicni sis tern karakterise se s tri kristalografske ose jednake duzine. lO() J) 16 17 . Simetrija kristaia Praviino razvijeni kristalni oblici pokazuju izraienu silnetriju. korund. 4. 2 . apati!. biotit. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: kvarc. 0.. Trikiinicni sistcm in1a lri nejednake kristaklografske ase koje su koso polozene jedna prema drugoj. rombicni. ' ' Postoje 32 kombinacije elemenata simetrije koje s obzirom na duzinu i medusobni odnos kristalografskih osa mozemo svrstati u 6 kristalnih sistcrna: teseralni. Navedene elemente simetrije imaju plagioklasi i mikroklin. itd .preu::elo i:::: Sestanovi(:. rnononklinicni i triklinicni. Palazaj kristalografskih Gsa u kristalnim sistemin1a prikazan je na slici 5. Ova silnetrija se manifestuje sljedecin1 elen1cntima: -ravninatna. halit. od kojih su tri jednake duzine i lete u horizontalnoj ravnini sjekuCi se pod 0 uglom od 60 Cetvrta osa je duza iIi kraca i okomita je na njih. Amort'ni minerali su nestabilni i tete da prcdu u kristalno stanje. 3. Heksagonalni sistem odikuje se s cetiri kristalografske ose.3. udaljenos( ad centra simelrije do identicnih parova ravni. Rombicno kristalisu: kale it .2. limonit. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: dijamant. dvije su medusobno upravne. heksagonalni. Tetragonalni sistem ima tri kristalografske ose medusobno vertikalne. hornblenda. dolomit. Monoklinicno kristalisu slijede6i minerali: kaolinit. turma!in. 'I .. U mnorfnom stanju javljaju se cesta silicija i hidroksidi gvozda. bubreiastim i grozdastim oblicima. I. To znaCi da su njihova svojstva u razlicitim pravcima razlicita.defekata u nj ihovoj gradi ili strukturnoj reSetki a nazlvaju se realnim kristalima.

kale it 2..ldiohromataski minerali (npr. sedefasta (talk.) Pri daljem padu intenziteta svjetlosti sjajnost je polumetalna (hematit). Mnago veci broj minerala irria alllhromatsku (gre. Oblik minerala zavisi od mnogih faktora koji su djelovali tokom njihovog postanka (tempertura.5 do 3. Sto su povrsine vise glatke odbijanje svjetlosti je intezivnije i obratno. itd . kvarc prakticno ne cjepa (s1.itd . Sjajnost minerala potice od razlicitog intenziteta odbijanja svjetlosti sa povrsine minerala. primjer ugljenika koji se javlja kao grafit (kristalise heksagonalno) ili kao dijamant (kristalise teseralno).6). ako je kod minerala razlika kohezije u razliCitim smjerovima veca.) od kojih svaka ima specificne morfoloske j fizicke karakteristike. biti ern od primjesa manganovog oksida iii zut od primjesa zeljeznog hidroksida. itd . Zbog cesto nepovoljnih uvjeta razvoja. Polimoruzam je osobina da se jedna ma!erija javlja u vise razliCitih kristalnih formi.itd. Cjepljivost (kalavost) mincrala je njihova osobina da se eijepaju dui odredenih ravni. oblik. Strana materija zove se pigment. onda je i njegova cjepljivost vise izrazena. !urmalin .kvarc. Pos!o je ejepljivost osobina minerala da sc cjepa duz neke ravni koja prolazi izmedu atomskih ravni. Medutim. Dijarnant naprirnjer ima oko 140 000 puta vecu tvrd06u od grafita.6.idios-svoj. kristobaliLitd. Takvu boju zovemo idiohromatska (grc.minerali bakra azurit (plav) i malahit (zelen). provodljivost toplote. minerali se u prirodi nalaze vecinom u odredenim nepravilnim oblicima koji su posljedica defekata u njihovoj strukturnoj resetki. lirnonitni oker ) su u kamenu prirodni pigment. Ovakvi oblici se nazivaju realnim kristalima. Kaleit koji je najcesce mlijecnobijel moze npr. cirkon). sto je najees6e posljedica razlieitih uslova kristalizacije ( temperatura. Najkarakteristicniji prirnjer za ovu pojavu predstavljaju plagioklasi koji su kristali mjesanei albita NaA1Si3 0s i anortita CaA1Si 20 s koji se nalaze u razlicitim omjerima. tridimit. Kaleit ima tri pravea ejepljivosti. Ona zavisi od kristalne strukture i orjentisana je duz paralelnih ravni atoma.. itd. vee da im se atomski ill jonski radijusi medusobno mnogo ne razlikuju.. medutim. Tako se Si0 2 moze javiti u nekoliko modifikacija (kvare. boja.). cjepljivost ( kalavost). lz izomorfizma proizilazi da dvije supstance razlicitog hemijskog sastava mogu imati iste iii sliene morfoloske i fizicke karakteristike. itd.feldspat). Opcenito. pritisak. koji je tipski bezbojan mineral. allos-drugi) boju koja potice od sitnih mehanickih primjesa iii inkluzija II kristalu. Vrlo je mali broj mineralnih vrsta stalne boje koja potice od materije od koje je mineral izgraden. radioaktivnost.). elektroprovodljivost. Postoje i boje koje su posljediea preobrazaja minerala usljed povrsinskog raspadanja stijena a one se nazivaju pseudohromatske (grc. listicavi. mrko (cadavae). ljubicas!o (ametist). Suprotno polimorflzmu izomoruzam je osobina da supstanee hemijski razliCite iIi analognog hemijskog sastava mogu stvarati iste kristalne forme pa eak i graditi kristale mjesanee. Polimorfizam i izomorfizam Koliko raspored testica u kristalnoj resetki ima odraza na fizitke osobine minerala najbolje ilustruje pojava polimorfizma.Boja nije stalna i postojana osobina minerala. Savrsenu cjepljivost imaju npr: liskuni i grafit (sI.pritisak. tvrdina.2. magneticnost. 2. dok je srednja gustina rudnih minerala oko 5 g/cm 3 Ukoliko mineral ima gustinu 2 g/cm 3 to znaCi da je on dva puta tezi od iste zapremine vode na 4°C. ldiohromatskom bojom karakterisu se npr. Hrapave povrsine rasipaju svjetlost nepravilno i ne mogu biti sjajnc.n. Najrnarkantniji je. karbonati. U slucaju plagioklasa Na i Ca joni imaju priblizno iste jonske radijuse.hematit. RazliCit oblik kristalne resetke uzrokuje kod ova dva minerala izvanredno vel ike razlike u fizickim osobinama i oblieima. moze biti alohromatski obojen iuto (citrin). Grupa olivina je takode izomorfna smjesa Cije su dvije komponente (forsterit-Mg2Si04 i fajalit-Fe2Si04) razlicito izmijesane. Prema obliku minerali mogu biti: prizmatski. hila koja paralelna ravan u mineralu je potencijalana ravan cjepljivosti. Naprimjer kvare. izometricni itd . veliCina prostora. iglicasti. za stvaranje kristala mjesanaca potrebno je da izomorfni minerali imaju ne sarno isti tip kristalne resetke.pseudos-Iaz) boje. te se medusobno zrunjenjuju u svirn koliCinama. ).. vostana (opal). Fizicka i hemijska svojstva minerala Fizieka svojstva po kojima se minerali medusobno razlikuju jesu: gustina. Gustina ili relativna gustina minerala je masa njegove jedinicne zapremine (g/cm\ Kod petrogenih mineral a ona ve6inom varira od 2. ook pri nesto manjem intenzitetu sjajnost postaje staklasta ( mnogi silikati-npr. stupicasti.5 g/cm 3 (npLkvarc 2.5.. sjaj. tablicasti. Pri vrlo intenzivnom odbijanju svjetlosti minerali irnaju dijamantsku sjajnos! (dijamant.65. itd .. -18 19 .6) dok se npr. elasticnost. hromatos-boja). metalna (piri!).

. liskuni. razlikovanje amorfnih mineral a od kristaliziranih itd . skupljanje . itd . Ta metoda omogucava razlikovanje bezbojnih od obojenih minerala. Hemijsko ponasanje minerala prema odredenirn reagensima (najcesce su to kiseline ) je razlicito. utvrcluju se elementi koji ga izracluju l. raspadanje pod uticajem atmosferilija itd . tvrdota minerala ovisi od nj ihove kristalne strnktnre pa maze u razlicitim smjerovima biti razlicita.Paraju 37 ne mogu se parati staklo Sijeku slaklo 120 175 1000 140000 celicnilTI nozem 10 Prijc izvodenja gradevinskih radova na nekoj stijeni iii u njoj. Za determinaciju minerala i ispitivanje njihovih osobina koriste se razliCite metode kao sto su : opticke.. Hemijske metode cesto se primjenjuju za odredivanje nekog nepoznatog minerala. Ovisno 0 potrebi. Tvrdoca -lnineraia moze se odrediti i na osnovu otpora kogs mineral pruza brusenju karborundom (silicij-karbid. Metode ispitivanja mincrah~ Mineral I tvrdoca(po Mohsu) I Relativna I Karakteristike I Tvrdoca prema brusenju karborundom talk gips kalcit fluorit apatit ortoklas kvare (kremen) topaz korund diiamant 1 2 i Paraju se noklom 3 4 5 6 7 8 9 0. Ako se zeli ispitati koliCinska zastupljenost elemenata u mineralu.04 1.5 5.eija relativna tvrdota iznosi izmedu 9 i 10 po Mohsovoj skah. Ako nas zanimaju hemijski elementi od kojih je mineral izgraden. opticke anizotropnosti. dok je krti mineral npLkvarc. Korelacija relativne tvrdoce karborundom tvrdoce prema brusenju Osobina minerala da lrpi plasticne deformaeije i da se po prestanku djelovanja sile vraca u prvobitno stanje nazi va se elasticnost.0 komadi6em prozorskog stakla 6.5 --. mineral se ispituje kvalitativno i kvanlitativno.lvrdoce oslalih minerala dobive. anhidrit ) -hemijski reaktivni (opal. koji sc odlikujusavrf:. zatin1 koliCinske odnose mineral a i njihovo eventual no bubrenje.S i C ) u prahu . sredini-halit.' -*'--[:#-1= :I I 1 !! ! 1 I I I ~I II I I l : I I! Stika 6. kojim se posmatra tanki preparat minerala (izbrusak).7.. Tabela 1. Pren1a hernijskom ponaSanju minerali mogu biti: -hemijski otporni (kvare. termicke.1981) II Tvrdoca nekog minerala predstavlja otpor sto ga on pruza prodiranju tvrdog predmeta u njegovu unutrasnjosl. odnosno koristenja stijenc u gradevinurst\'u neophodno je utvrditi mineralni sasta\' stijene. rendgenske.. 2. Za odredivnie reiativne tvrdoce minerala koristi se Mohsova skala tvrdoce. Za odredivanje ponasanja minerala u polariziranom svjetlu koristi se polarizacijski mikroskop. utvrdivanje indeksa lorna. zeoliti) Prisustvo hemijskih reaktivnih minerala u agragatu za beton veoma je stetno jer maze prouzrokovati pucanje bctona. primjenjuje se kvaiitativna analiza. Sto su jace sile vezivanja atoma mineral je tvrdi. hemijske. muskovit) -hemijski neotporni (feldspati.c ovom metodon1 u poreaenju s rdativnorn tvrdOC0111 prikazane su u taben. pri cemu se moze primjeniti mokri postupak ( mineral se otopi i razlicitim reagensima utvrduje se njegov sastav) i suhi postupak ( mineral se zari i ovisno 0 njegovoj reakciji na visoku temperaturu.enom cjepljivoscu i dcsno-kvarc ko)i se prakticno ne (jepa) (prema TaHiC'. gips. U poglcdu provodljivosti toplote mincrali se razliCito ponasaju. Ovisnost cjepl/ivosti 0 kris{alnoj struktllri minerala (lijeva-graftt.Uz prelpostavku tvrdoce korunda lOOO. pirokseni ) -hemijski topivi (kaleit.25 i Paraju se 14. Elasticni minerali su npr. upotrebljava se kvantitativna hemijska analiza. Metalicni minerali imaju neuporcdivo vecu relativnu provodljivost od nemetalicnih.J 1~~ I 4. na osnovu cega je ponekad moguce na terenu i u laboratoriji odrediti mineral. 20 21 . Kao i druge fizicke osobine.

Silikati se odlikuju razlicitom tvrdocom i teskom topljivoscu. U narednom poglavlju prezentirana je pojednostavljena podjela vaznijih petrogenih minerala. kiseonika. radioaktivnHl i drugib svojstava. Oblik im je izometrican iii kratkostubicast. granati. Njihov hemijski sastav je slozen. Veoma tanki vlaknasti valjak. augit-hornblenda. Sistematika minerala Danas je poznato vise hiljada razlicitih minerala ( >3000 ) i njihovih varijateta. zbog cega nlincraIi eve grupe imaju veliku gusto6u i tvrdocu. pri metamorfozama. SiO~ felraedar kod nc::.. Za odredivanje velicine i ohlika sitnih cestica u mineralin18 glina koristi se elektronski mikroskop koji omogucava povecanje i do ]5 000 puta. SiO_~ tctraedri se medusobno razlicito vezu ( preko drugih jona iii preko zajednickog jona kiseonika ). olivin ( .itd. Pri ovakvom trelmanu uzorka dolazi do endotennne i egzoternlne reakcije. fizickim i hemijskim karakteristikama. npLn1agnezija ili zeIjeza (sl. sorosilikati.5 %. 7). Mineralni prah se maze ispitati i termickim metodama od kojih je najcesca diferencijalno terrnicka analiza. U ovu grupu spadaju olivin. 1 Stika 7. a mali jon silicijuma u njegovom sredistu.. Sorosilikati se karakterisu vczivanjem dva Si04 tetraedra preko zajednickog jona kiseonika. 2.. mcdusnhno povezani samo preko drugih jona. Rezultati ove analize prikazuju se krivuljarna (diferencijalnoterrnicke kYJVf' ) lzoje S11 karakteristlcne 22 odrcciene minerale. Kaleit ucestvuje sa 1.. ortnklas ~ 18'%). zatim kvare (~13%. NajveCi broj ovih minerala nastao je krlstalizacijom iz magme prl visokim ternperaturarna i uglavnom visokim pritiscima. inosilikati.1. alteracijan1a i trosenju. te slabu cjepljivost i veIiki indeks loma svjetlosti. a snimljeni uzoIci mogu se pavecati jos pet puta. koji S11 sistematizirani u skupine. z3tim. podvrgne se rendgenskim zrakama i na filmu se dobije odredena karakteristicna slika koja omogucuje odredbu minerala. itd . Jezgre velikih jona kiseonika nalaze sc u vrhovima letraedra. Ovom rnetodom odreduje se tenlperatura na kojoj dolazi do termicke reakcije ll1inerala. Osnovu strukturne grade silikata Cine SiO" tetraedri.8. uzrokovane fizickim i hemijskim promjenama. kad se uzorak postupno zagrijava ( abieno do aka I aoooe ) .osilikato Kristalna resetka im je izrazito zbijena. 2. itd . Ovisno 0 naCinu vezivanja Si0 4 tetraedra u kristalnoj resetkL razlikuju se ovi osnovm strukturni tipovi silikatnih minerala: nczosilikati. Endotennna reakcija je pracena dehidrataeijom minerala i raspadanjem strukture dok je egzoterrrma reakcija okrakterisana nastajanjem novih visokotemperaturnih formi ( prekristalizacija ) .16% ).8. Minerali su razvrstani u skupine s obzirom na njihov hemijski sastav i strukturnu graau.Rendgenska ispitivanja minerala najcesce se realizuju na sitnim frakcijama minerala iii agregata metodom praha. Nczosiiikati predstavljaju silikate kod kojih su SiO" tetraedri samosta1ni. malog broja drugib elemenata zbog cega ih naz1vamo silikat1ma. Ovom metodom najcesce se ispituju mineraii glina. Jpak. u gradi Iitosfere sudjeluje manji broj minerala koji se u okviru stijena koriste 11 gradevinarstvu i industriji gradevinskog materijala. ciklosilikati. sto rezultira novim spoznajama 0 njegovim geometrijskim. a mali broj iz termalnih rastvora.22 23 . Primjenom ove metode dobiva se uvid u strukturu minerala. U sastavu Zemljine kore najvece ucesee imaju feldspati (plagioklasi ~ 40%. Svaka kristalna materija ima sopstveni rendgenogram (dijagram praha ) koji zavisi od unutrasnjc strukture kristala. izraden od mineralnog praha i odgovarajuceg ljepila. Pri ovom ostaje sest jona kiseonika sa po . filosilikati tcktosilikati. sastav cementa. Silikati Petrogeni rninerali su uglavnom j-edinjenja silicijuma. Osirn navedenirn metodama minerali se rnogu ispitivati i drugim naCinima radi utvrdivanja njihovih magnetskih. U kristalnoj resetki silikatnih minerala.

Ukoliko su tetraedri povezani II jednom niZll onda su to pirokseni.jednom slobodnom valeneijom. Veze SiD. Slik(1 10. Filosilikati se karakterisll vezom Si0 4 tetraedra u jednoj ravni (sl. Minerali ovakve struktllrne grade imaju relativno malu gustinu i mali indeks lorna svjetlosti.. tetraedara kod ciklosilikata Inosilikati predstavljaju silikate kod kojih Sll Si0 4 tetraedri povezani II jednom pravcu. feldspati. a na slobodne valencije vezn se joni metala. NaCin veziV(}f!ia silicijuflw i kiseonika kodji/osifika/a Slika 9. tetraedaru kod inosilikata Zbog ovakve strukturne grade inosilikati su prizmatskog.ll) usljed cega minerali ove grupe pokazllju savrsenll ejepljivost i imaju plocast i listicav izgled. SURa II. Ovdje spadaju kvare. Veza SiO-. Slika 8. a ako je ta veza II dva niza medllsobno povezana kiseonikom onda su to amfiboli (s1. tada je povezanost takvih kristalnih mreza veoma slaba sto je slllcaj sa liskunima i mineralima gEna. beril.l2l. Ako izme(tu mreza u ravnini ude voda. Tektosilikati predstavljaju silikate kod kojih su Si04 tetraedri u prostoru medllsobno povezani preko svih jona kiseonika (sl. itd . tetraedara kod sorosilikala Ciklosilikati nastaju kada se tri.8). Ovdje spadaju turmalin. U sorosilikate spada npr. a mogu biti i vlaknasti.epidot. Svaki prsten je u strukturi samostalan. 24 25 .1 0). itd..9). cetiri iii sest Si04 tetraedara medusobno povezu u prstenove preko jona kiseonika (s1. na koje se mogu vezivati joni metala (sI. savrsene cjepljivosti. I'eze SiO. stubicastog stapicastog obika.

jesu cesti minerali metaroorfnih stijena.5. kalcija i aluminija sa nesto natrija. Izmedu ova dva krajnja Clana postoje postupni prelazi. Izrazito je otporan mineral i sastojak je pijeskova.1. andaluzit i silimanit-Ah(OSi0 4) su polimorfne modifikacije.mineral se odlikuje radioaktivnoscu. [ (Si 20. grupisani prema struktumoj gradi. Nezosilikati Ovoj grupi pripadaju olivini. gustinu 3. Cirkon-ZrSi04 je sporedni mineral eruptivnih i metamorfnih stijena.3. Vezan je za kisele magmatske stijene . zeljeza.7 g/em 3 • Ako je u kristalnoj resetki eirkon zamijenjen torijem. l:jede u talk. Disten.. zbog visokog lorna svjetla. Mg. 2.1.8.5 a gustina varira ovisno od hemijskog sastava i krece se izmedu 3.Ca) (Mg. Slika 12. Otporan je na djelovanje atmosferilija pa se nakon raspadanja stijena cesto nalazi u pijesku.) (Si0 4 ) 0 (OH) J je mineral metamorfnih stijena.AI. Epidot-Ca2 (AI.a minerala forsteritaM!?2Si04 i fajalita-Fe2Si04. Fe i Mn.5 i 7. 2. a gustine 3. Kristalisu rambicno u kratkostubicastim agregatima ali se najcesce javljaju u vidu zrnastih agregata ncpravilnog oblika. granati. u iglicastim. crvena i zelena. Cikiosiiikati Minerali ove grupe s tri i cetiri medusobno prstenasto povezana tetraedra veoma su rijetki.4. Boja je yeoma varijabilna sto zavisi od hemijskog sastava. Tvrdoca im je izmedu 6. Pri povrsinskom raspadanju prelaze u limonit.8. Pirokseni su silikati magnezija.smedi i erni. tvrdoce 7 do 8 i gustine oko 4. NaCin vezivanja silicfjuma i kiseonika kod tektosilikata U nastavku su obradeni vainiji silikatni minerali. Djejstvom hidrotermalnih rastvora pre laze u serpentin. Coisit --Ca.2 g/em] Tipican je pneumatolitski mineral. granodiorite. Osnovni su sastojei bazicnih i ultrabazicnih stijena. tetraedara povezanih kiseonikovim jonirna u prstenastu strukturu znacajan je turmalin. Sorosilikati U OVil grupu spadaju epidot i ems1t.1. Cjepljiyost nije izrazena. a gustine oko 3. Granati. Njihova boja ovisi 0 hemijskom sastavu tako da mogu biti bijeli. cirkon. a od onih sa sest SiO. disten. najcesce je erna. pjescara i drugih sedimenata. a nastao je u zavrsnoj fazi kristalizacije. veoma slozene strukturne grade koja ima svojstva prelaznog tipa izmedu sorosilikata i nezosilikata.-3. a moze biti zuta.1. ali moze biti zu!. (OH)4 kristalise heksagonalno. Fe i Cr. potom granite. Prazirne vrste olivina nazivaju se hrizolitima.3 g/cm 3 . lmaju vrlo slabu ejepljivost. zuckasta do ema. Izrazito su otporni.5-7. opal sku masu. stubicastim iIi prizmaticnim formama. s opstom formulom M 2 " M3" (Si04 h kod kojih M'" mogu biti AI. silimanit i stauralit. Fe )z Si04 su izomorfna smje. U stijenama se uglavnom nalaze u obliku nepravilnih zrna. tvrdoce 6. Narandzasti cisti varijateti eirkona. 26 27 . andaluzit.9-3. U industriji se koriste kao abrazivni rnaterijal. Boja im zavisi od sadrzaja gvozda i obicno je maslinastoze1ena. svrstavaju se u drago kamenje. Lijepe su zelene boje i velike tvrdoce. Inosilikati U ovu grupu svrstavaju se pirakseni s jednostrukim l1Izom Si0 4 tetraedara i amfiboli s dvostrukim nizom Si04 tetraedara.2. dok se prozracne vrste koriste kao poludrago kamenje. 2.2. Tyrdoce je 6. gdje se stvara u posljednjem stadijumu ocvrscivanja intruzija. Hemijski sastav mu je jednak epidotu bez zeljeza odnosno klinoeoisitu. taronosiv i ern.2-4.8.4 g/cm3 i 4. Lih AI. [ ( Si. Turmaiin-(NA. erveni. 2.3 g/cm'.. pa se svrstavaju u drago kamenje. Fe. ceste u metamorfnim stijenama. Dosta je otporan. a M" Ca. Smedaste je boje. B3 Si6 O2.O.Fe). Sjajnost je staklasta. Na niskim temperaturama minerali olivinske grupe su nestabilni.8. i staklastu sjajnost. koriste se kao poludragi kamen. magnezit.)O (OH) ] je mineral metamorfnih i nekih eruptivnih stijena.1. tvrdocu 6.prvenstveno za pegmatite.3 g/cm 3 Najcesce je syjetlosive do plavosive boje.4 g/em 3 Najcesce je zelene boje. Tvrdina je 7-7. itd . a ako su prozirni. Koristi se kao termo i piezoelektricna sirovina.) (SiO.5 a gustina 2. smaragdnozeleni. Epidot bez zeljeza nazi va se klinoeoisitom. Olivini-(Mg.

Tvrdine 6. Listicave nakupine nazivaju se antigoritom • a vlaknaste hrizotilom. 2. kristalise monoklinicno. AmfiboIi su siIikati magnezija. zute i sive boje.2-3. lmaju savrsenu cjepljivost ali su im ljuspice neelasticne. bronzano zelene boje i savrsene cjepljivosti zove se dijaiag. Boje jt' erne.Si.Mg. kristalise monoklinicno. zeljeza i kalcija. Ulazi U S:lstuv mnogih magmatskih stijena.5-3 a gustoca izmcau 2. Pri povrsinskom raspadanju transformi!. kvarc. te se javlja kao redovan sastojak glinovitih i pjeskovitih sedimenata. Si. Tvraoca mu je 2. Tvrdoca talka je I. listicastih i vlaknastih nakupina. talk. lil1l0nit itd .5 a gustina 2. Mada u grupi minerala glina razlikuje ll10 nekoliko vrsta.Tavlja se u plocastim i listastim agregatima razlicite velicine.2 g/cm 3 U povrsinskim uvjetima minerali hloritske grupe se raspadaju. Muskovit-KA\z (AlSbOto )(OHh kristalise monoklinicno.Nisu stabilni pa Inetarnorf{)z0111 prelaze u amfibole.:.5.e se 11 kaolinit.s nesto alurninija i natriju. Tvrdoea mu je izmedu 2.8. tako da je bilo kakvo odvajanje golim okam nemoguce.0-3. Mg. iIi udruzeni sa drugim alumosilikatima iIi kvarcom i veoma su sitnozrni. Kacl su liske sitne (manje od lmm) s vecom koliCinorn konstitucijske vode i manjinl sadrzajem kalija nazivamo ga sericit. hlorite. Serpentin-Mg. I"e. Tvrdoca im iznosi 1. Pri procesilna povrsinskog raspadanja transformisc se u ka1cit.5-2. Fe. Preobrazajem prelaze u hlorite i amfibole. a sjajnosti staklaste. tako da se nalazi i u metamorfnim stijenama.Os (OH)4 nastaje metamorfozom oiivina i drugih Mg silikata bez aluminija iz ultrabazicnih i bazicnih stijena. a gustina mu je 2. Vazlli su minerali bazicnih Inagnlutskih stijena. Sastojak je metamorfnih stijena a najcesce se nalazi u listieavim nakupinama.5 3 g/cn1 . Cjepljivost mu je savrsena. amfibola i piroksena. zatim u kori raspadanja i u zemljistu na kame rastu biljke. Kristalisu monoklinicno u plocastim iIi listicastim agregatima. Najvazniji liskuni su biotit i muskovit.i lTlinerale: liskune. hlorit i talk.5 g/cm 3 Tvrdoea hrizotila je ako 2.5 a gustoca oko 2. keramici i kao vatrostalni materijal.2 g/cm 3 U kori raspadanja muskovit je veoma stabilan. Obicno su u grupi. na osnovu cega se lako raspoznaju.8-3. a u povrsinskim llslovima transfonnisu se u kalcit.8 g/cm3 Boje je bijele do svjetIozelene. Muskovit se u granitirna javlja kao primarni mineral. 0 22 (OH).2 g/cm 3 Mctamorfozom lako prelazi u hlorit i epidot.8-3. Tvrdoea antigorita je 3. Augit sa malinl sadrzajem gvozda. Sastojak je magmatskih i metamorfnih st~lena. i to oni bogatiji zeljezom (samozit.. Al ) (Si.O lO (OH).1.4 g/cm3 Oba su minerala zeiene.Fc)JAISbOIO (OHlo kristalise monoklinicno. Pretcino jc bezbojan iIi bijele i zuckaste boje . Nah. ListiCi muskovita su odlican izolator. Kao petrogeni rnineral. montmorilonit i iiit. (SiAl). Augit. jc tllnogih magnwtskih i nekih rnetamorfnih stijena.5 a gustina 2. ali cesce nastaje metamorfozom feidspata i minerala glina koji sadrze kalij.Si.4 g!cm 3 • Nije stabilan lllineral pa nletamorfozorn prelazi u hlorit biotit i cpido!. Od minerala glina posebno su znacajni kaolinit. Uglavnom su zelene boje. Biotit-K(Mg. a ponckad sU zastupljeni i u kristalastim skriljcima" 1) izgradnji stijena vecinl dijelom sudjeluju augit. Minerali glina su jedana od najzastupljenijih komponenti sedimentnih stijena litosfere. Tvrdina je 6. Slozenog su hemijskog sastava 1 slicnih lTIorfoloskih j fizickih karaktcristika. gustine 3. Oni uglavnom nastaju raspadanjem alumosilikata (feldspati. broncit. Hornblcnda.0 i 2. Boje je svjetlozelene do erne Sastoja1.3 (Mg. Nerastvorljiv je i moze biti claleko transportovan u vidu sitnih ljuspi. Nalaze se u magmatskim. feldspatoidi ) u povrsinskini uvjetima. Tipican je sastojak vulkanskih stijena. dijalag. enstatit. hipersten i diopsid. U arhitektonsko-graaevinskom kamenu liskuni nisu pozeljni u vecoj koliCini. boja. Talk. na magnezijske silikate. turingit) znatno brze.(Ca. aktinolit j trell1oiit. Vlaknasti hrizotilski azbest koristi se kao sirovina za proizvodnju vatrostalnih materijala i salonita ali danas u razvijenom svijetu sve manje zbog ekoloskih razloga (izaziva azbestozu ). a u tehnickom kantcnu su stetni.AI)zO.(Ca. Na . Hloriti su hidratisani aiumosiiikati magnezijuma i gvozaa. a gustina 3. Boje je tamnozelene do erne. Javlja se u kratkostubicastim i p!ocastim fonnama. Nastaje djejstvom toplih voda bogatih CO. u svim nijansama. AI). Nalazi se u obliku mikrokristalastih. lndustrijski znacaj imaju ona nalazista talka koja su nastala metamorfozom ultrabazicnih stijena.6-3. metamorfnim i sedimentnim stijenama. Konacno raspadanje ovih minerala uz odnosenje gvozda dovodi do stvaranja raznih minerala glina. Najcesee su prisutni u metamorfnim stijenama. Lisknni (tinjei) su rasprostranjeni minerali koji se cijepaju u tanke listice. kristalise monoklinicno. To su sekundarni minerali koji nastaju metamorfozom biotita. Filosilikati Ova grupa sadr:?.gume. opal i okside gvozda. rijetko kada se ovi minerali pojavljuju pojedinacno. [rna veliku primjenu u industriji papira. scrpentin i mincrale glina. obicno u stubicastim kristaliulu..5 a gustoea oko 2. posebno znacenje imaju hornblenda. 28 29 .a najcesce u zrnastim agregatirna. .

ali 11 ekstremnim slucajevima i do 20%. ali se od lljega razlikuje manjom kolicinom kalija.14) a vazan . pri cemu visestruko povecava zapreminu.1. emi morionom.. Cest je sastojak humusnih (kiselih ) sredina.Ie sastojak granita i sijenita. Ako se javlja 11 trakastim formama sa razlicito obojenim trakama naziva se ahat ( ukrasni kamell ). te kao produkt raspadanja prilnarnih silikata. zalim u industriji stak1a. Amorfni kvarc iii ol'al. ovisno 0 kolicini vode. Ovaj mineral je sastojak i nekih laporaca.65 g/cm3 Najcesce se javlja u formi zrna iii sesterostrane prizme i piramide. rnetalurgiji. Kalijski i natrijski almllosilikati nazivaju se alkalnim feldspatima (najvazniji ortoklas). a vrste sa vodom ponasaju se kao plasticne mase. malter). Yeoma je otporan na uticaj atmosferilija. Cisti varijateti koriste se u proizvodnji porculana i vatrostalnih materijala. je 2 . industriji kermuike. Ortokias-K ( AIShOR ) nastaje kristalizacijom iz magme. izlucuju opalne skelete ). Koristi se kao isplaka pri dubokom busenju. a takode i za suspenzije pri injektiranju vodopropusnih stijena radi postizanja njihove vodonepropusnosti.Si0 2 xl·hO nastaje hemijskim trosenjem (raspadanjem) silikata. feldspati. Tektosilikati Minerali ove grupe su kvarc. glinci ). Kaicedon je kriptokristalasti Si02 . Kristalise monoklinicno (s1. Yodu lako apsorbira. Kristali kvarca Cest je mineral kise1ih magmatskih stijena. liskuna i drugih alumosilikata. Tvrdoca opal a.6-3 g/cm3 Sliean . Kvarc ( kremen ).) se javlja u bijelim 5itno kristalastim agregatima. natrija i kalcija.Si0 2 je jedan od vaznijh minerala koji izgraduju stijene litosfere.5 a gustoce 2. I1it-KAh (ShAIO IO) (OHh je sliean muskovitu. Feldspati izgradl1ju oka 60% magmatskib. Kolicina vode U opalu varira. krt je . Nastaje pri preobrazaju magmatskih i metamorfnih stijena i to raspadanjem alumosilikata (feldspata iii liskuna-biotita).6 g/cm3. od 3-9%. Feldspati su alumosilikati kalija. Boje . Tvdoce . 30% metamorfnih i 10% sedimentnih stijena.5. iuti citrinOll1.Ie 2-2. x H 2 0 je mineral bijelosive boje koji svoja svojstva mijenja ovisno 0 koliCini vode. Upija vlagu pri cemu moZe povecati zaprelninu do 250/0. U izgradnji tunela montmorilonit je veoma stelan mineral zbog povecanja zapremine apsorpcijom vode 5tO moze izazvati smanjenje tune]skog profila i rusenje vecih razmjera. U morskim bazenima stvaraju se mnoge bentonitske gline koje predstavljaju Ciste montmorilonite.Ie montmorilonitu ali znatno slabije apsorbuje vodu i ne pove6ava znatnije zapreminu. a natrij sko-kalcij ski alumosilikati plagioklasima.Ie bijele. Kristalise heksagonalno (S1. Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2.0-2.OIO] (OH). Stika 13. ).AhSi2 0s (on .:r Kaolinit. 30 31 . itd . Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2. Posebno je zastupljen u dubokomorskim sedimentima (Iaporci.8.6. Nastaje trosenjem feldspata. tvrdoce 7 a gustine 2. a ima ga i u sedimentnim i metamorfnilTI stijenaIna. 2.2 g/cm3 Nastaje raspadanjem bazicnih eruptivnih stijena i tufova u alkalnim sredinama. a takoder i talozenjern iz toplih i hladnih Yoda. U prirodi ga nalazimo U ""v·ise modifikacija koje su stabilne u razliCitin1 temperaturnim intervalima.6. feldspatoidi i zeoliti. itd.dijatomeje. tamni cadaVCClTI. Kvarcni pijcsak se koristi za proizvodnju gradevinskog n1aterijala (siporeks. Montmorilonit-Aiz [(Si. npr. a primjesama moze biti razliCito obojen.AI).13). talozenjem u blizini toplib izvora te biohemijski (mikroorganizmi. Nastaje iz magmc. Hemijski Cist kvarc je proziran ("gorski krista]" ) a razliCitl1 hoju mu daju prirnjese (ljubicasti yarijateti nazivaju se ametistom.

Zeoliti se koriste za prociscavanje radioaktivnih otpadaka.5 a gustoea 2. Lcucit-K( AISh06 ) je mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe. i za odstranjivanje ulja sa vodene povrsine. pri cemu se ne narusava struktura. Nalaze se u pukotinama i supljinama magmatskih stijena. Obieno su bezbojni ali primjesama mogu biti obojeni. moze se koristiti u proizvodnji porculana. Fcldspatoidi su grupa minerala koji u magmatskim stijenama zamjenjuju feldspate od kojih se razlikuju nlanjirn sadrzajem silicija. ciscenje din1nih gasova.nakupinama.5 g/em3 Boje je pepeljastosive i bijele. Zeoliti se alumosilikati natrija.lS).6 .5 g/cm 3 Ako je bez prirnjcsa. kalcija i rjede barija. Veoma su rasireni u magmatskim stijenama. zatim za proCiscavanje otpadnih i kanalizacijskih voda. Pri povrsinskom raspadanju bazicni plagioklasi se kalcitisu a kiseli prelaze u minerale glina ( kaolinit ).5 . a gustoca 2. Vainiji minerali ave grupe SLl leucit i nefelin.5 g/cm Nastaju hidrotermalno do hidatogeno. Potpuno Cist je bezbojan i proziran. Nefelin-Na ( AISiO. Boja im varira od bijele do zelenkaste. Tvrdoca mu je 6. Kaicit-CaC0 3 je Ininerai k_oji se u st~jenarna najcesce nalazi u zrnastiIll fonnama. Karbonati Karbonat! su soli karbonatne ( ugljene kiseline ).Na (AIShOg) i anortita-Ca (AlzSi 2 08).allgit ).6 g/cm3 . Tvrdoca mu je 5. a gustoca 2. a od primjesa moze biti zut. a rneau ujima najvazniji su kalcit i dolomit. Slika 14. Kristalise rornbicno tako da njegovi kristali imaju oblik romboedra (sl. Karbonati izgraduju veei dio sedirnentnih stijena. siv. Uglavnom je bijele iIi crvenkaste boje. a nekad je i bezbojan. 2. Tvrdoca mu je 6.2. Uglavnom nastaju talozenjem iz tolih i hladnih voda.bazicni pJagioklasi ). Boja mu je najcesce mlijecnobijela. Kristali ortoklasa Nije stabilan jer pod djejstvom hidrotermalnih rastvora transfornlise se u sericit.6-2. S njima se rijetko javljajll i drugi karbonati kao sto su magnezit MgC03 . u manjim koliCinama ima ih u matamorfnim stijenama. te metamorfozom feldspata i feldspatoida. Kristalise te!'seralno. U dodiru s vlagorri zeoliti vodu primaju natrag. Boje je bijele iii je razlicito obojen. a manjim dijelom raspadanjem minerala nastalih iz magme koji u sebi sadrze kaleij (npr. Nepozeljni su u agregatu za pripremu betona. Tvrdoca im je 6-6. gustoce 3 2-2. iii smed. stroncija i kalija. ali ako je voda bogata ugljen 32 33 . rodohrozit MnC0 3 .7 giern3. te magnezij i zeljezo (npr. Plagioidasi si izomorfna grupa dvaju Clanova :albita . a djelovanjem atmosferiiija i hidrotermalnih procesa u kaolinit.8.8 g/cm 3 KristaIisu triklinicno. a gustoca 2. i smitsonit ZnC03. ) je takode mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe U kojima se nalazi u nepravilnim zrnima iIi u Slika 15. Kristal kalei!a Tvrdoca mu je 3. Raspada sa se u minerale glina. Tvrdoce su 3-5. Niskotemperaturni K-feidspatje mikroklin. a gustoca 2. U vodi se tesko topi. dok su u sedimentima rijetki ( arkoze ). sideri! F eC0 3 . U kristalnoj resetki zeolita nalazi se slabo vezana voda koja se zagrijavanjem gubi.

Kaleit nastaje i biohemijskiposredstvom organizama i mikroorganizama koji izlucuju skelete od -- CaC03 ( skoljke. Barit-BaS04 kristalise rombicno. Rjede je hidatogeni mineral a moze nastati i hidrotermalno. Oksidi su spojevi kiseonika sa drugim hemijskim elementima a hidroksidi su spojevi elemenata sa hidroksilnom skupinom OH .9 glem 3 Boje je bijele do sive. plavi safiri. Korund-Ah03 je mineral vel ike tvrd06e (9). zut i ern. Koristi se u industriji cementa.3 . Tvrdoca muje izmedu 3. Sulfati Sulfati su soli sulfatne kiselnie-H2S04. vlaknast i plocast. u hemijskoj industriji. itd . Mineral dolO1nit postaje na razne naCine.5 g/cm 3 Bezbojan je iii bijel. dolomit ne.. lako prima vodu i brzo ocvrsne.. U prirodi su zastupljeni znatnim brojem. a zapreminski 90% ). framinifere. prelazi u limonit i sulfatnu kiselinu koja otapa karbonate (djelovanjem H 2 S04 na krecnjak nastaje gips ).8. Bezbojan je . Tvdo6a mu je izmedu 3 i 3.dioksidom ( atmosferska voda ). pa se koristi za izradu posebnog maltera. Oksidi i hidroksidi.8. U prvoj fazi poslije karbonata. Obzirom na slicnost s kalcitom lako se razlikuje po reakeiji na sohm kiselinu. zeleni smaragdi. Cisti varijeteti lijepih boja su drago kamenje. Moze biti bezbojan.4. Naime. Zbog velike gustoee ( tezae! ) barit se koristi za izradu teskih opeka. Praskasti anhidrit lako prima vodu i prelazi u gips. kristalise rombicno.. Korund se koristi 34 35 .5. Ohladen. zbog cega se laka lomi i mrvi. Pri gradnji tunela takva pojava izaziva savijanje opIate i smal1jivanje tunelskog profila a cesto i rusenja. talozi se gips a zatim anhidrit. mermera i njihovih breea. uz jak sum i pjenusanje u dodiru sa razblaz.4. Kristalizira prakticki u svim uvjetima tako da je on sastojak magmatskih. Koristi se i kao dodatak u pripremi nekih vrsta cementa. plavka~t.5. a kao petrogeni najvafuiji su gips i anhidrit. 2. dobiva se tzv. Mineral dolomit je glavni sastojak stijena doiomita i dolomitskih mermera. Tvdoca mu je 2. Pirit-FeS2 kristalise teseralno. Apsorbira zracenje.5 i 4. Anhidrit-CaSO. Na tempertauri od 110°C gubi 75% vode. Javlja se u pravilnim kristalima te u formi zrnastih masa i sitnozmastih nakupina. Dolomit se koristi za izradu vatrostalnog materijala.1 g/cm • Idiohromatski je bezbojan ali od primjesa moze biti razlicito obojen. Obicno se nalazi u plocastim kristalima te nepravilnin1 nakupinarna i zmastim masama. Gips-CaSO. Sitnozmi agregati bijele boje zovu se alabaster i koriste se u vajarstvu. Medu ovim mineralima najznacajniji je pirit. "estrih gips" koji s vodom prelazi u veoma tvrdu masu ( "hidraulicni gips "). alge.enom HCl kalcit se lako topi. Ako je zahvacen proeesima trosenja. Ako iz njegovog sastava izade karbonatna (ugljena) kiselina. a od primjesa moze biti bijel. Maze nastati i biohemijski. a gustoca oko 3 glem'. itd . 2. a nalazi se u magmatskim i metamorfnim stijenama. hidatogeno (u izolovanim dijelovilna mora pri redukcionim uslovima ) itd . koralji. a gustoca aka 2.3. To je krt mineral tvrdoce 6-6. Zagrijavanjem iznad 500°C. karbonatnih pjeseara i laporaea sto mu daje posebnu vainost u gradevinskoj praksi i to s dva stanovista : kao materijala kojim se gradi i materijala na kojem se gradi. zbog cega je stetan. Nastaje na vise naCina: hidrotermalno. pri cemu se njegov volumen poveea za oko 60% liZ razvijanje pritiska oko 1100 bara. od kojih sarno neki sudjeluju u izgradnji stijena. a gustoca 4. a gustoca 2. Obicno se javlja u zmastim i vlaknastim agregatima. tada prelazi u kaleij-hidrogenkarbonat koji je lakse topiv prema formuli: CaC0 3+ H20+ C02 __ Ca (HC03h Kaleijum-hidrogenkarbonat nije stabilan spoj.8.4. Kaleit je veoma vazan petrogeni mineraL Bitan je sastojak krecnjaka. uz sudjelovanje anaerobnih bakterija. Koristi se za dobivanje sulfatne kiseline.5 a gustoce oko 5 g/em] Boje je zlatnozute.9 i 3 4. Crveni korundi nazivaju se rubini. a od primjesa moze biti siv. crvenkast i plavkastosiv.. bijel iIi razliCito obojen primjesama. 2. Dolomit. Tvrdoea mu je 3 . itd ) . Zrna dolomita se medusobno dodiruju duz ravnih povrsina i ne zadiru jedno u drugo kao kod krecnjaka. Najvlse se razvija metasomatski pri dijagenetskim procesima djejstvom Mg rastvora na krecnjake. Kaleit je takode veoma vazna komponenta kod proizvodnje cementa. Gustoca mu iznosi izmedu 3. ponovo nastaje tesko topivi kaleij karbonat. Javlja se zmast. Nastaju hidatogeno i hidrotermalno. Tako nastaju sige ( stalaktiti i stalagmiti ) u pecinarna i bigar iii sedra oko slapova krskih rijeka. feldspate i druge minerale u stijeni.x2H 2 0 kristalise monoklinicno.3 g/cm 3 Najcesce nastaje talozenjem u izolovanim dijelovima mora. a ponekad i u pravilnim formama. sto mu ogranicava primjenu u gradevinarstvu. Sulfidi U prirodi se nalazi veliki broj sulfida. sedimentnih i metamorfnih stijena. Kiseonik je najzastupljeniji element u litosferi ( njegov maseni udio u litosferije 50%.CaC03 MgC0 3 se kao i kaleit u stijenama najcesce nalazi u zrnastim formama.

12% fino disperziranog limonita koji im daje lijepu boju. Tvrdoca mu je 10. Tvrdoca mu je 5. koji se upotrebljava kao prirodni pigment. mineraloske i hemijske karakteristike stijena. dijamant i sumpor. ako je fino disperziran u stijeni onda moze biti koristan kao npr. Zemljaste zute limonite nazivamo limonitnim okerom. a u pravilu. Kristalizira u formi kocke (teseralno). Medu njima. u kojima je prirodni pigment (npr. itd . Kristalise teseralno.1-2. zovu se brilijanti. te u proizvodnji grafitskih olovaka.0. Sumpor-S je element tvrdoce 1. Bezbojan je ali od primjesa moze biti razliCito obojen ( play. 2. Bezbojan je ali od primjesa moze biti razlicito obojen (zut. u grckim mermerima koji sadrze 0. dio petro\ogije . Tvrdoce je 2. a oni u obliku polukugle rozetc. je zapravo.. Nalazi se u nekim metamorfnim stijenama . Nalazista dijamanata vezana su za ultrabazicne eruptivne stijene -kimberlite. Koristi se za proizvodnju sulfatne kiseline. nalazimo je i na dnu vrtaca. Tvrdoca mu je 4 a gustoca 3. ali se cesce nalazi u zrnastim formama kao stijena odnosno kamena so ( tako je zastupljen u !ezistima Tuzle ). zatim optiei. u anaerobnim vodenim sredinama posredstvom mikroorganizama. bemit. nastalog u anaerobnim uvjetima nalaze se na Sieiliji i u SAD (Texas ).. a kao abraziv za alate kojima se obraduju kamen i tvrdi metali ( u ovim slucajevima se koriste uglavnom vjestacki proizvedeni dijamanti ). ali ako sadrzi primjese bitumena i glina moze biti smed i siv. HaHd. Ako su bruseni u obliku bipiramide.nauke koja pored navedenih sadrzaja. pa cak i em ). 2. Obradeni dijamanti su skupocjen nakit. su u prirodi zastupljeni vecim brojem minerala.0 g/cm3 Ukoliko je Cist ima zulu boju.grafitski skriljci i mermeri ).6 g/cm 3 • Nastaje pirogeno. Zbog velike tvrdoce koristi se u izradi krnna za istrazivacko busenje u tvrdim stijenama. Vazanje u ishrani. kao topitelj. naCin njihovog pojavljivanja i bavi se njihovom klasifikaeijom. u cementnoj industriji.6.2 g/em 3 Bezbojan je iii primjesama razlicito obojen ( zutozelen. Zbog velike otpomosti na trosenje moze se naci i u rijecnim nanosima (sekundarna le±ista ). Poznata lezista elementarnog sumpora. Halit je bezbojan mineral kome primjese mogu dati zutu. zut.4 g/cm . Petrografija . plavicast. gustoce oko 2. a gustoca 3. Odlikuje se crveukastosmedom bojom. smed. najvecu vamost ima halit (kuhinjska so )-NaCI. Grafit-C je stabilna polimorfna modifikacija ugljenika s tipicnom slojevitom re!letkom. kod dobijanja hlorovodonicne kiseline.5 g/cm3 • Sjajnost mu je dijamantska. a gustoce 2. hidrotermalno. Kristalise heksagonalno. Nalazi se u eruptivnim stijenama kao sporedni iIi akcesomi mineral. ana analizira strukturne.2 g/cm3 Boja mu je ema a ejepljivost savrsena ( odraz strukture l. . Nalazi se u listicavim nakupinama i gustim masama. U grupi fosfata vaZnije mjesto zauzima apatit-Cas (CI. Boja mu varira od zute do smede. a gustoce 2.). bubrezastim i grozdastim formama. itd . PETROLOGIJA Petrografija je nauka ciji je zadatak proucavanje stijena. a gustoce od 3 3. Zemlja crvenica ( terra rossa ) je netopivi ostatak krecnjaka a sastavljena je uglavnom ad aluminijskih hidroksida ( hidrargilit. plavozelen. ijubicast. Dijamant-C je takode stabilna polimorfna modifikacija ugljenika. Tvrdoce je 1-2.1-3. Najvece mase grafita nastale su metamorfozom uglja u dubljim dijelovima litosfere. Limonit je u veCim koliCinama ponekad stetan sastojak stijene.5-2. eksploziva i insekticida. a u gradevinarstvu za izradu kruna koje sluze kod istraZnog busenja u tvrdim stijenama. a koristi se i kao sirovina u hemijskoj industriji. zelen ). Element.Fe2 0JxH20 je cest hidroksid zeljeza.1-2.8. U podrucju krsa ispunjava pukotine i supljine. smedu i modru boju. Nastaje iz solfatara i mineralnih termalnih voda.2 g/cm3 Topiv je u vodi i slanog okusa.F. slabe je ejepljivosti i ima mastan sjaj. dijaspor ) i zeljeznih oksida i hidroksida. Medutim. Tvrdi varijeteti su tvrdoee oko 5 . itd . svakako.3-3.8.OH) (PO. a s obzirom na veliku otpomost prema trosenju ima ga i u sedimentnim stijenama. 36 37 . a gustoca 3. Koristi se u metalurgiji. ruzicast.7. a naiazi se u zemljastim. Kristalise rombicno. ako se ona zeli primjeniti u arhitektonsko-gradevinske svrhe..5 . Iz grupe elemenata koji se u prirodi nalazi samorodno bit ce spomenuti grafit. proucava i uslove postanka stijena u nizu geoloskih procesa koji se desavaju u Zemljinoj kori i na njoj. Naziv se koristi kao opsti pojam za koloidnu tvorevinu hidratiziranih zeljeznih oksida . Drugi vaZniji mineral ove grupe je f1uorit-CaF 2 koji kristalise teseralno.kao abraziv. Mineraii ostalih grupa Ostali vaZiliji petrogeni minerali svrstani su u grupe halida i fosfata. ali u malim koliCinama. sjaja metalnog do mutnog. itd ) 2. Koristi se u elektroindustriji i metalurgiji. Limonit. Nastaje uglavnom talozenjem iz morske vode.

Ie definisana slepenom kristaliniteta.kriptokristaine (ako se minerali ne mogu razlikovati ni mikroskopom povecanja do 1000 puta).z Sestanov. -mikrokristalne ( aka se minerali mogu razlikovati sama mikroskopom. mozemo ih podijeliti na: -dubinske (intruzivne iii plutouske). Slika 16. Prema rezultatima istrazivanja americkih geohemicara Clarkea i Washingtona. ofitska i hijalinska struktura ( slika 16 ). Porfirska struktura se odlkuje relativno krupnim i pravilno kristaliziranim mineralima koji su nepravilno razmjesteni u staklastoj iIi sitnokristalastoj masi.2. 3. Podjela stijena prema naCinn post. Vew izmedu ove dvije grupe magmatskih stijena predstavljaju ?liene iii hipabisalne stijene koje se javljaju kao ogranci dubinskih stijena od kojih se razlikuju po strukturi a ponekad i po mineralnom sastavu. 3. Ova struktura je svojstvena svim intruzivnim stijenama. 1986) Za zrnastu strukturu karakteristicno je da se minerali javljaju u formi zma nepravilnih oblika. oblik i meclusobni odnosi minerala.h stijena ( prema: Tajder.1. Obzirom na nacin postanka. zhog cega se jos zove i granitskom struk'turom.3. Ovisno 0 kolicinskom udjelu i vaznosti minerala koji izgracluju st\jene minerale dijelimo 11a: -bitne (prevladavaju i 0 njima ovise svojstva stijene kao cjeline) -sporedne ( pojavljuju se u manjim koliCinama ) -akcesorne ( pojavljuju se rijetko i u zanemarivim koliCinama ) Sa graclevinskog aspekla veoma bitne karakteristike stijena su njihova struktura i.2. oblikorn i medusobnim odnosom minerala. veliCina. . nastale u vodi iii na kopnu kao rezultat taiozenja materijala razlicitog porijekla i metamorfne stijene. Struktura ie ovisna ad uvjeta nastanka tih stijena pa se generalno moze razlikovati: zrnasta. Stijene mogu biti monomineralne kada su izgraclene sarno ad jedne mineralne vrste. nastale brzom kristalizacijom i ocvrscavanjem lave na povrsini (iii pri povrsinskim dijelovima) litosfere. a zavisi od nacina postanka stijene. biotit ). Struktura stijene . minerali magmatskih stijena dijele se na: salske iii bezbojne. . meclusobno se dodiruju i priblizno su ujednacene veliCine. porfirska. sedimentne iii talozne stijenc. ovisno 0 naCinu postanka. bilo prilikom nastanka stijene iii uakon toga. Herak. Tekstura oznacava naCin na koji su minerali zauzeli prostor u stijenskoj masi. i femske iii obojene. Karakterise se neorjentisanim stapicastim plagioklasima izmeclu kojih se 38 39 . nastale postupnom kristalizacijom magme u dubljim dijelovima litosfere.1. i polimineraine kada su izgraclene od vise mineralnih vrsta. feldspati ). Ovisno 0 boji. 1972 preuzeto.tnka Sve stijene litosfere. Pojed. u specijalno pripremljenim izbruscima ). Ovisno 0 mjestu njihova postanka.piroseni. tipov. sedimentnih i vee postoje6ih metamorfnih stijena. Ova struktura je karakteristiena za efuzivne stijene.c. u magmatskim stijenama minerali se dijele na : primarne ( nastali kristalizacijom iz magme ) i sekundarne ( nastali alteracijom iii izmjenom primarnih minerala pod djelovanjem hidrotermalnih procesa i hemijskog trosenja). a zavisi od uticaja vanjskih faktora. stijene se mogu podijeliti na: -fenokristalne ( aka se minerali magu razlikovati okom iii povecanjem do 10 puta). struktura magmatsk. Ofitska struktura tini prelaz izmeclu zmaste i porfirske. te veliCinom. Prema krupnoci minerala koji ih izgracluju.n. Tipicna je za granite. amfiboli. Inaee to su tijela male debljine a velike dutine prostiranja. Polimineralne stijene su znatno ceSce. s veCim ucescem Si i Al ( kvarc. Magmatske stijene Magmatske stijene nazivaju se prinlamim stijenama. tekstura. svrstavaju se u t[i glavne skupine: magmatskc iii cruptivne stijene. Struktura i tekstura magmatskih stijena Pod strukturom magmatskih stijena podrazumijeva se stepen kristalizacije. nastale kristalizacijom magme ili ocvrscavanjem lave. litosfera je do 16 km duhine izgradena 95% ad magmatskih stijena i ortometamorfita. s veCim sudjelovanjem Fe i Mg ( olivini. nastale rnetamorfozom magmatskih. -povrsinske (izlivne iii efuzivne).

b-f/uida/na. U grattevinarstvu gU povgljnije stUene homogene (m.aSKA '<1J"UNS". f1uidalna i vezikularna ( sJ. i nllprllViino. Magmatske stijene se u prirodl obieno javljaju kIlO !zdijelj\!!1erasCianjene mase razlicitog oblika. Tipski je razvijena u dijabazima te se jos naziva i dijabaznom strukturom. Ova leksl]Jfa karakteristicna je . Prema tome ova tekslunl Svgjstvena je "fu>oivnim stijenama. odnostlo dok se hladi.wivn!'l) (eksture. .O. Na sliei 17. Stijene Sa fluid. c-vezikularna (mjehurasta) nlvoe. Karakteristicn&Je >oa bw>:icne efuzivne stijene. kaici!. Hijalinska iii stakIasta struktura nastaje staklastoj masi orjentisani u smjeru taka lave. a fizicko-mehanicka svojstva priblizno su im jednaka u svim smjerovima. Ako je rastojanje 40 41 .:uju se slijedeci oblici lucenja: paraielopipedno iii pru:matsko. STRUKTI. itd ) onda se takVa tekSlUfa Zave mando!astll. prikazane su bazicne magmatske stijene u razlicitim nivoima litosfere i s tim u vezi strukture karakteristicne za pojedine Stika 18._ OfiTSAA HIPABlSAlNI (SKLAD) Homogena iii masivna tllkstufll odlikuje 5e r<lVnomJWlO rasporedenim mineralnim ~rnim<l. kuglasto.2. Ukoliko se nakrmdnim procesirna supU!ne !spune ral1. su orjentisana Pllralelno srnjeru taka lave.2 Lucenje magmats/dh . Paralelopipedno iii pru:mlltskQ lucenje karakterise se prisustvom nekoliko sistema pukotina koje su medusobno upravn\!. To u"rokuje formir@je diskontinuiteta kao sto su pukotine i prsline.SIV) Stika 17. Ta pojava odvajllnja magmatskih stijene dliZ diskontinulteta naziva Se IUgenje.tijen!! i OIJABAZNA ) OUSWSKl (M.\lnom.nalazi piroksen augit koji je ('esto hloritisan. veziknlllrnom i mandoltlstom tllksturom imaju ogranicenu primjenu zbog nepavoJjnih karakteristik!l. stubasto. Ona ovisi od uvjeta kristalizacije a moze biti : homogena iii masivna. intru>:lvne stijene.prezanja. Kod fluidalnc tcksture mineralna . bankovito. Vezikularna tekstura k€!n\kterise se s mnogo supljin€! n€!shlUh oslobadanjem plinov<l i pam lokam n€!gloghl<ldenj& adnosna kristalizacije law. Vaznije lekslure mqgmatsklh stijena a-masivna. bez vidljive orjentaeije. 3. Tada sU u magmatskim stijenarna prislltna prizmaticna tijela razlicltih dirnenzij a. U ovisnosti od prostomog polozaja pukotina i prslina razlil. plOCllsto. Sjencenjem su oznacene zone metamorfisanih stijena Tekstura magmatskih stijena predstavlja prastorni raspored mineralnih zma u stijeni.] 8 ).:rna.1:8. Osim toga lako su obraduju i dobra poliraju pa se mogu koristiti u arhitektonsko-gradevinske svrhe. Strukture bazlcnlh magmatsklh stijena u avlsnastl ad ab/llka pojavljivanja tih stijena u razH6itim nivoima iitosfere. ali se pojedini varijateti povoljnih fi>oicko-rneh@i¢kih svojstavil magu koristiti u dekorati vne svrhe.JRA POVRSIN$K' (FLOC'" 1 PORf.. U ovisnosti 0(1 polozaja lih pukotina i prslina ma$matske stijene ge odvajflju i odlamaju. Rijetki stapicasti minerali ( obieno feldspati ) su u Stijene koje imaju zmastu strukturu uglavnom su jednolicne boje. Kad magma ocvrscava. ' .IlMim mineraJimu (kvare. a) pn naglom o('vrsCivanju lave. u njoj se POjlWljUjU na. Plocasto i bankovito lucenje nastaju ukaliko je u stijeni zastllpljen sarno jedan sistem paralelnih pukotina.

Sistematika magmatskib stijena Magmatske stijene litosfere mogu se sistematizovati na vise naClna. a ukoliko je one ve6e ad 60 em nastaju banci.bazalti). pri cemu stubovi stoje upravno na povrsinu sliva. Poznatije sistematizacije ukljucuju : mjesto postanka ( nivo kristalizacije ) kiselost. petostranom iIi sestostranolll izdijeljenoscu u vidu stubova. Izdvojeni komadi imaju oblike koncentricno gradenih kugli. Ultrabazicne stijene su izdvojene jer one ne sadrze feldspate. komponente.). Stubasto lucenje (sLJ9) karakterise se cetverostranom. magmatske stijene se dijele na kisele. komponente. Stubasto Jucenje u bazaltima (Birkeland & Larson. Kiselc magmatske stijene sadrze vise od 65% SiO. bazicne i ultrabazicne. Nepravilno lucenje javlja se kada se sistemi pukotina ukrstaju iIi stoje pod kosim uglom sto uvjetuje izdvajanje nepravilnih blokova razliCitih dimenzija. su nepovoljne stijene sa 3. Narocito kuglastim i nepravilnim lucenjem.odnosno sadrzaj Si02 mineralni i hemij ski saslav Prema mjestu postanka. neutralnc. Lucenje stijena ad velikog je znacaja za eksploataeiju kamena i njegovu obradu u gradevinske svrhe ( izradu koeki. Magmatske stijene. ako su sistemi pukotina i prslina jako gusti.2. sto je iskljucivo rezultat sadrzaja Si0 2 u plagioklasima i drugim silikatnim mineralima. Bazicne stijene sadrze od 45% do 55% SiO. . Stubasto lucenje karakeristicno je za izlivne stijene a narocito je cesto kod slivova bazicnih stijena (npr. 1989) Kugiasto lucenje svojstveno je izlivnim stijenama i jav\ja se u plicim perifemim dijelovima intruzija. Stika 19. zatim na zicne (bipabisalne ) i na povrsinske (efuzivne iii izljevne). imaju obicno veliku cvrstaeu i zbog toga se dosta tesko eksploatisu i obraduju. itd. a takode i obradivost magmatskih stijena. Neutralne stijene sadrze 55% do 65%SiO. a tolika kolicina te komponente rezultat je vece kolicine minerala kvarca i minerala sa vecim u<~escem Si. koja je skoncentrisana u olivinu i drugim silikatnim mineralima s manjim sadrzajem Si02 . obzirom na mineralni sastav i struktumo-tekstume karakteristike. blokove odredenih dimenzija.sve magmatske stijene dijelimo na dubinske (intruzivne iii plutonske). veoma je tesko dobiti 42 43 . Prisustvo pukotina lucenja znatno olaksava eksploataeiju. Na osnovu sadrzaja Si02 komponente .izmedu pukotina manje od 10 em onda se formiraju ploce. spomenika. ivicnjaka.3. Opsti pregled magmatskih stijena alkal~jske i kalcijsko-alkalijske serije prikazan je u narednoj tabeli. U1trabazicne stijene sadrze manje od 45% Si02 komponente. sto je pretezno rezultat vece koliCine Si0 2 u feldspatima i mjestimicne pojave kvarca. Detaljnija i kompletnija sistematika magmatskih stijena bazira se JOS 1 na bitnim sastojcima stijena te njihovim strukturnim i tekstumim karakteristikama. Ipak. ovisno 0 kriteriju koji se pri tome definira.

kvarca i bojenog minerala (biotit. RazliCitih su nijansi svjetlozelene boje. teksture fluidalne a boje su sivozelene..j ALK.4.. 44 45 . gabra i peridotita prikazane u narednom poglavlju ovdje ce u kratkim crtama biti opisane ostale magmatske stijene koje su navedene u tabeii 2. izgradene od alkalnog feldspata (ortoklas iii mikroklin. BAZICNA I OUBINSKA POVRSINSKA I ' rI i : ± 810TIT I OACITiI i r-. turmalin. Ofitske ( dijabazne ) su strukture i homogene teksture. Struktura im je zmasta. Opsti pregled magmatskih stijena MJESTU PQSTANKA I KISELOST! i MINERALNI I SASTAV i i ' I ALKALNA KALClJSKO ! BEZ i SERIJA Ii I i ". a tekstura masivna (homogena). a homo gene teksture. Strukture su porfirske. Boje su tamnozelenosive do erne.leukos-bijel. Stoga co karakteristike ovih stijena biti detaljnije prikazane. Andeziti su efuzivni ekvivalenti diorita. uglavnom hipidiomorfno zrnaste (mineral. Dijabazi se cesto javljaju na potezu Banja Luka-Zavidovi6i-Visegrad. Daeit. tamnosive i zelenkaste boje.4. djelimicno imaju dobro razvijene ravni). Lucenje im moze biti paralelopipedno.Tabela 2. koji se pretemo javijaju u obliku skladova. zbog cega se pretezno koriste u skulptorstvu. Pojavljuju se u vidu izljeva.SlJENIT HORNBlENOA NEUTRALNA f--PO_V_R_"_NS_M __ +-______.-----------. Graniti su leukokratne (grc. fluidalne i mandolaste. Boje su bijele do ruzicaste i Cfvene. Zmaste su strukture. 3.-. a teksture homogene. Mineraloske i petroloske karakteristike granita.j f---------j DUBINSKA : PIROKSEN OLiVIN ± Trahiti su efuzivni ekvivalenti sijenita. NajcesCi su dvoliskunski graniti (sa biotitom i muskovitom) te se zato nazivaju obicni graniti.. Teksture su masivne. ponekad albit) .2.. Bazalti su efuzivni ekvivalenti gabra. dvoliskunski g.. ..BAZAL T BAZALT PERIDOTIT ----------f-------I-. itd. a tekstura homogena. Njihovi bitni minerali su kvare i plagioklasi.I' K~FELDSPAT! PLAGIOK LASI -AlKALNA : FELDSPATA SERlJA . Graniti Ime su dobili po latinskoj rijeCi granum-zmo (javljaju se u zmastim agregatima). svjetao. kratos-vladavina ) zmaste stijene. Obicno se nalaze na obodu granitskih batolita. gabra peridotila Od magmatskih stijena u gradevinarstvu najces6u primjenu imaju graniti i gabri. Strukture su porfirske. Graniti dobijaju naziv prema nekom vodecem bojenom iii karakteristicnom mineralu: biotitski granit. Daciti su svjetlosive.T--+------··-----~I:I ! f-O-U-B-.. Od granita se razlikuju po tome sto ne sadrie kvare.. Bitni minerali u njima su feldspati. Struktura im je porfirska. turmalinski g.I i I ~-----+-------+----------+--------~'------~----------4 OUBINSKA I KISELA KVARC SIOTIT HORNBLENDA f---------jl POVRSINSKA I GRANIT RIOLIT I I OIORIT i GRANO DIO~·. Andezita ima u okolini Srebrenice. Rioliti su efuzivni ekvivalenti granita.N-S-KA--+---------f----------l. Nalaze se u obliku velikih i debelih ploca. Strukture su zrnaste. i------~-----~----------l f--------. vulkanskih kupa i eruptivnih :lila. muskovitski g. sto ovisi 0 boji K-feldspata ortoklasa koji prevladava u stijeni. Varijateti sitnijeg zma i s djelimicno staklastom osnovom imaju tamniju boju. Imaju veliku ekonomsku vainost. Struktura im je porfirska a tekstura fluidalna. U obradi su podatniji od granita. Boje su sive i sivozelene._______. itd. itd. Trahiti se zbog hrapavosti primjenjuju za stubista i plocnike.. Nalaze se u obliku vecih i manjih izljeva i vulkanskih kupa. Treba istaCi da su sitnozmi i srednjezrni varijateti mnogo povoljniji za gradevinarstvo od krupnozrnih. jer se u njima nalaze primarna lezista dijamanata. ali i u formi zila i skladova. nepravilno. ekvivalenti peridotita.).jl ULTRABAZ I leNA ! PQVRSINSKA ) i OLiVIN PIROKSEN I I PIKRITi i KIMBERLIT I I 3. Dioriti su neutralne intruzivne stijene. sastavljene preteino od Na-plagioklasa i hornblende.1.. Kimberliti su ultrabazicne eruptivne stijene.j ! ALKGABRO GABRO i i----------~------~----------. Sijeniti rijetke neutralne dubinske magmatske stijene koje se javljaju u rnanjim masivima i zilama. su efuzivni ekvivalenti granodiorita. Obzirom da su karakteristike granita. pri cemu veliCina zrna u ovim stijenama varira.~!_T_RA_H __ 'T____~-A-ND-~--'T--~I__________-. plocasto.2. Dijabazi su hipabisalni ekvivalenti gabra. amfibolski g. homblenda.

Lucenje je preteZuo nepraviino. liZ odgovarajuCi bojeni mineral (p!roksen. Pomenuto je da povoljno luteni srednjezrni i sitnozmi varijateti gabra predstavljaju dobar gradevinski materijal. Ako su sasvim svjezi tamnozelene su do Zuckastozelene boje. Peridotiti su vrlo rijetko svjeze stijene. Gabri se javljaju u vidu ve6ih masa. Peridotiti su udrnZeni sa gabrima.20 ).:tin). .Stijene grupe granita i granitoida odlikuju se visokim sadrzajem silicijuma (SiO. .4. Ako se u ulozi bitnog sastojka pored dva navedena minerala javi i olivin stijena se naziva olivinski gabro. zelene pa katkad i erne boje. Od sporednih sastojaka ueestaliji su ilmenit. Djelimicno iii potpuno alterisani peridotiti dobijaju zelenu iIi eak emu boju. Sve dubinske stijene gabro grupe karakterisu se zmastom strukturom i relativno ujednaeenom krupnocom zma. b~gate ka1cije:n: magnezijumom i gvozdem.) . Ponekad mogu biti i ofitske strukture. ponekad mogu evrstu stijensku masu dovest. itd. dijabazima i sedimentnim stijenarna kada grade takozvane ofiolitske komplekse (fragmenti okeanske kore i gomjeg omotaca). koja podsjeca na PlJesak. Ove stijene glacaju se dobro i imaju lijep izgled. Gabri Stijene ove grupe siromasne su siiie~em. kvare). uslje~ cega zadohijaju mrkocrvenu boju. 3. kaleit. 3. amfibol. Kada imaju praviino paralelopipedno iii bankovito iucenje uz srednju veliCinu zma veoma su cijenjen gradevinski materijal. olivin. hlont.O) ! mahm sadrzajem magnezijuma (MgO). katkad i u obliku ziea promjenljive debljine. To su stijene zelenosive. Jedm! minerali koji nisu podlegli raspadanju su kvarc i muskov!t. povisenim sadrzajem alkalija (Na. To su stijene vrlo razlicite boje sto zavisi od sastava i stepena sadrzine peridotita. magnezIt. Osim hromita peridotiti mogu da sadrze platinu i dijarnant. Peridotiti se javljaju u vidu velikih masa obicno nepravilnog oblika. staklastog do masnog sjaja i veoma jedri. Lucenje je uglavnom nepraviino. obieno oblika lakolita iii zila. l!z serpentin se kao alteraeioni produkti sreeu jos talk. Peridotiti Opsta karakteristika stijena peridotitske grope je da su siromasne silieijem i aluminijem a bogate magnezijem i gvoZdem. Zbog toga peridotitske stijene ne sadrze salicne (svjet/e) minerale (feldspat. zatim sfen. epidot. Masivne su teksture koja ponekad moze biti i planparalelna. Kao karaktenstlcan sasto]ak J3vl]a sebazlcm plagioklas (labrador i bitovnit). a masivne teksture. Cesto bazicni plagioklas (labrador) pokazuje svjetlueanje u plavicastoj boji sto se naziva labradorizacija. Gramt! se javljaju u vidu razlicitih formi ( s1. Sadrzaj labradora sa plavicastim svjetlueanjem povecava vrijednost gabra kao gradevinskog kamena. Blok-dijagram granitske intruzije (Ristic i Pamii:. kao bitni minerali. Sekundarni su sosirit (albit + epidot + eojisit) koji se stvara na racun bazienih plagioklasa. Stijena izgradena od bazicnog plagioklasa i monoklinienog piroksena (uglavnom dijalag) u ulozi bitnih sastojaka naziva se gabro (u uzem smislu). 46 - 47 . gvozda (FeO) i kaJcija (CaO). Stika 20.2.4. SadrZaj alkalija pa i ka1cija uglavnom je minimalan. hlorit.O 1 K. a. Graniti spadajl1 11 vrlo otporne stijene. /981) Poznati masivi granita su u sjevemoj Bosni ( Motajiea i Prosara ) . Ako stijena sadrii olivine kao sekundarni mineral javlja se i serpentin.2. spilitima. u rastreslto stanje tzv. Zmaste su strukture. ponekad i homblenda. Nakon toga zamu6uju se feldspat! ko]! daljom transformacijom prelaze 11 gline. U njima se javljaju olivin i pirokseni.). Ovi procesi obieno poCinju po obodu zma. Njihovo raspadanje pocin]e promjenom bojenih minerala (najcesee njihovom oksidacijom). Jedan od takvih kompleksa zastupljen je u Centralnoj ofiolitskoj zoni u Bosni i Hereegovini (od Banja Luke do Visegrada). Od rudnih minerala najcesci su hromit i magnetit. Veei masiv gabra u BiB je na podrucju Jablaniee. tarnnozeiene.3. U masi. a javlja se paralelopipedno i bankovito lucenje.granitski grus. Obieno su manje iIi vise serpentinisani (olivin i piroksen se transformisu u serpe. apatit i magnetit.2.

Procesorn metamorfoze ave stijene transforrnisu se u serpen(init breeastog izgleda koji se radi lijepe zeiene boje naroelta koristi za unutrasnje oblaganje zidova. Tereni izgradcni od 3vjezih intruzivnih stijena irnaju veoma povoljne karaktcristike za temeljenje najrazli6ilijih objekata. hidrosfere i biosfere. . 48 49 . Rjede se upotrebljavaju u arhitektonsko-gradevinske i skulpturne svrhe.6-3. Obradeni blokovi granita upotrebljuvuju se za izgradnju stubova. jer ima veliku cvrstoeu i zilavost. Sedimentne stijene Postanak sedimentnih stijena rezllitat je slozenog i dugotrajnog procesa koji sadrzi: -fizicko i hemijsko trosenje postojeCih magmatskih. Efuzivne magmatskc stijene (poput intruziva) u svjezem stanju Cine veonlH povoljnu podlogu za tcnlcljenje. zbog ('ega se pretezno koriste u umjetnickoj obradi. ako se granit jako ugrije i polije hladnom vodom odmah se raspukne u nepravilne komade. zatim kao drobljeni Kamen u cestogradnji. (ako su lijepih boja i skloni poliranju). medutiul. V rste rioiita s malo fenokristala i gustom osnovom. Ponekad se varijateti peridotita (lerzoliti ) koriste kao ukrasni kamen za unutrasnju dekoraciju jet imaju iijepu tamnozelenu beju i cesto trakastu gradu. llpotreblJUvajll sc II arhitektllri i kiparstvll .talozenje rastrosenog materijala Nakon talozenja uz odredene fizicko-hemijske procese. gradnji zeljeznickih pruga i kod pripreme betona. . plocnika.3. Koriste se i kao sirovina za kamenu vunli (toplotni izolacijski materijal). za ivicnjake. Imaju slicne karakteristike i prilikonl izgradnje tUllC1a i drugib podzemnih objekata.U svjezinl intruzlviulU nlogu se izvesti stabilni tuneli i drugi podzemni objekti vecih dirncnzija. Pri tome ne dolazi do promjena hemijskog sastava stijene vee do njenog komadanja i usitnjavanja.if kalcit i opaL Povrsinski raspadnnti peridotiti jako su ispucali i ispresjecani zican1a opata i magnezita. Mehanicko trosenjc stijena iii dezintegracija uzrokovana je siiama koje djeluju iz atmosfere ( insolacija ). jer se' ne glacaju i uvijek ostaju brapavi. plocnike. Trahiti se primjenjuju u izradi stepenica i plocnika. Upotreba periaotita u gradevinskc svrhe v1'1o jc ogranicena jcr su ani pored velike zapreminske iezinc nedovoljno otporni nn atmosferske uticaje. za kocke.ukoliko Sl1 OY'C stijcnc trosne i razlomljene nosivost in) znatno opada. Guste vrste se primjenjuju u gradnji obalnih utvrda i morskih pristanista.jaruzanja i klizanja. U zoni povrsinskog raspadanja yise Inetara u dubinu) tereni izgradeni. Gabro se koristi priiikom izrade temelja visokih gradevina.transport mehanicki usitnjenih fragmenata i otopljenih materija. jer su postojane prema hemijskim agensima i solima iz morske vode. mostova. cesto u veoma sitne cestice. Takode. zatim za izradu dekorativnih pioi'a za oblaganje. stubova mostova. Daciti se koriste kao tehnicki kamen. Graniti se koriste za oblaganje zidova u enterijerima i eksterijerilna.Kod svjezih. Svjezi gabro se moze lako polirati i tada je veoma postojan na djelovanje atmosferilija. moze doCi do stvrdnjavanja sedimenata. Takvo trosenje moze biti olaksano sistemima pukotina i prslina II zonama koje su bile zahva6ene izrazenom tektonskom aktivnos6u. n·::oStecenih lIlagmatskih stijena nosivost je prakticno neogranicenu. Peridotiti su u BiB ugla\'l10m zaswpljeni 11 okviru Centralne ofiolitske zone (potez Banja Luka-Zavidovici. Peridotiti u tehnickoj praksi imaju manju primjenu zbog velike gustoce (2. spomen ploea i bistRo Nepovoljno svojstvo granita je da ukoliko dade do trosenja feldspala ova stijena tada 1ma nejednaku boju i razliCite fizieko-mchanicke karakleristikc. tunclskih partaIn te za izradu postolja spomenika. Aka su ave stijene trosne iii jace ispucale poprinlaju karakteristike slicne nevezanirn stijenama. Upotreba magmatskih stijena u gradevinarstvu u direktnoj je ovisnosti od karakteristika pojedinih tipova stijena. i ivicnjake.5 Uvjeti gradenj" II magmatskim magmatskih stijena u gradcvinarstvu stijcnama primjena Sijeniti su u obradivanju podatniji od granita.Visegrad ). zidanje potpomih i obloznih zidova. savijanju i udarcima.2. itd" Bazalti imaju veliku primjenu kao agregat za beton a porozne vrste se koriste za izradu pjesackih staza jer zadrzavaju hrapavost. 3. rastezanju . 3. sedimentnih i metamorfnih s!ijena litosfere. uz pojave. U gradevinarstvu se posebno primjenjuje na mjestima izlozenim velikom pritisku. ad ovih stijena zahvaceni su prOCeS1l11Cl erozije. Koristi se u najrazlicitije svrhe kao arhitektonsko-gradevinski i tehnicki kamen. nledutim zbog velikog otpora ovih stijena radovi u njirna su usporclliji i skuplji.2 gr/cm3 ) i male otpomosti prema fizickim i hemijskim agensima. obalnih utvrda.

dolomit i minerali glina. raspored i oblik pojedinih mineralnih sastojaka. te koliCini kiseonika. sitnokristalasta. Postoje minerali koji se pod uticajern vode otapaju veoma brzo (karnena so. prekristalizacija i s1. 3. Otopljene mineralne materije taloie se promjenom fizicko-hemijskih fal(tora koji su uvjetovali njihovu topljivost. kad se promjene dinamieki uvjeti koji su omogucavali transport. organskim i humusnim kiselinama. Kod silikatnih minerala je zapaieno da su oni minerali koji su kristalisali na visim temperaturama (olivin. piroksen. strnktura i tekstura sedimentnih stijena Mineralni sastav sedimentnih stijena avisi 0 sastavu primarnih stijena Cijim su trosenjem one nastale. anorganskim. kompaktna i glatka stijenska masa lakse odoljeva hemijskom trosenju nego ona sa puno prslina. Transport ledom odvija se u glaeijalnim podrucjima veoma malom brzinom (150-1300 m godisnje). pukotina i supljina koj" je liZ to i hrapava. od onih nastalih pri nizim temperaturama ( kvare. medusobni odnos. hlorida i nekih drugih soli. Pri hemijskom trosenju stijene najvazniji je utieaj atmosferilija (atmosferska voda. Autigeni minerali nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora. Najvazniji dijagenetski procesi su procesi litifikacije pri kojima od rahlih.1. Sedimenti transportovani vjetrom dobro su sortirani po velicini zma. U pravilu. kolicini u njoj otopljenog CO2 . Struktura sedimentnih stijena moze biti k1asticna i kristalasta. Sastav.02 pijesak 0. Prema porijeklu minerali mogu biti alotigeni i autigeni. a rezultat je svih procesa koji su djelovali na stijenu tokom nastanka. Ca-plagioklas) manje otporni na hemijske agense. Ta su obiljezja prema anglo-americkoj skoli obuhvacena terminom teksturatexture. i sudjeluju u nastanku glacijalnih sedimenata koji se odlikuju nesortiranoscu.). iIi sporo (karbonat!). hemijskim putem bit ce olaksano u toplijoj vodi.02-0. ugljena kiselina i kiseonik). Vaian faktor hemijskog trosenja jesu veliCina i oblik povrsine stijene koja je izlozena djelovanju vode. Ledenjaci mehanicki razaraju stijene i prenose materijal razlicitih dimenzija. krupnokristalasta. a nazivaju se eolskim sedimentima. U mineralnom sastavu sedimenata najcesce se nalaze kvarc. zaobljena i dobro zaobljena. Nairne. bili su podvrgnuti transportu i talozeni su dalje od matiene stijene. kalijski feJdspat). kaleit. Ooliti su koncentricno slojevite grade.). prema njemackoj geoloskoj skoli razumijevaju se veliCine zma. jer se moe rastvaranja vode povecava sa temperaturom. Hemijski sedimenti mogu imati i oolitsku i sferolitsku strukturu ( sI.3. Navedene promjene koje se dogadaju u sedimentu od njegovog talozenja pa do pocetka metamorfnih procesa nazivaju se dijageneza. cement oblaganja i kontaktni. Sedimentne stijene hemjskog porijekla karkterisu se kristalastom strukturom (npr. potoci. U sedimentologiji i petrologiji sedimentnih stijena za kvalitativno oznacavanje velicine zrna klasticnih sedimenata uobicajena je ova terminologija : VeliCina zma engleskom (mm) >2 sljunak 2-0.002 glina prema grckom prema latinskom prema PSEFIT PSAMIT ALEVRIT PELIT RUDIT ARENIT LUTIT GRAVEL SAND SILT CLAY Zma u klasticnim sedimentima prema obliku mogu biti: uglasta. poluuglasta. od blokova do sitnih cestica. otapanje. Pod strukturom sedimentne stijene. trosenje stijena. dok ima i onih koji su praktieno netoplvl (kvarc).21). a moze nastati neposredno nakon taloienja.Hemijsko trosenje se svodi uglavnom na otapanje komponenata topivih u vodi. Do talozenja cestiea nastalih mehanickim trosenjem dolazi zbog djelovanja sile teze.002 prah (silt) <0. iIi u obliku otopljenih materija. poluzaobljena. Najznacajniji faktor transporta je voda (bujicc. muskovit. mikrokristalasta itd. Alotigeni minerali potjeeu od mehanicki i hemijski razorenih stijena. ili u nekoj kasnijoj fazi. raziicitih po veliCini i obliku ( klasticne ili mehanicke sedimentne stijene ). Cement kod ovih stijena moze biti bazalni. Karbonatne stijene nastale mehanieki odlikuju se detriticnom strukturom. Moe otapanja vode ovisi 0 njenoj kiselosti (ph faktoru). ili pak uticajem organizama. okeani) koja prenosi ogromne koliCine materijala u obliku vucenog i suspendiranog nanosa. nevezanih vodom natapljenih taloga nastaju cvrste stijene. Stvrdnjavanje moze biti potpuna iIi nepotpuno. sulfati). meduprostorni. Struktura sedimentnih stijena definisana je prije svega velicinom i oblikom cestica koje sudjeluju u gradi stijena. Iz pravih otopina materije se izlncuju kao posljedica prezasicnosti. Klastienu strukturu imaju sedimenti izgradeni od fragmenata stijena i minerai a. sericit-muskovit. 50 51 . cementacija. Pri niskim temperaturama i malim pritiseima u sedimentima se nakon talozenja zbivaju mnoge fizicke i hemijske promjene (zbijanje. rijeke. mora.

itd. Pod teksturom sedimentne stijene ( u americkoj ternlinoiogiji .3.23) imaju stijene sastavljene ad vezanih veCih i manjih cestica drobine ( npr. Slika 22. Brecasta tekstura Tekstume karakteristike koje se najcesee istraZuju na terenu su : vanjska i unutrasnja slojevitost.). trakasti laporci.Ako Sli velicine preko 2 mrn zovu se pizoliti Sferoliti se sastoje od tankih iglicastih kristala radijalno rasporedenih oko centra kristalizacije. prostornim rasporedom i orjentacijom pojedinih komponenata. Stika 23. Slikll. Graila oolita (a) i sferolita (b) Organogena struktura je karakteristicna za stijene izgradene veCinom od netransportiranih ostataka biljnog i zivotinjskog porijekla. hemijskom dijagenezom i djelatnos6u organizama. Trakasfu-slojevita lekslUra u sanoj jormaciji ieiista Tusanj u Tuzli. 3. Masivnu teksturu imaju stijene kod kojih su minerali jednolicno rasporedeni u stijeni Gedd krecnjaci. trakasta.21. ritmicnost. 22. fosfatnih. slojevita i brecasta.2. teksture nastale podvodnim klizanjima i razarenjem slojeva. Sistematika sedimentnih stijena Sistematika sedimentnih stijena bazirana je na njihovoj genezi. teksture sedimntnih stijena uglavnorn se istrazuju i proucavaju na lerenu. teksture na donjim i gomjim slojnim povrsinama. Najznacajniji tipovi tekstura scdimentnih stijena su: masivna (homogcna). transport mehanicki rastrosenog materijala i mehanicko 52 53 . Trakasta i slojevita tekstura ( s1. homogeni pjescari. Tok nastajanja sedimenata obuhvaea kao sto je navedeno faze trosenja. ) karakteristicna je za slojevite sedimentne stijene kod kojih se izmjenjuju zone razlicite boje. talozenja i litifikacije odnosno stvrdnjavanja.slojeviti pjescari itd. a manjim dijelom u laboratoriji.odnosno zone sa krupnijim i sitnijim sastojcima (npr. kao i vanjskim i unutrasnjim morfoloskim oblicima sedimentne stijene Za razliku od struktura. brece i brecoliki krecnjaci. struktura-structure) podrazumijevaju se sve karakteristike njene grade uvjetovane meausobnim odnosima. transporta. Mehanicko trosenje. Brecastu teksturu (s1. gvoZdevitih i aluminijskih sedimentnih stijena. ) .). Oolitska i sferolitska struktura sreeu se kod karbonatnih.

ovdje su dati osnovni podaci 0 ostalim sedimentnim stijenama u tabeli 3. Konglomerati su vezane. feldspata. . Alevrolit (siltit) je vezana sitnozrnasta klasticna stijena. laporaca 1 krecnJaka biti detaljnije prikazane.06 mm ! i . talozenjem cestica transportovanih vjetrom i vodom. tada nastaju biohemijski iii organogeni sedimenti. kalkarenit i kalklutit su klasticni krecnjaci nastali mehanickim putem pretalozvanjem cestica primarnih krecnjaka. Velike koliCine kvarcnog pijeska (nekad prelazi u slabo vezani pjescar) nalaze se u Krekanskotn bazenu. poluvezane i vezane. Nastaju prirodnom cementacijom drobine razliCite krupnoce cestica. Kalkrudit. granat. mehanicki (cementacijom transportiranih cestica rastrosenih dolomitnih stijena) i hemijskom 55 . Sljunak je nevezan klasticni sediment. Klasticne sedimentne stijene mogu biti nevezane. Nastaje u vodenim podrucjima iii na kopnu. izgraden od sitnih cestica razlicitog stepena zaobljenosti. sto ovisi od duzine transporta i njihovaj otpomosti na mehani6ko i hemijsko troseyUe. Nalazl se u rijecnirn koritima i terasama. marinski i jezerski.DIJATOMIT. Petrografski sastav val utica je uglavnom razliCit ( polimiktni konglomerati ). ROZNJAC ( ROZNAC ) SEDIMENETNE ORGANOGENE STIJENE KRECNJAK. sastavljene od fragmenata veCih od 2 mm. Obicno se nalazi u podnozjima strmih padina ( gdje se formiraju sipari iii tocila ) i u donjem dijelu kratkih bujicnih potoka. izgraden od krupnih zaobljenih fragmenata iii cestica (val utica. Nalazi se u naslagama flisa. nalaze u fonni slojeva razliCite debljine iii Sll pak masivni. kao i u obalno~ podrucju mora i jezera.002 mm ALEVRITI (LUTITI ) <0. liskuna i rjede kaleita . Sastav(jen je od kvarca. oblutaka) jednakog ili razliCitog petrografskog sastava. naziva se oligomiktni sljunak. cestica velicine praha. Prah iii alevrit (silt) je nevezani sitnozmasti klasticni sediment. itd ) i cestice rezistentnih stijena . Ako je talozenje izvrseno uz sudjelovanje organizama. Brece su vezane klasticne slijene.lavlja se pretczno u vidu slojeva . Vezivo je uglavnom karbonatno. dobro sortiranih prema veliCini.MULJ ~:~::K'_ .ie) je nevezan klastican sediment sastavljen od krupnih uglastih fragmenata. Drobina (krs. uglavnom slojevite stijene. Polimiktni pijesak je sastavljen od cestica razliCitog petrografskog sastava dok je oligomiktni izgraden od cestica istog sastava. Hemijsko trosenje. DOLOMIT. zaohljenih cestiea vecih od 2 mm. i cini petrografski spektar slivnog podrucja 54 - (polimiktni sljunak). RADIOLARlT. I (ARENITI) 0.lSKE SEDIMENTNE STIJENE (V APNENAC).06-0. Opsti pregled sedimentnih stijena zasnovan na njihovoj genezi da! je u taheli 3. Nastaju prirodnom cementacijom valutica sljunka. PJescara.002 mm PELrn (LUTITI) I I LES ( PRAPOR ) PRAH. Pijesak je nevezan klasticni sediment. faze su nastajanja hemijskih sedimentnih stijena. BIGAR TRAVERTIN. Nastaju na vise naCina: uglavnom procesom dolomitizacije. eolski. Kod transporta veCim rijecnim tokovima sljunak je redovito heterogenog sastava.talozenje jesu faze nastajanja mehanickih i klasticnih sedimentnih stijena. GIPS. I PSAMrTI 2~O. a ea. Obzlrom da ce karaktenstIke ghna. ANHlDRIT. j ALEVROLIT KALKLUTIT GLlNA I LAPORAC (LAPOR) I I NEKLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE I HEMl. Fizickomehanicka svojstva im ovise 0 karakteristikama veziva i fragmenata. Vezivo im moze biti kalcitno. U njemu su zastupljeni rezistentni minerali ( kvarc. Sljunak je u veCini slucajeva sortiran prema velicini val utica a ponekad je slojevit. muske'llt. KALKARENIT. KRECNJAK (SEDRA). limonitsko itd. Prema genezi moze biti rijecni. 'Jpstl pregw se lmentni 1 stijena KLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE VELlCINA NAZIV CESTICA >2mm PSEFITI (RUDITI ) I I NEVEZANI SLJUNAK DROBINA PlJESAK SEDIMENT POLUVEZANA STlJENA i VEZANA STIJENA I I I KONGLOMERAT . Njegov mineralni sastav jc sliean mineralnom sastavu pijeska uz odredeni udio minerala glina. Vezivo im je uglavnom kalcitno i kvarcno. Petrografski sastav drobina II vecini slucajeva je jednolican zbog kratkotrajnog transporta. transport hemijski rastvorenog materijala i precipitacija (talozenje). kvarcno. Fizicko-mehanicke karakteristike im ovise 0 karkteristikama cestica i vrsti vcziva kojim su valutice cementiranc. Dolomiti Sll karbonatne stijene koje se poput krecnjaka. Valutice mogu biti razliCite veliCine. BRECA KALKRUDIT PIESCAR. Ako je jednakog sastava.SPIKULIT ( SPONGOLIT ) .

laporaca i krecnjaka Za gradevinsku praksu od sedimentnih stijena posebno su vazne gEne. kaleita. i viSecelijskih zivotinja spliZvi (njihove iglice). laporci ( lapori ) i krecnjaci ( vapnenci ) 3. sedimentne stijene su razvrstane na natin kako je prikazano slikom 24. na osnovu cega se razlikuju prijelazni varijateti od dolomita do krecnjaka ( npr. Pod uticajem pritiska iIi vrlo intenzivnim iSllsivanjem.. cirkona. barske. Gline Gline su klasticni poluvezani sedimenti sa precnicima cestica manjim od 0. 3. izrazito poroz. supljikavi. Manja koliCina roznaca nastala je direktnom precipitacijom iz otopina bogatih silicij-dioksidom. Najvece koliCine roinjaca nastale su u vrijeme podmorskih izljeva lave s velikom kolicinom silicija. pjescari . i kaleit.. Organogeni silicijski sedimenti su dijatomiti. ad sedre se razlikuje vecom kompaktnoscu i izrazito slojevitom gradom. nepravilno laminiran iii slojeviti krecnjak nastao anorganskim izluCivanjem kalcita iz vru6ih voda oko termalnih izvora iii iz toplih sulfatnih otopina. modrozelenim algama i vodenom bilju.3. U sastavu dolomita nalazi se s manjim iIi vecim udjelom. dolomitni pijesak.!'vdjela sedimentnih stijena prema prijedlogu evropskih norm. sericita. a kao specifican tip izdvajamo rezidualne gline (nastaju raspadanjem primamih stijena). celijasto graden.Ikritskog R'latrfksa Slika . opala i kvarca. Prema mjestu postanka gline dijelimo na rijecne.002 mm. koji su organizmi koristili za izgradnju svojih skeleta Cijim talozenjem je formiran ovqj sediment. Cestice glina medusobno su povezane preko vodenih opni koje obavijaju svaku cesticu. Gline testo kao primjese sadric hidrokside gvozaa koji stijenu pigmentiraju crvenkasto. . Male kolicine mangana boje stijenu zelenkasto. EN 12407: 1996). zuto Hi mrkocrveno.3. montmorilonitske. Ces(o sadrie i organske supstance (narocito bitumije) koje im daju tamnosivu i cmu boju. laporovite gline (sadrie 5-15% CaC03). Bigar (sedra) je hemijski sediment. jezerske i marinske. itd. u tzv. Rezidualne gline obicno nisu slojevite.. Crvenica iIi 56 57 .uik$ > ~bkog CIllUeflta C ~ . gline gube vodu i prelaze u cvrste slojevite stijene koje se nazivaju gline!. Dolomiti se raspadaju u veoma sitna zma oblika romboedra ostrih ivica. To je spuzvasti.3. Prema prijedlogu evropskih normi (pr. Roznjac je silicijski sediment sastavljen ad kaJcedona.ni krecnjak nastao na slapovima jezera i rijeka i na izvorima izluCivanjem kalcita po vlatima mahovina. U nasoj zemiji dolomiti se najceSce javljaju u Vanjskim Dinaridima zajedno sa krecnjacima. Gline su obicno slojeviti do tankoslojeviti sedimenti katkad su trakaste teksture. 24. Prema mineralnom sastavu razlikujemo slijedece vrste glina: kaolinitske ( vatrostalne koje cesto nastaju raspadanjem granita). UilI<ribJ<i m. hlorita. Gline se sastoje od minerala glina. posebno u podrucju prskanja vode vodopada. uz zadovoljavanje posebnih uvjeta. Nalazi se uglavnom u vidu soc iva u krecnjacima a ponekad i u obliku slojeva.precipitacijom iii talozenjem minerala dolomita iz prezasi6enih rastvora. Travertin je cvrsto litificirani.3. jednocelijskih iivotinja radiolarija. Dakle roznjaci mogu nastati organogeno i hemijski. ilovace (oneciscene pijeskom i kaJcijum karbonatom koristi se u ciglarskoj industriji). pjescara. radiolariti i spikuliti koji su nastali talozenjem skeleta algi dijatomeja. zatirn zma kvarca. kalcitski dolomit ima 50-90 % dolomita dak dolomitski krecnjak ima lO-50 % dolomita).1. Minearaloske i petroloske karakteristike glina. Poznate naslage sedre u nasoj zemlji su u koritu rijeke Une. ~I _ I 2: . apatita.

3. minerali glina ) te zmima kvarea i odlomcima stijena. oblaganje tunelskih partaia i za ugradivanje u temelje. a najvise za izradu opeke. crvene iIi zelene boje. feldspati. kada ie neophodna upotreba eksploziva. U Ciste pjescare spadaju i arkoze. veliko i neravnomjemo slijeganje pod objektima.terra rossa predstavlja pelitski materijal koji nastaje raspadanjem krecnjaka. Pjescari se uglavnam javljaju kao dobro uslojeni sedimenti. 3. Zbog toga. liskuni i odlomei stijena. Grauvake su stijene bogate detriticnim matriksom ( sericit. Joana od kalsifikacija bazira na zastupljenosti matriksa (lat. NaraCito je kod njih izrazeno stetna djejstvo mraza. Minerali glina i drugi silikati najcesce izgraduju matriks i cement pjescara. U podzemnim prostorijama mogu se javiti pritisci izazvani bubrenjem minerala glina. plagioklas). Jer je poznato da su gline vodonepropusne. PjeScari Pjescari su klasticne stijene sa veliCinom zma 2-0. hlorit. siderit) uglavnom predstavlaju cement pjescara ali mogu da se jave i kao alotigena. (cesta klizanja terena). Uz veziva na pogadnost pjescara za gradnju utice i slojevitost.3. gotovo cmom bojom. Danas je. laporoviti. Siabo vezani pjescari kariste se za vanjsku dekoraeiju i za izradu potpomih zidova. Najcesce su :lute. a dio moze biti najsitniji karbonatni detritus. jasno da dio kalcita pripada karbonatnom detritusu nastalom fizickim i biogenim usitnjavanjem ( organizmi koji buse podlogu ) starijih karbonatnih stijena.3. ako nisu pretrpjele intenzivne dijagenetske promjene minerala glina.3. Osim navedenog u glinarna je cesto intezivno razvijena erozija. Obzirom na kolicinu matriksa izdvajaju se dva tipa pjescara : cisti pjescari. Postoje razliCite klasifikacije pjescara. mjesoviti hemogeno-klasticni sedimenti. klasticnog porijekla. U zavisnosti od kvaliteta veziva pjescari mogu biti dobra do. vapnoviti. Pri izgradnji hidrotehnickih objekata i podvodnih dijelova gradevinskih kanstrukeija treba izostaviti primjenu pjescara sa lahko rastvorljivim vezivom i vezivirna koja u vodi orneksavaju. sive. bituminozni i dr. Arkoze su razliCite baje i vode porijeklo od granitoidnih stijena. zaptivanje terena (injektiranje). iii arenit.nastati izlucivanjem iz morske iIi jezerske vode. i necisti pjescari iii grauvake kod kojih je udia matriksa vee.2. Dia kalcita moze biti hemogenog porijekla. Sa smanjenjem debljine slojeva smanjuje se pagodnost i obratno. grauvake obicno nisu cvrsto litifieirane pa su na izdaneima podloine brzom trosenju. Osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike glina su mala stabiinost padina i vjestackih kosina. mikroklin. odlicna podloga i sredina za gradenje. glinoviti. tj . Boja pjescara potice najcesce od veziva. stijene i fosila. Medutim. Slabo vezani pjescari. zatim feldspati (ortoklas. Obicnim mikroskopskopetroloskim istraiivanjima. medutim . sastojak fosilnog detritusa. Karbonati (kaleit. Odlikuju se tarnnosivom do. mala nosivost (stoga se glinovita zemljista prije izrade gradevinskih objekata konsoliduju). bez elektronskog mikroskopa. erijepa i keramickih ploCica. metanl0rfnih i starijih sedimentnih stijena. dolomit. a siliciklsticni detritus ( glina i silt ) . a najteie u kvarcnim pjescarima vezanim silieijskim vezivom. Uslovi rada u glinarna su uglavnom nepovoljni. prije svega gline.a naroCito varijatet sa glinovitim vezivorn irnaju malu otpornost na uticaj egzogenih faktora. Najlakse se izvode radovi u slabo vezanim pjescarima. Na uvjete rada u ovim sedimentima bitno utite sklonost ka raspadanju i raskvasav[lnju. Upotreba pjescara u gradevinarstvu prilicno je raznavrsna. detriticna zma. Upotreba glina u gradevinarstvu svodi se na ugradnju u nasipe. u pravilu nije moguce ustanoviti porijekio takvog kaleita pa se uglavnom smatralo da su laporci S obzirom na genezu. Pjescari nastaju vezivanjem (cementacijem) pijeskova nekim ad prirodnih veziva.3. a i zbog nepovoljnih fizicko-mehanickih svojstava. od 15%. 3. Pjescari cesto dobijaju nazive prema vrsti veziva: silieijski. Bitni sastojci su kvarc. naslage glina pruzaju povoljne uvjete kod formiranja povrsinskih akumulacija vode. Laporci ( Japori ) Laporci su mijeSatle karbonatno-glinovite stijene sastavljene od varijabitnih odnosa kriptokristalastog kalcita i od siliciklasticnog detritusa pelitnih dimenzija. Ciji srednji sadrzaj iznosi 65%. a kalcit i kao . Zbog velikog udjela glinavitag matriksa. Tipicna arkoza je krupnozma stijena izgradena uglavnom od kvarea i feldspata. sa koliCinom matriksa manjom od 15%.Mineralni sastav ovih klasticnih (terigenih) stijena. dok se drugi minerali javljaju u podredenim kaliCinarna. rorke. kao i odiomaka stijena male otpornosti na trosenje. u giinama se pri izradi podzemnih objekata mora obavezno vrsiti podgradivanje i oblaganje. pri cemu je kaleit hemogenog. matriks -osnova) koji predstavlja materijal sitnijeg zma ( <30 mikrona ) u kaji su uloiene krupnije cestice minerala. ie veoma raznovrstan i pored alotigenih ukljucuje i autigene minerale (nastali u pjescaru nakon njegovog talozenja procesima dijageneze). Ciji sastojci odgovaraju produktima raspadanja magmatskih . kvare. gvoZdeviti (vezani hematitom iii limonitom). 58 59 .06 mm.

1975 ). Laporci su najcesce sive boje. lako su laporci definisani kao s111jesa gline i kalcita. tj. Krecnjaci nastali kao Slika 25. zma pijeska. u njima redovno ima i siliciklasticnog materijala ( b'arc.. Sastavljeni su od kaleita ali su rijetko sasvim Cist. Baja je razliCita u ovisnosti ad primjesa. zatim primjese glina. a 11akon dijagenetskih procesa u veciln dubinama zalijeganja tipicni minerali gEna transforn1isani su u hidroliskunc ( hlorit.Laporcem obicno sn1utramO s1ijenu koja sadrzi izrnedu 200/0 i 80% gline i 20 i 80% kaleita. vec je to litificirani laporac iii Il1arlit ( marlstonePettijohn. Mn. 3. Tekstura krecnjakaje razlicita. ovisno 0 strukturi i 0 naCinu na koji su organizmi sudjelovali u stvaranju tih stijena ( s1. dotle Folkova klasiJ1kacija ima 81m primjenu pri mikroskopskim istrazivanjima krecnjaka. Mogu se javiti kao slojevi razliCite debljine ili kao masivni. Neke kiasiJ1kacije tu granicu stavljaju na 33 i 66 % (Pettijohn. Javljaju se u slojevima razlicite dcbljine a rnogu biti i masivni. rnehanicki talozi izgradeni su abieno od fragnlenata razlicitc vdicine (kalkrudili. koji sadrze vise od 10 % zma promjera > 2mm. a baundston su podijelili u tri nova tipa : bafiston. dok sa primjesama bitumije krecqjaci imaju emu boju. Mg. Obicno sadrze hemijske primjese Fe.3. Kalsifikacija krecnjaka ( vapnencu ) s nadopunama Embryja i Klovana ( 1972 ) po Dunhamu (1962) Folkova klasifikacija ( 1959. ! 962 ) pnmJenJuJe se samo za marinske krecnjake jer njome nisu obuhvaceni slatkovodni i teresticki 60 61 . odnosno na ITwdusobnim odnosima prin1arnih struktumih sastojaka. detriticna itd . itd. ooliticna. Katkad su Citave geoloske formacije izgradene san10 od krecnjaka. srednjcg i krupnog silta do sitl10g pijeska. muda mogu biti sivo-plavicasti zu6kasti. zelenkasti itd. Stijenu koja .. karbonatnog mulja i kalcitskog cementa. Dunharnovu klasiJ1kaciju nadopunili su Embry i Klovan ( 1972 ) uvodenjem dva nova tipa stijena: floutston i radston. a sa primjesama gvozda mrko zutu do crvenu boju. u prirodi su rijetkost.Ie prije dijageneiskih procesa na veCim dubinama znlijcganja bila sastavljena od kalcita i gline s 111cdusobninl oonOS0111 koji odgovara sastavu laporaca. saslavljeni samo ad gline i kaleita. Dunhamova klasifikacija krecnjaka ( 1962 ) bazirana je na slijedeCim karakteristikama: prisutnosti iii odsutnosti karbonatnog mulja. odnosu udjela zma i mulja te znakovima organogenog vezivanja skeleta za vrijeme razvoja organizama. bindston i fremston.litiJ1kacije na mjestu rasta. Obicno se javijaju sa k.5 mm) do kriptokristalasta ( ispod 0. sericit ili muskovit ) ne treba vise sn1utrati laporceln.. liskun. Krecnjaci ( vapnend ) Krecnjaci Sli najrasprostranjenije karbonatne stijene i jedne od najrasprostranjenijib sedimentnih stijena lIopste. Najcesce je svjetlosiva iIi bijela . Najznacajniju prinljenu ove stijene inwju za proizvodnju celnenm pri telnu treba da sadrze 75-78%) CaCO J i 22-25 %) kuolina i tada se nazivaju celnentnim laporcima. kalkareniti i kalklutiti). Od nekoliko klasifikacija krecnjaka u Svijetu danas najslru orimienu imaju Dunhamova "(1962) i Folkova (1959 i 1962) k]asifikacija. Krecnjaci mogu nastati na vise nacina: kao hemijski sedimenti.4.01 mm ) iii pak organogena. organsku materiju itd. za graclc\'inskc objckle.25 ). feldspal.rccnjacima iii pjeskovitill1 stijenama. ) dimenzija sitnog. Obje ove kiasifikilcijc osnivaju se na strukturno··teksturnirn karakteristikama krecnjaka. Struktura mozc biti krupnokristalasta (velieina zma >0. Pravi "cisti" Iaporci. iii pak kaicijski glinoviti skriljac ( calcareous clay shale) aka pokazuje lisnatost. Laporci koji imaju Inanje giinovite komponente masivnu teksturu pogodniji su rnedij. zma. Dok se Dunhamova klasiJ1kacija vise primjenjuje pri terenskom opisivanjll i odredivanju krecnjaka. tj.3. kao organogeni sedimenti kad nastaju uz aktivno llcesce zivih organizaIna i najzad kao rezultat mehanickog raspadanja i pretalozavanja ranije stvorenih krecnjaka. 1975 ).

viSe 0el lO'7r :11okema a\okema f Yohllncnu !---:c-.--_~Ic-------::-::-_---i 85 95 . Folk izdvaja cetiri bitna alohema: -intrakiaste. Upotreba krecnjaka u gradevinarstvu je velika.alda. Pod mikritom podrazumijeva sve karbonatne cestice precnika < 4 mikrona i smatra da je nastao brzim hemijskim i lili biohemijskim izluCivanjima iz morske vode.:. Alohern. za pecenje kreca i za proizvodnju cementa. sva obavijena karbonatna zrna -fosile. Kao ortoherne (Folk ( 1959) definise mikrokristalasti kalcitski mulj iii mikrit i sparitski kaleit. manjc oll vapn<:nci 1If< mikrit sa vik (xi 25'!. kod nekih tipova krecnjaka sparitni kalcit moze nastati procesima rekristalizacije. 35 75 . iii aiohemi. kamenih nabacaja u lukobranima..'--if--C'. kamenih (zidanih i nasutih) brana. iziucene kao cement u porama krecnjackog taloga. oospafJ1 oomikril 1l\ikrits ooidirnn !nikril" mikeil biolitil :1:1 3:1 do 1:3 j:3 hinspant biord~ hinmikril bwpd . Ortohemijski sastojci iii orlohemi su karbonatne komponente krecnjaka nastale hemijskim i biohemijskim izluCivanjem u sedimentnom bazenu iIi u sarnom krecnjaku kao autigeni n1inerali. kao i za ispunu u drenaZarna.. za oblaganje portala i obzidivanje tunela.'nski vecinom spantl1l vccinom mikritski j .To su : alohemijski i ortohernijski sasto..ici.~ 5 1" nekarbonata. Sparit iii sparitski kalcit predstavlja prozirne sitne kristale kalcita precnika > 10 mikrona. a koji je unutar bazena bic prenosen vodom. Kals(fikacfia karhonatnih stijena premo sadriini kalcijum karbonata i glinovUe komponente (po EN 12407: 1966. U prijedlogu evropskih normi preuzeta je kiasifikacija prema Folku (1959.:"'c.. ali njihova pogodnosl opada sa porastom slepena ispucalosti i kavernoznosti.iski sastojci u krecnjacima ukljucuju say karbonatni materijal koji je nastao hemijskim iii biohemijskim procesima unutar sedimentacionog bazena. Oblaganje podzemnih prostorija cesto nije potrebno.f07: 1966) Obzirom da karbonatne stijene cesto sadrze razliCite koliCine glinovite komponente..--. U oblasti hidrogradnje koriste se za izradu pristanisnih zidova.i. Ukoliko su krecnjaci masivne teksture bez tektonskih ostecenja stabilnost kosina u zasjecima kao i stabilnost zidova u tunelinla i drugim podzemnim prostorijama je velika. Klasifikacija krecnjaka premo F'olku (pr En! 2. i-I 1100 95 85 6S 25 I . __ i' +-~n"=H='i=k=. page 13) r % CaC03 -----------. zastore puteva i zeljeznickih pruga. ugradnju u potporne zidove..laporoYita glina I' I 'I i I0 % _. U visokogradnji se upotrebljavaju za zidanje i oblaganje zgrada. lVleautilTI.. Folk razlikuje dvije glavne grupe karbonatuih sastojaka. ili je potrebna tanka obloga. i 1962. fosilima fosilifcmi i mikri! !--__+--":cp.krecnjaci...':. Krecnjak se koristi za izradu betonskog agregata.:.ar. oblaganje kosina nasipa._= L_----. kako po obimu . valjkaste elipsoidne cestice kriptokristalaste strukture..) prikazana tabelom 4. tako i po raznovrsnosti. kuglaste.:'-j pdc!ifcrni pclsparit pdmikm 62 63 .__l.tf.~_ _ _~"="='k=c='n""+-_ _-j alokcln. Krecnjaci su u Bosni i Hercegovini veoma siroko zastupljeni a osobito u Vanjskim Dinaridima." intraklas!a mtmspant imramlkril[ in. karbonatne fragmente nastale razaranjem poluocvrslih i neocvrslih unutar bazenskih sedimenata.. u prijedlogu evropskih nonni uvrstena je klasifikacija prikazana na tabeli 5. karbonatne bioklaste i to cjelovite skelete i njihove krhotine i -pel etc.:. slIm::t evrsti krecnjaci predstavljaju odlicnu podlogu i sredinu za gradenje.. Tabela 4. I ~~ecnJ [lapOrOYiti I I krecnjak vapnoviti krecnjak laporac I glinovili laporac I glina . Tabela 5. munjc od 109{ alokcma 1O'}' 1 ~_ _ _ _ _ _ _ _+-_'_·a_".. u niskogradnji za nasipe.--+--"'=r=--:1 gn:h. -ooide.

Stoga proizilazi zakljucak da je za ocjenu 0 mogucnosti temeljenja na glinama i glinovitirn stijenama neophodno izvrsiti detaijna inzenjerskogeoioska i geomehanicka istrazivanja.ljunei koji sadrze valutice roznaca. izazvanom sedimentima iznad njih. te 0 koliCini eventualno prisutne glinovite komponente. i druga. Najvise se upotrebljava kao agregat za betone i nsralte.za srednje slozenl slj unak 300-600 kN/m2 2 . Negativna karakteristika je sto se ova vada lahko zagaduje i s10 ponekad in1a nepovoljan he:mijski sastav. akumulacijski 64 65 . Za spravljanje betona najpovoljniji su sljunci Cija zrna vode porijeklo od magmatskih stijena. temeljenje u cistim pijescillla U odredenim prilikama moze se abavili uz relativno veJikll dopustenu nosivost. Uvjeti gradenja u sedimentnim sedimcntnih stijena. nepovoijan je . U sljunkovitim terenima formira se vcea koliCina podzemne vode. Kohezija je sposobnost sitnih cestica da pruzaju otpor s1l1icanju. pa oni mogu sadrzavati vel ike kolicine podzcmne vode. Usiovi izvodenia radova su pretezl10 povoijni. kohezija je reiativno veca. Osobito su u gradevinarstvu opasni tzv. Dopusteno opterecenje za gradenje na sljunku ovisi () sastavu . Znatno manje zastupljeni su jezerski i rnorski sljunei. pa su takvi tereni povoljni za vodosnabdijevanje. a rezultat je privlacnih sila sto djeluju menu njima. Stoga 11 odnosu fla sljunkove pijeskovi predstavljaju marlje povoljne sredine i podloge za gradenje. Gline koje su bile izlozene velikon1 pritisku. Najvece koliCine sljunaka u Bosni i Hercegovini nalaze se u dolinama i koritima sadasnjih i nekaclasnjih rijeka. Gline imaju dvije faze slijeganja: prva. Stoga terneljenju u glinmna treba priCi sa izuzetnom paznjom.3. a uz to i izuzetno skupa pa se izbjegava gdje je god 10 moguee. Sitnozrnasti pijesak . ima dopustenu nosivost 2 do 100 kN/m Subi dobro sloicni pijesak moze se opteretiti s 200-400 kN/m'. skriljavih i hemijski izmjenjenih stijena. a krupnozrnasti. veoma dobro sloicni pijesak i do 500 kN/m2 . a dreniranje lahJeo.. Propusnost takvih tcrena je velika. Za temeljenje u pjeskovitim terenima vaznu ulogu ima koliCina glinovite komponente u' njima. opala. ravnotezi i stabilnosti kao glina. Nepovoijni za beton su . Kod hidrotehniekih objekata upotrebljava se kao ispuna u drenaiama. pijesci Sil closta pokretljivi. koja se lahko drenira. jaspisa i uopste hidrokside siiieija. bubrenja i tiksotropije ne rnogu podnijeti odgovarajuca opterecenja. glinovit i zasicen vodom. Generalno je dopusteno veee opterecenje glina u horizontainim terenima. u gradevinarstvu stijenama primjena Stabilnost terena izgractenlh od nevezanih sedinlenam ovisi 0 granulOll1etrijskom sastavu i zbijenosti materijala. Izvedba podzemnih radova II sljuncilna je teska i spora.3. ali i za izradu sljuneanih filtera kod vodozahvatnih bunara.4. upotreba sljunka u graoevinarstvu prilicno je jednostrana. Stisljivost inl je neznatna. Propllsnost pijeskaje velika. u zoni podzemne vode tl uslovi su znatno otezani. Pijesak se koristi i za izgradnju dijelova saobracajnih konstrukcija na putcvima.za giinoviti i sasvim sipki sljunak do 200 kN/m2 . izgradnju donjeg ( talnpona ) i gornjeg nose6eg sloja fleksibilnih ( asfaltnih ) saobracajnih kons1rukcija.a cvrstih 300-600 kN! rn 2 . Kanali. osobito ako su zasiceni vodom. Meduti~. Sto su ccstice sitnije. Praktieno nijedan drugi sediment nije podlozan promjenama u konzisteneiji.treba istaCi da se ne moze govoriti uopsteno 0 ponasanju glina i glinovitih stijena u pogledu izvodenja radova u njima iIi na njima. Dok neke gline u pogledu temeljenja imaju povoljne karakteristike. Medutim. Podzemni radovi u pijescima izbjegavaju se zbog izuzetno teskih uvjeta rada i sporog napredovanja. SIjunci su rastresili u SUhODl i makranl stanju i slaho stisijivi. veliCini i slozenosti val utica. Pijesci su u suhom stanju potpuno rastresiti a malo ovlazena lTIaSa je slnbo kohezivna. Uvjeti za rad u glinovitim sedimentima koji su zasiceni vodorn izuzetno su teski. polucvrstih giina 200-300 kN! rn 2 . Kod terena izgradenih od giina i raz!icitih glinovitih stijena stabilnost ovisi 0 koheziji (e) i uglu unutrasnjeg trenja ( <p ). nar06to iznad nlvoa izdani. Jos jedna nepovoljna karakteristika podrucja izgradenih od g!ina je izraiena denudaeija i erozija. U glinovitim terenima klizista nastaju i kod veoma blagih nagiba padina i ucestala su . jer stupaju u hemijsku reakciju sa cernentOlTI. Nepozeljene komponente su i gEna te valutice poroznih. a manje na padinama. U nasoj zemlji posebno su poznati kvarcni pijesei pontske starosti iz Krekanskog bazena. ali je kolicinski velika. pa U odredenim prilikan13 imaju karakteristike povoljne za tenleljenje objekata. ali ako sadrze imalo gline nosivost se znatno sn1anjuje a povecava slijeganje zbog stisljivosti. krecnjaka i kvarea. odnosno 0 uglu wlutrasnjeg trenja <. a da se to ne odrazava ncgativno na objcka!. "tekuci pijescI . Dopusteno opterecenje mehkih g!ina iznosi do 100 kN! m 2 . zbijenije su i evrsce. Naime.p (ugao kosine kod kojeg je materUal II prirodnom stanj u stabilan). a rnanifestuje se bocnim istiskivanjem. Zasi6eni vadom. koja se pojavljujc neposredno nakon opterecenja i traje kratko. a takoder i za izradu maitera. a iznosi: . ali ako sadrii liskune.za cisti. Poput sljllnka i pijesak se u gradevinarstvu koristi kao agregat za beton i asfalte. dobro sloieni sljunak do 800 kN/rn Za izgradnju saohracajnica i drugih objekata niskogradnje sljunci imaju povoljne karakteristikc. dotie druge zbog svoje stisIjivosti. lagano i dugOlrajno siijeganje koje moze traFtl desetljeCima.

zasjeka i raskopa u krecnjacima su stabilne. Medutim. Flis se moze definisati kao tipican sinorogeni compleks klasticnih marinskih naslaga. medu kojima preovladuju pjescari i detriticni krecnjaci.bentonit ) kao isplaka kod busenja (odrzavanje zidova busotina ) kao i za injektiranje. Reljef flisnih terena je izrazito razuden slo je pos\jedica selektivne erozije. Posmalrano hidrogeoloski. Laporci se koriste kao sirovina za proizvodnju cementa.. Gline se u gradevinarstvu najvise koriste za izradu opeka i crijepa. Prilikom izvodenja podzemnih radova problemi nastaju kod zdrobljenih i raskvasenih glinovitih sedimenata flisa sklonih bujanju.Stoga otvoreni profili ne smiju duze vrijeme ostati nezasticeni. Problemi nastaju zbog nestabilnih padina sklonih klizanju te intenzivne denudacije i erozije. ako viSe danoya razliCitih imenjerskogeolskih svojstava izgraduje lokaciju objekta. sto moze dovesti do zatrpavanja akumuiacijskog bazena. te ako su masivn. sto namece potrebu sanacije terena radi podizanja jednolikih svojstava ispod temelja. Laporci su zastupljeni sirom nase zemlje. U Bosni i Hercegovini gline su uglavnom zastupljene u ugljonosnim bazenima.Dopusteno opterecenje za temeljenje objekata ovisi 0 fizicko-mehanickim odlikama tih stijena koje u prvom redu ovisi od medusobnog odnosa CaC03 i glinovite komponente. U hidrogeoloskom pogledu gline se tretiraju kao vodonepropusni sedimenti. Kosine usjeka. pretezno manjeg kapaciteta. rejon Motajice i kore raspadanja laporaca sirom nase zemlje). Izuzetak Cine tektonski ostecene zone u kojima se javljaju rasjedi i sistemi pukotina. a eroziono djeluju na istalozene sedimente cime se stvaraju razlicite teksture: tragovi teeenja. kotrljanja. Medutim. Stvaranje flisa sa karakteristicnim strukturnim i teksturnim obiljez. Primjena krecnjaka u gradevinarstvu·· je 66 67 . mada ima i rezidualnih glina (npL Bratunac. Opcenito. sto izaziva vel ike pritiske i viskove izbijanja. Posebno ekonomsku vainost laporci imaju za prizvodnju cementa. odnosno nejednake otpomosti sedimenata flisa na razarajuce djelovanje atmosferilija. a odredene vrste (npr. stvarajuci pri tome pritisak koji nijedna podgrada ne moze izdrzati. ti tragovi bivaju ispunjeni materijalom iz mutnog toka. to su (osim u jace razlomljenim podrucjima) najpovoljnije stijene za izradu tuncla i drugih podzemnih objekata. na kontaktu vodopropusnih i vodonepropusnih danova moze biti mnogo izvora. u gornjem toku rijeke Neretve itd. dok otporniji sedimenti strse u terenu. tragovi vrtlozenja. Problemi se usloznjavaju zbog razlicitih. Za temeljenje su najpogodnije lokacije izgradene od jednog litoloskog clana.bazeni i drugi hidrotehnicki objekti u ovim stijenama su relativno lahko ostvarljivi. Narocito je opasno ako gline sadrze vecu koliCinu montmorilonita. Osnovni problemi prilikom izvodenja gradevinskih radova u flisu proizilaze iz njegoye heterogenosti i brzih izmjena litoloskih clanoya razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. Pri izgradnji saobracajnica problemmi su izraieni zbog nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka i njihovog podlokavanja. narocito ako se njegove fizicko-mehanicke odlike bitno ne mijenjaju u zoni objekta. Pri izgradnji saobracajnica najveca su opasnost dionice u usjecima nestabilnih padina kao i duboke i ceste jaruge. lokalno. Redovito je stabilna ona slrana gdje su slojevi nagnuti suprotno od nagiba padine. Naslage flisa se kao gradevinski materijal ponekad lokalno eksploatisu u mnogim kamenolomima (pjescari i detriticni krecnjaci). veoma uceslalih strukturnih promjena. Odlikuje se izrazitom izmjenom krupnozrnastih i sitnozrnastih stijena. U terenima izgradenim od krecnjaka i dolomita treba izbjegavati siparista u kojima zbog nestabilnosti nije preporucljiva gradnja. Podzemni radovi mogu se izvoditi relativno lahko.Njihova negativna karakteristika je da su malo otporni na uticaj atmosferilija. upravo zbog dobre stabilnosti i povoljne busivosti. kompleks flisnih naslaga je vodonepropustan medij ako ga posmatramo kao cjelinu. postotak minerala glina. Tereni izgradeni od krecnjaka i dolomita povoljan su medij za temeljenje i podzemne radove. sto omogucava brzo napredovanje bez podgradivanja. Obzirom da su odredeni tereni Bosne i Hercegovine izgradeni od naslaga flisa. erozioni kanali. Flis je u BiH zastupljen u sjevernoj Bosni. Podzemni radovi u glinama i glinovitim stijenama izvode se tesko i sporo. Profili u podrucjima s naslagama fliSa povoljni su za izvedbu hrana. te laporci i druge glinovite stijene. osobito ako ne sadrZe vee. Flisni sedimenti su obicno intenzivno ubrani i izrasjedani sto se veoma dobro uocava na otvorenim profilima. Neposredno nakon nastanka. moguca je pojava nejednolikog slijeganja gradevinske konstfukcije.. Oni gradiraju cestice. u vertikalnom i lateralnom pravcu. i tektonski neosteceni. zatim na prostoru Sarajevo-Banjaluka.jima vezano je za uticaj mutnih tokova. U hidrogeoloskom smislu naslage laporaca izgraduju vodonepropusne tcrene. koji u dodiru sa vodom visestruko povecava zapreminu. Inzenjerskogeoloske odlike terena s naslagama flisa ovise i 0 svojstvima litoloskih clanova koji ga izgraduju. uzduzne brazde. pa njihove forme pri ocvrscavanju ostaju ocuvane. a vodonepropusni clanovi osiguravaju postojanost vjestackih akumulacija. Litoloski clanovi sa veCim ucescem gline trose se lakse i cine udubljenja. neophodno je sa aspekta gradevinarstva upoznati njihove osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike. itd . Laporci su stijene povoljne za temljenje i izvodenje gradevinskih zahvata u podzemlju. jer uglavnom imaju veliku nosivost i dobru stabilnost. Ukoliko u laporcima ima vise CaC03 oni su Cvrscl. Stabilnost flisnih terena pored ostalog ovisi i 0 polozaju slojeva.

te mjesta predvidenih za podgradivanjc kao i tipove podgrada. jer su im dna prekrivena slabopropusnim do nepropusnirn naslagama. metamorfizmu su podvrgnute manje mase stijena na uzem podrucju. a pri svestranorn pritisku obrazuje se granniarna struktura odnosno masivna i okcasta tekstura. zbog konfiguracije. obliku. Terem izgradeni od cvrstih vezanih klasticnih sedimentnih stijena (pjescari. Medutim. U vecim dubinama Zemljine kore. Vodopropusnost krskih terena je uslovljena pukotinskorn poroznoscu. detriticni krecnjaci ) Cine stabilnu padlogu za temeljenje i rad u njima. kao sirovina za dobijanje kreca i ostalih veziva te u cementnoj industfiji.Ako takvih pojava ima (a one se odreduju geofizickim istrazivanjima i husenjem) objekt treba prelocirati ili poboljsati svojstva stijenske mase do te mjere da se planirani objekt moze izgraditi bez opasnosti za njegovu funkcionalnost. noseCi pri tome crvenicu i krsje. Obzirom da se fadi 0 krsu. Lokacije akumulacija obicno se . uz povecani pritisak i temperaturu. Krski tereni su u BiB zastupljeni uglavnom u Vanjskim Dinaridima (potez Trebinje-Bihac). Kao sta je navedeno upotreba pjescara u gradevinarstvu je prilicno raznovrsna ( za spoljasnju dekoraciju i za potporne zidove. strukturnim teksturnim promjenarn. Kod metarnorfizma pritisak moze biti svestran (hidrostaticki) i jednostran (bocni iii stres).konglomerati. najbliza povrsini s umjerenim pritiskom temperaturom. zidova.rnnogostruka: koriste se kao tehnicki i arhitektonsko-gradeyinski kamen. stubova i stepenista. poznavanje tektonskih elemenata uzduz trase tunela Olnogucava planiranje brzinc i !laCina rada.110 rijesiti problem vododrziyosti u takvom mediju. veonlU je V017. brece. Ali situacija se od podrucja do podrucja Inijcl1Ju. Nairne. Erozijom k.rccnjaka povrSinskim i podzelnnim vodalna nastaje specifican krski reljef koji moze bid prepreka u izradi gradevinskih objckata na pOvTsini i u podzemlju. Od kalkarenita koji se nalazi blizu aerodroma Mostar obnovljcn je Stari most u I\1ostaru a krecnjaci Brese kod Sarajeva koriste se za izradu spomenika. pri prodoru magme uz povecanu temperaturu i umjereniji pritisak. gdje vladaju visoki pritisci i temperature. Metamorfne stijene Metamorfne stijene nastale su preobrazajem postojeCih magmatskih. tektonika predisponira nastanak povrsinskih krskih morfoloskih pojava i slozenih podzemnih komwlikacija. i -razliCitirn strukturama u gradi stijene (prsline. Pri tome je postojeca stijena podvrgnUla brojnim mineraloskim. ). Cilj jc da se odgovarajuCim istrazivanjirna nastaji postici kolicina gubitaka koja je opravdana sa ekonomskog aspekta. Krska polja su podrucja pavoljna za ostvarenje akumulacija. uvjeti rada u takvim stijenmna mogu varirati od povoljnih do 105ih sto ovisi 0 : -mineralnom sastavu cestica i sastavu veziva. 68 69 .su na cijeni dobro cementovane mermerne. Zbog povoljnih boja. uglavnom u dubljim dijelovima litosfere. Za presJccanje glavnih odvodnih puteva. U gradevinarstvu brece imaju raznovrsnu primjenu. i dotod vade otezavaju izvedbu podzemnih objekata i zahtjevaju posebne zastitne mjere. odabiru II sklopu krskih polja. poznato jc da je krs ( pOSlnatrano generalno ) \'odopropustan.ija u podrucja krsa. Dopustena nosivast neostecenih. dobro vezanih klaticnih sedimentnih stijena je prakticno neogranicena. Najvise se kriste u dekorativne svrhe i to za ablaganje fasada. Pritisak je uglavnom jednostran ( bocan ). Pri projektovanju i izvedbi akU111Ulac. 3. razlomijene zone. pa se trumv metarnorfizam naziva kontaktni. tj. Ipak. Za temeljenje objekata u krskim tcrenima treba ispitati pukotinske sistemc i odrediti da Ii u dubini ( do koje se manifestira veci dio projektovanog pritiska na stijensku masu ) ima vecih pukotina iii kaverni.. U krskin1 terenilna pukotine. Pri jednostranom pritisku nastaje folijacija (skriljavost). Osim poznavanja inzenjerskogeoloskih i hidrogeoloskih svojstava stijena.4. -velicini. iduCi od povrsine prema dubljim dijelovima litosfere. Dakle. ili se izvode pregradivanjem dubokih rijec!lih dalina. Cija dubina scie do nivoa na kojem je dokazana minimalna kolicina gubitaka vode.metamorfozom mogu biti zahvacene velike mase stijena na sirem podrucju. Inzenjerskogeo\oska svojstva u podrucju krsa su kompleksna i razIikuju se od jednog do drugog lokaliteta. razlikuju se tri zone u kojima se zbiva metamorfoza stijena : -epizona. ciji bi svod pod pritiskom mogao popustiti i izazvati djelimicno slijeganje iii utonucc ohjekta. za portale tunela itd. projektuju se injekcio!lc zavjese. OViS110 0 strukturninl. sedinlentnih i metamorfnih stijena. pukotine itd. Kroz pukotine voda prodire u podzemlje pri cemu otapa krecnjak i siri porne prostore. DijcloVJ stijenskih lnasa se odronjnyuju o a voda se slijeva nn saobracajnicu. pa se u toj zoni metarnorfoza vrsi uglavnom mehanickim putem. Ovisno 0 pritisku fonniraju se razlicite teksture metamorfnih stijena. rasporedu i naCinu vezivanja mineralnih cestica. vrlo lijepih sara i lrulke obradljivosti posebno .). nanosi koji ugrozavaju saobra6aj. Obzirom na pritisak i temperature. sto se tretira leaa regionalni metarnorfizam. hidrogeoloskim i hidroioskim kurakteristikama stijena i terena. to ce se dio akumulirane vode obavezno gubiti podzenlnim komunikacijanla. sto ovisi 0 karakteristikama metarnorfizma fizi6kinl i hemijskim svojstvima same stijene. krecnjacke i serpentinske brece. litostratigrafskinl. Pri izgradnj i saobracajnica u krskim terenima veliki problem je odrzavanje stabilnosti kosina usjeka i zasjeka 11a kojinla se javljaju pukotinski sistemi.

Ako je stijena bila visestruko podvrgnuta metamorfozi u razliCitim geoloskim vremenima. nazi va polimetamorfoz~jm. Metamorfoza u tom dijelu dovodi do djelimicne iii potpune prekristalizaeije postojecih minerala. -termalna metamorfoza. -dinamotermalna metamorfoza. dok su neki minerali tipicno rnetamorfni (silirnanit. liskuni. U ovoj zoni dolazi do ejelovite prekristalizaeije minerala te struktumih i teksturnih promjena. kojorn su stijene podvrgnute djelovanju visoke temperature i hidrostatickog pritiska u najdubljim dijelovima litosfere. karakteristicna za gnajs. postaje nestabilna i prelazl u asocijaciju koja je stabilna u promijenjenim uvjetima (ilit i montmorilonit prelaze u serieit i hlorit. -plutonska mctamorfoza.-mezozona.a rezultira djelimicnom promjenom hemizma stijene. Sastav. ako su minerali razlicitih veliCina.stres mincrali (staurolit. Najvece rnase ll1etan10rfnih stijena nastale su u rnezozoni i eplZOlli. a rezultira prekristalizacijom minerala. Navedene vrste struktura prikazane su na sliei 26. Kod homeoblasticne strukture razlikuju se: -granoblasticna ( zrnasta ) struktura. Padom temperature i smanjenjem pritiska kad retrogradne metamorfoze uz uticaj razliCitih rastvora nastaje nova asocijaeija koja je stabilna u promjenjenim uslovima (takvom metamorfozom gabro pre1azi u zeleni skriljac. a peridotit u serpentiniL iz granata nastaje hlorit. onda se takva metamorfoza. Buduci da ovakva metamorfoza zahvata siTa podrucja i vece mase stijena naziva se i regionalnom. a time j do promjena u strukturi i teksturi stijene. mermer i kvarcit. pa se takva n1etamorfoza nazi va kontaktna.) i sedimentne stijene (kaleit i dolornit). Antistres minerali (andaiuzit. homblenda itd. dok Je progradna brza.. mikasiste i gnajseve). neke piroksene. svojstvena filitu mikasistu. Vrste metamorfoze kojima mogu biti podvrgnute postojece stijene su : -kataklasticna iii kineticka metamorfozs. strukture i teksture stijene. Smatra se da je metamorfoza moguea do temperature 1500 C Jer se na vecoj temperaturi veCina stijena topi. kordijerit) karakteristicni su za termalnu metamorfozu i nisu stabilni u zonama velikih dislokaeija s jakim usmjerenim pritiskom. Struktura metamorfnih stijena rezultat je prekristalizaeije i rasta minerala u cvrstom stanju (hlasticna struktura) iii drobljenja dijelova i Citave mase primarnih stijena (klasticna struktura). Njome su zahvaeene uglavnom manje mase stijena na kontaktu s magmom. Stijene podvrgnute regionalnoj metamorfozi sadrie staurolit. Povecanjem pritisaka i temperature kod progradne metamorfoze odredena mineralna asocijacija. u dubljim dijelovima litosfere. Za kataklasticnu ili kineticku metamorfozu karakteristicni su tzv. feldspati. andaluzit itd. Stres je vrlo slab a ponekad izostaje. ako su mineralni sastojci priblizno iste veliCine i heteroblasticna. 3. 70 71 . Metamorfoza maze bitj progradna i retrogradna. disten. Retrogradna metamorfoza se odvija veorna sporo.4. a iz hornblende i bazicnih plagioklasa nastaju hlorit i sosirit). kojom su stijene podvrgnute povisenoj temperaturi i relativno niskom pritisku (uglavnom kod prodora magme prema povrsini) . u najdubljim dijelovima litosfere. stabilna pri uvjetima llizeg pitiska i ten1perature. -nematoblasticna (stapicasta ) struktura. s veoma visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom.odnosno glineni sedimenti u filite. a rezultira promjenom hemizma stijene i njezine strukture i teksture. Heteroblasticna struktura . kad su neki minerali u strukturi izrazito veei od drugih ( slicno porfirskoj strukturi kod eruptivnih efuzivnih stijena ). tipicna za amfibolit. -katazona. liskuni i granat). -lepidoblasticna ( Iisticava ) struktura. kojom su stijene podvrgnute djelovanju temperature i usmjerenog pritiska u dubljirn dijelovima litosfere.Ie naJeesee zastupljena kao porfirohlasticna. amfibole i druge minerale koji su postojani pri visokim pritiscilna i temperaturatna. struktura i tekstura metamorfnih stijena Metamorfne stijene su sastavljene od minerala karakteristicnih za magmatske (kvare. s visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. turmalin.1. a rezultira drobljenjem minerala i stijena. odnosno djelimicnom iii potpunom promjenom hemizma. kojom su stijene podvrgnute jakom usmjerenom pritisku pri relativno niskoj temperaturi u povrsinskom dijelu litosfere. Blasticna struktura Inoze biti homeoblasticna.).

4. Po4iela metamorfnih stijena prema vrsti metamo~foze I SKUPINA klasticne stijene I hornfelsi (korniti ) mermeri ( mrarnori ) NAZIV STlJENE VRSTA METAMORFOZE iIi metamorfne kataklasticna iii (mehanicka dislokacijske brece. Stoga ce ovdje biti prikazana podjela metarnorfuih stijena prema vrsti i intenzitetu metamorfoze (tabela 6. kod kojc sLlneki minerali (ohicno. Navedene teksture prikazane Sll na slid 27. S obzironl na rasporcd minerala U l1letamorfnirn stijenama. kod kojt su minerali zauzeIi paralelan raspored zbog djelovanja usmjerenog pritiska u epizoni i mezozoni.java.reliktna struktura pjescara je hlastopsamitska). OkcQsta (a)1 !kri/java (6) reksruru Slikll 26. kod koje su mincrali zdrobijeni i razlol1lljeni S10 je posljedica mehanicko& drohijenja primarnih stijena zbog djelovanja usmjerenog pritiska. kod kojc su ostala saclIvana jczgra primarnih mineral a obrubljena sitnozrnastim. Sistematika metamorfnih stijena Metamorfne stijene se mogu razvrstati prema: vrstl 1 mtezitetu metarnorfoze. porijeklu minerala od kojih su izgradene i kvantitativnom mineralnom sastavu i teksturnilll svojstvima. jer u veeini slucajeva nije mogu6e odrediti porijeklo minerala odnosno razlikovati ortoskriljce (nastale metamorfozom magmatskih stijena) od paraskriljaca (nastalih metamorfozom sedimentnih stijena).kvarc i fe1dspal) nakupljeni u mase lc6aste iii O\'alne forme a karakteristicna je za metamorfne stijene nastale u dubljirn dijelovima litosferc.2. medu najtipicnije teksture uhraja se skril. Podjela prema kvantitativnom tnineralnom sastavu i teksturnim karakteristikama odreduje sarno one metamorfne stijene koje su nastale regionalnom metamorfozom. kineticka deformacija. kontaktna metarnorfoza pelitski pjegavi skrilici kontaktna 1 regionalna kontaktni 1 skriljavi meffi1eri metarnorfoza 72 73 . -brecasta. Ako su u 111etmnorfnoj stijeni vidljivi ostaci strukture primarne stijene lakva se struklura naziva reliktnom (npr.) Klastiene metamorfne strukture su: -porfiroklasticna. drobljenje miloniti ) hornfelsi.Stika 27. kod kojt se manji fragmenti primarne stijene iii veca mineralna zrl1a nalaze u sitnozrnastoj zdrobljenoj 11lasi. Sistenlatika prema porijeklu materijala od kojih su izgradene stijene nije pouzdana. -kataklasticna. zdrobljenim agregatom. Tabela 6. pa je zato manjkava. Za rnetamorfne stijene karakteristicna je i cvorasta (okcasta iii flaserska) tekstura. j\i!ke slruktllre lI/etul1/urfnih sf!ienu Kod masivne teksture zrna u stijeni su rasporedena bez vidljive orjentacije 3.

izmedu glinovitih stijena i filita. visokog stepena metamorfoza amfiboliti. Argilosisti (glineni skriljci) nastaju regionalnom metamorfozom glinovitih stijena uz jaci pritisak.ntitktnog izohemijskog metamorfizma glinovitih. npr. Zeleni skriljci nastaju regionalnim metamorfizmom na niskim temperaturama it bazicnih i intermedijarnih magmatskih stijena i njihovih lufova. .. Tlnjcl. Sastoje se od kvarca. hlorita. kalcita i epidota. Struktura filita Je Iepidoblasticna. 74 75 . . Gnajsi su sive do erne boje. prije svega biotita. U filitima je koliCina muskovita (sericita) veea neao kod argilosista a manja nego u mikasistima.W Q~K . arkoza i glinovitih skriljaca itd. a isto tako i vulkanskih stiiena na kontaktu sa magmatskim intruzijama.ravni navlaeenja gdje se stijene u blizini ove ravni premjestaju.. metamorfoza grafitski kvarciti I skriljci niskog stepena regionalna metamorfoza ! filiti.Koncepcija 0 metamorfnim facijesima primjenjena je za genetsku klasifikaciju metamorfnih stijena. Nastali su regionalnom metamorfozom glinovitih stijena. pri cemu nastaju uvijek iste mineralne asocijacije. Detaljnije karakteristike mermera.1e se od sericita. termoko. kvarca te grafita. Struktura im je razliCita: granoblasticna. Uz minerale glina ( ilit ) sadrie i sericit.dovoljno sirokim granicama pritiska i temperature. Boja 1m Je SIva do cma. a ovdje ce biti navedeni osnovm podaci 0 ostalim stijeama navedenim u tabeli 6. . drobe i Iaporovitih stijena. lepidoblasticna. Srecu se dliZ dislokacionih ravni. Nastaju termokontaktmm met31norfizmom slabog intenziteta od glinovitih C"Ka.. Stika 28. Komiti su uglavnom produkt~. obieno mikroskopskih velieina. Boja im potice od mineral a zelene boje: hlorit. Hornfelsi ( korniti ) su finozmaste kontaktno meamorfne stijene lzgradene od Zilla bez preferirane orjentacije. J Pjegavi skriljci su kontaktno-metamorfne stijene vrlo slabo lzraiene por~roblasticne strukture i skriljave teksturc. opkoljenih finom milonitskom pastom. Boje su sive i crne. Fl"""t<bpati """. epidot i aktinolit. zelenkasti (hloriti ) i erni (grafiti). Ima ih na podrueju srednje Bosne. Filiti s~ nastali regionalnom meamorfozom glinovitih stijena u eplzom. II:lo. u okviru epizone i mezozone.i regionalna IliSkunoviti kvarciti. metamorfne stijene su razvrstane prema mineralnom sastavu ( sl . Uglavnom su iuekasti (sericiti).. page 14) Metamorfne stijene razliCitog mineralnog sastava postiZu ravnotezu tokom metamorfizma u nekim odredenim. a tekstura skriljava.. metamorfizma serpentiniti U prijedlogu evropskih normi. Mikasisti (Iisknnski skriljci) pripadaju grupi skriljaca srednjeg i vlsokog stcpena metamorfizma. nematoblasticna i porfiroblasticna. Na osnovu toga definisan je termin metamorfnih facijesa u kojima nastaju stijene razlicitog hemijskog sastava u odredenim fiziekim uvjetima. a tekstura skriljava i okcasta. serpentinita i amfibolita date su u narednom poglavlju. zeieni skriljci i metamorfizma I argilosisti mikasisti... . laporovl11h 1 srodmh stl. To su prelazne slijene.2 8 ) kvarciti I kontaktna pretvaraju u finokraljusaste stijene sa reliktnim fragmentima primarnih minerala. a tekstura skriljava. Podjela metamorfnih stijena prema mineralnom sastavu (po EN 12407: 1996. Glavni sastojci su liskuni i kvarc. Miloniti su tektonske breee koje se sastoje iz heteroblastienih fragmenata. Gnajsi su nastali metamorfozom visokog stepena iz kiselih magmatskih stijena. ovisno 0 koliCini obojenih mineral a." e"'Ep\doti iiI>! ".1ena. .!>lend. Struktura imje blastopelitska do lepidoblasticna a tekstura skriljava. kvarcita. Struktura im je lepidohlasticna do porfiroblasticna. argilosista i filita. skriljci srednjeg i regionalna 1 plutonska gnajsi. Podrinja i na podrucju Sane i Une. "". Ima Ih u srcdnjoj Bosni i Podrinju. hlorit i grafit.bt>n. muskovita. feldspata i liskuna. Sast0.

4. Postoje prelazi ka granoblasticnoj strukturi (granonematoblasticna). Mineraloilke i petroioske karakteristike mermen. mrki iIi crni. Teksture su masivne mada ima i skriljavih kvareita. kvarc.3. kao i krecnjaei. K \'arciti se u gradevinarstvu koriste ograniceno. Najvise se koriste kao arhitektonsko~radevinski kamen. 3. K varciti Kvarciti su metanlorfne stijene u kojinla kvarc cini vise od 80 ~~ mase stijene. U najvecem broju slncajeva imaju nematoblastii'nu strukturu (stapicasta sa naglasenom paralelnom Oljentacijom hornblende).3. Nastaiu metamorfozom bazaltoidnih magmatskih stijena (orto-amfiboliti) iii bazicnih tufova i laporaea (para-amfiboliti). Preobrazaj peridotita u serpentinite moze se. Pri obradi mermera vazna je veliCina zrna i naCin njhovog srastanja. Boja im je zelena.4.3.4. Razlikovanje ove dvije grupe stijena je izuzetno tesko. limonit. Mogu sadrzavati u malinl koliCinama granat.1. kada se nazivaju serpentinski skriljei. alb it.aja primjesa mogu biti zelenkasti. 3. itd. itd. Tereni igradeni od mermera i kvareita imaju promjenljive hldrogeoloske karakteristike. ona reagnje sa olivinom stvarajuCi serpentin. Tekstura 1m je mas:vna (homogena). koje OVlse od stepena njihove razlomljenosti. preteino kao lomljeni kamen za sve grube gradevinske radove. zbog primjesa. kvarc i organska materija. Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenama primjena metamorfnih stijena u gradevinarstvu Mermeri i kvarciti imaju povoljne karakteristike za povrsinske i podzemne radove pod uvjetom da nisu tektonski izlomlieni. Imaju "veliku primjenu u graclevinarstvu. hematit. sakchar-secer ). Sa sadrzajem iiskuna prelaze u kyarc-mikasiste. Boja mermera ovisi od njegove cvrstoce.3.3. Mermeri bogati liskunima koji lokalno imaju elemente lepidoblasticne strukture nazivaju se cipoHni.4. crvenkasti.. kaleit. Stetne primjese kod mermera predstavljaju pirit. sivi. Kao sporedni sastojci u kvarcitima javljaju se disten. biotit. Usljed sudrz. NaroCito su povoljni sitnozrni varijateti ler se lakse obracluju i potpunije glacaju. U tiln slucajevima prirnarna klasticna zrna kvarca SlI nesta krupnija a rekristalisala silicijska masa obrazuje sitnozrne vijence oka primarnih zrna (heteroblasticna struktura). 3.4. Na ovaj naCin mogu nastati velike mase stijena koje se nazivaju serpentiniti. magnctit. Amfiboiiti Amfiboliti su stijene visokog kristaliniteta i visokog stepena metamorfizma. Zelene su do tamnozelene boje. lzgradeni su uglavnom od serpentina koji moze nastati kako od olivina tako i od piroksena.4.3. Skriljave su iIi l11asivne teksture. Najvece mase serpentinita nalaze se na Konjuhu i Ozrenu. razlicite velicine zrna.4. Serpentiniti Ako je vodi. talk. epidot. kvare. nlagnetit. plavkasti. itd. omogu6en odlazak. Cisti kvarciti su bijele boje ali su najcesce. u prirodi vrsiti i regionalnom metamorfozom u prisustvu vode. Povrsinski radovi otezani su 3. Od sporednih sastojaka sadrie hromit. itd. Pri proejeni kvaliteta mermera posebnu paznju treba obmtiti na prisustvo stetnih minerala: pirit. U mermerin1a se mogu sresti muskovit. Mermer se eijene kao izvrstan materijal. Prema mineral nom sastavu razlikujemo kakitske i dolomitske mermere pri cemu su kalcitski mermeri znatno VIse rasprostranjeni. kvarcita. epidot. Serpentiniti predstavljaju uglavnom nepovoljan medij za izvodenje povrsinskih i podzemnih radova. i u kiparstvu. tamnozelena iii sarena. Cisti mermeri izgradcni su ad zrna kalcita iii dolomita koja su obicno izometricna i raz1i6ito srasla. koja je primarno bila u peridotitima. Najugu Krivajsko-konjuskog masiva kod Dubostice nalazi se masiv amfibolita ( lSxS km ).2. (mramori) Mermeri su metamorfne stijenc nastale kontaktnom i regionalnom metarnorfozorn krccnjaka i dolomita. ali ima i skriljavih. Aka Sll Cisti bijele su boje i saharoidnog sjaja ( gre. serpentinita i amfibolita 3. Narocito moie biti veiiki sadrzaj muskovita ako su mermeri nastali mctamorfozom glinovitih krecnjaka. Strukture su granoblasticnc. U njn1a se javljaju 1ezista azbesta i magnezita. Mermer. hlori!. Struktura im je granoblasticna ponekad mogu imati sacuvanu strukturu kvarcnih pjescara.Za dekorativne svrhc najbolji su sitnozrni mermeri jer se najlakse i najbolje poliraju. Nastaju kontaktn0111 i regionalnom mctamorfOzolll pjescara sa slicijskim vezivom iii od roznaca. meclutim.3. sivi pa i crnL Crna boja potice od organske materije i veoma je nepostojana. lzgracleni su od amlibola ( hornblende) i plagioklasa (andezin). silimanit. zadriana i da ima temperaturu oko 400°C . U slucajn da voda bnde 76 77 . Kvarcna zrna su u ovim stijenama cesta zupcasto srasla sto stijenama daje veliku cvrstinu. kvare.4. magnetit. grafit. K vareiti su uglavnon1 monomineralne stijene izgradene ad kvarca. stvori6e se normalne peridotitske stijene. Odlicno se poliraju. Serpentiniti su masivne teksture. gralit.

pracene su magmatizmom. Skriljci llizeg stepena metamorfizn1a-argilosisti. Pored toga. a rezuitiraju magmatskom aktivnoscu i pokretima litosfere. formirajuCi pogodne prostore za sedimentaciju. prostorno ograniceni. pokretima rnagme i snaznlm orogenim kretanjirna teie da s!vore neravnine na Zernljinoj povrsini. U njirna se nastavlja tektonska aktivnost. Tektonska aktivnost Mehanicki pokreti u Zernljinoj kori i gornjem omotacu. koje su bitno mijenjale izgled Zernljine povrsine. kako bi se izbjegla pojava poput bubrenja i naknadnih odrona. rasjedanje i navlaceqje stijenskih kompleksa. Prilikom izvodenja radova U ovirn stijenama prepofucljivo je brzo Dok endogene sile.GEODINAMlKA Gcodinamika je nauka koja proucava Zemlju s dinamickog glediSta ispitujuCi sile koje djeluju na Zemlju kao i posljedice djelovanja tih sila. Relativno su brzi. Procesi koji se odvijaju u unutrasnjosti Zemlje uglavnom nastaju pod uticajem visokog pritiska i temperataure. odnosno tektonski poremecena. oblaganje izbijenih profila. dotIe egzogene sile razaranjem ( fizickim i hernijskirn putem ) istaknutih dijelova na Zemljinoj povrsini i odnosenjem razorenog materijala u nize dijelove gdje ga akumuliraju. Endodinamika Endodinamika proucava djelovanje unutrasnjih sila Zemlje i procese koje te sile proizvode. a praceni su magrnatskom aktivnos6u i metamorfizmom uz oslobadanje seizmicke energije. pa je uputno brzo oblagaqje. Zbog toga su na serpentinitima moguca klizanja manjih i vecih masa. horizonlalna pomicanja te udaljavanja kontinenata s jedne strane·i pribliiavanja. Pri izradi podzemnih objekata. Karakterise ih boranje. Treba napomenuti da se izdizanja. 4. ali je podzemni rad u njima dosta teiak. To su yeorna jaki pokreti koji uzrokuju bitne prornjene postojeCih medusobnih odnosa stijena u dijelu litosferc. Voda se u manjim kolcinam i izoliranim pojavama maze naCi sarno u zoni povrsinskog raspadanja. Ti procesi su takode doveli do stavranja mnogih boranih planinskih vijenaca razlicite starosti kao i do sireqja okeanske kore. te jaee razlomljene i trosne. vainu ulogu irnaju orogeni pokreti. kosine zasjeka i usjeka pri izvedbi saobracajnica vecinom su nestabilne. narocito u podrucjirna gdje se njihova aktivnost i danas neposredno izraiava. spustanja.1. 4.zbog njihove razlomljenosti do znatne dubine.1. sto rezultira debelin1 trosnirn povrsinskim pokrivacem i nepovoljnim svojstvima za gradenje. filiti i hloritski skriljci-samo u svjeiem stanju imaju povoljna svojstva za temeljenje i izgradnju objekata na povrsini. pod Cijim djelovanjem dolazi do kretanja i premjestanja stjenovitog materijala u litosferi. Pod geoloskim silama i pojavama mogu se definisati sve one koje na rna koji nacin modifikuju spoljasni izgled i unutrasnju strukturu litosfere. Sloieni endodinarnicki procesi djeluju na Iitosferu od vremena postanka Zernlje. Upotreba skriljaca viseg stepena rnelarnorfizma u gradevinarstvu je ogranicena zbog njihoye skriljavosti. Amfibolit se koristi kao kvalitetan tehnicki kamen. Tereni koje izgraduju skriljci viseg stepena metamorfizma-gnajsi. sto je veoma usporilo i otezalo izvodenje radova. Takvi (recentni pokreti ) predmet su proucavaqja neotektonike. odvijaju i danas. a rezultiraju izdizanjern velikih boranih planinskih vijenaca i nastankom depresija. nastala trosenjem serpentinita. U podrucjima izgradenim od skriljavih stijena oye grupe. metamorfizmom i seizrnizoill. Pojave koje nastaju djelovanjem endodinarnickih sila odrazavaju sc i u gradevinskoj praksi. Ako je stijenska masa izrazito skriljava i uz to borana. Zbog prilicno nepovoljnih fizicko-mehanickih karakteristika ave se stijene u gradevinarstvu gotovo i ne primjenjuju. U sklopu pokreta u litosferi izazvanih endodinarnskirn silarna. Naprimjer. Kod radova u podzemlju yeCi problemi nastaju sarno u zonama gdje su stijene izrazito skriljave. To je rezultat matarnorfoze i prateceg povecanja zapremine kod transformacije olivina u serpentin. liZ popratne pojave identicne onima u geoloskoj proSIosti. a time i do izmjene strukture geoloskih tijela. Geodinamika se dijeli na endodinamiku (unutrasnja geodinamika) i egzodinamiku (spoljasnja geodinamika). 4. kako u moru tako i na kopnu. imaju povoljne karakteristike za temeljenje objekata na povrsini i za radove u podzemlju. Ove stijene izgraduju vodonepropusne terene . rnoguca je pojaya povecanog pritiska i suvisnog profila kod izbijaqja. odnosno sudaranja s druge. obuhvaceni su zajednickirn imenom kao tektonski pokreti.1. Sve te pojave. sedimentne i metamorfne stijene s razlicitim medusobnim odosirna. izuzev za nasipanje (ali i tada su kategorisane kao slahiji rnaterijal). u tunelu kod Maglaja u tektonskoj zoni registrovana je montmorilonitna glina. amfiboliti amfibolitski skril. koja narusava reljef i dovodi do nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka. 78 79 . Izdignuta podrucja izgraduju magmatske. Oni su u geoloskoj proslosti rezultirali izdizanjima i spustanjima dijelova litosfere. ako nisu izrazito skriljavi.ici. takva podrucja podlozna su intenzivnoj eroziji. teze ka potpunoj pcneplcnizaciji odnosno zaravnjenju terena. ubrzan je proces mehanicke i hemijske degradacije.

Za razliku od orogena. a zastupljen je i regionalni metamorfizam. Ovakva podrucja nazivaju se orogenom. a bocni dijelovi se boraju i navlate na kontinentalne obodne mase. izgraden od fragmenata razliCite velicine bez vidljivijeg sortiranja i slojevitosti. Geosinklinalno korito nastavlja se ispunjavati trosenjem kordiljera.29 ) 80 81 . Konacno. Prema fiksistickoj koncepciji na prikazani nacin su nastali nasi Dinaridi te Alpe i Karpatobalkanidi. veoma slabo porenlecenim sedimentirna. iz geosinklinalnih prostora. s fragmentima razlicite velicine nakupljenim bez vidljivog reda unutar kojih postoje olistolitL nazivaju se vild flis. Proces nastanka boranih planinskih vijenaca iz geosinklinala prema fiksistickoj koncepciji. odnosno ofiolitima iii zelenim stijenama. Magmatska aktivnost se odvija u dubljim zonama.T vulkanizam" metamorfizam i seizrnizam. L. Ovi blokovi s cela naviake bivaju ulozeni u nove nekonsolidovane klasticne sedimene. koji rezllltira bazicnim eruptivnim stijenama sa prevladavanjem bazalta i stijena alkalijske grupe s feldspatoidima. Ovakvi pokrcti nazivaju se epirogcni pokreti. Nastaje kopneno podrucje s manjim izolovanim bazenima a obodni dijelovi su i dalje pod morem. Stitovi su nesimetricna blago uzvisena velika stabilna podrucja izgrac!ena od najstarijih stijena koje su bile izlozene jakom boranju j metamorfizmu. sredisnji masiv. dacitirna i riolitima uz granitske intruzije. a nazivaju se kratonima u cijem sklopu su stitovi i platforme. I . pretezno sa granitima. . boene pritiske i visoku temperaturu II dubljim dijelovima. gabrima i dijabazima. o okolnostill1U koje rezultiraju orogenetskim pokretinla i prostoru u kojem oni nastaju postoje dvije koncepcije. nazvanih olistoiitima. takode izgradena ad jako boranih i nletal110rfisanih starih stijena koje su prekrivene mladinl. Ta su podrucja bez fanerozojkih sedimenata. Pokreti u kratonima su dugotrajni i uglavnom 'verikalni bez izrazitijih pr0111jena u prostomim odnosima mec1u stiienama. generalno gledajuCi odvija se u tri faze: -Prvu fazu karakterise nastanak I razvoj geosinklinala s nagomilavanjem velike koliCine preteino glinovitih i glinovitopjescarskih sedimenata koji UZroklljll spustanje njenog dna. liZ koje. ali slabijim intenzitetom nego u vrijeme izdizanja. Fiksisticka koncepcija polazi od nepromjenljivosti polozaja kontinenata. odnosno glinovite stijene a lok~lno konglomerati i detriticni krecnjaci). na citavom podrucju geosinklinale izdignuti su i formirani veliki mladi borani planinski vijenci i udubljenja na rubovima i u mec!uplaninskim podrucjima.Kober i francuski J. Mec!u sedimentima koji nastajll II zavrsnoj fazi orogenetskih pokreta kao posljedica razaranja mlac!eg gorja vazan je sediment molasa. nakon koga slijedi sinorogenetski. U sredisnjem dijelu najtesce se formira uzdignuce. one se lomi. U udubljenjima se nastavlja sedimentacija. Zavrsna magmatska aktivnost u sklopu orogeneze u ortogeosinklinali naziva se finalni magmatizam. Sedimenti su podvrgnuti pocetnom boranju koje je praceno izljevima lave i intruzijama sto Cini osnovu nastanka nove kontinentalne kore. centralni diD se izdize. Kad labilno dno geosinklinale dode u fazu u kojoj ne moze izdrzati teret sedimenata. Gcosinkiinale su velika utonula izduzena 1 kontinuirana labilna podrucja u kojima se odvija dugotrajna sedimentacija 111aterijaia razliCitog sastavu i porijekla. navlacenja i lomljenja naslaga izraien je magmatizam u obliku izljeva. Tako nastaje dvostrllki orogen ( s1. U unutrasnjirn koritima nastaje talozenje klasticnog 111aterijala Uz sudjelovanje mutnih tokova u ovoj fazi nastajll karakteristicni f1isni sedimenti u kojim se izmjenjuj u krupnozrnaste i sitnozrnaste stijene (pretezno pjescari i laporci. tzv. Kober navodi da geosinklinalno podrucje prelazi u orogen zbog pritiska koji izazivaju nataloteni sedimenti i kontinentalne rubne mase. Platforme su pretezno horizolltailla velika podrucja. erupcija i intruzija. metamorfnih I seizmickih aktivnosti. Nakon sinorogenetskog slijedi supsekventni magrnatizanl sa andezitima. a nalaze se izmedu relativno stabilnih rnasa iii uz njihoy rub. U pocetkll je to inicijalni 111agn1atizam zastupljen uglavnom peridotitima. One su osnovane nu raziiCitom tumacenju polozaja kontinenata od vremena nastanka Zemlj inc kore do danas. Najizrazitiji predstavnici fiksisticke koncepcije koji su istrazivali terene Bosne i Hercegovine i susjednih drzava bili su austrijski geolog J. Razaranjem mladih boranih i nedovoljno konsolidovanih planinskih vijenaca nastaje ishodisni materijal za postanak novih sedimenata. a prema kopnenim masama rubna.Treca faza se odlikuje izdizanjima koja prvo pocinju u sredisnjem dijelu geosinklinala i sire se prema njenim krajevima. magmatskih. Tokom orogenetskih pokreta u ortogeosinklinali odvija se izrazito jaka magmatska aktivnost. Zbog veoma jakog boranja. stare stabilne kontinentalne mase nemaju izrazitijih tektonskih. Takvi sedimenti. lzmec!u ostrvskih lukova formiraju se unlltrasnja korita. nastaju i prirastaju mladi borani planinski vijenci. Prilikom navlacenja moze doCi do odronjavanja i urusavanja veCih blokova.Aubouin.Drugu fazu obiljczava izdizanje ostrvskih lllkova (kordiljera ili geosinkiinala) pod uticajcm kompresijskih pokreta.

30 ). a desno iz 1931 god. Mobilisticka koncepcija bazira se na mijenjanju polozaja dijelova litosfere tokom razvoja Zemlje. Njezin se pocetak vezuje uz istrazivanja A. Istraiivanja orogena rezultirala su spoznajama 0 njihovoj raz1i6it05ti. s prevladavajucim velikim navlakama i umjerenim magmatizmom. Eu~eugeosinklinala! P-prag. s velikom debljinom sedirnenata i bez ofiolita nastali su iz rniogeosinklinale. 82 83 . kod kojeg se krovinske naslage. -jurski tip boranja (nazvan po planini Juri). l{jevo iz 1921 god.1991 . One se nalaze u rubnim dijelovima geosinklinale. To je prvi izdignuti planinski vijenac. a odvajaju eugeosinklinalne prostore ad miogeosinklinalnih. Aubouinova shema geosinklinafc u parovima ( SM-sredi!inji masiv. a Vanjski Dinaridi (Adrijatik. uzdignuca u geosinkinali sa specificnom sedimentacijom neritskih naslaga. Posto se ispune sedimentima dolazi do boranja pracenog magmatizmom kiselog sastava (graniti i njima slicne stijene) i izdizanja velikih planinskib vij enaca. Prema sbvacanju J .1995). Slika 30. god. Ta se podrucja nalaze u sredisnjim dijelovima geosinklinale. na osnovu cega je zakljuceno da iz svih ortogeosinklinala nisu nastali planinski vijenci jednakib karakteristika. uz rubove kontinental nih masa. a prati ih pojava dijapirizma.1991 i 1995 ) nastali su iz eugeosmkhnalnog prostora.Wcgenera koji je 1912. bez inicijalnog magmatizma sa sedimentima specificnog sastava. s prevladavajucim boranjem blokova uz izrazito lomljenje i rasjedanje i S VCOlna intenzivnim magmatizmom. -pragovi. (preuzeto iz : Herak. nakon provedene analize procesa nastanka kontinenata i okeana zakljuCio da se kontinenti pomicu. Mio . S tim u vezi tazlikuju se : -alpinotipna orogencza. cemu je dokaz postojanje ofiolita. 1986.). Epiadrijatik i Dinarik prema Heraku. -miogeosinklinale. -germanotipno (saksonsko) boranje. dijabazi itd. gabri. 1986. proucavajuCi Dinaride. -eugeosinklinale. otkinute od podloge. grade i vel ike debljine. kojima je u fazi nastanka i razvoja svojstven tzv-inicijalni magmatizam s ofiolitima Hi baziCnim i ultrabazicnim stijenama (peridotiti.Aubouina u geosinklinalnom prostoru kao cjelini postoje: -sredisnji masiv koji je nastao u fazi razvoja geosinklinale i simetricno dijeli geosinklinale na parove.Slika29. izradio shemu pojavljivanja geosinklinale u parovima ( s1. Erozijom tog masiva nastaje materijal kojim se ispunjava geosinklinala. boraju i lome neovisno 0 poremecajima podine. s jedne i druge strane sredisnjeg masiva. s poremecajima koji se odvijaju unutar starih stabiliziranih masa. -andski tip orogeneze. prema Heraku.Aubouin je. Koberovo interpretirw?jc dvostrukog orogena. Herak 1984) S obzirom na saslav stijenskih kompleksa i strukture utvrdio je i simetriju u njihovom ponavljanju. Iz miogeosinklinale izdizanjern nastaju planinski vijenci s naslagama debelim i vise od 10 km. 1984) J. intenzivno boran i razlomljen.miogeosinklinala) (preu:::eto j:::. Prema Aubouinovu tumacenju Unutrasnji Dinaridi ( Supradinarik. time JC dato logieno tumacenje slicnosti obrisa nekib kontinenata ( sUI ). ali sa slabije izra±enim metamorfizmom.

a markirane su hrptovima i uzvisenjima na dnu okeana.e !cOre • ~ub<lu. Divergentne granice jos se nazivaju i zonama sircnja ("spreading").T I Slika 32. sto rezultira velikinl valovitim izvij anj em. prcuzeto iz .32 ) --- ~\:=-~====~:~:~:~:~~~:~. sto se vidi na slid 33. ali i gravitacijskim silama. Na mobilistickoj koncepciji razvijena je sredinom 60-tih godina ovog vijeka koncepcija nove glabalne tektonike odnosno tektonika ploe•. te kretanju njezinih odvojenih dijelova.33.. Uzroci kretanja ploea dovode se u vezu sa konvekcijskim (topiotnim) strujanjem koje je u neposrednoj vezi s kretanjelTI maglne..==== I '""" . Ona izazivaju kretanja magme.J" ~ ('Dfl2uma"'j~) o. Mjeseca i drugih svemirskih tijela. 1975.. ]984 ) Slika 31.ea. Podudaranjc kOl1lura kontincnata pu rubovima kont. a sljetlija mogui'e pra:::nine (po Bul/ardu. a mjesta udaljavanja popunjavaju se novom okeanskom korom bazaltnog sastava.1" > OKean~. Herak. Everetfu i Smithl!. 1984 ) Plote litosfere su elasticne. 84 85 . 2-okeanski hrptov. Mobilisticku koncepcija obuhvata U osnovi sve one stavove koji zastupaju kretanje ploea litosfere po plasticnom sloju astenosfere. (8""". Glavne p/oce /irosfcre. Za te zone karakteristieni su potresi plitkih iarista.. oscilacijama i lomovima u Zemljinoj kori. konvergcntne (destruktivne iii konzumacijske) transformne (neutntlne iIi konzervativne).""""'" SI. (grebeni )SIre/ice ozacavaju smjer krelanja ploeG ( po Sul/ardu. dopunjeno) U slucaju divergcntnih granica ploce se udaljavaju.nentskog praga (selja)tamniju podru{ja o:::acavajll l1?/esta moguceg prekril'at?ia. Pokreti u astenosferi rezultiraju pomicanje ploca duz granica koje mogu biti divcrgentne ( konstruktivne iii akrecijske). ali ujedno i dovoljno krute da mogu zadrzati svoj oblik.c. Kretanja u litosferi objasnjavaju se i privlacnim silama Sunca. Prema njoj litosfera je sastavljena od sest velikih i veceg broja manjih ploea koje leie i pomieu se po astenosferi ( s1.. l-glavna podrucja subdukcije.. Graniee ploeG UfOs/ere (prema: Beiser... preuzeto iz Heraka.

ad pelita do olistolita. sto je praceno izraZenim vulkanizmom andezitskog sastava i potresima plitkog. F-flis. dok obale Atlantskog okeana predstavljaju sarno granicu izmedu kontinentalne i okeanske kore ( na istoj ploCi ). a nazivaju se JOS 1 zonama subdukcije. O-okeanska kara. subducira-podvlaci. K o I I I Slika 34. preuzeto iz Herak. M-molasa. S tektonikom ploea povezan je speeifican sedimentni kompleks nazvan melanz (fr. Proces orogeneze se. Ve6ina njih nalazi se u okeanskim bazenima. 86 87 . Nairne. a morfoloski su markirane dubokim brazdarna i u odredenim slucajevima ostrvskim lukovima. Ta se pojava naziva obdukcijom. F-jliS. Zavrfnefaze orogeneze kolizijskog tipa-sudar dva kontinenta:K-kontinentalna kara. Razlikuju se duboke iii B-subdukcije (nazvane po seizmologu Benioffu) i plitke.·· . spoj Pacifickog okeana s okolnim kontinentima ujedno predstavlja ( uglavnom ) i subdukcijsku granicu r.K-kontinentaina kara. 1984) Postoje takoder i misljenja 0 moguCim kombinacijarna navedenih tipova orogeneze. On se povremeno ( nakon savladavanja tTenja ) ponavlja. modifikovano. Njome se objasnjava razlog postojanja ofiolita na kontinentu.:·· . Pri priblizavanju i sudaranju dviju kontinentalnih ploca dolazi do odvajanja i smieanja gomjih dijelova kontinentalne kore kojima je najcesce zabvacen sedimentni pokrovo Odvojeni dijelovi su potiskivani i formiraju izokline i polegle bore. Zbog jakog trenja u dnbljim dijelovima kontinentalne kore ovaj proces nije stalan. onda ne dolazi do nastanka nove kore ni do unistavanja postojece. a zarista njihovih potresa su plitka. M-meiani (prema Dewey & Bird. Prilikom subdukeije dogada se da dijelovi (iii komadici) okeanske kore ( koja se redovno. ¥I I I I I I pacificke ploce. a plitke su zbog njezine krutost! koja ne dopusta vece podvlacenje.. ofiolitni melanz ( u kojem prevladavaju fragmenti ofiolitnih stijena ) i olistostromni melani (nastao podmorskim gravitacijskim klizanjem). podrucja Japana i Filipina slika 34 ). U tim se podrucjima okeanska kora podvlaci pod kontinentalnu. kontinentalne (krustalne) iii A-subdukeije (nazvane po Ampfereru. U tom je slucaju izraZena jaka konzumacija okeanskog dijela ploce pa doiazi do sudaranja dva kontinenta ( slika 35 ). GD-gabro i dioriti. MF-metamorfna fronta. Razlikuje se tektonski mel ani (nastao pretezno u zoni subdukeije ). OF-ofioliti. Ako se ploce horizontalno pomicu (klize) jedna uz drugu.Konvergente granice su mjesta na kojima se ploce priblizavaju. N-neritik. B-subdukcije nastaju naJcesce uz rubovc kontinenata. Pri tome pomak po pruzanju moze naglo prestati na obje strane iIi promjeniti oblik i smjer kretanja. akreacijska. kao i 0 promjenarna smjera subdukcije. Kordiljerski tip orogeneze dogada se iznad dijela okeanske ploce koja se subdueira ( podvlaCi ) pod ostrvski Ink ( primjer. zbog velike gustoce. A-subdukcije mogu biti manifestovane i vulkanizmom kiselog sastava. pod kontinentalnu ) budu otrgnuti od podloge i navuceni na kontinentalnu koru. Te su granice markirane dubokim rasjedima s horizonntalnim kretanjem. modifikovano. prema tektoniei ploca. OF o Slika 35. To su transformni rasjedi.melange) . pri cemu se granica izmedu ploca nalazi u sredini Atlantika (srednjeatlanski hrbat. D-delta (prema: Dewey & Bird. naprimjer. odnosno divergentna granica). srednje dubokog i dubokog zarista. odnosno Amstutzu). Razlikuju se dva osnovna tipa orogeneze: kordiljerski i kolizijski.subdukcije odvijaju se u kontinentalnoj kori. To je dijelom haoticni sediment s fragmentima razlicitog porijekla i velicine. dogada u zoni kolizije dviju ploea. S-mjesto subdukcije. oct kojih barem jedna nosi na sebi kontinentainu koru. . te pojavom potresa plitkih i srednje dubokih zarista. P-plast ( omotac j. Himalaji. preuzeto iz: Herak J984 ) Kolizijski tip orogeneze nastaje kod duzeg trajanja subdukcije. A. sto moze rezultirati nastankom sistema navlaka. Jednafaza orogeneze kordiljerskog·lipa. 0okeanska kara. pa su izdvojena dva osnovna tipa: atlantski iii pasivni kontinentalni rub i pacificki ili aktivni kontinentalni rub. £0embrionalna orogenezQ. Tokom istraiivanja okeanskih prostora uocena su morfoloski razlicito gradena podrueja spojeva kontinenata i okeana.

Polozaj slojeva u prostoru ( pruzanje i smjer pada ) i ugao nagiba. I-~ I ~ iii I I i II . Prema tome dovoljno je odrediti sarno smjer pada sloja (azimut) na terenu. ali samo u mjeri koiu dopustaju poznati odnosi danas i utvrdena stanja u geoloskoj proslosti. Prema debljini sloja razlikujemo: liske «5 mm). nazivaju se konkordantnim iii konformnim slojevima (sI. dok se kod horizontalnog libelom provjerava njegova horizontalnost. slojevi 1l10gU U lzvjesl10j uljeri i u toku smnoga talozenja da zauzmu i kosi (nagnuti) polozai i to u priobalskim dijelovima bazena. .1. Masivni sedimenti nemaju izrazenu slojevitost.. . d-prevrnutj Ako dva niza slojeva nisu vremenski kontinuirano talozena.36 ). bez obzira na njihov nagib. prevrnuti. Elementi p%ioja nagnutih slojeva Pruzanje sioja i smjer pada sloja stoje uvijek meciusobno pod uglom od 900. omogucava procjene 88 89 . I hi i. c-vertikalni.onatlni. Slojevi se u prirodi javljaju kao hOrlzontaim.l koja se cesto javlja na izdancima. kOSI. Navedeni podaci ukazuju da ima dovoljno razloga da se 0 tektonici razmislja na mobiiisticki nacin. Kod vertikalnog sioja mjcri se sarno njegovo pruzanje. b-uhrani. Stika 36. Medusobno paraieini slojevi koji su vremenskl kontll1111ranO talozeni. Odredvanje poloiaja slojeva omogucuju njihovi dijelovi koji se pojavljuju na povrsini (izdanci).Dakle. . podzemnim radovima itd. . anda ani mecisobno mogu biti pod nekim uglom. sJojeve (5-60 em) i banke (60-300 em). u istrainim busotinama. Podinu jednog sloja Clni onaj sloj koji leii ispod njega a njegovu krovinu predstavlja sloj koji Ieii preko njega. . nema realnog opravdanja da se danasnje stanie nepromienjeno projektuie u bilo koje razdoblje geoloske proslosti. H- I I Stika 37. Sarno izuzetno. dcltama. vertIkalm . 4. Ugao nagiba je ngao sto ga sloj zatvara sa vodoravnom ravninom. u koritima rijeka itd.· Da bi utvrdili koji su slojevi prevrnuti neophodno je prije svega utvrditi nihovu staros!. Svaki sloj irna donju i gornju povdinu siojevitosti. iz cega odreciujerno i pravac pruzanja sloja. ali naglasavaju mogucnost varijacija i potrebu da se svaka pojava posebno ispita radi sto tacnije rekonstrukcije razvoja litosfere i procesa i pojava koje se u njoj dogadaju. Slojevi i geoioske strukture stijena Sloj jc elementarni oblik pojavljivanja sedimentnih stijena u prostoru nastao talozenjem istovjetnog materijala pod nepromjenjcnim uvjetima sedirnentacije. smjcr pada (azimut) i ugao nagiba (s1. Prvobitan polozaj slojcva je skoro redovno priblizno horizontalan. oko koralskih sprudova. Svaki sloj ima svoju podinu i krovinu. Konkordantni slojevi: a-hori::... Pruzanje sloja je njegovo presjeciste sa vodoravnom ravninom. . Pristalice navedene koncepcije nalaze dokaze za svoje pretpostavke.1.37). uz poznavanje litoloskih svojstava i ruptura. . Razlikujemo stvarou debljinu (d) koja predstavlja najkrace rastojanje iii okomien izmedu slojnih ploha i prividnu debljinu (d. I I i ! I i :! i I LJH II. U veCini slucajeva nagnutost i savijenost slojeva posljedlca je naknadnih tektonskih poremecaja. Obzirom da je osnovno obiljezje evolucije nepovratnost procesa. plocc (S-5mm). ali i popratne pojave kao sto su magatizanl. Kod svakog izdanka nagnutog sloja potrebno je razlikovati pruzanje sloja. nlctamorfizam 1 seizmizam. Odstojanje od jedne do druge povrsinc prcdstavlja debljinu sloja.1. Takav odnos slojeva je diskordantan. teorijom tektonike ploca objasnjava se ukupna tektogenez~ litosfere. Smjer pada sJoja (azimut) pokazuje na koju je stranu svijeta sloj nagnut.

38 ). itd. Po paraklazi se stijenske mase mogu izdizati.1. kao i kombinacijom jednog i drugog kretanja. Pomjeranje krila moze biti u dva smjera.39 ) ---I !-::----:-----::c.jedi. RCl'crsni rasjed Rasjedna povrsina je povrsma po kojoj je izvedeno relativno kretanje krila rasjeda.). Kad se krila po rasjednoj povrsini pomicll koso osirn hoda i skoka nastaje i horizontalni pomak paralelno sa pruzanjem rasjedne povrsine (paraklaze).. itd.iedi imaju krovinsko krilo uzdignuto uz rasjednn povrsinu iii podinsko krilo spusteno niz rasjednu povrsinu. krila rasjeda.--. PK-podinsko krilo. Kod rasjeda s vertikalnom rasjednom povrSl11om krila se oznacavaju prema stranama svijeta. Reversni ras.jedi Rasjed je osnovna strukturna jedinica u litosferi koja nastajc pomicanjem dijelova stijenske mase po pukotini koja se naziva parakiaza iii rasjedna povrsina. pUkotinc itd. Ona moze biti debela nekoliko decimetara do vise stotina metara. pa razlikujemo desne (dekstralne) i lijeve (sinistralne) rasjede. KK-krovinsko krilo.'" 0000000 RP Stika 38.O::.. 90 91 . iii pak kretana oba krila u navedenim smjerovima ( s1. Vecu stabilnost i uopste povoljnije uvjete gradenja pruzaju masivni i bankoviti sedimenti u odnosu na tankoslojevite. spustati iii uzduzno pomicati pod uticajem vertikalnih (radijalnih) i horizontalnih (tangencijalnih) pritisaka. 40 i 41). Po relatiynom kretanju krila rasjedi se dijele na: normalne. h-hod Stika 39. Sto se tice klasifikacije rasjeda najcesce se spomil'\iu dvije i to: a) po relativnom kretanju krila b) po odnosn prema sklopu okoline. Hod iii bocni razmak je horizontalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka). Skok kod rasjeda predstavlja yertikalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka). ploeaste i listaste sedimente istovjetnog litoloskog sastava. Poprecni prcsjek normalnog rasjeda sa eiementima RP-rasjedna povrl.. Kada je kretanjem blokova zdrobljen siri pojas stijene rasjedna povrsina se pretvara u trodimenzionalno tijelo koje se naziYa rasjedna zona. Normalni rasjedi su takyi rasjedi kod kojih se krovinsko krilo spustilo niz rasjednu povrsinu ( s1. Normalni rasjedi obuhvataju i sve vertikalne rasjede.38 ). zatim tektonska ogledala sa strijama. s-skok..na trasi saobracajnice. >1. tektonske brece. te skok i hod ( 81. Po vertikalnoj rasjednoj povrsini moze postojati sarno skok i eventualno horizontalni pomak paralelno sa rasjednom povrsinom.. prema tome jesu Ii krila jedno prema drugome pomaknuta udesno ili ulijevo ( s1. reversne i horizontalne iii trasnkurentne. moramo poznavati njegove osnovne elelnente h::ao sio su rasjedna povrsina. morfoloske razlike. Ovo je od posebne vaznosti za ocjenjivanje stabilnosti padina U odnosu na mogucnost pojavljivanja klizista.o ponasanju tih stijena kada njihova prirodna ravnoteza bude poremecena gradevinskim radovima (npr.. U okviru sedimentnih slojevitih stijena najbolje se uoeavaju strukturni elementi formirani tektonskim putem kao sto su ras.1. Da bi definisali rasjed.ina. Ras. bore. Do iste pojave dolazi ako je podinsko krilo uzdignuto uz rasjednu povrsinu. Horizontalni ili transkurentni rasjedi imaju krila koja se pomjeraju u pravcu pruzanja rasjedne povrsine. Kod rasjeda sa kosom povrsinom razlikuju se krovinsko krila koje se nalazi iznad rasjedne povrsine i podinsko krilo koje se nalazi ispod rasjedne povrsine.1.1. Normalni rasjedi su posljedica ekspanzije i grayitacije. Na rasjede ukazuju ostri kontakti naslaga razllcite starosti. Krila rasjeda iii rasjedni blokovi su dijelovi stijenske mase sa jedne i druge strane rasjedne povrsine. niz izvora n8 kracem razmaku..

,
Slika 40. Desni (a) i lijel'; (6) horjzontalni rasjed Slika -12 Horst (timor) i rov (graben)

Horst iii timor obiljezenje relativno uzdignutim sredisnjim dijelom, dok se bokovi s(epenicasto spustaju. Rov iii graben nastaje ako se sredisnji dio terena relativno spusta U odnosu na granicne rubne terenc. Trenje rasjednih krila pri kre(anju stvara na njihovim rasjednim povrsinama uglacane povrsine koje nazivamo gorska ogledala. Strije, odnosno brazde na njima ukazuju na pravac kretanja, a ponekad aka Sli dobro ocuvane i na sam smjer kretanja rasjednih krila.

4.1.1.1.2. Bore
Bore su strukturne jediniee litosfere koje nastaju savijanjem slojeva najces6e pod uticajem sila kompresije koje se prenose po slojevima. Slojevite stijene izlozene jednostranom iii dvostranom bocnom pritisku ( horizontalni iIi tangecijalni ) podlijezu povijanju odnosno ubiranju na razliCite naCine, gradeci pri tome razliCite naborne oblike. Pri oblikovanju bora samo izuzetno sudjeluju gravitacijske sile i dijapirski prodori, Bora se sastoji od izbocenog ( konveksnog ) i udubljenog ( konkavnog ) dijela. lzboceni dio bore je antikiinala, a udubljeni je sinklinala (s1.43 )

Slilw 41. Desni rusjed San Andreu." u SAD (California)

Rasjedi s horizontulnim kretanjem kod kojih na objc strane u pruzanju pomak naglo prestajc iii se mijenja oblik i smjer nazivaju se transformni rasjcdi~ Po odnosima prema sklopu okoline, rasjedi se klasifikuju prema tome kakav je polozaj rasjedne povrsine u odnosu na povrsine slojevitosti iIi ose sklopa. Izdvajaju se: uzduzni (Iongitudinalni), popreeni (transverzalni ) i kosi (dijagonalni). Specificne vrste rasjeda su makazasti i rotacijski rasjedi. Kod makazastih rasjeda hila su relativno razmaknuta na jednom kraju dok su kod rotaeijskih rasjeda krila relativno razmaknuta na oba haja rasjeda i to u suprotnim smjerovima. Rasjedi su u prirodi rijetko usamljeni. Obicno ih ima vise u nekom terenu pa se govori 0 sistemu rasjeda. Najesce su oni posljedica tektonskih poremecaja regionalnih razmjera. Grupe rasjeda grade slozene oblike kakvi se cesto ponavljaju u prirodi. Mogu se javiti kao: paralelni, koneentri"ni, radijalni, itd .. Slozeni strukturni obliei nastali rasjedanjem terena nazivaju se horst (timor) i roy ( graben) (s1. 42 ).

92

93

T
1

,

~
normalna

I

M
,
izoklina

lepezasta

Slika 44. Klasifiacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i kri/a bore

Stika 43.Bora sastavijena od sinklinaleantiklinale u francuskih Alpa sjeverno od Grenlanda (iz Birkeland & Larson, 1989)

podrucju

Prevojna podrucja nabora nazivaju se sarniri, a izrnedu njih nalaze se krila (bokovi). Samir antiklinale zove se greben iii tjeme, a samir sinklinale zove se dno. Unutrasnji dio sinklinale je jezgro sinklinale (najmladi sedmenti), a unutrasnji dio antiklinale je jezgro antiklinale (najstariji sedimenti). Osa antikiinale iii osa sinlinale je zamisljena iinija presjeka aks~jalne ravni u horizontalnoj projekciji, koja oznacava pravac pruZanja antiklinale odnosno, sinklinale. Kad su oblici pravilni, ova iinija kod antiklinale ide sredinom grebena a kod sinklinale sredinom njenog dna. Prava koja prolazi kroz pomenutu osu, koja predstavlja liniju u horizontaJnoj projekciji, i dijeli antiklinalu, odnosno sinklinalu na dva dijela, naziva se aksijalna ravan. Bore su medusobno razlicite, kako po obliku tako i po dimenzijarna. Najcesce se razvrstavaju: a) prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, b) na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali. Prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, bore se dijele na : normalne, izokline i lepezaste ( sI.44).

Normalne ( simetricne ) bore imaju krila koja leze simetricno prema aksijalnoj ravni i to kod sinklinale krila konvergiraju ka aksijalnoj ravni na nite, a kod antiklinaJe na vise. Izokline bore imaju hila koja su vecim dijelom paralelna aksijalnoj ravni, pa i medusobno sarno su povijena u tjemenu ( kod antiklinale ), odnosno u dnu ( kod sinklinale ). Lepezaste bore imaju krila koja se lepezasto prosiruju u dnu sinklinale i tjemenu antiklinale. Na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali bore se dijele na: nspravne, kose, prevrnute, polegJe i zagnjurene (sl 45 ).

I I
I
I
l

uspravna

Slika 45. Klasijikacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i horizontalne ravni (Uv - ugao vergence)

Uspravne bore, imaju uspravnu aksijaJnu ravan koja prema horizontali stoji pod uglom od 90 stepeni iii pod priblifuo vertikaJnim uglom. Kose bore, imaju aksijalnu ravan pod izvjesnim uglom prema horizontali. Prevrnute bore, imaju kosu aksijalnu ravan, krila im padaju na istu stranu, slojevi su na krovinskom kriIu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). PoJegle bore imaju skoro iIi potpuno horizontalnu aksijalnu ravan, slojevi su na krovinskom krilu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). Zagnjurene bore imaju ugao vergence (otklon aksijaJne

94

95

ravni od vertikaie ) veti od 90°, tako da antiklinala ima oblik sinforme u samiru i obrnuto. Pored navedenih bora postoje i specijalni oblici bora kao sto ~u : koljenasta ( fleksura ). dijapirska itd. Koljcnasta bora iii monoklma bora koja se jos zove i fleksura ima u jednon1 krilu skoro horizontalne slojeve a u drugom vrlo strme. Dijapirska bora. je rezultat vertikalnog prodora pojedinih tijela ( so, gips. anhidrit, itd.) prema povrsini. Bore mogu biti proste i slozene. Proste bore su na terenu najcesce predstavijene jednom antiklinalom i jednom sinklinalom. Siozene bore u sebi sadrze vise prostih bora iii oblika drugog reda. Ako jedna slot.ena bora velikih dimenzija ima oblik slozene antikIinale onda se ana zovc antiklinorij i obrnuto, aka u cjelini ima koritasti odnosno oblik sinklinale. onda se zove sinklinorij ( sl.46 ).

Stika 46. Sinklinorij ( S) i ol1(ikiinorij (.4)

Sinkinorij i antikiinorij imaju clemente anaiogne sinklinali i antiklinali.

4.1.1.1.3. Pukotine
Pukotine su ravni diskontinlliteta uzduz kojih nije doslo do veCih pomaka u stijenskoj masi. Mcdu njima raziikujemo dijaklaze, pukotine nesto ve6ih dimenzija ( koje u sedirncntnim stijenama rnogu presjecati vise slojeva) i ieptoklaze manje pukotinc koje se uglavnom nalaze u povrsinskom dijeiu stijena. Veorna sitne pukotine, koje se ceslO ne mogu registrovati okonl, nazivaju se prsline. Pukotine mogu nastati u svim fazama postanka stijena. Formiraju se rastezanjem, stezanjem, i torzijom stijena. te pri konsolidaeiji ( magmatske stijene ), temperaturnim promjenama i slieno. Za njihovo potpunije definisanje potrebno pozna"ati slijedece karakteristike: naein postanka ( gcnezu ), polozaj u prostoru, orjentaciju, oblik. dimenzije, vrstu i karakterstike ispune. PoslOji vIse klasifikacija pukotina. Prema genctskoj kalasifikaciji pukotine se dijele na: -primarne ( iucenje, usiojavanje, dehidrataeija )

-tektonske ( paraleine osama nabora, paraieine rasjedima iIi pod nekim uglom) -pukotine rnehanickog raspadanja ( do dubine 15-30 m ) -gravitacione ( pri klizenju i odronjavanju ) -tehoogene ( nastaju pri miniranju, slijegan,iu i iskopavanju ) Primarne pukotine nasta!e su u fazi formiranja stijene, dok su ostale pukotine koje se zovu jos i sekundarne, nastale zbog djelovanja endodinamickih i egzodinamickih faktora kao i djelovanjem covjeka na vee formiranu stijenu. U fazi formiranja magmatskih stijena nastaju pukotine zbog promjene zapremine tokom h!auenja magme. Pri susenju vlaznih sedimenata i zbog prornjene zaprernine nastaju tzv.pukotine isusivanja. Usljed prekida u sedimentaciji formiraju se meduslojne pukotine iIi pukotine uslojavanja. Meuu sekundarnim pukotinama posebno znacenje imaju one koje su nastale djelovanjem pritiska na stijenu. Kod kinetickog razmatranja razlomnih deformacija osnovni kriterij predstavlja vrsta naprezanja koja je uzrokovala obrazovanje sistema pukotina. Prema kinematskoj klasifikaciji pukotine se dijele: -tenzione pUkotine -pukotine smicanja -relaksacionc pukotine Tenzioue pukotine javljaju se u naborima na spoIjriim krivinama sarnica, a uz rasjede kao posljedica kretanja rasjednih blokova. Obieno su otvorene, bez ispllne, ili su naknadno ispunjene razlieitim materijalom. Mogu biti nepravilne, socivaste iIi peraste (uz rasjede ). Javljaju se llpravno na pravac najmanjeg pritiska-03 . Pukotine smicanJa su po obliku obii'no bliske ravnima i pokazuju tragove kretanja ( em-dm pomjeranja blokova ) pre1azeei u rasjede. Zidovi su im g!atki i obieno blisko postavijeni tako da nemaju ispunu ( nisu zice ) a na zidovima obicno posjeduju strije ( brazde ) koje su paralelne pravcu kretanja. Nastaju paralelno sa smjerom srednje jakog pritiska (02 ) a sa smjerom najveceg pritiska (01) zatvaraju ostar ugao. Relaksacione pukotine nastaju u ravnima upravnim na smjer maksimalnog pritiska (od u fazi kada njegovo djejstvo prestane i nastupi relaksacija u stijenskoj masi. Pukotine su obicno zatvorene, zbijene i rayne. Na sliei 47. prikazan je polozaj pukotina prema kinematici nastanka njihov izgled

96

97

Navedene pukotine negativno uticu na fizicko-mehanieke karakteristike stijena. Dimenzije pukotine definisu ~ezinu duzinu i sirinu. ondaje njihov polozaj u odredenoj vezi s elementima nastale makrostrukture. Kod rasjeda klivai moze biti paralelan s paraklazom iIi pod odredenim uglom na nju. prouCavanju geoloskih strnktura treba posvetiti posebnu paznju. Polaiaj pukotina prema kinematici nastanka i njihov izgled (b r smjer najveceg pritiska. 98 99 .relak. posto popusti visoki pritisak pod kojim se pnmarno nalazi. nastaju razlieite magmatske intruzivne stijene. ako su sistemi pukolina jako gusti veoma je tesko dobit. br smjer najmanjeg pritiska. Znacaj gradevinarstva proucavanja geoloskih struktura sa aspekta Slika 47. U dnu sinklinala prilikom izrade podzemnih prostorija javljaju se veei pritisci. te mogucnosti koristenja kamena kao pnrodnog gradevinskog materijala. zatim pomicanje blokova u tunelima. Naprotiv.2. U slueaju da ana kristaIizira u ). usporiti i poskupili izvocienje daljih radova. Kod duze pukotine njen polozaj se odreduju s dvije tacke ili viSe. pravcem pruianja za vertikalne. para i visoke temperature kojom magma topi stijene i siri postojece pukotine. broj etaze i s1. /-tenziona pukotina. hrapava ). U terenu se rijetko nalaze pojedinaene ( slucajne ) pukotine. one su eesto koneentrisane i Cine sisterne pukotina. Ako su pukotine nastale kao posljedica veCih tektonskih poremecaja. Poznato je da rupture ( rasjedi. Uz to.. Tokom prodiranja prema povrsini magma se postepena hladi i postaje viskozna. kao i primjene kamena. 8tO moze zatim otdati. valovita.y z taeke u kojoj se ona nalazi. blokove odredenih dimenzija.e materijal ispune pukotine i to prema mineralnom sastavu. Naprimjer. Poznavanje ispucalosti stijenskih masa ima veliki znacaj kod projektovja kamenolorna tj. Oblik pukotine odreduje se njenim oblikom po pruzanju (ravna. Vrsta i karakteristika ispune defini. gustih. granulometriji.usvajanja geometrijskih karakteristika ( visina i nagib etaze.1. ujedno i manje pokretna. 4. Taj proces je posljedica manje gustoee magme od stijena Iitosfere ( sto dovodi do magmatskog uzgona ) i postojanja plinova.osteeenja bitna za stabilnosl kosina i iskopa. ). paralelno poredanih pukotina koje se zovu pukotinski klivaz. Za utvrdivanje osnovnih parametara sistema pukotina neophodno je odrediti broj zastupljenih istovrsnih pukotina prema kinematici nastanka. Pojava zaostajanja "i kristalizacije magme u untrasnjosti naziva se plutonizam. 2-pukotina smicanjo. Podaei a pukotinama se nakon terenskih istrazivanja statisticki obraduju i grafieki prikazuju odredenim dijagramima. Magmatizam Magma iz unutrasnjosti Zemlje prodire prema povrsini kroz ndiCite pukatine i kanak. 3. PriIikom ubiranja terena u okviru ubranih stijena formiraju se pukotine paralelne asi nabora koje se nazivaju klivaz. jer one upucuju na mehanicka Za prognoziranje uvjeta gradenja na nekom terenu neoph~dno je pored drugih elemenata istraiiti i geoloske strnkture tog terena. a odredena je njenim elementima polozaja (smjerom i uglom nagiba za nagnute pukotine. stepenicasta ) i oblikom njene povrsine ( glatka . medusobne odnose u prostoru medu istovrsnim pukotinama i ukupan broj pukotina u sistemu. Istraiiva'1ie pukotina ima posebno znaeenje u sklopu inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena. a utvrdivanjem horizontalnosti za horizontalne). a iznad podzemnih prostorija moze doei do naglog prolamanja stijena. naCin otkapavanja.wciona pukotina) Polozaj pukotine u prostoru odreden je koordinatama x. za cjelovito proucavanje sistema pukotina nuzno je utvrditi i sve karakteristike pojedinih istovrsnih pukotina i pojedinaenih pukotina koje Cine sistem.1. . 02 -smjer srcdnje jakog pritiska. Pukotine lueenja ( kackasto iIi paraleiopipedno i bankovito do plocasto ) znatno olaksavaju eksploataciju. Tereni sa rupturama imaju manju stabilnost a lokom zemljotresa gradevinski objekti na ovakvim terenima trpe veea ostecenja. Meautim. Zbog naprijed navedenQg.4.. pukotine ) mogu prouzrokovati klizanje i odronjav~e terena. cvrstoci i stepenu vlainosti. Orijentaeija pukotine mjeri se geoloskim kompasom. pojave pojedinacnih pukotina.1. Prilikom izvodenja podzemnih radova kroz rupture moze doCi do prodora vode i gasova. 4. itd.1.itosferi. pri boranju i rasjedanju terena u slojevitirn stijenama nastaje sistem uskih. a takode i obradivost rnagmatskih stijena.

Vezllv. Ararat II Turskoj.48 ) nastao od lave.). Mt. njezinim naglim oslobadanjem dolazi do ekspIozivne erupcije i nastaju vulkanske kupe (naprimjer. Sve manifestacije do kojih dolazi izlaskom magme na povriiinu nazivaju se zajednickirn imenom vulkanizam. Naprimjer bazaltska lava vulkanu Maunaloa na Havajima teee brzino111 oko 16 km/h. Ca. na povrsinu mogu izlaziti razliciti plinovi i pare iz magme koja u unutrasnjosti litosfere jos nije posve ohladena. Ra5poredvulkana na Zem!ji (po Ramseyu. Tokom istorijskog razdoblja bilo je aktivno oka 800 vulkana rasporedenih u vise pojasa. Tamboro na Sumatri. lJ 99250/0 kolicine luagma je sastavljena od 0. To su postvuIkanske pojave. 1984) U podrucju SredozemIja poznati su vulkani Vezltv. a II ostalim podrucjima: EIbrus i Kazbek na Kavkazu.. ako je vodena para u podredenom odnosu ( sto je cest slucaj kod bazicnih fluidnih lava) . Meru i Kilimandaro u Afriei itd . havajski vuIkani ). Mauna Loa ria Havajima. gejziri ( vruca voda i para ). a slikatni rastop koji izbija na povrsinu naziva se lava. Dekkan u Indiji. Mg. Vulcano i Stromboli.ios i neke lahkoisparljive komponente koje se zajednickim imenom nazivaju plinovima i paramn (CO" CO. Etna. Kad intenzivna vulkanska aktivnost prestane. Vulkan predstavlja zavrsetak duboke pukotine cjevastog oblika kroz koju magma izbija nu povrsinll litosfcre. Si. Stika 48. NaCin rada i oblik vulkana ovisi 0 koliCini i sastavu plinova i 0 pokretljivosti 111agme. 1989) 100 101 . H 2 S. a bazicne fluidalne. S obzirom na visoku temperaturu magme o (600-1200 C) ona se moze hladiti hiljadama godina. Ponavljanje izliva moze rezultirati nastankom debelih ploca efuzivnih stijena na velikoj povrsini. i Ti. ali vezanih za podrucja mladog boranog gorja i velikih tektonikom deformisanih zona ( s1. Ako u sastavu plinova preovladava vodena para ( sto je cesto karakteristika kiselih viskoznih lava. Na tom zavrsetku obicno se formira kupast oblik (s1. vee se poput tjesta izdize iznad vulkanskog grotla. Tokom tog vremena maze biti izvorom povremenih vulkanskih erupcija. Uz to ana sadrii . H 2 0. Ljcvkasto udubljenje formirano na vrhu kupaste uzvisine naziva se kraterom. HCl.49 ) Slika 49.Magma predstavlja silikatni viskozni rastop. K. kisele magmc viskozne. preuzeto iz Herak. Na. dolazi do mirnog izljevanja kroz pukotine litosfere bez formiranja vulkanske kupe ( naprimjer. S02. Demavent u lranu.Pelle na Martiniku. a medu njima su vaznije fumarole ( vodena para i plinovi ). Etna. Krakatall ( izmedu Sumatre i Jave ). Fuji u Japanu. Prema naucniku Bowenu (1956) postoji sarno jedna izvorna magma bazicnog sastava iz koje kristalizacijskom diferencijacijom . japanski i meksicki vulkani ). HF itd. pepela i drugog eruptivnog materijaIa. AI. solfatare ( prevIadava sumporvodonik ). a to njeno svojstvo ovisi 0 hemijskom sastavu i temperaturi. a kisela lava vulkana Mont Pele na Martiniku ( SI od Venecuele ) uz snizenu temperaturll uopstc ne teee. Medutim. Fe. mofete ( llgIjen-dioksid ). nastaju sve vrste magmatskih stijena. Recentna erupc(ja vu/kana Cerro Negro ( Nicaraglloj (iz Birkeland & Larson. Vaino je naglasiti da su pri jednakoj temperaturi. izljeva i drugih oblika vulkanske aktivnosti na povrsini litosfere.

gdje su registrovana zarista najjaCih potresa kojima se oslobada oko 80% ukupne seizmicke energije. San Francisko razrusen potresom tektonskog porijckla ( 1906 god. 1989) Pretpostavlja se da tektonskim potresima pripada oko 90% svih potresa. a manifestuje se pojavama potresa. Prema uzrocima njihovog nastajanja. Pretpostavlja se da njima pripada oko 7% od svih potresa uopste. (s1. gdje dolazi do rasjedanja. Seizmicka aktivnost transformnih rasjeda. Oni se javljaju u labilnim terenima. Seizmicka aktivnost je rezultat endodinamskih procesa.1. lznenadni poremecaji u Zemlji. Lokacije vainijih zarista potresa prikazane su slikom 52. siabiji i manjih razmjera od tektonskih pOlresa. Ovi potresi su lokalnog karaktera i njima pripada oko 3 % od svih potresa uopste.) (iz Birkeland & Larson. Vulkanski potresi su znatno Ijedi . koji so manifestuju kao potresi i vibracije u litosferi i na njenoj povrsini. Burma i Malajski arhipelag (adgovara zoni kolizije izmedu africke i indijske ploce s juga i cvroazijske ploce sa sjevera). Hipocentri vulkanskih potresa nalaze se uglavnom na dubini od 30-50 km . trusovi se cesce u narodu nazivaju zemljotresi. pa sc kao takvi smatraju lokalnim potresima. transformnim rubovima pacificke ploce). a najcesce zbog eksplozije i iznenadnog oslobadanja gasova i para. ali isto tako i na povrsini Zemlje u nestabilnim terenima. 1984) Slika 50. a dolaze najcesce kao prethodnica vulkanskim erupcijama. Mala Azija. u zonama subdukcije ( sl. 102 103 . poznati su pod opstim imenom trusovi. Proucavanjem ove vrste dinamickih kretanja u Zemlji i njenoj kori bavi se posebna disciplina nazvana seizmoiogija.~ta ( hipocentara): lijevo-plitki potrest u podrucju okeanskog grebena. kao i prelna nacinu manifesacije san1ih potresa na Zemijinoj povrsini. Iran. urvinske i vjestacke.3. Raspored potresnih iarj. Najaktivnija seizmicka podrucj a na Zemlj i su: -cirkumpacificko podrucje uz rubove Tihog okeana ( odgovara subdukcijskim i u manjoj mjeri. zemljotresi se dijele na tektonskc. Pamir. u kojima postoje supljine. -mediteransko-transazijsko podrucje. vulkanskc. gdje se oslobada ako 15% ukupne seizmicke energije. s dubokim zaristima. preuzclO i::: Herak. Slabiji potresi plitkih zarista nastaju u podrucju okeanskih grebena Vulkanski polresi javljaju se u vulkanskim oblastima. kojem pripadaju Sredozemlje.50 ) Slika 51.. u kojima su stijene zahvacene orogenim pokretima.51 ). pecine i drugi prazni prostori u litosferi.desno-spustanje iarista u zoni subdukcije ( prema Wvllieju. Himalaji. Nastaju usljed velikih napona u kanalu i proboja lave. lako zem~jotresi traju svega nekoliko sekundi. U svim ostalim seizmicki aktivnim podrucjima na Zemlji oslobada se preostalih 5% energije.4. a om jaCi. Kako se pri ovim potresima i vibracijama Zemlja "trese". Stoga su tektonski potresi uglavnom vezani za geosinklinalne oblasti a rijetko za stare ukocene stjenovite mase ( platforme ). na povrsini litosfere mogu izazvati katastrofalne posijedice. Urvinski (urusni ) potresi nastaju u onim dijelovima Zemljine kore. Kavkaz. Vjestacki potresi najcesce se javljaju u oblastima miniranja i eksplozija u vezi sa radovima u Zemljinoj kori. Glavnim potresin13 smatraju se ani koji SD nastali kao posljedica tektonskih poremecaja koji izazivaju pucanje i vibracije lito sfere uz oslobadanje energije. Prema poslavkama Nove globalne tektonike potresi nastaju pomicanjem litosfernih ploea.

Zivotinje su uznemirene. razaranje konstruktivnih veza. a mJesto vertikalne projekcije hipocentra na povrsini u kojem se osjeti najjaCi udar. Intenzitet potresa ( izrazen u stepenima od V do XII ) V O Jak potres-potrcs koji budi iz sna a) Potres tog stepena osjete svi !judi u kucama i mnogi pod vedrim nebom: mnogi se bude iz sna. zgrade od blokova i montazne zgrade od prirodnog obradenog kamena. s Osnovne karakteristike od kojih polazi MSK-64 skala. skala MSK-64 najpotpunijaje ( i za gradevinarstvo najprihvatljivija ) od svih do sada predlozenih jer polazi od vrste gradevina te vrste i koliCine ostecenja nastalog potresom odredenog stepena. TipC-armirano-betonske zgrade i dobro gradene drvene zgrade II KoliCinske karakteristike ( procentualni odnos ostecenih gradevina prema postojecem broju gardevina ) Pojedine-do 5% Mnoge-do50% Vecina-priblizno 75/j-o III Klasifikacija ostecenja 1. stepen-totalna oste6enja: potpuno ruset\ie zgrada. -Modificirana Mercallijeva skala ( MM) s 12° iz 1931.zgrada ad neobradenog kamena. rusenje unutrasnjih zidova. a na temelju skale intenziteta. stepen. djelimicno rusenje zgrada. Tip B-obicne gradevine od pecene opeke. b) Gradevinske konstrukcije. Koriste se jos svega cetiri: -Mercalli-Cancani-Siebcrgova skala (MCS ) iz 1917. Drugi stepen-umjerena ostecenja: lnanje pukotine u zidovima. 3. 1984) I Tipovi zgrada ( zgrade kod kojih nisu primjenjene aseizmicke mjerenja) Tip A. godine s 12°. . rusenje dimnjaka. otvorene pukotine. 5. Intenzitet potresa u epicentru oznacava se s 10. c) Prirodne pojave. Predmeti koji vise Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje nazi va se hipocentrom.Raspored glavnih epicentara potresa na Zeml}i (po Gutenbergu. TreCi stepen-te:i:a ostecenja: vece i dublje pukotine u zidovima. godine ( koristi se u SAD-u ). padanje crijepa sa ITova. Zgrade se potresaju iz temelja. Prvu opisnu skalu intenziteta dao je Pignatoro 1783 godine. prikazane su u nastavku. koja se 1 danas koristi kod nas. Podjela u ska1i: 104 105 . S obzirom na opisane karakteristike intenziteta potresa. naziva se epicentrom. osipanje komadi6a maltera i ljuskica bojc sa zidova i plafona ( stropova ). kuce oblijepljene glinom. -Japanska skala sa 7° iz 1950. Prv. prellzeto I:::: Herak.Linije koje spajaju sva rnjesta jednakog intenziteta potresa jesu izoseiste. JaCina potresa u epicentru oznacava se stepenima. 2. i -Medvedev-Sponheuer-Karnikova skala ( MSK-64) iIi UNESCO-skala s 12° iz 1964 godine.lahka ostecenja: sitne pukotine u malteru. opadanje krupnih komada maltera. kao i one s djelimicnom drvenom konstrukcijom. a na bilo kom drugom mjestu s Im. a do danas ih je bilo u upotrebi 38. podjelom i opisom potresa od V do XII stepena.razaranje: pucanje zidova.Stika 52. IV Grupirana obiljezja skale a) Ljudi i okolina koja ih okruzuje. Cetvrti stepen. Pet. 4. seoske zgrade ad nepecene opeke. pojava pukotina na dimnjacima i padanje dijelova dimnjaka.

a mnoge zgrade tipa B stetu drugog stepena.jako se njisu. Pored takvih. maze se pojaviti i veCi broj rnanjih pukotina. b) Moguee su stete prvog stepena na pojedinim zgradama tipa A. Nepricvrsceni predmeti se pokrceu. a ponekad i prevrcu. Velika zvona zvone. Spomenici i stubovi padaju. U pJaninskim predjeJima mogu6e su pojave kJizanja.Slike na zidovima se pomicu. ako je udar okomit na ravninu njihanja. Na spojnicama cjevovoda nastaju osteeenja.S vodom i bez nje mogu biti izbaceni pijesak i mulj na povrsinu. c) Dolazi do klizanja tla na bokovima USJeClma puteva. O IX Ograniceno razoran potres-potrcs koji izaziva opea osteeenja gradevina O a) Opca panika. a aktivni presusiti. U veeini slucajeva zaustavljaju se salovi s njihalom. c) U nekim vlaZnim tlima moguce su pojave pukotina sirine do I em. Nivo vode u bunarima se mijenja. Pojedine zgrade tog tipa trpe stete petog stepena. Grane na drveeu se lome. Na mjestima gdje su putevi zasjeceni u padine mogu se pojaviti klizista i pukotine. Voda u jezerima se muti. Kamene ograde i zidov1 se fuse. VIII Stetan potres-potres koji izaziva jaka ostecenja zgrada a) Opei strab i panika: potres se jako osjeca i u automobilu u pokretu. Presahli bunari se pune vodom. Statue i kameni spomenici okrecu se ake svog postolja. a djelimicno i prevrce. b) pojedine zgrade tipa B i mnoge zgrade tipa A trpe ostecenja prvog stepena. c) U ravnicarskim predjelima s visokim nivoom podzemne vode. VIIo Silan potres koji izaziva ostecenja gradevina a) Ljudi bjeze iz kuea u panici. Pukotine koje se javljaju u terenu mogu imasti sirinu i do 10 em. a puni mogu presusiti. a na pojedinim stete cetvrtog stepana. U brdovitim podrucjima ucestali su odrani i odvaljivanje yelikih komada 106 107 . Vise6i predmeti (lusteri) djelimicno se oste6uju. a mnogi tesko odrzavaju ravnotezu. Izdasnost i niva vode se mijenjaju. Pojedine zgrade tipa A trpe ostecenja drugog stepena. VIO Dosta jak potres-potres koji izaziva paniku. a) Potres osjete svi Ijudi u kueama i pod vedrim neborn. b) Mnoge zgrade tipa C trpc osteeenja treeeg stepena. Rjede nastaju kJizista na sljunkovito-glinovitim obalama.sll.a u kamenim ogradama i zidovima pukotine. Mijenja se izdasnost izvora i nive vode u bunarima. a pojedine cetvrtog. b) Mnoge zgrade tipa C trpe stetu prvog stepena. kao i izdasnost izvora. Velike stete vidljive su na namjestaju. U ponekim slucajevima krive se zeljeznicke pruge. Domace zivotinje bjeze iz stala. Mnoge zgrade tipa B dobijaju ostecenja cetvrtog stepena. a voda se muti zbog dizanja mulja. c) Na vodenim povrsinma nastaju valovi. Mnoge zgrade tipa A imaju osteccnja cetvrtog stepena. c) Mogueaje promjena izdasnosti izvora. b) VeCina zgrada tipa C trpi stete drugog stepena. a pojedine i cetvrtog. U mnogim slucajevima lome se stakleni predmeti i posude. Rijetko dolazi i do lorna cjcvovoda na spojeviIna. Tezak namjestaj se pomice. Mogu se pojaviti novi izvori. a poneke zgrade iz ove grupe trpe stete treceg stepena. Pukotinc u tlu mogu imati sirinu i do nekoliko eentimetara. PreSllsenl izvon St: mogu ohnoviti. Nezatvoreni prozori i vrata se nji. Na mnogim zgradama tipa A nastaju stete treeeg stepena. a neki gube ravnoteiu. voda izbija na povrsinu i izljeva se. Potres osje6aju Ijudi i u vozilima koja se kreeu. Ljudi istrcavaju iz ku6a na ulicu. a pojedinc petog. zivotinje bjeze na sve strane. a putevi se osteeuju. Mnoge zgrade tipa A trpe stete petog stepena. Na rezervoarima se javljaju ozbiljna ostecenja. Mala crkvena zvona pocinju zvoniti. Podzemne cijevi se djelomicno lome. TekuCine se izlijevaju iz otvorenih posuda.

zalede Makarske. u takvoj skali oznacavaju magnitudu M=8. Najvainije seizmogeno podrucje je Treskavica.nakon cega slijedi glavni udar. Tuzla i Derventa. . Brojevi 0. Zeljeznicke pruge se krive.2. Muoge zgrade lipa B trpe ostecenja petog stepena. najslabiji potres s oslobodenom energijom ad oko 10 5 J ima magnitudu O. Na obalatna rijcka mogu6a su fOrIl1iranja velikih klizista. moguce je potpuno rusenje svih gradevina iznad i ispod zemlje. Nastaju teska ostecenja na mostovima. Cijevi u POdZCI11nin1 instalacijama se lon1e. nastaju velike pukotine u tlu i velika horizontalna i vertikalna premjestanja stijenskih masa. Za naSu zemlju uradena je seizmotektonska karta na kojoj je prikazana debJjina Zemljine kore. Sto puta jaci potres ima magnitudu I.stijena.Podrucje Bosne i Hercegovie izlozeno je potresima CIJa Jacma dostize 8-9 stepeni Mercaliijeve skale. Slabije vezana tia khze niz padine. itd. Seizmotektonske defortnacije na ovom podrucju izazvane su horizontalnim kretanjima na rasjedima. Nastaju velike pronljene u rezimu podzemnih voda. prel11a S. Seizmotektonske defonnacije su prouzrokovane nonnalnim rasjedanjem Juzna zona ima vise rasjednih struktura znacajnih za seizmicku aktivnost. Centralna zona je seizmicki dosta mirnija od prethodne. Stona i Dubrovnika. ovisno 0 dubini zarista.V.. Nastaju nova jezera. a pojedine zgrade tog !ipa i petog stepena.1. Nastaju velika klizanja i adroni stijenu. U njoj su zastupljeni seizmicki aktivni rasjedi od kojih je najbitnija sprecanskokozaracka rasjedna zona. odnosno. Doiazi do aktiviranja mnogih kiizista. a isto taka i na strmim morskiul obalama. Tu mjeru definisao je Richter I 935.. Magnituda nekog potresa odreduje se kao dekadski logaritam maksimalne amplitude u odnosu na standardni ( etalonski ) potres. a najvaznija struktura je Busovacka rasjedna zona. Na nasipima i branama dolazi do kriticnih o'tccenja.5. a rijeke mogu promjeniti smjer svog taka. VeCina potresa ima svoj pocelni stadij sa slabijim udarima-for sok. te vrbaski rasjed kod Banja Luke. Nivo vode u bunarilllU se nlijenja . pa se po njemu magnitudna Ijestvica naziva jos i Richterovom. Odnos magnitude M i intenziteta potresa u epicentru 10.Cijevi u podzemnim instalacijama se savijaju i lome.rasjedi. cija je magnituda 0. Medvedevu (1965 ) moguce je odrediti formulom: 10=1. rijeka i jezera se izlijcva. I\1ogu nastati nova lczera.lacina potresa u zaristu ( hipocentru ) oznacava se magnitudom M. vee ina zgrada tipa A trpi ostecenja petog stepena. brane.5 log h +3 M-Inagnituda h-dubina zarista (km) Io-intenzitet potresa u epicentru Razorno djelovanje potresa bit 6e vece ako je zariste plice. Yoda iz kanala. nastaju odronjavanja velikih razmjera u planinskim predjelima iii na obalama rijeka i drugih vodotoka. Najznacajnija seizmogena podrucja su Gatacko i Nevesinjsko polje. c) Povrsinski izgied Zel11lje bitno se m~ienja.3. U susjednoj Hrvatskoj sreclnja dubina zarista potresa nalazi se oko 15 km. c) U tiu se pojavljuju otvarene pukotine sirine od nekoliko centimetara do 1 m. Podrucje BiH podijeljeno je na lri glavne zone: sjeverna. Na povrsini puteva ( asialt. zeijeznicke pruge i putevi postaju neupotrcbljivi. Xlo Pustosni potres-potres koji izaziva katastrofu Na osnovu kolicine oslobodene energije. a 100xlOO (l0000) jaci magnitudn 2. da bi poslije njega nastupili zavrsni. epicentri potresa. a prostire se sjeverno ad linije Rudo-Bosanski Novi.5 M -3. Seizmogena podrucja su Banja Luka .9 logaritamskoj 23 (s oslobodenom energijom od oko 10 J ) dok potres kaji se jedva osjeti ima magnitudu 1. centralna i juzna. x!' Razorni potres-potres koji izaziva opce rusenje zgrada b) Muage zgrade tipa C trpe ostecenja cetvrtog stepena. i tako redom.53 ). c) U tiu nastajc veliki broj otvorenih pukotina i rasjeda. Premjestaju se stijenske mase u horizontalnom i vertikalnom smjcru. slabiji-after liok ( s1. Mostovi. b) Teska su oste6enja na solidno gradenim objektima. makadam ) nastaju valovite defortnacije. . Odredivanje ovog intenziteta trazl posebno iz~cavanje.godine. 108 109 . Sjeverna zona obuhvata sjevemu Bosnu. XIIo Katastrofalan potres-potres koji izaziva promjenu reljcfa b) Stete su veOl11a velike.

Brzina sirenja talasa ovisi 0 materijalu kroz koji prolaze. Seizmicki su opasne sve nevezane . U dosadasnjoj praksi spoznali smo da se zemljotresi ne mogu predvidjeti. Potres se registrira uredajem koji se naziva seizmograf. polozaj slojeva. humidnovoda i organizmi. hidrosferi i biosferi. najbrzi Sil. rasjedi. vibriraju okomito na smjer sirenja. i to vise iIi manje paralelno. a najsporiji u nevezanim. Na osnovu ucestalosti potresa i njihove jaCine na nekom podrucju. Na prelazu iz jednog medija ( koji ima odredenu elasticnost i gustocu ) u drugi. moguce je izdvojiti podrucja na kojima odredeni objekat trebamo temeljiti i konstrukeijski koncipirati tako da izdrzi ocekivani potres.5 em. sire se konveksno prema sredistu ZemUe. sto ujedno oznaeava granicu medu medijima. Najbrzi su u vezanim. gnajsevi . kvarciti. undae longae iii L-talasi sire se sarno kroz litosferu. s naglaskom na veeu nepovoljnost onih s krupnijim zm!ma.nje . razliCite elasticnosti i gustoee.foka. Poznato je da su zgrade od betona sa skeletnom armaturom znatna otpomije od zidanih kamenih zgrada kao i zgrada od opeke. undae primae iii P-talasi. sporiji su od P-lalasa za oko 1. geoloskoj gradi stijene i nai'inu gradnje. Prilikom izgradnje u seizmieki aktivnim podrucjima. cvrstim stijenama.fokom Potresni udari sire se u talasiIna koji rezultiraju jaCim iIi slabijim vibracijama.7 pula. Sporiji su od PiS talasa i imaju najmanju vaznost. bez narusavanja njegove funkeionalnosti.2. Egzogene sile djeluju na Zemljinu koru s tendeneijom da izvrse peneplenizaciju (izravnjavanje) reljefa na podrucjima gdje su endogene sile dovele do stvaranja neravnina u reljefu.stijene. undae secundac iii S-talasi. Na osnovu zakasnjenja S-talasa prema P-talasima maze se izracunati mjesto epicentra. iIi ~manjenje stepena seizmickog intenziteta. izazlvaju stezanje i rastezanje stijenske rnase. glavnim udarom ijednim after . ostecenja gradevmsklh obJekata ovisit 6e i 0 njihovoj udaljenosti od epicentra. U grupu seizmicki bezopasnih stijena ubrajaju se sve cvrste stijene ovim redosljedom: magmatske stijene. Znacajno je da egzogene sile zajedno sa proeesima i pojavama koje uzrokuju imaju adraz u dijelu litosfere u kojem se vrse gradevinski radovi i grade razni objekti. -Dugi talasi. Osim nacina i dubine temeljenja. Stijene na kojima radimo mogu se u seizmickom smislu podijeliti u dvije grupe: a) seizmicki bezopasne stijene i b) seizmicki opasne stijene. 110 pjeScari . koja se naziva diskontinuitetom. itd). dolomiti. Naselja treba da budu sirokih uliea i sa dosta zelenih povrsina ravnomjemo rasporedenih po eijeloj povrsini grada. Na poveeanJe seizmicnosti u tim stijenama znatno utice visok nivo podzemne vode. te lokalnih uvjeta 0 kojima ovisi poveca. te litoloskog sastava i tektonske grade. ali da se od njihovog razomog uticaja mozemo zastiti odgovarajuCim planiranjem. konglomeratai. nuzno je VOG!t! racuna i 0 lokalnim uvjetima ( reljef. Egzodinamika Egzodinamika proucava zbivanja u atmos. klizista. Zakljueak koji proizilazi iz ovih podataka jeste da u potresnom podrucju objekte treba temeljiti dublje. Ovi procesi manifestuju se kao: III . Iskustveni podaei svjedoee da je razomo djelovanje potresa izrazitije na povTsini nego u dubini. Seizmogram potresa s dvafor . i njihove uticaje na Zemljinu koru. a u nevezanim i do 30 ell.a razlikuju se naCinom i brzinom sirenja: -Longitudinalni taiasi. Amplituda talasa u vezanim stijenama iznosi do 2. a brzina im raste s dubinom. duzine i d09m. vibriraju u smjeru sirenja potresnog udara. Savremeni egzodinamski procesi djeluju na Zemljinoj povrsini ovisno od klimatskog uticaja ( nivalno podrucje-snijeg i led. -Transverzalni talasi.. potresni se talasi iii reflektiraju iIi lome. 4. projektovanjem i izgradnjom objekata. aridno-insolaeija i vjetar ). za sto su potrebne najmanje tri seizmoloske stanice ( ne u pravcu !). glineni skriljei i njima sliene stijene.Stika 53.feri. Kroz njih se potresm talas! prenose ravnomjemo. U seizmicki aktivnim podrucjima urbani sticka rjesenja treba osmisliti tako da se opasnost za Ijude svede na minimum. krecnjaci. Tako recimo na dubini od 15 m potres se mamfestl\Je sa samo oko 10% razome snage koja je registrovana na povrsini.

-zamocvarenje. -osipanje. odnosno planiranje i projektovanje odgovarajucc zastite u slucaju njihovog . pirokseni i amfiboli u serpentin ) i hloritizacija ( biotit. a mogu djelovati i kao lokalni egzodinamski procesi ( npr. Negativna strana zone raspadanja ogleda se u Cinjenici da stijenske mase imaju manju cvrstocu te su manje otpome na mehanicke uticaje i eroziju. CO2 i drugih hemijski aktivnih supstanci. U okviru ovih zona u odgovarajucim uvjetima formir~u se klizista a u 81ucaju potresa u okviru njih izra. Hemijsko raspadanje predstavlja hcmijske izmjene stijenskih masa kao sto su hidratacija. odnosno zamrznuta voda u porama kamena ( led ima veeu zapreminu od vode za oko 10 % pa sc stvaraju visoki pritisci ). Hemijske izmjene nastaju u onim dijelovima stijenskih masa koje su dostupne dejstvu vode. ). U prirodnim uvjetima fizicko i hemijsko raspadanje djeluju zdruzeno. -karstna erozija. odronjavanje. sufozija-ispiranje tla. magnetit.zeniji 112 113 . sporije u karbonatnim stijenama a najmanje i najsporije u stijenama silikatnog i silicijskog sastava. predstavlja zaStitni pokrivac dubljih svjezih dijelova stijenskih masa. -odroujavanje. jer sarna raspadina.2. Zona stijenskih masa u kojoj dolazi do znacajnije izmjene fizickih osobina i hemijskog sastava naziva se zona iIi kora raspadsnja ( 81. Egzodinamski procesi mogu biti vezani za veee prostare kada se tretiraju kao regionalni ( npr. Slieno razomo djejstvo ima i mraz. Nestabilni alumosilikati prelaze u minerale glina. itd. Usljed pramjene temperature dolazi do sirenja i skupljanja mineral a odnosno do pojave prslina i pukotina. kiseonika.1.micko usitnjavanje stijenske masc. Fizickim raspadanjem tretira se meh.denudacija. -abrazija.-povrsinsko raspadanje stijenskih masa.temog djelovanja. Hidroliza predstavlja razlaganje slozenih silikata uz prisustvo vade sta je praceno iZdvajanjem kiseline. Pri tome sulfidni minerali pirit i markasit oksidisu pretvarajuci se u limonit. Ovim procesom oslobada se sumporna kiselina koja razlaze druge minerale ( feldspat. NajcesCi uzrok fizi6kog raspadanja stijena je dncvno i godisnje temperaturno kolebanje.54 ). hloridi ). 4. -Iednicka erozija. Sa dubinom proces fizickih i hemijskih promjena postaje sve sporiji. pa se takva izmjena stijena naziva fizicko-hemijsko raspadanje. -erozija padina. Povrsinsko raspadanje stijenskih mas a velike vlamosti. -fiuvijalna erozija. -colska erozija. itd. -sufozija. raspadanje stijena. Na povrsinama kamena zahvacenog ovim procesom uocavaju se mrkozute mrlje koje prljaju kamen i narusavanju njegov izgled osobito ukoliko je kamen glacan i poliran. Povrsinsko raspadanje stijenskih masa je najrasprostranjeniji savremeni geoloski proces. Ovaj proces je naroCito razvijen u tropskim predjclima u uvjetima visih tClnperatura i Slika 54. profil terena sa korom raspadanja Ova kara moze biti razliCite debljine od nekoliko mm do oko 20 m. ). Oksidacija predstavlja proces djelovanja slobodnog kiseonika na minerale sa dvovalentnim zeljezom ( pirit. amfibol i piroksen u hlorit ). . Hemijske izmjene stijenskih masa su najbrze u onim stijenama koje sadrZe lahko rastvorljive minerale ( sulfati . Ove izmjene su najvece pri povrsini terena i liZ povrsine prslina i pukotina. -klizeuje. biotit. rastvaranje i hidroliza. Sa inzenjerskogeoloskog aspekta zona raspadanja moze da ima negativnu i pozitivnu ulogu. ako nije erodovana. Vidovi hidratacije su kaalinizacija ( feldspati i liskuni u kaolinit ). klizanje terena. crozija ). olivin. kale it ). Hidratacija je proces vezivanja cestica rastvorenih u vodi sa molekulima vode. serpentinizacija ( olivin. aksidacija. Proucavanje egzodinamskih procesa omogu6ava ocjenjivanje pogodnosti nckog tcrena za izgradnju gradevinskih objekata. Ono se sastoji iz fizickog ( mehanickog ) i hemijskog raspadanja stijcnskih masa.

Mnogi inzenjerski zahvati ( kopanje kanala. ponekad Zone raspadanja rnogu irnati pozitivne karakteristike. itd) lakse se izvode zahvaljujuci korama raspadanja. izglodavati ) padina je proces linijskog spiranja padina povremenirn mlazevima tekute vode.55 ). ) koji se koristi u gradevinarstvu. u brdsko-pJaninskim predjelirna reljef se snizi oko 0. 4. PriIikom crozije padina formiraju se odgovarajuCi erozioni i akumulacioni oblici. A-perspekfiva. rnaterijala formiranog u kori raspadanja stijena. Profil terena sa korom raspadnja-l ( e/uvij ) cijim je kretanjem niz padinu formiran defuvij (2) I I Deluvij se odikuje ilovacastirn sastavorn i velikom poroznosti.2. kJimatskih prilika. daljem razaranju. Razlika izmedu ovog procesa i procesa denudacije je u tome sto se pri denudaciji teren spira cijelom povrsinorn a pri eroziji dolazi do zljebljenja terena dut pravacajacih mlazeva vode. Nagomilanje pokrenutog i nosenog sitnog rnaterijala vrsi se po lokalnim depresijama u reljefu iii dosta cesce pri dnu padina ( s1. Slika 57. Erozija pad ina Erozija (lat. nagiba terena. Intenzitet erozije padina zavisi od geoloske grade terena. itd. koliCina i intenzitet atmosferskih padavina. Proces se odvija diskontinuirano i dosta ravnomjerno po cijeJoj povrsini ( npr. Erozioni oblici su vododerine i jaruge dok su akurnulacioni oblici erozione plavinc. Vododerine imaju dubinu erozionih zljebova (s1. To je nglavnom slabo konsolidovan i stisljiv rnaterijal. Proces nastajanja jaruga prikazan je na slici 57.3. Povremeni povrsinski tokovi. Kao posljedica nakupljanja rnaterijala nosenog kisnim kapima i rnlazevirna kiSnice.erodere-prostrugati. B-horizontlana projekcija 114 115 . vegetacija. Denudacija Denudacija ( lat. Brzo se razblacuje. javlja se deluvij. a zasjecen i raskvasen jos i klizenju. otpomost stijena prema mehanickom i hemijskom razaranju itd. podlozan velikorn i neravnomjernorn slijeganju. lz navedenog proizilazi da je deluvij veorna nepovoljan rnedij za gradnju bilo kakvih gradevinskih objekata.56) do 2m. Tri faze razvoja erozionih :f(jebova Kod jaruga zljebovi su duhlji ad 2m ( mogu bili duboki do 20 m ) a duzina im moze biti oko 1 krn.denudare-ogoliti ) predstavlja proces spiranja i ogoljavanja terena pod djelovanjern atrnosferske i kopnene vode.2.2. . prisustva biljnog pokrivaca. Pri tome vodene kapljice i slabiji rnlazevi vode nose sa soborn sitne mineralne cestice.Na denudaciju utii'u lokalni faktori kao sto suo geoloska grada i reljef terena. Takode zahvaljujuci kori raspadanja razvijaju se poljoprivredna dobra i povecavaju povrsine obrasle sumorn.su seizmiCki efekti.5 mm godisnje ). Delnvij se formira od eluvija odnosno. Stika 56. j' Slika 55. a sporo i nepotpuno drenira. Medutirn. 4. Shema razvojajarllga. svojom snagom zljebe povrsinu terena i odnose rastresiti pokrivac. a duzina im iznosi par stotina metara. Takav primjer je kada se u okviru njih formira materijal ( glina itd.

Nivoi jezera i vecih rijeka su lokalne erozione baze. dok je nivo mora opca eroziona baza fluvijalne erozije.4. One nastaju produbljavanjem rijeenog iii potocnog korita odnosno usijecanjern nove doline u starom i relativno sirokom dolinskom dnu. izgradnji brana.. iii su stjenovite odnosno usjecene u osnovne stijene po stranama doline. Inzenjcrskogeoloske odlike plavine su: velika poroznost.f1uvius-rijeka) crozija obuhvata razaracki rad potoka i rijeka koji se manifestuje u vidu produbljavanja ( vertikalna erozija ) i prosirivanja ( boena erozija ) njihovih korita. Da bi se ovo sprijecilo potrebno je regulisati i Cistiti korita rijeka i potoka. . Udaranjem talasa u kamenite obale formiraju se udubljenja odnosno talasne potkapine. Razvojem ovog procesa obrazuju se priobalne terase koje su nagnute prema moru. kao i podloinost mehanickorn razaranju. izgradnji naselja. Prema tOlne tereni izgradeni ad plavina nisu pogodni za izgradnju saobra6ajnih i drugih gradevinskih objekata. pruge. U dolinama potoka i rijeka gdje preovlaauje vertikalna erozija ( zljebljenje korita ) formiraju se kanjoni ( skoro vertikalne obale ). usljed potoene i rijeenc erozije doslo je do pojave brojnih klizista. Intcnzivna erozija padina moze u kratkom roku uCiniti tcrcn neprohodnim za vozila i Ijude. To se desava pri bujicnoj eroziji kada se formira bltjicna plavina odnosno proluvij. odnosenju razorenog materijala i njegovom talozenju. podloznost slijeganju. Nekada teiikoce mogu biti tako velike da se radije pristupa izmjestanju trasa puteva itd.58 ). Ukoliko u dolinama patoka i rijeka dominira bocna erozija ( podlokavanje obala ) formiraju se rijecni meandri. N ISKC!.5. koli6na i vrsta vucenog i lebdeceg nanosa.. Proueavanje oblika i veliCine rijecnih i potocnih terasa ima veliki znacaJ pri slijedeCim gradevinskinl radovima: izgradnji saobracajnih objekata i kanala.2. patoka: )' Stika 58. tektonskim pokretima.Erozione plavine nastaju u blaZe nagnutinl iE ravnim dijelovima terena odnosno tamo gdje oslabi transportna moe povremenih vodenih tokova. terasa ravan Korito I .2.) odlagan zemljani materijal koji je doyen do promjene toka rijeke i njenog udaranja 0 drugu obalu odnosno bocne erozije (podrivanje obale ) eime je izazvano stvaranje velikog klizista. Ukoliko podsjeeene mase padnu u more obrazuju se strmi odsjeci na obali mara koji se zovu klifovi. itd. k1isure ( kose obale ). Intenzitet rijecne i potoene erozije ovisi od ve6eg broja cinilaca kao lito suo geoloski sastav i struktura terena. mostovi. u Lipnici kod Tuzle ( selo CaniCi ) bujica nosiin stabia krupnog drveea koja Sli probijala zidove kuea a scoski put je za kratko vrijeme nestao i pretvoren je u vododerinu. Tako je naprimjer u karito rijeke Miljacke (1999. 116 117 .. Navedene abrazione tvorevine prikazane su na slikama 59 i 60. promjenama u koliCini taloga itd. kanali. kolieina tekuce vode. Kao znacajne tvorevine rijecne i potoene erozije javljaju se rijecne i potoene teruse. Ukoliko je plavina formirana bujicnim tokom onda se naziva proluvij. zabrana oranja terena sa nagiborn veCin1 od 20 0 . Na podrucju Tuzlanskog kantona tokom 2001 god. izrada popleta i drugih pregrada po vecim iljebovima. ) na terenima sa bujicnim tokovima dosta je teska i lnoze biti veoma skupa. Sanacione mjere protiv erozije padina su: zatravljivanje i posulnljavanje padina. itd. itd. ." slaba konsolidovanost. 4. slaba nosivost.. klima itd. fundiranju mostova (izbjegavati terase iei u zdravu stijenu ). Tako je recimo 2001 god. Abrazija Pod abrazijom ( lat. lzgradnja objekata( pUlcvi. Savntmpoa aluvi'jatna ' !. vodopadi itd. prisustvo i karakter tektonskih pokreta.abradere-ostrugati ) podrazumijeva se djelovanje morskih i jezerskih talasa koje se manifestuje u vidu razaranja obala. Fluvijalna erozija Fluvijalna (lat. Mogu biti izgradene od pij eska i sljunka 1 I ( s1. RijeL~ne lerase izgradene od pijeska i sljunka Stvaranje terasa moze biti prouzrokovano: pomjeranjem i promjenom erozione baze.god. nagib rijecnog iii potocnog korita. 4.

polozaj obale na obali. . 4-kontincntalni od.2. itd. a ukoliko v~da rastvara minerale cestice i odnosi ih u vidu rastvora onda je u pitanju hernijska sufozija. a u zani cyrsCih stijena rtoyi i poluostrva. Ovom procesu su najcesce izlozeni sitnozrnasti pijeskovi i prasinasto-glinovite stijene. Sufozija Sufozija je proces ispiranja i prenosenja sitnih cestica iz rastresitih stijena kroz koje se filtriraju podzemne vode. Razaranje stijenskih masa obavlJa se pod hldrodmamlcktm djejstvom toka podzemnih voda kroz porozne nevezane 1 slabo vezane sedimente ( prasinasti. Kada voda . taloze se u priobalskom dijelu mora ( uglavnom u zalivima ) gdje se stvaraju sljuncane i pjescane plaze.. odnosno tame gdje se nivo rijeka i jezera brzo ffilJenJa. ( zaklonjenost ostrvima ).zaliyi.) i drul'lh objekata (napr. Slika 60. Ove Oljere treba pored abrazlJe da spr~iece i druge egzodinamicke procese kao sto su klinnje terena . kao i oni doneseni potocima i rijekama. Obrazovanje plaZa dovodi do slabljenja pa i do potpunog prestanka abrazije obala.nabacivanje blokoya ). 1989) 4. Sufozija je najcesce zastupljena u priobalskim dlJelovlma r11eka 1 Jezera. Ovakva abrazija naziva se selektivna abrazija..priobalska terasa. Sliku 59. odnosl nerastvorljive mineralne cestice takvu SUfOZlJU nazlvamo rnehamckorn. . Zastifni zidovi na obali Floride (Birkeland & Larson. Pn ovom procesu imamo dvojako djelovanje vode. prinos klasticnog materijala sa kopna (smanjuje abraziju ). 3. . Sastoji se u izgradnji specificnih zastitnih zidova ( sl 61.~jek) Slika 61. odronjavanje. Jacma talasa. Faktori koji uticu na abraziju su slijedeci: nagib obale ( proces je intenzivmJI na strmim obalama). . 1989) Mehanicki sedimenti koji se formiraju prilikom razaranja obale. pjeskoviti i glinoviti sedimenti ). U okviru meksih stijena abrazijom se formiraju Jl8 119 .. KIf! na zapadnoj obali Koreje ( Birkeland & Larson.6. Marsko ooala sa ahrazionim tvorevinama ( I-kltt: 2-talasna potkapina.. sastav stijena i polozaj slojeva mehanicka otpomost stijena. Provodenje mjera zastite morskih i jezerskih obala woma je tesko i skupo.

skidanju i odstranjivanju tankih mocvarskih taloga. tako i za Ijude. te izrazito slijeganje i istiskivanje pri opterecenjll. tokom Vre111ena. zatirn gline. dok se mjesovile nl0c:vare koje su najzastupljenije prihranjuju vodom oba porijekla.63). sirina. te fizicka i mehanicka svojstva sedimenata. itd. geoloska grada. a ponekad i izdignute podzernne vode U okviru mocvara dolazi do talozenja sedirnenata biljnog porijekla ( treset ). Izvodi se najcesce onda ako su ugrozeni znacajniji objekti. Usljed navedenih karakteristika rnocvare su cesto neprohodne kako za vozila. rnermerirna i dolomitima. uvale i karstna polja. Opec inzenjerskogeoloske odlike mocvarnih sedimenata su: velika poromost. Saniranje terena zahva6enih sufozijorn dosta je teSko. U priobalju vecih rijeka sufozija rnoze izazavati klizanje terena. 4. U te svrhe prinljenjuje se injcktiranje silikatnim maSaIua ili izrada betonskih elaana sa filterima. vrtace. pijeska.te preopterecenjll debljih taloga i njihovorn istiskivanju ispod nasutog rnaterijala. formiraju se lokalna udubljenja tanjirastog oblika koja podsjecaju na plitke vrtace.prihvatanju povrsinskih voda i onemogucavanju njihovog priticanja u mocvaru. hidrogeoloske karakteristike. izvanredna stisljivQst. CHj inienjerskogeoloskog istraiivanja rnocvara je da se utvrde: genetski tip mocvara. kojima se sprijecavu iznosenje mineral nih cesticu iz nevezanih i slabovezanih sedinlenata. 120 121 . Te vode rnogu biti atmosferskog porijekla ( kisnica. Karstna erozija Pod karstnom erozijom podrazumijeva se razaracki rad povrsinskih i podzemnih voda II labko rastvorljivirn stijenama (karbonatne. Uprkos lakse rastvorljivosti sulfatne i hloridne stijene imaju manje karstnih formi. 4. speeifican rezim eirkulacije podzemnih voda. zatim izlivene iz korita rijeka za vrijeme pop lava. uvjeti prihranjivanja. rasjedi) sto se odrazava na smanjenje rastvaranja pa i karstitifikaeiju sulfatnih i hloridnih stijena. Obzirom na stijene u kojima je zastupljena ova erozija razllkujemo karbona!ni. duzina. gipsni i soni karst.U terenin1a iziozenim procesu sufozije. sulfatne i hloridne). Znacajniji povrsinski reljefni obliei u karstu su: skrape.izradi nasipa u cilju sprijecavanja izliva poplavnih voda. visoke sarno padavinama. Termin karst obuhvata geoloske procese i pojave u Zemljinoj kori i na povrsini izazvane hemijskim rastvaranjem stijena. sa karakteristicnim reljeforn i hidrografskom mrezom. Najrasprostranjeniji je karst u krecnjacima. rnorfoiogija (oblik. debljina sedimenata). Na dnu vrtaca prislltne su pukotine duz kojih su vrtace nastale(sI. Zamocvarenje tcrena Pri ovorn egzodinarnickorn proeesn dolazi do akurnuliranja stajacih voda u okviru depresija. Niske mOGvare se prihral1jujll sarno izdanskonl VOd01l1. Visoke nlocvare se karakterisu tanjim slojevima organskih naslaga.62) su brazde cija sirina i dubina mogu da budu od nekoliko centimetara do nekoliko decimetara a duzina po vise nletara.2. Prilikom izrade saobracajnica njihove trase obicno idu rubovima mocvara jer su lamo uglavnom mocvarski talozi najtanji.2. Ove stijene su plasticnije pa se u njirna rjede formiraju diskontinuiteti (pukotine.8. pri cemu se obrazuju raznovrsne supljine.7. Skrape (sI. snijeznica ). Slika 62. Skrape u krecnjacima Vanjskih Dinarida Vrtace su tanjirasta iii ljevkasta udubljenja Cija je sirina najcesce 10-50 m a dubina 3-20rn. Saniranje rnocvarnih terena sastoji se II isusivanju pornocll drenaznih kanala i drenaznih rovova.

Jame su pretezno vertlkalne pukotme ko]e su prosirene karstnom erozijom.U dubini su vezane za karstne kanale. Karstna poija se formiraju spajanjem vise uvala a mogu nastati i tektonskin: putem. Znacajniji podzemni karstni obliei suo karstni kanali. Formiraju se duz pukotina i rasjeda. kao 1 tokove ponomiea. uvala i vrtaca. rastvorljivost stijena.64) . iznenadni prodori podzemnih voda i prolomi (u tektonski ostecenim zonama) prilikon1 izgradnje tunela.Karstni kanali su ejevaste supljine nastale prosmvanJem pukotina sirine nekoliko em do vise dm. starost karsta. brojnost i prostorni raspored karstnih oblika. Vrtace formirane u ispucalim krecnjacima Uvale nastaju spajanjem vise vrtaca. Ponori su zjapece pUkotine u koje poniru povrsinske vode. intenzitet obrazovanja povrsinskih i podzemnih karstnih oblika. Nalaze se po obodu 1 duu karstnih polja.kaverne) mogu koristiti za skladistenje materijala iIi pak kao sklonista za ljude. Duzina im je do 2 km a sirina par stotina metara.Mogu biti duboke vise slotina metara.storij~ u kojima ponek3'd teku manji vodeni tokovi. poroznost. nestabilni sa 1-5 proloma godisnje. Pri injzenjerskogeoloskom istraz.)'e na kronl pei:ine) i sfaiagmifl (NlstlllW podu pei.CI). Medutim. teska prohodnost.Imaju izuzetan znaca] za eirkulaeiju i bidraulicku povezanost podzemnih voda.'il1c) Po koliCini karstnih oblika. treba navesti da se karstni podzemni oblici (peCine. uglavnom bliic povrsini tcrena kao i duO' tektonskih ruptura.lace cirkulacije voda koje sadrze slobodan CO 2 . U pecinama se stvaraJu peemskl nakltl ka? sto su stalaktiti (vise na krovu petine) i stalagmiti (rastu na podu peeme) (sI. Pecine su uglavnom horizontalne podzemne pro. pc~jave odrona i sipara itd. Stepen stabilnosti terena odreduje se prema broju proloma na I km' za jednu godinu. po~ori.S04. Stika 64. vodopropust1jivost protocnost podzemnih voda i rastvaracka moe podzemnih voda ( prisustvo disoeiranih jona CO 2 . jame i pecine.Slika 63.jame. Karstna polja Bosne i Hercegovine uglavnom su nastala tektonskl. Karstifikacija je intenzivnija u zonarna . ceste vrtace i druge depresije. sfaiaklifi (n'.ivanju karsta prikupljaju se sljedeci podaci: vrste. stabilnost terena i uvjeti izgradnje gradevinskih objekata. a relativno stabilni sa 1 prolomom za 1-20 godina. Ovi 122 123 . Tako se naprimjer vrlo nestabilni tereni karakterisu sa 5-10 proloma godisnje. hidrografskim hidrogeoloskim svojstvima pojedini au tori izdvajaju dva tipa karsta: holokarst (potpuni karst iii Ijmi karst) i merokarst (nepotpuni iIi zeleni karst). Prilikom izvodenja gradevinskih radova u karstnim terenima nailazi se n3 sljedece oteO'avaj uce okolnosti: teski uVjeti vodosnabdjevanja. Na razvoj karsta uticu sljedeCi i~lktori: mineralni sastav stijena i njihova tektonska ostecenost.

Eolska erozij2 Eolska crozija predstavlja izduvavanje. oblika i sastava Zfll3. tu se jedino nloze zivjeti u pustinji. smjera duvanju vjetra. zatravljivanje.65)0 Stika 66. Eolska erozija je Ilojintenzivnija u pustinjskim predjelinlu gdje su utmosferski talozi izuzetno rijetki i gdje je rastvoreni nlaterijal lahko p0kretljiv jer nije obrastao vegctacijOln. koja vjetar transportuje. Transport pfjeska iformirunje dine(po Bagno!du preu=eto i:: Heraka) 124 125 . 4. prenoscl1Je i talozenje cestica prasine i pijeska pod djejstvOlll vjetra. Pjescanc pustlnje nastaju talozenjeul vjetrom tnmsportovanog pijeska blize iii daije ad kamcnitih pu:otiniao Dine predstavijaju brezuljke uglavnom polumjesecastog oblika cija je blaze nagnuta strana okrcnuta ka vjetru (s1. pa su pod vegeiacijom .1O. vrenlenske duzine djelovanja vjetra. debljina naslaga.! II Kalij(wmji(po Shelton.2.Lcdnicka erozija Aktivnost Ieda pri stvaranju erozionih oblika naziva se lednicka iii glacijalna (laLglacies .2. Kamene pustinje se karakterisu prisustvorn krupnih karnenih b10kov<1 na povrsini terena. Najpoznatiji erozioni lednicki obliei reljefa su cirk i valovo Cirk predstavija amfiteatralnu depresiju u okviru kojc se snijeg pretvara u ledo Na mjestu nekadasnjih cirkova n10gu se fornlirati glacijalna jezera kakav je i prin1jer prikazan na slici 670 Slilw 65. mincraloski i petrografski sastav pijeska. Barhanl. koja SD blize nivou podzemne vade. Eolski akulllUladoni oblici Sli pjcscane pustinje i dine. mikro reljcfEL prisustva vegetacijc na povrsini teren<1. Proces izduvavanja i odnoscni. oblik i glatkost zma. vlainosti stjenskih masa na kaje vjetar djeluje~ te krupnocc.led) erozijao Bez obzira na sporast kretanja lednika (nekoliko em-m na dan) ani svojim krctanjcm uticu 11a forn1iranje reljefa obrazujuci erozione i akumulacione obI ike. rastresitog materijala nazi va se deflacija (laLde'i1atio-Ocluvmi).tereni takode sadrze dobar (krecnj aci) 0 lahko obradljiv gradevinski kamen ldealan oblik dine je srpasta barhana (sL66) 4. granulometrijski sastav zma. posumljavanje i izrada popleta.ill eolski erozioni obEd: kamene pustinje i oaze.U starogrckoj mitologiji Eol je bio bog vjetra pa je po njelItU ova erozija dobiia naziv. Eolska erozija oVls1 od sijedecih faktora: jacine vjetra.:.9.PrilikOln ovog procesa nasta. Na osnovu navedenih podataka poduzimaju se mjcre u eilju sprecavanja razvoja eoiske erozije i njenog uticaja na gradevinske objekteo Najcesce sanacione mjere sue prekrivanje terena humusom. Oaze su plitka OVa111<1 udubljenja (dubina 5-20m). zbijanje Jnase pod dinamickim uticajima. preu::etv I:: Birke!and&Larson) Inzenjerskogeoloskim istrazi \'anjem terena sa eolskim tvorevinanla prikupljaju sc sljedcCi podaei: vrsta matiene stijene od koje potice pijesak. te ugao otpora smicanja i ugao prirodnog nagiba. vlainos! i vodopropustljivost naslaga. poroznost.

Slika 69. ukoliko je taj sloj nagnut. (stabilniji) i glinoviti (pokretljivi) slojevi.i:: Birkeland&Larson) Pri inzenjerskogeoloskom istraZivanju terena sa lednickom erozijom posebna paznja se posvecuje morenskom materijalu koji zbog svojih karakteristika moze biti nepovoljna sredina za izvodenje gradevinskih radova.Glacijalni til u Siera Nevadi-Kalifornija ( po Putnam. pa se izmjenjuju evrse.a ukoliko je izazvano djelatnoscu covjeka onda se tretira kao tehnogeni proces. Wyoming) (i:: Birkeland & Larson) Valov predstavlja lednieko korito kroz koje se kretao iii krete lednik (s1. slabo konsolidovan i moze biti debeo vise desetaka metara. Materijal je veoma heterogene granulacije.69). u svome tijelu.KliZenje i klizisla KliZenje je proces otkidanja i pomjeranja otkinutih masa preko stabilne podloge. Slika 67.1l.To je polukruzni bedem formiran 126 127 . te se odlikuje nedovoljnom nosivoscu. Klizenje moze nastati spontano i tada se naziva prirodni proces. podlozan je nepravilnom slijeganju. iii pri dnu. naziva se morenski materijal.68). GlacijalnajezeraJormirana 11 dolinama cirkova (Wind River Mountains. To je padinski gravitacioni proces. Valov kro:: koji se krete lednik (glecer) i nasi morenski mataUal (Yentna Glacier-Alaska) (iz Birkeland & Larson) Kameni materijal koji lednici nose na svoJoJ povrsml.2. Akumulacioni lednicki oblik reljefa naziva se ceona morena. Za taj materijal karakteristieno je da je uglavnom nevezan pri eemu se naziva til (sI.Klizenje se odvija po kliznoj vise-manje skoljkovitoj povrsini ako je u pitanju homogeni glinoviti materijal. razliCitom vodopropustljivoscu.itd. klizanje se odvija po slojnoj povrsini stabilnijeg sloja. U ovom materijalu mogu6a je nestabilnost.na mjestu otapanja lednika. 4. Slika 68.Ako su naslage uslojene. nepovoljnim uvjetima zaptivanja injektiranjem.

Kliziste je tvorevina procesa klizenja.l. prekomjerna usjecanja itd.Elementi kliziSta Svako kliziste posjeduje odredene elemente.2. (e hemijska i mehaniCka sufozija. Kod velikih kliziSta moze ih biti i po nekoliko u tijelu klizista. odnosno to . Prirodne i vjestacke iZ1njene konfiguracije padina lTIOgU biti izazvane: poarIvanjsm rijecnih obula.2. na osuncanim padinama tokom suse dolazi do formiranja pukotina koje tokom kisnog perioda prinlaju povrslnske vade sto cesto predstavlja jedan od nzroka klizenja terena. brza pomjeranja mldan i nagla) i neaktivna (smirena. geoloski sklop stijena itd. Slika 70. 4. ne tako rijetko.11. D-sekundarni oiiijci) 4. dubina klizista. Uvala iii depresija kliziSta je ulegnuti dio tijela klizista.2. nasipanjen1 materijala itd.iene konfiguracije padina Do promjena II sastavu i svojstvima stijena dolazi usljed raz!icitih uzroka od kojih su najznacajniji fizicko i hemijsko raspadanje s(jena. intenzivnom denudacijol11 i erozijonl. E-trbuh.Proces klizenja moze biti kontinuiran. Najvecu ostecenost tijela klizista uglavnom imaju plitka klizista. C-depresija. Osnovni elementi klizista prikazani su na sliei 70.Ie dio terena koji se pomjera iii se p0111jerao niz padinu. Posmatrana u presjeku ona je cesce nepravilnog nego cr~ometrijski pravilnog oblika. oblik.11.Trbuh klizista je ispupceni dio tijela klizista. NajcesCi nep~sredni povodi za pocetak klizenja su: izrazito povecanje vlaznosti stijena i rastresitog pokrivaca padine.n.Klasifikacija idizista Klizista se mogu klasifikovati po raznim kriterijumima kao ilto su: aktivnost procesa klizenja.Ceoni oziljak klizista je hipsometrijski najvisi dio klizista. to je zapravo pukotina duz koje je doslo do spustanja otkinute mase. zasjecanjem i usjecanjenl. koja se. vrijenlc nastanka i svojstva klizista.Prema aktivnosti procesa klizenja kliziSta se dijele na aktivna (spora-vizuelno nevidljiva pomjeranja. Nozica klizis!a predstavlja hipsometrijski najnizi dio tijela klizista.Uzroci stvaranja klizista Na veliCinu. Diskontinuirano aktiviranje klizenja vecinom je povezano za obilnije topljenje snijega iIi intcnzivnije padavinc poslije duzih susa. U velikim klizistima moze se obrazovati vise takvih ulegnuca. veliCina klizista.3. smjer razvoja klizenja. i prirodnc i vjestackc izm. Sekundarni oziljci klizista su pukotine duZ kojih je doslo do naknadnog komadanja tijela klizista. mogu pretvoriti u manja jezerca. vjestacko preopterecenje padine. Tijeio klizista predstavija tlo iii stjensku masu koja se krece niz padinu.2. odnosno bare. Elementi klizista prikazani u planu ina profilu (AB-ceoni oiiijak kliziSta. Kod njih Sll pukotine gus6e ali su i spustanja blokova manja 4. utice veCi broj faktora koji se 1l10gU svrstati u dvije grupe: promjene u sastavu i svojstvima stijena. FG-noiica kliziSta. Nainlc. Klizna povrliina iii povrsina klizenja je donja sasvim jasno izraiena granica tijela klizista i stabilne podloge po kojoj je doslo do smicuceg kretanja tiieia kliziSta. i fosilna-starija i 128 129 . ali cesce je diskontinuiran.

Analiza literaturnih i fondovskih podata\<a (ako postoje). geomorfoloski. bioloski i tehnicki. nepovoljan litoloski sastav. okna. 4.l.Prema geoloskom sklopu stijena u kojima se formiraju klizista se dijele na: konsckventna (51. Za saniranje klizista primjenjuju se tri grupe sanacionih mjera."pijanih suma". lzrada elaborata 0 inzenjerskogeoloskim uvjetima saniranja klizista sa prijedlogom sanacionih mjera. Hidroloski i hidrogeoloski indikatori su:jaka raskvasenost stijena. dimenzije i ostala svojstva klizista.potporni zidovi. Kada je u pitanju smjer razvoja klizenja izdvajaju se deiapsivna (proces klizenja odozdo navise) i detruzivna kIizista (proces klizenja odozgo nanize). geodetska i. hidrogeoloske karaktenstlke.Tehnicki indikatori koji ukazuju na labilnost padine su prsline i pukotme na obJekrlma (zgrade.4. hidroloski i hidrogeo!oski. Od bioloskih indikatora treba navesti: ogoljenost padina. asekventna (klizenje u jednorodnim.velike i eeste oseilacije nivoa rijeka i jezera. Kad]e u pllanju proces klizenja i kliziste onda treba odrediti: uzroke koji su doveli do klizenja. Na osnovu dubine izdvajaju se: povrsinska (do 1 m). fizicke karakteristike stijena. mogu se primjeniti efikasne mjere saniranja. klImatske faktore. Prepoznavanje labilnih pad ina vrsi se na osnovu razliCitih indikatora kao sto su: geoloski.uglavnom zemljastim masama) i insekventna (klizenje u heterogenoj geoloskoj sredini duz kosih pukotina koje presjecaju horizontalne slojeve iIi slojeve nagnute suprotno od padine).) . 4. 3. Prema veliCini klizista se mogu podijeliti npr. bioloska ogoljenost. Geomorfoloski indikatori su: strm nagib padine.5. plitka (1-5 m). geotehnicka osmatranja.. istraini iskopi-rovovi. cesta pojava izvora.2. konsekventna klizista.mjere Slika 71. morfolosh odlike.prekrivena sedimentima).itd. Inzenjerskogeolosko rekognosciranje (terensko upoznavanje problema).strmo podsjeeene padine.Izrada projekta inzenjerskogeoloskih istrniivanja (vrsta.morfologiju i druge karakteristike klizista. vrbe itd. vel ike i ceste oscilacije nivoa podzemnih voda.11.duboka (5-20 m) i vrlo duboka (preko 20 m). Podael 0 terenu i stijenama obuhvataju: geolosku gradu. granica plastienosti cvrstoca na smicanje itd. intenzivna tektonska ostecenost stijena.itd.itd.) te krivljenje objekata. mnogo pistevina. nepovoljna orjentacija nagiba slojeva i ruptura (smjer nagiba niz padinu). pojavu barske vegetacije uz 130 131 . Za sistematsko proucavanje klizista i procesa klizerBa neophodno Je d:fimsalJ podatke 0 terenu i stijenama kao i 0 procesu kiizenja i kllZlstU.11. 4. koji su zanvaceni III mogu bit! zanvacem procesom klizenja i b)pravilno odabiranje a potom i projektovanje mjera saniranja k1izista. antropogene utlca]e ltd.Cilj inzenjerskogeoloskog izucavanja k1izista Cilj inienjerskogeoloskog izucavanja kliziSta svodi se na sljedece: a) d~finisa~je stepena ugrozenosti objekata. stanje napona. konzisteneija. do ogromna (> 1000 000 m'). Izvodenje terenskih i laboratorijskih istrniivanja (inzenjerskogeolosko kartiranje. . ltd. hidroloska i hidrogeoloska osmatranja. uzajamni uticaj klizista na objekte i objekata i radova na kliziste. a u laboratoriji odreduju se fizicka Svo]stva stlJena-vlninost. geofizicka ispitivanja. istrnino busenje. Od geoloskih indikatora znaeajni su duboka povrsinska raspadnutost stijena. Pri izucavanju velikih klizista treba se pridrzavati sljedeceg redoslijeda: 1. na vrlo mala « 100 m 3 ).obim i raspored istrainih radova kako na klizistu tako i izvan njega).2. pojavu krivih stabala tzv. Medu njima izrazito dominiraju plitka. jako razuden reljef i velika zatalasanost padina. 71) (klizenje po slojnim plohama i klizenje rastresitog pokrivaea preko evrs!e podloge). 5. Konsekventno kliziste II Tuzianskom kantonu (snimio ZFerhatbegovi6) Na prostoru Tuzlanskog kantona evidentirano je preko 600 klizista.Saniranje labilnih padina i k1izista Ako se pouzdano definisu uzroci k1izenja. 2.

~la) U terenu na kome se desilo odronjavanje mogu se razlikovati: zona odronjavanja (zona otkidanja i stropostavanja kamenih dijelova).12.njegovoj podlozi i zalec!u.sa izravnjavanjern povrsine 4. Gdron "Jasenjani" nOS/GO us/jed vertikalnog zasjeka visine preko20m kao i zbog nepovuljne orijemQcije primarnih i sekundarnih diskontinuiteta (Basagfc. Odroni su narocito cesti u krecnjacima.Te mjcre su: izrada kanala (sl. sprecavanJe raskvasavanja terena povrsinskim i podzemnirn vodama (izrada vodozahvata. zatvaranje terena. 2. injektiranje sa slabim pritiscima (injektiranje stjenske mase u tijelu klizista te podlozi i zaiec!u).) Slika 73. Prije veceg odronjavanja mogu da se jave manja otkidanja i padanja kamenih blokoya. Do ovog procesa dolazi usljed djejstva gravitacije i drugih sila kada one savladaju otpore smicanja (koheziju i unutrasnje trenje).Prcventivne mjere se primjenjuju u cilju sprecavanja klizenja na labilninl padinama. 132 133 .kojima se otklanjaju uzroci klizenja. 2000 ) Slika 72. izrada drenaznih royoya za prihvat i odvoc!enje podzemnih voda.OOOm ).mjere kojima se sili klizenja suprotstavlja kontra sila. dijafragme.2.mjere kojima se poboljsavaju karakteristike tvorevina u tijelu klizista.-2-po fijelu kli::d'ta 3~kombinacija obodnih i kana/a po Tijelu klizi. zamrzavanje vade u pukotinama~ fast korijenja visih biljaka. Uzroci odronjavanja karnenitih masa mogu biti sljedeci: podsjecanje strmih padina.drenaznih rovoya). pukotina glinama. betonski armirano betonski zidovi.Prema vremenu izvoc!enja razlikuje se preventivno i akutno saniranje. Dreniranje kli:::ista kanalima(l-obodnt.72) za prihyatanje i odvodnju poyrsinskih Yoda. i sprecavanJe podlokavanje obala (regulisanje tokova rijeka i potoka). Akutne sanacione mjere primjenjuju se za saniranje aktivnih klizista. Takav jedan odron koji se nalazi na magistraJnom putu J ablanica-Mostar prikazan je na slici 73.posumlj avanj e). podupiranje potpornim konstrukcijarna (kameni.OOO. terasiranje povrsine terena i rasterecenje ceanog dijela klizista te zamjena stjenskih masa (koriste se stjenske mase koje pove6avaju etpore sn1icanja). 3. Prema velicini tiJela odroni se dijele od vrio malih (do 100m3 ) do ogromnih (> 1. itd.kanala. nepovoljna orijentacija primarnih i sekundarnih diskontinuiteta. oziljak odrona (povrsina otkidanja-bez lisaja i drugog nizeg bilja). Odronjavanje uglavnom pocinje pojavom noyih prslina i pukotina iii prosirivanjem postojeCih. gabioni. sipoy!' itd. odronski materijal (moze biti homogen iii heterogen i on gradi tijelo odrona koje moze imati razlicite dimenzije).0dronjavanje Odronjavanje je egzodinarnicki proces pri kome dolazi do otkidanja i padanja dijelova stijena sa strmih padina.One obuhvataju: obnavlj anjeunistene vegetaeije (zatravljivanje.

itd.3.).IilZenjerskogeoloske odlike tijela sipara su: velika poroznost. Navedene karakteristike definisu sipar kao nepovoljnu podlogu za izgradnju saobraeajnica (putevi.) u terenima gdje su vee sagradeni gradevinski objekti primjenjuje se podupiranje i izgradnja potpomih zidova. akumulacije. aktivnost sipara (aktivni.Pukotine na So/nom trgu u Tuzli nastale slijeganjem teren (snimio ZFerhatbegovicj 134 135 .)..75).5 m.)preventivno mehanicko uklanjanje labilnih blokova prije izgradnje objekata b. nagib povrsine (blaZeg nagiba do 25°. Slijeganje iercna lnoze biti prouzrokovano eksploatacijom mineralnih sirovina bocnim istiskivanjem slabonosivih stijena. Sipari u krecnjacima Vanjskih Dinarida Siparski materijal moze biti pokrenut usljed sljedeCih uzroka: zasjecanjem tijela sipara (gradevinski radovi).). potresima (miniranje. pregrade). kao i injektiranje pri slabom pritisku. Kretanje drobinskog materijala je diskontinuirano i kratkotrajno. itd. Slika 74. do ogromni> 100000 m\ Stika 7S. lahka i potpuna ocjedljivost. prolamanje stjenskib masa. 4. nadimanje stjenskih masa.strmog nagiba 3S-4S0). naselja. itd. i sl. prodori podzcmnih voda i tecljivih masa.13. velika stisljivost.. saobraeajnice. Saniranje sipara izvodi se na sljedece nacine: izradom potpomih konstrukcija (potpomi zidovi. preopterecenjem tijela sipara (izrada nasipa.sniiavanjem nivoa izdani (primjer Venecije). slaba konsolidovanost. itd. sidrenje labilnih masa. U nozlcl sipara akumuliraju se krupniji blokovi dok se pri vrhu sipara nakupljaju sitniji komadi stijena. Karakteristican primjer slijeganja usljed nekontrolisane eksploatacije kamene soli predstavlja Tuzla gdje su pojedine zone u proteklih 100 godina slegnute oko 15m.do vrlo debeli>20m).Mnogi objekti u gradu su sruseni a danas se na ulicama i zgradama nalaze brojne pukotine i neravnine koje svjedoce 0 slijeganju terena (sI.Inzenjerskogeoloski procesi 4. mala nosivost.pruge) i drugih gradevinskih objckata. Nagomilavanjem ovog materijala formira se sipar.ices"i inzinjerskogeoloski procesi izdvajaju se: slijeganje terena. rasterecenjem masa ublazavanjem njihovog nagiba. Saniranje tcrena sklonih odronjavanju svodi se na sljedeca dva vida:a. mora itd. Klasifikacija sipara vrsi se na osnovu razliCitih kriterija kao sto su: debljina tijela sipara (vrlo t~i do 0. velika poroznost.itd .2. Sipari su testi u nasim krecnjackim terenima Vanjskih Dinarida (sl. zemljotresi. brane. Kao na. velicina tjela sipara (vrlo mali<!O m '. izrazila vodopropustljivost itd.neaktivni).lnzenjerskogeoloske karakteristike odronskog materijala su: losa sortiranost blokova.0sipanje Osipanje je padinski proces rotacionog kretanja (kotrljanja) komada stijena nastalih mehanickim raspadanjem kamenitih stijena. podrivanjem nozice sipara vodom rijeka. Istrazivanje odrona najcesce se sastoji u preventivnom utvrdivanju faklora koji mogu dovesti do pojave odrona. podzemni Cgorski") udari. 74) Pod inzenjerskogeoloskim procesima podrazumjevaju se vjestacke promjene geoloskih uvjeta terena prouzrokovane izgradnjom objekata (rudarski radovi.

Najnepovoljniji vid slijeganja je veliko 1 neravnomjerno slijeganje. 5. precnika oko 25m.juvenilis-mladalacki).Smatra se da se podzemne vode javljaju u Zemljinoj kori na dubini do 12 lan. propusnost stijena i kolicina vode sto se vee nalazi u porama stijena. 136 137 .a odomacen je i naziv vadozna voda. Slicnih pojava ima sirom Svijeta. Na poniranje vode II tlo uticu: padavine. Dio vode zadrzane u kapilarnim porama iii uz stijenke sitnih mineral nih cestica naziva se f"Izicki vezanom vodom iii vlagom. Tadaje na eesti nastao krater dubine oko 15m. Podzemni ("gorski") udari predstavljaju iznenadno rusenje stijena sa zarusavanjem i zatrpavanjem podzemnih prostorija. Konatna voda (lat. smanjuju mogucnost infiltracije. Proiamanje stijenskih masa desava se kada u krovini podzemnih prostorija dude do pucanja i pomjeranja stijena sto se moze prenijeti sve do povrsine terena. a dio koji se krece pod uticajem gravitacije je slobodna voda. a strmi nagib padina. nagib povrsine. voda u porama stijena i vegetacija.. Udari se desavaju u stijenama velike cvrstoce u kojima moze da se akumulira energija elastii'ne deformacije.U toku kretanja kroz Zemljinu koru mjesa se sa vodom meteorskog porijekla pa je veoma tesko utvrditi pravu juvenilnu vodu. Slika76.i:: Imamovii) Nadimanje stijenskih mas a uglavnom je vezano za bujanje glina koje prodiru u podzemne prostorije.Postoje jos i atmosferske i povrsinske vode.Prema porijeklu podzemna voda moze biti: vadozna (meteorska iii atmosfcrska).)-'AD (Dunrud & Nevins. Konatna voda miruje u odredenim geoloskim strukturama sve dok se do njih ne dode busenjem iii im se prirodnim putem (rasj edanj em) ne omoguCi istieanje i zamjenjivanje atmosferskom vodom.Kratf!r form iran prolamanjem [erena usUed nekontrolirane eksploatacije kamene soli u . Ona nastaje prvi put pa se cesto naziva i "mlada voda"(lat. i ova zabiljezena u SAD prikazana na sliei 76. a takva je npr. Prodori podzemnih voda i teCljivih masa javljaju se u tune lima i drugim podzemnim objektima naroCito u karstnim terenima. Navedene inzenjerskogeoloske procese treba studiozno i kontinuirano proucavati te podllzimati odgovarajuce mjere radi njihovog sprecavanja i ublaiavanja.Prin1jer prolamanja terena zabiljezen je na Boricu u Tuzli 1989. Da bi se ovaj proces sprijeCio potrebno je vrsiti brzo probijanje prostorija i izvoditi njihovo zatvoreno podgradivanje. PODZEMNE VODE Podzemne vode su one vode koje se nalaze u unutrasnjosti Zemlje. NajcesCi su u rudnicima uglja nn dubinama veCim od 250 m.Pored infiltracije meteorske vode u podzemlje.Udari se dogadaju na mjestima maksimalne koncentracije napona u momentu trenutne preraspodjele naprezanja usljed oslabljenja napregnute zone podzemnim iskopom. Juveniina voda nastaje vezivanjem vodonika i kiseonika koji se oslobadaju u procesll diferencijacije magme. biljni pokrov. Podzemna voda meteorskog porijekla potice od padavina iz atmosfere i zato se cesto naziva atmosfcrska iii meteorska voda.Veca kolicina padavina u terenima izgradeninl ad propusnih stijena rezultira Inogu6noscu nakupljanja veCih koliCina podzemne vode. Prolomi su najcesci u tektonski ostecenim zonama. U prirodi se sreee u vulkanskim oblastima. Nize od ove dubine javljaju se sarno vodene pare.conatus-zajedno roden) je podzemna voda koja se nalazi u sedimentnoj seriji a vodi porijeklo od voda mora iii jezera u kome su se stvarali dotieni sedimenti. zatim plitko ispod povrsinskih tokova itd.voda dolazi iz atmosfere kondenzacijom vodene pare koja se nalazi u vazduhu i zajedno sa njim prodire u supljine i pukotine koje se nalaze u litosferi i tll se kondenzuje u VOdll. juvenilna i konatna. a ne i tecne podzemne vode.god.

Slika 77.vec je obrubljena kapilarnim obrubom u kojem se voda dize kroz kapilarne pore i ulazi u prozracnu zonu... Sekundarna poroznost nastaje nakon formiranja stijene djelovanjem razlicitih sila. SJobodna voda ne ispunjava potpuno supljine ave zone i ne 6ni povezan slo. obiik. Prostori gdje nema vode ispunjeni su zrakom pa i odatIc i naziv zone. U vezanim stijenarna voda se nakuplja i cirkulise u pukotinarna. a trose je i biljke i na kraju ispustaju (transpiracija). U hidrogeologiji. Povrsina vade temeljnice naziva se vodno lice iIi nivo podzemnc vodc. a oznacava primarnu poroZDost. . Granica izmedu freatske vade i prozracne zone nije ostra. zavisi 0 veliCini i obliku zma.oda. Voda II podzemlju U okviru hOn1ogenih granuliranih naslaga: J-vodoncpropusna pod/oga. u podzemlj u se generalno razlikuju: prozracna zona iIi zona acracije i zona vode temeljnice iIi zona freatske vade (sI. 3-1'odno licc s kapilarnim obrubom iii nivu podzemnc vade.Navedeni tipovi poroznosti prikazani su na sliei 78.U ovoj zoni voda ispunjava prazne prostore do nepropusne podloge iii do dubine u kojoj je temperatura 1Oliko visoka da dolazi do isparavanja. S. njihovom rasporedu. U novije vrijeme sve vise preovladuje stav da kao pore u stijenarna treba smatrati sve one prostore u stijenama koji nisu ispunjeni cvrstom mineralnom materijom bez obzira na naCin postanka. velicinu i druge karakteristike takvih supljina. kao i njihova veliCina. isparavanje i na eventualno istjecanje vode na povrsinu iIi podzemljem. pri cemu moze lnijenjati podzemne puteve.Zone u hidrogeologiji 1 11 I S obzirom na hidrodinamieke karakteristike. pa se zato kate da se vezane stijene karakterisu sekundarnom (pukotinskom) poroznosti. 138 139 .Poroznost i propusnost stijena -. Yodno lice cesto oponasa povrsinsku konfiguraeiju terena ispod kojeg se nalazi.. Ova definicija se odnosi na stijene sa intergranularnom poroznosti (nevezani sedimenti i poluvezane stijenegline).2. Fizicki vezana vada gubi se uglavnom isparavanjem na povrsini (evaporacija). poroznost predstavlja zapreminu supljina u . . pukotinske se supljine proSlrujU pa nastaje pukotinsko-disolucijska (krska) poroznost.S.1. Dio vode u ovoj zoni fizicki je vezan adhezijskim i drugim molekularnim silama (vlaga).Ono se nalazi na razlicitim dubinmna. Slobodna voda pod utieajem gravitaeije teee u nize predjele..2-voda temeUnica ilifreatska >. Pukotiuska poroznost karakteristiena je za sve guste i tvrste stijene koje su prakticno netopljive u vodi. 77) S obzirom na Cinjenicu da voda u podzemlju cirkulira i zadrzava se u porama i supljinarna (u nevezanim klastiCnim sedimentima) i pukotinarna i supljinarna (u vezanim stijenarna). Ukupna zapremina supljina. ali i uopste u ejelokupnoj geotehnici..iedinici zapremine stijene (npr u 1 m 3 stijene). To ovisi 0 klimatskim i geoloskim uvjetima koji utieu 11a kolieinu vode.l.U krecnjacima i dolomitima koji su viSe iii manje topljivi u vodi koja sadrzi C02 i neke druge agresivne sastojke.ukupna kolicina vode koja se moze nakupiti ovisi od stepena poroznosti odredenog sedimenta odnosno stijene. Odstupanje moze biti u vezi s polozajem i vrstom nepropusne podloge i s obiljezjima vodonosnih stijena. te 0 vezivu koje ispunjava prostor izmedu zrna. i to u ublazenim kontnrama. Zona vode temeijnice iii freatskc vode nalaze se ispod prozraene zone. 4-prozrah1D zono Prozracna zona je podrucje blizu povrsine u kojem ispunjenost supljina vodom ovisi 0 kolicini padavina.

U vezi stirn veca je i vodopropustljivost stijena. rna gdje oni bili izvodeni u zoni prostiranja zbijenih izdani.On se najces6e oznacava sa "k". Shematski prikazane izdani aJ razbijena izdan. F-poroznost zrna). busenjem busotina.iz Heraka) Stepen ukupne poroznosti uzoraka u procentima za neku stijenu izracunava se prema formuli: n-stepen ukupne poroznosti uzorka stijene n _Vp XlOO(%) V V -ukupna zapremina uzorka stijene Vp-ukupna zapremina supljina u uzorku Dakle. rn/sec. !reba istaci da propusnost stijena nije proporcionalna njihovoj poroznosti. utoliko je manji olpor kretanju vode. Naime gline imaju veliku poroznost (neke cak vetu od 50 %) ali su prakticno vodonepropusne zbog toga sto su pore taka male da se voda \eze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati. Ukoliko su vece dimenzije pora u stijenama.E-utieaj eementacije meauzrnskih prostora. Navedeni tipovi izdani prikazani su na sliei 79. c)sloiena izdan. Obzirom na vrstu poroznosti koja je zastupljena u stijeni gdje je formirana izdan razlikuju se razbijene i zbijene izdani. rijeke. D-uticaj granulomerrijskog SQstava i rasporeda zrna razlicite velicine. ukupna kolicina vode u stijeni zavisi od stepena njene poroznosti.Ukoliko stijena propusta vodu to se naziva njenom propusnoscu iii permeabiinoscu. U krupnozrnim sljunkovima velicine pora dostizu I em pa i vise.Vodopropustljivost je neposredno ovisna od velicina i medusobne povezanosti pora kao i od napona koji uvjetuje laetanje vode.. One stijene koje lahko propustaju podzemnu vodu nazivaju se hidrogeoloski kolektori za razliku od hidrogeoloskih izolatora koji su vodonepropusne stijene u kojima se ne moze formirati izdan. Razbijene izdani se formiraju u stijenama sa pukotinskom poroznos6u dok se zbijene izdani obrazuju u stijenarna sa intergranularnom (meduzrnskom) poroznoscu. Tipovi poroznosti. zadrzavaju i propustaju podzemnu vodu.Butica) poloiaja zrna.A-F-faktori poroznosti u granuliranim naslagama (A. Dakle izdani se formiraju u stijenama koje su sposobne da primaju. Cije su podzemne vode spojene u jedinstvenu vodenu masu. 140 141 . 3-hidrogeoloski izolator Dovoljno kompaktne vodene mase zbijenih izdani daju mogucnost da se kopanjem bunara. b)zbijena izdan. ledinica kojom se definise vodopropusnost stijena " Slika 79. Zbog toga je njihova vodopropustljivost veca nego kod pijeskova. Slika 78.naziva se koeficijent filtracije iii koeficijent vodopropustijivosti. Stoga milao lokacija vodozabvatnih objekata u terenima sa zbijenim izdanima nema veCi znacaj.bez obzira na njihovo porijeklo i geoloske uvjete u kojima se sada naJaze u Zemljinoj kori. iIi midan. neminovno naide na vodu. 5.Izdani Izdanima se nazivaju sve geoloski znacajne akumulacije slobodnih podzemnih voda.!-pukotinska poroznost masivnih stijena (po Gillulyju i dr. I-nadizdanska zona.3. H-poroznost u krecnjaku zbog korozivnog pro. 2-izdanska zona.Kretanje podzemne vode pod djejstvom sile gravitaeije moguce je sarno u porama superkapilamih veliCina (>0. G-porozna zona izmeau slivova lave.25mm). Krupnozrni sljunkovi imaju poroznost 20-35 %. Siozene izdani nastaju kombinacijim najmanje jedne zbijene i jedne razbijene izdani. itd.{:irenja primarnih supljina. Medutim. a izraiava se u emisec. Voda iz izdani moze da hrani izvore. bunare i druge prirodne i vjestacke vodne objekte.

. Priticanje svjeze vode u izdan naziva se prihranjivanje.osciJacije nivoa izdani) iz Vlahovic. Pri istrazivanju vode u sloienim izdanima busotine treba postavljati u dijelu na kojem je zastupljena izdan zbijenog tipa.3-nivo slobodne izdani i .-:~..::':. dok se nadizdanska zona rasprostire izmedu izdanske zone i povrsine terena.. Vode veeine otvorenih izdani stalno se smjenjuju. i sto se u njihovom susjedstvu nalaze busotine iIi bunari sa vodorn.1h. Prema hidraulickim karakteristikama otvorene izdani mogu biti slobodne i arteske. .~~-=-:'-::':::'::-. od vodenih ogranaka.~. U odnosu na zatvorene izdani.2-hidrogeolo.80). Tek po otvaranju nekog dljeia hidrogeoloskog kolektora djelatnoscu covjeka iii erozijom vode iz zatvorenih izdani mogu da se krecu iii eksploatisu. One sto su jedno vrijeme cinile izdan lagano olieu negdje prema Zemljinoj povrsini..maksimalni vodostaj rifeke.U zoni prostiranja razbijenih izdani ne mora se uvijek naiCi na izdansku vodu.a lagano oticanje vode iz izdani praznjenje.Kapilarni pojas obrazuje se u kapilarnim i sUbkapilarnim porama neposredno iznad slobodne povrsine izdani.~ __ . Podinu hidrogeoloskom kolektoru cini glina kao vodonepropusna podloga.a nivo izdani u njemu je subarteski nivo izdani. otorene izdani su znatno vise zastupljene i imaju znatno veei prakticni znacaj. Na dijelovirna arteskih izdani gdje je povrsina terena hipsometrijski VIsa od pijezometarskog nivoa. Zatvorene izdani obuhvacene su sa svih strana hidrauluckim izolatorima..~.·~E~~~~ ':'.-- . dok se nivo do koga dopire arteski pritisak naziva pijezometarski nivo. 1996 ) Vertikalna komponenta hidraulickog pritiska u arteskim izdanima naziva se pijezometarski pritisak. Na osnovu uzajamnog polozaja hidrogeoloskih izoiatora i kolektora mogu se formirati dvije osnovne hidraulicke vrste izdani: zatvorene i otvorene.§*~~=-~~~" '.. Izdanska zona formirana je u naJl11Zlm dijelovima hidrogeoloskog kolektora. U njma je hidraulicki mehanizam promjenjljiv. 1996 ) ( Arteske izdani su na najveeem dijelu svog prostranstva prekrivene povlatnim hidrogeoloskim izolatorom (sI. Prema tome. Shematski prika:: slobodne izdani (I-minimalni vadostaj rijeke. Slika 81. a na njihovo mjesto priticu svjeze vode najces':e sa povrsine Zemlje... Debljina i oblik ovog pojasa zavisi od duiine i izgleda kapilarnih pora. Kada se izvede busotina iii bunar na dijelu terena cIJa se povrsma nalazi hipsometrijski nize od pijezometrijskog nivoa. - . Ona se obicno krece od nekoliko cm do 2 m. Po tom karakteristicnom svojstvu one su j dobile naziv slobodne izdani (sI. 5. Siobodne izdani po cijelom svom prostranstvu nemaju povlatni hidrogeoloski izolator. Artdka izdan (l-hidrogeoloski kolektor.. ~:.U njima nivo izdani moze slobodno da oscilira sve do same povrsine lerena.vki fIoialor.a najcesee u dubinama 50 do 300 m. 2. Najopstije hidrogeoloske karakteristike kolektora u kojem je formirana izdan prikazane su na slici 77. Arteske izdani javljaju se u dubinama od nekoliko metara do 2 km. narocito u slabije poroznim stijenskim masama sa rijetkim vodenim zicama zavisi i od slucajnosti da Ii ce se njima presjeci iii ne nek. izdanska voda ne moze izbiti na povrsinu terena. Njihov hidraulicki mehanizam je ustaijen. >.Taj dio naziva se subarterski dio izdani.pfjezomelarski nivo. uspjesnost lociranja vodozahvatnih objekata u razbijenim izdanima. a povrsina izdani moze da oscilira slobodno u vertikalnom pravcu. Prihranjivanje izdani vodom iz atmosferskih 142 143 .--- .-~~ --~~-. Slika 80. Otvorene izdani formiraju se u otvorenim hidrogeoloskim kolektorima koji su cije10m gornjom povrsinom iii jednim njenim dijelom vezani za povrsinu terena.:0:. - --'~ .''''.~. Oscilacije nivoa slobodne povrsine izdani uslovljavaju i oscilacije kapilarnog pojasa.81).__ '-I":--~ .bez obzira sto su ti objekti zasli u stijensku masu dublje od nivoa izdani. 6-subarteski nivo)(iz Viahovic. voda iz arteske izdani izbija pod pritiskom na povrsini terena i dostiie visi nivo od same povrsine terena. --. ~ __~ I~~_. jer su vode u njima nepokretne i po kolicini nepromjenljive.

Dimenzije depresione kupe a saglasno tome radijus uticaja i veliCine snizenja (visine kupe). kolicina. Praznjenje izdani moze biti i prcka vegetacije koja svojim korjenjem dopire do kapilarnog pojasa nadizdanske zone i iz njega se snabdijeva vodorn za svoje zivotne procese. Crpljenjem se izdanske vode iz bunara izdizu na povrsinu terena pornocu raznih uredaja. R-radUlis lltic(?ia (depresione kupe). Zakoni kretanja podzemnih voda koriste se pri hidrogeoloskim proucavanjima zahvata podzemnih voda. Pri laminamom kretanju strujnice vode su medusobno paralelne. medu njima osnovn.-~ /'-. Pri infiltraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore djelimicno ispunjene vazduhom iIi vodenom parom._r- r~' -. 144 Odredivanje granica depresione kupe ima veliki prakticn.-:--' ~. infiltracija otpadnih i industrijskih voda i dr. ovise 0 vodopropustljivosti tvorevina.' . sa visim nivoom. a dio hidrogeologije u kojem se izucavaju zakonomjernost.4 cm/sec.Toll1 prilikom snizava se nivo izdani (podzemne vode) obrazujuci oko mjesta crpljenja udllbljenje u izdani kaa sto je prikazano na slici 82. drenaZa. koje prodiru koncentrisano kroz ponore u podzemlje.f .4 cmlsec.itd. sn prirodno i vjestacko praznjenje. tako i tokom vremena.~~ Slika 82.. 3-izdan..3 do 0.--' .taljeno i promjenljivo. imajn siroke kupe sa velikim radijusima uticaja.. Podzemne vode se mogu kretati kroz stijene u obliku infiltracije iii filtracije.Ovaj tip kretanja vode u s\ienama javlja se relativno rijetko.Laminamo kretanje zastupljeno je ne samo u stijenama meduzrnske poroznosti vee i u ispucalim stijenama u kojima koeficijenti vodopropustljivosti ne prelaze 0.. Jedino u izdani razbijenog tipa koja iina mnoge supljinc (u karstnin1 predjelima) moze mjestimicno lzaan da se prihranjuje velikim koliCinama povrsinskih voda i2 rijeka ponornica. -_ ~ _ --. Bitno se razlikuju dva naCllla vjestackog praznJenja izdani: gravitaciono ocjedivanje i crpljenjc. _ ____ .. _ r____ _ ~ --.~ - ~ ~ '~r .. Praznjenjc slobodnih izdani moze se vrsiti na vise nacina. U vecini slucajeva podzemne vode se kretu. Prj gravitacionom ocjedivanju vjestackim uredajima se omogucava izdanskilTI vodan1a da pod djejstvorn gravitacije izbijaju na povrsinu terena. rezimu filtracije.U stjenama sa krupnim porama i pukotinama Ciji su koeficijenti vodopropustljivosti veti od 0.zadobija promjenljiv karakter pod djejstvom razlicitih prirodnih i tehnickih cinilaca (neravno~erna infiltracija atmosferskih taloga. Kod malo propustljivih glina kupe su uske sa malim radijusima uticaja.kretanje vode u pojedinim slucajevima moze biti turbulentuo pri cemu se strujnice vode medusobno sijeku. hidraulickom stanju. Filtracioni tokovi podzemne vode medusobno se razlikuju po nacinu kretanja.U vertikaluom presjeku graniee depresione kupe predstavljene su depresionim krivim. pravac i dr.Vjestacko praznjenje izdani vrse Ijudi. Kretanje podzemnih voda vrs! se pri postojanju ra.zlike hidraulickih pritisaka tj. znacaj pri procjenama filtracionih svojstava stijena i uslova ugradnje uredaja za vodosnabdijevanje i dr. U torn slucaju voda sa povrsine terena ponire u hidrogeoloski kolektor kroz bezbroj pora. Prj filtraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore koje su potpuno ispunjene vodom. Kretanje podzemnih voda postaje promjenljivo tj. S-sniZenje nivoa vode u bunaru iii busotini.). Prirodno praz. rezervi itd. uticaja... U mnogim slucajevima javljaju se manje promjene sto se u praksi moze zanemariti. kretanja podzemnih voda naziva se dinamika podzemnih voda.Dobro vodopropustljivi sljunak i pijesak kod kojih je manje trenje vode i cestiea. 4-hidrogeoloski izolator. Filtracioni tok je promjenljiv ako se njegovi elementi mjenjaju kako u prostoru. ?C '" r_______ c~ r~ ~--~---. Masa te vode koja se krece obrazuje filtradoni tok.. Za praktiCne svrhe koriste se jednacine za priblimo odredivanje velicina radijusa uticaja.Depresiona kupa nastala crp(je'?iem podzemne vodc (l-nivo podzemne vode: 2-depresiona kriv(l.-___.3 do 0. H-debljina izdant) Horizontalna projekcija depresione kupe ima priblizno krumi oblik. Radijus bazisa depresione kupe naziva se radiju.njenje izdani vrsi se kroz izvore iii druge vidove izliva. Obrazovanje depresione kupe izaziva odstupanje toka podzemne vode od prirodnog pravea.) ne mjenjaju se tokom vremena. Pri ustaljenom kretanju svi elementi filtracionog toka (brzina. Pri tome se kretanje vrsi od mjesta sa vecim pritiskom tj. Ono predstavlja faktor koji ne samo da remeti prirodni rezim izdani.taloga iii iz povrsinskih voda 113jcesce je difuzno.vec cesto mijenja i cjelokupan hidraulicki mehanizam izdani. crpljenje vodom. Ovo udllbljenje naziva se depresiona kupa. razlike nivoa slobodne povrsine izdani. ka ~ 145 .~~~c. Kretanje podzemnih voda moze biti u. koje se medusobno priblizavaju prema dnu bunara iii busotine. __ ___ ___ r__ . Po karakteru kretanje podzemnih voda moze biti laminarno i turbulentno.

te 0 hidrogeoloskim osobinama stijenskih masa. naroCito ako se smzavanje vrS! crpljenjem iz vodozahvatnih objekata. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se radi rjcsavanja nekog prakticnog problema i pri tom geoloski odnosi istrazivanog podrucja u cjelosti moraju biti poznati.hidrogeoloska istrazivanja treba da rezultiraju spoznajarna 0: odnosu izmedu povrsinskih i podzemnih voda. 1:200 000 i manjc). . To zahtijeva ne sarno prec:izno izradenu geolosku kartu i geoloske profile vee i rezultate ostalih izvedenih istrazivackih radova kao sto su podaci dobiveni istrainim busenjem sa 146 147 . za potrebe izgradnje hidrolehnickih objekata. Pri kretanju kroz karstifikovane stjenske Hidrogeoloska istrazivanja obavljaju se u razlicite svrhe. U njima se preCiscavanje izvrsi pri filtracionom putu od 1 do 4m. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se prilikom rjesavanja problema vodosnabdijevanja.iezomctarskog nivoa. Podzemne vode se istrazuju za potrebe vodosnabdijevanja naselja i industrijskih objekata. U njima se bakterioloski zagadene vode preCiste na duzini od oko 20cm. a Sm u vertikalnom pravcu. dok je najmanji obim vezan za neposrednu okolinu mjesta zagadivanja. a treba da budu zavrsena i regionalna hidrogeoloska istrazivanja. Na osnovu dobivenih podataka. podzemne vode dolaze u dodir sa materijama razlicitog porijekla. Udaljavanjem od izvora zagadivanja vrs! se prirodno preciscavanje izdanskih voda. cesto nije dovoljna ni duzina od 12 km za potpuno bakteriolosko preciscavanje izdanskih voda. Prodiranje zagadivanja u dubinu uslovljeno je snizavanjem nivoa izdani. rnase.lama i stala. ovisno 0 potrebi. Organske materije vjestackog porijekla pOlicu najveCim dijclom iz smetljisla. Na povrsini terena to su najcesce istruhli dijelovi biljaka iii uginulih zivotinja. septickih . Rezultati detaljnih hidrogcoloskih istrazivanja graficki se ucrtavaju na karte u mjerilu 1:25 000 do 1:500. dok je nizvodno prostiranje l1ll1ogostruko vece. Oslale vrste gline i les su nesto slabiji preCistaCi. Medutim kretanje izdanskih voda kroz ove sedimente kolicinski je vrlo malo i uz to vrlo sporo. neorganskog iii orgamkog porijekla.). ZagadivaCi mogu biti prirodnog iii vjestackog.5. Pri tome se stvaraju uslovi za zagadivanje izdanskih voda.4. hidrogeoloski i ostali dostupni podaci koji su osnova za detaljna istrazivanja. Kada su podzemne vode sletne. pri cemu je za izbor metode bitno da Ii se podzemne vode istrazuju radi njihovog koristenja. Rasprostiranje zagadivanja uslovljeno je pravcem kretanja izdanskih voda. ali i ispod njegove povrsine. Najopasnije po zdravlje Ijudi je zagadivanje izdanskih voda materijarna organskog porijekla. Za upoznavanJe hidrogeoloskih osobina slijenskih masa treba dobra poznavati litostratigrafske karakteristike stijena i njihov polozaj u prostoru (5 obzirom na tektoniku). za navodnjavanje i odvodnjavanje. seoskih i industrijskih otpadnih voda. saobracajnica i drugih slozenih inZcnjerskih objekata.mjestima sa nizim pritiskom odnosno nizim nivoom podzen1ne vode. dizenterija. Neorganske materije prirodnog porijekla poticu od rastvorenih soli iz stjenskih masa kroz koje se krecu podzemne vode. dok neorganske materije vjestackog porjekla dospjevaju u podzemne vode najcesce iz gradskih. . za navodnjevanje i sJ. Prospekcijska (orijentaciona) istrazivanja provode se na neistrazenim podrucjima radi dobivanja orijentacionih spoznaja 0 hidrogeoloskim prilikarna na terenu. U takvim vodama nalazi se obilje bakterija zaraznih bolesti (zutica. kolera i dr. Ta razlika nivoa podzemne vode naziva se razlika pi. Hidrogeoloska istrazivanja u grailevinarstvu 5.Uzvodno od mjesta zagadivanja prenosenje je kratko. odvodnje sa saobracajnica i 51. a u dubljim . istraiuju se u cilju isusivanja terena i temeljnih jama. ovisno 0 potrebi. prograrniraju se regionalna i detaljna istrazivanja. Opcenito. Stepen preciscavanja zavisi od dimenzija pora u s1jenarna i od duzine predenog puta. pri cemu se rade hidrogeoloske karte u mjerilu 1:25 000 iIi 1:50 000. Najbolji prirodni precistaei su visoko plasliene (masne) gline. Rezultati prospekcijskih istraiivanja prikazuju se graficki na kartama malih razmjera (l: 100 000. odvodnje u rudnicima. Prirodni zagadivaCi organskog porjekla nalaze se vee na samoj povrsini terena. U pijesku i sljunku preCis6avanje je razliCito u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Regionalna (opsta) hidrogeoloska istrazivanja su detaljnija. U najnepovoljnijim uvjetima zagadivaJ::\jem moze biti zahvacena izdan u okviru cjelokupne sabirne povrsine. ZagaUivanje izdanskih voda Tokom pronicanja i filtracije. iii se tretiraju kao stetne pa ih stoga treba odstraniti. za izvedbu hidrolehnickih objekata. TakO se kroz pijeskovito-sljunkovite flJecne sedimente preCiscavanje izvrsi na duzini od najmanje SOm u horizontalnom pravcu. Hidrogeoloska istraiivanja mogu biti: prospekcijska (orijentaciona). regionalna (opsta) i detaijna. U ovakvim istrazivanjima upotrebljava se osnovna geoloska karta i svi geoloski. 5. djelovima osim nabrojanih jos i ugalj. difterija.

mehanici sti. Zanimijivo je da su za postanak i razvoj inzenjerske geologije zaslillni upravo gradevinari. a u fazi eksploatacije ugroza'i.jezgrovanjem. kao i u fazi eksploatacije objekta. strukture. Ovdje treba naglasiti da potpuno isusivan.lcesce se prirnjenju. potrebna su sazm. tako da se razlikuju stijene kao hidrogcoloske barijere (izoiatori) kao koiektori.lena. erozije. b) crpl.lavarna.le temeljne .la gornjih dijelova litosfere te n.lihovog ponasan.lera protiv eventualnih nepovol. INZENJERSKA GEOLOGIJA Inzenjerska geologija . sastava. 148 149 . osipan. geoloskih karakteristika stijenske mase i karakteristika temeljnog iskopa. stepenu opasnosti od savremenih egzodinamickih proeesa i pojava (denudaci. i n. te podova. narocito potresa. odnosno vjerovatno6i pojave klizanja kosine iskopa.lerove! kretanja podzemne vode.l\'ljenog dotoka vode U otvoreni iskop iz stij enske mase. To ukazuje da je inzenjerska geologi.lihov odraz na graclevinski objck!.tllJa KO. a hidrogeoloske kolektore cine propllsne stijene s intergranularnim i pukotinskim porozitetorn.. Nacin crpljenja zavisit ce od koliCine dotoka. koje 6e biti izazvane savremenim egzodinamickim i endodinarnickim procesima i po.len.la i upotrebe prirodnih graclevinskih rnaterijala. njenim rezultatima se definisu uvjeti gradnje. 1z takvog fonda podataka hidrogeolog Inoze i_zdvoj iti odlike stijenske 111ase U OdllOSU na vodopropusnost i definisati smier (iii sm. Drugi zudatak sastoji SE' u projektovanju efikasnc odvodnje objekata radi sprecavanja dotoka vade u konlaktnu zonu temelj-stijena. cime se snizava niva podzemne vode. koji traze od geologa podatke 0: cvrstoci i stabilnosti sti.lena i terena za potrebe gradn. kao i predvidan. mineralosko-petrografske i fizicko-rnehanicke karakteristike sti.la veoma bliska gradevinskim discipiinama: konstrukcijama. 5.la. predvidaju se promjene li terenu.J tcn1eijc.la pri izvedbi graclevinskih radova. cesta se dogodi da se kroz zasjecene dijelove dobiva manji iii veCi pritok vode koja otezava izvodenje gra(tcvinskih ra<. optimalnoj metodi i nacinu snizavanja nivoa podzemne vode~ odnosno isusivanju temeljnog iskopa za gradnju u kontaktnom podrucju.le speci. stabilnosti kosina.le: prirodnih geoloskih proeesa i pojava te proeesa i pojava izazvanirn gradevinskirn radovirna. sufozi.lena i rnehanici tla. ispitivanja vodopropusnosti.le u graclevinarstvu. Dakle. koja proucava geolosku gradu.lalisticka naucna disciplina. pri Ce!l1U je posebno vazno dobiti odgovore na piotan. razliCitim metodama mogu6e je postici snizenje nivoa podzemne vode i temcljenje obaviti n suhorn. abrazije.la ljesava se izvedbom otvorenih kanala (drenova) koji vodn sknpljaju i odvode izvan podruc. bokova i svodova podzernnih objekata.lena . ocito je da se osnova inzen. Dobiveni rezultati osnova su za ocjenu rnognceg stcpena uticaja prirodnih geoloskih i naknadno izazvanih procesa i pojava na graclevinski objekt. opazanje pijezOlnetara. Ako je kola terneljenja sarno djelirnicno u vodonosnom sloju.lerskogeoloskih istrazivanja svodi nu odreclivan.le.Isusivanjc tcmcljnih iskopa Aka se temeljna jat11IJ kopa u vodopropusnirn podrucjima. geofizicka i laboratorijska ispitivan.enje iz cijevnih bunara postavl.la itd.lame crpljen.la graclevinskog zahvata.rnogucnostima pronalaZen. . stabilnosti izvedenih kosina zas.le zastitnih rn.la pro.6. 6. mogucnostima procjeclivanja povrsinskih voda i njihovoj pretpostavljenoj kolicini. karakteristika i nvjeta nastanka i prostiran.iov'l 11(1 tC111eijenju objekata. Prellla tOl11C\ prvi zadatak je isusiti temeljni iskop. stanja.le kota ternei. Prihvativsi takvu definiciju i zadatak inzenjerske geologi.. u skiopu hidrogeoloskih karakteristika istraiivaTIog terena.la 0: koliCini pretposli. a moze se provoditi na vise naCina. odronjavanja.lnih faktora.lem nije rnognce. geoloske procesc. Hidrogeoloske barijere Sll definisane nepropusnoscu i prostornim polozajem stijena. Hidrogeoloska funkcija sti.ienih oko jame.le: a) otvoreno crpljenje iz gradevinske jame. Povrsinska odvodn. Da bi se Ijesenja isusivanja temeljnih iskopa mogia efikasno projektirati.leka i usjeka na povrsini. kao i cndodinamickih pojava.lektirana ispod kote podine vodonosnog sloja. Na. ako .la rezllitiraju 1Z hidrogeoloskih istrazivanja.le. klizanja.le. veoma slozena pojava koja u konkretnom slucaju zavisi od prilika na terenu.le).

izradu raskopa. predlaZu investitoru optimalan pristup izvedbi radova. ali i drugih disciplina koje pridonose istrazivanju terena za potrebe gradnje ( inzenjerske geofizike. kOllstrukcijska slozenost objekata i potreba da se objekti izvedu na ponekad nestabilnim terenima i terenima teskim za izvodellje radova. istrazenosti. Posebnu paznju pri povrsinskom kartiranju terena i kartiranju jezgra istraZnih busotina. saobracajnica (cestovnih. raskopa is!. uz ostale istrazivaeke radove. Projekt istraZivanja sadrzi opee geografske. hidrogeoloskih i geomorfoloskih pojava i sl. poremeceni i neporemeeeni. petrografije. mehanike tla). mehanizacije. umjetnih jezera. mostova. geoloske.. vijadukata. Ta istraZivanja je nuzno shvatiti kao dio ukupnih raznovrsnih istraZivanja koja treba obaviti prije izgradnje nekog objekta. hidrografske i hidrolosko-klimatoloske podatke na terenu. izboru alata. kao jedna od faza istraZivanje terena. Zatim slijedi detaljan opis problematike i cilja istraZivanja i s tim u vezi i obim predvidenih istraZivanja. tehnieke petrografije. koja proucava mineralosko-petrografska i tehnicka svojstva stijena i kamena i nai'in istrazivanja !ezista i mogucnosti primjene kamena i nevezanih scdimenata u gradevinarstvu.). izradu istraZivackih zasjeka. Inzenjerska geofizika svojim metodama i rezultatima taleoder doprinosi odredival1iu fizicko-mehanickih karakteristika stijena i terena predvidenih za gradevinske zahvate. koja daje vrijedne podatke 0 inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena (sastav. pri inzinjerskogeoloskim istrazivanjima treba koristiti rezultate ostalih geoloskih disciplina (stratigrafije. kosina zasjeka usjeka. Naravno. jama. je u inzenjerskogeoloskom smislu definisati kvalitativne ali i kvantitativne karakteristike stijenske mase u terenn. morfologije.1. hidrogeologije). omogueili su razvoj metoda istrazivanja u inzenjerskoj geologiji. Uz to daje se pregled postojecih rezultata istraZivanja bitnih za definisanje inZenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena. kao i procese koji nastaju u kamenu pod uticajem razlicitih faktora. postojanje egzodinamickih geoloskih procesa i pojava. Dobivene rezultate radni tim obraduje i interpretira. tunela. brana i mezarja. Inzenjerskogeolosko kartiranje Prije pocetka terenskog rada prikupljaju se i proueavaju svi dostupni podaci 0 nekom terenu. Nesumnjivo da pri tome lstraZlvanja pocinju inzenjerskogeoloskim kartiranjem. rezim. istraZivacko busenje. kolii'inu i djelovanje u podzemlju. koje su dopunjavale podatke dobivene inzenjerskogeoloskim istrazivanjima. njegova dinamika i cjenovnik.a cilj im je omoguciti optimalan pristup planiranju i izvedbi radova. ali i laboratorijskim ispitivanjima. arhitekturi i skulptorstvu. a naroCito slozenih i skupih gradevinskih objekata. bez detaljnih akumulacijskih inZenjerskogeoloskih istraZivanja koja. kvalitet.. Metode istrazivanja za potrebe gradevinarstva Inzenjerskogeoloskim istraZivanjima treba odgovoriti na veliki broj pitanja u vezi definisanja uslova kojima treba udovoljiti pri izvedbi objekata. istrainom busenju. 6. omogucuju optimalno projektovanje i izvdebu prakticno svih. okana. i liZ odredena misljenja i sugestije. kartiranju zasjeka. PostojeCi podaci i rezultati dobiveni eventualno potrebnim rekognosciranjem terena daju sliku stepena teiine inzenjerskogeoloskih istrazivanja. istraznih jama i sl. lnzenjerskogeoloska istrazivanja daju osnovu za idejna rjesenja. kako bi se mogao izraditi cjelovit projekt istrazivanja. inzenjerske seizmologije. Je 6. dajc veoma vrijedne podatke. mehanike stijena. idejne projekte i glavne projekte objekata razliCite namjene.Intenzivna gradevinska aktivnost eovjeka kroz stoljeea. tektonike. To se naroeito odnosi na hidrogeologiju. upotrebe kamena i sl. mineralogije. izradi raskopa. Nemoguee je zamisliti optimalno koncipiranje i izvedbu temelja bilo koje gradevine. a inzenjerska seizmologija proucavajuci seizmicke pojave i njihove posljediee. ali i razvoj novib primjenjenib naucnih disciplina. jer se obradom tih podataka dobiva stvaran uvid u strukturnogeolosku gradu istraZivanog podrueja. i tehnicku petrografiju. Interdisciplinarnim pristupom moguce 150 151 . a omogucuju i spoznaje 0 nosivosti terena. u pogledu slozenosti. a uz to su vaZni rezultati laboratorijskih ispitivanja. eiji rezultati uSl1lJeravaJu dalJnJe faze istrazivanja: geofizieka istraZivanja. pomorskih i zrakoplovnih luka). predhodi geofizickim istraZivanjima. podvrgavaju se laboratorijskim ispitivanjima. treba obratiti pukotinama i pukotinskim sistemima. lnzenjerskogeolosko kartiranje. potkopa 1 slieno. egzodinamike. koja proucava podzemne vode. vrste eksploziva. Kod inzenjerskogeoloskog kartiranja analizira se fotogeoloska dokumentacija (fotoskice i avionski snimci).1. optimalnog naCina izvedbe radova.morfoloske. zeljezniekih. endodinamike.njihov postanak. strukture. neophodne za sto sigurniju gradnju u seizmicki aktivnim podruejima. InZenjerskogeoloska istrazivanja se nliZno rade za sve objekte jer daju rezultate Cija primjena u praksi bitno utice na pravovremeno eliminisanje moguCih negativnih uticaja terena na objekat.1. pokrivenosti i prohodnosti. . Uzorci s terena.

najveca se paznja posvecuJe sloievitosti (kod sedimentnih stijena).-.. karakteristikama litoloskih jedinica. Stijene se klasificiraju prema Uputstvu za izradll osnovne inzenjerskogeoloske karte (tabela 7) Tabela 7. ali stiJene.75 Tvrde lc>!O GlinovHoklasticne Glme ..75 ~~ E ii '" ~ "5-E. blokovi svoJ~tava Meke 1. haht Organogene Vulkano-klasticne kamen. krsje.. egzodinamickim geoloskirn pojavama i njihovom eventualnom napredovanju te hidrogeoloskim i geomorfoloskim pojavama. pojavama nemetalicnih mineralnih sirovina.EN. liZ unosenje podataka iz postojece seizmicke karte 0 seizmickoj aktivnosti.~z~"~z~jlo~ho~'~no~g. koje imaju znacenje za ukupnu inzenjerskogeolosku sliku terena. diiabazi i anizo(ropna sti'cnska masa 153 . promjelllj i ve I lekSlUre I podloZne okrSavan·13 cYfSle.. pratecih plikotina.=_j Slijene podlozne Karbollatnc okrSavanju gliuc i Japori Jako jzrn1ena anizotropnos! i finozmaSle sredn jezrna sle i krupnozrna pjdcari.. brece. rasjednih zona i neotektonskih kretanja. dobijaju podaei 0 odnosima izmedu razlicitih litoloskih kompleksa. sedimentne slijene '" Z '" ~ --_J '-' Slijene razlititih struklUmotekstumih fizickomehanickih sv~tava I I Suliatne I haloidne gips. siltiti pjescal'i. te ispllcalosti (kod svih stijena). rudnim pojavama. I mrki lIg1Jen..< 0. inienjerskogeoloska klasifikacija stijena za O/GK.rna '" krupnozrna '" Karbonatne I ! iZraZena tekstuma pukotinska anizotropllos( sliJenske mase stijene vapnencl. isprav(jeno i dopunjeno. ligult i trese! piroklaSli!i tufovi I vulkanske pooiozne fizickohelllijskim prom'enama podiozne proceSlma oksida~ nehomogene nejednorodne I I i-·-------rb~"~"'------!_'''~.. te bore i sve pratece manifestacije do kojih je zbog boranja doslo. nairne. !apori.RISTI I KE Rastresite Stijene promjenljivog petrograt:~kog i granulometrijskog. lapor.lERSKOGEO I INZEN. 1: 100..S E Plasticne JO>lc<O. pukotinama i pukotinskirn sistemima. koje se mogu koristiti u gradevinarstvu ili u druge svrhe. Sumiranjem podataka izdvajaju se zone prema ugrozenosti savremenim egzodinamickim (i tchnogenim) procesima i pojavama. Ie -indeks konzistencije) RAZRED I PODRAZRED I I BITNE INZ. Klasti~ne sedimenlnc I [-"==-----1 Dobro slozene SIJlUlCi. M. konglomerati nejedllOfodnost II pogJedu sastava i fizickomehanickih svoJstava '" finozmaste okamcnjcne gline. kong!omerati i srednjel. stanju stjenske rnase.000 (preuzeto i=: [}pulstva za izradu DICK. pijesci Zbiiene Siabo slozene I stuene I I ' -_ _ _ _ _ _.--------t-. lllcenjll (kod magmatskih) i skriljavosti (kod metamorfhih) . anhidri!.Kartiranjern se.~'"='~=. Kod odredivanja struktllrno-tektonskih karakteristika. brece.. prema intezitetu okrsenosti i prema stepenu stabiinosti.n. ugJavnom sio-evile I 152 ·~·I ~ ~ E g ~ ii <n ~ 11 Slli~ijske krt' sihcifirane roznaci sli)ene druge or------------"---------------i"Ro~fu~~~. Istrazivanje tektonskih karakteristika sadrzi narocito elemente i karakteristike rasjeda. valutice..'. sastava ujednacenih fizickomehafllckih Prasina.JERSKOG 'I LOSKE JED!NICE EOLOSKE KARAKTf. tektoniei. lravertllli dolomiti. 1988.1 Vulkanogenosedil!lelllnc ~scari okamenjcni lapori.

. menneri ...". n. t""d""" .r" I... t.lI 1. at .. gabri.§§El '"'.... <Joi>..Ij""i .tc"~ij.<>j ."l:~·..GeotIzicka istrazivanja Temeljne geofizicke metode."'.1... ........ Neki simboli u inienjerskogeoloJkoj karli (iz Uputstva::a izradu OfGK.~j<... Svaku inzenjerskogeolosku kartu prate profili i odgovarajuci tekstualni dio (turnac).""~ III..•."\I~ .ct:" . dior!u.!!J J!':.tI fu~:3J r i ...F-::o:.j . su seizmicke i geoeiektricne te razliCita mjerenja u istraZnim busotinama.'<......·Ii" 1\:- .g<:<-><:kklTi&tiI! ~ ......§ I \ o " "'. skriljci.... dok se podredeno u tu svrhu koriste magnetometrijska mjerenja.J. I ...&n""..lb<'f'#I'rii~ "'t>1'W.c.::rtOui f.~.. <><In>'oi'''''''"''j .-..K>!{ """00 ..iI. ~·'~ d...o~i mi.10_11 ....... " ""'''i'' ... li.:!. ~.l . korni!i.. 1988) 6......·d..-...•• .nam. andeziti...... mermer.~ _f'<'£'C""""" oil.. dijabazi Graniti...c..''''' ·!I.. amfibolski kvarciti...l><l>r.e!1 ~....f' . Slika 83. I "'f' . ...". .. !...x~ ... bazalti. Neki vaZni simboli koji se koriste pri izradi inzenjerskogeoloske karte prikazani su na sliei 83...• .. u podzemlju se mogu 154 155 .AAU r>trc'"" ~ i»......tt.. Na osnovu razliCitosti lih brzina... '"= !""'>rtc~i...::1 ~ 0 0 "' i5 . j..-.lncl.K""i i tn~.'"'''' ___ . argilosisti...... ~ w.1Wstil. Seizmicke mctode baziraju se na vjestackom izazivanju elasticnih valova i odredivanju njihove brzine sirenja kroz materijale koji se istrazuju.-..alC'i tt'<l. koje se primjenjuju za ejelovitije upoznavanje karakteristika stijenske mase radi izvedbe nekog inzenjerskog objekta. s vafuim grafickim prilozima i dokumentaeijom. :-.-c..... "".j" w#~ ....1ffijITIiijl ~~ lIk. ...M.i.. b.~"" ".......i.J. n<::~ . "krko.. ffi'b'0~ -f>/J.k i<iu."'...... l~ -:: : :.. masivne iii Irakaste teksture jako izraiena anizotropnost u vezi sa stnlklurnotekslUrnim fizickomehaniekim svoistvima Stijene heterogenog sastava pukotinskom anizotronnos\... filiti. .... zeleni skrilici Amfiboliti.. trahitl.>naJS!.'..... ~ri hrcl'e '"i<·"". .' 10<101.."tlj..al . peridotiti 1 .71i Vulkanske daciti..":l1"..~~ '" E ndkri!jave karbonatne mermen· preteZllo homogene am:zotropne stijene ujednacenih fizickomehanickih svo'stava jako iZraZena pukolinska anizotropnost cvrste. ~ •. .. .."an 1CZi::~ ~'. i.2.~l" miiti.. P1Ulonske " Autometamorfne Kontaktnomelamorfne skriljave simozrnaste skriljave kmpnozmastc ~ I serpentinili skarni.-. ..

i mjestu rada ( s povrsine. osnovni je uvjet da busotina bude pra:vilno izvedena. dubina i oblik klizne plohe klizista. Geoelektricne metode koje se koriste u gradevinarstvu suo metoda elektricnog otpora. a 1110ze posluziti 1 za f<lzlicita geofizlcka. Radni proces se pri busenju dijeli prema: pogonu ( rUCHO i filotornO ). brzina elastienih valova. Refleksijska metoda nalazi osnovnu primjenu u istraZivanju de1:iljeg podzemlja. Otkrivke se koriste u terenu s tankim rastresitim pOkrivacem u cilju neposrednog uvida u karakteristike rastresitog materijala i njegove debljine i stijene koja nam je. nlJcrenja. prOIl1Htranje oscilacija podzen1ne vade ( pijezoluetar ). Kroz busotine se injektira smjesa za zatvarunje pukotina. odnosno u samoj slijeni iii na stijeni kakva je u prirodi. a zavrsni prom obicno iznosi 86 nun. ovisno 0 zadatku i potrebl ). Pri tome treba odrediti vrstu naslaga kroz koje je buseno. u busotinama se mjeri specificni elektricni otpor. Da bi se sva navedena istrazivanja nlog1a izvesti ( iii nek. kvalitet stijenske mase i debljina trosnog dijela na njezinoj povrsini. Prj busenju za potrebe gradevinarstva. otpor prema busenju. s ispiranjem . a pouzdane podatke daje u istraZivanju nekih rudnih lezista. Metoda eiektricnog olpora bazira se na Cinjenici da pojedine vrste stijena imaju razlicite velieine specifienog olpora. zatim za istraZivanja naJazista gradevinskih materijala i odredivanje eksploatibilnih nasJaga. zatirn jc 1110guce odredivanje . sto je veoma bitno pri temeJjenju i izvedbi podzemnih radova. stepen razlomljenosti jezgra. odnosnQ odredivanje tokova podzemnih voda. za odredivanje pojava vodonosnih sljunaka u glinama i s1. Neka se ispitivanja obavljaju in situ. Pogodna je za odredivanje podrucja slabijih fizicko-mehanickih karakteristika u tvrstim stijenama (npr. vodopropusnosti itd. Na temelju podataka tih mjerenja moguce je detaljno litolosko rasclanjivanje nabusenih materijala. Ovisno 0 potrebi. elektromagnetska metoda i metoda spontanog potencijala. IstraZivacki zasjeci i usjeci izvode se na 156 157 . llsn1jereno ). horizontalno. istraZivackih zasjeka i usjeka. odabrani uzorci se ispituju u laboratoriji. Metoda spontanog potencijala bazira se na mjerenju potencijala koji postoje ispod povrsine. naCinu iznoscnja 11lmerijala s dna busotine ( bez ispiranja-na ispuh. Izvedena busotina moze sluziti za ispitivanje vodopropusnosti. tacne dubine promjene materijala razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. pripadna radioaktivnost. rOiaciono. Radi postizanja sto potpunijih spoznaja 0 karakteristikama slijenske rnase.Moze pruziti i podatke 0 debljini nekonsolidovanih sedimenata na dnu mora. izmedu ostalog.a od njih.3. debljina sedimenata za koje su karakteristicne male brzine "irenja elasticnih valova radi seizmicke mikrorejonizacije. trenje pri protjecal1ju podzemne vode. poroznosti. apsorpcija gama-zraka ( tzv. To suo debljina nekonsolidovanih materijala do cvrste stijene. Osnovne dvije seizmicke metode su rcfrakcijska i refleksijska. potencijal. 6. naCinu rada (udarno. lstrazivackim raskopima. 116 mm i 101 mm. za TV i slereofotografsku karotazu itd. uzimanje uzoraka vode. pomo6u otkrivki.krecnjacima i dolomitima ). pa se ponekad koristi u istraZivanju za projektovanje obalskih gradevina. Primjenjuje se u gradevinarstvu za odredivanje trosnih i razlomljenih podrucja u evrstim stijenama. istraZivackih jama i istraZivackih potkopa.1. Opcenito daje pouzdane podatke ondje gdje su razlike specificnih elektrienih otpora istraZivanih materijala velike.izdvajati materijali razlicitih karakteristika. u prirodnim uvjetima. njihovu sirinu i ispunu. dobiva se mogucnost promatranja i mjerenja dijelova stijenske mase u njihovom prirodnom okruzenju. nedostupna promatranju i mjerenju in situ. koso.gama-gama karotaZa ). udarno rotaelono ). jamsko ). zatim u istraZivanju vode i lezista glina. Istrafno busenje i raskopi lstraillo busenje svrstava se medu najuniverzalnije istrazivacke radove jeT se tim naCinom istrazivanja dobiva mnostvo razliCitih podataka vaZnih za projektovanje i izvedbu inzenjerskih objekata. nagib slojeva itd. a izazivaju ih. vrste i ugao nagiba pukotina. ugao nagiba slojeva. smjeru busenja ( vertikalno. Obrada reznitata busenja pocinje determinacijom jezgra i odvajanjem njegovih dijelova za laboratorijska ispitivanja. uglavnom se koriste promi busenja 131 mm.s jezgrom iii bez jezgra ). Zato se ova metoda primjenjuje pri istraZivanju rudnih lezista i tokova podzemnih voda te pri odredivanju gubitaka vode iz akumulacije u krsu. elektrohemijski procesi u nekim rudnim lezistima i slieni uzroci. Refrakcijskom metodom pouzdano se mogu odrediti karakteristike naslaga do dubine na kojoj objekt ima uticaja na stijenu. \TSenje bojenja. Elektromagnetska mctoda bazira se na upotrebi struja i pojava indukcije u vidljivim materijalima pod zemljom.

petrografske karakteristike Kod odredivanja mineralosko . tvrdoce.tehnoloskih karakteristika. a izracunava se pomocu izraza: 6. bubrenje. sporedni i akcesorni minerali.masa cvrste faze (g ) Vo . boja.4. IstraZivacki potkopi izvode se na strmim padinama. gdje su: y. Ovim radovima se. itd. bez supljina.1.petrografskih karakteristika. . uz pomoe poveeala. uglavnom kod istrazivackih radova. radi saniranja klizi. odnosno oni minerali koji svojim promjenama rnogu negativno djelovati na ukupna svojstva stijene. Prostorua masa oznacava odnos cvrste faze prema ukupnoj zapremini uzorka zajedno sa supljinama. Analizom mineralnog sastava odreduju se bitni.petrografskih karakteristika. prikazana je jediniena zapremina zapreminom evrste faze i zapreminom pora i supljina. uz proucavanje karakteristika stijenske rnase. uticaja vode. Osnovne karakteristike stijena u pogledu njihove upotrebljivosti u gradevinarstvu direktno ovise 0 mineralnom sastavu.prostorna masa (g/em 3 ) mo -masa cvrste faze (g) V -ukupna zapremina uzorka (em3 ) Slikom 84.zapremina evrste faze ( em3 ) Kod cvrstih stijena gustoca ovisi direktno od mineralnog sastava stijena. Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko ispitivanje U sklopu inzenjerskogeoloskih istraZivanja stijena kamena obavljaju se laboratorijska ispitivanja u cilju odredivanja: mineralosko . Mineralosko . drugih mehaniekih karakteristika stijena.padinama u svim vrstama stijena. strukturi i teksturi.4.2. . ali i istrailvacko busenje u podzemlju. mehanicko . strukturi i teksturi stijene. vodopropusnost. toplotna provodljivost. njihova zastupljenost. gdje su: y. postojanost.1.4. leda. speeifiena tezina. Fizicke karakteristike Medu fiziCkim karakteristikama stijena bitnu ulogu imaju gustoea. Gustoea je odnos mase evrste faze prema ukupnoj zapremini ( volumenu ).petrografska svojstva stijena ispituju se makroskopski. fizickih karakteristika. svjezina i eventualni stetni sastojci. habanja. vatre i hemijski agresivnih supstaneija na stijene i kamen. ( zapreminska tdina ).1. radioaktivnost i Ijepljivost.Mineralosko . te uvida u dublje dijelove stijenske mase. polarizacijskim mikroskopom. stijene sa 158 159 . Mineralosko petrografske karakteristike bitne su sa stajalista cvrstoce. prostorna masa.. . a odreduje se fonnulom: 6. 6. Ova metoda se prvenstveno koristi za odredivanje nacina temeljenja i karakteristika temeljne stijene kod izvedbi nadogradnji na postojecim objektima. stisljivost.gustoca ( g/cm 3 ) mo . velika se painja posvecuje mineralnom sastavu. omogucava dreniranje podzemnih voda. poroznost.1.ta i za istraZivanje terena na pregradnim profilima kod projektiranja brana. Istrazivacke jame izvode se u cilju uzimanja neporemecenih uzoraka za laboratorijska ispitivanja.

itd.-H2. a bitno utice na slijeganje tcrena ispod gradevinskog objekta. uz sprecavanje boenog sirenja uzorka. a nize vrijednosti su karakteristike nekih travertina. A' H -H 3 1 2 (m Is) L gdje suo Q .supljine v v. Kod po1uvezanih stijena stisljivost ovisi 0 mineralnom sastavu. gline irnaju veliku poroznos! ( neke eak i veeu od 50 % ).razlika visine vode u posmatranim presjecima (m). ali nije proporcionalno poroznosti.0 10. Vodopropusnost iii permeabilnost oznaeava rnogucnost stijene da propusta vodu. Poroznos! oznacava odnos zapremine svih supljina prcma ukupnoj zapremini uzorka u prirodnom stanju.5 g/cm 3 do 3 g/cm 3 . ali su praktieno vodonepropusne. a izrazava se u procentima prerna formuli: n = -yXIOO(%) M . Nairne. Ll.0-2. =~kN/m2 Ll. odnosno laminarnog teeenja podzemne vode u pijeseima i slienim materijalima.hIh .povrsina popreenog presjeka vodonosnog sloja ( m 2 ).0 5.kolieina vode koja protice kroz stijenu ujedinici vremena (m3/s).0-20.visina uzorka (rn) Ll. otpomost na smrzavanje i s1. H. pod pritiskorn.hIh Vp gdje suo Mv .Najvise vrsta kamena koji se koristi u gradevinarstvu ima prostornu masu od 2."vrste faze (Va) i zapreminom supljina (VpJ Stisijivost oznacava svojstvo stijene da srnanJuJe zapreminu dje10vanjem vanjskih faktora. upijanje vode. Nevezane stijene imaju malu stisljivost. k . 161 . mineraloskirn karakteristikama i strukturi.h . cvrsta Slika 84. iz Sestanovie 1993 KATEGORIJA KAMEN A Kornpaktan Dobro porozan Umjereno porozan Dosta porozan Jako porozan Ekstremno porozan POROZNOST(%) rnanje od 1. a ovisno je 0 granulometrijskom sastavu. LI. korlsti Darcyjev zakon filtracije prema izrazu: gdje suo n-poroznos! (%) V p-zaprernina pora (em3 ) .5-5.deformaeija uzorka (rn) h . Jedinicna zapremina stijene (V) sa zapreminom (. poroznosti. vcoma poroznih krecnjaka itd. V -ukupna zaprernina uzorka u prirodnom stanju (em3 ) o poroznosti ovise tehnicka i akusticka svojstva kamena. naCinu i brzini optereeenja.0 160 Q = k.prirast pritiska (kN/rn2).5 2. Kategorizacija kamena prema poroznosti (prema Crnkovi6 Sarie.i) .koeficijent filtraeije ( mls ) A . jer su pore tako malene da se voda veze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati.modu1 stis1jivosti (kN/rn2). koji se racuna pomocu izraza: Prostorna masa stijena ovisi 0 nj ihovom mineralnorn sastavu i sadrzaju sup1jina. U praksi se za odredivanje vodopropusnosti. stepenu zasi6enosti vodom. Tabela 8.0-10.0 vise od 20. slijeganje se brzo realizira.0 1. Ovisno 0 poroznosti karnen se kategorizira u sest grupa (tabela 8). Kvantitativni pokazate1j stis1jivosti je modul stisijivosti.re1ativna deformaeija Stis1jivost se odreduje u neporemecenorn uzorku u edornetru. To svojstvo ovisi 0 ve1ieini pora i njihovoj povezanosti u stijeni.

koju kamen prima radioaktivnim zracenjem okoline. sto ukazuje na nuinost odredjivanja njihove kompatibilnosti u pogledu toplotnog koeficijenta linearnog sirenja. Nova metodologija proucavanja Ijepljivosti poluvezanih sedimenata omogucila je da se dode do zakljucka da Ijepljivost glina raste s povecanjem sadrzine vode i spoljailnjeg opterecenja. dat je na slie. a kod montmorilonita (bitan mineral u bentonitskim glinama. mada treba pravilno valorizovati i veoma vazna svojstva prirodnih pigmenata.volumen uzorka nakon bubrenja Vo . kamen je. struktumim i teksturnim karakteristikama i poroznosti. u cemu. kao i kod drugih objekata. vlaznosti i glatkoCi povrsine. Jediniea koja definise gubitak I litra vode u 1 minuti na I m dmni busotine pod pritiskom od 1x I 06 Pa (uz odriavanje pritiska od najmanje 10 minuta) naziva se I Lugeon. jonske zamjene.dliZina puta filtracije ( m ). Shematizirani prikaz Darcyjevog pokusa Kod izgradnje brana i akumulacija. poput krecnjaka i dolomita a slabije magmatske silikatne stijene i gline. Pojava Ijepljivosti kod stijena predstavlja jedan od Cinilaca koji odredjuju uvjete izvodjenja radova kako rucnim alatom. kao i stepen smanjenja efekata rada. Induciranu radioaktivnost lakse primaju karbonatne stijene. opcenito. Uz to. prostomom rasporedu minerala. a ona nastaje u slucajevima postojanja minerala teskih metala. Bubrenje stijena oznacava svojstvo povecanja volumena zbog upijanja vode. Za primjenu u gradjevinarstvu.stepen bubrenja VB . kobalta.volumen uzorka prije bubrenja Pri bubrenju moze nastati pritisak od 300 do 1. mangana i elemenata rijetkih zemaija. a najizraienije kod poluvezanih sedimenata. Medjutim. 85. gdje su: By . a uzrokovano je karakteristikarna minerala glina i mogucnostima. 163 . Iskustveni podaci svjedoce da je stijena zrnaste strukture i homogene teksture u pogledu toplotne provodljivosti gotovo izotropna. boja karnena u vecini slucajeva ima odlucujuCi utieaj. Maksimalna vrijednost Ijepljivosti dostize se pri najvecoj molekularnoj vlainosti. Ovo svojstvo posjeduju sve vrste stijenskih masa. imajuci pri tome u vidu stepen njihove stabilnosti. prednjaCi karnen vece gustoce. povoljan materijal kao zastita od radijacije. Shematizirani prikaz Dareyjevog pokusa. ono je najmanje i prakticno zanemarljivo kod cvrstih stijena. treba veliku painju posvetiti izboru materijala za izradu glinenih jezgri i ekrana brana te izvedbi tunela u glinovitim stijenama. Vezano za bubrenje. Stepen bubrenja definise se izrazom: B. glinesklone bubrenju mogu inicirati nastanak klizista. a da su plocaste i skriljave stijene anizotropne (provodljivost toplote bolja je u smjeru povrsina skriljavosti i slojevitosti.L . ispituje se vodopropusnost (VDP) stijena utiskivanjem vode pod pritiskom u istraznu busotinu. Ipak. prirode materijala i povrsine kontakta predmeta za koji se vrsi Ijepljenje. svjezini i velicini mineral a. a rezultat je reflaksije svjetlosnih zraka odgovarajuce talasne 162 duzine s njene povrsine. v dotok Slika85. Deformacije koje nastaju povecanjem i snizenjem temperature karnena treba uzimati u obzir kad se karnen ugradjuje s drugim materijalima. Topiotna provodljivost stijena ovisi 0 mineraloskom sastavu. nego okomito na njih). Povecanje volumena iznosi od 25% do 80%. Ovo svojstvo simi i za proejenu prohodnosti vozila na raskvasenim terenima. kojim se objasnjava laminami tok vode u presjeeima. Ljepijivost je svojstvo stjenskih masa da se Iijepe za razlicite materijale (alate i orudja sa kojima se izvode zemljani radovi). nekim laporcima i alevrolitima) moze iznositi i do 12 puta vise U odnosu na prvobitni volumen. tako i mehanizacijom. To je bitno svojstvo gline i glinovitih stijena. Ljepljivost poluvezanih sedimenata zavisi od karakteristika pome vode koja se nalazi u njima. U tehnickoj primjeni karnena bitna je inducirana radioaktivnost. Boja stijene ovisi 0 njenom mineralnom sastavu.000 kN/m2 . poput cirkona s radioaktivnim torijem. Radioaktivnost je obiljezje stijena koje u sebi sadrze radioaktivne minerale.

otpornost na habanje. 0 zilavosti stijena treba voditi racuna na mjestima izlozenim ucestalim dinarnickim udarima. Tabelom 9. a ispituju se laboratorijskim postupcima. u kojem se istodobno primjenjuju horizontalna sila smicanja i vertikalna sila na plohu smicanja.sila koja je dovela do lorna uzorka (MN). frekventne stepenice itd.4. Opterecenje se prenosi na plaS! i mora biti okomito na os valjka.8 INA ISTEZANJE MFa 16. i3 p - I Granit. a promjer ne smije biti manji od 5.4 8. a rezultat se uzima kao aritmeticka sredina sva tri mjerenja. Pri tome odnos visine uzorka i promjera baze mora iznositi minimalno 2.le se na cilindricnom iIi prizmaticnom uzorku u specijalnom aparatu. Za odredjivanje jednoosne cvrstoce na pritisak neke stijene. podovi trgova. prikazana je cvrstoca nekih stijena na pritisak. Prema iskustvenim podacima ona je 20 do 40 puta manja od cvrstoce na pritisak. Ova cvrstoea je (u najvecem braju slucajeva) 10 do 20 puta manja od cvrstoce na pritisak. zmaste i porfirske strukture) odlikuju se glatkim i skoljkastim prijelomom.4 4. a odlikuju se hrapavim i nepravilnim prijeIomom (slojevite sedimentne i skriljave metamorfne stijene). Kod laboratorijskog ispitivanja kamena uzorak je kocka s ivicama duzine 5 em. opit se obavlja na uzorku u obiku valjka. 2 A . Elasticnost stijene je odlika koja ukazuje na mogucnost promjene oblika i volumena stijene pod uticajem vanjskih faktora i 164 165 . Mehanicke karakteristike Mehanicke karakteristike stijena.povrsina uzorka na koju je sila djelovala (m ) Za upotrebu kamena u arhitektonsko-gradjevinske svrhe uzorci se ispituju u suhom stanju. sto utice na primjenu kamena u prastorima izlozenim habanju (podne povrsine interijera. Cvrstoca na istezanje odredjuje se za kamen na prizmaticnim uzorcima propisanih dimenzija.0 135.6. a vertikalna se odrzava trajnon1. Cvrstoea na istezanje stijena uglavnom se ispituje na uzorku u obliku diska (valjka). istezanje i savijanje VRSTA I STIJENE 1 I CVRSTOCA NA FRITISAK MPa 185.0 4.6 . ali i na valjkastim uzorcima. cvrstoca na savijanje. plasticnost i tiksotropnost.3.5. Cvrstoca na pritisak je rezultat jednoosnog optereeenja na jedinicu povrsine dok ne dode do lorna uzorka.4 cm. istezanje.2 Cvrstoca na pritisak. cvrstoca na istezanje. Ona je takodje vrijedan pokazatelj pri istraznom busenju i obradi kamena. pri cemu se rezultati reduciraju na prizmatican uzorak.2 2.3 6. . istezanje i savijanje. eiasticnost. a optereeuje se po eijeloj povrsini. ! gdje su: evrstoea na pritisak (MP a). Cvrstoca na savijanje ispituje se na uzorku oslonjenom na dva osionca (nosata).Tednoosna evrstoca na pritisak racuna se prema izrazu: Cvrstoca na smicanje isp1tU. Sila smicanja se povecava do sloma. kod tega su boene stranice slobodne. savijanje i smicanje mogu biti znatno manje u slucaju postojanja mikroprslina u mineralima i manjih pukotina u stijeni.8 203. u vodozasicenom stanju i nakon ponovljenih ciklusa smrzavanja i odmrzavanja. Zilavost stijena (dinamicka cvrstoca) oznacava svojstvo stijene da pruia otpor na udar i na ucestalo djelovanje neke koncentrirane sileo Stijene neotpome na udar nazivaju se krte. Tabela 9. MPa 21. s Cime treba racunati pri ispitivanjima. su: tvrstoca na pritisak.4 6. silikatni Pjescar.).8 3. cija je visina jednaka radijusu. skriljav Pjestar.0 50.0 136. svjez Granit. Uporedni preglcd cvrstoee na pritisak. cvrstoca na smicanje. koje su bitne za gradjevinsku praksu. F . zilavost.2 1 1. karbonatni Krecnjak gust Krecnjak porozan 95. lspitivanje cvrstoce na pritisak obavlja se na tri uzorka. Na uzorak se djeluje silom okomitom na njegovu os.1.0 I CVRSTOCA I I CVRSTOCA NA SAVIJANJE .2 16. Otpornost na hahanje oznacava postojanost stijene i kamena prema abraziji struganjem. Zilave stijene (magmatske stijene.5 3 .

voda n veCini stijena mijenja njihove temeljne karakteristike'. koji oznacava odnos reiativne uzdufue deformacije i relativnog poprecnog skracenja. Medjutim. Otpornost kamena na uticaj leda u laboratoriji ispitllje se nakon vise ciklusa zarnrzavanja i 166 167 . Fizicko djeiovanje vode na stlJenu rezultira mijenjanjem nekih njenih svojstava.20-0. To je odlika poluvezanih stijena (glina). Znacajna je za cvrste. iskljuCivo zbog mehanickog djelovanja. a neotporne su stijene sa veIikim stepenom poroznosti i malom cvrslocom (laporci. gotovo zanemarljive (npr.4. Pokazatelji elasticnih svojstava stijena imaju veliko znacenje prj odredjivanju podzemnih pritisaka u tunelima. mermeri i pjescari). Prema upijanju vode kamen se razvrstava u sedam kategorija pri cemu u prvu kategoriju dolazi kamen koji upija veoma malo vode (manje od 0.15-0. U laboratoriji se modul elasticnosti ispituje uglavnom ultrazvukom. Tabelom 10.0 35. Tiksotropne pojave sreeu se pri pobijanju sipova dinamickim Led na stijene djeluje razara. 0 mineralnom sastavu. dolomiti. Modul elasticnosti i Poissonov koeficijent za neke vrste stijena NAZIV STIJENE Krecnjak Pjescar Andezit Granit Mermer Glinac MODUL POISSONOV ELASTICNOSTI GN/m 2 KOEFICIJENT 20. poput cvrstoee eJasticnosti. leda. Deformacije se realiziraju bez loma stijena. koji ostaju promjenjeni i nakon prestanka djelovanja sile. Pri potpunom zasiCenju vodom neke gline prelaze u kasasto stanje pri dinamickim djejstvima.30 0. Hemijskim djelovanjem voda otapa slabije otpome minerale.21-0. 0. 6. To jc svojstvo koje se ogieda u sposobnosti primanja i zadrzavanja vode u unutrasnjosti kamena a laboratorijski se odredjuje odnosom mase destilirane v~de. Procenat upijanja vode treba analizirati uvijek pri primjeni kamena u vanjskim uvjetima. koji oznacava silu potrebnu da uzorak jedinicnog poprecnog presjeka produzi za iznos prvobitne duzine.0 metoda:na. sto se izraiava u procentima.krecnjaci. mermeri) i lahko topive st!Jene (sulfatne I hloridne stijene. kod nekih sVjezih magmatskih stijena i kvarcnih pjescara). . ali u korelaciji s poroznoscu i ostalim pokazate~jima fizickih karakteristika. pri izradi podzemnih prostorija i pri dmamlcklm oSCllaclJama izazvanim radom raznih masina. Odredjuju se Hookeovim zakonom proporcionainosti naprezanja i deformacije. narocito na one koje u sebi sadrze vecu koiCinu vlage iIi su potpuno zasicene vodom. koji oznacava reciprocnu vrijednost Poissonovog broja.1.vraeanje u prvobitno stanje nakon prestanka takvog uticaja. bu~enju tla. a ovisi 0 njihovim mineraloskim.20-0.0 0. -strukturnim i teksturnim karakteristikama. u cetvrtu kategoriju (2. kod cega te promjene mogu bill neznatne. prema ukupnoj nlaSl suhog kmnena.lcgovo upijanje vode. Na djeIovaf\je Ieda otpome su stijene malog stepena poroznosti i veIike cvrstoce (sve kristalizirane magmatske stijene.5-5.lene karbonatnog sastava . pri. a takodje i kod temeljenja teskih objekata visokogradnje i pri izgradnji brana. poroznosti.40 10. pa se s tim u vezi razlikuju prakticno netopive stijene (veCina svjeZih magmatskih stijena i metamorfmh stIJena slhkatnog sastava).0%) a u sedmu kategoriju (vise ad 30%).05-0. siabo topive stijene (preteZno st1. a zatim se po prestanku tog djejstva vracaju u prvobitno stanje.luce.0 0. Poissonovim brojem (m).5%). Poissonovim koeficijentom. vremenu f\jegovog trajanja i uceslalosli ciklusa smrzavanje-odmrzavanje. Plasticnost je svojstvo stijena da nakon djelovanja neke sile mijenjaju oblik i volumen.0-48. prikazane su vrijednosti modula elasticnosti (E) Poissonovog koeficijenta za neke vrste stijena. kompaktni krecnjaci. zilavosti i boje. mtenzItetu smrzavanja.0-30.0 0. Vezane stijene. Najuocljivije tIksotropne pOjave JavljaJu se u glinama koje su izgradjene ad montmorilonita. vatre i hemijski agresivnih materija na slijene i kamen Vo~a na stijene djeluje fizii'ki i hemijski. a in situ pomoeu hidraulicnog jastuka.30 .36 10.25-0.0 0. anhidrita i kamene soli). Stepen ?jelov~nja leda ovisi. a kod lwkih (naroCito glinovitih) izaziv~ nove fizicke pojave. poput bubrenja i tiksotropije. gline i druge stijene u kojima prevladavaju minerali gIina). Elasticnost stijena izrazava se: Youngovim modulom (E).25 31. koju k~en upije pri propisanom atmosferskom pritisku i temperatmi. Uticaj vode. . poput gipsa.32 33. Tabela 10. Tikstropija je karakteristika nekih glina. cvrstoCi stijene. a odrazava se u izmjeni viskoziteta.4. U vrednovanJu kamena za primjenu u gradjevinarstvu vaZan je pokazatelJ n. a manje u kaolinitskim glinama.

poroznosti. laporci s vecom kolicinon1 glinovite. Od otpomosti kamena na djelovanje leda ovisit ce i mogucnost njegove primjene kao agregata za betone i asfalte.6. Promjene u kamenu enterijera obicno nastaju agresivnim djelovanjem sredstava za Ciscenje. tufovi. glinovite stijene. ali i rciirou busenja. treba odrediti i sve karakteristike pojedinih skupina i pojedinacnih pukotina koje Cine sistem. Iskustveni podaci ukazuju da se teze obradjuju i poliraju krupnozrnaste stijene.5. za cjelovito proucavanje sistema pukotina. temelje mostova i gradnju lTIOstova. ali s uspjehom. kao i stijene s kvarcnim vezivom. teksturi. pri cemu bitnu ulogu imaju promjene zeljezovitih sulfidnih minerala u kamenu. Stepen djclovanja hemijski agresivnih rnaterija ovisi 0 otpomosti minerala koji izgraduju stijenu. itd. amfiboliti. ana ovisi 0 mineralnom sastavu. Kod toga su monomineralne stijene postojanije. Vatra ima negativan uticaj na stijene. zilavosti. Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata Istraziv~e pukotina lma poseban znacaj U okviru inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena.) prilikom busenja kroz njih. obradjuje kamen jedrih i svjezih stijena izgradjenih od minerala priblizno jednakih fizicko-mehanickih karakteristika. a kvantitativno se otpornost karnena na smrzavanje odredjuje koeficijentom otpomosti. roznjaci) srednje tVl'de stijene (krecnjaci. Pri upotrebi kamena u konstrukcijama. Jako velikorn i iznenadno povecanom temperaturom razara im strukturu i bitno smanjuje c:vrstocu. mermeri. koje se s obzirom na kinemaliku nastanka nalaze kao odredjeni broj skupina. ali i kao materijala za gradenje i oblag~e objekata. les. strukturi. Ocjena 0 podobnosti nekog kamena za primjenu u gradjevinarstvu daje se na osnovu rezultata mineralosko-petrografskih laboratorijskih analiza.1. Uz to. Na vatru su manje atpome vrste kamena koje u sebi imaju b·arca. Uglacane stijene pored estetske privlacnosti llnaju ve6u otpon10st na djelovanje atmosferilija i drugih Vlli1jskih uticaja. i to uglavnorn u zagadjenom urbanom i industrijskom okruzenju. krecnjaci s kalcitskin1 zilicama i gips. 6. skriljave metamorfne stijene i 168 169 . pukotinama i pukotinskinl sisternilna. 6. sve svjde magmatske stijene. Prema busivosti razlikuju se: veoma tvrdc sti. vapneni laporci i trosne 111agn1atske stijene) mehke stijene (sedra. pojave pojedinacnih pukotina. Spoznaje 0 uticaju leda na kamen i njegovoj otpomosti odredjuju izbor materijala za ugradnju u brane. Obradivost je svojstvo stijena i kamena koje ukazuje na mogucnost njihovog oblikovanja razliCitim alatima. Za odredivanje osnovnih pararnelara sistema pukotina potrebno je precizirati: broj zastupijenih skupina prema kinematici nastanka.komponente i gline koje ne bubre) Poznavanjem busivosti dobijaju se podaei bilai za izbor busaceg pribora.aju olpor busacem alatu (dlijeto. zatim roznjaci. mogucnost upotrebe karnena kao prirodnog graaevinskog materijala. sto se manifesluje brzinom busenja iii habanjem busace krune. ali analiza ostalih fizickih i mehanickih karakteristika. od polimineralnih zbog toga sto je u monomineralnih stijena koeficijent linearnog sirenja jednolik dok kod polimineralnih svaki mineral ima svoje specificne temperatume karakteristike. Na vanjskim povrsinama mijenja se boja i pigmentacija. Tehnoloska svojstva stijena Znacajnije tehnoloske karakteristike stijena u inzenjerskoj geologiji su obradivost i otpornost pri busenju. Busivost stijcna predstavlja njihovu osobinu da pruz. koje mogu biti zahvacene pozarom. vrsti i tvrdoci veziva~ statickoj i dinamickoj cvrstoCi. cvrstoCi. teze se. Pukotine su u stijenskim masama veCinon1 kOl1centrirane te cine sisteme pukotina. kvarciti. Znacajno je da na vatrll nisu otporne izlivne ll1agmatske stijene staklaste strukture.1. a njihov je neposredni uticaj uglaVnOlTI izazvan padavinama. Hemijski agresivne materije koje djeluju na stijenu i kamen nalaze se u atmosfcri.icnc (sve sVJCZC rnagmatske stijene. glina. Stetno djelovanje leda veoma se ocituje u deformacijama plitkih temelja ohjekata i saobracajnica.odmrzavanja. narocitu paznj II treba posvetiti mineralnom sastavu i struktumo-teksturnim karakteristikama. zilavosti i svjezini minerala koji stijenu izgradjuju. U pogledu glacanja i poliranja. medjusobne odnose u prostoru medju skupinama pukotina i ukupan broj pukotina u sistemu. Spoznaje 0 njima ukazuju na mehanicka ostecenja bitna za stabilnost kosina i iskopa. stijene visoke cvrstoee i velike zilavosti. Ovisi 0 mineralnolll sastavu (naroCito tvrdoCi minerala koji stijenu izgradjuju). karbonatni pjescari. POllzdani podaci 0 busivosti neke stijenc dobijaju se in situ. kvarcni pjescari.

statisticki obradjuju i graficki prikazuju odredjenim Ol]agramima. u globalu. Dok je to relativno jednostavno kod materijala za konstrukciju objekta (naprimjer. Da bi se postigao zeljeni cilj. naprimjer. Veei broj mjerenja omogueuje sigurnije zakljuCivanje. Treba napomenuti. 6. vodopropusnost. vee se ogranicavamo na dovoljan. a temelje se na teoriji slicnosti. Projekci}a polulopte: po/arna (a) i ekvatorijalna (b) lzrada strukturnib dijagrama opisana je u udzbenieima geoloskog kartiranja i strukturne geologije. 86). Polozajna lopta za prakticne svrhe projektira se u ekvivalentnoj projekeiji (Scbmidtova mreza).. raspored zona u kojima se koncentrisu razliciti oblici napona. naprimjer: promjene naponskog stanja. istezanje i smicanje.3pad Slika 86. njenu strukturu i teksturu. Smatra se da je dovoljno izmjeriti od 50 do 250 pukotina. potrebno je razluCiti ono bitno sto oznacava proucavanu pojavu iii proces. moguce deformaeije. Normalno. Pri tome treba imati u vidu da se svi strukturni elementi u terenu posmatraju kao pravci iii kao ravnine. a u drugom na periferiju (ekvatorijalna mreza).Podaci 0 pukotinama se. mogucem dotoku vode i slicno. beton se smatra homogenim i izotropnim materijalom poznatib deformabilnih 17()' 171 . Izgled polurozete (dijagram pruzarya pukotina) Strukturni dijagrami imaju najvecu pnmJenu u statistickom prikazu strukturnih elemenata. osi tunela i brana. cvrstocll na pritisak. Pri tome kvalitati vne karakteristike sluze za definisanje problema. sto se moze vidjeti na sliei 87. granicni uvjeti stabilnosti i promjene koje ce nastati izgradnjom objekta. tako da je pol u jednom slucaju postavljen u centar (polama mreZa). Kod toga se koristi tzv.1. nakon terenskih istrazivanja. 7. Laboratorijski modeli predstavljaju na6n eksperimentalnog proucavanja pojava i njihovib posljedica na konstrukciju. u prirodnim i promijenjenim uvjetima nastalim gradevinarskim zabvatima. Matematicki modeli daju kvantitativne podatke kojima se cgzaktno opisuju inzenjerskogeoloski procesi i pojave. Rozeta je predstavljena polamim koordinatnim sistemom. dcfonnabilne karakteristike is!. Modeliranje se u imenjerskoj geologiji moze definisati kao sistem ispitivanja prognoziranih dogadaja u vremenu i prostoru s obzirom na sastav stijenske rnase. odnosno traienje fjesenja u kvantitativnom smislu laboratorijskim i matematickim modeliranjem. Kod toga treba orediti nacin na koji ee se neki proees (iii pojava) opisati i modelirati sa svojim opstim karakteristikama i kako ce s. " h Stika 87.e dobiveni podaei interpretirati i odraziti u interakeiji sa stvamim. Podaei se obicno nanose na sjevernoj polovini (sl. Bitna pretpostavka ispravnog postavljanja problema statistickog ispitivanja pukotina (i ostalih strukturnih elemenata) sadrzana je u spoznaji 0 zakonitostima njihovog poloZaja u prostoru i uzajamnim vezama. Statisticki se pukotine najcesce prikazuju rozetom iii strukturnim dijagramima. ali reprezentativan broj (bez zanemarivanja pojava koje. kod kojega podjela po vanjskom obodu pokazuje skupine (najcesee odredjene pravcem pruzanja pukotina).' da se u gradjevinarskoj praksi strukturni dijagrami cesto koriste za dopunu informaeija 0 odnosu struktura prema. polozajna lopta (zamisljena i geografski orjentisana lopta. tektonske karakteristike. prirodnim okolisem. Kod detaljnih istraiivanja mjere se elementi pukotina u cilju dobivanja statistickih podataka 0 njihovoj orjentaciji u terenu. Nacela modeliranja 270 7. odudaraju od cjeline). odnosno treba shematizirati problem. i to njen donji dio). a podjela po radijusu oznacava ucestalost pojedine skupine. na terenu nije moguce istraziti i izmjeriti bas sve pukotine. kako pravaca tako i ravnina.

Obradjeni rezultati istraiivanja trebaju uputiti gradevinare u sve relevantne probleme koji ih ocekuju tokom gra(lenja.I(e. cijim se poznavanjem omogucava da metadama mehanike tla (za inkoherentne i koherentne stijene) i mehanike stijena (za evrste. dopunjuju rezultati istrazivackih radova. raz!iciti dijagrami i fototeka . ali i sloma stijene). gradevinara i (po potrebi) strui'njaka drugih profila. ponuda. 6. a koje su u vezi s promjenama u stijenskoj masLRezultati istralivanja u drugoj i tree. treba zastititi u cvrstom omotu radnog naloga za odredjeni posao. odnosno izvedbe bilo kojcg inze~erskog objekta .dlogorn temeljenja. profili istraznih busotina i ostalih istraznih radova s deternlinacijorn. heterogena i diskontinuirana. radne karte. U priiozima se nalaze grallcki materijali koji dokumentuju navode iz tekstualnog dijela (situacija. te shematizacija moze u scbi sadrzavati lunogobrojne i hitne grei:. izrazito je slazen i nadasv.oj fazi elaboriraju se posebno i takode cuvaju u prilogu radnog naloga.karakteristika. Brz! elektronski racunari snmnjuju mogucnost greske. sintetiziraju u izvjestaj U (J rezullatinlfl inzenjerskogeoloskih istraiivackih radovi.2. a jedan primjerak obavezno treba dostaviti slilloi koja vodi geotehnicki katastar. a sve li cilju dtfinisanja optiIl1alne gco111ctrije konstrukcije objckta i uvjeta gradenja.1. objekte S obzirom na razlicitost inzenjerskih objekata koji se izvode na (iii u) cvrstim. Taj dio posla. kako bi se na propisan nacin i nn jednom mjestu euvali i obradiE svi geotehnicki istraZivacki radovi. koj im zavrsuva prva faza u]oge inzenjera-geologa.treba navesti imena svih istrazivaca koji su sudjelovali u njegovom stvaranju. sto je u funkcionalnoj vezi sa slozenos6u grade lerena i samog objekta. uz mogucnost niza Sinll. (skice. SiD je Ve0111U blizu stvarnom stanjuL stijenska masa je u pravilu anizotropna. geofizicara.obicno na pocetku iii na kraju tekstualnog djela . Treta faza poCinje zavrsetkom ohjekta. Nakon zavrsenog posIa. 6. Sve pomoene radne materijale.:' odgovoran. Kako se inzenjerskogeoiuskim istrazivanjilna prikupi veoma vcliki broj infonnacija (nulner1ekih. to ih je 1110guce prilagoditi nacinu prinljerenolll obradi na racunaru i SilTIulirati stanjn (u snlislu promjena koje ce nastati u prostoru izgradnjonl nekog objekta. drugi i treci dio izvjestaja bit ce obradjeni u vise samostalnih jedinica. ovisno 0 potrebi i natinu izvedbe daljnjih istrazivackih radova. Izvjestaj 0 istrazlvackim radavlnla U osnovi treba sadrzavati tekstualni dio i priloge. koherentnim i inkoherentnim stijenama. Naravno. liZ interpretaciju. odnosno sve relevantne karakteristike vazne za funkcionalnost objekta.1. U drugoj fazi obavlja se inzenjerskogeoloski nadzor i . potrebno je za sve faze projektovanja odrediti inzenjerskogeolaske karakteristike i njihov odraz na konstrukciju tokom izgradnje i u eksploataciji. U projektovanju i gradnji temelja bitne su inzenjerskogeoloske karakteristike terena. funkcionalnost i stabilnost objekta. cjelokupni materijal se arhivira i euva (za eventualno konsultiranje u drugom istrazivackom radu iii za druge svrhe). sve do pronalaska optinl<-llnog ljesenja. Na kraju tekslualnog dijela slijedi papis literature kOjOlll su se autori sluzili za forrniranje stava 0 nekom problemu. Investitoru pripada onoliko primjeraka izvjestaja koliko je predvidjeno ugovorom. povecavajuCi istovrerneno brzinu obradc in i'onnacij a. bit ce razliCit i uticaj inzenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena na objek!.fotograflje zanimljivih detaija i pojava koje 6e inzenjerskim zahvaton1 biti izmjenjene ili unistene).. u kojem trebaju biti najmanje jedan primjerak gotovog elaborata. s prijE. kad se prate eventualna slijeganja i deformacije. u granicanlH elasticnosti.ia rezultata Provedeni istrazivHcki radovi obradjuju se i. geoloske kartc i profili. a u direktnoj su vezi sa stijenskorn masoru u kojoj se izvode radovi. tekstuulnih i grafickih)..11acija. vezane stijene) rijesimo probleme deformacija i eventualnog 172 .2.8. dnevnike busenja. Temeijenje Osovna funkcija tcmelja neke gradjevine je prenosenje opterecenja objekta na podlogu. Izvjestaj 0 imenjerskogeoloskim istraZivackim radovima rezultat je timskog rada geologa. tekstualne opise. uz trazenu stabilnost i sigumost.po potrebi. Oomd" i interl'retaci.. 6. Uz maksimalno mogueu usaglasenost koncepcije prajekta i karakteristika terena. Interakcija objekta i stijene kao realnog okruzenja treba biti u svakom pojedinacnom slucaju istrazena i cjelovito odredjena. pomoene analize laboratorijskih ispitivanja i s1. zbog cega na pogodnom mjestu .ako sa ovaj izvodi u stijeni Jogieno. ugovor i kopija racuna za izvedbeni rad. vezanim stijenama.) . Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivaja za razlicitc namjene . Tekstualni diu izvjestaja treba da sadrzi tri dijela: uvod~ prikaz vrsta i llletoda istrazivanjG i rezuhale iS1razivackih radova. filmove. pri tome moraju biti zadovoljeni osnovni nvjeti: trajnost. U uvodu je izlozeno da je s izvjestajem svrsena tek prva faza uloge inzenjera-geologa.

odabiru se varijeteti postojani u vlazi i vodi. metodama proracuna iz domena mehanike tla dobijaju se pouzdani podaci 0 svim relevantnim karaktcristikama temeljenja. treba istraZiti i niz drugih parametara. Poznavanjem parametara inkoherentnih i kohercntnih stijcna. prikazane su na sliei 88. izvedena mase. Temeljenje na stijeni m. U slucajevin1a vecih defekata u gradji stijene. vee i u dubini do koje objckt djeluje 11a stijenu. cvrstoca na pritisak. smjer i ugao nagiba. deformabilnost.ju rezultirati odredivanjem zona jednakih deformabilnih karaktcristika.brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz monolitni uzorak stijene (m/s) Za izvcdbu temclja koristc se razliciti materijali. karakteristike pukotiria (hrapavost.. U nekim stijenama (glinovite stijene. U tome bitnu ulogu imaju parametri olporno'li na smicanje: kohezija (c) i ngao unutrasnjeg trenja ('1'). otpomi na smrzavanje. i to 11e samo u neposred11oj kontaktnoj zoni temelj-podloga. Da bi se dobio cjelovit uvid u deformabilnost stijenske i karakter slijeganja. za homogeni izotropni elasticni poluprostor i za stijenske mase s diskontinuitetima pod razicitim uglovima.c. kao jedinog ispravnog puta rjesavanja prob1e1na. eime se dobijaju podaei za projektovanje dopustenog opterecenja dimenzija temelja. drveta i kamena. mineralne izmjene. celika. temeljcnju prethode konsolidacijski radovi (injektiranje.jbolje i n". 1993. a koji mogu dovesti do njenog sloma.) Kod temeljenja treba uzeti u obzir ulogu podzemne vode. U tu svrhu su nuzm kvantitativni podaci 0 diskontinuitetima.eto iz: Sestanov.jbrze postize pomocu strukturnih (Schmidtovih) dijagrama. daje odgovor na pitanje 0 deformabilnim karakteristikama pomocu izraza: gdje su: e . uzimaju se intaktni i poremeceni llzorci za laboratorijska ispitivanja. koji ·na indirektan naem. nz definisanje inzenjerskogeoloskih karakteristika.kriljei) ta voda bitno mijenja kohezijll i neke mineralc Gonska izmjena. Na rezultate uticu parametri e i '1'. sirina. a za svaku vrstu stij"ena i raz!iciti naCin deformisanja. njihovim sistemima i medjusobnom odnosu. Ako se tOllle doda i posve odredjeni. s obzirom 118 dodatne nap one kojima se djeluje na stijenu. pukotinska ispllna i njene karakteristike. lnzenjerskogeoloskim i njihova plombiranje betonom istraZivalliima odredjuju se litoloske karakteristike stijena. polozaj slojeva. niskometamorfirani . bitnih za odredivanje postojeCih napona u masivu. Takva situaeija upucuje na potrebll interdisciplinamog pristupa temeljenju l1a stijen!. Razpodjele napona ispod teme/ja za homogeni izotropni elasticni Poluprostor(a) i diskonlinuilela pod razli(}ilim uglovima (b-j) (prema pokusu Gazieva /971. Uz to koristi se i koefieijent ostecenosti stijenske rnase. polozaj diskontinuiteta i njihov medjusobni odnos. To se n". poput betona i armiranog betona. ispuna) i utieaj vode.). Razlike raspodjele napona ispod temelja. te njihove grade i sastava po dubini. Vim .koeficijent ostecenosti stijenske rnase. koje su u pravilu heterogene i anizotropne s brojnim deformaeijama u svojoj gradi i s odredenim prirodnim i naponskim stanjima. kako monolitnog uzorka tako i pukotinske ispune. cisccllje pukotina od ispune s1. U cvrstin1~ vezaniln stijenmna. Ol~jentaciono. bit ce jasno da. To znati da takav kamen mora biti izgraden od rezistentnih 174 175 . tc odredimo dopusteno opterecenje koje podloga moze preuzeti bcz lama ispod gradevine. preu::. Danas temeljenje na takvim lnaterijalima ne predstavija velik problem.slijeganja Gednolikog iIi diferencijalnog).brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz stijenu u prirodnom stanju (m/s). Na uzorcima se odredjuju parametri otpornosti na smicanje. duiina. V" .Qze se izvesti neposredno (bez temeljne stope) i s temeljnom stopom odredjenih dimenzija.). Kada se za temeljenje koristi kamen. itd. istezanje i smieanje. odnosno mogu6e slijeganje istrazivanja mor". koji ovisi 0 brojnim faktorima. problemi temeljenja ponekad mogu biti veoma slozeni. Stika 88.

vee je nuzno odrediti i litoloske." od""n" ! !. -~ LK/ poj:lI'c kli/. nije dovoljno odrediti sarno inienjerskogeoloske karakteristike.JflOst {crena za i~gri.'. U domenu geoloskih disciplina. S obzirom na navedene karakteristike. liZ zoniranje terena s tog stajalista i naznaku fizicko-mehanickih svojstavu. P"ostorno pluniranje I Inzenjerskogcoloska istraiivanja prostora za izgradnju novih urbanih podrucja treba posmatrati kao dio istrazivanja cieiokupnoookolisa. plavljenja. fLO" UL". uvjetno povoljan (10-20%) i nepovoljan teren (nagib veei od 20%).uji/'ulb 11. KUnS-f..2. kod prostornog planiranja. Ali. Teren se s obzirom na povoljnost izgradnje u odnosu na nagib. tako i otpadnih voda. povoljan (5~IO%).\. hidrogeoloske. : P()JX. Povoljnost terena prema dopustenoj nosivosti stijena u odnosu na gradevinske radove u njima stabilnosti Y > ') Tabela 11.(JST TEHE~:\ !'ltE~t\ l InJ)I{['. sipara. Tabela 12. klimatoloske. koji u vezi s drugi_m vrstanla istratjvanja doprinosi. maksimalni nivo podzernne vode smije biti do 0.. pedoloske.--" I I'L"I. ~ .mineraia. brzinu i smjer teeenja.lIl NA~"\iO'<'. Kategorizacija terena prema dopustenoj nosivosti stijena i njihovoj stabilnosti u odnosu na gradevinske radove u njima. NaroCito je vaZno definisati geotektonske i neotektonske pojave u cilju prognoziranja moguCih seizmickih efekata na teren i objekte.n<""a . c1eterrninlra}u ieren za izgradnju sa svih relevantnih slaj aMta. prikazana je u tabe1i 11.tH tcr-cH Litoloski sastav terena takodje direktno utice na urbanizaciju odgovarajuceg podrucja. tuale poroznosti i velike cvrstoce na pritisak. promjene nivoa i hemijski sastave vode (zbog agresivnosti).\ .TVIU l" "". Povoljnost terena za izgradnju. debljine vodonosnog sloja. kako povrsinskih i podzemnih. Veci znacaj za konacnu odluku ima litoloski clan s najnepovoljnijim fizickomehanickim karakteristikama. procese i pojavc kao i sel::micnost {erena 176 177 . : . Terene u kojima se izmjenjuju litoloski clanovi razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika treba paZljivo istraZiti. I'O)A"v:'I. U pravilu. ).." (.I. reljef ima veliko znacenje u planiranju izgradnji gradskih i industrijskih sadrzaja. bujisnih vodotoka i njihovih nanosa. a naroeito polozaj vodonepropusnih i vodopropusnih slojeva.ldt!ju U odnosu na savrefllene egzodinulllh'k('.UZ\lI(:-'.lj.. narocito bujicnim vodotocima. Pri tome se odluka 0 najviSem dopustenom nivou podzemne vode donosi u ovisnosti 0 karakteristikama objekta. OJ)f{O:---:.\ < .. l III t l\'jCHlO pOV-C.5 m od dna temelja. Povrsinske vode mogu izazvati plavljenje hipsometrijski nizih dijelova.L." :.rZ.\. saobracajne. pogorsavaju sanitame uvjete i pridonose aktiviranju klizista.2. Prostomi polozaj stijena u terenu njihove strukturne karakteristike takodje bitno uticu na urbanzaciju. 6. Podzemne vode visokog nivoa otezavaju izgradnju i eksploataciju objekata.. SIPA. U pogledu morfologije !reba proueiti karakteristike reljefa nagibe padina.donosenj~ optimalnih odluka 0 ttrbanizaciji.'" i PL\ VI J F.. te seizrnotektonskih i SeiZll1ickih karakteristika. Velika painja posvecuje se stabiinosti terena kada su u pitanju pOjave poput klizista. zamocvarenje terena i erodiranje.. moze podijeliti na optimalan (nagib 1-5%). seizrnoloske 1 geoll1orfoioske karakteristike. Odabir dimenzija i oblika mora biti prilagoden svrsi. Povol. hidrografskc. ekoloske . istezanje smicanje. seiZlnotektonske. naroCito u projektovanju i izvedbi odvodnje. uz sve 08talo (npr.-j :-. I"'P"-: l. Time cjelovile geoloske karakteristike.djnlj.~~J . Op6enito. prikazana je tabelom 12.'. Snizenje nivoa podzemnih voda usjesno se obavlja drenaznim sistemima. Za uspjesno projektiranje drenaZe !reba poznavati iilZenjerskogeoloske i hidrogeoloske karakteristike terena. bioloske.. .. : STEPEN P(WOLj!\'()Sl'.

To je veoma vazno u brdovitom terenu. L~C~="~F"". Studija 0 utieaju svih navedenih faktora upucuje projektanta na izbor optimalnog rjesenja. ! ~ Izvedena istraZivanja omogucavaju rejonizaciju urbanih ejelina za izgradnju objekata razliCite namjene (stambena podrucja. hidrogeoloskih._____. inzenjerskogeoloska (prikazuje i daje prognozu stabilnost._. Geoloski podaei obraduju se po dlOmeama. Preliminarna istrazivanja za potrebe projektovanja i gradilje saobracajniea sadrze geolosko rekognosciranje terena sireg podrucja trase. te njihove fizicko-mehanicke karakteristike. Saobracajnice Saobracajnice su gradjevinski objekti koji imaju sasvim specificne karakteristike u pogledu planiranja i izvedbe trase. 178 179 . hidroloskih i hidrogeoloskih te inz~njerskogeoloski~ karakteristika. ali i klimatoloskih i ekoloskih faktora pnJe Izrade IdeJnog I izvedbenog projekta. te ib je uvijek neophodno izvesti prije prostornog planiranja . prognozu mogucih promjena u terenn tokom izgradnje ali i n fazi eksploataeije objekta./'\[A OP'TERE(. a prikazuje najznacajnije elemente koji direktno uticu na izradu prostornog plana)._'_ _ . te zastite od zagadjenja). To upucuje na neophodnost studioznog upoznavanja uticaja reljefa. a podaci 0 rnineralnim sirovinama. Uvjl-'lIKJ pOVOlj<Ul tcrcll 50 -. i prijedlog sanacije manje povoljnih podrucja.b'lJA. pa na odredjenim dionicama postoje razliCiti uticaji egzodinamickih i endodinamickihprocesa i pojava koje oni izazivaju.23.. Kod cvrstih stijena problem predstavlJaJu tektonskI I mikrotektonski elementi narocito oni na lokaeijama zasjeka i usjeka. seizmotcktonsko-seizmoloska (prikazl!je geotektonsku i neotektonsku rejonizaeiju. a rezultiraju programom geoloskih. preporuke za ocuvanje prirodnih nvjeta i podatke 0 njihovoj prilagodbi)..___L ____. inZenjerskogeoloskih i drugih istraZivackih radova.. gdje se izvode tuneli i vijadukti. Prilikom istrazivanja posebnu pafujutreba posvetiti aktivnim i recentnim siparistima. saobracajnice itd. industrijske zone. prema potrebi. 6... i nosivosti. Trasa se ucrtava na postojecu geolosku kartu odgovarajuce razmjere i uocava se geoloska grada terena. pa svaki veCi nekontrohsam zahvat moze Izazvah obrusavanje . inzenjerskogeoloske. Podaei 0 geomorfoloskim karakteristikama unose se u seizmotektonsko-seizrnolosku. sintetizirana (na osnovu podataka prethodno izradenih karata omogucava sintezu i precizira interakciju s rezultatima drugih istraZivanja.2..) ovisno 0 povoljnosti terena. '... geoloske gradje. bidrogeoloska (registrira sve pojave vode..200 lahiiMl I "v\'. Obim radova OVISI 0 geoloskoj gradi terena. <. Cestovne saobracajnice Idejno rjesenje trase neke saobracajnice daju gradevinari.usij~cati. 6.. Rezultati trebaju dati nedvosmislena rjesenja 0 odrzivosti projektirane trase u cjelini iii po dionicama. neovisno 0 geoloskoj starosti).KONOVi 1 . uz pojednostavljeni prikaz njihovog sadrzaja suo litoloska (prikazl!je vrstu stijena i njihov medjusobni odnos. Te karte. Zbog duzine saobracajnica. te interpretira tektonsku evolueiju terena uz proejenu djelovanja seizmickih sila na prostoru predvidenom za urbanizaciju). jer su takvi terem (s aspekta lzgradnJe saobracajnica) veoma nepovoljni i redovno ih treba zaobilaziti. u litolosku kartu. snlJ>Ai~J POVOLJ1'<OSTI I ' ! I I nOPusTE.I I . .. prezentirati model prirodnog sistema kojeg treba urbanizirati.-'. I' I STABl1.1. mnoge karaktenstlke terena (litoloske.3.. Na taj naCin se odmah odreduju nepovoljna podrucja i s projektantima obavljaju potrebne korekcije.______L_s:!__.NOST :J tkNjOl~ J 2 OTP()H pm Iv't. Takvi" s~ mater~jali u ~labil~oj ravnotezi.. Nanosi na padinama ne smiju se zasijecati i .. tektonske i reljefue) mijenjaju se uzduz trase... "i0 Rezultati ejelovitih geoloskih istraZivackih radova mogu. te dopustenih nagiba.d .C. > 1000 Ill.DU _ KOEl JCIJb"\'1 PR010l)\.. uz naznaku mogucnosti vodosnabdijevanja i mogucnosti zagadjenja. podrucja za sport i rekreaciju. u pet razlicitih karata.

3. Topograftja i geoloska grada obalnog dijela u luci mora omogueiti izgradnju stabiine i dovoljno prostralie operativne zone. U brezuljkastim i brdovitim terenima s Jakim uticajem vjetra. vrijede strogi kriterijumi kao sto je to slucaj kod cestovnih saobracajnica. Kod toga je potrebno znati da su obalni i morski reljef u medusobnoj interakeiji. Uz strme stjenovite obale morsko dno je na veeoj dubini stjenovito i obicno bez bitnijih debljina nanosa. odredujuci pri tome debljinu i sastav nanosa. Valovi i morske struje na pristanista djeluju razarajuce. na raziicitim vrstama stijena. narocito 180 181 . te topografiju i geolosku gradu obalnog dijela .U tunelima.zilav otporan na udar i srnrzavanje ali i na djelovanje organizama.2. kao i na hidrogeoloske karakteristike terena i djelovanje povrsinskih voda kojemogu ugroziti prugu.3.2. Reljef morskog dna odreduje se dubinomjerima. odnosno 0 potrebi njenog premjeiltanja. Ostale karakteristike inzeJ1jerskogeoloskih istaZivanja sliene su onima koje su opisane u dijelu 0 cestovnim saobracajnicama. Ovdje treba naglasiti da u nevczanim materijalima i djelimicno glinama geomehanicka istraiivanja mogu dati odgovor na sva pitanja vazna za postojanost saobracajniea. 6. ali i lIZ pomoe ronilaca. Ako treba. siparista. kao i veliCini radijusa krivine. bitno je istraziti geolosku gradu i topografiju morskog dna. zbog mogucnosti pojave s'1idnih nanosa i lavina te udara odronjenog kamenja. biljnog rastinja. osim onih koje imaju izrazitu skriljavu teksturu. u pravilu s vecom koliCinom i debljinom sitnozmastg nanosa. radi odredivanja nagiba kosina. Zbog toga se potrebna paZilja posvecuje pravilnoj izvedbi valobrana. i rijecnim dolinima i u brdsko-planinskom reljefu. osobito njegovu stabilnost. najbolje karakteristike imaju sve svjeze magmatske stijene. za utovare i istovare s brodova te lahku izvedbu komunikacijskih saobracajnica. Rezultati istrazivanja prikazuju se na kartama u razmjeri od 1 :200 do 1: 1000. koja rezultiraju spoznajama 0 litoloskim i tektonskim karakteristikama. odnosno njihovog nagiba u usponu i padu. slozenim izmedu profila od betona i zeljeza koji su izvedeni za tu svrhu. labilnim padinama i Jokacijama mogu6ih odrona. diskontinuiteta. bilo u cjelini iii po dionieama. njegove veliCine i nacina slaganja. Zeljeznicke pruge Kod projektovanja zeljeznickih pruga. Kamen za valobrane mora biti veoma male poroznosti. velike cvrstoce i zilavosti. vezane sedimentne i metamorfue stijene. Stoga se pri istraiivanjima za potrebe projektovanja zeljeznickih pruga velika paznja posveeuje karakteristikama reljefa. geolog i geomehanicar. programira se istraino busenje i kopanje istraznih jama. koji se u njega utiskuje. naroCito u pogledu karakteristika upotrebljenog kamena.otito je da u inZinjerskogeoloskom smislu treba istraziti teren. djelovanje valova i morskih struja. u saradnji sa geomehanicarima i strucnjacima. usjecima i zasjecima pafuju treba obratiti na plohe 6. otporan na atrnosferske i druge vanjske faktore.3. Blago zaravnjene padine se u blagom nagibu nastavljaju u more. Nakon obavljenih geoloskih istrazivanja. odroni). Pri izboru dijela obale za izvedbu pristanista i komunikacija. U nekonsolidovanom nanosu uzorci se uzimaju specijalno izradenim priborom. i na pojavu bujicnih vodotoka i njihovih nanosa.InZenjerskogeoloska istraiivanja izvode se u sirini od 200 do 500 m s obje strane projektovane trase. klizistima. Zastita se izvodi pomocu pregrada temeljenih u teren. 6. nestisljiv. zalim betonskim i kamenim zidovima i drvenim gredama.Pomorske luke Pomorske luke su objekti izgradeni na rubovima obala. uzduz trase obavljaju se probna usijecanja i zasijecanja. potrebno je istraiiti teren radi optimalnog rjesenja zastite voza i pruge (posebno nakon izlaska iz usjeka). Dobivene rezultate analizira tim strucnjaka u sastavu projektant. Neposredna zracna zona proucava se sa stanoviSta meteorologije.4. Tuneli se rjeilavaju posebnim projektima. Temeljeni su na dubinama koje omogucuju pristajanje plovnih objekata odgovarajueeg gaza. U pogledu povoljnosti terena za temeljenje pruge. narocito prstaca koji tokom svog rasta izlucuju razliCite agresivne komponente koje mogu razoriti kamen.2. U krskim terenima potrebno je otkriti eventualno postojanje podzemnih supljina ispod pruge da bi se izbjegla pojava proloma.3. 12 podrucja mehanike stijena. To se odnosi na savremene injzenjerskogeoloske egzodinamicke proeese i pojave (klizista. Kako je reljef posljedica djelovanja ejelokupnih geoloskih faktora od postanlm do danas . erozija. Kod izvedbi nasipa treba odabrati kamen male poroznosti.2. Aerodromi Aerodromi mogu bili izvedeni u nizinskom reljefu. Oni dajn prijedlog 0 prihvatanju projektovane !rase.Uzorci iz cvrstih stijena uzimaju se istraZnim radovima. Injzenjerskogeoloske karakteristike nanosa i stijena koje izgraduju morsko dno odreduju naNn temeljenja pristaniSta i moguenosti produbljivanja morskog dna u slucaju potrebe.

sletne staze i aerodromske staniee maksimalni nivei podzemnih voda u pjeskovitim i sljunkovitiln sedimentima moraju biti niZi od nivoa temelja najmanje 0. Razvija se manji vertikalni a mjestimicno i boeni pritisak pa su obavezni podgradnja i oblaganje. za teske u svodu od 10% do 20%. nivo do 1. Tuneli se ovisno 0 geoloskim.4. te otpornost na smrzavanje i uticaj vode. Nema pritiska pa su podgradnja ! oblaganja nuini sarno u jate razlomljenim zonama. sirinu i medusobne odnose}.Razvija se snaZan podzemni pritisak pa je potrebna jaka podgrada i adekvatno oblaganje. stepen trosnosti povrsinskog dijela.89) za laltke tunele iznosi 10% za srednje teske tunele prosjecno do 10%. a narocito uzletno.Zbog toga je potrebno obaviti detaljna istrazivanja kartiranjem i odredivanjem strukturno geoloskih karakterisika. diskontinuitete (njihov polozaj. Grihble: jz . Obavezno treba geofizickim istrazivanjima. Srednje teske tunele: u poluokamenjenim stijenama manje cvrstoce. jace ostecenim cvrstim stijenama i stijenama u procesu raspadanja. i prema potrebi i helnijska svojstva. morfo1oske i ostale prirodne okolnosti. ugao unutrasnjeg trenja. _ Veoma teske tunele: u slabo vezanilll i nevezanim stijenama sa znatnim kolicinama vode i vlage. U karstnim terenima problemi se pojavljuju zbog postojanja manjih i vecih kavern.Sm od kote temeljenja. Slika 89. fizicke i mehanicke karakteristike. poroznost. granieu plasticnosti. razliCite stijene u podzemlju razliCito reaguju kod izvodenja gradevinskih radova. slo. praznih iIi ispunjenih produktima trosenja nastalih in situ.-Sestal1ovic. karakteristikama stijenske mase u kojoj se planira njihova izgranja dijele na: _ Labke tunele: u cvrstim stijenama velike tvrdoce i zilavosti. 6. Oblaganje se u eijelosti izvodi samo u tunelima hidrotehnicke namjene.U pjeskovitim glinama smiju dostic. Laboratorijskim ispitivanjem na uzoreima i ispitivanjem in situ u terenima nevezanih i poluvezanih stijena treba odrediti granulometrijski sastav. trajnu paznju treba posvetiti drenazi i onemogucavanju ispiranja . cvrsocu na pritisak i udar. granicu tecenja. gustocu (speeificna [dina).U brdsko-planinskim podruejima moguce je izgraditi podzemne hangare za avione. Moguca su bubrenja sa svih strana pa i u podu tunela. koeficijent filtracije. snijega i leda sto bitno utice na izbor lokacije aerodroma. Brdsko-planinska podrucja S11 uglavnom izgradena od cvrstih vezanih stijena razlicitog sastava i starosti te u inienjerskogeoloskom smislu treba istraZiti petrografski sasta\'.kod slijetanja avion pritisce podlogu silom od minimum 200 leN/m2 do maksimum 1500 kN/m 2). Tuneli Tuneli su podzemni objekti koji se grade u sklopu saobracajnica (cestovnih i zeljeznickih.smjera jaCine ucestalosti vjetra te ucestalosti magIe. S obzirom na razlicitost u sastavu. Zbog stabilnosti oi:>jekata. petrografski sastav fragmenata.0 m. potkovicastog su oblika) i hidrotehnickih objekata (hidrotehnitki tuneli su pod pritiskom. prostornu masu (zapreminska tdina). Slicni probleml postoje i u prosirenim rijecnilli doli nama. Razvija se snazan podzemni pritisak pa su nuine jake podgrade i debela iIi armirana obloga.2. koheziju. u podzemlju. Dopusteni visak izbijanja (s1. istraZnim busenjem. dok za veoma teske tunele u svodu lZllOS! 20-40% au bokovima 10-20%. kruznog su oblika ). KOn/llra plamranog i i:::biJenog profila lunela II slojevllll1l srijcnama ra:::licitog liloioskog sastava (premo Lean.1986) 182 183 .zenost zrna. U nizinskim podrucjima s preovladavajuCim nevezanim poluvezanim sedimentima te vi so kim nivoom podzemne vode koja se u maksimalnim kotama moze podignuti do povrsine terena i ugroziti avionski saobracaj velika pafuja se posve6uje efikasnoj drenazi. _ Teske tunele: u slabo vezanim plasticnim veoma raspadnutim i razlomljenim stijenama. ~ u bokovima od 5 % do 10 %. gustocu i prostOlTIU masu. a u glinama do 1. U takvim podrucjima uz inzenjerskogeoloske. I u takvim terenima treba racunati s koliCinom i uticajem povrsinskih i podzemnih voda.5 metara.To ce posluziti kod proracuna dopustenog opterecenja na kontaktnoj povrsini objekta i terena.sitnih cestiea liZ kontroiu stabilnosli i stisljivosti terena. te laboratorijskim i in situ mjerenjima sto detaljnije upoznati podlogu kako bi se u cjclosti osigurala stabilnost uzletno-sletne staze i ostalih objekata te postigla odgovaraju6a nosivost (npr. stepen vlaznosti.

2. 6. granulometrijskom i petrografskom sastavu. istrazivanja tokom eksploatacije tunela sastoje se u instrumental nom pracenju svih relevantnih karakteristika u pogledll stabilnosti i postojanosti objekta jer je iskustveno dokazno da.u jako ubranim poremecenim i degradiranim niskometamorfisanim skriljcirna). lnienjerskogeoloski projit tune/a (LB-/ijevi bok S-svod DB-desni bok). uz detaljno· registrovanje svih relevantnih geoloskih karakteristika i njihovo ucrtavanje na inzcnjerskogeoloskol1l profllu tunela u rnjerilu od 1:100 do 1:200 (s1. prostorna masa.. sufoziji i likvefakciji LB s t!"H I I I I t Il Stika 90. otpornost na smrzavanje. (prema Alagdalenic preuze. odnose se na litoloski sastav terena. za lemeljenje mostova i vijadukta povoljne su sve svjeze cvrste stijene koje odgovaraju kriterijama nosivosti. Bitni geoloski podae. Struktllrnogeoloske karakterislike su bime kod odredivanja lokacija temelja siubova i iskopa za teu1clje (radi njihove stabilnosti i otpornosti na seizmicke uticaje i postizanje dopustene nosivosti).Mostovi i vijadukti Mostovi . zbog morfoloskih karakteristika tcrena. Pri tonIe treba paznju posvetiti pojavama podzemni voda i plinova. 90). treba definisati karakteristike bitne za gradcnje i sigurnost u eksploataciji. uglu unutrasnjeg trenja. inzenjcrskogeoloskog kartiranja geofizickih istrazivanja.Zavrsni claborat 0 istraiivanjin1a tokom izgradnje tunela izvanredno je vazan materijal jer se koristi za projektovanje i izvodenje tunela u slicnirn geoloskirn prilikama. 2ilavost. do pucanja i deformisanja obloge ali i do pomicanja trase 184 185 .o i:::Ses!u!1ovic 1986) U ovoj fazi istrazivanja su veoma vazna i n10raju biti tacna i pravovren1ena jer rezultiraju podacima koji mogu uticati na izmjene u glavnom projektu tukom izvedbe a u [azi eksplatacije tunela (kod eventualnog ostecenja obloge) daju llvid u graau i sastav ostecene dionice. U takvim stijenama. U torn smislu nepovoljcne karakteristike imrtju stijene koje su jako razlomljene i trosne~ naroCito ako je telnelj lociran u rasjednoj zoni iii u razlomljenom tjemenu antiklinale. istrazivackiln radovima u svim fazan1a projektovanja. vijadukti izvode se u sklopu saobracajnica. tektonske i strukturnogeoloske karakteristike. i nakon niza godina moze doc. koheziji. povisenih temperatura i podzenmog pritiska. fizicko-mehanicke osabine. poroznost. istramog busenja. bujanju. te osipanje i klizanje po povrsinan1a diskontinuiteta. a povremeno u slueaju bujicnih vodotoka. nivou podzemne vode i njegovom kolebanjll. Smatra se da je most objekat koji spaja obale neke rijeke. razliCitih ispitivanja in situ (tnetodama mehanike stijena) i labormorijskih ispitivanja. . temelja stubova mostova i vijadukata u nevezanim i poluvezanim stijenama. gustoca.istrazivanja tokom igradnje tuneia sadrze pracenje radova.Takva se ocjena daje nakon studiozne obrade geoloskih karakteristika. Savrerneni egzodinamicki procesi koji uticu na stabilnost Illostova i vijadukata su: fluvijalna erozija (veoma i trajno izrazena na obalama koje spajaju most. Svi navedeni radovi rezultiraju claboratom 0 injzenjerskogeoloskim uvjetima izgradnje luncia u sklopu kojeg so obavczno nalaze prognozni inzenjerskogeoloski profili. SLl potrebni prj projektovanju i izgradnji mostova i vijadukta. zbog skracivanja duzine puta i troskova koji bi nastali obilazenjcm a takoder i zbog poboljsanja saobracajnih karakteristika trase. tunela izgradenog u veoma nepovoljnim stijenama (npr. velika se painja posvecnje debljini sloja. i kod vijadukata).istrazi\'anja za potrebe projektnc dokumcntacije~ koja rezultiraju ocjenom 0 moguC:~nostin1a i ogranicenjirna predlozenih varijanti (iii sumo jednog t:. U pogledu iiloiogije. tc vodopropusnost i nivoi kolebanja podzemne vode. odnosno rijecne doline. odronjavanje dijelova stijenske rnase. hidrogeoluske karakteristike i uticaj savremenih egzodinamiekih procesa i pojava.Pri projektovanju i izgradnji tunela inzenjerskogeoloska istrazivanja su od najvece vaznosti jcr moraju rezultirati podacima koji su neophodni za odabiranje najpovoljnije varijante i predvidanje teskoca koje se mogu pojaviti prilikOll1 izvodenja i tokOIn eksploatacije objekta . Istrazivanja se izvode 11 tri faze: . stisljivosti. a vijadukt objekat koji premoscuje suhu dolinu. Fizicko-lnehanicka svojstva koja utiCll na stabilnost temelja stubova mostova i vijadukata (a time i na cjelokupnu konslrukciju) Sll: cvrstoca na pritisak. tiksotropij. koj. slozenosti zrna. poroznosti. optornost na uticaj vode i otpornost na udaL Hidrogeoloske karakteristike bitne za sigurnost temeljne konstrukcije su: podzemni tokovi i veliCina slivnog podrncja s kojeg voda gravitira lokacijama stubova.iesenja).5. U slucaju izvedb.

povoljnih petrografskih i fizickomehanickih karakteristika. u nagibu I: I i veeern.2. kod kojeg ce bokovi biti stabilni. uobicava se izvesti berma. Zastiti kosina od utieaja savremenih egzodinarnickih faktora (erozije. postavljaju se usidrene zicane mreze sa zategarna. osipanja). koheziji. Zasjeci i usjeci izvode se u rnorfoloski razudenom terenu. gabionski madraei. postize se karnenom.(tecenje stijena). biti od veorna strmih do okornitih. stabilnost kosina aVIS! 0 granulometrijskorn petrografskom sastavu. nivou podzemne vode i njegovom oseilavanju. te 0 proslojcima i leearna materijala razliCitih granulometrijskih i fizicko-mehanickih karakteristika. Time se izbjegavaju visoki stepeni nagiba trase i njezino produzenje obilazenjern prepreke. i glina su u nasi pima stisljivi. U cvrstim. odronjavanja.U slojevitirn stijenarna bitan je i odnos nagiba slojnih ploha prema nagibu kosine zasjeka i usjeka (slika 91). pijesak. Sljunak. uglu unutrasnjeg trenja materijala. pijesak i glina. Ostali rnaterijali zahtijevaju blaze nagibe. uz trajno nabijanje vibrovaljeima i osiguranje optirnaine vlainosti. odnosno podlozni slijeganju tokorn vrernena. prostornorn polozaju pukotina i njihovorn rnedusobnorn odnosu. Cilj irn je postizanje projektovane nivelete u visinskorn i prostornom smislu. Nasipanje se obavlja u slojevirna debljine do rnaksirnum 60 em. Zbog toga su nagibi kosina i usjeka u nevezanim i poluvezanim sedirnentirna u pravilu veorna bIagi. Konsolidacija nasipa u sljuneirna traje relativno kratko (slicno je kod pijesaka). koji traje godinarna. dobro slozeni kernen. Ako karnena nema u terenima (u terenirna izgradenirn od poIuvezanih i nevezanih sedirnenata). U tu svrhu izvode se potporni i oblozni zidovi. odnosno odredivanje nagiba kosine. U pravilu je u takvirn terenima prvih nekoliko metara stijene intenzivno razlomljeno i odvojeno u blokove razliCitih dimenzija s pukotinarna koje su pretezno ispunjene zemljorn crvenicom. razlornljenosti stijenske rnase. U ovisnosti 0 geoloskim karakteristikarna stijena. Upotrebom i pravilnorn ugradnjorn karnena elirninise se rnoguenost slijeganja. J.b-zG!>jek u krecnjaku stabilan S obzirom na odnos nagiba slojeva i kosinc zasjeka. uz povoljne inZenjerskogeoIoske i strukturnogeoloske karakteristike. (visih od 6rn). prilagodeni njihovim karakteristikarna u pogiedu stepena otpornosti rnaterijala na SlllCan]e. 2 Slika 91. a radi povecanja stepena sigurnosti i stabilnosti.U glinarnaje to dug proees. za nasipanje se koriste sljunak.6. Za izvedbu nasipa najpovoljniji je lomljeni. U kraskirn terenirna gornji dio kosine zasjeka i usjeka izvodi se u blazern nagibu od donjeg.0usjck u magmatskoj stijeni s aha stabllna boka . vodopropusnosti. sirnetricni i nesirnetricni. c-zasjek u krecnjaku nestabilan S obzirom no odnos nagiba slojeva i nagiba kosine zasjeka 2. 6. u svim slucajevima kada je kota nivelete trase ispod kote terena neposredno u padini (zasjeei).Zasjeci. Kod izrade veorna visokih zasjeka i usjeka. Stabilnost kosina nasipa. posveeuje se painja u razlornljenirn stijenarna. usjeci i nasipi Zasijecanje i usijeeane terena. u takvirn terenima potrebno je studiozno izuciti sve vazne faktore.:b-usjek u krecnjaku. u siucajevima kada je kota nivelete trase iznad kote terena.a-zasjek u magmatsko} stijeni stabilan pri vrlo strmom nagihu . U terenirna izgradenirn od nevezanih i poluvezanih sedimenata. Za izvedbu nasipa nisu 186 187 . vezanirn stijenama izvedba zasjeka i usjeka. sirine potrebne za prihvacanje rnanjih odronjenih kornada i ublaiavanje njihovog udara na saobracajnicu. kao i nasipavanje pojedinih njegovih dijelova u funkciji su realizaeije eestovnih saobraeajniea i zeljeznickih pruga. klimatskim faktorima (smrzavanjul. ovisno je 0 litoloskorn sastavu. Opeenito. nesimetricna radi postizanja stabilnosti oba boka U odnosu na slojevitosf . 1 Nagibi kosina rnogu u cvrstirn stijenarna. 0 cernu ce ovisiti naCin terneljenja (pIitko terneIjenje iIi terneljenje na busenirn iii zabijenirn pilotirna).c-usjek u krecnjaku sa stabilnim lijevim bokom i desnim bokom sklonom klizanju po slojnim povrsinama (diskontinuitetima) Nasipi su takode objekti koji se izvode na eestovnirn saobracajniearna i zeljeznickirn prugama. narocito one koji mogu izazvati pojave klizanja. izraduju se kontrafori sa sidrenjern u stijenskoj rnasi iIi se stijenska rnasa zasticuje rnlaznim betonom. Stabilnost zasjcka i usjeka. iii podrucju niskih brezuljaka (usjeei). poroznosti.

. istraiivanja za pOlrebe izrade osnovnog projekta.geoloskoj gradi i vizuelnoj ocjeni kvaliteta stijena. IstraZni radov! provode se u cetiri faze: prelirninama istrazivanja. mora sadrzavati spoznaje 0: . Rezultati se graficki prikazuju na kartama i profilima u mjerilu od 1: 100 do 1:5000. podzemnih i porsinskih tokova). poljoprivrede ltd. U fazi istraiivanja za potrebe osnovnog projekta istrazuju se lokacije koje su odabrane kao povoljne za hidrotehnicke objekte. i prijedlozima sanacije. oko brane i ispod nje. izdasnost izvora. hemizam podzemne i nadzemne vode. za postojanost akumulaeijskog jezera i njegovu funkeionalnost obavljaju se i druga istrazivanja. uzimajuCi u obzir pozitivne i negativne faktore.hidrogeolSkim karakteristikama (nivo podzemmne vode. glavna podrueja gubitaka procjedivanjem u podrucju akumulaeije te oko brane i ispod nje). su kompleksna i raznovrsna jer zahtijevaju taene i do kraja precizne determinacije odnosa na terenu. potrebno je prouCiti morfoloske karakteristike terena. naein izvedbe. hidrogeoloske odlike (prosjeenu koiicinu dotoka u akumulaeiju od padavina. Posebna painja posvecuje se nestabilnim padinama i klizistima. U sklopu rezuitata istraiivanja za potrebe osnovnog projekta. laporci. Odreduje se ugao kosine zasijecanja i usijecanja padina. obavlja se izbor lokacija povoljnih za akwnuliranje vode i za eksploataciju i preradu potrebnog karnena iz privremenog kamenoloma. veliCina slijeganja stijenske mase ispod brane. Istrazivanja ove faze moraju rezultirati spoznajama 0: . Tokom izvodenja radova kontrolisu se oejene prethodnih faza istraiivanja i zakljucei. lnzenjerskogeoloska studija. materijal potreban za njenu izvedbu. Osnovnim projektom definise se konacni izbor lokacije najpovoljnije za hidrotehnicki objekt. vodosnabdijevanja. istrazivanja tokom izvodenja radova. silt (prah) i gline s organskim materijarna. .2.akumulacija.2. maksimalna dopustena visina uspora i drugo. kanala). mogucnost procjedivanja unutar akumulacije. ovisno 0 vrsti objekta i potTebi. ali ni gradevinski otpad. -inienjerskogeoloskim karakteristikama (mineraloskopetrogarfska.je hidrotebnickih objekata (brana. hemij skim svoj stvima vode moguCim gubicima proej edivanj em.7. dobiva se uvid n geolosku gradu lokaeije unutar kompenzacijskog bazena. klimatoloske i meteoroloske karaicteristike. Osim toga. 6.Hidrotehnicki objekti Geoloska istraiivanja za potrebe izgradn.geofizickim parametrima. sprecavanja pop lava. U fazi preliminarnih istrazivanja uz konsultaciju postojecih objavljenih radova i fondovskih dokumenata. koja je rezultat istrazivanja ave faze. Dobiveni rezultati koriste se kao temelj za glavni projekt ejelokupnog investieionog zahvata.postojanost kosina usjeka i zasjeka ). U fazi istraiivanja za pootrebe glavnog projekta koriste se spoznaje prethodnih faza istrazivanja i obavljaju dopunska detaljna istraiivanja na lokacijama pojedinih dijelova objekta.lokacijarna povoljnim za akumuliranje vode. medu kojima veliki znacaj imaju ona koja obraduju uticaj akumulacije na eko-sistem i osiguranje postojanosti (odnosno poboljsanje karakteristika) odgovarajucih izvora u nizim 188 189 . 6. definisu se: naein i dubina temeijenja. fizicka i mehanicka svojstva stijena. smijer kretanja podzemne vode.debljina povrsinskog trosnog pokrivaca.7. uticaj egzodinarnickih i endodinamickih procesa i pojava.rezultatima razliCitih probnih opterecenja.Akumulacijska jezera Kod izvedbe akumulacijskih jezera za potrebe energetike. . veliCinu slivnog podrucja. Naravno.akumuliranju materijala (koji moze biti transportovan zbog djelovanja denudacije i erozije) u izvedenim objektima. . S obzirom na to da njihova pogresna iii nedovoljno precizna oejena moze lzazvati katastrofalne posljedice.radovima koje treba obaviti za izradu osnovnog projekta. posebno ani sa vecom koliCinom glinovite komponente).povoljni materijali podlozni trosenju i raspadanju (npr.1.nestabilnim padinama i klizistima. . istraiivanja za potrebe izrade glavnog projekta. .Odreduje se tip brane. jer naknadno uoeeni detalji (koji u kompleksnim geoloskim istraiivanjima prije nisu uoceni) mogu vrijediti za prilagodavanje realnom stanju. te koliCinu nanosa koja se vremenom taloii u akumulacijsko jezero. tunela i drugih dijelova objekta.

pravougaonog iii trapeznog oblika. Najucestaliji tipovi brana prikazani su n3 sl1d 92. te se tom problernu u fazi istrazivanja i projcktovanja poklanja odgovarajuca paznja. lspucalost znatno utice i na izbor tipa brane zbog potrebe unosenja dodatnih sila (razliCitim vrstama sidara) u tercn. kao i u fazi eksploatacije. sta znaei da u fazi istrazivanja i projektovanja treba pazljivo pri6i litoloskim· i strukturnogeoloskim istrazivanjima ten1eljnc stijene i bokova. primjecenaje povecana seizmicka aktivnost. lspucalost terena i s njom u vezi hidrogeoloske karakterisike uvjetuju projektovanje -. Savremene brane se izvode od betona. treba posvetiti . a nasute u sirim rijecnim dolinamf). Seizmicnost terena je jedna od komponenata koja takodc bitna utice 11a izbor pregradnog mjesta i tipa brane. Vrsta materijala od kog ce neka brana biti izgradena takode ovisi i 0 morfo!ogiji. s razlicitim stepenima nagiba osc i bokova. rijecnim prosirenim dolinama).7.U seizmickin1 zonama se u s!ucaju potresa veceg od 6 stepeni MSK-64 skale. lnzenjerskogeoloske karakteristike. dopusteno opterecenje i mogucnost smicanja brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom. ovisno 0 pritisku akumulirane vode koji na branu djeluje i inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena u kojim se izvode. Po potrebi mogu bItt oblozenl (cak i u vodonepropusnom terenu).1=7\ ~~-- d S/ika 92. Pri lOme morfologija terena i inzenjerskogeolaske od!ike stijena imaju veorna vaznu ulogu.Branc radova u eilju sprecavanja gubitaka vode ispad i oko brane. i neoblozeni. d-/uhw betonska hrana) 6. armiranog betona i kamenog nasipa s vodonepropusnim glinenim jezgrom.2. U morfo!oskom smislu brane se izvode u susnim dije!ovima rijecnih dolina iii na nekom drugom morfoloski pavoljnom mjestu.~/ekll (a-naslIta zemljana brana s glinenimjezgrom.).Raz/iCifi tipovi brana 11 popre<-'nom pre. oSlpanJe. Savrerneni egzodinamicki procesi obieno su rezultat porasta nivoa vode u podzemlju sto se prenosi i na sire podrucje padina. odronjavanje. 6. uz prethodne prognoze. akumulacijska jezera se uglavnom izvode u prasirenim dijelavima rijecnih dalina te u podrucjima kraskih polja (ali uz bitna i raznolika istrazivanja i injektiranja radi ostvarenja postojanosti akumulacije). a izvedba je moguca liZ strogo postovanje uvjeta gradnje u seizmicki aktjvnim podrucjima.2. klizanja masa. S danasnjim stepenom tehnickotehnoloskih dostignuca. koje (uz astale) posebno treba prouCiti pri odabiranju lokacije i tipa brane su: razlomljenost terena. Svi nabrojani elemen6 ovisit ce 0 inzenjerskogeoloskim. Panamski kana! itd. seizmicnost. sufozija) 1 intenzitet ispunjavanja akumulacija razliCitirrl nanosima (transportovanim vodenim tokovima iii nastalim trosenjem stijena obeda akurnulacije). narocito one izgradene od betona i afmiranog betona. Za postojanost akumulacije najpovoljnije su vadonepropusne stijcne (npLsvjeze magmatske). U morfoloskom smislu. zbog njene osjctljivosti 11a potrcs.3. U sirem podrucju akumulaeija.odgovarajucu pazllJu. c-olak~aJ1a armiram!-bclOnska brana. erozija. b-masivna hClOnsko brana..2. vaino je hidrogeoloskim istraiivanjima odrediti vodopropusnost terena na obodima 1 u podrucju dna akumulacije. uvalarna. Kanai je moguce izgraditi u svim vrstama stijena. uz registrovanje svib relevantnih hidrogeoloskib pojava. Mogu biti koristeni i kao plovni putevi (npLSueski. Lucne anniranobetonske brane izvode se u uskim klisurama. kako bi sc osiguraia stabilnost brane.7. U geoloskom smislu.Kanali Kanali su dovodni i odvodni objekti hidrotehnickih sistema za potrebe energetike i poljoprivrede. Inzinjerskogeoloskim istTaZivanjima bitno je odrediti stabilnost obala akumulacije S obzirom na djelovanje vode (denudacija. U fazi projektovanja. Dopusteno opterecenje na dodirnoj plohi teren-temelj Ima posebno znacenje zbog pritiska kojim brana cljeiujc na stijenu svojom lnaSOill. 190 191 .podruejima. obavezno izraduju karte seizmicke mikrorejonizacije. akull1ulacije se ostvaruju i u kavernoznim razlomljenim krskim terenima (u krskim poljima. Smicanje brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom dogada se redovno po plohama diskontinuiteta (slojnim j tektonskim pukotinama). pokriveni i nepokriveni. b Brane su hidrotehnieki objekti kojima se omogueava zadrzavanje vode u nekom podrucju. takvim pojavama. posebno prilikom naglog punjenja i praznjenja vode.

prostorne mase ( zapreminska masa ). ugla unutraSnjeg trenja. a od inzenjerskogeoloskih egzodinamickih pojava. uz obavezno kartiranje.0dlagalista otpada Otpadni materijal njegovo konlrolisano odlaganje na odgovarajucu deponiju predstavlja jedan od problema s kojim se covjek svakodnevno susrece. njenu brzinu i mjesto (mjesta) isticanja. i drugin1 l1vjetirna. Upravo tQj segment zivota nastoji se rijesiti s ekoloskog i sanitarno-epidemioloskog. koncentraciju zagadivaca u vremenu.hidrogeoloskim. Takvi podaci upucuju na eventualno potrebne mjere oblaganja kanala. neophodno je u inzenjerskogeoloskom smislu istraZiti teren radi pripremanja podloge za odlagaliste otpada te odredivanja stabilnost. Inzenjerskogeoloski istrazni radovi. koriste se prvenstveno gline i prab. kosina zasjeka u odnosn na traZenu visinu. U inzenjerskogeoloskom smislu bitne su karakteristikc stabilnost kosina kanala. pamja se posvecuje 6. Kod pripremanja podloge treba odgovarajucim zabvatima osigurati odvodnju odlagalista i odabrati mjesta za prihvat procijednih voda iz odlagalista u cilju njihovog evakuiranja.8. osim kartiranja (u svim stijenama). kako bi se in situ i u laboratoriji u cjelosti upoznalc trai.ene karakteristike terena. U tu svrhu. 192 193 . neophodno je : . te njihovu oscilaciju i mogucnost ispiranja sitnijih frakcija iz nevezanih i poluvezanih sedilnenata. Hidrogeoloska istraZivanja 0 mogucem odlagalistu otpada prethode ostaIim istrazivanjima iz domena tehnickih nauka. To su: hidrogeologija i inzenjerska geologija. U slucajevima kada nema potrebe za cjelovitin1 betoniranjem kanaia. Pri tonle je vaino odrediti koliCinc podzemnih voda koje gravitiraju ka kanalu. treba ugraditi odgovarajuce materijale u podlogu. odredivanja diskontinuiteta (u cvrstim stijenarna). U tehnologiji odlaganja otpada znacajno mjesto zauzima potreba svakodnevnog prekrivanja otpada slojem inertnog materijala. smjer kretanja zagadene vode. U ovisnosti 0 topografskim. U okviru geologije. da bi se u bilo kojoj fazi eksploatacije odlagalista potpuno onemogucilo prodiranje zagadivaca u podzemlje. . vodopropusnost stijena. To je n10guc:e sprijeCiti zastitom kosina (npr. Zbog toga se imenjerskogeoloskim odgovarajuceg kvaliteta. ona se postize oblaganjem dna i bokova betonom (iIi armiranim betonom) s dodacima za postizanje vodonepropusnosti. Medutim. Ako se zahtijeva vodonepropusnost. Uz to pokriveni inertni materijal mora se lahko i brzo zbijati ffiaSinama. posebno ce ovisiti 0 namj eni kanala.2. tehnoloskog i gradevinskog sianovista. i padine u kojoj ce kanal biti izveden. kao i dotok u slucajevima visokog podzemnog vodostaja u zaledu. socijalnom i tehnicko-tehnoloskom smislu. hidrogeoloski povoljan teren za lokaciju odlagalista otpada mora biti istraZen u cilju izbora i vrednovanja potencijalnih lokaliteta n sanitarno -zdravstvenom. definisu slivno podrucje podzemnih voda. ali i 0 konstrukcij skim odlikama kanala i zahtjevima projektanta u veZl sa vodonepropusnoscu kanala. istraZivanjima zabvata sira okolina u cHju odredivanja koliCine i kvaliteta takvog materijala.gabionirna) i trajnim ciscenjem dna. Teren koji pripada slivu crpilista iIi izvoru pitke vode za potencijalno vodosnabdijevanje u cjelosti se i bezuvjetno odbacuje kao podrucje n kojem bi se trazilo morfoloski i saobracajno povoljno odlagaliste otpada. jeT daju podatke 0 mogucoj migraciji zagadivaca u podzemne vode. Kako je veoma tesko u morfoloski pogodnom terenu naC! prirodnu.izdvojiti teren koji pripada slivu crpilista (odnosno izvoru) pitke vode i voda za potencijalno vodosnadbjevanje naselja i industrije. litoloskim i strukturnogeoloskim karakteristikama terena. klimatskim. injektiraju se ani dijelovi u kojima se voda gubi pri\'ilegovanin1 putevin1a (u vccim dobro povezaniln puklinama). po potrebi sadrze i geofizicka istrazivanja i istrazna busenja. Inertni materijal za pokrivanje otpada laboratorijski se ispituje u pogledu gustoce ( specificna masa ). brzinu migracije zagadivaca u podzemlje. Pri inzenjerskogeoloskim istraZivanjima odlagalista otpada primjenjuju se. apsolutno vodonepropusnu podlogu. veliki znacaj u trazenju optimalnog rjesenja lokacije odlagalista imaju dvije specijalisticke discipline koje su s gradevinarstvom najvise povezane. jos i istramo busenje i raskopi. s napomenom da gline ipak !maju najvise povoljnih elemenata. kohezije i vodopropusnosti. U ovom posljednjem (tehnicko-tehnoloskom smislu) bitnu ulogu imaju inzenjerskogeoloska istrazivanja. s razlicitom efikasnoscu. odnosno. jeT se njegovom izvedborn nloze aktivirati proces klizanja masa. U neoblozenim kanalima dolazi do erodovanja i punjenja dna sitnim cesticama. Obim i vrsta istrazivanja ovisit ce 0 siozenosti litoloske i tektonske grade terena. Da bi se studiozno pristupilo istraZivanju problema zagadenja. U cvrstim i razlomijenim stijenama (naroCito krskim) bitno je istraziti kolicinu gubitaka vode kroz dno i bokove. a ponekad i izradu raskopa. prirodne vlaznosti.izdvojiti teren povoljan za lokaciju odlagalista otpada.

ali i u povrsinskim. naprimjer fizika. mehanizme nastanka i razvoja planinskih vijenaca i s tim u vezi rekonstrukciju pojava poput magmatizma. Naravno. debljinu razlomljenog dijela u evrstim stijenama. struktume. Ovdje su. Geotektonika pomaie u razumijevanju procesa i promjena koje su rezultirale prostomim odnosima meau stijenama litosfeTe u odreaenom geoloskom razdoblju.2. Dakle. Naprimjer. kao i namjene ove knjige. proucavali iz dokumenata nadenih u slojevima sedimentnih stjena te odatle potice i naziv stratigrafija (Iat. gdje postoji direktna veza sa izvorom pitke vode iIi crpilistem za pitku vodu. U inzenjerskogeoloskom smislu. parametre 0 kojima ovisi proillJena zapremlne i sadrzaja vode (u glinovitim stijenama). njihove mineraloske. 7. 194 195 . te pritiska kojim voda djeluje kao i njene eventualne agresivnosti. U terenima. koja istraiuje klimatske promjene tokom geoloske istorije Zemlje. betonski zidovi Inezara i grobnica se ostecuju zhog ponavljenih procesa susenja i vlazenja. cesto u bogata (ali iscrpljiva) lezista ruda bez kojih je covjekov danasnji zivot nezamisliv.Mezarja i groblja Mezarja i groblja su objekti koji se izvode na periferijama urbaniziranih cjelina. koje sluie za odredivanje relativne starosti stijena i korelaciju istovremeno nastalih stijena. navedene same one naucne oblasti bez kojih bi informacije koje slijede bile nepotpune. kapilarne vlage. metamorfizma. Mezarja i groblja se ne bi smjela izvoditi na lokacijama unutar slivnih podrucja. Biostratigrafija daje vrijedne podatke 0 vremenskom redoslijedu nastanka zivota i omogucava podjelu stijena po starosti upravo u ovisnosti 0 organizrnima koji su u njima nadeni.stratum-sloj). hemija. patrebno jc odrediti: elemente stabilnosti terena (da bi se izbjegle pojave klizista).klizistima i siparima.9. njihovu ispunu i mogucnost kOllluniciranja povrsinskih i podzemnih voda. jer postignutim znanjem i rezultatima pomaiu u rekonstruisanju i interpretaciji razvoja Zemlje i zivota na njoj. podatke u proucavanju razvojnog puta Zemlje i zivota na njoj daju jos i paleogeografija koja opisuje fizickogeografske promjene te paleoklimatologija. Ove mjere se poduzimaju u cilju sprecavanja zagadenja podzemnih voda. Pored navedenih naucnih disciplina. da mezarja i groblja ne bi bila izvor zagadivanja podzemnih voda. PaZljivo se prati i seizmicka aktivnost. Ona se uglavnom izvode u nevezanim i poluvezanim sedimentima. pukotine i pukotinske sisteme. narocito opis i podjela geoloskih doba po starosti.Ona opisuje i na naucnoj osnovi rekonstruise. ali i rezultati i spoznaje drugih prirodnih naucnih disciplina. radi prikaza kompleksnosti zadataka kojim se stratigrafska geologija bavi. Petrologija omogucava upoznavanJe stijena. U povrsinskim dijelovima okrsenih terena. treba ih locirati u vodonepropusnim terenima i izvesti ih tako da se sprijeci bilo kakav njihov negativaJl uticaj na okolinu. biologija. naroCito 0 hemizmu i stepenu dijagenetskih promjena. Na pocetku su se istorija Zemlje. tekstume i fizicko-mehanicke karakteristike te uvjete okoline i procese koji su se odvijali u Zemljinoj kori u vrijeme kada j e odredena stij ena nastala. veoma razlomljenim stijenama krsa. 6. ~aleontologija proucava razvoj i promjene u zivotinjskom (paleozoologija) i biljnom (paleobotanika) svijetu tokom duge geoloske istorije Zemlje. skupljanja i bubrenja. dinamicka geologija nam omogucava da upoznamo promjene u rasporedu kontinenata u odnosu na magnetne i geografske polove Zemlje. njihovoj genezl 1 prognozi daljnjih efekata takvih pojava. STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA Razvoj Zemlje kao nebeskog tijela od vremena njenog nastanka i razvoja zivota na njoj. Litostratigrafija proucava litoloske karakteristike stijena i daje veoma korisne podatke. kod izbora novih lokacija za mezarja i groblja iii u slucajevima prosirenja postojceih. usko su povezane i druge. Na stabilnost betonom izvedenih mezaJ:ja i grobnica u glinovitim materijalima utieu promjene prostorne mase zbog smrzavanja i odmrzavanja. epirogenetskih pokreta i seizrnizrna. tako i bioloske pa se jos naziva i istorijska geologija. izgradenim od sedimenata sa sitnijim cesticama u pravilu je i moguenost osteeenja i slijeganja veea. s navedenim naucnim oblastima koje se medusobno dopunjuju. integralno proucava naucna disciplina koja se naziva stratigrafska geologija. Za dobijanje cjelovite slike 0 fazama razvoja Zemlje koriste se rezultati i spoznaje svih naucnih grana geologije.naroCito u podrucjima s visokilTI nivoom podzemne vode. Mineralogija pomaZe pri odreaivanju uvjeta koji su rezultirali nastankom odreaenih vrsta minerala i njihovim nakupljanjem. sto dovodi do njihovog ostecenja i slijeganja. prostorno i vremenski glavne dogadaje i pojave iz istorije Zemlje kako geoloske.

u krovini su sitnozmaste slatkovodne naslage. Dakle. izolaeija i snaga gena. 06to je da proucavanjem savremenih procesa i pojava i njihovih uzrocnika. a taka je bilo i u geoloskoj proslosti. Smatra se da su uprav.Fosili i stijene kao geoloska svjedocanstva Dogadaje u razvoju Zemlje i uvjete zivota na nJoJ moguce je rekonstruisati i interpretirati proucavanjem stijena litosfere i okamenjenih ostataka organizama (fosila) koji su u nekom geoloskom razdoblju iivjeli i razvijali se u odredenoj zivotnoj sredini. Poznato je da danasnji organizmi zive u morima. Dakle. a spuzve i druge zivolinje. Naprimjer. Dinamika Zemlje u svijetlu mObilisticke koneepcije Dokaze 0 stalnom "sukobljavanju" egzodinamickih i endodinamickih sila danas nalazimo u podrucjima orogena s veoma deformisanim. Organizmi koji zive na morskom dnu nazivaju se bentoski. uz strme obale. mogu6e je odrediti raznovrsne karakteristike sedimentacionog prostora u kome su nastali neki sedimenti. a izdizanja su izrazito obiljezena dubokim kanjonima urezanim u kopno kroz dugo geolosko vrijeme. planktonu. U tim sedimentacionim sredinama. u cemu uvjeti okoline omogucavaju opstanak selekcijom odabranih najprilagodljivijih organizama. Kontinentalni sedimenti mogu biti kopneni.2. jer do te dubine prodire svjetlost koja im je nuina za fotosintezu. zivotne sredine uvjetuju egzistenciju odredjenih iivotinjskih i biljnih oblika i zajednica. u ovisnosti 0 uvjetima okoline. batijalni sedimenti su predstavljeni muljevima. Budue. a u podini su morske sitnozrnaste naslage. gline i laporci te hemijski i organogeni sedimenti sa slatkovodnom florom i faunom) i mocvame naslage. odnosno eko sistema u kojim su zivjeli. da izdizanja u pravilu slij"ede nakon jakih deformacija zbog 196 197 . 7. a u podrucjima delti. u slatkoj vodi i na kopnu. jezerske iii lakustricke (sljunci. Charles Darwin (1809-1882. tako i iosilnog) uoCio zakonitosti evolucije i zakljucio da je najvazniji uzrok promjena prirodna selekeija. dubokovodniji (batijalni) i dubokovodni (abisalni) sedimenti. sedimenti nastali na kontinentu i mjesoviti sedimenti. u sredisnjem dijeiu brakicne naslage nesto krupnijeg zma s kosom slojevitoscu. dobijamo spoznaje 0 procesima i pojavama koji su se dogadali tokom razvoja Zemlje i utieali na oblike zivota na njoj.o mutacije gena omogucile pocetak evolueijskog procesa. koji polazi od pretpostavke da su tokom Zemljine proslosti na njenoj povrsini i u unutrasnjosti djelovale uglavnom iste one sile koje djeluju i danas. Neritski sedimenti (cesto karbonatne stijene) sadrie brojne plitkomorske fosile. mogu zivjeti i na dubinama do kojih svjetlost ne dopire. U skladu s takvom pretpostavkorn. Nesumnjivo je da se zivot zaceo u vodi te da su kopneni obliei nastali kasnije.) jc tokam svojih istrazivanja biljnog i zivotinjskog svijeta (kako reeentnog. pa se danas zna da su pokretacki evolueijski faktori uz prirodnu selekciju jos i mutacija. glacijalni i glaciofluvijalni sedimenti. Morske biljke iive sarno do dubine oko 200 m. Svako razdoblje Zemljine proslosti bilo je obiljezeno svojim karakteristicnim oblicima zivota. odnosno da su prirodni procesi geoloske proslosti analogni danasnjim. te peCinske naslage) i slatkovodni medju kojima razlikt\jemo rijecne iii fluvijalne (rijeeni nanosi). estuarima i limanima. razlomljenim i metamorfisnim stijenama lIZ manifestacije eruptivne i seizmicke aktivnosti. Proucavanjem fosilnih ostataka uoceno je da su se biljni i zivotinjski organizmi ad prvih pojavnih oblika do danasnjih dana mijenjali i usavrsavali. Kasnijim istrazivanjima Darwinova teorija evolucije je doradjivana. analizom sedimenata i fosilnih ostataka u njima. laporcima i krecnjacima s dominirajucom nektonskom falIDom. Mjesoviti sedimenti taloze se jos u lagunama. Ovisno 0 mjestu sedimentacije. a time i podataka za rekonstrukeiju i interpretaeiju faza u razvoju Zemlje i zivota nalazi se u sedimentnim stijenama koje su nastale u morima. pa je stirn u vezi uveden termin facijes za oznacavanje litoloskih i paleontoloskih svojstava stijene nastale u odredjenom sedimentacionom prostoru. Sedimentacione sredine su bitne za nakupljanje odredenih sedimenata. te u postojanju priobalnih i plitkomorskih sedimenata na velikim visinama. Pri tome se sluiima aktualistickim principom. Ipak. U okviru marinskih sedimenata razlikuju se pJitkovodni (neritski) sedimenti. dok u abisalnim sedimentima dominiraju organski muljevi i sitnozrnaste naslage s nesto planktonskih fosila. Mjesoviti sedimenti zastupljeni su lIZ obalna podrucja (litoral). odnosno terestricki (eolski. u razliCitim klimatskim pojasevima. nalaze se klasticne naslage. razlikuju se sedimenti morskih i marinskih prostora. flisern. najvise fosilnih ostataka. grebenski koralji su veoma osjetljivi na Cistoi:u mora i vee kod manjih zamuljenja ugibaju. Docena je da neke morske zivotinje i biljke mogu zivjeti sarno u odredenoj zivotnoj sredini. oni koji plivaju poznati su kao nekton ski. Navedeni podaei omogucavaju nam da zakljuCimo u kom je sedimentacionom prostoru nastao neki sediment u dalekoj geoloskoj proslosti. dok organizmi koji Iebde u vodi pripadaju. pijesci.

nalaze se U okeanskirn prostorima. mnogobrojna detaljna naucna istrazivanja dala Sil podrsku osnovnim \Vegenerovim postavkama 0 pomicanju kontinenata.1. Sljedeca potvrda 0 kretanju litosferskih ploea dobivena je preeiznim mjerenjima udaljenosti kontinenata. Spoj sjevernog i juznog kopnenog dijela bio je na zapadu.nagomilanog pritiska. godine objavio radikalnu teoriju 0 pomicanju kontinenata sa naucno utemeljenim obraz10zenjem 0 slicnosti kontura nekih nasuprotnih kontinenata (osobito Afrike i Juzne Amerike). radiometrijskim mjerenjima starosti uzoraka bazalta s dna okeana dobivena je najveca starost od priblizno 150 miliona godina. Rubovi okeana markirani su uglavnom ostrvskim lukovima vulkanskog porijekla.). otvorena je mogucnost globalnog gledanja na dinanliku litosferc. sto je dno mladje. 0 starosti nove okeanske kore na dnu okeana zakljucuje se upravo iz debljine abisalnih sedimenata. a njihovi struktumi obliei raskinuti transformnim rasjedima ukazuju na pojavu jakih naprezanja. Mjerenjima brzine relativnog kretanja ploea na 198 199 . odredjeno je da se Sjevema Amerika udaljava od Evrope brzinom koja na sjevemom dijelu iznosi 1. trebalo je odgovoriti na lllZ slozenih pitanja 0 uzrocima nastanka horizontalnih sila koje se tako jakim pritiskom realiziraju. to je i manja mogucnost postojania sedimenata. precizmm geodetskim pracenjem promjena u udaljenostima kontinenata. nova globalna tektonika). Slika 93. Prema tome. kad se okeanska kora subdueira pod kontinentalnu. Udaljavanje kontinenata prema savremenim gledistima (premo: Trevison & Giglia. Prema postavkama tektonike ploce.5 em/god" a u juznom za 4. Na primjer. Od sredine 60-ih godina ovog stoljeca do danas. 93. Snimanjem dna okeana. nazvanoj Pangaea.1.no 65 miliona godina njezini dijelovi (kao zasebni kontinenti) dosli u polozaj koji priblizno odgovara danasnjem (51.Cileanski model subdukeije). 2001. koja se pocela "kidati" prije oko 220 miliona godina. odnosno 0 kretanju velikih odvojenih masa Zemljine kore tokom geoloske proslosti.1 em/god. pracenjem eruptivne aktivnosti te magnetizma u starim stijenama na povrsini i u okeanskoj kori. Filipini i dalje prema Australiji). iz kojeg strse vulkanske morske planine. Nairne. Nova okeanska kora se tokom udaljavanja od sredisnjeg dijela sirenja lomi i izdize. nova litosferska kora nastaje upravo u tim zonama. na istocnom rubu Paeifika.) Sjeverni dio te jedinstvene kontinentalne mase nazvan Je Laurazija. tada otoenih lukova nema (npr. debljina sedimenata se u pravilu povecava udaljavanjern od ose zone sirenja. u slueaju kad se jedna okeanska ploea subdueira pod drugu (npr. Tako je prihvacena misao 0 nekad jedinstvenoj kontinentalnoj masi. liZ obalu Juine Amerike . poredjenjcm rasprostranjenosti fosilnih ostataka. Grebeni su locirani unutar okeana. sto je svakako jedan u nizu dokaza 0 kretanju litosferskih ploea.8 emigod" a na juznom dijelu 2. Teorija 0 pomicanju litosferskih ploea (tektonika ploca. a u neposrednoj okolini zone sirenja mladi abisalni sedimenti nedostaju. pracenim dubokim okeanskim brazdama. Medutim. a cesto su prekinute i segmentirane transformnim rasjedima. dobiveni su brojni podaei koji su omogucili definisanje litosferskih ploea i dali osnovu koneepeiji 0 sirenju okeanskog dna. a u istocnom dijelu bio Tethys okean ("zaliv" Panthalasse). a ni fosili nadeni u abisalnim sedimentima nisu bili stariji. Odnosno. ove knjige. Na relativno konsolidovano dno se s vremenom nakupljaju abisalni sedimenti i izravnjavaju relief. srednjedubokih i plitikih zarista potresa. pa ce u nastavku biti prezentirani sarno savrerneni dokazi 0 kretanju ploea.3 em/god" dok se Juzna Amerika udaljava od Afrike u sjevemom dijeJu za 2. /989. Divergentne granice litosferskih ploca markirane grebenima koji su simetricni U odnosu na osu zone sirenja. Pangaea je bila okruzena okeanskim prostorom nazvanim Panthalassa. Nakon sto 5e njemacki geofizicar Alfred Wegener 1912. prerna klasienoj geosinklinskoj koncepciji kasnije poznat Mediteransko-transazijsko geosinklinalno podrueje. u koje se utiskuje baziena lava uglavnom pukotinskog tipa izljevanja. odredjivanjem sadrzaja dubokih. a juzni Gondwana. S druge strane. da bi prije pribliz. preuzeto iz: Lf)estanovic. uzroelllclma kretanja i njihovim granicama pojasnjena je u potpoglavlju 4. danasnji zapadni rub Pacifika: Japan. moze se zakljueiti da je dno okeana u geoJoskom smislu mlade od sedimenata kontinentalne kore.

10m. SW ukazuje na brzinu prirasta nove okeanske kore. sto se smatra malo vjerovatnim u slucaju da su kontinenti od svog nastanka bili u danasnjem poloiaju. Relativna starost magmatskih i metamorfnih stijena odredjuje se na osnovu njihovog odnosa sa sedimentnim stijenama poznate (takode relativne) starosti. 7. To pravilo vrijedi za primarni polozaj slojeva sedimentnih stijena.irim podrucjima jer litolo. 7. upravo uvjeti mogu biti razliciti kod postanka istodobnih stijena. Obzirom da su hipoteze 0 pomicanju rotacione ose Zemlje odbacene kao nemoguce po zakonima fizike. nazivamo ih ofiolitima. To znaCi da iz podataka 0 "zannznutom" magnetizmu mozemo zakljuciti 0 orijentaciji te stijene prema nekadasnjem polu. Pri odredivanju relativne starosti stijena posebno se koriste metoda supcrpozicije. sto se naziva obdukcijom. Mobilistickom koncepcijom je danasnji polozaj ofiolita protumacen navlacenjem dijela okeanske kore na kontinentalnu. Nairne. Medjutim. Potvrda za navedenu tvrdnju nalazi se u postojanju anomalije sile tde u podrucjima brazdi.1. nadeni su na razlicitim kontinentima.divergentnim granicama. Metoda supcrpozicije slojeva polazi od cinjenice da su mladl slojevi talozeni iznad starijih. to je nepouzdan postupak za uporedivanje na .U sjevernam dijeiu Pangaee (Laurazija) zivjcle su biljke penjaciee istog roda. dobiveni su podaei izmedju 1. a samo u zadnjih 10 rniliona godina utvrdeno je cak preko 15 epizoda obrnutog (reversnog) polariteta. lzrazito jaki ucestali potresi na konvergentnim (subdukcijskim) granieama objasnjavaju se Cinjenicom spustanja dijelova relativl10 hladne (i manje guste) Iitosferske ploce duz konvergentne odnosno subdukcijske granice u topliju (vece gustoce) astenosferu. moze se odrediti vrijeme obdukcije. ta se starost moze odrediti relativno i apsolutno (radiometrijski).3 i 10. iitoloska i paieontoioska metoda. razliCit polaritet u starijim stijenama je objasnjen promjenama u polozaju kontinenata. u jasno ogranieenim prostorima i 200 201 .. Navedene karakteristike mogu se koristiti za uporedivanje i odredivanje relativne starosti pod pretpostavkom da su jednake iIi sliene stijene ujedno i istodobne. Naprijed navedeni podaei ukazuju da mobiiisticka koncepcija daje prihvatljiva objasnjenja cjeJokupne Zemljine dinamike tokom njenog razvitka. Ipak. sta bi takode bila teska iogicki objasniti da ti dijelovi u dalekoj geolaskoj proslosti nisu bili jedinstveno kopno. Polaritet koji odgovara danasnjem. To je oeito jos jedan dokaz 0 postojanju prakopna i njegovom komadanjn i odvajanju. Litoloska metoda je zasnovana na litoloskim karakteristikama. Fosilni ostaci istih vrsta nekih biIjaka i zivotinja geoloske prosiosti. stepen dijageneze itd . gdje se topi i u mineraloskorn smislu transformise uz oslobadanje vel ike kolii'ine energije na dubinama od vise stotina kilornetara.ka obiljezja naslaga ne ovise 0 vremenu postanka nego 0 mjestu i nvjetima u kojima su nastale. Dakle i o[lOllti bi trebali biti jos jedan u nizu dokaza a stalnom kretanju litosferskih ploea tokom geoloske istorije zemlje.3. hemijski sastav. Iz razlike starosti ofiolita (odnosno okeanske kore) i vremena njihovog "smjestavanja" na kontinentalnu korn. kao sto su boja. stariji ad 200 miiiona godina. Kad stijene koje gradi okeansko dno (ultrabazicne i bazicne magmatske stijene s dubokol110rskim sedimentima) danas nalazimo na kontinentu.3 em/god. Cinjenica je da stijene ciji minerali sadrie zeljezo tokom nastanka registfuju orijentaciju magnetskih polova Zemlje i prema njima se polariziraju. a vrlo slieni kod nastajanja stijena razliCite starosti. nekih vodozemaca i gmizavaca nadjeni su u podrucjima Juine Afrike i juinog dijela Juzne Amerike. zabiljeien je tek u stijenama starim do . fosili papratnjace Glassopteris. s manje ili vise taenosti. odnosno tamo gdje 1m nije mjesto postanka. jer je tesko zamisliti paralelnn evoluciju na udaljenirn kontinentilna. RazliCitim metodama. Odredivanje starosti stijena Osnovni preduvjet za pouzdanu rekonstrnkciju redoslijeda dogadanja u razvitku zivota na Zemlji i promjena u prostornim odnosima medju stijenama litosfere jest poznavanje starosti stijena.3. Podaei 0 paleomagnctizmu takode su posluzili pristalicama mobilizma kao jos jedan dokaz za postojanje i pomicanje litosferskih ploea. te da su potresi upravo posljedica pomicmlja litosferskih ploea. Proucavanjem seizmicke aktivnosti i lokaeija potresa u zemljinoj kori potvrdello je da sn potresne zone saglasne s granicama ploea (brazdama. grebenima i transformnim rasjedima). Medutim. sta se objasnjava vezom ta dva kontinenta (Gondwana) u sklopu Pangaee. Odredivanje relativne starosti stijens Za odredjivanje relativne starosti najvise se koriste podaci iz sedimentnih stijena. Na primjer.730 hiljada godina. nadene danas u Sjevernoj Arnerici i Velikaj Britaniji. Praktiena vrijednost metode prestaje u uvjetima tektonski jace poremecenih naslaga.

s vremenom poluraspadanja 1. Vrijeme koje je potrebno da se kolicina nekog radioaktivnog (iii nestabilnog) elementa smanji na polovinu je njegovo vrlJeme poluraspadanja. jasno je da starost minerala ne mora biti i s!varna starost stijena. a 89% aloma gubitkom j3 cestica prelazi u kalc\j (")Ca). i ugljenikova metoda.47 milijardi godina. a sluzi i za odredivanje starosti arheoloskih nalazista. bilo je organizarna koji su zivjeli sarno u nekom odredenom geoloskom razdoblju iii u odredenom ekosistemu. Tako su izdvojene slijedece jedinice: eon (eonotem). Takvi fosili. S druge strane. Zbog relativno kratkog vremcna poluraspadanjc izotopa J4C.2. cpoha (serija) i doba (kat). Konacan produkt njegovog raspadanja je 4He (ex cestice) i izotop olova 206 Pb . Najcesce primjenjivane radiornetrijske metode su: uran-olovo. vrijeme poluraspadanja odnosi se na radiaaktivni element nekog minerala a kako je taj mineral magao nastati prije nastanka stijene. Eoni se daljc dijele na ere. period (sistem). era (era tern). Vrijeme poluraspadanja radioaktivnog izotopa urana 2. Radioaktivni elementi emitiraju ex i j3 cestice te y zrake. Mjerenjem omjera 14C/ 12 C odredjuje se starost s velikom pouzdanoscu.7 milijardi godina. Metoda kalij-argon-kalcij osniva se na raspadanju radioaktivnog izotopa kalija 40K na dva na('ina: II % atoma dobivanjem elektrona iz svemira (apsorpcijom j3 cestica) prelazi u argon (40 A). Ovom rnetodom je odredena starost stijena s Mjeseca i nekih rneteorita u rasponu izmedju 4. zajedno s njom iii poslije njenog nastanka. U okviru kriptozoika izdvojena je 202 203 . Ovi fosi!i imaju prakticnu vrijednost s gledista evoIucije i odredivanja uvjeta koji su vladali u okolisu njihovog zivljenja. Konaeni. rpak.4. ovom metodom se postizu dobri rezultati u ispitivanju mladih stijena i zivata (u posljednjih 30 do 40 hiljada godina). Odredivanje apsoiutno starosti stijena Proucavanjem prirodnih radioaktivnih elemenata i prodnkata njihovog raspadanja pronaden je vee. broj metoda pomocu kojih se pokusava odrediti apsolutna starost pojedinih stijena litosfere. za odredivanje relativne starosti stijena imaju posebnu vrijednost. a na kraju prelazi u stabilne izotope. U okviru geohrono]oskih jedinica najduzc su trajali coni a izdvojena su dva ito: kriptozoik i fanerozoik. a geografski su bili veoma rasprostranjeni. vee i tragovi njihove zivotne aktivnosti i otisci takode se ubrajaju u fasile. Nakon uginuca.3. Pri tome moze da se primjenjuje metoda karakteristicnih (provodnih) fosila. jer su bili otporni na promjenu uvjeta zivota iii su imali veliku sposobnost adaptacije novonastalim uvjetima.l8 U je 4. Spektrometrijskim odredivanjem mase izotopa olova i poredenjem 5 masom radioaktivnog izotopa urana. organizmi geoloske prosIosti redavno su bili uklopljeni u neki sediment bez kontakta sa zrakom kada prestaje razmJena ugljenika izmedju okoli!'a I organizama. definise se starost minerala iz proucavane stijene. Obzirom da se kalij i njegovi spojevi nalaze u mnogim magrnatskim i metamorfnim stijenama. Prj tome se tretiraju minerali iz grupe liskuna. fosilnih asocijacija i filogenetska metoda. Metoda takode daje i dosta pouzdane rezultate za odredivanje starosti stijena starijih od 10 miliona godina. U organizme putem CO2 ulazi procesom fotosinteze. rpak. To je iskoristeno za proucavanje starosti stijena metodama koje se nazivaju radiometrijske. a njegovi stabilni izotopi su 12C i 13c. Neki organizmi geoloske proslosti zivjeli Sil u vise geoloskih razdobija. te metode ne daju posve tacne rezultate. 7. Za odredivanje starosti stijena koriste se fosili.567 ± 30 godina. stabilni produkt ( izotop) moze se koliCinski uporedivati s izvamim radioaktivnim elementom. ali za odredivanje relativne starosti stijena ne znaee mnogo. Paleontoloska metoda ternelji se na proucavanju i interpretaciji evolucije zivotinjskih i biijrrih organizama tokom geoloske proslosti. ova metoda se koristi za odredbu starosti tih stijena. Ono je konstanta. a nazivaju se karakteristicni iii provodni fosili. Nairne. Metoda uran-olovD sluz] za odredivanje apsolutne starosti najstarijih stijena litosfere. Radioaktivnim raspadanjem izotopa 14C reducira se njegova prvobitna koliCina i odnos sa stabilnim izotopima.3 milijarde godina. a moze biti od nekoliko hiljada godina do nekoliko miiijardi godina. 7. ne sarno okarnenjerri ostaci organizarna geoloske proslosti.dijelom poznatim uvjetima i litoloske karakteristike mogu posIuziti za vremensku korelaciju. On ima vrijeme poluraspadanja 5. Ugljcnikova metoda bazira sc na radioaktivnom izotopu ugljenika (4C).Stratigrafske jedinice U cilju prikaza geoloske istorije Zemlje koriste se geohronoloske i njima odgovarajuee hronostratigrafske jedinice. a nazivaju se ihnofosiiima. zbog cega se njihova masa tokom vremena smanjuje. kalij-argon-kalcij.6 i 4. U okviru svake gcohronoloske jedinice (eon-doba) stvarane su tanje iIi deblje nasI age stijena koje zapravo predstavljaju hronostratigrafske jedinice (eonotem-kat).

em Pr: I . U ovoj eri najvecu zastupljenost imaju skriljave metamorfne stijenc (mikasisti argilosisti i iiliti) a potom pjescan< Mczozojska era dijeli se net tri perioda: trijas. j 7. f- g: t.I w . :.krecla I pak"oc\:n K j p.) adw.N~ i i . a U okviru fanerozoika izdvojcne su palcozojska~ mezozojska i kenozo. i i 350 395-400 4)5-400 .5 milijardi godinaO Taj dio razvitka Zemlje uprkos brojnim istrazivanjima ostaje sve do danas nedovoljno pozna\. odnosno. Prva hidrosfera vodi porijeklo od plinova koji su na povrsinu izbili sa vulkanima. Kenozojska era je najmlada. mikasistl itd. bila ostatak primarnog omotaca te da je Hisparila" u svelnir zbog nedovoljne Zenlljine gravitacije.Oit. I . to se dogodilo prije ako 4.7 miiijardi godin2< Podaci nadeni u stijenama litasfere omogucavaju poznavanje evolucije Zemlje i zivota na njoj < Realnost spoznaja ovisi 0 brojnosti nalaza i njihovoj naucnoj obradi i interpretaciji< Podaci koje su nam ostavili organizmi u stijenama. a druga (koju cesto nazivamo prvobitn01n) je nastala naknadno. orciovicij. poCinje formiranje kontinentalne kore iznad okeanske. jura i kreda. a podijeljena je nu dva perioda: tcrcijar i kvartar. situr Mdovicij kambrij .) Pc. a pravo formiranje reljefa mogio se dogoditi kasnije.arhajska i proterozojska era. karhon i perm.vi. sta se dogadalo od prvih oko 1 do 1. GeohroIloloSka sLab Zemljine kore bcz epchu i doba ( katovi) prikazanaje na labeli br. prve izbocine i udubine na povrsini 1110gle Sll na5tati i kao rezultatl stezanja pri ocvfsCivanju.5 milijardi godina. a prema sadasnjim spoznajama. Danas se smatra pribvatljivom pretpostavka da je hladna povrsina postojala od samog pocetka te da je bila pretopljavana i preradivana toplotnim strujama i uzarenonl masom koja je iz unutrasnjosti prodirala prema povrsini< U tom su razdoblju meteoriti i manji asteroidi ucestalo padali na Zemljinu ponsinu< lomeCi je i formirajuci vece i manje kratere pri cernu se mijenjao reljef i stvarao uvjet za nastanak prvih vodenih bazena. Ipak. I I 500 570 7() proterozoik (algonkij) i "' '" 0. I '" Z jura trijas <: ~ "" '" I I0 i N 6:: I I I I I T I i 230 285 perm k:ui)on devon P C ) 50-55 i 0 . '" '" @ ~". 13. danas odredenih ispod gotovo svih starib kontinentalnih masa< U to se vrijeme poCinje odvijati i diferencijacija u unutrasnjosti Zemlje. . kamena kora postaje deblja jer kristalizira 111110StVO uglavnom andezitsko-dacitskih stijena. sastavijena od vodonika i helija. ~i oko 4000 I I I . Odlikuje se skora potpunim odsustvom nletanl0rfriih stijena i vrlo velikom zastupijenoscu krecnjaka. Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu Razvitak Zemlje proucava se od vremena kad je ona nastala. Za prvo razdoblje formiranja Zemlje kao jedne od devet planeta nema pouzdanih podataka.5. kao u ostalom ni za nastanak Suncevog sistenla. 7u 45-55 34-45 65 65 135 11)0 I ~ 'II '" .! II ~ I . Smatra se da je voda u pocetku Zcmljinog <razvoja kontinuirano pokrivala veei diD pOVTsine formirajuei prvi plitki okean< Tabela 13. uglavnom vulkanskim ekshalacijanlU uz sudjelovanje suncevog vjetra i kometa.. od kada se racuna pocetak prvog primitivnog zivota na Zemlji< Sto je bilo prije toga. sHuI'. a laksa kisela magma se utiskuje u vise dijelove< Kad je magmatska aktivnost postala intenzivnijom. Paleozojska era sastoji se od scst perioda: kambrij. I I I 4700 204 205 .il (arI1eol. pripadaju razdoblju od zadnjih 3 do 3. Geohronol(j~ka skala Zcmljinc kore -: 1 N 0 " I . Arhajska protcroz0jska era zastupljene su uglavnom nlctamorfniIn stijenama (gnajs[. Nczna se tacno niti kad jc i kako nastala njena kamena kora. devon. razgranicenjem jezgra i omotaca< 0 nastanku atmosIere lakodje nema pouzdanih podataka< Pretpostavlja sc da je prvobitna Zemljina atmosfera. 0 D I 50-55 ! i 40 (')(i-65 . kao i kondenzacijom vodene pare iz atillosfere. U njoj so st"\'arane velike mase klasticnih sedirnenata. uz sUdjelovanje geoloskib siia< U slijedeCim fazama razvitka Zemlje dolazi do gravitacijske diferencijacije materijala koji je gradio tadasnjukamenu koru.).~ska era. zasnovanim na proucavanju stijena s Mjeseca i nekih meteorita.

Nastanak zivota na Zemlji precmet je brojnih istrazivanja, ali ni do danas nen1a pouzdanog odgo-vora na pitanje: k3ko': Prvi organizmi nisu ostavili traga u stijenama, pretpostavlja sc, s .lednc strane zbog toga sto nisu posjedovali cvrste mineralizovane dijelovc, a s druge strane, zbog veoma dugog vremena koji je prolcko od njihovog izumiranja. tokom kojeg su stijene u kojiIna -su ostaci eventualno bili sacuvani, pretrpjele vise metamorfoza koje SD ill unistilc. PrCIna sacuvanim i analiziranim najstarijim fosilima, rac-una se da su pry! i primitivni organski ablici zivota nastali na Zem1ji prije vise od 3 milijarde godina. lshodistem zivota smatraju se organski spojevi nakupljeni u plitkim vodama. Njihova koncentracija se povecavala lsparavanjem. Djelovanjem ultraljubicastih Suncevih zraka na takvu koncentriranu otopinu dolazi do veoma slozenih hemijskih procesa koji rezultlraju nastanlcom aminokiselina, ugljikohictrata, proteina i nukleinskih kiselina. S dovoijno ugljendioksida omogncen(:l je fotosinteza a ena dalje (}1nogucava nastanak prvih biljaka sposobnih za samostalan zivot, odnosno, prema takvoj shelni nastao jc onaj prvi, odlucujuci evolucijski skok. Je Ii doista bilo tako, nije naucno potvrdeno, ali irna logike u tako zanlisljenoj shelni. Prekmnbrijske stijcne, od kojih najstarije imaju oko 4~7 Inilijardi godina, a najmladje oko 570 mil10na godina, danas 5U U pravilu predstavljene rnetamorfitima, bez fosiIa. On1 rijetki pronaclcni -rosiE nisu dovoljni za detaljnije hronostrmigrafsko odvajanje i ilnaju prakticno zn_acenje uglavnoHl za paleontologe. Istrazivanjem struktura 1 uocavanjem ,geoloskih promjena koje Sll u tom razdoblju bile intenzi"vne, prekillnbrijski eon, nazvnn jos i kriptozolk, podijeljen je u dvije ere: stariju, nazvanu arhajk (arheozoik) i mladju naz\-'anu proterozoik (algonkij). Na prostoru BiB, prekrambijske stijene TIlSU nigdje dokumentovane. Paleozo.iska era trajala je ukupno oko 335 do 350 rnoliona godina, odnosno od prije 570 do prije 230 miliona godina. Najstarija je era fanerozojskog eona. Posebno je znacajna kao era intenzivnog razvitka zivota. Podijeljena je u sest porioda. PoCinje kambrijem a zavrsava se perrnom. Organski svijet paleozoika je veoma raznovrstan. Istice se bogato prisustvo tabuiatnih i tetrakorala. krinoida, trilohita, u ordoviciju i siluru dominiraju graptoliti. razvijaju se cefalopodi-nautiloidea i amonoidea. brahiopodi su znacajni, u mladem paloozoiku dominiraju fuzulinide, a javljaju se skoljke i puzevi. U paleozoiku se javljaju prve ribe, vodozemci i gmizavci. Flora je predstavljena primitivnom psilofitskom florom, papratima, rastavi6ima i preCicama. U Bosni i Hercegovini paleozoik je uglavnom predstavljen metmTIorfitirna (skriljcima) a sporadicno krecnjacima. klastitima i drugim tvorevinama. 1zdvojen je: Sansko-Unski paleozoik, Kljucki paleozoik.

Centralnobosanski paleozoik, paleozoik istocne Bosne i paleozoik jugoistocne Bosne. Mezozojska era trajala je oko 150 do 170 miliona godina, odnosno pocela je priblizno prije 230 a zavrsila se prije 65 miliona godina. To je sredisnja era fanerozojskog eona. a znacajna je po velikim promjenama u geoloskom smislu i u razvitku zivota. Dijeli se na tri perioda: trijas, juru i kredu. U razvoju organskog svijeta u mezozoiku su izvrsene znatne promjene. U trijasu pojavili su se prvi sisari, a u juri prve praptice (Archaeopteryx). Zbog pogodnih klimatskih uvjeta tokorn mezozoika razvili su se dzinovski gmizavci koj i su izumrli krajem krede. Od beskicmenjaka najveci znacaj imaju cefalopodi amoniti na osnovu kojih su izvrsena detaljna biostratigrafska rasclanjavanja. Sa amonitima druguju belemniti koji krajem mezozoika zajedno izumiru. Znacajne su skoljke. puzevi. brahiopodi, jezevi a od mikrofaune foraminifere. U Bosni i Hercegovini mezozoik ima veliko rasprostranjenje. Sedimentne, magmatske i vulkanogeno-sedimentne tvorevine mezozoika, javljaju se na povrsini od oko 35 hiljada km 2 • iIi na priblizno Y, teritorije BiB. Dominantno ucesce menu navedenim stijenama imaju krecnjaci. Kenozojska era je najmlada u istorijskom razvitku ZemIje. 1me joj potice ad grckih rijeCi kenos i zoon. sto u prevodu znaCi novi zivot. Nazi\' slikovito oznacava pro111jene U odnosin1a kontinenata i okeana, ali i u oblicima flore i faune. sto tokom kenozoika poprimaju danasnji izgled i rasprostranjenost. Traianje se proejenjuje na oko 65 miliona godina. Dijeli se na dva perioda: tercijar i levartar. Pocetak kenozoika jasno je obiIjeien velikim promjenama u organskom svijetu. Na kopnu preovladuju cvijetnice a javlja se i veliki broj insekata. Za ovu eru karakteristican je nagli razvoj sisara i ptica. 2ivi svijet u toku ove ere sve se vise usavrsava i priblizava danasnjim oblicima organizarna. U kenozoiku se javlja i najvisi predstavnik zivih biea - covjek. Tokom kenozoika su ubrane i definitivno formirane najmlade vjenacne planine: Alpi. Dinaridi. Pirineji. Apenini. Kavkaz, Himalaji itd. Kenozoik je najvise zastnpljen na podrncju sjeveme Bosne, dok je u ostalirn podrucjima vezan uglavnom za slatkovodne ugljonosne bazene, iIi za diskontinuirane zone u Hercegovini. Dominantno je predstavljen klastitima sa podredenim ucescem krecnjaka. magmatskih stijena i drngih tvorevina.

8. GEOLOSKO KARTIRANJE I GEOLOSKE KARTE Za dobivanje opee slike 0 geoloskim istrazivanjima i procesu nastanka geoloske karte te 0 geoloskoj karti kao konacnom rezultatu

206

207

istraiivanja, u nastavku SU, na nivou inforrnacije za one kojima geologija nije maticna strnka, opisani zadaci geoloskog kartiranja po fazama rada i opc; pojmovi 0 geoloskoj kalii. 8.1. Geolosko kartiranje Geolosko kartiranje je osnovna metoda terenskih terenskih istraiivackih radova, Cija je svrha evidentiranje sastava stijena, i strukturnih odnosa odredenog lerena. Ono se odvija u lri faze, koje obuhvataju: 1. pripremne radove 2. rad aa terenn i 3. zavrsne kabinetske i laboratorijske radove. Pripremni radovi sadrze: proucavanje postoje6ih podataka 0 terenu, u sto spadaju svi objavljeni radovi i fondovska dokumentacija, prethodnu fotogeolosku obradu, kojom se dobivaju orijentacioni podaei 0 terenu i njegovoj gracli, sto ce tokom rada na terenu biti provjereno, kreiranje koncepcije kartiranja ( proliliranjem, kartiranjem izdanaka, pracenjem granica ), pripremanje lOpografskih podloga i ostale dokumentacije koja 6e sluiiti na tereou, sredi vanje terenske opreme, planiranje srnjestaja, prehranc i nacina rada na terenu. Rad us tcrenu obnhva':a: rekognosiranje radi upoznavanja lerena i prikupljanja materijala za preliminarnu laboratorijsku obradu, detaijno kartiranje, prilikom kog se na terenu biljeze podaei na taekama opazanja i uzimaju uzorei za laboratorijska ispitivanja, a u terenskoj bazi se dobiveni podaci svalwdnevno aiuriraju na karti obilazaka, u dnevniku tacaka opazanja i terenskoj geoloskoj karti, liZ pop is i spremanje uzoraka, reambuliranjc radi rjesavanja nerijesenih problema iii dopune podataka. ZavrSni kabinetski i laboratorijski radovi obuhvatajn:

izradu grafieke dokumentacije u koju spada geoloska karta, geoloski stub, profili i blok dijagrami, paleontoloska,mineraloska, petroloska, sedimentnopetroloSka, hemijska, fizicko-mehanicka i po potrebi druga ispitivanja uzoraka, izradu izvjestaja ( iIi tumaca) koji se sastoji od teksta i priloga.

8.2.Geoloska karta Geoloska karta je graficki prikaz grade terena, starosti stijena, njihovog sastava i medusobnih odnosa te ostalih vainih geoloskih pojava, nacrtana na topografskoj podlozi na osnovu rezultata dobivenih geoloskim kartiranjem na (erenu, kabinetskih radova i iaboratorijskih ispitivanja. Na geoloskoj karti moraju biti oznaeene geoloske graniee, polozaji slojeva, strnkture, nalazista fosila, mineralnih sirovina is!., sve standardiziranim simbolima i grafikom. Ako je karta obojena, onda se propisanom bojom oznaeavaju kartirane hronostratigrafske jediniee, a ako je izgradena crno- bijelom tehnikom, koriste se odgovarajuca sjencenja. Geoloska karta mora sadrzavati legendu kartiranih jediniea i oznaka koje su uertane na njoj. U legendi su kartirane jedinice poredane vertikalno po starosti, tako da su najdonje ujedno i najstarije, a prema gore su sve miade. Uz osnovnu geolosku kartu izraduje se i geoloski stub. Njime sn propisanim grafickim simbolima prikazane utvrdene geoloske tvorevine prema redoslijedu nastanka njihova debljina, uz kratko opisane karakteristike. Sastavni dio geoloske karte je jedan profil iii vise profiia. Geoloski profil je graficki prikaz svih utvrdenih geoloskih elemenata i njihovih odnosa po dubini u odredenom vertikalnom presjeku. Takav profil je s obje strane ogranicen vertikalnim pravcima S oznacenim apsolutnim visinama, a uz to sadrii oznaku orijentacije, horizonlalno grafieko mjerilo i nazive vaznijih lokaliteta. U geoloskim profilima uertavaju se litoloske oznake koje se mogu koristiti i za oznacavanje vrste stijena na cmo-bijeiim kartama. Na geoloskim kartama postoje slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja u kombinaeiji s bojama, te oznake strukturnih elemenata. Slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja date su u tabeli 13. Boje koje se koriste za oznacavanje starosti sedimentnih stijena su: kvartar - bijela tereij ar - zula kreda - zelena karbon - siva devon ~ sivosmeda silur - svijetla plavozelena

208

209

jura - plava trijas - Ijubicasta penn-smeda

ordovicij - tamno plavozelena kambrij - sivomaslinasta prekambrij - ruzicasta

Geoloske srukture se na kartama oznacavaju grafickim oznakama crvene boje. Neke od grafickih oznaka prikazane su na slici 95.
'V

Starije stijene istog geoloskog razdobJja boje se tamnijim, a mlade svijetlijim nijansama. Magmatske stijene se na geoloskoj karti oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Propisana boja za intruzivne kisele i neutralne stijene je kannin crvena, za bazicne zelena, a za ultrabazicne sivozelena. Efuzivne kisele i neutralne stijene oznacavaju se narandzastom bojom, a baziCne zelenom. Slovima grckog pi sma oznacava se sastav eruptivnih stijena. Za oznacavanje nekih intruzivnih i efuzivnih stijena koriste se slijedeca slova grckog pisma: ' granodiorit 6, , diorit 6 , sijenit q , gabro y , peridotit 0" - granit r - riolit X , daeit a p
,

- osa sinklinale, uspravne iii kose

- osa sinklinale, prevrnute iii polegle

- osa antiklinale, uspravne ili kose

- osa antiklinale, prevrnute iii polegJe

andezit a , bazalt j3, dijabaz j3j3

Metamorfne stijene se na karti takode oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Naprimjer, mermeri se boje svijetJoplavo s oznakom M, kvarciti kobaJtnoplavo S oznakom Q, alnfiboliti zeleno S oznakom A, gnajsevi ruzicasto s oznakom G itd. Starost magmatskih i metamorfnih stijena oznacava se simbolima datim u tabeli 13. LitoJoske oznake nekih sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stijena, prikazane su na slid 94<

=+
o

=+=

- osa sinklinorijuma, uspravnog iii kosog

- osa antiklinorijuma, uspravnog iii kosog

- rasjed bez oznake karaktera, osmatran - rasjed pokriven ili nesigurno lociran (pretpostavljen)

1':'0'::-'1
c:-:J I%"Yhl
~

GLiNA
PIJESAK

~ ~
+.. .•• ~
~ ~'

KRECNJAK
SLOJEV1T

-- , E:3
1=--:;:;:3
~ -

n ANDEZIT

DOLOMIT SLOJEVIT '( GRANJT

!>

aA.ZALT

- rasjed osmatran fotogeoloski - vertikalan rasjed - relativno kretanje krila rasjeda horizontalnog tipa - elementi pada pukotine - vertikalna pukotina

5LJUNAK

STIJENE S FElDSPATOIOIMA
G GNAJS

PJESCAR
SLOJEV1T

~ ."
" . ITm

v_ GA8RO

Ie::: ill
f)J):l

~

KONGLOMERAT SLOJEVIT
BRECA

1; $IJENIT

Q KVARClr

g=;;q
~7!i!

SlOJEVITA
LAPORAC

~
• i ••
~

{f

PERIDOTIT

F"~~'r:i

x RlOUT

!'ii'h1 liliiii

I\;!MERMER
MASlVNI
A AMFlBOLIT

- horizontalna pukotina
Slika 94. Litoloske oznake za pojedine vrste stijena Slika 95. Graficke oznake za pojedine ge%ske strukture

210

211

1984: Gcologija. Fcrhatbeuovi(: Z. Zavod za geoiogiju. " .. struktura 1 dmamlka ZemlJe.1-203 . 1978: Gcolosko kartiranje. Univerzilet u Beogradu. Herak M. Sarajevo. fnzla. j c Nauka. Slika 96. geoloskc kartc se dijek na: -opst(~ geoloskc iUlrtc. litolo~.l . Tuzla. Zagreb.... B. 1980: Metodika hidrogeoloskih istraiivanja. LlTERATURA Basagic M. Rudarstvo. 1. geockoloskc karle itd.c P. A. Skolska knjiga. Gcoluy/w !WI"/U BU. et aL" 1976: Fiziceskie svojstva gornih parod i poleznih iskopaenlih. Prema jerilu geoioske karte se dijele na: -pregledne gcoloskc karte ( 1: 100000 i manje ). 1-486.1984: Metamorphic geology. Geoloske kartc se mogu podije1iti prema mjcriiu i sadrzaju.. Oxford University.ja kHz. FilipoviC B.2003: Hitne intcrventne lujere na klizistill1a karaktensl1ka~ primjena i opmvdanost. Nanena knjiga. TLlzia Dimitrijevi(: lVt.ke kane" fOlOgeoloskc karte.1972: The Studio Handbook of Minerals. Univerzitet u Beogradu. Blatt H. & Mi\ovanov.'ta.New York..185.. 15-23.6 B. Beograd. 1996: Sedimentologija. ] Ivloskva. 17/18. -dctaljnc gcoloskc kar!e ( 1: 10000 i veee ).. 2003: Klizista Tuzlanskog kantOlla.. 1.. f9YI.Sarajevo. & Vasi6 N. Obradovic J.. University of Oklahoma. prikazom tcrenn sa aspckta oelre-denc geoloskc disciI)linc. .. Grubii... Univerzitet u Beogradu. XXIV 37-41.. The Viking Press. 1-175. Earth science institute. 1-439. tektonskc karL:.Tuzla. W. 2003: Geologija-postanak. Civilna zastila-Kantona1ni stab CZ-Tuzla.cnjclskogcohlske karle. civilna zastita-Km. .f!1·illc ! j'I"<!ICI. 2000: Oeologija. Nedra. V.)) 213 . 2000: Inienjerskogeoloski i geotehnicki modeli kHzista na podrucju Tuzlanskog kantona.(illl.23-29.'fU i~ NlTulurj('. & Larson E.Opis gcoloske kartc i svih evidentiranih geoloskih elemenala kao Ijasnjenje grafickih prikaza 11<1 karti 1e istorija nastanka kartiranog terena ikazuju se u tunlacu geoloske kanc.e pudatkc 0 sasta\'u.9-15. Dzindo A. f)oruevii. 1304 New York.173.Tuzla. starosti i sirukturnoj gradi terena (takvH je naprimjer Osnovna geoloska karLa BiH u M l:lOO 000). sanae. Aberdeen. Oklahoma City.. 1..Civilna zastitaKal1tonalni stab CZ-Tllzla. 1-436. Gillen C. Beograd.). Bordev. Tuzla. 1·· 223. Tuzla.. Zbornik radova ROOF. Rudarstvo.'IIl' i H{'J"CCY. Fcrha\begovic 2002: Savremeni egzogeno geoloski procesi u krovini tuzlanskc sone formacije. Birkeland P.. 1992: Sedimentary petrology..l. 1-646. kojc sadri. Univerzitet u Tuzli.. Beograd. 2000: Odroni u karbonatnim stijenama. 1991: Osnovi petro\ogije. Caclwvic 1. -osnovnc geoloske karte ( od i: I 00 DOD do I: I 0 000 ). 175-182.' . University of Aberdeen.429. < • Prema sadrzaju. 1-277. Gculoskn karlu 8iH l'fikaLlrlajc na slicl 06. 1989: Putnam's geology.513. 1979: Inzenjerska geodinamika. & Redzepovi6 R. 1999: Geoloski vodic kwz Bosnu i Hercegovinu. Hrvatovic H. 2003: Poznavanje . 86-92. Boegel 11. Hrvatovic l-l. 1. Beograd. -spccijalnc gcoioske karte ~. Beograd. Janjic M. E. Basagic M. 17118.tonalni stab CZ-Tnzla. 1. Cackovi6 1. hidrogeoloske kane. Dortman N..

Zagreb. 2001: Stijenski masivi kao objekti inzenjerskoge()loskih izucava~a sa osvrtom na savremene inzenjerskogeoloske karakteristike tuzlanskog sonog lezi!. 2001: Odreclivanje koeficijenta fiI{racije lezista Omarska na osnovu granulometrijske al1alize. Zbornik radova ROOF. Pasic-Skripi6 D.. Nafta.. 1989: Mineralogija. Zagreb. PasiC-Skripie D. Tisl'jar L 2001: Sedimcntoiogija karbonata i evaporila.. Beograd. Sarajevo. Zagreb. Rokic Lj. 1-395..Sapna. 1-204. I I 1-139..Rudarstvo. Zagreb. 1-364. Suljkanovic M.. Beograd. AN1... 1. Stevie M. 1988: Hroaologija geotektonskih pokreta u Dinaridima u mczozoikll i kenozoiku. 1981: Petrologija i petrografija magmatskih stijena.c. Skolsk" knjiga 1-198.. Sarajevo. Beograd. 23/24. Rudarstvo 17118. Univerzitet u Beogradu. Rudarstvo.Tuzla. Univerzitet u Sarajevu. Tuzla.J Bil-1. Svjetlost. 1999: Facijalne i biostratigrafske odlike badena i sarmata sjcYerne Bosnc. 1996: Magmatske formacije Dinarida. Lege! F. & Lebo Z. Sveuciliste II Splitu. Glasgow... lnstilu! za gcoioska iSlrazivanja. Tuzla. Vardarskc zone i juinih dije1o. Univerzitet u Beogradu.. Naucna knjiga. Milojevic N.736.. Ferhathcgovic Z.c 'vI..23-55.457. Sestanovic S. 1-272. Sveuciliste u Splitu. Me Graw-Hill Book Company i557. 214 215 .R. 1964: Postanak 1 struktura Tuzlanskog bazena. Beograd. 1985: Geology for civil engineers. Geoloski glasnik. 156-162. 1-159. 1. Rudarstvo 17/18. Beograd. Tuzla. 1989: Geotehnika. Soklie l. 1994: Scdimentne stijene. Zigic 1. 1985: Inzenjerska geologija sa osnovama geologije. 163-169. Beograd. 1-422. 1964: Lineamenti sjeveroistocne Bosne. Vrabac S.. & Alit F. Sokiic 1. Tuzla.ipa an putu Ka!csija. 17/]8. & Gribble C. XXII!!. & Ferhatbegovi6 Z. 2000: Kliziste StuboGracanica istrazivanje i sanacija. Geoloski glasnik. 115-117.& FerhatbegoviC Z.ta... Halilovie S. Scstanovic S. 2000:Metodologija istrazivanja klizista.. Kantonailli Slab CZ. Sokiit 1. .stmktumi obliei Tuzlanskog bazena i Majevicc. PasiC-Skripic D. . 10. ~ Tisljar J.. 2000: Deformaeije gabionskih konstrukcija pri osiguranju padina. 1-378. Naucna knjiga. Sestan~\i6 S. ~001: Promjene toka brzine slijeganja po petogodisnjim penod. 1. Sarae Dz.159-169..::a PanonskoF bazena. 12. Tuzla. Rudarstvo ! 7118...310.. knj.D. 127134.. Sarajevo..Tuzla.. 2003: Sanacija klizisla "i'asji grab" na putu Kalesija-Sapna. University of Glasgow. Vrnbac S . Radovi LXXIX. Soklic I.1-375 . ' Lokin P. & Sijercic I. Pami" J. Sarajevo. 134-137. 1992: Introduction to mineral Sciences. Sarajevo. Tuzla.& Ristic P. Gradevinski institut. Split. 1-262. Rudarstvo 17118. 1993: Osnove inzcnjerske geologije. Soklic I. 1979: Osnovi geologijc. Jasarevi6 I. Split. Beograd. Sarajevo. Taksie A.. 1983: Specijalna mineralogija..& Kovacevic R. ' Mandzi6 E. ] -314. 1-35... 1-220..ma tuzlansKe gradske zone.Sarajevo. 2000: Razvoj baze podataka nestabilnih terena urbanog podmcja kantona Sarajevo. Nikolic P. Cackovic r. 10. Tuzla. 2000: Sanira~e klizista. Skolska knjiga. 1-447. 1973: Cities and geology. 2001: Kako zivjeti na klizistu.pnmJcna u graditeljstvu. Tuzla. P. Tuzla. Redzepovi6 R... 102-111. Zavod za geologiju. Nonveiller E. knj. Tuzla. . . & Nikolic P. Stevie M .odrona uz prometnice primjenom drenaznog sustava i gabionskih zidova. 2000: Marinski paleogen i miocen II profilima istraznih busotina kod Gracanice. J 986: Osnovc geologije i petrografije. University of Camhridge. Jevremovi6 D" i997: Geoloski gradevinski materijali. 1. 162-171.. Beograd. 1-107. ' Petkovie K. Univerzitet u Tuzli. 1-596. . Rudovi LXXXV. 1-233.47-51. Stevie M. 198 J: Gcologija za gradevinare. 5-25. New York.. Zagreb. 10.. 129-33. ANU BiT-I... Cambridge. 1987: Klizcnje i stabilizacija kosina. Zbornik radova RGGF XXIlI.. Skolska knjiga. & Zekan S. 1-198.. 1970: Geologija za mdare. Tuzla. Vlahm'. Zagreb.. 65-71 Tuzla. 1967: I-lidrogeologija.. 1996: Geologija u gradevinarstvu...231.Corie S. Rudal'stvo.primjena cradevinarstvu. Grifon. Uniwrzitct u TllZli. Risti6 P. 2000: Prikaz uzroka msenja potpornog zida i na:. 23/24. 2001: Osnove gcoiogijc i petrografije. McLean A. Naucna knjiga.Janjic M . JanjiC S. Cackc)\'ic r & Zekan S. Univerzitet u Beogradu.23-38. Rudarstvo 17118. & Panic J. 1986: Tektonsko. Ristic P. Putnis A.

26 ejepljivost (kalavost) minerala. 71 bo. 132 alevrolit ( sHtit ). 62 alpinotipna orogenezu. 169 centar simetrije.nje. 88 deluvij. 165 elementi kHz.28 blasticn!! struktura. 83 amfiboli. 1995: The evolving continents. stiieno.55 bubr. 2003: O$novni uzroci pojaye klizista na podrucju Tuzlanskog kantona. 75 arkoze. 16 antiklinala. S3 brcce. 114 denudaeija.27 andeziti.36 apsolutna staros!. 128 endodinamika. 16 andaluzit. 7-9. 179 ciklosilikati. 117 Aerodromi. 16 coslovne saobracajniee. 189 akutue sanudone mjere.45 bazalti. 165 dadti. 181 akumulacijska jezera. 37 dijatomiti.Vrabac S. 96 apati!.35 bazalti. 114 detalinn kartiranje.28 barit. 11 atmosferska iii meteorska voda. 55 drobina. 77 amorfni minerali... 79 eolska erozija.27 cipolini. REGISTAR Abrazija. 137 dinamotermalna metamori'oza. 45 anbidri!.125 cirkon.526. Windley B. Wiley. 51 devon. 19 eoisit.59 arteilke izdani.44 debljina sloja. Chichester. 195 bioHt. 35 anizotropni minerali. 28 amfiboliti.90 augit. 164 cvrstoca na pritisak. 34 dolomiti. 50 dijamant. 124 dioriti. Tuzla.l.. 164 cvrstoca na savijanje~ 164 cvrstoca na smicanje.ia minerala. 208 detri!icn" slmklnra. 162 busivost stijena. 19 boj" slijen.55 clasticnost slijone. 76 cirk.Civilna zastita-Kantonalni stab CZ Tuzla. 93 antiidinorij.44 disten. 202 argilosisti. 49 bazien.sta. 204 dijabazi. 70 dine. 45 dijageneza.56 dinamika podzemnih voda.27 cvrstoca na istezanje.190 brecas!a lekstura. 124 epicenter. 162 bore. 104 epidot. 1. 43 bigar ( sedra ). 143 atmosfera. F.27 dolo mit. 56 biostratigrafija. 55 alohemijski sastojci.27 217 . 93 brane.

10 !l!'lril'i. 38~69 metamorfni mjneraH~ 15 mczozojska era.. 128 klizenje.36 gcologi.". 60 kreda. 110 lucen. 207 mikasisti. 197 :rna..rjC.48 lellei!.". 76 merolmrst.ja. 4i horizonta1ni rasjedi. 13 gil'S.32 limon. 207 kimberliti.!. 151 71 gravitad. 141 hidrogeoloski kolek!ori..icrskogeoic'\ski ]j 35 kartjranje j klivaz.". 188 rOllerm.36 . 30 kvarciti.n.epirogeni pokreti..141 izomorfizarn. 115 faciJes. 2~) 123 75 iii ma. 16 WI"''''" 218 219 . 80 erozi. 116 kaolin.::.!a.sivna rdishl.. 163 magma. 36 nuvijaln" erozi.. 26 graniti~ 45 granoh~asticna grauvake~59 \ ". ~ 27 lioefidjcn! filtrad. 112 hemijsko trosenje.3:. 197 feldspati. 19/1 37 granati..ia.._f. 191 kanioni. :.:" Sun"eva hliunca. 30 k31'boo.ie. 16 kuglasto lucenje.nc> 'I~ 171 Gom!w"..' :_~ra. 41 Ijepl.'mH".ja. 1(] 1 grodirmmika. 28 Ii/osiera..196 fmllamie. 55 konsekv. 70 kcoozo. 121 kataklasticna metamorfozlI. 204 kalcit. skala.". 40 . 43 klasifikacija ldiziSta. 31 feldspa/oidi.c":ni-Sic.. 204 karbonatl.. 156 geofiziciul 155 gco~ngija . 125 icpidoblasticna struktura." 207 gcosinklinalc. 9 hi<lrogeoioski i:wlaiori. 121 karstnll polja. ( l".n' (Iinjd). 100 lednicka erozija.10 hliPolc.ie magmaiskill slijella..I\) inzen..lo. 1] hi<irolehnil'ki objckt.. 50 hillatogeni minerali.iska era. 75 filosilikati. minerali. 123 metamorfnc stijene. 42 kvarc ( kremen ).33 kalkarenit. 14 hillrogeologija. 93 idealni l-{r"' r iii!. 36 lisl". 51 kristali.~ :.ili ).99 kliziSte. 69 fosiU.~..115 jezgra. 9 istra:bw husenjc i raslwpi. 18 izosciste.9 g~oioska karta 1 209 geolosld prom. 32 fiksisticka koncepci. 209 geoloski stub.11'. SH borublcuda. 80 filit. 11 6 foii. 21 hemijsko raspadanje. lIH 46 ge. heksagonalni sistem.. 15 mclanz. 41 mnrin\C~. 13 gustina mineraia~ J 8 gustoca.33 karstna erozi. 204 laboratorijski modeli.:~enti. 30 27 jame. 104 izntr-opni nljnera ii.iivost. H2 tlnidaina tckstur3.!.66 Laurazija.. 197 kon raspadlluja.. ~: kristalizirani miuerali. ] 59 halidi. . 141 hi!ll'osfera. 28 fizii'ko raspadan. 78 gcoeicktricne n".28 hornfels.. 96 klasti""" mctamorf"" stmktura. 76 kvartar. 198 lava.-. -:'" !li'\~'''I. 55 kalkrndit.'''''' 130 kontinentalni sedirnentR.. 129 klasifikacija pulwtj"".. krccnjaei.. 41 fluorit. 72 ktasticna strul{hH"}L ' klifovi. 195 gcotermski stupanj. ] 57 1£. 14 Hi staidas!a stmktom.ja. 33 mandolasta teL ': ~u ra.62 ".iziri. 75 horst. 113 komnd. 71 ierzoliti. 209 gcoloslw ka. 55 kalklutit. 75 mikrit..herg. 21 hemijski otporni mineraii. 141 lwoglomerati. 80 gcolektonika. 15 kristalni sistemi. 17 hemi. 21 hcmijski topivi mineraH. 124 kanali.122 jaruge.ia.12 jura. 99 magmatske 38 magnezit. 52 TtU1tC. 59.45 kisele magmatskc stijcne. 21 hemijski reaktivni mincarli .SfitT/ <~. 86 J'.rfi. 195 longitudinaln' tala.iski neotporni millerali.. 204 kamenc pustinje.lode.. H liloslratigrafi.204 kristalasta stroktllra. 55 kambrij.je. 11 7 kH"'~~~:<::.iadja (skriljavost).i. HI" nnermcri.ia. 171 laporci... 34 gHnc~57 gnaj§~ haHt.

!.37 roiniac.29 seizmickc metode. 155 leks!ura.81 monoklinicni sistem. 97 stratigrafske jedinice.trog. 23 tercijar. 14 I'!c~~vi skriljci. 4 p"oks"n'. 136 sinklinorij. 124 I'j escari.93 sulfidi. 79 ~ ortohemijski sastojd 62 ortoldas. 34 rov.75 sipar. 135 p. 170 rioliti. 195 paleoklimatologija.obla.119 rombieni sistem. ') seizmograf. 18 radioaktivnost. 156 stisljivosl..187 Nebularna hipoteza. 181 ponod. 18 sufozija.6 po Imlktni sli"na\{ 32 poiimorfuam. 92 sjajnos t minerala. p i ocasto i b. 18 obradivost. 176 slijeganje terena. 16 sparit.122 porfirska struktura. 07 ' podzemni ("gorski") "d' ' I'· . 93 prolamanje stijenskib masa. 27 ravan simetrije.28 nasipl. 70 pneumalogcn' minerali 4 podzemne vode. 55 rasjed. 44 tcrasc.208 stalagmiti.135 silimanit. 52 seizmicki opasnc stij""'" no tektonika. 206 Pangaea. 156 stalakli!i. 13 siderit.71 pnwi no Ineen.208 stratigrafskll gcologija. 99 ' plutonska metamorfoza. 75 p!e~~ane (lnstinje.45 < ' otpornost na habanje.26 omotac. 79 selektivna abrazii'" 119 teklos ilika 25 s"rpentin. 122 refleksijska metoda.62 rcalni kristali. 132 sinklinala. 122 refrakcijska metoda.37 pijL'Sak. 96 proluvij. 141 rcambuliranje.lcdi~ 91 struktura. 142 pnkoline smicanja. 49 stitovi. 35 . 135 ' organogena struktunI. 165 paleogeografija. 1 It) tektouika ploea. 160 os~ simetrije. 203 rclativna starost. 201 strlje. 115 serpentin'!.80 seizmicka aktivnost5 102 talk. 18 Icnzionc pukotine. 133 ofitska strok/ofa 39 oksidi. p~rogeni miner-ali. " stijene. 198 para\elopipedno iii lucenjc. _. 37 l'ctrologija. 135 prubnjc sloja. 194 relaksacione pukoline. 163 smjer pada. 49 plinska hipotez" 10 ' .195 paleozojska era. 9 petroiogija. 44 stubasto luccnje.i'" 42 nentralne s!ijene 25 Ilczosilikati 26 ' IHVO podzemnc vode 91 normalni rasjed'. 18 ' " pomorskc luke.88 propusnost. 166 ' platforme.35 rozeta. 58 plagioklasi.122 peridoti!i. 42 rodobrozit. 16 spccijalne geoloske karte.54. 17 montmorilonit. 17 sulian. 55 pij~zom"t"rski pritisak.! ( silt). 23 petrografi.mkovito lucenjc 41 piutonizam. 56 skrape.41 . 143 pint.81 olivini.. 31 opste geuluske karte 141 ordovicij. J 61 rckognosiran. . an.35 ' ol~gomiktlli illjnnak. 168 odronjavanje.47 perm.116 silikati.13 !" 221 . 51 rijecni meanor'.58 rcversni ras. 5'" orogen. 39 poroznost. 16 prevcntivne mjcre. pokrell. 45 pecine. 134 sil"r. 21 seizmicki bezopas .prizmatsko paraskriljaci..88 pukotine.miloniti. 97 sloj. 32 nemll.ni minerali. 19 prostomo pianiranje.. 88 slobodne izdani. 126 most. 97 s'jeni!i. 91' oaze. 116 strukturni dijagrami.64 sedimentn" stijene. 29 mmeraiogija.12 opal.ia. 30 morenski materijal.clI" strukl < ne <I um. 55 simetrija kristaia.29 temeijcujc. 31 ' ortoskriljci. 195 paleontologija. 123 muskovit.170 sump"r. 9 mjesoviti sedimenti 197 mobilisticka konce~cija 83 modeliranje.124 obtik minerala.90 sorosilikati. 171 ' molasa.32 plan~~ezimalna bipotez" 10 piashenos!. 76 temperatura zemli c. 54 ohs!oli!i.96 smitsonit. 135 pr~h iii alevr. 110 tektonski pokre!. 16 oSlpanje.121 saobracajnice.ic.74 m~nerali glina. 179 sljunak. 10 ncfeli".

161 vrtace. 41 viJadukt. 31 transformni rasjedi. 132 tetragonalni sistem. 56 trijas. 100 vllikanskc kupc. 166 toplotna provodljivost stijcna.122 va!ov. 17 Tetbys okean.4S trakasta i slojevita tckstura. 75 zcmlja ervenica.termalna metamorfoza. 27 {vnloea mineral". 70 teseralni iii kubicni sistem. 55 ultrahazicnc stijenc. i83 turmalin. 20 ugao nagilla. 125 vezil{uiarna tekstura. 123 vodoaerioc.121 YodOprOpllsnost iii pcrmcabiloost. 17 tikstropija.33 zOlle subd""dje. 92 transverzaini talas.121 vulkan. 135 triklinicni sistem. 17 tumac.141 hmcli. 163 trahiti. ISO ziiavosf stijena~ 165 222 . zasjcci. 65 zeoliti.lOO vulkanizam. 186 zeleni skriljci. 39 zcljeznicke pmgc.86 zrnasta struktura.186 m'ale. 36 zemijotrcsi. 10.. 25 usjed. 71 travertine.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful