Sejfudin V rabac Dinka Pasic-Skripic Zijad Ferhatbegovic

GEOLOGIJA ZA GRADEVINARE

UNIVERZITET U TUZLl RUDARSKO-GEOLOSKO-GRADEVINSKI FAKULTET
2003

Izdavac: JU Univerzitet u Tuzli

Recenzenti: Doc.dr.Hazim Hrvatovic, dipLini.geoL Doc.dr. Ibrahim Cackovic, dipl.ini.grad. Autori: Dr.sci.Sejfudin Vrabac, dipLinz.geoL Dr.sci.Dinka Pasie-Skripie, dipLinz.geol. Kompjuterska priprema teksta i slika: Doc.dr.zijad Ferhatbegovii:, dipLinz.geoL Doc.dr.Dinka Pasie-Skripic, dipLinz.geol.

Stampa: Ars grafika, Tuzla Tiraz: 200 prirnjeraka
Izdavanje ovog univerzitetskog udzbenika odobrio je Senat Univerziteta U Tuzli odlukom broj: 03-2960 4. 12/05., od 18 maja, 2005 god.

Manualia universitas studiorum Tuzlaensis

(Udzbenici Univerzitela u Tuzli)

PREDGOVOR Rezultati geoloskih istraZivanja omogucavaju cjelovitije upoznavanje grade prostora u kojem zivimo te nam koriste u gotovo svim segmentima zivota, napnmJer u gradevinarstvu, rudarstvu, vodosnabdijevanju, energetici, poljoprivredi, sumarstvu, zastiti okoline, itd .. Obzirom da se danas izvode slozene i skupe gradevine, posebna painja se posve6uje nacinu i mogu6nostima temeljenja, stabilnosti i zastiti kosina te uvjetima rada u razliCitim stijenama. Optimalno rjesenje problema nije moguce ni zamisliti bez interdisciplinarnog rada tima strucnjaka razliCitih pro fila, koji sveobuhvatno analiziraju slozenu problematiku gradenja. VaZan dio posla koji pri tom treba obaviti ulazi u djelokrug rada geologije, jer za pravilno planiranje i izvodenje gradevine trebamo poznavati sastav stijena, njihove medusobne odnose i fizickomehanicka svojstva, dinamiku odredenog prostora, strukturno-tektonske i hidrogeoloske odlike terena, itd .. Na osnovu navedenih karakteristika odreduje se nosivost terena, te vrsi izbor alata za rad i eksploziva, izbor mehanizacije, planira zavrsetak radova, itd .. Pri istrazivanjima za hidroenergetske gradevine i postrojenja, geologija daje odgovore na brojna pitanja vezana za odredivanje najpovoljnijih lokacija podzemnih gradevina, brana i akumulacija. IstraZivanja za potrebe vodosnabdijevanja i efikasnu zastitu voda od zagadenja te pronalazenje tennalnih i mineralnih voda, djelatnosti sn u kojima geologija sa svojim specijaliziranim naucnim disciplinama, posebno hidrogeologijom, daje veliki doprinos. Poljoprivreda i sumarstvo takode koriste rezultate geoloskih istrazivanja. Tako se naprimjer, danas dobro zna kakve sve negativne posljedice po okolinu mogu izazvati egzodinamski faktori zbog nekontrolisane sjece suma, narocito na padinama ali i neracionalno pretvaranje planinskih pasnjaka u oranice. U zastiti okoline, geoloska istraZivanja daju vaZne odgovore na pitanja vezana za zastitn prirodnih padina i izvedenih kosina od erozije, zatim 0 mogucnostima i rjesenjima sanacije klizista i odrona, zaStite podzemnih voda od oneCiscavanja, odabiru optimalnih lokacija za odlagalista otpada, itd .. Iz ovog kratkog osvrta na ulogu geologije u praksi, jasno proizilazi potreba gradevinske struke za poznavanje osnova ove nancne discipline. Stoga smo se odlncili da prioritetno za studente Gradevinskog odsjeka na Univerzitetu u Tuzli, ali i za sve strucnjake gradevinarstva, napisemo ovaj udzbenik. Pri tome smo posH od realnosti da studentu treba prezentirati osnove geoloskih disciplina koje su vezane za

I -

I

3

gradevinsku praksu i koje ee mu koristiti ne sarno tokom studija vee i
kasnije u praksi.

SADRZAJ PREDGOVOR I.UVOD .................................................................................................... 9 1.I.Definicija i podjela Geologije ............................................................. 9 l.2. Postanak, grada i osobine Zemlje ...................................................... 9 2. MINERALOGIJA ................................................................................. 14 2.1.Postanak rninerala ............................................................................... 14 2.2. Unutrasnja grada i oblici pojavljivanja minerala ............................... 15 2.2.1. Kristalizirani minerali .............................................................. 15 2.2.2. Amorfni minerali ..................................................................... 16 2.3. Simetrija kristala ................................................................................ 16 2.4. Kristalni sistemi ............................................................................. .... 16 2.5. Polimorfizam i izomorfizam .............................................................. 18 2.6. Fizicka i hemijska svojstva minerala ................................................. 18 2.7. Metode ispitivanja minerala ............................................................... 21 2.8. Sistematika minerala .......................................................................... 22 2.8.1. Silikati ...................................................................................... 23 2.8.1.1. Nezosilikati ................................................................ .26 2.8.1.2. Sorosilikati .................................................................. 27 2.8.1.3. Ciklosilikati ................................................................. 27 2.8.104. lnosilikati ................................................................... .27 2.8.1.5. Fiiosilikati ................................................................... 28 2.8.1.6. Tektosilikati ............................................................... .30 2.8.2. Karbonati ................................................................................. 33 2.8.3. Sulfati ....................................................................................... 34 2.8.4. Sulfidi ...................................................................................... .35 2.8.5. Oksidi i hidroksidi ......................................'............................. 35 2.8.6. Minerali ostalih grupa ............................................................. .36 2.8.7. Elementi .................................................................................. .37 3. PETROLOGIJA .................................................................................... 37 3.1. Podjela stijena prema naCinu postanka ............................................. .38 3.2. Magmatske stijene ............................................................................. 38 3.2.1. Struktura i tekstura rnagmatskih stijena ................................... 39 3.2.2. Lucenje magmatskih stijena .............................................. ...... 041 3.2.3. Sistematika magmatskih stijena .............................................. .43 3.204. Mineraloske i petroloske karakteristike granita, gabra i peridotita ..................................................................... .45 3.2.4.1. Granit ......................................................................... .45 3.2.4.2. Gabri ........................................................................... 46

Ugodna nam je duinost da se zahvalimo recenzentima dr.sci. Ibrahimu Cackovieu. dipl.ing.grad. i dr.sci. Hazimu HrvatoviCu, dipl.ing.geol. koji su svojim savjetima doprinijeli kvalitetu ovog udibenika. Bit cerno zahvalni svim kolegama koji lekst proCitaju i dostave nam svoj kriticki osvrt.

4

5

............ 57 3... 71 3.........2.......MineraloSko-petrografske karakteristike ..........3............................. Odronjavanje ......................... Fizicke karakteristike .......................2............................. ................................11........ 139 5............... Znacaj proucavanja geoloskih struktura sa aspekta gradevinarstva .........3.....4............................1... Pokotine ................. Metamorfne stijene ..............................................................49 Sastav...............1.12........................leda.1................... 51 Sistel11atika sedimentnih stijena .. 77 3....................4.. Denudacija .. 76 304........ 79 4............... 172 6 7 .....vatre i hemijskih agresivnih materija na stijene i kamen .... serpentinita i amfibolita ..................................2..Tidotiti.....!.... 57 3...........3..........................................................3. 158 6.......1.7........1.........3....... lSI 6..2...11......... 131 4................... 146 5...................................... 60 3......................1....10..........................2.......... 133 4.................3. 111 112 114 115 4..6.............. Poroznost i propusnost stijena .......... Zamocvarenje terena .......................... 69 3 A............... ..................3.................. 99 4.......4..............2......................... Klizenje i kIizisla ..........2.2........4................... ...........5......47 U l1lJ........Povrsinsko raspadanje ..................1....3.........3........... 73 3.......... Rasjedi ..................2..................... Abrazija ....................................... Tehnoloska svojstva stijena ...1... " ...........................1............. 88 4...........2...............3.. 116 4...6..........5........................ 76 3........2.....3........." ........ Laporci (Japori) ...1.......... .. 102 4. Obrada i interpretacija rezultata ........ Eoiska erozija ............2....................................3.......8........................................................... pjescara........................4..............1....3..... Metode istrazivanja za potrebe gracievinarstva ...1.... 164 6....4. Zone u hidrogeologiji ...7.................. 78 4.2.. 93 4.. 76 3. 77 3... Magmatizam .... Mermeri (mramori) ....... Osipanje .....3.....5...............................................4.....5............ 79 4............. 3.. 134 4....... 150 6..........4.................. Seizmicka aktivnost ........... 147 5.... Tektonska aktivnost ........ 141 5...........5..... 158 6...........11...2..1.. 120 4............................1..3...............................struktura i tekslura metamorfnih stijena ...... 138 S. laporaca i krecnjaka ......................................................... 4................. Pjescari ........... Saniranje labilnih padina i klizista ..................2....... 155 6.... 131 4.....................................4.............4........1..glllatskim stijenama i prill1Jena magl11atskih stijena u gracievinarstvu ..... 4.........................3................1...... 168 6.. ............... 125 4.........2..... Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko Ispitivanje .......................................................................................................................3......................3................... 128 4..3......4......... 4............... 157 6....3................3........~ 3.............1...................4........... Mineraloske i petroloske karakteristike mermera.. Sufozija ......3.....1..... Mehanicke karakteristike .......... 96 4......................1...................... 59 3.. Karstna erozija ............................... Erozija padavina ......... 137 5...................4........................13..............................lNZENJERSKA GEOLOGIJA ...................2.....................................................1.............. Hidrogeoloska istraZivanja u gradevinarstvu ................................................................ Klasifikacija klizista . Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenan1a i primjena metalTIorfnih stijena u gradevinarstvu ..............1. .........................1.. ..1.............9.................................... 117 4....1.. 159 6............................Istrazno busenje i raskopi ....... Uvjeti gradenja u sedilnentnim stijenama i primjena sedimentnih stijena u gradevinarstvu . ......3..........1..........................2.................2...........2............2........................................... 148 6.3................................................... 149 6............... ....... Nacela modeliranja ...............................3...1................................ Cilj iilZenjerskogeoloskog izucavanja klizista ..4. Endodinamika ...............................1..................4........ Serpentiniti .............. 3.... t..... Krecnjaci (vapnenci) ....... Uzroci stvaranja klizista ..........8..............2..................... .................... 58 3... 168 6... 119 4.................................................................4............ .......... Inzenjerskogeoloski procesi ....................1......................................... 171 6......4.....11.. 135 5.................1...Egzodinamika ... .........Geofizicka istraZivanja ....3............................. 53 Mineraloske i petroloske karakterislike glina..............................................::njd 1\........................ Inzenjerskogeolosko kartiranje .......... 129 4.] ............... Izdani ...................................... Sastav.......2......2.......................1................Isusivanje temeljnih iskopa . 124 4... Lednicka erozija ...yjcti gradt......2. GEODINAMIKA .............2......................................2........3...2..................................... Sistematika metamorfnih stijena . 90 4..2. Amfiboliti ....................1........................4....... 99 ........................................1............... 121 4............]........ 127 4...........48 Sedil11entne stijene ....1............11................................... PODZEMNE VODE ........2.....1................... 128 4.......6........1....1.............. Slojevi i geologke strukture stijena .............1..1................1...... 64 3......1 Gline ........................4..4...... 112 6. 4........... Fluvijalna erozija ...................Uticaj vode......... 4...2......4....3....11............... 76 3...3. 3.............................. Zagaciivanje izdanskih voda .. kvarcita......................... struktura i tekstura sedimentnih stijena .3....................... Elementi klizista .2 Bore ......................................... Kvarciti .................... ..............4........................................ Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata .....

.............. ... Petrologija.... 188 6..... 173 6.......................4. 192 6.............. ..... Definici....7... 208 8... 7. Stratigrafske jedinice ... . .................. 191 6.......... 205 8... 198 .....................3...0dredivanje starosti stijena. ......... 208 8.....2.. 217 UVOD 1.......................... ...... Prognozira uslove gradenja u stijenama kao i ponasanje stijena tokom eksplotacije gradevinskih objekata koji su na njima izgradeni........ .. Bavi se problemima prilagodavanja gradevinskih objekata terenu i metodama poboljsanja svojstava stijena..2....2.. . 190 6. . ... .................................... ..... Istorijska geo!ogija........ .........2.........................2.. 179 6.3....2................ te rekonstrukcija paleogeografskih..2................. 204 7... Brane ............... .. 7....... ........ usjeci i nasipi .............. Geolosko kartiranje ............. Saobracajnice .....................1................. .. .........2.... Njeni osnovni zadaci su odredivanje starosti stijena i geoioskih dogadaja.............1........4.......... ............... preobrazavanje i sistematiku...............9....... . U okviru Geologije izdvojeno je vise naucnih disciplina kao sto su : Mineralogija......... 182 .....8............ Postanak..ia je nauka koja proucava teren kao prirodnu geolosku konstrukciju odnosno kao radnu i zivotnu sredinu...2.......3........ ................1.....2. Fosi!i i stijene kao geoloska svjedocanstva ... 8 9 ................. 173 6. 202 ... ............................1.2... .............. Kanali .. Mezarja i groblja .................. u nastavku su saZeto prkazane sarno neke.5.......... Pored navedenog Inzenjerska geologija proucava prirodne gradevinske nemetalicne materijale.7....................... 176 6.................2.............. .........1........ . STRA TlGRAFSKA GEOLOGIJA ..... Zasjeci............2...................... . Petrologija je nauka 0 stijenama koja proucava njihov sastav....... .... 193 6.. ........ 180 6.2...... 209 LITERA TURA ..............ia i podjela geoiogije Geologija je prirodna nauka koja izucava sastav.. Obzirom da do danas nije izrazito prihva6ena bilo koja od njih.................3...... Zeljeznicke pruge .. . . teksturu.......... 196 7.. 183 6. ....... Inzenjerska geologija......................................... .. Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivanja za razlicite namjene i objekte .. ... 194 7.6.. 186 6.........2.. Tuneli ........... 1....... Tektonika proucava pokrete u Zemljinoj kori i njima proizvedenu tektonsku gradu iIi sklop te strukturne oblike pojedinacno tretirajuCi zakonitosti njihove geneze i rasporeda... ................ Ona obezbjeduje podatke neophodne za ocjenu medusobnog uticaja terena i gradevinskih objekata.. genezu...... ....7.............1....... ...4...... ................... ..... ............... dinarniku i istorijski razvoj Zemlje. Geoloska karta .................3. Dinamika Zemije u svijetlu mobilisticke koncepcije ............... strukturu.2...1...... rasprostranjenje i kretanje u Zemljinoj kori..... Odlagalista otpada .. .............. 181 6................. Akumulacijajezera 6.. 203 7..... .. Mostovi ..... ................... Aerodromi ........ grada i osobine Zemlje o postanku Zemlje i ostaiih clanova Suncevog sistema postoje razlicite teorije i hipoteze.......... Hidrogeologija... kao i 0 njihovoj genezi i primjeni.......... ........2.. .. ........ Prostorno planiranje ....3...... ....Pomorske luke..........2....... Mineralogija je nauka 0 mineralima odnosno 0 njihovim morfoloskim i hemijskim osobinama..... Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu ................. ....2.......... Cestovne saobracajnice ............ Tektonika itd . Inzenjcrska geologi..... ..3. uslove njihove eksplotacije kao i mogu6nost njihove upotrebe u gradevinarstvu...... ..2....3.. tektonskih i magmatskih dogadaja...... Odredivanje apsolutne starosti stijena .......................6. 185 .......7.2....3.......... . .....................5................ .... GEOLOSKO KARTlRANJE I GEOLOSKE KARTE .. .. ... .........214 REGISTAR ......... 179 6. Hidrotehnicki objekti ... Hidrogeologija je nauka 0 podzemnim vodama koja proucava njihov postanak...........2..... Odrcdivanje relativne starosti slijena ...... .. Temeljenje .3........ 195 7....... 6..... Istorijska geologija je nauka koja se bavi proucavanjem istorije Zemlje kao nebeskog tijela od njenog ulaska u planetski stadij odnosno od "Temena stvaranja litosfere pa do danas.... 20] 7......2.......................................2.. ....

A Lyttleton. a Cijim je zgusnjavanjem te raspadanjem stvorena osnova za postanak planeta. Obzirom da kontinentalna kora lezi na guscoj okeanskoj kori) njezino spustanje na jednoj strani izaziva podizanje na drugoj. nazvan okeanskom korom.Moulton. a njezinim hladenjem i raspadanjem nastali su planeti. Relativna gllstoca litosfere iznosi od 2. Jeffreys. od nekoliko koncentricnih zona. '~erkui.':-.7~~rs \. a u njenim pojedinim dijelovima od kapljica i ('vrstih cestiea koje su nazvane planetezimale razvili su se p]aneti. kiseonika./Satur~___ -. Njezin gornji dio izgraduju stijene uglavnom granitnog sastava uz malo sudjelovanje sedimenata. ubraja se i gornji stjenoviti dio omotaca. Aulori ove hipoteze su LKant (1724-1804) i neovisno 0 njemu. arnonijaka. Autori ave hipoteze koja je nastala oko 1900 godine su R. Hoylea takode polazi od pretpostavke postojanja suncevog bIizanca koji je dozivio eksploziju karkteristicnu za zvijezde tipa "supernova".' ! /·U~~·~ .R. Iz sredisnjeg dijela magliee razvilo se Sunee. odnosno povrsinski Zemljin pokrivac. prcu::eto Nebularna hipoteza pretpostavlja postanak Sunea i planeta iz rotirajuce nebule (llsijana plinska masa) koja je popunja\'ala prostor danasnjeg Suncevog sistema.95 g/cm 3 (u okeanskoj kori ). ! Zemlja se sasloj. izgraden ad uItrabazicnih stijena.~~:~~\". Plinska hipoteza je varijanta planetezimalne hipoteze.ili vodeni Zemljin pokrivac sastavljen od slane vode okeana i mora te slatke vode na povrsini i u podzemlju kontinenata. -hidrosfera. Nju su 1925 godine predlozili JJeans i H. Ova kora nije kontinuirana jer nedostaje na dnll okeana.eF 19'75. Materija tog blizanca oslala je II podrucju privlacne sile Sunca. Taj dio se nazi va kontinentalna kora. odnosno zracni omotac koji je sastavljen od azota. / eNeptun .T. 10 II .Novi podaci 0 istrazivanju svemira vjerovatno ce rezultirati i novim spoznajama neophodnim za tacniju interpretacijll postanka Suncevog sistema i planete Zemlje. ugljenog dioksida. Cvrsto dno okeana izgraduje kontinuirani ovoj preteZno bazaltnog sastava. Hipoteza Suneeva blizanca pretpostavlja da je primarno Sunee bilo dvostruka zvijezda te da je blizanca danasnjeg Sllnca odvojila privlacna sila neke zvijezde II prolazll. Ravnotezu pJutanja raz}icitih blokova nazivamo izostazijom.:~suflce! \'- Slika I Shematizirani prika:: Sunc'evog sistema (premo iz ~f. Chamberlin i F. Njihova je pretpostavka da je prolazom nekog velikog stranog tijela pored Sunea. DiD materije tog blizanca zadrzan je u podrucju Sunceva djelovanja. -iitosfera.y:. "::-.~~~-7..200Jj Bei. prosjecne debljine 40 km u podmcju kontinenata i 10-12 km u okeanskim podrucjima.l.7 g/cm3 (u kontinentalnoj kori ) do 2.~'~' . Prema novim shvatanjima u litosferu nazvanu tektosferOlll. nastao plinski val koji je od njega otkinut.estanovic.a~ .~. :~em~j\~?~~. prasine i mikroorganizama. Hipoteza "supernova" eksplozije F. pa su njezinim hladenjem i raspadanjem nastali planeti. Planetezirnalna hipoteza polazi od pretpostavke da su SUllce i planeti nastali iz spiralne magliee.. To su : -atmosfera. . Autor ave hipoteze je R. PS de Laplace (1749-1827) .

ali relativno slab magnet (dipol).m nazi va sc astenosfera. F 3-don}i OlJlotu(. 12 13 . ana je najmanja na ekvatoru.. Povecanjem dubine temperatura raste od neutralnog sloja 0 cemu svjedote podaci iz rudnika i duboka busotina. PI-gornji Ol1lo/ac'. Utvrdeno je da ispod povrsine postoji zona u kojoj je temperatura stalna i uglavnom odgovara srednjoj godisnjoj temperaturi promatranog poodrucja. -Jezgra iii barisfera. rezultiraju silom teze. AVO potvrduju i prirodne pojave kao sto su lave vulkana temperature do 1200 °c i vode gejzira do 90 Dc. a zonalnoj gradi Zemlje ( s1.I/eru. Zemlja se ponasa kao velik. L-lifu. Ciji se pozitivni pol nalazi na juznoj sferi. a negativni na sjevemoj. U tom dijelu plasta odvija se 1ermalna dinanlika i s njom u vezi konvekcijska strujanja sto moze biti uzrok elinal11ike i piasticnih detorl11acija u tektosferi. Ugao izmedu geografskog i magnetskog pola zove se ugao magnetne deklinacije.3 g/enY) i G.u kontinentalnom dijelu izdize iznad povrsine elipsoida. H-huf'l:'J~ra (pn. Geografski i magnetski polovi Zemlje se ne podudaraju.fera. odnosl1o Ul1utrasnji dio Zenlije koji od graniee sa litos!'crom doseze do dubine 2900 km i inla relativl1u gustocu izmedu 2. i centrifugalna sila koja postoji zbog rotacije Zemlje aka njene ose. 19/)'. privlacna sila koja djeluje medu masama u Suncevom sistemu. Zbog rotacije. Sa povecanjem nadmorske vi sine jatina te sile opada. Stika 3.!I1I/. a najveca na polovima.2) svjedoCi povecanje temperature i gustoee od povrsine prema sredistu kao i sirenje potresnih talasa kojima je dokazano vise diskontinuiteta. Ta granicna zona zove se neutralni temperaturni sloj. sredisnji dio Zemljc koji se pruza oel 2900 kl11 do sredista. Ugao sto ga zatvara magnetski rneridijan s horizontalnom ravninorn zove se ugao rnagnetne inklinacije koji je takode razlicit na razlicitim mjestima litosfere.'.u. a da periferni( vanjska jczgra ) predstavlja metainu tekueu masu u kojoj se odvijaju konvekcijska strujanja. Zona/na gr(l(1u ZI. 1984) Slika 2. te Wiechert-Gutenbergov diskontinuitet na granici Oll1otaca i jezgre. ta dubina u Evropi iznosi oko 32 m. Donji dio ornotuca nazi va se mezosfera.::cf(/ j::_ Herak. te brzine sirenja potresnih talasa. Toplotna energija Sunca djeluje na povrsinu i plitko pod povrSinom Iitosfere.3).-/) -Omotac. vee geoida. smatra se da je sredisnji dio jezgre (unutrasnja jezgra) u cvrstom stanju. od kojih je llujvazniji MohoroviCicev na graniei litosfere i omatai'a. U prosjeku.~'I!la je::gra.c K-koru.5 1 g/cm· . ona nije oblika rotacijskog elipsoida. Temperatura Zemlje rezultat je djelovanja dva izvora: Sunca i stalnih radioaktivnih procesa koji se zbivaju u njezinoj unutraSnjosti. Dubinski razmak u metrima potreban za povecanje temperature za 1 °c naziva se geotermski stupanj. j j -vw!isku je::gra. A-ustell(J. au okeanskim se podrucjima nalazi ispod nje (s1. Sastoji se od zeljeza i nik1a i ima realativnu gustocu oko 11 g/em 3 Na osnovu visokc temperature (izmedu 4000 0C i 5000('C )i pritiska (oko 3 miliona bara). Zemlja je na polo viOla spljostena tako da njen ekvatorijalni poluprecnik iznosi 6377 km. tije!a kojem se povrsina Gravitacija. a on je razliCit na razlicitim mjestima litosfere. P2-srnl!y'j olllola(. Geoid u poreaenju sa sferoidom (po Wagneru iz Heraka. a srednji dio koji ide od granice s Inezosferorn do dubine oko 400l-:. J2-1II1Ulr(/. a polarni 6356 km. Medutim.

kvarc. Povecanje zapremine u dodiru sa vodon1 primjeceno je kod minerala kao1inita (do. Kristali se mogu pojaviti u oko 230 poliedarskih oblika. velicina prostora itd.Ie vazno kod odahiranja dekorativnog kamena U odgovarajuCim klimatskim i ekoloskim llvjetima. pneumatogeno. Pirogeni minerali su oni koji su nastali kristalizacijom iz magme.4). pritisak. kristal se razvija u poliedarsko tijelo omedeno ravnim ploharna. ".1.J996) 2. \ . rastvorima. 0 tom rasporedu avise i karakteristike minerala. hidatogeni i metamorfni.~. Ukoliko minerali nastaju u procesu mctamorfizma izazvanom pritiscirna. Zbog nejednakog rasta u razlicitim smjerovima. skupljanje. raspadanje pod uticajem atmosferilija. Oblici krista/a: a) magnetita. Poznavanje otpornasti minerala na djelovanje atmosferilija veoma .gahro. berit..Vlahoviic.2. c) kvarca (preuzeto i:::. Slika 4. feldspati.2. Tako recimo kvarc moze nastati: pirogeno. ltd" Postanak bidrotermalnih mineraJa vezan Je za kristalizaciju U vfucim Pravilna unutraSnja grada kristala sastoji se U odredenom rasporedu elementarnih eestica-atoma i jona u prostoru. pirokseni i liskuni itd .2. onda . Minerala ima j n3 drugim planetama kao i na Mjesecu. 2.) Zbog eesto nepovoljnih uvjeta razvoja minerali se u prirodi nalaze vecinorn u odredenim nepravilnim oblicima koji su rezultat 14 15 .e vidjeti i na primjenu agregata za beton. i ostala lizieko-hemijska svojstva. Oni imaju homogenu gradu i odredeni hemijski sastav koji se moze izraziti hemijskom formulom. andaluzit. topaz. Koliko je vaino poznavati mineralni sastav matcrijala koji se koristi u gradevinasrstvu veoma ilustrativno se moz. granit. 2. To je nauka koja proucava hemijska i fizieka svojstva minerala.. b) ka/cita.i rcaktivne silicijske minerale (opal. zeoliti. Proueava ih posebna nauena disciplina koja je po njima nazvana mineraiogija. Oblik minerala ovisi 0 mnogim faktorima koji su djelovali tokom njihovog postanka (temperatura. itd.) koji sadrii otpornije minerale. MINERALOGIJA Minerali su 03nov11i sastojci stijena koje izgraduju Zemljinu litosferu. te njihava eventual no bubrenje. Takvi minerali su npr. C02 itd. turmalin.Unutrasnja gratia i oblici pojavljivanja mineraia Minerali se u stijenama pojavljuju kao kristalizirani iIi amorfni. temperaturom i djelovanjem vode. . hidrotcrmaini. \ .O ) iz cementa. itd). mineralogija je nauka koja nam pomaie pri utvrdivanju cjelokupnog sastava stijenske mase.itd..O i K. Primjera radi. Tuzla) racionalnije je primjcnjivati dekorativni kamen (npr.) b) ~ (. hidrotermalno i hidatogeno. Postanak minerala Prema nacinu postanaka minerali mogu biti: pirogcni. ) u stvrdnutom hetoou moze doti do hemijske reakcije izmedu ovih mineral a i alkalija (Na. . itd. ivicama i uglovima. Minerali se razvijaju procesom kristalizacije kojim dolazi do stvaranja kristala. zbog cega se pojavljllju unutrasnja naprezanja koja rezultiraju pucanjem betona sa pojaV0lTI mrezastih pukotina. silimanit. da bisn10 megii utvrditi sastav stijene u kojoj iii 11a kojoj narnjeravamo graditi odredeni objekat. kalcit. Kristalizirani minerali Mineralne mase koje imaju pravilne ( poliedarske ) oblike kontura nazivaju se kristalima (s1. sto je karakteristicno za rudne minerale.. 25%).. Sa stanovista gradevinske prakse. iii kamena kojim gradilTIO. Drugim rjeCima. Ako agregat za pripremu betona sadrz. pneumatogeni. U sredinama gdje je zrak dosta zagaden i gdje padaju klsele kiSe (npr.) nazivaju se hidatogeni. Tako recimo montmorilonit moze povecati zapreminu do 10 puta sto pri izraC\i tunela izaziva vel ike prohleme. Zanimljivo je da neki minerali mogu nastati na vise razlieitih nacina. Pod mineralima se podrazull1ijeva prirodna tvorevina odredene strukture. Pneumatogeni nastaju kristalizacijom iz p1ino\'a i para.se oni zovu metamorfni minerali (npr. njihovu unutrasnju gradu.1. Nastali spojevi imaju veell zapreminu nego ani koji su usli u reakciju. anhidrit. naein postanka te vrsi njihovu sistematizaciju.. moramo odrediti minerale od kojih se oni sastoje i njihove kolicinske odnose. Oni minerali koji nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora (npc. na ponasanje laporaca bitno uticu minerali glina koji su veoma osjetljivi l1a dodir s vodom. gips. a to su npr. aragonit. hemijskog sastava i fizickih svojstava. Kalcit najcesce nastaje hidatogeno ali moze i pirogeno (diferencijacija baziene magme i stvarnje karbonatnih tijela) i hidrotermalno ( u polimetalienim sulfidnim rudama sa nisko i srednje temperaturnim mineralin1a).

korund. lO() J) 16 17 . turma!in. Tetragonalni sistem ima tri kristalografske ose medusobno vertikalne. Ovakvim elemenlima simetrije karakterise se mineral cirkon.. Monoklinicno kristalisu slijede6i minerali: kaolinit. 2 . Trikiinicni sistcm in1a lri nejednake kristaklografske ase koje su koso polozene jedna prema drugoj. Kristalizirani minerali su anizotropni. Kristalni sistemi moze biti duza iii kraca je upravna na njih. Rombicno kristalisu: kale it . fluorit.-- .itd .Monoklinicni sistem se karakterise sa tri nejednake kristalografske ose. 4. tctragonalni. To znaCi da su njihova svojstva u razlicitim pravcima razlicita. rombicni. Ako je neki kristal nastao u idealnim prilikama njegov oblik je posve pravilan pa se na21\'a idcalnim kristalom. bubreiastim i grozdastim oblicima. 5. graft!.. 0. osim u kristaliziranom " pojavljuju i u amOrfn0111 stanju. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: kvarc. Amorfni minerali Minerali se u stijenama. Navedene elemente simetrije imaju plagioklasi i mikroklin.Teseralni iii kubicni sis tern karakterise se s tri kristalografske ose jednake duzine. Simetrija kristaia Praviino razvijeni kristalni oblici pokazuju izraienu silnetriju. limonit. a treca je u odnosu na njih kosa. biotit. itd . Kod ideal no razvijcnih kristala.preu::elo i:::: Sestanovi(:. udaljenos( ad centra simelrije do identicnih parova ravni.4. Ravan simetrije dijcli kristal na dva jednaka dijela koji se jedan prema drugom odnose kao prcdme( i lik U ogledalu. 2.ni oblik zbog cega su i dobili takav naziv.defekata u nj ihovoj gradi ili strukturnoj reSetki a nazlvaju se realnim kristalima. 6. Dvije ose u horizontalnoj ravni su jednake duzine a treca koja 2. Usljed nedostatka strukture amorfni minerali ncmaju odredeni spolja. 3. heksagonalni. I.~ L. Tako vremenom opal prekristalise u kaleedon a amorfni hidroksidi gvozda u geti!. . Rombicni sistem ima tri krista10grafske ose nejednake duzine ali medusobno vertikalne. Amort'ni minerali su nestabilni i tete da prcdu u kristalno stanje. Ova silnetrija se manifestuje sljedecin1 elen1cntima: -ravninatna.. U mnorfnom stanju javljaju se cesta silicija i hidroksidi gvozda.. montmorilonit.2. pirit. topaz.2. dvije su medusobno upravne. apati!. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: dijamant. Amorfni Ininerali nen1aju prayilnu unutrasnj u grauu. Centar simetrije predstavlja tacku u geometrijskom sredistu kristala. i -centrom simetrijc. Zbog toga su ovi minerali izotropni odnosno imaju iste karakteristike U 5vin1 pravcima. koje su medusobno vertikalne. gips. SliIw 5. olivin. Heksagonalni sistem odikuje se s cetiri kristalografske ose. Osa simetrije u kristalu je svaka osa oko koje obrtanjem kroz 0 360 nekoliko puta dovodimo kristal u is(i polozaj. sin1ctrije -osama simetrije. P%::aj krisla/ogra/\-kih usa 11 kristainim si''''lemima (prema: Tuclln / 951. Pojavljuju se najcesce u kuglastim. halit. od kojih su tri jednake duzine i lete u horizontalnoj ravnini sjekuCi se pod 0 uglom od 60 Cetvrta osa je duza iIi kraca i okomita je na njih. U amorfna mineralna tijela spadaju i vulkanska s(akla. 2. hornblenda. ' ' Postoje 32 kombinacije elemenata simetrije koje s obzirom na duzinu i medusobni odnos kristalografskih osa mozemo svrstati u 6 kristalnih sistcrna: teseralni. muskovit. itd. ivica i uglova je jednaka.3. ortoklas. 6. aluminijuma i mangana. Nastaju obicno procesima povrsinskog raspadanja minerala. rnononklinicni i triklinicni. dolomit. 'I . Palazaj kristalografskih Gsa u kristalnim sistemin1a prikazan je na slici 5.

2. primjer ugljenika koji se javlja kao grafit (kristalise heksagonalno) ili kao dijamant (kristalise teseralno). itd . Takvu boju zovemo idiohromatska (grc. metalna (piri!). Dijarnant naprirnjer ima oko 140 000 puta vecu tvrd06u od grafita. Vrlo je mali broj mineralnih vrsta stalne boje koja potice od materije od koje je mineral izgraden.65. mrko (cadavae).n. ook pri nesto manjem intenzitetu sjajnost postaje staklasta ( mnogi silikati-npr. ). Polimoruzam je osobina da se jedna ma!erija javlja u vise razliCitih kristalnih formi. za stvaranje kristala mjesanaca potrebno je da izomorfni minerali imaju ne sarno isti tip kristalne resetke. U slucaju plagioklasa Na i Ca joni imaju priblizno iste jonske radijuse. vee da im se atomski ill jonski radijusi medusobno mnogo ne razlikuju. -18 19 .hematit. !urmalin . Ovakvi oblici se nazivaju realnim kristalima. lirnonitni oker ) su u kamenu prirodni pigment. medutim. Sjajnost minerala potice od razlicitog intenziteta odbijanja svjetlosti sa povrsine minerala. boja. sjaj. hromatos-boja).).pseudos-Iaz) boje. Oblik minerala zavisi od mnogih faktora koji su djelovali tokom njihovog postanka (tempertura. Pri vrlo intenzivnom odbijanju svjetlosti minerali irnaju dijamantsku sjajnos! (dijamant. sedefasta (talk.itd. Gustina ili relativna gustina minerala je masa njegove jedinicne zapremine (g/cm\ Kod petrogenih mineral a ona ve6inom varira od 2. Tako se Si0 2 moze javiti u nekoliko modifikacija (kvare.) od kojih svaka ima specificne morfoloske j fizicke karakteristike. Grupa olivina je takode izomorfna smjesa Cije su dvije komponente (forsterit-Mg2Si04 i fajalit-Fe2Si04) razlicito izmijesane. Polimorfizam i izomorfizam Koliko raspored testica u kristalnoj resetki ima odraza na fizitke osobine minerala najbolje ilustruje pojava polimorfizma. dok je srednja gustina rudnih minerala oko 5 g/cm 3 Ukoliko mineral ima gustinu 2 g/cm 3 to znaCi da je on dva puta tezi od iste zapremine vode na 4°C. oblik. itd . hila koja paralelna ravan u mineralu je potencijalana ravan cjepljivosti. Strana materija zove se pigment. te se medusobno zrunjenjuju u svirn koliCinama. cjepljivost ( kalavost). Zbog cesto nepovoljnih uvjeta razvoja. Savrsenu cjepljivost imaju npr: liskuni i grafit (sI. moze biti alohromatski obojen iuto (citrin). izometricni itd . Opcenito.. cirkon).Boja nije stalna i postojana osobina minerala.kvarc. Sto su povrsine vise glatke odbijanje svjetlosti je intezivnije i obratno. iglicasti.pritisak. allos-drugi) boju koja potice od sitnih mehanickih primjesa iii inkluzija II kristalu.5.. radioaktivnost. ldiohromatskom bojom karakterisu se npr. Fizicka i hemijska svojstva minerala Fizieka svojstva po kojima se minerali medusobno razlikuju jesu: gustina. Kaleit koji je najcesce mlijecnobijel moze npr. Postoje i boje koje su posljediea preobrazaja minerala usljed povrsinskog raspadanja stijena a one se nazivaju pseudohromatske (grc..ldiohromataski minerali (npr. tvrdina. kale it 2. koji je tipski bezbojan mineral. Cjepljivost (kalavost) mincrala je njihova osobina da se eijepaju dui odredenih ravni.idios-svoj. kvarc prakticno ne cjepa (s1.). minerali se u prirodi nalaze vecinom u odredenim nepravilnim oblicima koji su posljedica defekata u njihovoj strukturnoj resetki. tablicasti. elasticnost. ako je kod minerala razlika kohezije u razliCitim smjerovima veca. Hrapave povrsine rasipaju svjetlost nepravilno i ne mogu biti sjajnc. Medutim. veliCina prostora. Pos!o je ejepljivost osobina minerala da sc cjepa duz neke ravni koja prolazi izmedu atomskih ravni. itd . sto je najees6e posljedica razlieitih uslova kristalizacije ( temperatura. stupicasti. Naprimjer kvare..5 do 3. karbonati. itd. vostana (opal).feldspat).6) dok se npr.. Kaleit ima tri pravea ejepljivosti. Prema obliku minerali mogu biti: prizmatski. lz izomorfizma proizilazi da dvije supstance razlicitog hemijskog sastava mogu imati iste iii sliene morfoloske i fizicke karakteristike.5 g/cm 3 (npLkvarc 2.itd . Najkarakteristicniji prirnjer za ovu pojavu predstavljaju plagioklasi koji su kristali mjesanei albita NaA1Si3 0s i anortita CaA1Si 20 s koji se nalaze u razlicitim omjerima.. itd. tridimit. Mnago veci broj minerala irria alllhromatsku (gre. pritisak.minerali bakra azurit (plav) i malahit (zelen). onda je i njegova cjepljivost vise izrazena.) Pri daljem padu intenziteta svjetlosti sjajnost je polumetalna (hematit). Suprotno polimorflzmu izomoruzam je osobina da supstanee hemijski razliCite iIi analognog hemijskog sastava mogu stvarati iste kristalne forme pa eak i graditi kristale mjesanee. elektroprovodljivost. Ona zavisi od kristalne strukture i orjentisana je duz paralelnih ravni atoma. provodljivost toplote. ljubicas!o (ametist). RazliCit oblik kristalne resetke uzrokuje kod ova dva minerala izvanredno vel ike razlike u fizickim osobinama i oblieima. biti ern od primjesa manganovog oksida iii zut od primjesa zeljeznog hidroksida.6. kristobaliLitd. listicavi. 2. Najrnarkantniji je.6). magneticnost.

enom cjepljivoscu i dcsno-kvarc ko)i se prakticno ne (jepa) (prema TaHiC'. na osnovu cega je ponekad moguce na terenu i u laboratoriji odrediti mineral. Ta metoda omogucava razlikovanje bezbojnih od obojenih minerala. itd . liskuni.lvrdoce oslalih minerala dobive. pri cemu se moze primjeniti mokri postupak ( mineral se otopi i razlicitim reagensima utvrduje se njegov sastav) i suhi postupak ( mineral se zari i ovisno 0 njegovoj reakciji na visoku temperaturu. Sto su jace sile vezivanja atoma mineral je tvrdi. Ako nas zanimaju hemijski elementi od kojih je mineral izgraden.7. Metalicni minerali imaju neuporcdivo vecu relativnu provodljivost od nemetalicnih. Korelacija relativne tvrdoce karborundom tvrdoce prema brusenju Osobina minerala da lrpi plasticne deformaeije i da se po prestanku djelovanja sile vraca u prvobitno stanje nazi va se elasticnost. gips. opticke anizotropnosti. Ovisnost cjepl/ivosti 0 kris{alnoj struktllri minerala (lijeva-graftt. skupljanje . razlikovanje amorfnih mineral a od kristaliziranih itd . pirokseni ) -hemijski topivi (kaleit. termicke. U poglcdu provodljivosti toplote mincrali se razliCito ponasaju. tvrdota minerala ovisi od nj ihove kristalne strnktnre pa maze u razlicitim smjerovima biti razlicita.. utvrcluju se elementi koji ga izracluju l. 20 21 . raspadanje pod uticajem atmosferilija itd . muskovit) -hemijski neotporni (feldspati. mineral se ispituje kvalitativno i kvanlitativno.25 i Paraju se 14.J 1~~ I 4. dok je krti mineral npLkvarc. upotrebljava se kvantitativna hemijska analiza. sredini-halit.' -*'--[:#-1= :I I 1 !! ! 1 I I I ~I II I I l : I I! Stika 6.5 --.5 5.Paraju 37 ne mogu se parati staklo Sijeku slaklo 120 175 1000 140000 celicnilTI nozem 10 Prijc izvodenja gradevinskih radova na nekoj stijeni iii u njoj. zatin1 koliCinske odnose mineral a i njihovo eventual no bubrenje.c ovom metodon1 u poreaenju s rdativnorn tvrdOC0111 prikazane su u taben. koji sc odlikujusavrf:. Hemijske metode cesto se primjenjuju za odredivanje nekog nepoznatog minerala. Elasticni minerali su npr. Za odredivanje ponasanja minerala u polariziranom svjetlu koristi se polarizacijski mikroskop. Pren1a hernijskom ponaSanju minerali mogu biti: -hemijski otporni (kvare. primjenjuje se kvaiitativna analiza. Hemijsko ponasanje minerala prema odredenirn reagensima (najcesce su to kiseline ) je razlicito.S i C ) u prahu . Metode ispitivanja mincrah~ Mineral I tvrdoca(po Mohsu) I Relativna I Karakteristike I Tvrdoca prema brusenju karborundom talk gips kalcit fluorit apatit ortoklas kvare (kremen) topaz korund diiamant 1 2 i Paraju se noklom 3 4 5 6 7 8 9 0. hemijske. rendgenske. Ovisno 0 potrebi.04 1.Uz prelpostavku tvrdoce korunda lOOO... Tabela 1. Kao i druge fizicke osobine. Za odredivnie reiativne tvrdoce minerala koristi se Mohsova skala tvrdoce.eija relativna tvrdota iznosi izmedu 9 i 10 po Mohsovoj skah. Tvrdoca -lnineraia moze se odrediti i na osnovu otpora kogs mineral pruza brusenju karborundom (silicij-karbid. 2. odnosno koristenja stijenc u gradevinurst\'u neophodno je utvrditi mineralni sasta\' stijene.0 komadi6em prozorskog stakla 6. kojim se posmatra tanki preparat minerala (izbrusak).. Ako se zeli ispitati koliCinska zastupljenost elemenata u mineralu. anhidrit ) -hemijski reaktivni (opal.1981) II Tvrdoca nekog minerala predstavlja otpor sto ga on pruza prodiranju tvrdog predmeta u njegovu unutrasnjosl. Za determinaciju minerala i ispitivanje njihovih osobina koriste se razliCite metode kao sto su : opticke. utvrdivanje indeksa lorna. zeoliti) Prisustvo hemijskih reaktivnih minerala u agragatu za beton veoma je stetno jer maze prouzrokovati pucanje bctona.

ortnklas ~ 18'%).. Osnovu strukturne grade silikata Cine SiO" tetraedri. a mali broj iz termalnih rastvora. itd . granati. Sistematika minerala Danas je poznato vise hiljada razlicitih minerala ( >3000 ) i njihovih varijateta. podvrgne se rendgenskim zrakama i na filmu se dobije odredena karakteristicna slika koja omogucuje odredbu minerala. NajveCi broj ovih minerala nastao je krlstalizacijom iz magme prl visokim ternperaturarna i uglavnom visokim pritiscima. U kristalnoj resetki silikatnih minerala. u gradi Iitosfere sudjeluje manji broj minerala koji se u okviru stijena koriste 11 gradevinarstvu i industriji gradevinskog materijala. Endotennna reakcija je pracena dehidrataeijom minerala i raspadanjem strukture dok je egzoterrrma reakcija okrakterisana nastajanjem novih visokotemperaturnih formi ( prekristalizacija ) . npLn1agnezija ili zeIjeza (sl. te slabu cjepljivost i veIiki indeks loma svjetlosti. fizickim i hemijskim karakteristikama. U narednom poglavlju prezentirana je pojednostavljena podjela vaznijih petrogenih minerala. a mali jon silicijuma u njegovom sredistu.5 %. olivin ( . izraden od mineralnog praha i odgovarajuceg ljepila. z3tim. U ovu grupu spadaju olivin.16% ). radioaktivnHl i drugib svojstava. kiseonika. Veoma tanki vlaknasti valjak.osilikato Kristalna resetka im je izrazito zbijena. inosilikati.itd. Mineralni prah se maze ispitati i termickim metodama od kojih je najcesca diferencijalno terrnicka analiza.8. zbog cega nlincraIi eve grupe imaju veliku gusto6u i tvrdocu. Silikati se odlikuju razlicitom tvrdocom i teskom topljivoscu. Jpak. 2. Primjenom ove metode dobiva se uvid u strukturu minerala. Svaka kristalna materija ima sopstveni rendgenogram (dijagram praha ) koji zavisi od unutrasnjc strukture kristala. sorosilikati. ciklosilikati. itd . Jezgre velikih jona kiseonika nalaze sc u vrhovima letraedra. Osirn navedenirn metodama minerali se rnogu ispitivati i drugim naCinima radi utvrdivanja njihovih magnetskih. augit-hornblenda. Ovisno 0 naCinu vezivanja Si0 4 tetraedra u kristalnoj resetkL razlikuju se ovi osnovm strukturni tipovi silikatnih minerala: nczosilikati. Rezultati ove analize prikazuju se krivuljarna (diferencijalnoterrnicke kYJVf' ) lzoje S11 karakteristlcne 22 odrcciene minerale. mcdusnhno povezani samo preko drugih jona. Oblik im je izometrican iii kratkostubicast. koji S11 sistematizirani u skupine. filosilikati tcktosilikati.22 23 . Za odredivanje velicine i ohlika sitnih cestica u mineralin18 glina koristi se elektronski mikroskop koji omogucava povecanje i do ]5 000 puta. SiO_~ tctraedri se medusobno razlicito vezu ( preko drugih jona iii preko zajednickog jona kiseonika ). kad se uzorak postupno zagrijava ( abieno do aka I aoooe ) . uzrokovane fizickim i hemijskim promjenama. Silikati Petrogeni rninerali su uglavnom j-edinjenja silicijuma. zatim kvare (~13%. Ovom metodom najcesce se ispituju mineraii glina. Sorosilikati se karakterisu vczivanjem dva Si04 tetraedra preko zajednickog jona kiseonika..8. Pri ovom ostaje sest jona kiseonika sa po . U sastavu Zemljine kore najvece ucesee imaju feldspati (plagioklasi ~ 40%. 7). Nczosiiikati predstavljaju silikate kod kojih su SiO" tetraedri samosta1ni. Pri ovakvom trelmanu uzorka dolazi do endotennne i egzoternlne reakcije. 2. a snimljeni uzoIci mogu se pavecati jos pet puta. Njihov hemijski sastav je slozen.1.Rendgenska ispitivanja minerala najcesce se realizuju na sitnim frakcijama minerala iii agregata metodom praha. SiO~ felraedar kod nc::. pri metamorfozama. Kaleit ucestvuje sa 1. Minerali su razvrstani u skupine s obzirom na njihov hemijski sastav i strukturnu graau. alteracijan1a i trosenju. malog broja drugib elemenata zbog cega ih naz1vamo silikat1ma.. Ovom rnetodom odreduje se tenlperatura na kojoj dolazi do termicke reakcije ll1inerala. 1 Stika 7. sto rezultira novim spoznajama 0 njegovim geometrijskim.. sastav cementa.

8). Filosilikati se karakterisll vezom Si0 4 tetraedra u jednoj ravni (sl. Svaki prsten je u strukturi samostalan. Ukoliko su tetraedri povezani II jednom niZll onda su to pirokseni.ll) usljed cega minerali ove grupe pokazllju savrsenll ejepljivost i imaju plocast i listicav izgled. savrsene cjepljivosti. a na slobodne valencije vezn se joni metala. itd. I'eze SiO. tada je povezanost takvih kristalnih mreza veoma slaba sto je slllcaj sa liskunima i mineralima gEna. Slik(1 10. Veze SiD. tetraedara kod ciklosilikata Inosilikati predstavljaju silikate kod kojih Sll Si0 4 tetraedri povezani II jednom pravcu. Veza SiO-. SURa II. beril.9). U sorosilikate spada npr.jednom slobodnom valeneijom. Ovdje spadaju turmalin. 24 25 . Ako izme(tu mreza u ravnini ude voda. na koje se mogu vezivati joni metala (sI. Ovdje spadaju kvare. NaCin veziV(}f!ia silicijuflw i kiseonika kodji/osifika/a Slika 9. itd .epidot. Minerali ovakve struktllrne grade imaju relativno malu gustinu i mali indeks lorna svjetlosti. Tektosilikati predstavljaju silikate kod kojih su Si04 tetraedri u prostoru medllsobno povezani preko svih jona kiseonika (sl.. a ako je ta veza II dva niza medllsobno povezana kiseonikom onda su to amfiboli (s1. tetraedara kod sorosilikala Ciklosilikati nastaju kada se tri. stubicastog stapicastog obika. a mogu biti i vlaknasti.. Slika 8.1 0). tetraedaru kod inosilikata Zbog ovakve strukturne grade inosilikati su prizmatskog. feldspati. cetiri iii sest Si04 tetraedara medusobno povezu u prstenove preko jona kiseonika (s1.l2l.

Epidot bez zeljeza nazi va se klinoeoisitom. crvena i zelena.4.5 a gustina 2. 2. jesu cesti minerali metaroorfnih stijena.) (Si0 4 ) 0 (OH) J je mineral metamorfnih stijena.2. Disten. Coisit --Ca.)O (OH) ] je mineral metamorfnih i nekih eruptivnih stijena. [ ( Si. svrstavaju se u drago kamenje. stubicastim iIi prizmaticnim formama. tvrdoce 6. Slika 12.. s opstom formulom M 2 " M3" (Si04 h kod kojih M'" mogu biti AI.1. Tvrdoca im je izmedu 6. zbog visokog lorna svjetla. Izrazito su otporni.1. Granati. pa se svrstavaju u drago kamenje.8. Sorosilikati U OVil grupu spadaju epidot i ems1t. gdje se stvara u posljednjem stadijumu ocvrscivanja intruzija. silimanit i stauralit. taronosiv i ern. magnezit. a od onih sa sest SiO. gustinu 3. NaCin vezivanja silicfjuma i kiseonika kod tektosilikata U nastavku su obradeni vainiji silikatni minerali. disten. a gustine oko 3. Otporan je na djelovanje atmosferilija pa se nakon raspadanja stijena cesto nalazi u pijesku. Cjepljiyost nije izrazena. Tvrdina je 7-7. a ako su prozirni. U stijenama se uglavnom nalaze u obliku nepravilnih zrna. Vezan je za kisele magmatske stijene .2. B3 Si6 O2. granodiorite. Osnovni su sastojei bazicnih i ultrabazicnih stijena. Nezosilikati Ovoj grupi pripadaju olivini.1. pjescara i drugih sedimenata. Fe i Mn.1.9-3. Fe.3 g/cm'. [ (Si 20. Cikiosiiikati Minerali ove grupe s tri i cetiri medusobno prstenasto povezana tetraedra veoma su rijetki. Pri povrsinskom raspadanju prelaze u limonit. a nastao je u zavrsnoj fazi kristalizacije.8. Njihova boja ovisi 0 hemijskom sastavu tako da mogu biti bijeli. potom granite. kalcija i aluminija sa nesto natrija. Prazirne vrste olivina nazivaju se hrizolitima. Dosta je otporan.-3.5. opal sku masu.4 g/em 3 Najcesce je zelene boje. dok se prozracne vrste koriste kao poludrago kamenje. Smedaste je boje. Fe i Cr. Sjajnost je staklasta. tvrdoce 7 do 8 i gustine oko 4.prvenstveno za pegmatite. Lih AI. a gustine 3.8. grupisani prema struktumoj gradi.5 i 7.O.3. a moze biti zuta.mineral se odlikuje radioaktivnoscu. lmaju vrlo slabu ejepljivost.3 g/cm 3 Najcesce je syjetlosive do plavosive boje. Izmedu ova dva krajnja Clana postoje postupni prelazi. andaluzit i silimanit-Ah(OSi0 4) su polimorfne modifikacije. cirkon. Na niskim temperaturama minerali olivinske grupe su nestabilni. Turmaiin-(NA. granati.7 g/em 3 • Ako je u kristalnoj resetki eirkon zamijenjen torijem. itd . Olivini-(Mg.1. Boja je yeoma varijabilna sto zavisi od hemijskog sastava. erveni.Fe). ceste u metamorfnim stijenama.5 a gustina varira ovisno od hemijskog sastava i krece se izmedu 3.a minerala forsteritaM!?2Si04 i fajalita-Fe2Si04. Inosilikati U ovu grupu svrstavaju se pirakseni s jednostrukim l1Izom Si0 4 tetraedara i amfiboli s dvostrukim nizom Si04 tetraedara. l:jede u talk.smedi i erni. koriste se kao poludragi kamen. veoma slozene strukturne grade koja ima svojstva prelaznog tipa izmedu sorosilikata i nezosilikata.3 g/cm 3 . 2. najcesce je erna. tetraedara povezanih kiseonikovim jonirna u prstenastu strukturu znacajan je turmalin.) (SiO. Cirkon-ZrSi04 je sporedni mineral eruptivnih i metamorfnih stijena.2 g/em] Tipican je pneumatolitski mineral. ali moze biti zu!. Lijepe su zelene boje i velike tvrdoce. Epidot-Ca2 (AI. Fe )z Si04 su izomorfna smje. 26 27 . Koristi se kao termo i piezoelektricna sirovina. 2. 2.. Mg.5-7. Boja im zavisi od sadrzaja gvozda i obicno je maslinastoze1ena.2-4. U industriji se koriste kao abrazivni rnaterijal. a M" Ca. andaluzit. Izrazito je otporan mineral i sastojak je pijeskova.Ca) (Mg. smaragdnozeleni. tvrdocu 6.8.4 g/cm3 i 4. zuckasta do ema. (OH)4 kristalise heksagonalno. Hemijski sastav mu je jednak epidotu bez zeljeza odnosno klinoeoisitu. Pirokseni su silikati magnezija. u iglicastim. Djejstvom hidrotermalnih rastvora pre laze u serpentin. Tyrdoce je 6. Kristalisu rambicno u kratkostubicastim agregatima ali se najcesce javljaju u vidu zrnastih agregata ncpravilnog oblika. i staklastu sjajnost. Narandzasti cisti varijateti eirkona.AI. zeljeza.

u svim nijansama. na magnezijske silikate. Biotit-K(Mg. i to oni bogatiji zeljezom (samozit.8-3. Si.. obicno u stubicastim kristaliulu. Tvraoca mu je 2. hlorit i talk. U arhitektonsko-graaevinskom kamenu liskuni nisu pozeljni u vecoj koliCini.5-3 a gustoca izmcau 2. Nalaze se u magmatskim. Boje je tamnozelene do erne. kristalise monoklinicno. feldspatoidi ) u povrsinskini uvjetima. Boje je svjetlozelene do erne Sastoja1.(Ca. Vazlli su minerali bazicnih Inagnlutskih stijena. Nerastvorljiv je i moze biti claleko transportovan u vidu sitnih ljuspi. bronzano zelene boje i savrsene cjepljivosti zove se dijaiag. Filosilikati Ova grupa sadr:?. Muskovit-KA\z (AlSbOto )(OHh kristalise monoklinicno. Lisknni (tinjei) su rasprostranjeni minerali koji se cijepaju u tanke listice.5 a gustoca oko 2. Hloriti su hidratisani aiumosiiikati magnezijuma i gvozaa. kvarc. Fe. jc tllnogih magnwtskih i nekih rnetamorfnih stijena.4 g/cm3 Oba su minerala zeiene.a najcesce u zrnastim agregatirna. 2. a gustina mu je 2. Obicno su u grupi. metamorfnim i sedimentnim stijenama. Sastojak je metamorfnih stijena a najcesce se nalazi u listieavim nakupinama.Si.1.0-3. Preobrazajem prelaze u hlorite i amfibole. Uglavnom su zelene boje. ali cesce nastaje metamorfozom feidspata i minerala glina koji sadrze kalij. a gustina 3. te se javlja kao redovan sastojak glinovitih i pjeskovitih sedimenata. Augit. iIi udruzeni sa drugim alumosilikatima iIi kvarcom i veoma su sitnozrni. Tvrdoca im iznosi 1. Pri procesilna povrsinskog raspadanja transformisc se u ka1cit. kristalise monoklinicno. Kacl su liske sitne (manje od lmm) s vecom koliCinorn konstitucijske vode i manjinl sadrzajem kalija nazivamo ga sericit. Tipican je sastojak vulkanskih stijena.5.AI)zO.8. Kristalisu monoklinicno u plocastim iIi listicastim agregatima. Al ) (Si. Pri povrsinskom raspadanju transformi!. I"e. na osnovu cega se lako raspoznaju.Tavlja se u plocastim i listastim agregatima razlicite velicine.8 g/cm3 Boje je bijele do svjetIozelene. Tvrdina je 6. kristalise monoklinicno. dijalag. Nalazi se u obliku mikrokristalastih. turingit) znatno brze.0 i 2. Mg. lmaju savrsenu cjepljivost ali su im ljuspice neelasticne. AI). posebno znacenje imaju hornblenda.s nesto alurninija i natriju. talk. lndustrijski znacaj imaju ona nalazista talka koja su nastala metamorfozom ultrabazicnih stijena.5 a gustina 2. 28 29 . boja. a u povrsinskim llslovima transfonnisu se u kalcit. Oni uglavnom nastaju raspadanjem alumosilikata (feldspati. Slozenog su hemijskog sastava 1 slicnih lTIorfoloskih j fizickih karaktcristika. a u tehnickom kantcnu su stetni. opal i okside gvozda. Kao petrogeni rnineral. Cjepljivost mu je savrsena.5 a gustina 2.i lTlinerale: liskune.. zatim u kori raspadanja i u zemljistu na kame rastu biljke. Na . Vlaknasti hrizotilski azbest koristi se kao sirovina za proizvodnju vatrostalnih materijala i salonita ali danas u razvijenom svijetu sve manje zbog ekoloskih razloga (izaziva azbestozu ). Muskovit se u granitirna javlja kao primarni mineral. Talk. broncit.:.2 g/cm 3 U povrsinskim uvjetima minerali hloritske grupe se raspadaju. lil1l0nit itd . Javlja se u kratkostubicastim i p!ocastim fonnama. Hornblcnda.Si. Sastojak je magmatskih i metamorfnih st~lena. Minerali glina su jedana od najzastupljenijih komponenti sedimentnih stijena litosfere. tako da se nalazi i u metamorfnim stijenama.Mg. Tvrdoea mu je izmedu 2. Pretcino jc bezbojan iIi bijele i zuckaste boje . scrpentin i mincrale glina. Serpentin-Mg.2 g/cm 3 U kori raspadanja muskovit je veoma stabilan.5-2.2 g/cm 3 Mctamorfozom lako prelazi u hlorit i epidot. aktinolit j trell1oiit. Najvazniji liskuni su biotit i muskovit. hipersten i diopsid. To su sekundarni minerali koji nastaju metamorfozom biotita. gustine 3. Nah. zeljeza i kalcija.6-3. Ulazi U S:lstuv mnogih magmatskih stijena. tako da je bilo kakvo odvajanje golim okam nemoguce. Od minerala glina posebno su znacajni kaolinit. Najcesee su prisutni u metamorfnim stijenama. Nastaje djejstvom toplih voda bogatih CO.5 a gustoea oko 2. (SiAl). hlorite.e se 11 kaolinit.O lO (OH). zute i sive boje.(Ca.Nisu stabilni pa Inetarnorf{)z0111 prelaze u amfibole. 0 22 (OH). Boje jt' erne.5 g/cm 3 Tvrdoea hrizotila je ako 2. Tvrdoea antigorita je 3. ListiCi muskovita su odlican izolator. listicastih i vlaknastih nakupina. . Augit sa malinl sadrzajem gvozda.gume.Os (OH)4 nastaje metamorfozom oiivina i drugih Mg silikata bez aluminija iz ultrabazicnih i bazicnih stijena. Tvrdine 6. Tvrdoca talka je I.8-3. Mada u grupi minerala glina razlikuje ll10 nekoliko vrsta.5 3 g/cn1 . AmfiboIi su siIikati magnezija.3 (Mg. montmorilonit i iiit. a sjajnosti staklaste. Konacno raspadanje ovih minerala uz odnosenje gvozda dovodi do stvaranja raznih minerala glina. [rna veliku primjenu u industriji papira. a ponckad sU zastupljeni i u kristalastim skriljcima" 1) izgradnji stijena vecinl dijelom sudjeluju augit. keramici i kao vatrostalni materijal. Listicave nakupine nazivaju se antigoritom • a vlaknaste hrizotilom.Fc)JAISbOIO (OHlo kristalise monoklinicno. enstatit.2-3. rijetko kada se ovi minerali pojavljuju pojedinacno. amfibola i piroksena.4 g!cm 3 • Nije stabilan lllineral pa nletamorfozorn prelazi u hlorit biotit i cpido!.

tamni cadaVCClTI. itd .13).5. ). iuti citrinOll1. glinci ). Cisti varijateti koriste se u proizvodnji porculana i vatrostalnih materijala.5 a gustoce 2. Hemijski Cist kvarc je proziran ("gorski krista]" ) a razliCitl1 hoju mu daju prirnjese (ljubicasti yarijateti nazivaju se ametistom. U izgradnji tunela montmorilonit je veoma stelan mineral zbog povecanja zapremine apsorpcijom vode 5tO moze izazvati smanjenje tune]skog profila i rusenje vecih razmjera. Tektosilikati Minerali ove grupe su kvarc. Yeoma je otporan na uticaj atmosferilija. Kolicina vode U opalu varira. Ovaj mineral je sastojak i nekih laporaca.. itd. Boje . Tvdoce .0-2.:r Kaolinit. industriji kermuike.2 g/cm3 Nastaje raspadanjem bazicnih eruptivnih stijena i tufova u alkalnim sredinama.AI). Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2. Kvarcni pijcsak se koristi za proizvodnju gradevinskog n1aterijala (siporeks. tvrdoce 7 a gustine 2. ovisno 0 kolicini vode.AhSi2 0s (on . Nastaje trosenjem feldspata. Upija vlagu pri cemu moZe povecati zaprelninu do 250/0.Ie sastojak granita i sijenita. liskuna i drugih alumosilikata. feldspati. Kristali kvarca Cest je mineral kise1ih magmatskih stijena. Cest je sastojak humusnih (kiselih ) sredina. a takoder i talozenjern iz toplih i hladnih Yoda. izlucuju opalne skelete ). od 3-9%. Yodu lako apsorbira. Kvarc ( kremen ). a takode i za suspenzije pri injektiranju vodopropusnih stijena radi postizanja njihove vodonepropusnosti. Kaicedon je kriptokristalasti Si02 . Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2. pri cemu visestruko povecava zapreminu. malter). Tvrdoca opal a. emi morionom. Kristalise heksagonalno (S1. I1it-KAh (ShAIO IO) (OHh je sliean muskovitu.dijatomeje.Si0 2 xl·hO nastaje hemijskim trosenjem (raspadanjem) silikata.OIO] (OH). Kristalise monoklinicno (s1.1. Stika 13.) se javlja u bijelim 5itno kristalastim agregatima. Kalijski i natrijski almllosilikati nazivaju se alkalnim feldspatima (najvazniji ortoklas).Si0 2 je jedan od vaznijh minerala koji izgraduju stijene litosfere. 30% metamorfnih i 10% sedimentnih stijena. Posebno je zastupljen u dubokomorskim sedimentima (Iaporci. npr. zalim u industriji stak1a.Ie montmorilonitu ali znatno slabije apsorbuje vodu i ne pove6ava znatnije zapreminu. Ako se javlja 11 trakastim formama sa razlicito obojenim trakama naziva se ahat ( ukrasni kamell ). x H 2 0 je mineral bijelosive boje koji svoja svojstva mijenja ovisno 0 koliCini vode.14) a vazan . natrija i kalcija. Feldspati su alumosilikati kalija.6-3 g/cm3 Sliean . U morskim bazenima stvaraju se mnoge bentonitske gline koje predstavljaju Ciste montmorilonite. Amorfni kvarc iii ol'al. rnetalurgiji. Nastaje pri preobrazaju magmatskih i metamorfnih stijena i to raspadanjem alumosilikata (feldspata iii liskuna-biotita). talozenjem u blizini toplib izvora te biohemijski (mikroorganizmi.Ie 2-2. krt je . 30 31 . Ortokias-K ( AIShOR ) nastaje kristalizacijom iz magme. a primjesama moze biti razliCito obojen. a vrste sa vodom ponasaju se kao plasticne mase. te kao produkt raspadanja prilnarnih silikata. ali se od lljega razlikuje manjom kolicinom kalija. Koristi se kao isplaka pri dubokom busenju.6. 2. a ima ga i u sedimentnim i metamorfnilTI stijenaIna. feldspatoidi i zeoliti.65 g/cm3 Najcesce se javlja u formi zrna iii sesterostrane prizme i piramide.Ie bijele.8.6 g/cm3. U prirodi ga nalazimo U ""v·ise modifikacija koje su stabilne u razliCitin1 temperaturnim intervalima. Montmorilonit-Aiz [(Si. a natrij sko-kalcij ski alumosilikati plagioklasima. je 2 .6. Feldspati izgradl1ju oka 60% magmatskib. ali 11 ekstremnim slucajevima i do 20%. Nastaje iz magmc.

Vainiji minerali ave grupe SLl leucit i nefelin. Potpuno Cist je bezbojan i proziran. Kristalise te!'seralno.8. i smitsonit ZnC03. Obieno su bezbojni ali primjesama mogu biti obojeni. Raspada sa se u minerale glina. Kristalise rornbicno tako da njegovi kristali imaju oblik romboedra (sl. Tvrdoce su 3-5.5 g/cm 3 Ako je bez prirnjcsa. U vodi se tesko topi. Pri povrsinskom raspadanju bazicni plagioklasi se kalcitisu a kiseli prelaze u minerale glina ( kaolinit ). Boja im varira od bijele do zelenkaste.6 g/cm3 . kalcija i rjede barija. Zeoliti se alumosilikati natrija.2. ciscenje din1nih gasova. Uglavnom je bijele iIi crvenkaste boje. Plagioidasi si izomorfna grupa dvaju Clanova :albita . te metamorfozom feldspata i feldspatoida. sideri! F eC0 3 . Boja mu je najcesce mlijecnobijela. siv. Kaicit-CaC0 3 je Ininerai k_oji se u st~jenarna najcesce nalazi u zrnastiIll fonnama. Lcucit-K( AISh06 ) je mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe. Nalaze se u pukotinama i supljinama magmatskih stijena. zatim za proCiscavanje otpadnih i kanalizacijskih voda. Boje je bijele iii je razlicito obojen. a gustoca 2. te magnezij i zeljezo (npr. Karbonati Karbonat! su soli karbonatne ( ugljene kiseline ). a gustoca 2.7 giern3. dok su u sedimentima rijetki ( arkoze ). gustoce 3 2-2. a gustoca 2.lS). Karbonati izgraduju veei dio sedirnentnih stijena. S njima se rijetko javljajll i drugi karbonati kao sto su magnezit MgC03 .allgit ).nakupinama. Fcldspatoidi su grupa minerala koji u magmatskim stijenama zamjenjuju feldspate od kojih se razlikuju nlanjirn sadrzajem silicija. Tvrdoca mu je 6. Kristali ortoklasa Nije stabilan jer pod djejstvom hidrotermalnih rastvora transfornlise se u sericit.Na (AIShOg) i anortita-Ca (AlzSi 2 08). iii smed. a gustoca 2.5 a gustoea 2. a rneau ujima najvazniji su kalcit i dolomit. rodohrozit MnC0 3 .5 g/em3 Boje je pepeljastosive i bijele.5 g/cm Nastaju hidrotermalno do hidatogeno. Nefelin-Na ( AISiO. moze se koristiti u proizvodnji porculana. Tvrdoca mu je 5. ) je takode mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe U kojima se nalazi u nepravilnim zrnima iIi u Slika 15. Kristal kalei!a Tvrdoca mu je 3. u manjim koliCinama ima ih u matamorfnim stijenama. i za odstranjivanje ulja sa vodene povrsine. Tvrdoca mu je 6. 2.bazicni pJagioklasi ). a djelovanjem atmosferiiija i hidrotermalnih procesa u kaolinit. pri cemu se ne narusava struktura. stroncija i kalija. Zeoliti se koriste za prociscavanje radioaktivnih otpadaka. U dodiru s vlagorri zeoliti vodu primaju natrag. a manjim dijelom raspadanjem minerala nastalih iz magme koji u sebi sadrze kaleij (npr.5 . a nekad je i bezbojan. a od primjesa moze biti zut. Veoma su rasireni u magmatskim stijenama. ali ako je voda bogata ugljen 32 33 . Uglavnom nastaju talozenjem iz tolih i hladnih voda. U kristalnoj resetki zeolita nalazi se slabo vezana voda koja se zagrijavanjem gubi. Niskotemperaturni K-feidspatje mikroklin.8 g/cm 3 KristaIisu triklinicno. Slika 14.6 . Nepozeljni su u agregatu za pripremu betona. Tvrdoca im je 6-6.6-2.

Javlja se u pravilnim kristalima te u formi zrnastih masa i sitnozmastih nakupina. zut i ern. Na tempertauri od 110°C gubi 75% vode.dioksidom ( atmosferska voda ).CaC03 MgC0 3 se kao i kaleit u stijenama najcesce nalazi u zrnastim formama. Mineral dolO1nit postaje na razne naCine.9 i 3 4.8. Cisti varijeteti lijepih boja su drago kamenje. Korund-Ah03 je mineral vel ike tvrd06e (9). Kaleit nastaje i biohemijskiposredstvom organizama i mikroorganizama koji izlucuju skelete od -- CaC03 ( skoljke. Apsorbira zracenje. Kaleit je takode veoma vazna komponenta kod proizvodnje cementa. 2. pri cemu se njegov volumen poveea za oko 60% liZ razvijanje pritiska oko 1100 bara. Tvdoca mu je 2. crvenkast i plavkastosiv. Zrna dolomita se medusobno dodiruju duz ravnih povrsina i ne zadiru jedno u drugo kao kod krecnjaka. Oksidi i hidroksidi. Ako iz njegovog sastava izade karbonatna (ugljena) kiselina. Sulfati Sulfati su soli sulfatne kiselnie-H2S04. prelazi u limonit i sulfatnu kiselinu koja otapa karbonate (djelovanjem H 2 S04 na krecnjak nastaje gips ). ponovo nastaje tesko topivi kaleij karbonat. Ohladen. Kiseonik je najzastupljeniji element u litosferi ( njegov maseni udio u litosferije 50%. uz sudjelovanje anaerobnih bakterija. Pri gradnji tunela takva pojava izaziva savijanje opIate i smal1jivanje tunelskog profila a cesto i rusenja. uz jak sum i pjenusanje u dodiru sa razblaz.4. koralji. Nastaju hidatogeno i hidrotermalno.5 a gustoce oko 5 g/em] Boje je zlatnozute. Bezbojan je . vlaknast i plocast. a ponekad i u pravilnim formama.5 g/cm 3 Bezbojan je iii bijel. Tvrdoea mu je 3 . feldspate i druge minerale u stijeni. lako prima vodu i brzo ocvrsne. Obzirom na slicnost s kalcitom lako se razlikuje po reakeiji na sohm kiselinu. talozi se gips a zatim anhidrit.x2H 2 0 kristalise monoklinicno. plavi safiri. plavka~t. Nastaje na vise naCina: hidrotermalno. Tvdo6a mu je izmedu 3 i 3. Korund se koristi 34 35 .3 . Sulfidi U prirodi se nalazi veliki broj sulfida.8.1 g/cm • Idiohromatski je bezbojan ali od primjesa moze biti razlicito obojen.5 i 4. U prirodi su zastupljeni znatnim brojem. dobiva se tzv. a gustoca 4.4. Dolomit. zbog cega se laka lomi i mrvi. itd ) . a od primjesa moze biti bijel.9 glem 3 Boje je bijele do sive. Mineral dolomit je glavni sastojak stijena doiomita i dolomitskih mermera. 2. Obicno se javlja u zmastim i vlaknastim agregatima.4. a nalazi se u magmatskim i metamorfnim stijenama. Moze biti bezbojan. Dolomit se koristi za izradu vatrostalnog materijala. Zbog velike gustoee ( tezae! ) barit se koristi za izradu teskih opeka. mermera i njihovih breea. Pirit-FeS2 kristalise teseralno. a gustoca 2.. Crveni korundi nazivaju se rubini.3 g/cm 3 Najcesce nastaje talozenjem u izolovanim dijelovima mora. Anhidrit-CaSO. a kao petrogeni najvafuiji su gips i anhidrit. Kristalizira prakticki u svim uvjetima tako da je on sastojak magmatskih. itd . a od primjesa moze biti siv. Gips-CaSO. Kaleit je veoma vazan petrogeni mineraL Bitan je sastojak krecnjaka. Ako je zahvacen proeesima trosenja. Tako nastaju sige ( stalaktiti i stalagmiti ) u pecinarna i bigar iii sedra oko slapova krskih rijeka. u hemijskoj industriji. a zapreminski 90% ). hidatogeno (u izolovanim dijelovilna mora pri redukcionim uslovima ) itd . sto mu ogranicava primjenu u gradevinarstvu. Javlja se zmast. itd . Gustoca mu iznosi izmedu 3.3.5. Koristi se u industriji cementa. tada prelazi u kaleij-hidrogenkarbonat koji je lakse topiv prema formuli: CaC0 3+ H20+ C02 __ Ca (HC03h Kaleijum-hidrogenkarbonat nije stabilan spoj. Koristi se i kao dodatak u pripremi nekih vrsta cementa. zbog cega je stetan. a gustoca aka 2.. Najvlse se razvija metasomatski pri dijagenetskim procesima djejstvom Mg rastvora na krecnjake. Naime. kristalise rombicno. To je krt mineral tvrdoce 6-6. 2. sedimentnih i metamorfnih stijena..5. Medu ovim mineralima najznacajniji je pirit. Rjede je hidatogeni mineral a moze nastati i hidrotermalno. Praskasti anhidrit lako prima vodu i prelazi u gips.enom HCl kalcit se lako topi. framinifere. Sitnozmi agregati bijele boje zovu se alabaster i koriste se u vajarstvu. Tvrdoca muje izmedu 3. bijel iIi razliCito obojen primjesama. Obicno se nalazi u plocastim kristalima te nepravilnin1 nakupinarna i zmastim masama.8. Zagrijavanjem iznad 500°C. Koristi se za dobivanje sulfatne kiseline. karbonatnih pjeseara i laporaea sto mu daje posebnu vainost u gradevinskoj praksi i to s dva stanovista : kao materijala kojim se gradi i materijala na kojem se gradi. od kojih sarno neki sudjeluju u izgradnji stijena. dolomit ne. pa se koristi za izradu posebnog maltera. U prvoj fazi poslije karbonata. zeleni smaragdi. alge. Maze nastati i biohemijski. a gustoca oko 3 glem'. Oksidi su spojevi kiseonika sa drugim hemijskim elementima a hidroksidi su spojevi elemenata sa hidroksilnom skupinom OH . Barit-BaS04 kristalise rombicno.. "estrih gips" koji s vodom prelazi u veoma tvrdu masu ( "hidraulicni gips ").

5-2. Kristalise rombicno. koji se upotrebljava kao prirodni pigment.. sjaja metalnog do mutnog. Koristi se za proizvodnju sulfatne kiseline. smedu i modru boju. a oni u obliku polukugle rozetc. Halit je bezbojan mineral kome primjese mogu dati zutu.1-3. HaHd. itd . 36 37 . slabe je ejepljivosti i ima mastan sjaj. Medu njima. Nalazi se u nekim metamorfnim stijenama . su u prirodi zastupljeni vecim brojem minerala.Fe2 0JxH20 je cest hidroksid zeljeza. najvecu vamost ima halit (kuhinjska so )-NaCI. U grupi fosfata vaZnije mjesto zauzima apatit-Cas (CI. Nalazi se u eruptivnim stijenama kao sporedni iIi akcesomi mineral. Drugi vaZniji mineral ove grupe je f1uorit-CaF 2 koji kristalise teseralno. Tvrdoce je 1-2. zovu se brilijanti. u grckim mermerima koji sadrze 0. ali ako sadrzi primjese bitumena i glina moze biti smed i siv. ruzicast. 2.6 g/cm 3 • Nastaje pirogeno.1-2. kao topitelj. u kojima je prirodni pigment (npr.5 g/cm3 • Sjajnost mu je dijamantska. a gustoce 2. 2. Nastaje iz solfatara i mineralnih termalnih voda. dijaspor ) i zeljeznih oksida i hidroksida. Nastaje uglavnom talozenjem iz morske vode. Dijamant-C je takode stabilna polimorfna modifikacija ugljenika.. Najvece mase grafita nastale su metamorfozom uglja u dubljim dijelovima litosfere. bemit. Koristi se u metalurgiji. svakako. Obradeni dijamanti su skupocjen nakit. a gustoce 2. naCin njihovog pojavljivanja i bavi se njihovom klasifikaeijom.2 g/cm3 Boja mu je ema a ejepljivost savrsena ( odraz strukture l. Iz grupe elemenata koji se u prirodi nalazi samorodno bit ce spomenuti grafit.0 g/cm3 Ukoliko je Cist ima zulu boju. . Vazanje u ishrani. nastalog u anaerobnim uvjetima nalaze se na Sieiliji i u SAD (Texas ). Koristi se u elektroindustriji i metalurgiji. Tvrdoca mu je 10. Kristalizira u formi kocke (teseralno). Tvrdoce je 2. mineraloske i hemijske karakteristike stijena.6. ali se cesce nalazi u zrnastim formama kao stijena odnosno kamena so ( tako je zastupljen u !ezistima Tuzle ). Zbog velike tvrdoce koristi se u izradi krnna za istrazivacko busenje u tvrdim stijenama.5 .2 g/em 3 Bezbojan je iii primjesama razlicito obojen ( zutozelen. u anaerobnim vodenim sredinama posredstvom mikroorganizama. u cementnoj industriji. a u pravilu. Nalazista dijamanata vezana su za ultrabazicne eruptivne stijene -kimberlite. Odlikuje se crveukastosmedom bojom. Boja mu varira od zute do smede. Ako su bruseni u obliku bipiramide. a naiazi se u zemljastim. nalazimo je i na dnu vrtaca. Zemljaste zute limonite nazivamo limonitnim okerom. itd ) 2. Zemlja crvenica ( terra rossa ) je netopivi ostatak krecnjaka a sastavljena je uglavnom ad aluminijskih hidroksida ( hidrargilit. ako je fino disperziran u stijeni onda moze biti koristan kao npr.0.F. Tvrdoca mu je 5.OH) (PO. smed. plavozelen. eksploziva i insekticida. Grafit-C je stabilna polimorfna modifikacija ugljenika s tipicnom slojevitom re!letkom. Petrografija . Sumpor-S je element tvrdoce 1. PETROLOGIJA Petrografija je nauka ciji je zadatak proucavanje stijena. Element.8.grafitski skriljci i mermeri ). Kristalise teseralno.nauke koja pored navedenih sadrzaja. zatim optiei. a koristi se i kao sirovina u hemijskoj industriji. je zapravo. Tvrdoca mu je 4 a gustoca 3. U podrucju krsa ispunjava pukotine i supljine. a s obzirom na veliku otpomost prema trosenju ima ga i u sedimentnim stijenama. Poznata lezista elementarnog sumpora. Naziv se koristi kao opsti pojam za koloidnu tvorevinu hidratiziranih zeljeznih oksida . Zbog velike otpomosti na trosenje moze se naci i u rijecnim nanosima (sekundarna le±ista ). ijubicast.. Medutim. a gustoca 3. a gustoce od 3 3. ali u malim koliCinama.2 g/cm3 Topiv je u vodi i slanog okusa. dijamant i sumpor. itd . pa cak i em ). hidrotermalno. Nalazi se u listicavim nakupinama i gustim masama. gustoce oko 2.8. proucava i uslove postanka stijena u nizu geoloskih procesa koji se desavaju u Zemljinoj kori i na njoj. Limonit je u veCim koliCinama ponekad stetan sastojak stijene. itd . a kao abraziv za alate kojima se obraduju kamen i tvrdi metali ( u ovim slucajevima se koriste uglavnom vjestacki proizvedeni dijamanti ).1-2. ana analizira strukturne.). dio petro\ogije . Tvrdi varijeteti su tvrdoee oko 5 . Bezbojan je ali od primjesa moze biti razliCito obojen ( play. plavicast. zelen ).4 g/cm . a gustoca 3. zut. Kristalise heksagonalno.7.12% fino disperziranog limonita koji im daje lijepu boju. Bezbojan je ali od primjesa moze biti razlicito obojen (zut. a u gradevinarstvu za izradu kruna koje sluze kod istraZnog busenja u tvrdim stijenama. Limonit.3-3. Mineraii ostalih grupa Ostali vaZiliji petrogeni minerali svrstani su u grupe halida i fosfata. bubrezastim i grozdastim formama. ako se ona zeli primjeniti u arhitektonsko-gradevinske svrhe. te u proizvodnji grafitskih olovaka.kao abraziv. kod dobijanja hlorovodonicne kiseline.

z Sestanov.2. Ova struktura je karakteristiena za efuzivne stijene. svrstavaju se u t[i glavne skupine: magmatskc iii cruptivne stijene.c.piroseni. -mikrokristalne ( aka se minerali mogu razlikovati sama mikroskopom. tipov. 3. Ovisno 0 mjestu njihova postanka. nastale brzom kristalizacijom i ocvrscavanjem lave na povrsini (iii pri povrsinskim dijelovima) litosfere. u specijalno pripremljenim izbruscima ). ovisno 0 naCinu postanka. Inaee to su tijela male debljine a velike dutine prostiranja. Ova struktura je svojstvena svim intruzivnim stijenama. Obzirom na nacin postanka.n. Herak. oblikorn i medusobnim odnosom minerala. Ovisno 0 kolicinskom udjelu i vaznosti minerala koji izgracluju st\jene minerale dijelimo 11a: -bitne (prevladavaju i 0 njima ovise svojstva stijene kao cjeline) -sporedne ( pojavljuju se u manjim koliCinama ) -akcesorne ( pojavljuju se rijetko i u zanemarivim koliCinama ) Sa graclevinskog aspekla veoma bitne karakteristike stijena su njihova struktura i. Ovisno 0 boji. Podjela stijena prema naCinn post. litosfera je do 16 km duhine izgradena 95% ad magmatskih stijena i ortometamorfita. Magmatske stijene Magmatske stijene nazivaju se prinlamim stijenama. sedimentne iii talozne stijenc. i femske iii obojene.tnka Sve stijene litosfere. Tipicna je za granite. a zavisi od nacina postanka stijene. oblik i meclusobni odnosi minerala. s veCim sudjelovanjem Fe i Mg ( olivini. -povrsinske (izlivne iii efuzivne). tekstura. te veliCinom. biotit ). u magmatskim stijenama minerali se dijele na : primarne ( nastali kristalizacijom iz magme ) i sekundarne ( nastali alteracijom iii izmjenom primarnih minerala pod djelovanjem hidrotermalnih procesa i hemijskog trosenja). Vew izmedu ove dvije grupe magmatskih stijena predstavljaju ?liene iii hipabisalne stijene koje se javljaju kao ogranci dubinskih stijena od kojih se razlikuju po strukturi a ponekad i po mineralnom sastavu.Ie definisana slepenom kristaliniteta.2. bilo prilikom nastanka stijene iii uakon toga. nastale kristalizacijom magme ili ocvrscavanjem lave. Tekstura oznacava naCin na koji su minerali zauzeli prostor u stijenskoj masi. a zavisi od uticaja vanjskih faktora. . nastale u vodi iii na kopnu kao rezultat taiozenja materijala razlicitog porijekla i metamorfne stijene. amfiboli.kriptokristaine (ako se minerali ne mogu razlikovati ni mikroskopom povecanja do 1000 puta). sedimentnih i vee postoje6ih metamorfnih stijena. Stijene mogu biti monomineralne kada su izgraclene sarno ad jedne mineralne vrste. i polimineraine kada su izgraclene od vise mineralnih vrsta. minerali magmatskih stijena dijele se na: salske iii bezbojne. Struktura stijene . 1972 preuzeto.h stijena ( prema: Tajder.1. struktura magmatsk. nastale rnetamorfozom magmatskih. Ofitska struktura tini prelaz izmeclu zmaste i porfirske. stijene se mogu podijeliti na: -fenokristalne ( aka se minerali magu razlikovati okom iii povecanjem do 10 puta). ofitska i hijalinska struktura ( slika 16 ). Prema krupnoci minerala koji ih izgracluju. porfirska. feldspati ). veliCina. meclusobno se dodiruju i priblizno su ujednacene veliCine. 1986) Za zrnastu strukturu karakteristicno je da se minerali javljaju u formi zma nepravilnih oblika. Karakterise se neorjentisanim stapicastim plagioklasima izmeclu kojih se 38 39 . . Porfirska struktura se odlkuje relativno krupnim i pravilno kristaliziranim mineralima koji su nepravilno razmjesteni u staklastoj iIi sitnokristalastoj masi. Polimineralne stijene su znatno ceSce. mozemo ih podijeliti na: -dubinske (intruzivne iii plutouske). nastale postupnom kristalizacijom magme u dubljim dijelovima litosfere. Prema rezultatima istrazivanja americkih geohemicara Clarkea i Washingtona. 3. s veCim ucescem Si i Al ( kvarc. Pojed. Struktura i tekstura magmatskih stijena Pod strukturom magmatskih stijena podrazumijeva se stepen kristalizacije. Struktura ie ovisna ad uvjeta nastanka tih stijena pa se generalno moze razlikovati: zrnasta. zhog cega se jos zove i granitskom struk'turom. Slika 16.1.3.

Ukoliko se nakrmdnim procesirna supU!ne !spune ral1. kaici!. Rijetki stapicasti minerali ( obieno feldspati ) su u Stijene koje imaju zmastu strukturu uglavnom su jednolicne boje. Tada sU u magmatskim stijenarna prislltna prizmaticna tijela razlicltih dirnenzij a. To u"rokuje formir@je diskontinuiteta kao sto su pukotine i prsline. Prema tome ova tekslunl Svgjstvena je "fu>oivnim stijenama.SIV) Stika 17. U ovisnosti 0(1 polozaja lih pukotina i prslina ma$matske stijene ge odvajflju i odlamaju.2.\lnom.aSKA '<1J"UNS".IlMim mineraJimu (kvare. Vezikularna tekstura k€!n\kterise se s mnogo supljin€! n€!shlUh oslobadanjem plinov<l i pam lokam n€!gloghl<ldenj& adnosna kristalizacije law. Ta pojava odvajllnja magmatskih stijene dliZ diskontinulteta naziva Se IUgenje.. U grattevinarstvu gU povgljnije stUene homogene (m.1:8. STRUKTI. Kad magma ocvrscava. ' . Plocasto i bankovito lucenje nastaju ukaliko je u stijeni zastllpljen sarno jedan sistem paralelnih pukotina. f1uidalna i vezikularna ( sJ. . c-vezikularna (mjehurasta) nlvoe. Ona ovisi od uvjeta kristalizacije a moze biti : homogena iii masivna. Sjencenjem su oznacene zone metamorfisanih stijena Tekstura magmatskih stijena predstavlja prastorni raspored mineralnih zma u stijeni. stubasto. kuglasto. Magmatske stijene se u prirodl obieno javljaju kIlO !zdijelj\!!1erasCianjene mase razlicitog oblika. b-f/uida/na. i nllprllViino. Ako je rastojanje 40 41 .:uju se slijedeci oblici lucenja: paraielopipedno iii pru:matsko. bankovito.wivn!'l) (eksture. bez vidljive orjentaeije. Stijene Sa fluid.2 Lucenje magmats/dh . Kod fluidalnc tcksture mineralna . 3.:rna. Strukture bazlcnlh magmatsklh stijena u avlsnastl ad ab/llka pojavljivanja tih stijena u razH6itim nivoima iitosfere.O. prikazane su bazicne magmatske stijene u razlicitim nivoima litosfere i s tim u vezi strukture karakteristicne za pojedine Stika 18. Osim toga lako su obraduju i dobra poliraju pa se mogu koristiti u arhitektonsko-gradevinske svrhe. veziknlllrnom i mandoltlstom tllksturom imaju ogranicenu primjenu zbog nepavoJjnih karakteristik!l. u njoj se POjlWljUjU na. Tipski je razvijena u dijabazima te se jos naziva i dijabaznom strukturom. Vaznije lekslure mqgmatsklh stijena a-masivna. Na sliei 17.nalazi piroksen augit koji je ('esto hloritisan. su orjentisana Pllralelno srnjeru taka lave. odnostlo dok se hladi. Hijalinska iii stakIasta struktura nastaje staklastoj masi orjentisani u smjeru taka lave.] 8 ). intru>:lvne stijene. a) pn naglom o('vrsCivanju lave. a fizicko-mehanicka svojstva priblizno su im jednaka u svim smjerovima._ OfiTSAA HIPABlSAlNI (SKLAD) Homogena iii masivna tllkstufll odlikuje 5e r<lVnomJWlO rasporedenim mineralnim ~rnim<l. itd ) onda se takVa tekSlUfa Zave mando!astll.tijen!! i OIJABAZNA ) OUSWSKl (M. Karakteristicn&Je >oa bw>:icne efuzivne stijene. Paralelopipedno iii pru:mlltskQ lucenje karakterise se prisustvom nekoliko sistema pukotina koje su medusobno upravn\!. Ova leksl]Jfa karakteristicna je . ali se pojedini varijateti povoljnih fi>oicko-rneh@i¢kih svojstavil magu koristiti u dekorati vne svrhe.prezanja. U ovisnosti od prostomog polozaja pukotina i prslina razlil.JRA POVRSIN$K' (FLOC'" 1 PORf. plOCllsto.

su nepovoljne stijene sa 3.odnosno sadrzaj Si02 mineralni i hemij ski saslav Prema mjestu postanka. neutralnc. Stubasto Jucenje u bazaltima (Birkeland & Larson.izmedu pukotina manje od 10 em onda se formiraju ploce. bazicne i ultrabazicne. Na osnovu sadrzaja Si02 komponente . Lucenje stijena ad velikog je znacaja za eksploataeiju kamena i njegovu obradu u gradevinske svrhe ( izradu koeki. Poznatije sistematizacije ukljucuju : mjesto postanka ( nivo kristalizacije ) kiselost. Opsti pregled magmatskih stijena alkal~jske i kalcijsko-alkalijske serije prikazan je u narednoj tabeli. petostranom iIi sestostranolll izdijeljenoscu u vidu stubova. sto je pretezno rezultat vece koliCine Si0 2 u feldspatima i mjestimicne pojave kvarca. Ultrabazicne stijene su izdvojene jer one ne sadrze feldspate. Ipak. imaju obicno veliku cvrstaeu i zbog toga se dosta tesko eksploatisu i obraduju. komponente. . veoma je tesko dobiti 42 43 . ako su sistemi pukotina i prslina jako gusti. blokove odredenih dimenzija. komponente. Narocito kuglastim i nepravilnim lucenjem. ivicnjaka. 1989) Kugiasto lucenje svojstveno je izlivnim stijenama i jav\ja se u plicim perifemim dijelovima intruzija. Bazicne stijene sadrze od 45% do 55% SiO. Prisustvo pukotina lucenja znatno olaksava eksploataeiju. Magmatske stijene. itd. Detaljnija i kompletnija sistematika magmatskih stijena bazira se JOS 1 na bitnim sastojcima stijena te njihovim strukturnim i tekstumim karakteristikama.2. zatim na zicne (bipabisalne ) i na povrsinske (efuzivne iii izljevne).bazalti). Stubasto lucenje karakeristicno je za izlivne stijene a narocito je cesto kod slivova bazicnih stijena (npr. ovisno 0 kriteriju koji se pri tome definira. Stubasto lucenje (sLJ9) karakterise se cetverostranom. Nepravilno lucenje javlja se kada se sistemi pukotina ukrstaju iIi stoje pod kosim uglom sto uvjetuje izdvajanje nepravilnih blokova razliCitih dimenzija. koja je skoncentrisana u olivinu i drugim silikatnim mineralima s manjim sadrzajem Si02 . U1trabazicne stijene sadrze manje od 45% Si02 komponente.). Sistematika magmatskib stijena Magmatske stijene litosfere mogu se sistematizovati na vise naClna.sve magmatske stijene dijelimo na dubinske (intruzivne iii plutonske). obzirom na mineralni sastav i struktumo-tekstume karakteristike. Izdvojeni komadi imaju oblike koncentricno gradenih kugli. spomenika. a takode i obradivost magmatskih stijena. Stika 19.3. Kiselc magmatske stijene sadrze vise od 65% SiO. a ukoliko je one ve6e ad 60 em nastaju banci. sto je iskljucivo rezultat sadrzaja Si0 2 u plagioklasima i drugim silikatnim mineralima. a tolika kolicina te komponente rezultat je vece kolicine minerala kvarca i minerala sa vecim u<~escem Si. magmatske stijene se dijele na kisele. Neutralne stijene sadrze 55% do 65%SiO. pri cemu stubovi stoje upravno na povrsinu sliva.

Graniti Ime su dobili po latinskoj rijeCi granum-zmo (javljaju se u zmastim agregatima).I i I ~-----+-------+----------+--------~'------~----------4 OUBINSKA I KISELA KVARC SIOTIT HORNBLENDA f---------jl POVRSINSKA I GRANIT RIOLIT I I OIORIT i GRANO DIO~·.-----------. pri cemu veliCina zrna u ovim stijenama varira. Bazalti su efuzivni ekvivalenti gabra. homblenda. Struktura im je zmasta. Njihovi bitni minerali su kvare i plagioklasi. itd.SlJENIT HORNBlENOA NEUTRALNA f--PO_V_R_"_NS_M __ +-______. Nalaze se u obliku velikih i debelih ploca.1. svjetao. Opsti pregled magmatskih stijena MJESTU PQSTANKA I KISELOST! i MINERALNI I SASTAV i i ' I ALKALNA KALClJSKO ! BEZ i SERIJA Ii I i ". Strukture su zrnaste. Bitni minerali u njima su feldspati. Od granita se razlikuju po tome sto ne sadrie kvare.BAZAL T BAZALT PERIDOTIT ----------f-------I-. sastavljene preteino od Na-plagioklasa i hornblende. a teksture homogene. Andeziti su efuzivni ekvivalenti diorita. Imaju veliku ekonomsku vainost.jl ULTRABAZ I leNA ! PQVRSINSKA ) i OLiVIN PIROKSEN I I PIKRITi i KIMBERLIT I I 3. BAZICNA I OUBINSKA POVRSINSKA I ' rI i : ± 810TIT I OACITiI i r-.~!_T_RA_H __ 'T____~-A-ND-~--'T--~I__________-. a tekstura homogena. Daciti su svjetlosive.I' K~FELDSPAT! PLAGIOK LASI -AlKALNA : FELDSPATA SERlJA . Dijabazi se cesto javljaju na potezu Banja Luka-Zavidovi6i-Visegrad. ekvivalenti peridotita. jer se u njima nalaze primarna lezista dijamanata. Nalaze se u obliku vecih i manjih izljeva i vulkanskih kupa. RazliCitih su nijansi svjetlozelene boje.j ! ALKGABRO GABRO i i----------~------~----------.). . Dijabazi su hipabisalni ekvivalenti gabra.2. teksture fluidalne a boje su sivozelene. dvoliskunski g. su efuzivni ekvivalenti granodiorita... i------~-----~----------l f--------. Mineraloske i petroloske karakteristike granita. Obzirom da su karakteristike granita. tamnosive i zelenkaste boje. Trahiti se zbog hrapavosti primjenjuju za stubista i plocnike.-. Teksture su masivne. ponekad albit) ... Daeit. a homo gene teksture. nepravilno. a tekstura masivna (homogena).. uglavnom hipidiomorfno zrnaste (mineral.. Struktura im je porfirska. turmalinski g.j ALK. Boje su sive i sivozelene.4. vulkanskih kupa i eruptivnih :lila.. plocasto. muskovitski g. zbog cega se pretezno koriste u skulptorstvu. 44 45 .. Andezita ima u okolini Srebrenice. Graniti dobijaju naziv prema nekom vodecem bojenom iii karakteristicnom mineralu: biotitski granit.T--+------··-----~I:I ! f-O-U-B-. Strukture su porfirske. Zmaste su strukture. Sijeniti rijetke neutralne dubinske magmatske stijene koje se javljaju u rnanjim masivima i zilama. gabra i peridotita prikazane u narednom poglavlju ovdje ce u kratkim crtama biti opisane ostale magmatske stijene koje su navedene u tabeii 2. 3. Boje su tamnozelenosive do erne. Struktura im je porfirska a tekstura fluidalna._______. izgradene od alkalnog feldspata (ortoklas iii mikroklin. Ofitske ( dijabazne ) su strukture i homogene teksture. amfibolski g.. fluidalne i mandolaste. Varijateti sitnijeg zma i s djelimicno staklastom osnovom imaju tamniju boju. Lucenje im moze biti paralelopipedno. Kimberliti su ultrabazicne eruptivne stijene. Pojavljuju se u vidu izljeva. NajcesCi su dvoliskunski graniti (sa biotitom i muskovitom) te se zato nazivaju obicni graniti. U obradi su podatniji od granita. Strukture su porfirske..Tabela 2. koji se pretemo javijaju u obliku skladova. Rioliti su efuzivni ekvivalenti granita.N-S-KA--+---------f----------l. kvarca i bojenog minerala (biotit. djelimicno imaju dobro razvijene ravni). Boje su bijele do ruzicaste i Cfvene. sto ovisi 0 boji K-feldspata ortoklasa koji prevladava u stijeni. ali i u formi zila i skladova.j f---------j DUBINSKA : PIROKSEN OLiVIN ± Trahiti su efuzivni ekvivalenti sijenita. Dioriti su neutralne intruzivne stijene. Treba istaCi da su sitnozmi i srednjezrni varijateti mnogo povoljniji za gradevinarstvo od krupnozrnih. turmalin. Stoga co karakteristike ovih stijena biti detaljnije prikazane. itd. gabra peridotila Od magmatskih stijena u gradevinarstvu najces6u primjenu imaju graniti i gabri.2.leukos-bijel. Graniti su leukokratne (grc. itd.4. kratos-vladavina ) zmaste stijene. Obicno se nalaze na obodu granitskih batolita.

Ako se u ulozi bitnog sastojka pored dva navedena minerala javi i olivin stijena se naziva olivinski gabro. Kao karaktenstlcan sasto]ak J3vl]a sebazlcm plagioklas (labrador i bitovnit). Od sporednih sastojaka ueestaliji su ilmenit.). u rastreslto stanje tzv. To su stijene vrlo razlicite boje sto zavisi od sastava i stepena sadrzine peridotita.4. Lucenje je preteZuo nepraviino. U masi. apatit i magnetit. olivin. . a.20 ). Graniti spadajl1 11 vrlo otporne stijene. b~gate ka1cije:n: magnezijumom i gvozdem. hlorit. amfibol. Ako stijena sadrii olivine kao sekundarni mineral javlja se i serpentin. SadrZaj alkalija pa i ka1cija uglavnom je minimalan. uslje~ cega zadohijaju mrkocrvenu boju.2. Masivne su teksture koja ponekad moze biti i planparalelna.3. Peridotiti su vrlo rijetko svjeze stijene. koja podsjeca na PlJesak. Peridotiti se javljaju u vidu velikih masa obicno nepravilnog oblika.Stijene grupe granita i granitoida odlikuju se visokim sadrzajem silicijuma (SiO. Njihovo raspadanje pocin]e promjenom bojenih minerala (najcesee njihovom oksidacijom). Sve dubinske stijene gabro grupe karakterisu se zmastom strukturom i relativno ujednaeenom krupnocom zma. Gabri se javljaju u vidu ve6ih masa. Zbog toga peridotitske stijene ne sadrze salicne (svjet/e) minerale (feldspat. Pomenuto je da povoljno luteni srednjezrni i sitnozmi varijateti gabra predstavljaju dobar gradevinski materijal. liZ odgovarajuCi bojeni mineral (p!roksen. ponekad mogu evrstu stijensku masu dovest. povisenim sadrzajem alkalija (Na. Zmaste su strukture. Sekundarni su sosirit (albit + epidot + eojisit) koji se stvara na racun bazienih plagioklasa. a javlja se paralelopipedno i bankovito lucenje. Veei masiv gabra u BiB je na podrucju Jablaniee. magnezIt. Stijena izgradena od bazicnog plagioklasa i monoklinienog piroksena (uglavnom dijalag) u ulozi bitnih sastojaka naziva se gabro (u uzem smislu). kaleit. /981) Poznati masivi granita su u sjevemoj Bosni ( Motajiea i Prosara ) . Nakon toga zamu6uju se feldspat! ko]! daljom transformacijom prelaze 11 gline. katkad i u obliku ziea promjenljive debljine. Jedan od takvih kompleksa zastupljen je u Centralnoj ofiolitskoj zoni u Bosni i Hereegovini (od Banja Luke do Visegrada). Ove stijene glacaju se dobro i imaju lijep izgled.2. hlont. obieno oblika lakolita iii zila. Blok-dijagram granitske intruzije (Ristic i Pamii:. tarnnozeiene. Djelimicno iii potpuno alterisani peridotiti dobijaju zelenu iIi eak emu boju. epidot. 46 - 47 . .O 1 K. ponekad i homblenda. kvare). l!z serpentin se kao alteraeioni produkti sreeu jos talk. spilitima.4. 3. Jedm! minerali koji nisu podlegli raspadanju su kvarc i muskov!t. dijabazima i sedimentnim stijenarna kada grade takozvane ofiolitske komplekse (fragmenti okeanske kore i gomjeg omotaca). Od rudnih minerala najcesci su hromit i magnetit. To su stijene zelenosive. Peridotiti Opsta karakteristika stijena peridotitske grope je da su siromasne silieijem i aluminijem a bogate magnezijem i gvoZdem. Ovi procesi obieno poCinju po obodu zma. Ako su sasvim svjezi tamnozelene su do Zuckastozelene boje.granitski grus. kao bitni minerali.) . Gramt! se javljaju u vidu razlicitih formi ( s1.O) ! mahm sadrzajem magnezijuma (MgO). Lucenje je uglavnom nepraviino. Sadrzaj labradora sa plavicastim svjetlueanjem povecava vrijednost gabra kao gradevinskog kamena. a masivne teksture. Obieno su manje iIi vise serpentinisani (olivin i piroksen se transformisu u serpe. itd. Osim hromita peridotiti mogu da sadrze platinu i dijarnant. U njima se javljaju olivin i pirokseni. Cesto bazicni plagioklas (labrador) pokazuje svjetlueanje u plavicastoj boji sto se naziva labradorizacija. Gabri Stijene ove grupe siromasne su siiie~em. zelene pa katkad i erne boje. Stika 20. Ponekad mogu biti i ofitske strukture.2. Peridotiti su udrnZeni sa gabrima. zatim sfen. Kada imaju praviino paralelopipedno iii bankovito iucenje uz srednju veliCinu zma veoma su cijenjen gradevinski materijal. gvozda (FeO) i kaJcija (CaO). staklastog do masnog sjaja i veoma jedri. 3.:tin).

nledutim zbog velikog otpora ovih stijena radovi u njirna su usporclliji i skuplji. ad ovih stijena zahvaceni su prOCeS1l11Cl erozije. 48 49 . mostova. 3. sedimentnih i metamorfnih s!ijena litosfere. Mehanicko trosenjc stijena iii dezintegracija uzrokovana je siiama koje djeluju iz atmosfere ( insolacija ). rastezanju . jer ima veliku cvrstoeu i zilavost. stubova mostova. plocnike. medutiul. uz pojave. Takvo trosenje moze biti olaksano sistemima pukotina i prslina II zonama koje su bile zahva6ene izrazenom tektonskom aktivnos6u.Visegrad ). Trahiti se primjenjuju u izradi stepenica i plocnika. V rste rioiita s malo fenokristala i gustom osnovom. cesto u veoma sitne cestice. jer se' ne glacaju i uvijek ostaju brapavi. Svjezi gabro se moze lako polirati i tada je veoma postojan na djelovanje atmosferilija. Pri tome ne dolazi do promjena hemijskog sastava stijene vee do njenog komadanja i usitnjavanja.jaruzanja i klizanja. za ivicnjake. hidrosfere i biosfere. i ivicnjake. Peridotiti su u BiB ugla\'l10m zaswpljeni 11 okviru Centralne ofiolitske zone (potez Banja Luka-Zavidovici. Daciti se koriste kao tehnicki kamen. gradnji zeljeznickih pruga i kod pripreme betona. Gabro se koristi priiikom izrade temelja visokih gradevina.Procesorn metamorfoze ave stijene transforrnisu se u serpen(init breeastog izgleda koji se radi lijepe zeiene boje naroelta koristi za unutrasnje oblaganje zidova. Takode. Rjede se upotrebljavaju u arhitektonsko-gradevinske i skulpturne svrhe. zidanje potpomih i obloznih zidova. Graniti se koriste za oblaganje zidova u enterijerima i eksterijerilna. zatim kao drobljeni Kamen u cestogradnji. obalnih utvrda. U zoni povrsinskog raspadanja yise Inetara u dubinu) tereni izgradeni. savijanju i udarcima.if kalcit i opaL Povrsinski raspadnnti peridotiti jako su ispucali i ispresjecani zican1a opata i magnezita.U svjezinl intruzlviulU nlogu se izvesti stabilni tuneli i drugi podzemni objekti vecih dirncnzija. Koriste se i kao sirovina za kamenu vunli (toplotni izolacijski materijal). Guste vrste se primjenjuju u gradnji obalnih utvrda i morskih pristanista.3. . Obradeni blokovi granita upotrebljuvuju se za izgradnju stubova. .6-3. Upotreba periaotita u gradevinskc svrhe v1'1o jc ogranicena jcr su ani pored velike zapreminske iezinc nedovoljno otporni nn atmosferske uticaje.5 Uvjeti gradenj" II magmatskim magmatskih stijena u gradcvinarstvu stijcnama primjena Sijeniti su u obradivanju podatniji od granita. 3. Peridotiti u tehnickoj praksi imaju manju primjenu zbog velike gustoce (2. Upotreba magmatskih stijena u gradevinarstvu u direktnoj je ovisnosti od karakteristika pojedinih tipova stijena.transport mehanicki usitnjenih fragmenata i otopljenih materija.Kod svjezih. ako se granit jako ugrije i polije hladnom vodom odmah se raspukne u nepravilne komade.2. zbog ('ega se pretezno koriste u umjetnickoj obradi. za kocke.ukoliko Sl1 OY'C stijcnc trosne i razlomljene nosivost in) znatno opada. U gradevinarstvu se posebno primjenjuje na mjestima izlozenim velikom pritisku. Ponekad se varijateti peridotita (lerzoliti ) koriste kao ukrasni kamen za unutrasnju dekoraciju jet imaju iijepu tamnozelenu beju i cesto trakastu gradu. n·::oStecenih lIlagmatskih stijena nosivost je prakticno neogranicenu. moze doCi do stvrdnjavanja sedimenata. Efuzivne magmatskc stijene (poput intruziva) u svjezem stanju Cine veonlH povoljnu podlogu za tcnlcljenje.talozenje rastrosenog materijala Nakon talozenja uz odredene fizicko-hemijske procese. jer su postojane prema hemijskim agensima i solima iz morske vode.2 gr/cm3 ) i male otpomosti prema fizickim i hemijskim agensima. (ako su lijepih boja i skloni poliranju). itd" Bazalti imaju veliku primjenu kao agregat za beton a porozne vrste se koriste za izradu pjesackih staza jer zadrzavaju hrapavost. Koristi se u najrazlicitije svrhe kao arhitektonsko-gradevinski i tehnicki kamen. Aka su ave stijene trosne iii jace ispucale poprinlaju karakteristike slicne nevezanirn stijenama. spomen ploea i bistRo Nepovoljno svojstvo granita je da ukoliko dade do trosenja feldspala ova stijena tada 1ma nejednaku boju i razliCite fizieko-mchanicke karakleristikc. zatim za izradu dekorativnih pioi'a za oblaganje. tunclskih partaIn te za izradu postolja spomenika. Tereni izgradcni od 3vjezih intruzivnih stijena irnaju veoma povoljne karaktcristike za temeljenje najrazli6ilijih objekata. llpotreblJUvajll sc II arhitektllri i kiparstvll . Sedimentne stijene Postanak sedimentnih stijena rezllitat je slozenog i dugotrajnog procesa koji sadrzi: -fizicko i hemijsko trosenje postojeCih magmatskih. plocnika. Imaju slicne karakteristike i prilikonl izgradnje tUllC1a i drugib podzemnih objekata.

sulfati). Klastienu strukturu imaju sedimenti izgradeni od fragmenata stijena i minerai a. poluzaobljena. zaobljena i dobro zaobljena. Iz pravih otopina materije se izlncuju kao posljedica prezasicnosti. od blokova do sitnih cestica.02-0. od onih nastalih pri nizim temperaturama ( kvare. te koliCini kiseonika. piroksen. kolicini u njoj otopljenog CO2 . Autigeni minerali nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora. U sedimentologiji i petrologiji sedimentnih stijena za kvalitativno oznacavanje velicine zrna klasticnih sedimenata uobicajena je ova terminologija : VeliCina zma engleskom (mm) >2 sljunak 2-0. Navedene promjene koje se dogadaju u sedimentu od njegovog talozenja pa do pocetka metamorfnih procesa nazivaju se dijageneza. Ta su obiljezja prema anglo-americkoj skoli obuhvacena terminom teksturatexture. 3. Ooliti su koncentricno slojevite grade. Moe otapanja vode ovisi 0 njenoj kiselosti (ph faktoru). Kod silikatnih minerala je zapaieno da su oni minerali koji su kristalisali na visim temperaturama (olivin. a nazivaju se eolskim sedimentima. U pravilu. raziicitih po veliCini i obliku ( klasticne ili mehanicke sedimentne stijene ). hemijskim putem bit ce olaksano u toplijoj vodi. Cement kod ovih stijena moze biti bazalni. dok ima i onih koji su praktieno netoplvl (kvarc). Najznacajniji faktor transporta je voda (bujicc. otapanje.002 glina prema grckom prema latinskom prema PSEFIT PSAMIT ALEVRIT PELIT RUDIT ARENIT LUTIT GRAVEL SAND SILT CLAY Zma u klasticnim sedimentima prema obliku mogu biti: uglasta. prema njemackoj geoloskoj skoli razumijevaju se veliCine zma. Do talozenja cestiea nastalih mehanickim trosenjem dolazi zbog djelovanja sile teze. medusobni odnos. Sastav. Pri niskim temperaturama i malim pritiseima u sedimentima se nakon talozenja zbivaju mnoge fizicke i hemijske promjene (zbijanje. nevezanih vodom natapljenih taloga nastaju cvrste stijene. Pod strukturom sedimentne stijene. prekristalizacija i s1. Stvrdnjavanje moze biti potpuna iIi nepotpuno. anorganskim. Ledenjaci mehanicki razaraju stijene i prenose materijal razlicitih dimenzija. Hemijski sedimenti mogu imati i oolitsku i sferolitsku strukturu ( sI. bili su podvrgnuti transportu i talozeni su dalje od matiene stijene. Prema porijeklu minerali mogu biti alotigeni i autigeni. organskim i humusnim kiselinama.1. strnktura i tekstura sedimentnih stijena Mineralni sastav sedimentnih stijena avisi 0 sastavu primarnih stijena Cijim su trosenjem one nastale. Pri hemijskom trosenju stijene najvazniji je utieaj atmosferilija (atmosferska voda.). Transport ledom odvija se u glaeijalnim podrucjima veoma malom brzinom (150-1300 m godisnje).). cement oblaganja i kontaktni. poluuglasta. Struktura sedimentnih stijena moze biti k1asticna i kristalasta.21). Struktura sedimentnih stijena definisana je prije svega velicinom i oblikom cestica koje sudjeluju u gradi stijena. U mineralnom sastavu sedimenata najcesce se nalaze kvarc. rijeke. Ca-plagioklas) manje otporni na hemijske agense. dolomit i minerali glina. kad se promjene dinamieki uvjeti koji su omogucavali transport. kompaktna i glatka stijenska masa lakse odoljeva hemijskom trosenju nego ona sa puno prslina. Otopljene mineralne materije taloie se promjenom fizicko-hemijskih fal(tora koji su uvjetovali njihovu topljivost. a moze nastati neposredno nakon taloienja.02 pijesak 0. mikrokristalasta itd. okeani) koja prenosi ogromne koliCine materijala u obliku vucenog i suspendiranog nanosa.3. meduprostorni. Alotigeni minerali potjeeu od mehanicki i hemijski razorenih stijena. Sedimenti transportovani vjetrom dobro su sortirani po velicini zma. iIi sporo (karbonat!). ugljena kiselina i kiseonik). muskovit. Nairne. krupnokristalasta. cementacija. pukotina i supljina koj" je liZ to i hrapava. jer se moe rastvaranja vode povecava sa temperaturom. Postoje minerali koji se pod uticajern vode otapaju veoma brzo (karnena so. i sudjeluju u nastanku glacijalnih sedimenata koji se odlikuju nesortiranoscu. ili pak uticajem organizama. sericit-muskovit.Hemijsko trosenje se svodi uglavnom na otapanje komponenata topivih u vodi. raspored i oblik pojedinih mineralnih sastojaka. sitnokristalasta. iIi u obliku otopljenih materija. Karbonatne stijene nastale mehanieki odlikuju se detriticnom strukturom. ili u nekoj kasnijoj fazi. kaleit. trosenje stijena. potoci. kalijski feJdspat). Sedimentne stijene hemjskog porijekla karkterisu se kristalastom strukturom (npr. mora.002 prah (silt) <0. a rezultat je svih procesa koji su djelovali na stijenu tokom nastanka. Najvazniji dijagenetski procesi su procesi litifikacije pri kojima od rahlih. Vaian faktor hemijskog trosenja jesu veliCina i oblik povrsine stijene koja je izlozena djelovanju vode. hlorida i nekih drugih soli. 50 51 .

Sistematika sedimentnih stijena Sistematika sedimentnih stijena bazirana je na njihovoj genezi.3. teksture na donjim i gomjim slojnim povrsinama. a manjim dijelom u laboratoriji. Najznacajniji tipovi tekstura scdimentnih stijena su: masivna (homogcna). 3. ritmicnost. hemijskom dijagenezom i djelatnos6u organizama. Brecastu teksturu (s1. Slikll.). kao i vanjskim i unutrasnjim morfoloskim oblicima sedimentne stijene Za razliku od struktura.23) imaju stijene sastavljene ad vezanih veCih i manjih cestica drobine ( npr. talozenja i litifikacije odnosno stvrdnjavanja. transport mehanicki rastrosenog materijala i mehanicko 52 53 . Slika 22. prostornim rasporedom i orjentacijom pojedinih komponenata. teksture sedimntnih stijena uglavnorn se istrazuju i proucavaju na lerenu. struktura-structure) podrazumijevaju se sve karakteristike njene grade uvjetovane meausobnim odnosima. ) karakteristicna je za slojevite sedimentne stijene kod kojih se izmjenjuju zone razlicite boje.21. fosfatnih. slojevita i brecasta. brece i brecoliki krecnjaci. transporta. Masivnu teksturu imaju stijene kod kojih su minerali jednolicno rasporedeni u stijeni Gedd krecnjaci. Pod teksturom sedimentne stijene ( u americkoj ternlinoiogiji . Trakasfu-slojevita lekslUra u sanoj jormaciji ieiista Tusanj u Tuzli. gvoZdevitih i aluminijskih sedimentnih stijena. 22.). Graila oolita (a) i sferolita (b) Organogena struktura je karakteristicna za stijene izgradene veCinom od netransportiranih ostataka biljnog i zivotinjskog porijekla. Oolitska i sferolitska struktura sreeu se kod karbonatnih. homogeni pjescari.2. trakasta. Brecasta tekstura Tekstume karakteristike koje se najcesee istraZuju na terenu su : vanjska i unutrasnja slojevitost.odnosno zone sa krupnijim i sitnijim sastojcima (npr. Tok nastajanja sedimenata obuhvaea kao sto je navedeno faze trosenja. itd.slojeviti pjescari itd. teksture nastale podvodnim klizanjima i razarenjem slojeva. ) . Stika 23.Ako Sli velicine preko 2 mrn zovu se pizoliti Sferoliti se sastoje od tankih iglicastih kristala radijalno rasporedenih oko centra kristalizacije. Mehanicko trosenje. Trakasta i slojevita tekstura ( s1. trakasti laporci.

lSKE SEDIMENTNE STIJENE (V APNENAC). Obicno se nalazi u podnozjima strmih padina ( gdje se formiraju sipari iii tocila ) i u donjem dijelu kratkih bujicnih potoka. Kalkrudit. 'Jpstl pregw se lmentni 1 stijena KLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE VELlCINA NAZIV CESTICA >2mm PSEFITI (RUDITI ) I I NEVEZANI SLJUNAK DROBINA PlJESAK SEDIMENT POLUVEZANA STlJENA i VEZANA STIJENA I I I KONGLOMERAT . cestica velicine praha.MULJ ~:~::K'_ . Nastaje u vodenim podrucjima iii na kopnu. faze su nastajanja hemijskih sedimentnih stijena. Njegov mineralni sastav jc sliean mineralnom sastavu pijeska uz odredeni udio minerala glina. i cini petrografski spektar slivnog podrucja 54 - (polimiktni sljunak). Ako je jednakog sastava. liskuna i rjede kaleita . nalaze u fonni slojeva razliCite debljine iii Sll pak masivni. PJescara. poluvezane i vezane. Alevrolit (siltit) je vezana sitnozrnasta klasticna stijena. I PSAMrTI 2~O. itd ) i cestice rezistentnih stijena . a ea. mehanicki (cementacijom transportiranih cestica rastrosenih dolomitnih stijena) i hemijskom 55 . feldspata. Opsti pregled sedimentnih stijena zasnovan na njihovoj genezi da! je u taheli 3. ANHlDRIT. sastavljene od fragmenata veCih od 2 mm. kao i u obalno~ podrucju mora i jezera. Nastaju prirodnom cementacijom valutica sljunka.002 mm ALEVRITI (LUTITI ) <0. Pijesak je nevezan klasticni sediment. dobro sortiranih prema veliCini. ROZNJAC ( ROZNAC ) SEDIMENETNE ORGANOGENE STIJENE KRECNJAK. Prema genezi moze biti rijecni.lavlja se pretczno u vidu slojeva . izgraden od krupnih zaobljenih fragmenata iii cestica (val utica. Sljunak je u veCini slucajeva sortiran prema velicini val utica a ponekad je slojevit. sto ovisi od duzine transporta i njihovaj otpomosti na mehani6ko i hemijsko troseyUe. U njemu su zastupljeni rezistentni minerali ( kvarc. Polimiktni pijesak je sastavljen od cestica razliCitog petrografskog sastava dok je oligomiktni izgraden od cestica istog sastava. talozenjem cestica transportovanih vjetrom i vodom. Nalazi se u naslagama flisa. laporaca 1 krecnJaka biti detaljnije prikazane. Dolomiti Sll karbonatne stijene koje se poput krecnjaka. BRECA KALKRUDIT PIESCAR. muske'llt. Nastaju na vise naCina: uglavnom procesom dolomitizacije. Nalazl se u rijecnirn koritima i terasama. transport hemijski rastvorenog materijala i precipitacija (talozenje). ovdje su dati osnovni podaci 0 ostalim sedimentnim stijenama u tabeli 3. uglavnom slojevite stijene. kvarcno. zaohljenih cestiea vecih od 2 mm. .06-0. eolski.SPIKULIT ( SPONGOLIT ) .DIJATOMIT. KALKARENIT. Brece su vezane klasticne slijene. granat. Ako je talozenje izvrseno uz sudjelovanje organizama. Sastav(jen je od kvarca. naziva se oligomiktni sljunak. Fizickomehanicka svojstva im ovise 0 karakteristikama veziva i fragmenata. Petrografski sastav val utica je uglavnom razliCit ( polimiktni konglomerati ). Klasticne sedimentne stijene mogu biti nevezane. limonitsko itd. izgraden od sitnih cestica razlicitog stepena zaobljenosti.talozenje jesu faze nastajanja mehanickih i klasticnih sedimentnih stijena. Velike koliCine kvarcnog pijeska (nekad prelazi u slabo vezani pjescar) nalaze se u Krekanskotn bazenu. Nastaju prirodnom cementacijom drobine razliCite krupnoce cestica. Vezivo im moze biti kalcitno. Kod transporta veCim rijecnim tokovima sljunak je redovito heterogenog sastava. KRECNJAK (SEDRA). Hemijsko trosenje. DOLOMIT.06 mm ! i . GIPS. marinski i jezerski. Sljunak je nevezan klasticni sediment.002 mm PELrn (LUTITI) I I LES ( PRAPOR ) PRAH. Prah iii alevrit (silt) je nevezani sitnozmasti klasticni sediment. oblutaka) jednakog ili razliCitog petrografskog sastava. Obzlrom da ce karaktenstIke ghna. Vezivo je uglavnom karbonatno. Valutice mogu biti razliCite veliCine. j ALEVROLIT KALKLUTIT GLlNA I LAPORAC (LAPOR) I I NEKLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE I HEMl. kalkarenit i kalklutit su klasticni krecnjaci nastali mehanickim putem pretalozvanjem cestica primarnih krecnjaka. Petrografski sastav drobina II vecini slucajeva je jednolican zbog kratkotrajnog transporta. tada nastaju biohemijski iii organogeni sedimenti. Fizicko-mehanicke karakteristike im ovise 0 karkteristikama cestica i vrsti vcziva kojim su valutice cementiranc. Vezivo im je uglavnom kalcitno i kvarcno. BIGAR TRAVERTIN. RADIOLARlT. I (ARENITI) 0. Drobina (krs. Konglomerati su vezane.ie) je nevezan klastican sediment sastavljen od krupnih uglastih fragmenata.

na osnovu cega se razlikuju prijelazni varijateti od dolomita do krecnjaka ( npr. To je spuzvasti. Travertin je cvrsto litificirani. uz zadovoljavanje posebnih uvjeta.1. Najvece koliCine roinjaca nastale su u vrijeme podmorskih izljeva lave s velikom kolicinom silicija. opala i kvarca.. jezerske i marinske. Minearaloske i petroloske karakteristike glina. Pod uticajem pritiska iIi vrlo intenzivnim iSllsivanjem. UilI<ribJ<i m. Manja koliCina roznaca nastala je direktnom precipitacijom iz otopina bogatih silicij-dioksidom.ni krecnjak nastao na slapovima jezera i rijeka i na izvorima izluCivanjem kalcita po vlatima mahovina. zuto Hi mrkocrveno.3. Dakle roznjaci mogu nastati organogeno i hemijski. i kaleit. Prema prijedlogu evropskih normi (pr. ~I _ I 2: . sericita. laporovite gline (sadrie 5-15% CaC03). kalcitski dolomit ima 50-90 % dolomita dak dolomitski krecnjak ima lO-50 % dolomita).. laporaca i krecnjaka Za gradevinsku praksu od sedimentnih stijena posebno su vazne gEne. Cestice glina medusobno su povezane preko vodenih opni koje obavijaju svaku cesticu. Poznate naslage sedre u nasoj zemlji su u koritu rijeke Une. nepravilno laminiran iii slojeviti krecnjak nastao anorganskim izluCivanjem kalcita iz vru6ih voda oko termalnih izvora iii iz toplih sulfatnih otopina. ilovace (oneciscene pijeskom i kaJcijum karbonatom koristi se u ciglarskoj industriji). gline gube vodu i prelaze u cvrste slojevite stijene koje se nazivaju gline!. radiolariti i spikuliti koji su nastali talozenjem skeleta algi dijatomeja. zatirn zma kvarca.3. modrozelenim algama i vodenom bilju. Nalazi se uglavnom u vidu soc iva u krecnjacima a ponekad i u obliku slojeva. a kao specifican tip izdvajamo rezidualne gline (nastaju raspadanjem primamih stijena). Ces(o sadrie i organske supstance (narocito bitumije) koje im daju tamnosivu i cmu boju. Rezidualne gline obicno nisu slojevite. U nasoj zemiji dolomiti se najceSce javljaju u Vanjskim Dinaridima zajedno sa krecnjacima. Organogeni silicijski sedimenti su dijatomiti.uik$ > ~bkog CIllUeflta C ~ . Male kolicine mangana boje stijenu zelenkasto. . laporci ( lapori ) i krecnjaci ( vapnenci ) 3. Gline testo kao primjese sadric hidrokside gvozaa koji stijenu pigmentiraju crvenkasto. i viSecelijskih zivotinja spliZvi (njihove iglice). montmorilonitske. celijasto graden. Bigar (sedra) je hemijski sediment.3. Gline su obicno slojeviti do tankoslojeviti sedimenti katkad su trakaste teksture. Gline Gline su klasticni poluvezani sedimenti sa precnicima cestica manjim od 0. Crvenica iIi 56 57 . pjescari . u tzv. cirkona. 3. pjescara. supljikavi. Prema mineralnom sastavu razlikujemo slijedece vrste glina: kaolinitske ( vatrostalne koje cesto nastaju raspadanjem granita). dolomitni pijesak.002 mm.Ikritskog R'latrfksa Slika . apatita. jednocelijskih iivotinja radiolarija.. posebno u podrucju prskanja vode vodopada. Gline se sastoje od minerala glina.precipitacijom iii talozenjem minerala dolomita iz prezasi6enih rastvora. Roznjac je silicijski sediment sastavljen ad kaJcedona. barske. hlorita.!'vdjela sedimentnih stijena prema prijedlogu evropskih norm. koji su organizmi koristili za izgradnju svojih skeleta Cijim talozenjem je formiran ovqj sediment. sedimentne stijene su razvrstane na natin kako je prikazano slikom 24. Prema mjestu postanka gline dijelimo na rijecne. EN 12407: 1996). Dolomiti se raspadaju u veoma sitna zma oblika romboedra ostrih ivica. izrazito poroz. ad sedre se razlikuje vecom kompaktnoscu i izrazito slojevitom gradom. kaleita. U sastavu dolomita nalazi se s manjim iIi vecim udjelom. itd.3. 24.

a i zbog nepovoljnih fizicko-mehanickih svojstava. siderit) uglavnom predstavlaju cement pjescara ali mogu da se jave i kao alotigena. naslage glina pruzaju povoljne uvjete kod formiranja povrsinskih akumulacija vode. Zbog velikog udjela glinavitag matriksa. dok se drugi minerali javljaju u podredenim kaliCinarna.a naroCito varijatet sa glinovitim vezivorn irnaju malu otpornost na uticaj egzogenih faktora. dolomit. a najvise za izradu opeke. matriks -osnova) koji predstavlja materijal sitnijeg zma ( <30 mikrona ) u kaji su uloiene krupnije cestice minerala. Postoje razliCite klasifikacije pjescara. i necisti pjescari iii grauvake kod kojih je udia matriksa vee. Dia kalcita moze biti hemogenog porijekla. (cesta klizanja terena). Pjescari nastaju vezivanjem (cementacijem) pijeskova nekim ad prirodnih veziva. u giinama se pri izradi podzemnih objekata mora obavezno vrsiti podgradivanje i oblaganje. Ciji sastojci odgovaraju produktima raspadanja magmatskih . 3. bez elektronskog mikroskopa. gvoZdeviti (vezani hematitom iii limonitom).3. Jer je poznato da su gline vodonepropusne. medutim . feldspati. Laporci ( Japori ) Laporci su mijeSatle karbonatno-glinovite stijene sastavljene od varijabitnih odnosa kriptokristalastog kalcita i od siliciklasticnog detritusa pelitnih dimenzija. jasno da dio kalcita pripada karbonatnom detritusu nastalom fizickim i biogenim usitnjavanjem ( organizmi koji buse podlogu ) starijih karbonatnih stijena. 58 59 . mikroklin. NaraCito je kod njih izrazeno stetna djejstvo mraza. sive. od 15%. stijene i fosila. rorke. Joana od kalsifikacija bazira na zastupljenosti matriksa (lat. Upotreba pjescara u gradevinarstvu prilicno je raznavrsna. Uslovi rada u glinarna su uglavnom nepovoljni. gotovo cmom bojom. iii arenit. kada ie neophodna upotreba eksploziva. tj . metanl0rfnih i starijih sedimentnih stijena. a dio moze biti najsitniji karbonatni detritus. detriticna zma. Slabo vezani pjescari.3. zaptivanje terena (injektiranje). Pri izgradnji hidrotehnickih objekata i podvodnih dijelova gradevinskih kanstrukeija treba izostaviti primjenu pjescara sa lahko rastvorljivim vezivom i vezivirna koja u vodi orneksavaju. Medutim. u pravilu nije moguce ustanoviti porijekio takvog kaleita pa se uglavnom smatralo da su laporci S obzirom na genezu. vapnoviti. glinoviti. Osim navedenog u glinarna je cesto intezivno razvijena erozija. Najlakse se izvode radovi u slabo vezanim pjescarima. sa koliCinom matriksa manjom od 15%. 3. erijepa i keramickih ploCica. zatim feldspati (ortoklas. Obzirom na kolicinu matriksa izdvajaju se dva tipa pjescara : cisti pjescari. klasticnog porijekla. U podzemnim prostorijama mogu se javiti pritisci izazvani bubrenjem minerala glina. Karbonati (kaleit. kao i odiomaka stijena male otpornosti na trosenje.06 mm. Tipicna arkoza je krupnozma stijena izgradena uglavnom od kvarea i feldspata.Mineralni sastav ovih klasticnih (terigenih) stijena. Osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike glina su mala stabiinost padina i vjestackih kosina. liskuni i odlomei stijena. oblaganje tunelskih partaia i za ugradivanje u temelje. ie veoma raznovrstan i pored alotigenih ukljucuje i autigene minerale (nastali u pjescaru nakon njegovog talozenja procesima dijageneze). a siliciklsticni detritus ( glina i silt ) . minerali glina ) te zmima kvarea i odlomcima stijena. U Ciste pjescare spadaju i arkoze. plagioklas). mjesoviti hemogeno-klasticni sedimenti. Arkoze su razliCite baje i vode porijeklo od granitoidnih stijena. ako nisu pretrpjele intenzivne dijagenetske promjene minerala glina. Uz veziva na pogadnost pjescara za gradnju utice i slojevitost. Najcesce su :lute. Bitni sastojci su kvarc. Sa smanjenjem debljine slojeva smanjuje se pagodnost i obratno. Siabo vezani pjescari kariste se za vanjsku dekoraeiju i za izradu potpomih zidova. laporoviti. kvare. Ciji srednji sadrzaj iznosi 65%. Grauvake su stijene bogate detriticnim matriksom ( sericit. sastojak fosilnog detritusa. Minerali glina i drugi silikati najcesce izgraduju matriks i cement pjescara.2. Zbog toga. PjeScari Pjescari su klasticne stijene sa veliCinom zma 2-0. Danas je. odlicna podloga i sredina za gradenje. Na uvjete rada u ovim sedimentima bitno utite sklonost ka raspadanju i raskvasav[lnju. veliko i neravnomjemo slijeganje pod objektima. Odlikuju se tarnnosivom do.3. Obicnim mikroskopskopetroloskim istraiivanjima. Boja pjescara potice najcesce od veziva. U zavisnosti od kvaliteta veziva pjescari mogu biti dobra do. a kalcit i kao .3. Pjescari cesto dobijaju nazive prema vrsti veziva: silieijski. hlorit. mala nosivost (stoga se glinovita zemljista prije izrade gradevinskih objekata konsoliduju). Pjescari se uglavnam javljaju kao dobro uslojeni sedimenti. crvene iIi zelene boje.3. grauvake obicno nisu cvrsto litifieirane pa su na izdaneima podloine brzom trosenju. bituminozni i dr. a najteie u kvarcnim pjescarima vezanim silieijskim vezivom. prije svega gline. pri cemu je kaleit hemogenog.nastati izlucivanjem iz morske iIi jezerske vode.terra rossa predstavlja pelitski materijal koji nastaje raspadanjem krecnjaka. Upotreba glina u gradevinarstvu svodi se na ugradnju u nasipe.

5 mm) do kriptokristalasta ( ispod 0. u njima redovno ima i siliciklasticnog materijala ( b'arc. Laporci koji imaju Inanje giinovite komponente masivnu teksturu pogodniji su rnedij. lako su laporci definisani kao s111jesa gline i kalcita. za graclc\'inskc objckle. itd. Laporci su najcesce sive boje. srednjcg i krupnog silta do sitl10g pijeska.litiJ1kacije na mjestu rasta. liskun.4.Ie prije dijageneiskih procesa na veCim dubinama znlijcganja bila sastavljena od kalcita i gline s 111cdusobninl oonOS0111 koji odgovara sastavu laporaca. Obicno sadrze hemijske primjese Fe. 1975 ). Od nekoliko klasifikacija krecnjaka u Svijetu danas najslru orimienu imaju Dunhamova "(1962) i Folkova (1959 i 1962) k]asifikacija.01 mm ) iii pak organogena. organsku materiju itd. kao organogeni sedimenti kad nastaju uz aktivno llcesce zivih organizaIna i najzad kao rezultat mehanickog raspadanja i pretalozavanja ranije stvorenih krecnjaka.1975 ). kalkareniti i kalklutiti). Obicno se javijaju sa k. dotle Folkova klasiJ1kacija ima 81m primjenu pri mikroskopskim istrazivanjima krecnjaka. dok sa primjesama bitumije krecqjaci imaju emu boju. Stijenu koja . bindston i fremston.. tj. ) dimenzija sitnog. Najcesce je svjetlosiva iIi bijela .25 ). Sastavljeni su od kaleita ali su rijetko sasvim Cist. Javljaju se u slojevima razlicite dcbljine a rnogu biti i masivni. ooliticna. Dunhamova klasifikacija krecnjaka ( 1962 ) bazirana je na slijedeCim karakteristikama: prisutnosti iii odsutnosti karbonatnog mulja. detriticna itd . odnosu udjela zma i mulja te znakovima organogenog vezivanja skeleta za vrijeme razvoja organizama. ! 962 ) pnmJenJuJe se samo za marinske krecnjake jer njome nisu obuhvaceni slatkovodni i teresticki 60 61 . koji sadrze vise od 10 % zma promjera > 2mm. Neke kiasiJ1kacije tu granicu stavljaju na 33 i 66 % (Pettijohn. Krecnjaci ( vapnend ) Krecnjaci Sli najrasprostranjenije karbonatne stijene i jedne od najrasprostranjenijib sedimentnih stijena lIopste. Mn.3. 3. tj.Laporcem obicno sn1utramO s1ijenu koja sadrzi izrnedu 200/0 i 80% gline i 20 i 80% kaleita. feldspal. Najznacajniju prinljenu ove stijene inwju za proizvodnju celnenm pri telnu treba da sadrze 75-78%) CaCO J i 22-25 %) kuolina i tada se nazivaju celnentnim laporcima. Krecnjaci mogu nastati na vise nacina: kao hemijski sedimenti. a 11akon dijagenetskih procesa u veciln dubinama zalijeganja tipicni minerali gEna transforn1isani su u hidroliskunc ( hlorit. Dok se Dunhamova klasiJ1kacija vise primjenjuje pri terenskom opisivanjll i odredivanju krecnjaka. zatim primjese glina.. Tekstura krecnjakaje razlicita. vec je to litificirani laporac iii Il1arlit ( marlstonePettijohn. Krecnjaci nastali kao Slika 25. Katkad su Citave geoloske formacije izgradene san10 od krecnjaka. zma pijeska.3. zelenkasti itd. Dunharnovu klasiJ1kaciju nadopunili su Embry i Klovan ( 1972 ) uvodenjem dva nova tipa stijena: floutston i radston. zma.rccnjacima iii pjeskovitill1 stijenama. Pravi "cisti" Iaporci. a baundston su podijelili u tri nova tipa : bafiston. u prirodi su rijetkost. iii pak kaicijski glinoviti skriljac ( calcareous clay shale) aka pokazuje lisnatost. Obje ove kiasifikilcijc osnivaju se na strukturno··teksturnirn karakteristikama krecnjaka. Mg. muda mogu biti sivo-plavicasti zu6kasti.. Mogu se javiti kao slojevi razliCite debljine ili kao masivni. ovisno 0 strukturi i 0 naCinu na koji su organizmi sudjelovali u stvaranju tih stijena ( s1. odnosno na ITwdusobnim odnosima prin1arnih struktumih sastojaka. Kalsifikacija krecnjaka ( vapnencu ) s nadopunama Embryja i Klovana ( 1972 ) po Dunhamu (1962) Folkova klasifikacija ( 1959. rnehanicki talozi izgradeni su abieno od fragnlenata razlicitc vdicine (kalkrudili. a sa primjesama gvozda mrko zutu do crvenu boju. Baja je razliCita u ovisnosti ad primjesa. karbonatnog mulja i kalcitskog cementa. Struktura mozc biti krupnokristalasta (velieina zma >0. saslavljeni samo ad gline i kaleita. sericit ili muskovit ) ne treba vise sn1utrati laporceln.

'nski vecinom spantl1l vccinom mikritski j .. kod nekih tipova krecnjaka sparitni kalcit moze nastati procesima rekristalizacije.tf. page 13) r % CaC03 -----------. karbonatne bioklaste i to cjelovite skelete i njihove krhotine i -pel etc.:'-j pdc!ifcrni pclsparit pdmikm 62 63 . -ooide. Klasifikacija krecnjaka premo F'olku (pr En! 2. U prijedlogu evropskih normi preuzeta je kiasifikacija prema Folku (1959. ali njihova pogodnosl opada sa porastom slepena ispucalosti i kavernoznosti.. ili je potrebna tanka obloga. U oblasti hidrogradnje koriste se za izradu pristanisnih zidova. oblaganje kosina nasipa. valjkaste elipsoidne cestice kriptokristalaste strukture..To su : alohemijski i ortohernijski sasto.alda. slIm::t evrsti krecnjaci predstavljaju odlicnu podlogu i sredinu za gradenje. lVleautilTI. tako i po raznovrsnosti.:.:._= L_----. u niskogradnji za nasipe. kamenih (zidanih i nasutih) brana..ici. manjc oll vapn<:nci 1If< mikrit sa vik (xi 25'!. ugradnju u potporne zidove. za pecenje kreca i za proizvodnju cementa. munjc od 109{ alokcma 1O'}' 1 ~_ _ _ _ _ _ _ _+-_'_·a_". i 1962. viSe 0el lO'7r :11okema a\okema f Yohllncnu !---:c-.--_~Ic-------::-::-_---i 85 95 .krecnjaci. a koji je unutar bazena bic prenosen vodom.__l.--+--"'=r=--:1 gn:h. Kao ortoherne (Folk ( 1959) definise mikrokristalasti kalcitski mulj iii mikrit i sparitski kaleit. Sparit iii sparitski kalcit predstavlja prozirne sitne kristale kalcita precnika > 10 mikrona..~_ _ _~"="='k=c='n""+-_ _-j alokcln.. kuglaste. i-I 1100 95 85 6S 25 I . Tabela 5.:"'c." intraklas!a mtmspant imramlkril[ in. Oblaganje podzemnih prostorija cesto nije potrebno.laporoYita glina I' I 'I i I0 % _. u prijedlogu evropskih nonni uvrstena je klasifikacija prikazana na tabeli 5.) prikazana tabelom 4. sva obavijena karbonatna zrna -fosile. oospafJ1 oomikril 1l\ikrits ooidirnn !nikril" mikeil biolitil :1:1 3:1 do 1:3 j:3 hinspant biord~ hinmikril bwpd . Ukoliko su krecnjaci masivne teksture bez tektonskih ostecenja stabilnost kosina u zasjecima kao i stabilnost zidova u tunelinla i drugim podzemnim prostorijama je velika. kamenih nabacaja u lukobranima. iziucene kao cement u porama krecnjackog taloga. I ~~ecnJ [lapOrOYiti I I krecnjak vapnoviti krecnjak laporac I glinovili laporac I glina .. __ i' +-~n"=H='i=k=. Folk razlikuje dvije glavne grupe karbonatuih sastojaka.. zastore puteva i zeljeznickih pruga. kako po obimu .:. Ortohemijski sastojci iii orlohemi su karbonatne komponente krecnjaka nastale hemijskim i biohemijskim izluCivanjem u sedimentnom bazenu iIi u sarnom krecnjaku kao autigeni n1inerali. Pod mikritom podrazumijeva sve karbonatne cestice precnika < 4 mikrona i smatra da je nastao brzim hemijskim i lili biohemijskim izluCivanjima iz morske vode.f07: 1966) Obzirom da karbonatne stijene cesto sadrze razliCite koliCine glinovite komponente... Tabela 4..--.i.iski sastojci u krecnjacima ukljucuju say karbonatni materijal koji je nastao hemijskim iii biohemijskim procesima unutar sedimentacionog bazena. za oblaganje portala i obzidivanje tunela..'--if--C'. 35 75 . iii aiohemi. Alohern. Kals(fikacfia karhonatnih stijena premo sadriini kalcijum karbonata i glinovUe komponente (po EN 12407: 1966. U visokogradnji se upotrebljavaju za zidanje i oblaganje zgrada. Krecnjak se koristi za izradu betonskog agregata..~ 5 1" nekarbonata.':. Folk izdvaja cetiri bitna alohema: -intrakiaste.ar. kao i za ispunu u drenaZarna. Upotreba krecnjaka u gradevinarstvu je velika. fosilima fosilifcmi i mikri! !--__+--":cp. karbonatne fragmente nastale razaranjem poluocvrslih i neocvrslih unutar bazenskih sedimenata. Krecnjaci su u Bosni i Hercegovini veoma siroko zastupljeni a osobito u Vanjskim Dinaridima.

Kanali. akumulacijski 64 65 . Pijesci su u suhom stanju potpuno rastresiti a malo ovlazena lTIaSa je slnbo kohezivna. jer stupaju u hemijsku reakciju sa cernentOlTI. izgradnju donjeg ( talnpona ) i gornjeg nose6eg sloja fleksibilnih ( asfaltnih ) saobracajnih kons1rukcija. Meduti~. a krupnozrnasti.a cvrstih 300-600 kN! rn 2 . polucvrstih giina 200-300 kN! rn 2 . a uz to i izuzetno skupa pa se izbjegava gdje je god 10 moguee. Kohezija je sposobnost sitnih cestica da pruzaju otpor s1l1icanju. nepovoijan je . Usiovi izvodenia radova su pretezl10 povoijni. a takoder i za izradu maitera.4. pijesci Sil closta pokretljivi. krecnjaka i kvarea. Stisljivost inl je neznatna. glinovit i zasicen vodom. Propusnost takvih tcrena je velika. i druga. Stoga terneljenju u glinmna treba priCi sa izuzetnom paznjom. ali ako sadrii liskune. Dopusteno opterecenje mehkih g!ina iznosi do 100 kN! m 2 . skriljavih i hemijski izmjenjenih stijena. U nasoj zemlji posebno su poznati kvarcni pijesei pontske starosti iz Krekanskog bazena. zbijenije su i evrsce. u zoni podzemne vode tl uslovi su znatno otezani. ima dopustenu nosivost 2 do 100 kN/m Subi dobro sloicni pijesak moze se opteretiti s 200-400 kN/m'. Praktieno nijedan drugi sediment nije podlozan promjenama u konzisteneiji. Sitnozrnasti pijesak .3. "tekuci pijescI . pa oni mogu sadrzavati vel ike kolicine podzcmne vode. Osobito su u gradevinarstvu opasni tzv. Za spravljanje betona najpovoljniji su sljunci Cija zrna vode porijeklo od magmatskih stijena. Nepovoijni za beton su . ali i za izradu sljuneanih filtera kod vodozahvatnih bunara. Kod hidrotehniekih objekata upotrebljava se kao ispuna u drenaiama. dotie druge zbog svoje stisIjivosti. koja se lahko drenira. Dopusteno opterecenje za gradenje na sljunku ovisi () sastavu . Uvjeti gradenja u sedimentnim sedimcntnih stijena. izazvanom sedimentima iznad njih. kohezija je reiativno veca. Medutim. U glinovitim terenima klizista nastaju i kod veoma blagih nagiba padina i ucestala su . veoma dobro sloicni pijesak i do 500 kN/m2 . dobro sloieni sljunak do 800 kN/rn Za izgradnju saohracajnica i drugih objekata niskogradnje sljunci imaju povoljne karakteristikc.za cisti.3. veliCini i slozenosti val utica. temeljenje u cistim pijescillla U odredenim prilikama moze se abavili uz relativno veJikll dopustenu nosivost. Zasi6eni vadom. Nepozeljene komponente su i gEna te valutice poroznih. jaspisa i uopste hidrokside siiieija. Podzemni radovi u pijescima izbjegavaju se zbog izuzetno teskih uvjeta rada i sporog napredovanja. odnosno 0 uglu wlutrasnjeg trenja <. bubrenja i tiksotropije ne rnogu podnijeti odgovarajuca opterecenja.treba istaCi da se ne moze govoriti uopsteno 0 ponasanju glina i glinovitih stijena u pogledu izvodenja radova u njima iIi na njima. Pijesak se koristi i za izgradnju dijelova saobracajnih konstrukcija na putcvima. te 0 koliCini eventualno prisutne glinovite komponente. Uvjeti za rad u glinovitim sedimentima koji su zasiceni vodorn izuzetno su teski. ali ako sadrze imalo gline nosivost se znatno sn1anjuje a povecava slijeganje zbog stisljivosti. Najvece koliCine sljunaka u Bosni i Hercegovini nalaze se u dolinama i koritima sadasnjih i nekaclasnjih rijeka. Negativna karakteristika je sto se ova vada lahko zagaduje i s10 ponekad in1a nepovoljan he:mijski sastav.za giinoviti i sasvim sipki sljunak do 200 kN/m2 . lagano i dugOlrajno siijeganje koje moze traFtl desetljeCima. Izvedba podzemnih radova II sljuncilna je teska i spora. ravnotezi i stabilnosti kao glina. Poput sljllnka i pijesak se u gradevinarstvu koristi kao agregat za beton i asfalte. opala. SIjunci su rastresili u SUhODl i makranl stanju i slaho stisijivi.ljunei koji sadrze valutice roznaca. a iznosi: . koja se pojavljujc neposredno nakon opterecenja i traje kratko.. u gradevinarstvu stijenama primjena Stabilnost terena izgractenlh od nevezanih sedinlenam ovisi 0 granulOll1etrijskom sastavu i zbijenosti materijala. Jos jedna nepovoljna karakteristika podrucja izgradenih od g!ina je izraiena denudaeija i erozija. pa su takvi tereni povoljni za vodosnabdijevanje. Stoga proizilazi zakljucak da je za ocjenu 0 mogucnosti temeljenja na glinama i glinovitirn stijenama neophodno izvrsiti detaijna inzenjerskogeoioska i geomehanicka istrazivanja. nar06to iznad nlvoa izdani. a manje na padinama. Propllsnost pijeskaje velika. Dok neke gline u pogledu temeljenja imaju povoljne karakteristike. Naime. Za temeljenje u pjeskovitim terenima vaznu ulogu ima koliCina glinovite komponente u' njima. U sljunkovitim terenima formira se vcea koliCina podzemne vode. osobito ako su zasiceni vodom. Stoga 11 odnosu fla sljunkove pijeskovi predstavljaju marlje povoljne sredine i podloge za gradenje. Generalno je dopusteno veee opterecenje glina u horizontainim terenima. Sto su ccstice sitnije. upotreba sljunka u graoevinarstvu prilicno je jednostrana. a da se to ne odrazava ncgativno na objcka!. Znatno manje zastupljeni su jezerski i rnorski sljunei. a dreniranje lahJeo. pa U odredenim prilikan13 imaju karakteristike povoljne za tenleljenje objekata. Gline koje su bile izlozene velikon1 pritisku. Najvise se upotrebljava kao agregat za betone i nsralte. ali je kolicinski velika.za srednje slozenl slj unak 300-600 kN/m2 2 .p (ugao kosine kod kojeg je materUal II prirodnom stanj u stabilan). a rnanifestuje se bocnim istiskivanjem. Kod terena izgradenih od giina i raz!icitih glinovitih stijena stabilnost ovisi 0 koheziji (e) i uglu unutrasnjeg trenja ( <p ). Gline imaju dvije faze slijeganja: prva. a rezultat je privlacnih sila sto djeluju menu njima.

uzduzne brazde. a eroziono djeluju na istalozene sedimente cime se stvaraju razlicite teksture: tragovi teeenja. Posmalrano hidrogeoloski. u vertikalnom i lateralnom pravcu. i tektonski neosteceni. osobito ako ne sadrZe vee.. Odlikuje se izrazitom izmjenom krupnozrnastih i sitnozrnastih stijena. narocito ako se njegove fizicko-mehanicke odlike bitno ne mijenjaju u zoni objekta. Flis je u BiH zastupljen u sjevernoj Bosni. Tereni izgradeni od krecnjaka i dolomita povoljan su medij za temeljenje i podzemne radove. sto moze dovesti do zatrpavanja akumuiacijskog bazena. Kosine usjeka. Izuzetak Cine tektonski ostecene zone u kojima se javljaju rasjedi i sistemi pukotina. tragovi vrtlozenja. jer uglavnom imaju veliku nosivost i dobru stabilnost. Laporci su zastupljeni sirom nase zemlje. odnosno nejednake otpomosti sedimenata flisa na razarajuce djelovanje atmosferilija. te ako su masivn. Oni gradiraju cestice. Pri izgradnji saobracajnica problemmi su izraieni zbog nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka i njihovog podlokavanja. U terenima izgradenim od krecnjaka i dolomita treba izbjegavati siparista u kojima zbog nestabilnosti nije preporucljiva gradnja. to su (osim u jace razlomljenim podrucjima) najpovoljnije stijene za izradu tuncla i drugih podzemnih objekata. Za temeljenje su najpogodnije lokacije izgradene od jednog litoloskog clana. Laporci su stijene povoljne za temljenje i izvodenje gradevinskih zahvata u podzemlju. Laporci se koriste kao sirovina za proizvodnju cementa. Ukoliko u laporcima ima vise CaC03 oni su Cvrscl. erozioni kanali. Problemi nastaju zbog nestabilnih padina sklonih klizanju te intenzivne denudacije i erozije. Prilikom izvodenja podzemnih radova problemi nastaju kod zdrobljenih i raskvasenih glinovitih sedimenata flisa sklonih bujanju.Dopusteno opterecenje za temeljenje objekata ovisi 0 fizicko-mehanickim odlikama tih stijena koje u prvom redu ovisi od medusobnog odnosa CaC03 i glinovite komponente. Osnovni problemi prilikom izvodenja gradevinskih radova u flisu proizilaze iz njegoye heterogenosti i brzih izmjena litoloskih clanoya razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. mada ima i rezidualnih glina (npL Bratunac. Posebno ekonomsku vainost laporci imaju za prizvodnju cementa. koji u dodiru sa vodom visestruko povecava zapreminu. Naslage flisa se kao gradevinski materijal ponekad lokalno eksploatisu u mnogim kamenolomima (pjescari i detriticni krecnjaci). Inzenjerskogeoloske odlike terena s naslagama flisa ovise i 0 svojstvima litoloskih clanova koji ga izgraduju. Podzemni radovi u glinama i glinovitim stijenama izvode se tesko i sporo. upravo zbog dobre stabilnosti i povoljne busivosti. postotak minerala glina.bazeni i drugi hidrotehnicki objekti u ovim stijenama su relativno lahko ostvarljivi.jima vezano je za uticaj mutnih tokova.Njihova negativna karakteristika je da su malo otporni na uticaj atmosferilija. U Bosni i Hercegovini gline su uglavnom zastupljene u ugljonosnim bazenima. sto izaziva vel ike pritiske i viskove izbijanja. ti tragovi bivaju ispunjeni materijalom iz mutnog toka. Opcenito. u gornjem toku rijeke Neretve itd. Reljef flisnih terena je izrazito razuden slo je pos\jedica selektivne erozije. pa njihove forme pri ocvrscavanju ostaju ocuvane. zatim na prostoru Sarajevo-Banjaluka. pretezno manjeg kapaciteta. te laporci i druge glinovite stijene. moguca je pojava nejednolikog slijeganja gradevinske konstfukcije. Narocito je opasno ako gline sadrze vecu koliCinu montmorilonita. Neposredno nakon nastanka. Stvaranje flisa sa karakteristicnim strukturnim i teksturnim obiljez.bentonit ) kao isplaka kod busenja (odrzavanje zidova busotina ) kao i za injektiranje. Problemi se usloznjavaju zbog razlicitih. Gline se u gradevinarstvu najvise koriste za izradu opeka i crijepa. neophodno je sa aspekta gradevinarstva upoznati njihove osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike. zasjeka i raskopa u krecnjacima su stabilne.Stoga otvoreni profili ne smiju duze vrijeme ostati nezasticeni. stvarajuci pri tome pritisak koji nijedna podgrada ne moze izdrzati. rejon Motajice i kore raspadanja laporaca sirom nase zemlje). a vodonepropusni clanovi osiguravaju postojanost vjestackih akumulacija. Obzirom da su odredeni tereni Bosne i Hercegovine izgradeni od naslaga flisa. lokalno. a odredene vrste (npr. U hidrogeoloskom pogledu gline se tretiraju kao vodonepropusni sedimenti. dok otporniji sedimenti strse u terenu. kompleks flisnih naslaga je vodonepropustan medij ako ga posmatramo kao cjelinu. na kontaktu vodopropusnih i vodonepropusnih danova moze biti mnogo izvora.. Primjena krecnjaka u gradevinarstvu·· je 66 67 . itd . Litoloski clanovi sa veCim ucescem gline trose se lakse i cine udubljenja. medu kojima preovladuju pjescari i detriticni krecnjaci. kotrljanja. sto omogucava brzo napredovanje bez podgradivanja. Medutim. Podzemni radovi mogu se izvoditi relativno lahko. Stabilnost flisnih terena pored ostalog ovisi i 0 polozaju slojeva. Medutim. veoma uceslalih strukturnih promjena. U hidrogeoloskom smislu naslage laporaca izgraduju vodonepropusne tcrene. Pri izgradnji saobracajnica najveca su opasnost dionice u usjecima nestabilnih padina kao i duboke i ceste jaruge. Flisni sedimenti su obicno intenzivno ubrani i izrasjedani sto se veoma dobro uocava na otvorenim profilima. Flis se moze definisati kao tipican sinorogeni compleks klasticnih marinskih naslaga. Profili u podrucjima s naslagama fliSa povoljni su za izvedbu hrana. Redovito je stabilna ona slrana gdje su slojevi nagnuti suprotno od nagiba padine. sto namece potrebu sanacije terena radi podizanja jednolikih svojstava ispod temelja. ako viSe danoya razliCitih imenjerskogeolskih svojstava izgraduje lokaciju objekta.

zidova. Dopustena nosivast neostecenih. Za temeljenje objekata u krskim tcrenima treba ispitati pukotinske sistemc i odrediti da Ii u dubini ( do koje se manifestira veci dio projektovanog pritiska na stijensku masu ) ima vecih pukotina iii kaverni. Medutim. Vodopropusnost krskih terena je uslovljena pukotinskorn poroznoscu. a pri svestranorn pritisku obrazuje se granniarna struktura odnosno masivna i okcasta tekstura. Obzirom da se fadi 0 krsu.ija u podrucja krsa. pukotine itd. -velicini. Kod metarnorfizma pritisak moze biti svestran (hidrostaticki) i jednostran (bocni iii stres). 68 69 . vrlo lijepih sara i lrulke obradljivosti posebno . U vecim dubinama Zemljine kore. hidrogeoloskim i hidroioskim kurakteristikama stijena i terena. ). sto se tretira leaa regionalni metarnorfizam.Ako takvih pojava ima (a one se odreduju geofizickim istrazivanjima i husenjem) objekt treba prelocirati ili poboljsati svojstva stijenske mase do te mjere da se planirani objekt moze izgraditi bez opasnosti za njegovu funkcionalnost. to ce se dio akumulirane vode obavezno gubiti podzenlnim komunikacijanla. Kroz pukotine voda prodire u podzemlje pri cemu otapa krecnjak i siri porne prostore. uvjeti rada u takvim stijenmna mogu varirati od povoljnih do 105ih sto ovisi 0 : -mineralnom sastavu cestica i sastavu veziva. OViS110 0 strukturninl. strukturnim teksturnim promjenarn. ili se izvode pregradivanjem dubokih rijec!lih dalina. Terem izgradeni od cvrstih vezanih klasticnih sedimentnih stijena (pjescari. tektonika predisponira nastanak povrsinskih krskih morfoloskih pojava i slozenih podzemnih komwlikacija. Osim poznavanja inzenjerskogeoloskih i hidrogeoloskih svojstava stijena. sto ovisi 0 karakteristikama metarnorfizma fizi6kinl i hemijskim svojstvima same stijene. i -razliCitirn strukturama u gradi stijene (prsline. Nairne. projektuju se injekcio!lc zavjese. Najvise se kriste u dekorativne svrhe i to za ablaganje fasada. dobro vezanih klaticnih sedimentnih stijena je prakticno neogranicena.metamorfozom mogu biti zahvacene velike mase stijena na sirem podrucju. Erozijom k.. Za presJccanje glavnih odvodnih puteva.konglomerati. Cija dubina scie do nivoa na kojem je dokazana minimalna kolicina gubitaka vode. iduCi od povrsine prema dubljim dijelovima litosfere. Kao sta je navedeno upotreba pjescara u gradevinarstvu je prilicno raznovrsna ( za spoljasnju dekoraciju i za potporne zidove. i dotod vade otezavaju izvedbu podzemnih objekata i zahtjevaju posebne zastitne mjere. poznato jc da je krs ( pOSlnatrano generalno ) \'odopropustan. za portale tunela itd. Pritisak je uglavnom jednostran ( bocan ). Metamorfne stijene Metamorfne stijene nastale su preobrazajem postojeCih magmatskih. Pri jednostranom pritisku nastaje folijacija (skriljavost). Od kalkarenita koji se nalazi blizu aerodroma Mostar obnovljcn je Stari most u I\1ostaru a krecnjaci Brese kod Sarajeva koriste se za izradu spomenika. U gradevinarstvu brece imaju raznovrsnu primjenu. rasporedu i naCinu vezivanja mineralnih cestica.su na cijeni dobro cementovane mermerne. 3. Ipak. detriticni krecnjaci ) Cine stabilnu padlogu za temeljenje i rad u njima.). krecnjacke i serpentinske brece. uz povecani pritisak i temperaturu. razlomijene zone. Pri projektovanju i izvedbi akU111Ulac. gdje vladaju visoki pritisci i temperature. jer su im dna prekrivena slabopropusnim do nepropusnirn naslagama. Lokacije akumulacija obicno se . Pri tome je postojeca stijena podvrgnUla brojnim mineraloskim. najbliza povrsini s umjerenim pritiskom temperaturom. metamorfizmu su podvrgnute manje mase stijena na uzem podrucju. Pri izgradnj i saobracajnica u krskim terenima veliki problem je odrzavanje stabilnosti kosina usjeka i zasjeka 11a kojinla se javljaju pukotinski sistemi. ciji bi svod pod pritiskom mogao popustiti i izazvati djelimicno slijeganje iii utonucc ohjekta. pri prodoru magme uz povecanu temperaturu i umjereniji pritisak. odabiru II sklopu krskih polja. Cilj jc da se odgovarajuCim istrazivanjirna nastaji postici kolicina gubitaka koja je opravdana sa ekonomskog aspekta.rccnjaka povrSinskim i podzelnnim vodalna nastaje specifican krski reljef koji moze bid prepreka u izradi gradevinskih objckata na pOvTsini i u podzemlju. Ovisno 0 pritisku fonniraju se razlicite teksture metamorfnih stijena. U krskin1 terenilna pukotine. poznavanje tektonskih elemenata uzduz trase tunela Olnogucava planiranje brzinc i !laCina rada. Krska polja su podrucja pavoljna za ostvarenje akumulacija. pa se u toj zoni metarnorfoza vrsi uglavnom mehanickim putem. Dakle. tj. uglavnom u dubljim dijelovima litosfere. nanosi koji ugrozavaju saobra6aj. DijcloVJ stijenskih lnasa se odronjnyuju o a voda se slijeva nn saobracajnicu. Zbog povoljnih boja.4. te mjesta predvidenih za podgradivanjc kao i tipove podgrada.rnnogostruka: koriste se kao tehnicki i arhitektonsko-gradeyinski kamen. Krski tereni su u BiB zastupljeni uglavnom u Vanjskim Dinaridima (potez Trebinje-Bihac). litostratigrafskinl. Inzenjerskogeo\oska svojstva u podrucju krsa su kompleksna i razIikuju se od jednog do drugog lokaliteta. stubova i stepenista.110 rijesiti problem vododrziyosti u takvom mediju. pa se trumv metarnorfizam naziva kontaktni. kao sirovina za dobijanje kreca i ostalih veziva te u cementnoj industfiji. razlikuju se tri zone u kojima se zbiva metamorfoza stijena : -epizona. zbog konfiguracije. veonlU je V017. obliku. sedinlentnih i metamorfnih stijena. Ali situacija se od podrucja do podrucja Inijcl1Ju. Obzirom na pritisak i temperature. brece. noseCi pri tome crvenicu i krsje.

-katazona.). feldspati. strukture i teksture stijene. Stres je vrlo slab a ponekad izostaje. a peridotit u serpentiniL iz granata nastaje hlorit. Ako je stijena bila visestruko podvrgnuta metamorfozi u razliCitim geoloskim vremenima. Heteroblasticna struktura . Blasticna struktura Inoze biti homeoblasticna. U ovoj zoni dolazi do ejelovite prekristalizaeije minerala te struktumih i teksturnih promjena. pa se takva n1etamorfoza nazi va kontaktna. stabilna pri uvjetima llizeg pitiska i ten1perature. onda se takva metamorfoza. -plutonska mctamorfoza. liskuni. Stijene podvrgnute regionalnoj metamorfozi sadrie staurolit.) i sedimentne stijene (kaleit i dolornit).a rezultira djelimicnom promjenom hemizma stijene. kojom su stijene podvrgnute povisenoj temperaturi i relativno niskom pritisku (uglavnom kod prodora magme prema povrsini) . Smatra se da je metamorfoza moguea do temperature 1500 C Jer se na vecoj temperaturi veCina stijena topi. kad su neki minerali u strukturi izrazito veei od drugih ( slicno porfirskoj strukturi kod eruptivnih efuzivnih stijena ). Sastav. ako su minerali razlicitih veliCina. Buduci da ovakva metamorfoza zahvata siTa podrucja i vece mase stijena naziva se i regionalnom. Povecanjem pritisaka i temperature kod progradne metamorfoze odredena mineralna asocijacija. u dubljim dijelovima litosfere. kojom su stijene podvrgnute jakom usmjerenom pritisku pri relativno niskoj temperaturi u povrsinskom dijelu litosfere. kojorn su stijene podvrgnute djelovanju visoke temperature i hidrostatickog pritiska u najdubljim dijelovima litosfere. u najdubljim dijelovima litosfere. Navedene vrste struktura prikazane su na sliei 26. a rezultira promjenom hemizma stijene i njezine strukture i teksture. svojstvena filitu mikasistu. -nematoblasticna (stapicasta ) struktura.-mezozona. Njome su zahvaeene uglavnom manje mase stijena na kontaktu s magmom. struktura i tekstura metamorfnih stijena Metamorfne stijene su sastavljene od minerala karakteristicnih za magmatske (kvare. 3. s visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. Struktura metamorfnih stijena rezultat je prekristalizaeije i rasta minerala u cvrstom stanju (hlasticna struktura) iii drobljenja dijelova i Citave mase primarnih stijena (klasticna struktura).1. nazi va polimetamorfoz~jm. 70 71 . Antistres minerali (andaiuzit. s veoma visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. odnosno djelimicnom iii potpunom promjenom hemizma. -termalna metamorfoza. a time j do promjena u strukturi i teksturi stijene. tipicna za amfibolit. a iz hornblende i bazicnih plagioklasa nastaju hlorit i sosirit). kojom su stijene podvrgnute djelovanju temperature i usmjerenog pritiska u dubljirn dijelovima litosfere. ako su mineralni sastojci priblizno iste veliCine i heteroblasticna. Metamorfoza u tom dijelu dovodi do djelimicne iii potpune prekristalizaeije postojecih minerala.. neke piroksene. Vrste metamorfoze kojima mogu biti podvrgnute postojece stijene su : -kataklasticna iii kineticka metamorfozs. karakteristicna za gnajs. liskuni i granat). Padom temperature i smanjenjem pritiska kad retrogradne metamorfoze uz uticaj razliCitih rastvora nastaje nova asocijaeija koja je stabilna u promjenjenim uslovima (takvom metamorfozom gabro pre1azi u zeleni skriljac. dok su neki minerali tipicno rnetamorfni (silirnanit. mikasiste i gnajseve). postaje nestabilna i prelazl u asocijaciju koja je stabilna u promijenjenim uvjetima (ilit i montmorilonit prelaze u serieit i hlorit. turmalin. a rezultira prekristalizacijom minerala.stres mincrali (staurolit. -dinamotermalna metamorfoza. kordijerit) karakteristicni su za termalnu metamorfozu i nisu stabilni u zonama velikih dislokaeija s jakim usmjerenim pritiskom. a rezultira drobljenjem minerala i stijena. homblenda itd. -lepidoblasticna ( Iisticava ) struktura. amfibole i druge minerale koji su postojani pri visokim pritiscilna i temperaturatna.4. mermer i kvarcit. dok Je progradna brza.odnosno glineni sedimenti u filite. Metamorfoza maze bitj progradna i retrogradna. Retrogradna metamorfoza se odvija veorna sporo. andaluzit itd. Najvece rnase ll1etan10rfnih stijena nastale su u rnezozoni i eplZOlli. Za kataklasticnu ili kineticku metamorfozu karakteristicni su tzv. disten.Ie naJeesee zastupljena kao porfirohlasticna. Kod homeoblasticne strukture razlikuju se: -granoblasticna ( zrnasta ) struktura.

zdrobljenim agregatom. Po4iela metamorfnih stijena prema vrsti metamo~foze I SKUPINA klasticne stijene I hornfelsi (korniti ) mermeri ( mrarnori ) NAZIV STlJENE VRSTA METAMORFOZE iIi metamorfne kataklasticna iii (mehanicka dislokacijske brece. OkcQsta (a)1 !kri/java (6) reksruru Slikll 26. kod kojc sLlneki minerali (ohicno.kvarc i fe1dspal) nakupljeni u mase lc6aste iii O\'alne forme a karakteristicna je za metamorfne stijene nastale u dubljirn dijelovima litosferc. kod kojt su minerali zauzeIi paralelan raspored zbog djelovanja usmjerenog pritiska u epizoni i mezozoni. -brecasta. Stoga ce ovdje biti prikazana podjela metarnorfuih stijena prema vrsti i intenzitetu metamorfoze (tabela 6. pa je zato manjkava. jer u veeini slucajeva nije mogu6e odrediti porijeklo minerala odnosno razlikovati ortoskriljce (nastale metamorfozom magmatskih stijena) od paraskriljaca (nastalih metamorfozom sedimentnih stijena).Stika 27. medu najtipicnije teksture uhraja se skril. porijeklu minerala od kojih su izgradene i kvantitativnom mineralnom sastavu i teksturnilll svojstvima. kod koje su mincrali zdrobijeni i razlol1lljeni S10 je posljedica mehanicko& drohijenja primarnih stijena zbog djelovanja usmjerenog pritiska. Za rnetamorfne stijene karakteristicna je i cvorasta (okcasta iii flaserska) tekstura.) Klastiene metamorfne strukture su: -porfiroklasticna.java. S obzironl na rasporcd minerala U l1letamorfnirn stijenama. Podjela prema kvantitativnom tnineralnom sastavu i teksturnim karakteristikama odreduje sarno one metamorfne stijene koje su nastale regionalnom metamorfozom. kod kojc su ostala saclIvana jczgra primarnih mineral a obrubljena sitnozrnastim. drobljenje miloniti ) hornfelsi. kineticka deformacija.4. j\i!ke slruktllre lI/etul1/urfnih sf!ienu Kod masivne teksture zrna u stijeni su rasporedena bez vidljive orjentacije 3.reliktna struktura pjescara je hlastopsamitska). Navedene teksture prikazane Sll na slid 27.2. -kataklasticna. Sistenlatika prema porijeklu materijala od kojih su izgradene stijene nije pouzdana. kontaktna metarnorfoza pelitski pjegavi skrilici kontaktna 1 regionalna kontaktni 1 skriljavi meffi1eri metarnorfoza 72 73 . Sistematika metamorfnih stijena Metamorfne stijene se mogu razvrstati prema: vrstl 1 mtezitetu metarnorfoze. Tabela 6. Ako su u 111etmnorfnoj stijeni vidljivi ostaci strukture primarne stijene lakva se struklura naziva reliktnom (npr. kod kojt se manji fragmenti primarne stijene iii veca mineralna zrl1a nalaze u sitnozrnastoj zdrobljenoj 11lasi.

argilosista i filita. Glavni sastojci su liskuni i kvarc. Struktura im je razliCita: granoblasticna.. Mikasisti (Iisknnski skriljci) pripadaju grupi skriljaca srednjeg i vlsokog stcpena metamorfizma. muskovita. drobe i Iaporovitih stijena. 74 75 .Koncepcija 0 metamorfnim facijesima primjenjena je za genetsku klasifikaciju metamorfnih stijena. visokog stepena metamorfoza amfiboliti." e"'Ep\doti iiI>! ". metamorfoza grafitski kvarciti I skriljci niskog stepena regionalna metamorfoza ! filiti. lepidoblasticna. Fl"""t<bpati """. pri cemu nastaju uvijek iste mineralne asocijacije. Uglavnom su iuekasti (sericiti). serpentinita i amfibolita date su u narednom poglavlju. Nastali su regionalnom metamorfozom glinovitih stijena. izmedu glinovitih stijena i filita. Sastoje se od kvarca. zelenkasti (hloriti ) i erni (grafiti). Struktura imje blastopelitska do lepidoblasticna a tekstura skriljava. Gnajsi su sive do erne boje. kvarcita. Srecu se dliZ dislokacionih ravni. .ntitktnog izohemijskog metamorfizma glinovitih. Stika 28. Gnajsi su nastali metamorfozom visokog stepena iz kiselih magmatskih stijena.W Q~K . a tekstura skriljava. metamorfne stijene su razvrstane prema mineralnom sastavu ( sl . a tekstura skriljava i okcasta.. Sast0. laporovl11h 1 srodmh stl. Uz minerale glina ( ilit ) sadrie i sericit. page 14) Metamorfne stijene razliCitog mineralnog sastava postiZu ravnotezu tokom metamorfizma u nekim odredenim. opkoljenih finom milonitskom pastom.1e se od sericita. metamorfizma serpentiniti U prijedlogu evropskih normi.. kvarca te grafita. To su prelazne slijene. J Pjegavi skriljci su kontaktno-metamorfne stijene vrlo slabo lzraiene por~roblasticne strukture i skriljave teksturc. termoko. Boja im potice od mineral a zelene boje: hlorit.. prije svega biotita. Boja 1m Je SIva do cma. II:lo. zeieni skriljci i metamorfizma I argilosisti mikasisti. Hornfelsi ( korniti ) su finozmaste kontaktno meamorfne stijene lzgradene od Zilla bez preferirane orjentacije. Argilosisti (glineni skriljci) nastaju regionalnom metamorfozom glinovitih stijena uz jaci pritisak. Ima Ih u srcdnjoj Bosni i Podrinju. a tekstura skriljava. Detaljnije karakteristike mermera. Zeleni skriljci nastaju regionalnim metamorfizmom na niskim temperaturama it bazicnih i intermedijarnih magmatskih stijena i njihovih lufova. obieno mikroskopskih velieina. skriljci srednjeg i regionalna 1 plutonska gnajsi. hlorit i grafit. u okviru epizone i mezozone. Filiti s~ nastali regionalnom meamorfozom glinovitih stijena u eplzom.2 8 ) kvarciti I kontaktna pretvaraju u finokraljusaste stijene sa reliktnim fragmentima primarnih minerala. Na osnovu toga definisan je termin metamorfnih facijesa u kojima nastaju stijene razlicitog hemijskog sastava u odredenim fiziekim uvjetima. Miloniti su tektonske breee koje se sastoje iz heteroblastienih fragmenata.. ovisno 0 koliCini obojenih mineral a. .. U filitima je koliCina muskovita (sericita) veea neao kod argilosista a manja nego u mikasistima. Podrinja i na podrucju Sane i Une.1ena. Podjela metamorfnih stijena prema mineralnom sastavu (po EN 12407: 1996. Komiti su uglavnom produkt~. arkoza i glinovitih skriljaca itd. "". feldspata i liskuna. a ovdje ce biti navedeni osnovm podaci 0 ostalim stijeama navedenim u tabeli 6.bt>n. epidot i aktinolit.i regionalna IliSkunoviti kvarciti. kalcita i epidota.!>lend. Struktura im je lepidohlasticna do porfiroblasticna.ravni navlaeenja gdje se stijene u blizini ove ravni premjestaju.dovoljno sirokim granicama pritiska i temperature. Tlnjcl. . Boje su sive i crne. nematoblasticna i porfiroblasticna. npr. Nastaju termokontaktmm met31norfizmom slabog intenziteta od glinovitih C"Ka. hlorita. Ima ih na podrueju srednje Bosne.. . Struktura filita Je Iepidoblasticna. a isto tako i vulkanskih stiiena na kontaktu sa magmatskim intruzijama. .

itd. U mermerin1a se mogu sresti muskovit. hematit. omogu6en odlazak. zadriana i da ima temperaturu oko 400°C . Strukture su granoblasticnc. sivi pa i crnL Crna boja potice od organske materije i veoma je nepostojana. itd. kada se nazivaju serpentinski skriljei. magnctit. sakchar-secer ). Tereni igradeni od mermera i kvareita imaju promjenljive hldrogeoloske karakteristike. Razlikovanje ove dvije grupe stijena je izuzetno tesko.3. Skriljave su iIi l11asivne teksture. nlagnetit. serpentinita i amfibolita 3.3. silimanit. Postoje prelazi ka granoblasticnoj strukturi (granonematoblasticna). Mogu sadrzavati u malinl koliCinama granat. alb it. Na ovaj naCin mogu nastati velike mase stijena koje se nazivaju serpentiniti. 3. Pri obradi mermera vazna je veliCina zrna i naCin njhovog srastanja. Aka Sll Cisti bijele su boje i saharoidnog sjaja ( gre. Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenama primjena metamorfnih stijena u gradevinarstvu Mermeri i kvarciti imaju povoljne karakteristike za povrsinske i podzemne radove pod uvjetom da nisu tektonski izlomlieni. crvenkasti. Zelene su do tamnozelene boje. itd. Mermer se eijene kao izvrstan materijal. i u kiparstvu. hlori!.4.. Imaju "veliku primjenu u graclevinarstvu. Cisti kvarciti su bijele boje ali su najcesce.3. Pri proejeni kvaliteta mermera posebnu paznju treba obmtiti na prisustvo stetnih minerala: pirit.4. ali ima i skriljavih.3. Povrsinski radovi otezani su 3. Najugu Krivajsko-konjuskog masiva kod Dubostice nalazi se masiv amfibolita ( lSxS km ). Narocito moie biti veiiki sadrzaj muskovita ako su mermeri nastali mctamorfozom glinovitih krecnjaka. U najvecem broju slncajeva imaju nematoblastii'nu strukturu (stapicasta sa naglasenom paralelnom Oljentacijom hornblende). Cisti mermeri izgradcni su ad zrna kalcita iii dolomita koja su obicno izometricna i raz1i6ito srasla. razlicite velicine zrna. Nastaju kontaktn0111 i regionalnom mctamorfOzolll pjescara sa slicijskim vezivom iii od roznaca.3. Struktura im je granoblasticna ponekad mogu imati sacuvanu strukturu kvarcnih pjescara. K \'arciti se u gradevinarstvu koriste ograniceno. u prirodi vrsiti i regionalnom metamorfozom u prisustvu vode. Mermer. mrki iIi crni. epidot. gralit. epidot.4. U njn1a se javljaju 1ezista azbesta i magnezita. kvare. 3.4. U slucajn da voda bnde 76 77 . kvarcita. Usljed sudrz.aja primjesa mogu biti zelenkasti.Za dekorativne svrhc najbolji su sitnozrni mermeri jer se najlakse i najbolje poliraju. kaleit.4.2. kvarc. grafit. lzgradeni su uglavnom od serpentina koji moze nastati kako od olivina tako i od piroksena. Serpentiniti su masivne teksture. Preobrazaj peridotita u serpentinite moze se. kao i krecnjaei. lzgracleni su od amlibola ( hornblende) i plagioklasa (andezin). stvori6e se normalne peridotitske stijene. NaroCito su povoljni sitnozrni varijateti ler se lakse obracluju i potpunije glacaju. Serpentiniti Ako je vodi. 3. kvare. ona reagnje sa olivinom stvarajuCi serpentin. (mramori) Mermeri su metamorfne stijenc nastale kontaktnom i regionalnom metarnorfozorn krccnjaka i dolomita. Odlicno se poliraju. Nastaiu metamorfozom bazaltoidnih magmatskih stijena (orto-amfiboliti) iii bazicnih tufova i laporaea (para-amfiboliti). preteino kao lomljeni kamen za sve grube gradevinske radove. Boja mermera ovisi od njegove cvrstoce. K vareiti su uglavnon1 monomineralne stijene izgradene ad kvarca. Boja im je zelena.1. Od sporednih sastojaka sadrie hromit.4. Teksture su masivne mada ima i skriljavih kvareita. Mermeri bogati liskunima koji lokalno imaju elemente lepidoblasticne strukture nazivaju se cipoHni. plavkasti. magnetit. K varciti Kvarciti su metanlorfne stijene u kojinla kvarc cini vise od 80 ~~ mase stijene. kvarc i organska materija. Kao sporedni sastojci u kvarcitima javljaju se disten.3. biotit.4. Prema mineral nom sastavu razlikujemo kakitske i dolomitske mermere pri cemu su kalcitski mermeri znatno VIse rasprostranjeni. sivi. Amfiboiiti Amfiboliti su stijene visokog kristaliniteta i visokog stepena metamorfizma. Kvarcna zrna su u ovim stijenama cesta zupcasto srasla sto stijenama daje veliku cvrstinu. limonit. Mineraloilke i petroioske karakteristike mermen. Stetne primjese kod mermera predstavljaju pirit.3. Sa sadrzajem iiskuna prelaze u kyarc-mikasiste. Najvece mase serpentinita nalaze se na Konjuhu i Ozrenu. zbog primjesa. talk. koja je primarno bila u peridotitima. tamnozelena iii sarena. U tiln slucajevima prirnarna klasticna zrna kvarca SlI nesta krupnija a rekristalisala silicijska masa obrazuje sitnozrne vijence oka primarnih zrna (heteroblasticna struktura). meclutim. koje OVlse od stepena njihove razlomljenosti. Tekstura 1m je mas:vna (homogena). itd.4. Najvise se koriste kao arhitektonsko~radevinski kamen. Serpentiniti predstavljaju uglavnom nepovoljan medij za izvodenje povrsinskih i podzemnih radova.

Sve te pojave. a rezuitiraju magmatskom aktivnoscu i pokretima litosfere. pod Cijim djelovanjem dolazi do kretanja i premjestanja stjenovitog materijala u litosferi. 4. u tunelu kod Maglaja u tektonskoj zoni registrovana je montmorilonitna glina. pa je uputno brzo oblagaqje. sto je veoma usporilo i otezalo izvodenje radova. Ti procesi su takode doveli do stavranja mnogih boranih planinskih vijenaca razlicite starosti kao i do sireqja okeanske kore. dotIe egzogene sile razaranjem ( fizickim i hernijskirn putem ) istaknutih dijelova na Zemljinoj povrsini i odnosenjem razorenog materijala u nize dijelove gdje ga akumuliraju. Zbog toga su na serpentinitima moguca klizanja manjih i vecih masa. Kod radova u podzemlju yeCi problemi nastaju sarno u zonama gdje su stijene izrazito skriljave. U podrucjima izgradenim od skriljavih stijena oye grupe. a rezultiraju izdizanjern velikih boranih planinskih vijenaca i nastankom depresija. teze ka potpunoj pcneplcnizaciji odnosno zaravnjenju terena. 4. Oni su u geoloskoj proslosti rezultirali izdizanjima i spustanjima dijelova litosfere. Treba napomenuti da se izdizanja. oblaganje izbijenih profila. pokretima rnagme i snaznlm orogenim kretanjirna teie da s!vore neravnine na Zernljinoj povrsini. pracene su magmatizmom. nastala trosenjem serpentinita.1. Zbog prilicno nepovoljnih fizicko-mehanickih karakteristika ave se stijene u gradevinarstvu gotovo i ne primjenjuju. Upotreba skriljaca viseg stepena rnelarnorfizma u gradevinarstvu je ogranicena zbog njihoye skriljavosti. narocito u podrucjirna gdje se njihova aktivnost i danas neposredno izraiava. a time i do izmjene strukture geoloskih tijela.ici. To je rezultat matarnorfoze i prateceg povecanja zapremine kod transformacije olivina u serpentin. izuzev za nasipanje (ali i tada su kategorisane kao slahiji rnaterijal). spustanja. odnosno tektonski poremecena. rasjedanje i navlaceqje stijenskih kompleksa. Procesi koji se odvijaju u unutrasnjosti Zemlje uglavnom nastaju pod uticajem visokog pritiska i temperataure. horizonlalna pomicanja te udaljavanja kontinenata s jedne strane·i pribliiavanja. Amfibolit se koristi kao kvalitetan tehnicki kamen. imaju povoljne karakteristike za temeljenje objekata na povrsini i za radove u podzemlju. Tereni koje izgraduju skriljci viseg stepena metamorfizma-gnajsi. obuhvaceni su zajednickirn imenom kao tektonski pokreti. Tektonska aktivnost Mehanicki pokreti u Zernljinoj kori i gornjem omotacu. Pored toga. vainu ulogu irnaju orogeni pokreti. te jaee razlomljene i trosne. Prilikom izvodenja radova U ovirn stijenama prepofucljivo je brzo Dok endogene sile.GEODINAMlKA Gcodinamika je nauka koja proucava Zemlju s dinamickog glediSta ispitujuCi sile koje djeluju na Zemlju kao i posljedice djelovanja tih sila. Voda se u manjim kolcinam i izoliranim pojavama maze naCi sarno u zoni povrsinskog raspadanja. 78 79 . takva podrucja podlozna su intenzivnoj eroziji. rnoguca je pojaya povecanog pritiska i suvisnog profila kod izbijaqja. Pod geoloskim silama i pojavama mogu se definisati sve one koje na rna koji nacin modifikuju spoljasni izgled i unutrasnju strukturu litosfere. formirajuCi pogodne prostore za sedimentaciju.1. Skriljci llizeg stepena metamorfizn1a-argilosisti. kako bi se izbjegla pojava poput bubrenja i naknadnih odrona. Naprimjer. Pojave koje nastaju djelovanjem endodinarnickih sila odrazavaju sc i u gradevinskoj praksi. prostorno ograniceni. sto rezultira debelin1 trosnirn povrsinskim pokrivacem i nepovoljnim svojstvima za gradenje. Izdignuta podrucja izgraduju magmatske. filiti i hloritski skriljci-samo u svjeiem stanju imaju povoljna svojstva za temeljenje i izgradnju objekata na povrsini. ubrzan je proces mehanicke i hemijske degradacije. U sklopu pokreta u litosferi izazvanih endodinarnskirn silarna. Relativno su brzi. Karakterise ih boranje. To su yeorna jaki pokreti koji uzrokuju bitne prornjene postojeCih medusobnih odnosa stijena u dijelu litosferc. Endodinamika Endodinamika proucava djelovanje unutrasnjih sila Zemlje i procese koje te sile proizvode. koja narusava reljef i dovodi do nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka. Geodinamika se dijeli na endodinamiku (unutrasnja geodinamika) i egzodinamiku (spoljasnja geodinamika). U njirna se nastavlja tektonska aktivnost. ako nisu izrazito skriljavi. kosine zasjeka i usjeka pri izvedbi saobracajnica vecinom su nestabilne. ali je podzemni rad u njima dosta teiak. liZ popratne pojave identicne onima u geoloskoj proSIosti. Pri izradi podzemnih objekata. 4. odvijaju i danas. metamorfizmom i seizrnizoill. Ako je stijenska masa izrazito skriljava i uz to borana. Sloieni endodinarnicki procesi djeluju na Iitosferu od vremena postanka Zernlje. a praceni su magrnatskom aktivnos6u i metamorfizmom uz oslobadanje seizmicke energije. koje su bitno mijenjale izgled Zernljine povrsine. odnosno sudaranja s druge.zbog njihove razlomljenosti do znatne dubine. Ove stijene izgraduju vodonepropusne terene . kako u moru tako i na kopnu.1. amfiboliti amfibolitski skril. Takvi (recentni pokreti ) predmet su proucavaqja neotektonike. sedimentne i metamorfne stijene s razlicitim medusobnim odosirna.

L.Kober i francuski J. nakon koga slijedi sinorogenetski. generalno gledajuCi odvija se u tri faze: -Prvu fazu karakterise nastanak I razvoj geosinklinala s nagomilavanjem velike koliCine preteino glinovitih i glinovitopjescarskih sedimenata koji UZroklljll spustanje njenog dna. ali slabijim intenzitetom nego u vrijeme izdizanja.T vulkanizam" metamorfizam i seizrnizam. dacitirna i riolitima uz granitske intruzije. Konacno. a nalaze se izmedu relativno stabilnih rnasa iii uz njihoy rub. magmatskih. Najizrazitiji predstavnici fiksisticke koncepcije koji su istrazivali terene Bosne i Hercegovine i susjednih drzava bili su austrijski geolog J. s fragmentima razlicite velicine nakupljenim bez vidljivog reda unutar kojih postoje olistolitL nazivaju se vild flis. Sedimenti su podvrgnuti pocetnom boranju koje je praceno izljevima lave i intruzijama sto Cini osnovu nastanka nove kontinentalne kore. Zbog veoma jakog boranja. U unutrasnjirn koritima nastaje talozenje klasticnog 111aterijala Uz sudjelovanje mutnih tokova u ovoj fazi nastajll karakteristicni f1isni sedimenti u kojim se izmjenjuj u krupnozrnaste i sitnozrnaste stijene (pretezno pjescari i laporci.Drugu fazu obiljczava izdizanje ostrvskih lllkova (kordiljera ili geosinkiinala) pod uticajcm kompresijskih pokreta. Za razliku od orogena. Takvi sedimenti. U sredisnjem dijelu najtesce se formira uzdignuce. Ovi blokovi s cela naviake bivaju ulozeni u nove nekonsolidovane klasticne sedimene.29 ) 80 81 . a bocni dijelovi se boraju i navlate na kontinentalne obodne mase. Ovakva podrucja nazivaju se orogenom. erupcija i intruzija. a zastupljen je i regionalni metamorfizam. liZ koje. gabrima i dijabazima. o okolnostill1U koje rezultiraju orogenetskim pokretinla i prostoru u kojem oni nastaju postoje dvije koncepcije. Zavrsna magmatska aktivnost u sklopu orogeneze u ortogeosinklinali naziva se finalni magmatizam. I . odnosno glinovite stijene a lok~lno konglomerati i detriticni krecnjaci). metamorfnih I seizmickih aktivnosti.Aubouin. centralni diD se izdize. Magmatska aktivnost se odvija u dubljim zonama. tzv. na citavom podrucju geosinklinale izdignuti su i formirani veliki mladi borani planinski vijenci i udubljenja na rubovima i u mec!uplaninskim podrucjima. iz geosinklinalnih prostora. Kober navodi da geosinklinalno podrucje prelazi u orogen zbog pritiska koji izazivaju nataloteni sedimenti i kontinentalne rubne mase. Nakon sinorogenetskog slijedi supsekventni magrnatizanl sa andezitima. one se lomi. a prema kopnenim masama rubna. a nazivaju se kratonima u cijem sklopu su stitovi i platforme. Tokom orogenetskih pokreta u ortogeosinklinali odvija se izrazito jaka magmatska aktivnost. U pocetkll je to inicijalni 111agn1atizam zastupljen uglavnom peridotitima. U udubljenjima se nastavlja sedimentacija. Mec!u sedimentima koji nastajll II zavrsnoj fazi orogenetskih pokreta kao posljedica razaranja mlac!eg gorja vazan je sediment molasa. Nastaje kopneno podrucje s manjim izolovanim bazenima a obodni dijelovi su i dalje pod morem. boene pritiske i visoku temperaturu II dubljim dijelovima. nazvanih olistoiitima. takode izgradena ad jako boranih i nletal110rfisanih starih stijena koje su prekrivene mladinl. Prema fiksistickoj koncepciji na prikazani nacin su nastali nasi Dinaridi te Alpe i Karpatobalkanidi. navlacenja i lomljenja naslaga izraien je magmatizam u obliku izljeva. Pokreti u kratonima su dugotrajni i uglavnom 'verikalni bez izrazitijih pr0111jena u prostomim odnosima mec1u stiienama. veoma slabo porenlecenim sedimentirna. Platforme su pretezno horizolltailla velika podrucja. Gcosinkiinale su velika utonula izduzena 1 kontinuirana labilna podrucja u kojima se odvija dugotrajna sedimentacija 111aterijaia razliCitog sastavu i porijekla. One su osnovane nu raziiCitom tumacenju polozaja kontinenata od vremena nastanka Zemlj inc kore do danas. Stitovi su nesimetricna blago uzvisena velika stabilna podrucja izgrac!ena od najstarijih stijena koje su bile izlozene jakom boranju j metamorfizmu. stare stabilne kontinentalne mase nemaju izrazitijih tektonskih. lzmec!u ostrvskih lukova formiraju se unlltrasnja korita.Treca faza se odlikuje izdizanjima koja prvo pocinju u sredisnjem dijelu geosinklinala i sire se prema njenim krajevima. odnosno ofiolitima iii zelenim stijenama. Ovakvi pokrcti nazivaju se epirogcni pokreti. nastaju i prirastaju mladi borani planinski vijenci. koji rezllltira bazicnim eruptivnim stijenama sa prevladavanjem bazalta i stijena alkalijske grupe s feldspatoidima. sredisnji masiv. Fiksisticka koncepcija polazi od nepromjenljivosti polozaja kontinenata. Proces nastanka boranih planinskih vijenaca iz geosinklinala prema fiksistickoj koncepciji. . izgraden od fragmenata razliCite velicine bez vidljivijeg sortiranja i slojevitosti. Geosinklinalno korito nastavlja se ispunjavati trosenjem kordiljera. Prilikom navlacenja moze doCi do odronjavanja i urusavanja veCih blokova. Ta su podrucja bez fanerozojkih sedimenata. Tako nastaje dvostrllki orogen ( s1. pretezno sa granitima. Razaranjem mladih boranih i nedovoljno konsolidovanih planinskih vijenaca nastaje ishodisni materijal za postanak novih sedimenata. Kad labilno dno geosinklinale dode u fazu u kojoj ne moze izdrzati teret sedimenata.

kod kojeg se krovinske naslage. -jurski tip boranja (nazvan po planini Juri). dijabazi itd. Herak 1984) S obzirom na saslav stijenskih kompleksa i strukture utvrdio je i simetriju u njihovom ponavljanju. -miogeosinklinale. time JC dato logieno tumacenje slicnosti obrisa nekib kontinenata ( sUI ).).1991 . boraju i lome neovisno 0 poremecajima podine. l{jevo iz 1921 god. izradio shemu pojavljivanja geosinklinale u parovima ( s1. god. a Vanjski Dinaridi (Adrijatik. Prema Aubouinovu tumacenju Unutrasnji Dinaridi ( Supradinarik. proucavajuCi Dinaride.Aubouina u geosinklinalnom prostoru kao cjelini postoje: -sredisnji masiv koji je nastao u fazi razvoja geosinklinale i simetricno dijeli geosinklinale na parove. S tim u vezi tazlikuju se : -alpinotipna orogencza. -pragovi.30 ). 1984) J. Aubouinova shema geosinklinafc u parovima ( SM-sredi!inji masiv. Ta se podrucja nalaze u sredisnjim dijelovima geosinklinale. Mio . a prati ih pojava dijapirizma. -andski tip orogeneze.1995). uzdignuca u geosinkinali sa specificnom sedimentacijom neritskih naslaga. na osnovu cega je zakljuceno da iz svih ortogeosinklinala nisu nastali planinski vijenci jednakib karakteristika. Epiadrijatik i Dinarik prema Heraku. Iz miogeosinklinale izdizanjern nastaju planinski vijenci s naslagama debelim i vise od 10 km. 82 83 . Slika 30. Eu~eugeosinklinala! P-prag. grade i vel ike debljine. a desno iz 1931 god.miogeosinklinala) (preu:::eto j:::.Wcgenera koji je 1912. gabri. Mobilisticka koncepcija bazira se na mijenjanju polozaja dijelova litosfere tokom razvoja Zemlje. intenzivno boran i razlomljen. To je prvi izdignuti planinski vijenac. cemu je dokaz postojanje ofiolita. s poremecajima koji se odvijaju unutar starih stabiliziranih masa. One se nalaze u rubnim dijelovima geosinklinale. s prevladavajucim velikim navlakama i umjerenim magmatizmom. 1986. ali sa slabije izra±enim metamorfizmom. prema Heraku. Prema sbvacanju J . Erozijom tog masiva nastaje materijal kojim se ispunjava geosinklinala. Koberovo interpretirw?jc dvostrukog orogena. 1986.Slika29. a odvajaju eugeosinklinalne prostore ad miogeosinklinalnih. otkinute od podloge. s jedne i druge strane sredisnjeg masiva. (preuzeto iz : Herak. uz rubove kontinental nih masa. kojima je u fazi nastanka i razvoja svojstven tzv-inicijalni magmatizam s ofiolitima Hi baziCnim i ultrabazicnim stijenama (peridotiti. Istraiivanja orogena rezultirala su spoznajama 0 njihovoj raz1i6it05ti. -germanotipno (saksonsko) boranje. nakon provedene analize procesa nastanka kontinenata i okeana zakljuCio da se kontinenti pomicu. s velikom debljinom sedirnenata i bez ofiolita nastali su iz rniogeosinklinale.Aubouin je. -eugeosinklinale. s prevladavajucim boranjem blokova uz izrazito lomljenje i rasjedanje i S VCOlna intenzivnim magmatizmom.1991 i 1995 ) nastali su iz eugeosmkhnalnog prostora. Posto se ispune sedimentima dolazi do boranja pracenog magmatizmom kiselog sastava (graniti i njima slicne stijene) i izdizanja velikih planinskib vij enaca. Njezin se pocetak vezuje uz istrazivanja A. bez inicijalnog magmatizma sa sedimentima specificnog sastava.

Na mobilistickoj koncepciji razvijena je sredinom 60-tih godina ovog vijeka koncepcija nove glabalne tektonike odnosno tektonika ploe•. ali ujedno i dovoljno krute da mogu zadrzati svoj oblik.. l-glavna podrucja subdukcije.1" > OKean~. Glavne p/oce /irosfcre.c. Uzroci kretanja ploea dovode se u vezu sa konvekcijskim (topiotnim) strujanjem koje je u neposrednoj vezi s kretanjelTI maglne.""""'" SI. 84 85 . (grebeni )SIre/ice ozacavaju smjer krelanja ploeG ( po Sul/ardu.J" ~ ('Dfl2uma"'j~) o. a sljetlija mogui'e pra:::nine (po Bul/ardu. Kretanja u litosferi objasnjavaju se i privlacnim silama Sunca.. Za te zone karakteristieni su potresi plitkih iarista. Podudaranjc kOl1lura kontincnata pu rubovima kont. 1984 ) Plote litosfere su elasticne. Mobilisticku koncepcija obuhvata U osnovi sve one stavove koji zastupaju kretanje ploea litosfere po plasticnom sloju astenosfere. Ona izazivaju kretanja magme.32 ) --- ~\:=-~====~:~:~:~:~~~:~.. dopunjeno) U slucaju divergcntnih granica ploce se udaljavaju. Pokreti u astenosferi rezultiraju pomicanje ploca duz granica koje mogu biti divcrgentne ( konstruktivne iii akrecijske). ]984 ) Slika 31.. te kretanju njezinih odvojenih dijelova. konvergcntne (destruktivne iii konzumacijske) transformne (neutntlne iIi konzervativne).ea.nentskog praga (selja)tamniju podru{ja o:::acavajll l1?/esta moguceg prekril'at?ia. Divergentne granice jos se nazivaju i zonama sircnja ("spreading"). a markirane su hrptovima i uzvisenjima na dnu okeana. prcuzeto iz . 2-okeanski hrptov. Herak. a mjesta udaljavanja popunjavaju se novom okeanskom korom bazaltnog sastava. Everetfu i Smithl!. (8""". sto rezultira velikinl valovitim izvij anj em.. preuzeto iz Heraka.e !cOre • ~ub<lu.==== I '""" . Prema njoj litosfera je sastavljena od sest velikih i veceg broja manjih ploea koje leie i pomieu se po astenosferi ( s1.. ali i gravitacijskim silama.33. 1975. oscilacijama i lomovima u Zemljinoj kori.T I Slika 32. Mjeseca i drugih svemirskih tijela. Graniee ploeG UfOs/ere (prema: Beiser... sto se vidi na slid 33.

Ako se ploce horizontalno pomicu (klize) jedna uz drugu. Ta se pojava naziva obdukcijom. modifikovano. Razlikuje se tektonski mel ani (nastao pretezno u zoni subdukeije ). On se povremeno ( nakon savladavanja tTenja ) ponavlja. £0embrionalna orogenezQ. a plitke su zbog njezine krutost! koja ne dopusta vece podvlacenje. spoj Pacifickog okeana s okolnim kontinentima ujedno predstavlja ( uglavnom ) i subdukcijsku granicu r. Tokom istraiivanja okeanskih prostora uocena su morfoloski razlicito gradena podrueja spojeva kontinenata i okeana.·· . 86 87 . naprimjer. U tom je slucaju izraZena jaka konzumacija okeanskog dijela ploce pa doiazi do sudaranja dva kontinenta ( slika 35 ). akreacijska. S tektonikom ploea povezan je speeifican sedimentni kompleks nazvan melanz (fr. Pri tome pomak po pruzanju moze naglo prestati na obje strane iIi promjeniti oblik i smjer kretanja. ofiolitni melanz ( u kojem prevladavaju fragmenti ofiolitnih stijena ) i olistostromni melani (nastao podmorskim gravitacijskim klizanjem). srednje dubokog i dubokog zarista. Razlikuju se dva osnovna tipa orogeneze: kordiljerski i kolizijski. sto je praceno izraZenim vulkanizmom andezitskog sastava i potresima plitkog. odnosno divergentna granica). preuzeto iz: Herak J984 ) Kolizijski tip orogeneze nastaje kod duzeg trajanja subdukcije. S-mjesto subdukcije. OF-ofioliti. kontinentalne (krustalne) iii A-subdukeije (nazvane po Ampfereru. K o I I I Slika 34. ¥I I I I I I pacificke ploce. MF-metamorfna fronta. Kordiljerski tip orogeneze dogada se iznad dijela okeanske ploce koja se subdueira ( podvlaCi ) pod ostrvski Ink ( primjer. M-meiani (prema Dewey & Bird. Himalaji. Jednafaza orogeneze kordiljerskog·lipa. preuzeto iz Herak.:·· . pri cemu se granica izmedu ploca nalazi u sredini Atlantika (srednjeatlanski hrbat. Pri priblizavanju i sudaranju dviju kontinentalnih ploca dolazi do odvajanja i smieanja gomjih dijelova kontinentalne kore kojima je najcesce zabvacen sedimentni pokrovo Odvojeni dijelovi su potiskivani i formiraju izokline i polegle bore. N-neritik. U tim se podrucjima okeanska kora podvlaci pod kontinentalnu. podrucja Japana i Filipina slika 34 ). O-okeanska kara. GD-gabro i dioriti. dok obale Atlantskog okeana predstavljaju sarno granicu izmedu kontinentalne i okeanske kore ( na istoj ploCi ). P-plast ( omotac j. zbog velike gustoce. a morfoloski su markirane dubokim brazdarna i u odredenim slucajevima ostrvskim lukovima.subdukcije odvijaju se u kontinentalnoj kori. Proces orogeneze se. A-subdukcije mogu biti manifestovane i vulkanizmom kiselog sastava. Zbog jakog trenja u dnbljim dijelovima kontinentalne kore ovaj proces nije stalan. te pojavom potresa plitkih i srednje dubokih zarista. Njome se objasnjava razlog postojanja ofiolita na kontinentu. pod kontinentalnu ) budu otrgnuti od podloge i navuceni na kontinentalnu koru. ad pelita do olistolita. D-delta (prema: Dewey & Bird. onda ne dolazi do nastanka nove kore ni do unistavanja postojece.melange) . OF o Slika 35.K-kontinentaina kara. subducira-podvlaci. F-jliS. Zavrfnefaze orogeneze kolizijskog tipa-sudar dva kontinenta:K-kontinentalna kara. a zarista njihovih potresa su plitka. Prilikom subdukeije dogada se da dijelovi (iii komadici) okeanske kore ( koja se redovno. F-flis. Razlikuju se duboke iii B-subdukcije (nazvane po seizmologu Benioffu) i plitke. sto moze rezultirati nastankom sistema navlaka. oct kojih barem jedna nosi na sebi kontinentainu koru. dogada u zoni kolizije dviju ploea. Nairne. . 0okeanska kara. kao i 0 promjenarna smjera subdukcije.. a nazivaju se JOS 1 zonama subdukcije. odnosno Amstutzu). B-subdukcije nastaju naJcesce uz rubovc kontinenata. To su transformni rasjedi. Ve6ina njih nalazi se u okeanskim bazenima. 1984) Postoje takoder i misljenja 0 moguCim kombinacijarna navedenih tipova orogeneze. prema tektoniei ploca. To je dijelom haoticni sediment s fragmentima razlicitog porijekla i velicine. modifikovano. Te su granice markirane dubokim rasjedima s horizonntalnim kretanjem. pa su izdvojena dva osnovna tipa: atlantski iii pasivni kontinentalni rub i pacificki ili aktivni kontinentalni rub.Konvergente granice su mjesta na kojima se ploce priblizavaju. A. M-molasa.

Stika 36.. dok se kod horizontalnog libelom provjerava njegova horizontalnost. Razlikujemo stvarou debljinu (d) koja predstavlja najkrace rastojanje iii okomien izmedu slojnih ploha i prividnu debljinu (d. U veCini slucajeva nagnutost i savijenost slojeva posljedlca je naknadnih tektonskih poremecaja. Slojevi i geoioske strukture stijena Sloj jc elementarni oblik pojavljivanja sedimentnih stijena u prostoru nastao talozenjem istovjetnog materijala pod nepromjenjcnim uvjetima sedirnentacije. .37). oko koralskih sprudova. podzemnim radovima itd. Prema debljini sloja razlikujemo: liske «5 mm). ali naglasavaju mogucnost varijacija i potrebu da se svaka pojava posebno ispita radi sto tacnije rekonstrukcije razvoja litosfere i procesa i pojava koje se u njoj dogadaju. iz cega odreciujerno i pravac pruzanja sloja. vertIkalm . I I i ! I i :! i I LJH II. Svaki sloj ima svoju podinu i krovinu. Kod svakog izdanka nagnutog sloja potrebno je razlikovati pruzanje sloja. d-prevrnutj Ako dva niza slojeva nisu vremenski kontinuirano talozena. Polozaj slojeva u prostoru ( pruzanje i smjer pada ) i ugao nagiba.l koja se cesto javlja na izdancima. anda ani mecisobno mogu biti pod nekim uglom.Dakle. . slojevi 1l10gU U lzvjesl10j uljeri i u toku smnoga talozenja da zauzmu i kosi (nagnuti) polozai i to u priobalskim dijelovima bazena. dcltama. u koritima rijeka itd. smjcr pada (azimut) i ugao nagiba (s1. . Kod vertikalnog sioja mjcri se sarno njegovo pruzanje. ali i popratne pojave kao sto su magatizanl. Obzirom da je osnovno obiljezje evolucije nepovratnost procesa. Svaki sloj irna donju i gornju povdinu siojevitosti. . H- I I Stika 37. Medusobno paraieini slojevi koji su vremenskl kontll1111ranO talozeni.onatlni. Podinu jednog sloja Clni onaj sloj koji leii ispod njega a njegovu krovinu predstavlja sloj koji Ieii preko njega. Takav odnos slojeva je diskordantan.. Prema tome dovoljno je odrediti sarno smjer pada sloja (azimut) na terenu. 4.· Da bi utvrdili koji su slojevi prevrnuti neophodno je prije svega utvrditi nihovu staros!. nema realnog opravdanja da se danasnje stanie nepromienjeno projektuie u bilo koje razdoblje geoloske proslosti. Pruzanje sloja je njegovo presjeciste sa vodoravnom ravninom. Masivni sedimenti nemaju izrazenu slojevitost. ali samo u mjeri koiu dopustaju poznati odnosi danas i utvrdena stanja u geoloskoj proslosti. I hi i. . u istrainim busotinama. uz poznavanje litoloskih svojstava i ruptura. Navedeni podaci ukazuju da ima dovoljno razloga da se 0 tektonici razmislja na mobiiisticki nacin. teorijom tektonike ploca objasnjava se ukupna tektogenez~ litosfere. .36 ). Ugao nagiba je ngao sto ga sloj zatvara sa vodoravnom ravninom. omogucava procjene 88 89 . Elementi p%ioja nagnutih slojeva Pruzanje sioja i smjer pada sloja stoje uvijek meciusobno pod uglom od 900.1. prevrnuti. sJojeve (5-60 em) i banke (60-300 em). Smjer pada sJoja (azimut) pokazuje na koju je stranu svijeta sloj nagnut. Sarno izuzetno. bez obzira na njihov nagib. kOSI. Pristalice navedene koncepcije nalaze dokaze za svoje pretpostavke.. c-vertikalni. Odredvanje poloiaja slojeva omogucuju njihovi dijelovi koji se pojavljuju na povrsini (izdanci). . I-~ I ~ iii I I i II . Konkordantni slojevi: a-hori::. b-uhrani. nlctamorfizam 1 seizmizam.1. Slojevi se u prirodi javljaju kao hOrlzontaim. nazivaju se konkordantnim iii konformnim slojevima (sI. plocc (S-5mm). Prvobitan polozaj slojcva je skoro redovno priblizno horizontalan. Odstojanje od jedne do druge povrsinc prcdstavlja debljinu sloja.1.

Kada je kretanjem blokova zdrobljen siri pojas stijene rasjedna povrsina se pretvara u trodimenzionalno tijelo koje se naziYa rasjedna zona.. Skok kod rasjeda predstavlja yertikalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka). Ona moze biti debela nekoliko decimetara do vise stotina metara.jedi. Po vertikalnoj rasjednoj povrsini moze postojati sarno skok i eventualno horizontalni pomak paralelno sa rasjednom povrsinom. Ras. RCl'crsni rasjed Rasjedna povrsina je povrsma po kojoj je izvedeno relativno kretanje krila rasjeda. Pomjeranje krila moze biti u dva smjera. spustati iii uzduzno pomicati pod uticajem vertikalnih (radijalnih) i horizontalnih (tangencijalnih) pritisaka. iii pak kretana oba krila u navedenim smjerovima ( s1. U okviru sedimentnih slojevitih stijena najbolje se uoeavaju strukturni elementi formirani tektonskim putem kao sto su ras. 40 i 41).39 ) ---I !-::----:-----::c. Po paraklazi se stijenske mase mogu izdizati. h-hod Stika 39. Ovo je od posebne vaznosti za ocjenjivanje stabilnosti padina U odnosu na mogucnost pojavljivanja klizista. te skok i hod ( 81. Kad se krila po rasjednoj povrsini pomicll koso osirn hoda i skoka nastaje i horizontalni pomak paralelno sa pruzanjem rasjedne povrsine (paraklaze). Normalni rasjedi su posljedica ekspanzije i grayitacije. prema tome jesu Ii krila jedno prema drugome pomaknuta udesno ili ulijevo ( s1. Reversni ras. itd. reversne i horizontalne iii trasnkurentne.jedi Rasjed je osnovna strukturna jedinica u litosferi koja nastajc pomicanjem dijelova stijenske mase po pukotini koja se naziva parakiaza iii rasjedna povrsina.38 ). bore. ploeaste i listaste sedimente istovjetnog litoloskog sastava. Hod iii bocni razmak je horizontalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka). Normalni rasjedi su takyi rasjedi kod kojih se krovinsko krilo spustilo niz rasjednu povrsinu ( s1.1. 90 91 .1. KK-krovinsko krilo. moramo poznavati njegove osnovne elelnente h::ao sio su rasjedna povrsina. krila rasjeda. Normalni rasjedi obuhvataju i sve vertikalne rasjede. Na rasjede ukazuju ostri kontakti naslaga razllcite starosti.1. Po relatiynom kretanju krila rasjedi se dijele na: normalne.. Do iste pojave dolazi ako je podinsko krilo uzdignuto uz rasjednu povrsinu. Da bi definisali rasjed. Sto se tice klasifikacije rasjeda najcesce se spomil'\iu dvije i to: a) po relativnom kretanju krila b) po odnosn prema sklopu okoline. itd. Vecu stabilnost i uopste povoljnije uvjete gradenja pruzaju masivni i bankoviti sedimenti u odnosu na tankoslojevite. pUkotinc itd.ina.38 ). morfoloske razlike.'" 0000000 RP Stika 38. kao i kombinacijom jednog i drugog kretanja. pa razlikujemo desne (dekstralne) i lijeve (sinistralne) rasjede. Horizontalni ili transkurentni rasjedi imaju krila koja se pomjeraju u pravcu pruzanja rasjedne povrsine. tektonske brece. Poprecni prcsjek normalnog rasjeda sa eiementima RP-rasjedna povrl.1.na trasi saobracajnice. Kod rasjeda sa kosom povrsinom razlikuju se krovinsko krila koje se nalazi iznad rasjedne povrsine i podinsko krilo koje se nalazi ispod rasjedne povrsine.. >1.. zatim tektonska ogledala sa strijama. niz izvora n8 kracem razmaku. Krila rasjeda iii rasjedni blokovi su dijelovi stijenske mase sa jedne i druge strane rasjedne povrsine... Kod rasjeda s vertikalnom rasjednom povrSl11om krila se oznacavaju prema stranama svijeta.o ponasanju tih stijena kada njihova prirodna ravnoteza bude poremecena gradevinskim radovima (npr.).--. PK-podinsko krilo. s-skok..O::.iedi imaju krovinsko krilo uzdignuto uz rasjednn povrsinu iii podinsko krilo spusteno niz rasjednu povrsinu.

,
Slika 40. Desni (a) i lijel'; (6) horjzontalni rasjed Slika -12 Horst (timor) i rov (graben)

Horst iii timor obiljezenje relativno uzdignutim sredisnjim dijelom, dok se bokovi s(epenicasto spustaju. Rov iii graben nastaje ako se sredisnji dio terena relativno spusta U odnosu na granicne rubne terenc. Trenje rasjednih krila pri kre(anju stvara na njihovim rasjednim povrsinama uglacane povrsine koje nazivamo gorska ogledala. Strije, odnosno brazde na njima ukazuju na pravac kretanja, a ponekad aka Sli dobro ocuvane i na sam smjer kretanja rasjednih krila.

4.1.1.1.2. Bore
Bore su strukturne jediniee litosfere koje nastaju savijanjem slojeva najces6e pod uticajem sila kompresije koje se prenose po slojevima. Slojevite stijene izlozene jednostranom iii dvostranom bocnom pritisku ( horizontalni iIi tangecijalni ) podlijezu povijanju odnosno ubiranju na razliCite naCine, gradeci pri tome razliCite naborne oblike. Pri oblikovanju bora samo izuzetno sudjeluju gravitacijske sile i dijapirski prodori, Bora se sastoji od izbocenog ( konveksnog ) i udubljenog ( konkavnog ) dijela. lzboceni dio bore je antikiinala, a udubljeni je sinklinala (s1.43 )

Slilw 41. Desni rusjed San Andreu." u SAD (California)

Rasjedi s horizontulnim kretanjem kod kojih na objc strane u pruzanju pomak naglo prestajc iii se mijenja oblik i smjer nazivaju se transformni rasjcdi~ Po odnosima prema sklopu okoline, rasjedi se klasifikuju prema tome kakav je polozaj rasjedne povrsine u odnosu na povrsine slojevitosti iIi ose sklopa. Izdvajaju se: uzduzni (Iongitudinalni), popreeni (transverzalni ) i kosi (dijagonalni). Specificne vrste rasjeda su makazasti i rotacijski rasjedi. Kod makazastih rasjeda hila su relativno razmaknuta na jednom kraju dok su kod rotaeijskih rasjeda krila relativno razmaknuta na oba haja rasjeda i to u suprotnim smjerovima. Rasjedi su u prirodi rijetko usamljeni. Obicno ih ima vise u nekom terenu pa se govori 0 sistemu rasjeda. Najesce su oni posljedica tektonskih poremecaja regionalnih razmjera. Grupe rasjeda grade slozene oblike kakvi se cesto ponavljaju u prirodi. Mogu se javiti kao: paralelni, koneentri"ni, radijalni, itd .. Slozeni strukturni obliei nastali rasjedanjem terena nazivaju se horst (timor) i roy ( graben) (s1. 42 ).

92

93

T
1

,

~
normalna

I

M
,
izoklina

lepezasta

Slika 44. Klasifiacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i kri/a bore

Stika 43.Bora sastavijena od sinklinaleantiklinale u francuskih Alpa sjeverno od Grenlanda (iz Birkeland & Larson, 1989)

podrucju

Prevojna podrucja nabora nazivaju se sarniri, a izrnedu njih nalaze se krila (bokovi). Samir antiklinale zove se greben iii tjeme, a samir sinklinale zove se dno. Unutrasnji dio sinklinale je jezgro sinklinale (najmladi sedmenti), a unutrasnji dio antiklinale je jezgro antiklinale (najstariji sedimenti). Osa antikiinale iii osa sinlinale je zamisljena iinija presjeka aks~jalne ravni u horizontalnoj projekciji, koja oznacava pravac pruZanja antiklinale odnosno, sinklinale. Kad su oblici pravilni, ova iinija kod antiklinale ide sredinom grebena a kod sinklinale sredinom njenog dna. Prava koja prolazi kroz pomenutu osu, koja predstavlja liniju u horizontaJnoj projekciji, i dijeli antiklinalu, odnosno sinklinalu na dva dijela, naziva se aksijalna ravan. Bore su medusobno razlicite, kako po obliku tako i po dimenzijarna. Najcesce se razvrstavaju: a) prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, b) na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali. Prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, bore se dijele na : normalne, izokline i lepezaste ( sI.44).

Normalne ( simetricne ) bore imaju krila koja leze simetricno prema aksijalnoj ravni i to kod sinklinale krila konvergiraju ka aksijalnoj ravni na nite, a kod antiklinaJe na vise. Izokline bore imaju hila koja su vecim dijelom paralelna aksijalnoj ravni, pa i medusobno sarno su povijena u tjemenu ( kod antiklinale ), odnosno u dnu ( kod sinklinale ). Lepezaste bore imaju krila koja se lepezasto prosiruju u dnu sinklinale i tjemenu antiklinale. Na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali bore se dijele na: nspravne, kose, prevrnute, polegJe i zagnjurene (sl 45 ).

I I
I
I
l

uspravna

Slika 45. Klasijikacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i horizontalne ravni (Uv - ugao vergence)

Uspravne bore, imaju uspravnu aksijaJnu ravan koja prema horizontali stoji pod uglom od 90 stepeni iii pod priblifuo vertikaJnim uglom. Kose bore, imaju aksijalnu ravan pod izvjesnim uglom prema horizontali. Prevrnute bore, imaju kosu aksijalnu ravan, krila im padaju na istu stranu, slojevi su na krovinskom kriIu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). PoJegle bore imaju skoro iIi potpuno horizontalnu aksijalnu ravan, slojevi su na krovinskom krilu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). Zagnjurene bore imaju ugao vergence (otklon aksijaJne

94

95

ravni od vertikaie ) veti od 90°, tako da antiklinala ima oblik sinforme u samiru i obrnuto. Pored navedenih bora postoje i specijalni oblici bora kao sto ~u : koljenasta ( fleksura ). dijapirska itd. Koljcnasta bora iii monoklma bora koja se jos zove i fleksura ima u jednon1 krilu skoro horizontalne slojeve a u drugom vrlo strme. Dijapirska bora. je rezultat vertikalnog prodora pojedinih tijela ( so, gips. anhidrit, itd.) prema povrsini. Bore mogu biti proste i slozene. Proste bore su na terenu najcesce predstavijene jednom antiklinalom i jednom sinklinalom. Siozene bore u sebi sadrze vise prostih bora iii oblika drugog reda. Ako jedna slot.ena bora velikih dimenzija ima oblik slozene antikIinale onda se ana zovc antiklinorij i obrnuto, aka u cjelini ima koritasti odnosno oblik sinklinale. onda se zove sinklinorij ( sl.46 ).

Stika 46. Sinklinorij ( S) i ol1(ikiinorij (.4)

Sinkinorij i antikiinorij imaju clemente anaiogne sinklinali i antiklinali.

4.1.1.1.3. Pukotine
Pukotine su ravni diskontinlliteta uzduz kojih nije doslo do veCih pomaka u stijenskoj masi. Mcdu njima raziikujemo dijaklaze, pukotine nesto ve6ih dimenzija ( koje u sedirncntnim stijenama rnogu presjecati vise slojeva) i ieptoklaze manje pukotinc koje se uglavnom nalaze u povrsinskom dijeiu stijena. Veorna sitne pukotine, koje se ceslO ne mogu registrovati okonl, nazivaju se prsline. Pukotine mogu nastati u svim fazama postanka stijena. Formiraju se rastezanjem, stezanjem, i torzijom stijena. te pri konsolidaeiji ( magmatske stijene ), temperaturnim promjenama i slieno. Za njihovo potpunije definisanje potrebno pozna"ati slijedece karakteristike: naein postanka ( gcnezu ), polozaj u prostoru, orjentaciju, oblik. dimenzije, vrstu i karakterstike ispune. PoslOji vIse klasifikacija pukotina. Prema genctskoj kalasifikaciji pukotine se dijele na: -primarne ( iucenje, usiojavanje, dehidrataeija )

-tektonske ( paraleine osama nabora, paraieine rasjedima iIi pod nekim uglom) -pukotine rnehanickog raspadanja ( do dubine 15-30 m ) -gravitacione ( pri klizenju i odronjavanju ) -tehoogene ( nastaju pri miniranju, slijegan,iu i iskopavanju ) Primarne pukotine nasta!e su u fazi formiranja stijene, dok su ostale pukotine koje se zovu jos i sekundarne, nastale zbog djelovanja endodinamickih i egzodinamickih faktora kao i djelovanjem covjeka na vee formiranu stijenu. U fazi formiranja magmatskih stijena nastaju pukotine zbog promjene zapremine tokom h!auenja magme. Pri susenju vlaznih sedimenata i zbog prornjene zaprernine nastaju tzv.pukotine isusivanja. Usljed prekida u sedimentaciji formiraju se meduslojne pukotine iIi pukotine uslojavanja. Meuu sekundarnim pukotinama posebno znacenje imaju one koje su nastale djelovanjem pritiska na stijenu. Kod kinetickog razmatranja razlomnih deformacija osnovni kriterij predstavlja vrsta naprezanja koja je uzrokovala obrazovanje sistema pukotina. Prema kinematskoj klasifikaciji pukotine se dijele: -tenzione pUkotine -pukotine smicanja -relaksacionc pukotine Tenzioue pukotine javljaju se u naborima na spoIjriim krivinama sarnica, a uz rasjede kao posljedica kretanja rasjednih blokova. Obieno su otvorene, bez ispllne, ili su naknadno ispunjene razlieitim materijalom. Mogu biti nepravilne, socivaste iIi peraste (uz rasjede ). Javljaju se llpravno na pravac najmanjeg pritiska-03 . Pukotine smicanJa su po obliku obii'no bliske ravnima i pokazuju tragove kretanja ( em-dm pomjeranja blokova ) pre1azeei u rasjede. Zidovi su im g!atki i obieno blisko postavijeni tako da nemaju ispunu ( nisu zice ) a na zidovima obicno posjeduju strije ( brazde ) koje su paralelne pravcu kretanja. Nastaju paralelno sa smjerom srednje jakog pritiska (02 ) a sa smjerom najveceg pritiska (01) zatvaraju ostar ugao. Relaksacione pukotine nastaju u ravnima upravnim na smjer maksimalnog pritiska (od u fazi kada njegovo djejstvo prestane i nastupi relaksacija u stijenskoj masi. Pukotine su obicno zatvorene, zbijene i rayne. Na sliei 47. prikazan je polozaj pukotina prema kinematici nastanka njihov izgled

96

97

a utvrdivanjem horizontalnosti za horizontalne).wciona pukotina) Polozaj pukotine u prostoru odreden je koordinatama x.. stepenicasta ) i oblikom njene povrsine ( glatka . naCin otkapavanja. hrapava ). a takode i obradivost rnagmatskih stijena. cvrstoci i stepenu vlainosti.1. usporiti i poskupili izvocienje daljih radova. . 4. Prilikom izvodenja podzemnih radova kroz rupture moze doCi do prodora vode i gasova.4. 98 99 . Vrsta i karakteristika ispune defini. 4. Kod rasjeda klivai moze biti paralelan s paraklazom iIi pod odredenim uglom na nju. te mogucnosti koristenja kamena kao pnrodnog gradevinskog materijala. 2-pukotina smicanjo. prouCavanju geoloskih strnktura treba posvetiti posebnu paznju. /-tenziona pukotina. Pukotine lueenja ( kackasto iIi paraleiopipedno i bankovito do plocasto ) znatno olaksavaju eksploataciju. posto popusti visoki pritisak pod kojim se pnmarno nalazi. 8tO moze zatim otdati. ako su sistemi pukolina jako gusti veoma je tesko dobit. zatim pomicanje blokova u tunelima. Istraiiva'1ie pukotina ima posebno znaeenje u sklopu inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena. medusobne odnose u prostoru medu istovrsnim pukotinama i ukupan broj pukotina u sistemu. br smjer najmanjeg pritiska. U dnu sinklinala prilikom izrade podzemnih prostorija javljaju se veei pritisci.1. Poznavanje ispucalosti stijenskih masa ima veliki znacaj kod projektovja kamenolorna tj. Navedene pukotine negativno uticu na fizicko-mehanieke karakteristike stijena. valovita. broj etaze i s1.. a iznad podzemnih prostorija moze doei do naglog prolamanja stijena. Kod duze pukotine njen polozaj se odreduju s dvije tacke ili viSe. Taj proces je posljedica manje gustoee magme od stijena Iitosfere ( sto dovodi do magmatskog uzgona ) i postojanja plinova. Meautim. Pojava zaostajanja "i kristalizacije magme u untrasnjosti naziva se plutonizam. one su eesto koneentrisane i Cine sisterne pukotina. ).itosferi. 3. ondaje njihov polozaj u odredenoj vezi s elementima nastale makrostrukture.1. blokove odredenih dimenzija.relak. Tereni sa rupturama imaju manju stabilnost a lokom zemljotresa gradevinski objekti na ovakvim terenima trpe veea ostecenja. U slueaju da ana kristaIizira u ). za cjelovito proucavanje sistema pukotina nuzno je utvrditi i sve karakteristike pojedinih istovrsnih pukotina i pojedinaenih pukotina koje Cine sistem. 02 -smjer srcdnje jakog pritiska. Poznato je da rupture ( rasjedi. Dimenzije pukotine definisu ~ezinu duzinu i sirinu.y z taeke u kojoj se ona nalazi. para i visoke temperature kojom magma topi stijene i siri postojece pukotine. Zbog naprijed navedenQg.2. ujedno i manje pokretna. Naprimjer. Orijentaeija pukotine mjeri se geoloskim kompasom.osteeenja bitna za stabilnosl kosina i iskopa. pukotine ) mogu prouzrokovati klizanje i odronjav~e terena. Uz to.1. PriIikom ubiranja terena u okviru ubranih stijena formiraju se pukotine paralelne asi nabora koje se nazivaju klivaz. kao i primjene kamena. itd. Za utvrdivanje osnovnih parametara sistema pukotina neophodno je odrediti broj zastupljenih istovrsnih pukotina prema kinematici nastanka. paralelno poredanih pukotina koje se zovu pukotinski klivaz. Podaei a pukotinama se nakon terenskih istrazivanja statisticki obraduju i grafieki prikazuju odredenim dijagramima. Oblik pukotine odreduje se njenim oblikom po pruzanju (ravna. gustih. pravcem pruianja za vertikalne. jer one upucuju na mehanicka Za prognoziranje uvjeta gradenja na nekom terenu neoph~dno je pored drugih elemenata istraiiti i geoloske strnkture tog terena. Tokom prodiranja prema povrsini magma se postepena hladi i postaje viskozna.e materijal ispune pukotine i to prema mineralnom sastavu. Znacaj gradevinarstva proucavanja geoloskih struktura sa aspekta Slika 47. Ako su pukotine nastale kao posljedica veCih tektonskih poremecaja.usvajanja geometrijskih karakteristika ( visina i nagib etaze. granulometriji. U terenu se rijetko nalaze pojedinaene ( slucajne ) pukotine. Polaiaj pukotina prema kinematici nastanka i njihov izgled (b r smjer najveceg pritiska. pojave pojedinacnih pukotina. Magmatizam Magma iz unutrasnjosti Zemlje prodire prema povrsini kroz ndiCite pukatine i kanak. nastaju razlieite magmatske intruzivne stijene. Naprotiv. pri boranju i rasjedanju terena u slojevitirn stijenama nastaje sistem uskih. a odredena je njenim elementima polozaja (smjerom i uglom nagiba za nagnute pukotine.

AI. pepela i drugog eruptivnog materijaIa. Na. Tokom istorijskog razdoblja bilo je aktivno oka 800 vulkana rasporedenih u vise pojasa. Naprimjer bazaltska lava vulkanu Maunaloa na Havajima teee brzino111 oko 16 km/h. Fuji u Japanu. a bazicne fluidalne. Prema naucniku Bowenu (1956) postoji sarno jedna izvorna magma bazicnog sastava iz koje kristalizacijskom diferencijacijom . Demavent u lranu. Tokom tog vremena maze biti izvorom povremenih vulkanskih erupcija. Etna. Ararat II Turskoj. H 2 0. Krakatall ( izmedu Sumatre i Jave ). Tamboro na Sumatri. mofete ( llgIjen-dioksid ). To su postvuIkanske pojave. japanski i meksicki vulkani ). Ra5poredvulkana na Zem!ji (po Ramseyu. H 2 S. vee se poput tjesta izdize iznad vulkanskog grotla. a kisela lava vulkana Mont Pele na Martiniku ( SI od Venecuele ) uz snizenu temperaturll uopstc ne teee. HF itd. Mg. preuzeto iz Herak. HCl. Etna. Medutim.49 ) Slika 49. Vulcano i Stromboli. na povrsinu mogu izlaziti razliciti plinovi i pare iz magme koja u unutrasnjosti litosfere jos nije posve ohladena. solfatare ( prevIadava sumporvodonik ). Recentna erupc(ja vu/kana Cerro Negro ( Nicaraglloj (iz Birkeland & Larson. a medu njima su vaznije fumarole ( vodena para i plinovi ). Meru i Kilimandaro u Afriei itd . Ca.48 ) nastao od lave. lJ 99250/0 kolicine luagma je sastavljena od 0. Vulkan predstavlja zavrsetak duboke pukotine cjevastog oblika kroz koju magma izbija nu povrsinll litosfcre. Stika 48.).Pelle na Martiniku. Na tom zavrsetku obicno se formira kupast oblik (s1. Fe. njezinim naglim oslobadanjem dolazi do ekspIozivne erupcije i nastaju vulkanske kupe (naprimjer. gejziri ( vruca voda i para ). Vaino je naglasiti da su pri jednakoj temperaturi. izljeva i drugih oblika vulkanske aktivnosti na povrsini litosfere. Kad intenzivna vulkanska aktivnost prestane. Uz to ana sadrii . Ako u sastavu plinova preovladava vodena para ( sto je cesto karakteristika kiselih viskoznih lava. 1989) 100 101 . S obzirom na visoku temperaturu magme o (600-1200 C) ona se moze hladiti hiljadama godina. kisele magmc viskozne. a to njeno svojstvo ovisi 0 hemijskom sastavu i temperaturi.ios i neke lahkoisparljive komponente koje se zajednickim imenom nazivaju plinovima i paramn (CO" CO. ako je vodena para u podredenom odnosu ( sto je cest slucaj kod bazicnih fluidnih lava) . Si. NaCin rada i oblik vulkana ovisi 0 koliCini i sastavu plinova i 0 pokretljivosti 111agme. S02. Mt. ali vezanih za podrucja mladog boranog gorja i velikih tektonikom deformisanih zona ( s1. nastaju sve vrste magmatskih stijena. a II ostalim podrucjima: EIbrus i Kazbek na Kavkazu. Ljcvkasto udubljenje formirano na vrhu kupaste uzvisine naziva se kraterom. dolazi do mirnog izljevanja kroz pukotine litosfere bez formiranja vulkanske kupe ( naprimjer.Magma predstavlja silikatni viskozni rastop. K.. Sve manifestacije do kojih dolazi izlaskom magme na povriiinu nazivaju se zajednickirn imenom vulkanizam. i Ti. havajski vuIkani ). 1984) U podrucju SredozemIja poznati su vulkani Vezltv. a slikatni rastop koji izbija na povrsinu naziva se lava. Ponavljanje izliva moze rezultirati nastankom debelih ploca efuzivnih stijena na velikoj povrsini. Mauna Loa ria Havajima. Dekkan u Indiji. Vezllv.

4. na povrsini litosfere mogu izazvati katastrofalne posijedice. urvinske i vjestacke.. 102 103 .desno-spustanje iarista u zoni subdukcije ( prema Wvllieju. koji so manifestuju kao potresi i vibracije u litosferi i na njenoj povrsini. kojem pripadaju Sredozemlje. Raspored potresnih iarj. Nastaju usljed velikih napona u kanalu i proboja lave. Oni se javljaju u labilnim terenima.) (iz Birkeland & Larson.3. Stoga su tektonski potresi uglavnom vezani za geosinklinalne oblasti a rijetko za stare ukocene stjenovite mase ( platforme ). Iran. Vulkanski potresi su znatno Ijedi . vulkanskc. Hipocentri vulkanskih potresa nalaze se uglavnom na dubini od 30-50 km . lznenadni poremecaji u Zemlji. Urvinski (urusni ) potresi nastaju u onim dijelovima Zemljine kore. Ovi potresi su lokalnog karaktera i njima pripada oko 3 % od svih potresa uopste. transformnim rubovima pacificke ploce). zemljotresi se dijele na tektonskc. Himalaji. pecine i drugi prazni prostori u litosferi. 1989) Pretpostavlja se da tektonskim potresima pripada oko 90% svih potresa. Seizmicka aktivnost transformnih rasjeda. a om jaCi. 1984) Slika 50.1. ali isto tako i na povrsini Zemlje u nestabilnim terenima. Seizmicka aktivnost je rezultat endodinamskih procesa. Mala Azija. gdje dolazi do rasjedanja. Burma i Malajski arhipelag (adgovara zoni kolizije izmedu africke i indijske ploce s juga i cvroazijske ploce sa sjevera).50 ) Slika 51. Najaktivnija seizmicka podrucj a na Zemlj i su: -cirkumpacificko podrucje uz rubove Tihog okeana ( odgovara subdukcijskim i u manjoj mjeri. Pamir. San Francisko razrusen potresom tektonskog porijckla ( 1906 god. u zonama subdukcije ( sl. Vjestacki potresi najcesce se javljaju u oblastima miniranja i eksplozija u vezi sa radovima u Zemljinoj kori. Pretpostavlja se da njima pripada oko 7% od svih potresa uopste. siabiji i manjih razmjera od tektonskih pOlresa. gdje su registrovana zarista najjaCih potresa kojima se oslobada oko 80% ukupne seizmicke energije. trusovi se cesce u narodu nazivaju zemljotresi. (s1. u kojima postoje supljine. U svim ostalim seizmicki aktivnim podrucjima na Zemlji oslobada se preostalih 5% energije. u kojima su stijene zahvacene orogenim pokretima. pa sc kao takvi smatraju lokalnim potresima. s dubokim zaristima.~ta ( hipocentara): lijevo-plitki potrest u podrucju okeanskog grebena. Lokacije vainijih zarista potresa prikazane su slikom 52. Prema uzrocima njihovog nastajanja. Prema poslavkama Nove globalne tektonike potresi nastaju pomicanjem litosfernih ploea. kao i prelna nacinu manifesacije san1ih potresa na Zemijinoj povrsini. poznati su pod opstim imenom trusovi. lako zem~jotresi traju svega nekoliko sekundi. -mediteransko-transazijsko podrucje. a manifestuje se pojavama potresa. a najcesce zbog eksplozije i iznenadnog oslobadanja gasova i para. Kavkaz. Slabiji potresi plitkih zarista nastaju u podrucju okeanskih grebena Vulkanski polresi javljaju se u vulkanskim oblastima. preuzclO i::: Herak.51 ). Proucavanjem ove vrste dinamickih kretanja u Zemlji i njenoj kori bavi se posebna disciplina nazvana seizmoiogija. Glavnim potresin13 smatraju se ani koji SD nastali kao posljedica tektonskih poremecaja koji izazivaju pucanje i vibracije lito sfere uz oslobadanje energije. a dolaze najcesce kao prethodnica vulkanskim erupcijama. Kako se pri ovim potresima i vibracijama Zemlja "trese". gdje se oslobada ako 15% ukupne seizmicke energije.

b) Gradevinske konstrukcije. Predmeti koji vise Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje nazi va se hipocentrom. osipanje komadi6a maltera i ljuskica bojc sa zidova i plafona ( stropova ). stepen. Prv. podjelom i opisom potresa od V do XII stepena. Pet. Zgrade se potresaju iz temelja.Raspored glavnih epicentara potresa na Zeml}i (po Gutenbergu. a na temelju skale intenziteta. -Japanska skala sa 7° iz 1950. Tip B-obicne gradevine od pecene opeke. a do danas ih je bilo u upotrebi 38. otvorene pukotine. IV Grupirana obiljezja skale a) Ljudi i okolina koja ih okruzuje. djelimicno rusenje zgrada. Podjela u ska1i: 104 105 . pojava pukotina na dimnjacima i padanje dijelova dimnjaka. 2.lahka ostecenja: sitne pukotine u malteru. razaranje konstruktivnih veza. Zivotinje su uznemirene. a na bilo kom drugom mjestu s Im. prikazane su u nastavku. seoske zgrade ad nepecene opeke. naziva se epicentrom. a mJesto vertikalne projekcije hipocentra na povrsini u kojem se osjeti najjaCi udar. Cetvrti stepen. 3. JaCina potresa u epicentru oznacava se stepenima.Linije koje spajaju sva rnjesta jednakog intenziteta potresa jesu izoseiste. Koriste se jos svega cetiri: -Mercalli-Cancani-Siebcrgova skala (MCS ) iz 1917. padanje crijepa sa ITova. c) Prirodne pojave. 1984) I Tipovi zgrada ( zgrade kod kojih nisu primjenjene aseizmicke mjerenja) Tip A. opadanje krupnih komada maltera. . koja se 1 danas koristi kod nas. rusenje dimnjaka. s Osnovne karakteristike od kojih polazi MSK-64 skala. Prvu opisnu skalu intenziteta dao je Pignatoro 1783 godine. stepen-totalna oste6enja: potpuno ruset\ie zgrada. kuce oblijepljene glinom.Stika 52. TipC-armirano-betonske zgrade i dobro gradene drvene zgrade II KoliCinske karakteristike ( procentualni odnos ostecenih gradevina prema postojecem broju gardevina ) Pojedine-do 5% Mnoge-do50% Vecina-priblizno 75/j-o III Klasifikacija ostecenja 1. prellzeto I:::: Herak. Drugi stepen-umjerena ostecenja: lnanje pukotine u zidovima. Intenzitet potresa u epicentru oznacava se s 10. -Modificirana Mercallijeva skala ( MM) s 12° iz 1931. skala MSK-64 najpotpunijaje ( i za gradevinarstvo najprihvatljivija ) od svih do sada predlozenih jer polazi od vrste gradevina te vrste i koliCine ostecenja nastalog potresom odredenog stepena. kao i one s djelimicnom drvenom konstrukcijom. Intenzitet potresa ( izrazen u stepenima od V do XII ) V O Jak potres-potrcs koji budi iz sna a) Potres tog stepena osjete svi !judi u kucama i mnogi pod vedrim nebom: mnogi se bude iz sna. i -Medvedev-Sponheuer-Karnikova skala ( MSK-64) iIi UNESCO-skala s 12° iz 1964 godine.zgrada ad neobradenog kamena. 5.razaranje: pucanje zidova. godine ( koristi se u SAD-u ). TreCi stepen-te:i:a ostecenja: vece i dublje pukotine u zidovima. 4. godine s 12°. rusenje unutrasnjih zidova. zgrade od blokova i montazne zgrade od prirodnog obradenog kamena. S obzirom na opisane karakteristike intenziteta potresa.

VIII Stetan potres-potres koji izaziva jaka ostecenja zgrada a) Opei strab i panika: potres se jako osjeca i u automobilu u pokretu. a pojedine cetvrtog. Pukotinc u tlu mogu imati sirinu i do nekoliko eentimetara. U ponekim slucajevima krive se zeljeznicke pruge. Statue i kameni spomenici okrecu se ake svog postolja. Rijetko dolazi i do lorna cjcvovoda na spojeviIna. Izdasnost i niva vode se mijenjaju. U mnogim slucajevima lome se stakleni predmeti i posude.sll. Na mnogim zgradama tipa A nastaju stete treeeg stepena. c) Mogueaje promjena izdasnosti izvora. Nepricvrsceni predmeti se pokrceu. Kamene ograde i zidov1 se fuse. Voda u jezerima se muti. Vise6i predmeti (lusteri) djelimicno se oste6uju. kao i izdasnost izvora. a) Potres osjete svi Ijudi u kueama i pod vedrim neborn. b) Mnoge zgrade tipa C trpc osteeenja treeeg stepena. Pojedine zgrade tipa A trpe ostecenja drugog stepena. a mnoge zgrade tipa B stetu drugog stepena. Potres osje6aju Ijudi i u vozilima koja se kreeu. ako je udar okomit na ravninu njihanja. Pored takvih. a neki gube ravnoteiu. Na spojnicama cjevovoda nastaju osteeenja. Na mjestima gdje su putevi zasjeceni u padine mogu se pojaviti klizista i pukotine. b) pojedine zgrade tipa B i mnoge zgrade tipa A trpe ostecenja prvog stepena. Presahli bunari se pune vodom. VIO Dosta jak potres-potres koji izaziva paniku.a u kamenim ogradama i zidovima pukotine. VIIo Silan potres koji izaziva ostecenja gradevina a) Ljudi bjeze iz kuea u panici. Pukotine koje se javljaju u terenu mogu imasti sirinu i do 10 em. Podzemne cijevi se djelomicno lome. Mnoge zgrade tipa B dobijaju ostecenja cetvrtog stepena. Mnoge zgrade tipa A trpe stete petog stepena. Mnoge zgrade tipa A imaju osteccnja cetvrtog stepena. Grane na drveeu se lome. Spomenici i stubovi padaju. a puni mogu presusiti. Nezatvoreni prozori i vrata se nji. b) VeCina zgrada tipa C trpi stete drugog stepena. Nivo vode u bunarima se mijenja. c) Dolazi do klizanja tla na bokovima USJeClma puteva. a djelimicno i prevrce. TekuCine se izlijevaju iz otvorenih posuda. Velika zvona zvone. c) U nekim vlaZnim tlima moguce su pojave pukotina sirine do I em. Domace zivotinje bjeze iz stala.Slike na zidovima se pomicu. a na pojedinim stete cetvrtog stepana. a aktivni presusiti. c) Na vodenim povrsinma nastaju valovi. Pojedine zgrade tog tipa trpe stete petog stepena. a pojedine i cetvrtog. voda izbija na povrsinu i izljeva se. U veeini slucajeva zaustavljaju se salovi s njihalom. zivotinje bjeze na sve strane. Mala crkvena zvona pocinju zvoniti. a pojedinc petog. a mnogi tesko odrzavaju ravnotezu. a poneke zgrade iz ove grupe trpe stete treceg stepena.jako se njisu. Rjede nastaju kJizista na sljunkovito-glinovitim obalama. a putevi se osteeuju. c) U ravnicarskim predjelima s visokim nivoom podzemne vode. a voda se muti zbog dizanja mulja. Mogu se pojaviti novi izvori. Na rezervoarima se javljaju ozbiljna ostecenja. PreSllsenl izvon St: mogu ohnoviti. U brdovitim podrucjima ucestali su odrani i odvaljivanje yelikih komada 106 107 . maze se pojaviti i veCi broj rnanjih pukotina. Velike stete vidljive su na namjestaju. a ponekad i prevrcu. U pJaninskim predjeJima mogu6e su pojave kJizanja. b) Mnoge zgrade tipa C trpe stetu prvog stepena. Ljudi istrcavaju iz ku6a na ulicu. Mijenja se izdasnost izvora i nive vode u bunarima. Tezak namjestaj se pomice.S vodom i bez nje mogu biti izbaceni pijesak i mulj na povrsinu. b) Moguee su stete prvog stepena na pojedinim zgradama tipa A. O IX Ograniceno razoran potres-potrcs koji izaziva opea osteeenja gradevina O a) Opca panika.

moguce je potpuno rusenje svih gradevina iznad i ispod zemlje. ovisno 0 dubini zarista.5.2. c) U tiu nastajc veliki broj otvorenih pukotina i rasjeda. Najvainije seizmogeno podrucje je Treskavica. pa se po njemu magnitudna Ijestvica naziva jos i Richterovom. Sjeverna zona obuhvata sjevemu Bosnu. Muoge zgrade lipa B trpe ostecenja petog stepena.5 M -3. Najznacajnija seizmogena podrucja su Gatacko i Nevesinjsko polje. Medvedevu (1965 ) moguce je odrediti formulom: 10=1.3.9 logaritamskoj 23 (s oslobodenom energijom od oko 10 J ) dok potres kaji se jedva osjeti ima magnitudu 1. Premjestaju se stijenske mase u horizontalnom i vertikalnom smjcru.Cijevi u podzemnim instalacijama se savijaju i lome. 108 109 . ..Podrucje Bosne i Hercegovie izlozeno je potresima CIJa Jacma dostize 8-9 stepeni Mercaliijeve skale. rijeka i jezera se izlijcva.nakon cega slijedi glavni udar. b) Teska su oste6enja na solidno gradenim objektima. nastaju odronjavanja velikih razmjera u planinskim predjelima iii na obalama rijeka i drugih vodotoka. Seizmotektonske defortnacije na ovom podrucju izazvane su horizontalnim kretanjima na rasjedima. VeCina potresa ima svoj pocelni stadij sa slabijim udarima-for sok. a rijeke mogu promjeniti smjer svog taka. Tuzla i Derventa. a isto taka i na strmim morskiul obalama. Na obalatna rijcka mogu6a su fOrIl1iranja velikih klizista. i tako redom. prel11a S. Nastaju velike pronljene u rezimu podzemnih voda. Nastaju nova jezera. a pojedine zgrade tog !ipa i petog stepena. brane. zeijeznicke pruge i putevi postaju neupotrcbljivi. Podrucje BiH podijeljeno je na lri glavne zone: sjeverna. odnosno. vee ina zgrada tipa A trpi ostecenja petog stepena. da bi poslije njega nastupili zavrsni.V. Yoda iz kanala.stijena. U njoj su zastupljeni seizmicki aktivni rasjedi od kojih je najbitnija sprecanskokozaracka rasjedna zona. Brojevi 0. cija je magnituda 0. XIIo Katastrofalan potres-potres koji izaziva promjenu reljcfa b) Stete su veOl11a velike.1. te vrbaski rasjed kod Banja Luke. Centralna zona je seizmicki dosta mirnija od prethodne. c) U tiu se pojavljuju otvarene pukotine sirine od nekoliko centimetara do 1 m. Odredivanje ovog intenziteta trazl posebno iz~cavanje. makadam ) nastaju valovite defortnacije. epicentri potresa. u takvoj skali oznacavaju magnitudu M=8. Seizmotektonske defonnacije su prouzrokovane nonnalnim rasjedanjem Juzna zona ima vise rasjednih struktura znacajnih za seizmicku aktivnost. Zeljeznicke pruge se krive. itd. Nivo vode u bunarilllU se nlijenja . Nastaju teska ostecenja na mostovima. Nastaju velika klizanja i adroni stijenu. najslabiji potres s oslobodenom energijom ad oko 10 5 J ima magnitudu O.lacina potresa u zaristu ( hipocentru ) oznacava se magnitudom M. Seizmogena podrucja su Banja Luka . slabiji-after liok ( s1. a najvaznija struktura je Busovacka rasjedna zona. Tu mjeru definisao je Richter I 935. Sto puta jaci potres ima magnitudu I. a prostire se sjeverno ad linije Rudo-Bosanski Novi. Doiazi do aktiviranja mnogih kiizista. a 100xlOO (l0000) jaci magnitudn 2. centralna i juzna. Mostovi. Magnituda nekog potresa odreduje se kao dekadski logaritam maksimalne amplitude u odnosu na standardni ( etalonski ) potres. Slabije vezana tia khze niz padine. Na povrsini puteva ( asialt. . x!' Razorni potres-potres koji izaziva opce rusenje zgrada b) Muage zgrade tipa C trpe ostecenja cetvrtog stepena. Cijevi u POdZCI11nin1 instalacijama se lon1e. Na nasipima i branama dolazi do kriticnih o'tccenja.rasjedi. Stona i Dubrovnika. Xlo Pustosni potres-potres koji izaziva katastrofu Na osnovu kolicine oslobodene energije. Za naSu zemlju uradena je seizmotektonska karta na kojoj je prikazana debJjina Zemljine kore. nastaju velike pukotine u tlu i velika horizontalna i vertikalna premjestanja stijenskih masa.godine.. c) Povrsinski izgied Zel11lje bitno se m~ienja.5 log h +3 M-Inagnituda h-dubina zarista (km) Io-intenzitet potresa u epicentru Razorno djelovanje potresa bit 6e vece ako je zariste plice. Odnos magnitude M i intenziteta potresa u epicentru 10. zalede Makarske.53 ). U susjednoj Hrvatskoj sreclnja dubina zarista potresa nalazi se oko 15 km. I\1ogu nastati nova lczera.

projektovanjem i izgradnjom objekata. i njihove uticaje na Zemljinu koru. Na prelazu iz jednog medija ( koji ima odredenu elasticnost i gustocu ) u drugi. dolomiti. 4.stijene. glineni skriljei i njima sliene stijene. a brzina im raste s dubinom. izazlvaju stezanje i rastezanje stijenske rnase.fokom Potresni udari sire se u talasiIna koji rezultiraju jaCim iIi slabijim vibracijama. 110 pjeScari . Sporiji su od PiS talasa i imaju najmanju vaznost. potresni se talasi iii reflektiraju iIi lome. rasjedi. Tako recimo na dubini od 15 m potres se mamfestl\Je sa samo oko 10% razome snage koja je registrovana na povrsini. U seizmicki aktivnim podrucjima urbani sticka rjesenja treba osmisliti tako da se opasnost za Ijude svede na minimum.feri. Prilikom izgradnje u seizmieki aktivnim podrucjima. aridno-insolaeija i vjetar ). glavnim udarom ijednim after . Zakljueak koji proizilazi iz ovih podataka jeste da u potresnom podrucju objekte treba temeljiti dublje. a najsporiji u nevezanim. iIi ~manjenje stepena seizmickog intenziteta. moguce je izdvojiti podrucja na kojima odredeni objekat trebamo temeljiti i konstrukeijski koncipirati tako da izdrzi ocekivani potres. konglomeratai. -Dugi talasi. ostecenja gradevmsklh obJekata ovisit 6e i 0 njihovoj udaljenosti od epicentra. Stijene na kojima radimo mogu se u seizmickom smislu podijeliti u dvije grupe: a) seizmicki bezopasne stijene i b) seizmicki opasne stijene. Seizmicki su opasne sve nevezane .nje . hidrosferi i biosferi. te lokalnih uvjeta 0 kojima ovisi poveca. U grupu seizmicki bezopasnih stijena ubrajaju se sve cvrste stijene ovim redosljedom: magmatske stijene.Stika 53. razliCite elasticnosti i gustoee. itd). Naselja treba da budu sirokih uliea i sa dosta zelenih povrsina ravnomjemo rasporedenih po eijeloj povrsini grada. Na osnovu zakasnjenja S-talasa prema P-talasima maze se izracunati mjesto epicentra. Na poveeanJe seizmicnosti u tim stijenama znatno utice visok nivo podzemne vode. vibriraju okomito na smjer sirenja. nuzno je VOG!t! racuna i 0 lokalnim uvjetima ( reljef.a razlikuju se naCinom i brzinom sirenja: -Longitudinalni taiasi. polozaj slojeva.. Kroz njih se potresm talas! prenose ravnomjemo. sire se konveksno prema sredistu ZemUe. Savremeni egzodinamski procesi djeluju na Zemljinoj povrsini ovisno od klimatskog uticaja ( nivalno podrucje-snijeg i led. undae longae iii L-talasi sire se sarno kroz litosferu. Potres se registrira uredajem koji se naziva seizmograf. Brzina sirenja talasa ovisi 0 materijalu kroz koji prolaze. klizista. koja se naziva diskontinuitetom. Poznato je da su zgrade od betona sa skeletnom armaturom znatna otpomije od zidanih kamenih zgrada kao i zgrada od opeke. za sto su potrebne najmanje tri seizmoloske stanice ( ne u pravcu !). geoloskoj gradi stijene i nai'inu gradnje. ali da se od njihovog razomog uticaja mozemo zastiti odgovarajuCim planiranjem.2. a u nevezanim i do 30 ell. s naglaskom na veeu nepovoljnost onih s krupnijim zm!ma. undae primae iii P-talasi. cvrstim stijenama. Egzodinamika Egzodinamika proucava zbivanja u atmos. duzine i d09m. sporiji su od P-lalasa za oko 1. U dosadasnjoj praksi spoznali smo da se zemljotresi ne mogu predvidjeti. najbrzi Sil. bez narusavanja njegove funkeionalnosti. Najbrzi su u vezanim. humidnovoda i organizmi. Iskustveni podaei svjedoee da je razomo djelovanje potresa izrazitije na povTsini nego u dubini.7 pula. Osim nacina i dubine temeljenja. i to vise iIi manje paralelno. kvarciti. Na osnovu ucestalosti potresa i njihove jaCine na nekom podrucju. Egzogene sile djeluju na Zemljinu koru s tendeneijom da izvrse peneplenizaciju (izravnjavanje) reljefa na podrucjima gdje su endogene sile dovele do stvaranja neravnina u reljefu. Seizmogram potresa s dvafor . te litoloskog sastava i tektonske grade. Amplituda talasa u vezanim stijenama iznosi do 2.foka. -Transverzalni talasi. vibriraju u smjeru sirenja potresnog udara. Ovi procesi manifestuju se kao: III . gnajsevi . sto ujedno oznaeava granicu medu medijima. Znacajno je da egzogene sile zajedno sa proeesima i pojavama koje uzrokuju imaju adraz u dijelu litosfere u kojem se vrse gradevinski radovi i grade razni objekti. krecnjaci.5 em. undae secundac iii S-talasi.

sufozija-ispiranje tla. -klizeuje.denudacija.54 ). -abrazija. itd. -osipanje. Fizickim raspadanjem tretira se meh. Hemijske izmjene stijenskih masa su najbrze u onim stijenama koje sadrZe lahko rastvorljive minerale ( sulfati . pirokseni i amfiboli u serpentin ) i hloritizacija ( biotit. ). odronjavanje. Proucavanje egzodinamskih procesa omogu6ava ocjenjivanje pogodnosti nckog tcrena za izgradnju gradevinskih objekata. jer sarna raspadina. Negativna strana zone raspadanja ogleda se u Cinjenici da stijenske mase imaju manju cvrstocu te su manje otpome na mehanicke uticaje i eroziju. -colska erozija.micko usitnjavanje stijenske masc. Ono se sastoji iz fizickog ( mehanickog ) i hemijskog raspadanja stijcnskih masa. profil terena sa korom raspadanja Ova kara moze biti razliCite debljine od nekoliko mm do oko 20 m.zeniji 112 113 . Hidroliza predstavlja razlaganje slozenih silikata uz prisustvo vade sta je praceno iZdvajanjem kiseline. 4. Zona stijenskih masa u kojoj dolazi do znacajnije izmjene fizickih osobina i hemijskog sastava naziva se zona iIi kora raspadsnja ( 81. NajcesCi uzrok fizi6kog raspadanja stijena je dncvno i godisnje temperaturno kolebanje. Slieno razomo djejstvo ima i mraz. Hemijske izmjene nastaju u onim dijelovima stijenskih masa koje su dostupne dejstvu vode. Hidratacija je proces vezivanja cestica rastvorenih u vodi sa molekulima vode.2. kiseonika. Sa dubinom proces fizickih i hemijskih promjena postaje sve sporiji. CO2 i drugih hemijski aktivnih supstanci. -sufozija. crozija ).1. biotit. -erozija padina. . -odroujavanje. itd. raspadanje stijena. -zamocvarenje. Ovim procesom oslobada se sumporna kiselina koja razlaze druge minerale ( feldspat. pa se takva izmjena stijena naziva fizicko-hemijsko raspadanje. Usljed pramjene temperature dolazi do sirenja i skupljanja mineral a odnosno do pojave prslina i pukotina. hloridi ). Povrsinsko raspadanje stijenskih masa je najrasprostranjeniji savremeni geoloski proces. -karstna erozija. odnosno zamrznuta voda u porama kamena ( led ima veeu zapreminu od vode za oko 10 % pa sc stvaraju visoki pritisci ). ako nije erodovana.temog djelovanja. Ove izmjene su najvece pri povrsini terena i liZ povrsine prslina i pukotina. U prirodnim uvjetima fizicko i hemijsko raspadanje djeluju zdruzeno. a mogu djelovati i kao lokalni egzodinamski procesi ( npr. Na povrsinama kamena zahvacenog ovim procesom uocavaju se mrkozute mrlje koje prljaju kamen i narusavanju njegov izgled osobito ukoliko je kamen glacan i poliran. -fiuvijalna erozija. Egzodinamski procesi mogu biti vezani za veee prostare kada se tretiraju kao regionalni ( npr. amfibol i piroksen u hlorit ). U okviru ovih zona u odgovarajucim uvjetima formir~u se klizista a u 81ucaju potresa u okviru njih izra. Povrsinsko raspadanje stijenskih mas a velike vlamosti. Pri tome sulfidni minerali pirit i markasit oksidisu pretvarajuci se u limonit. Vidovi hidratacije su kaalinizacija ( feldspati i liskuni u kaolinit ). ). serpentinizacija ( olivin. klizanje terena. aksidacija.-povrsinsko raspadanje stijenskih masa. Hemijsko raspadanje predstavlja hcmijske izmjene stijenskih masa kao sto su hidratacija. magnetit. Ovaj proces je naroCito razvijen u tropskim predjclima u uvjetima visih tClnperatura i Slika 54. sporije u karbonatnim stijenama a najmanje i najsporije u stijenama silikatnog i silicijskog sastava. kale it ). rastvaranje i hidroliza. Sa inzenjerskogeoloskog aspekta zona raspadanja moze da ima negativnu i pozitivnu ulogu. olivin. Oksidacija predstavlja proces djelovanja slobodnog kiseonika na minerale sa dvovalentnim zeljezom ( pirit. Nestabilni alumosilikati prelaze u minerale glina. predstavlja zaStitni pokrivac dubljih svjezih dijelova stijenskih masa. -Iednicka erozija. odnosno planiranje i projektovanje odgovarajucc zastite u slucaju njihovog .

a sporo i nepotpuno drenira. Takode zahvaljujuci kori raspadanja razvijaju se poljoprivredna dobra i povecavaju povrsine obrasle sumorn. Delnvij se formira od eluvija odnosno. 4. . svojom snagom zljebe povrsinu terena i odnose rastresiti pokrivac. Intenzitet erozije padina zavisi od geoloske grade terena. Proces se odvija diskontinuirano i dosta ravnomjerno po cijeJoj povrsini ( npr. Mnogi inzenjerski zahvati ( kopanje kanala. 4.2. Vododerine imaju dubinu erozionih zljebova (s1. a zasjecen i raskvasen jos i klizenju. Proces nastajanja jaruga prikazan je na slici 57. javlja se deluvij. lz navedenog proizilazi da je deluvij veorna nepovoljan rnedij za gradnju bilo kakvih gradevinskih objekata. Denudacija Denudacija ( lat. Tri faze razvoja erozionih :f(jebova Kod jaruga zljebovi su duhlji ad 2m ( mogu bili duboki do 20 m ) a duzina im moze biti oko 1 krn. ) koji se koristi u gradevinarstvu. koliCina i intenzitet atmosferskih padavina. Slika 57. A-perspekfiva. vegetacija.2. a duzina im iznosi par stotina metara. To je nglavnom slabo konsolidovan i stisljiv rnaterijal. Profil terena sa korom raspadnja-l ( e/uvij ) cijim je kretanjem niz padinu formiran defuvij (2) I I Deluvij se odikuje ilovacastirn sastavorn i velikom poroznosti. B-horizontlana projekcija 114 115 . Shema razvojajarllga. itd.55 ).denudare-ogoliti ) predstavlja proces spiranja i ogoljavanja terena pod djelovanjern atrnosferske i kopnene vode. Brzo se razblacuje. itd) lakse se izvode zahvaljujuci korama raspadanja. Stika 56. Takav primjer je kada se u okviru njih formira materijal ( glina itd.2. otpomost stijena prema mehanickom i hemijskom razaranju itd. podlozan velikorn i neravnomjernorn slijeganju. Pri tome vodene kapljice i slabiji rnlazevi vode nose sa soborn sitne mineralne cestice.5 mm godisnje ).erodere-prostrugati. nagiba terena.56) do 2m. PriIikom crozije padina formiraju se odgovarajuCi erozioni i akumulacioni oblici. izglodavati ) padina je proces linijskog spiranja padina povremenirn mlazevima tekute vode. Kao posljedica nakupljanja rnaterijala nosenog kisnim kapima i rnlazevirna kiSnice.Na denudaciju utii'u lokalni faktori kao sto suo geoloska grada i reljef terena. daljem razaranju.3. Razlika izmedu ovog procesa i procesa denudacije je u tome sto se pri denudaciji teren spira cijelom povrsinorn a pri eroziji dolazi do zljebljenja terena dut pravacajacih mlazeva vode. prisustva biljnog pokrivaca. u brdsko-pJaninskim predjelirna reljef se snizi oko 0. ponekad Zone raspadanja rnogu irnati pozitivne karakteristike.su seizmiCki efekti. Medutirn. Erozija pad ina Erozija (lat. Erozioni oblici su vododerine i jaruge dok su akurnulacioni oblici erozione plavinc. Povremeni povrsinski tokovi. rnaterijala formiranog u kori raspadanja stijena. j' Slika 55. Nagomilanje pokrenutog i nosenog sitnog rnaterijala vrsi se po lokalnim depresijama u reljefu iii dosta cesce pri dnu padina ( s1. kJimatskih prilika.

zabrana oranja terena sa nagiborn veCin1 od 20 0 . To se desava pri bujicnoj eroziji kada se formira bltjicna plavina odnosno proluvij. kolieina tekuce vode. pruge. Na podrucju Tuzlanskog kantona tokom 2001 god. itd.f1uvius-rijeka) crozija obuhvata razaracki rad potoka i rijeka koji se manifestuje u vidu produbljavanja ( vertikalna erozija ) i prosirivanja ( boena erozija ) njihovih korita. Ukoliko podsjeeene mase padnu u more obrazuju se strmi odsjeci na obali mara koji se zovu klifovi. kanali. Savntmpoa aluvi'jatna ' !. 4. Intcnzivna erozija padina moze u kratkom roku uCiniti tcrcn neprohodnim za vozila i Ijude. Navedene abrazione tvorevine prikazane su na slikama 59 i 60. 116 117 .. itd. Ukoliko u dolinama patoka i rijeka dominira bocna erozija ( podlokavanje obala ) formiraju se rijecni meandri. Ukoliko je plavina formirana bujicnim tokom onda se naziva proluvij. itd.abradere-ostrugati ) podrazumijeva se djelovanje morskih i jezerskih talasa koje se manifestuje u vidu razaranja obala. izgradnji naselja. . usljed potoene i rijeenc erozije doslo je do pojave brojnih klizista..2.2. Da bi se ovo sprijecilo potrebno je regulisati i Cistiti korita rijeka i potoka. odnosenju razorenog materijala i njegovom talozenju. mostovi. podloznost slijeganju. Proueavanje oblika i veliCine rijecnih i potocnih terasa ima veliki znacaJ pri slijedeCim gradevinskinl radovima: izgradnji saobracajnih objekata i kanala.. klima itd.) odlagan zemljani materijal koji je doyen do promjene toka rijeke i njenog udaranja 0 drugu obalu odnosno bocne erozije (podrivanje obale ) eime je izazvano stvaranje velikog klizista. u Lipnici kod Tuzle ( selo CaniCi ) bujica nosiin stabia krupnog drveea koja Sli probijala zidove kuea a scoski put je za kratko vrijeme nestao i pretvoren je u vododerinu. prisustvo i karakter tektonskih pokreta. N ISKC!. U dolinama potoka i rijeka gdje preovlaauje vertikalna erozija ( zljebljenje korita ) formiraju se kanjoni ( skoro vertikalne obale ). One nastaju produbljavanjem rijeenog iii potocnog korita odnosno usijecanjern nove doline u starom i relativno sirokom dolinskom dnu. . Sanacione mjere protiv erozije padina su: zatravljivanje i posulnljavanje padina. izrada popleta i drugih pregrada po vecim iljebovima. iii su stjenovite odnosno usjecene u osnovne stijene po stranama doline. Fluvijalna erozija Fluvijalna (lat. lzgradnja objekata( pUlcvi. fundiranju mostova (izbjegavati terase iei u zdravu stijenu ). Inzenjcrskogeoloske odlike plavine su: velika poroznost. Abrazija Pod abrazijom ( lat. k1isure ( kose obale ). promjenama u koliCini taloga itd. vodopadi itd. 4." slaba konsolidovanost.. Razvojem ovog procesa obrazuju se priobalne terase koje su nagnute prema moru. Udaranjem talasa u kamenite obale formiraju se udubljenja odnosno talasne potkapine. nagib rijecnog iii potocnog korita.5. Nekada teiikoce mogu biti tako velike da se radije pristupa izmjestanju trasa puteva itd.god. koli6na i vrsta vucenog i lebdeceg nanosa. Tako je naprimjer u karito rijeke Miljacke (1999. terasa ravan Korito I .Erozione plavine nastaju u blaZe nagnutinl iE ravnim dijelovima terena odnosno tamo gdje oslabi transportna moe povremenih vodenih tokova. Nivoi jezera i vecih rijeka su lokalne erozione baze. Kao znacajne tvorevine rijecne i potoene erozije javljaju se rijecne i potoene teruse. ) na terenima sa bujicnim tokovima dosta je teska i lnoze biti veoma skupa. izgradnji brana.4. slaba nosivost.58 ). tektonskim pokretima. dok je nivo mora opca eroziona baza fluvijalne erozije. RijeL~ne lerase izgradene od pijeska i sljunka Stvaranje terasa moze biti prouzrokovano: pomjeranjem i promjenom erozione baze. Intenzitet rijecne i potoene erozije ovisi od ve6eg broja cinilaca kao lito suo geoloski sastav i struktura terena. patoka: )' Stika 58. kao i podloinost mehanickorn razaranju. Mogu biti izgradene od pij eska i sljunka 1 I ( s1. Prema tOlne tereni izgradeni ad plavina nisu pogodni za izgradnju saobra6ajnih i drugih gradevinskih objekata. Tako je recimo 2001 god.

U okviru meksih stijena abrazijom se formiraju Jl8 119 .6. kao i oni doneseni potocima i rijekama. Ove Oljere treba pored abrazlJe da spr~iece i druge egzodinamicke procese kao sto su klinnje terena . itd. Marsko ooala sa ahrazionim tvorevinama ( I-kltt: 2-talasna potkapina. pjeskoviti i glinoviti sedimenti ). KIf! na zapadnoj obali Koreje ( Birkeland & Larson. Faktori koji uticu na abraziju su slijedeci: nagib obale ( proces je intenzivmJI na strmim obalama). prinos klasticnog materijala sa kopna (smanjuje abraziju ).priobalska terasa. taloze se u priobalskom dijelu mora ( uglavnom u zalivima ) gdje se stvaraju sljuncane i pjescane plaze.) i drul'lh objekata (napr.. 1989) Mehanicki sedimenti koji se formiraju prilikom razaranja obale.. Sufozija je najcesce zastupljena u priobalskim dlJelovlma r11eka 1 Jezera. Razaranje stijenskih masa obavlJa se pod hldrodmamlcktm djejstvom toka podzemnih voda kroz porozne nevezane 1 slabo vezane sedimente ( prasinasti.nabacivanje blokoya ). a u zani cyrsCih stijena rtoyi i poluostrva. Ovakva abrazija naziva se selektivna abrazija. polozaj obale na obali. 3.. .~jek) Slika 61.zaliyi. . ( zaklonjenost ostrvima ). . . Zastifni zidovi na obali Floride (Birkeland & Larson. Sufozija Sufozija je proces ispiranja i prenosenja sitnih cestica iz rastresitih stijena kroz koje se filtriraju podzemne vode. 4-kontincntalni od. Ovom procesu su najcesce izlozeni sitnozrnasti pijeskovi i prasinasto-glinovite stijene. sastav stijena i polozaj slojeva mehanicka otpomost stijena. Slika 60. Pn ovom procesu imamo dvojako djelovanje vode. Jacma talasa. a ukoliko v~da rastvara minerale cestice i odnosi ih u vidu rastvora onda je u pitanju hernijska sufozija. odnosno tame gdje se nivo rijeka i jezera brzo ffilJenJa. 1989) 4. Obrazovanje plaZa dovodi do slabljenja pa i do potpunog prestanka abrazije obala. odnosl nerastvorljive mineralne cestice takvu SUfOZlJU nazlvamo rnehamckorn.. Sastoji se u izgradnji specificnih zastitnih zidova ( sl 61. Kada voda .2. Sliku 59. odronjavanje. Provodenje mjera zastite morskih i jezerskih obala woma je tesko i skupo.

8. a ponekad i izdignute podzernne vode U okviru mocvara dolazi do talozenja sedirnenata biljnog porijekla ( treset ). Karstna erozija Pod karstnom erozijom podrazumijeva se razaracki rad povrsinskih i podzemnih voda II labko rastvorljivirn stijenama (karbonatne. rnorfoiogija (oblik. duzina. rasjedi) sto se odrazava na smanjenje rastvaranja pa i karstitifikaeiju sulfatnih i hloridnih stijena. debljina sedimenata). uvale i karstna polja. zatim izlivene iz korita rijeka za vrijeme pop lava.63). Ove stijene su plasticnije pa se u njirna rjede formiraju diskontinuiteti (pukotine.2. Te vode rnogu biti atmosferskog porijekla ( kisnica. Termin karst obuhvata geoloske procese i pojave u Zemljinoj kori i na povrsini izazvane hemijskim rastvaranjem stijena.prihvatanju povrsinskih voda i onemogucavanju njihovog priticanja u mocvaru. sa karakteristicnim reljeforn i hidrografskom mrezom. Skrape u krecnjacima Vanjskih Dinarida Vrtace su tanjirasta iii ljevkasta udubljenja Cija je sirina najcesce 10-50 m a dubina 3-20rn. Opec inzenjerskogeoloske odlike mocvarnih sedimenata su: velika poromost. Visoke nlocvare se karakterisu tanjim slojevima organskih naslaga. sulfatne i hloridne). pri cemu se obrazuju raznovrsne supljine.te preopterecenjll debljih taloga i njihovorn istiskivanju ispod nasutog rnaterijala. te izrazito slijeganje i istiskivanje pri opterecenjll. Niske mOGvare se prihral1jujll sarno izdanskonl VOd01l1. U priobalju vecih rijeka sufozija rnoze izazavati klizanje terena. vrtace. Saniranje terena zahva6enih sufozijorn dosta je teSko. Slika 62. uvjeti prihranjivanja. Uprkos lakse rastvorljivosti sulfatne i hloridne stijene imaju manje karstnih formi. U te svrhe prinljenjuje se injcktiranje silikatnim maSaIua ili izrada betonskih elaana sa filterima.izradi nasipa u cilju sprijecavanja izliva poplavnih voda.U terenin1a iziozenim procesu sufozije. Prilikom izrade saobracajnica njihove trase obicno idu rubovima mocvara jer su lamo uglavnom mocvarski talozi najtanji.7. speeifican rezim eirkulacije podzemnih voda. snijeznica ). CHj inienjerskogeoloskog istraiivanja rnocvara je da se utvrde: genetski tip mocvara.2. gipsni i soni karst. rnermerirna i dolomitima. formiraju se lokalna udubljenja tanjirastog oblika koja podsjecaju na plitke vrtace.62) su brazde cija sirina i dubina mogu da budu od nekoliko centimetara do nekoliko decimetara a duzina po vise nletara. itd. 4. sirina. Izvodi se najcesce onda ako su ugrozeni znacajniji objekti. tokom Vre111ena. dok se mjesovile nl0c:vare koje su najzastupljenije prihranjuju vodom oba porijekla. Zamocvarenje tcrena Pri ovorn egzodinarnickorn proeesn dolazi do akurnuliranja stajacih voda u okviru depresija. tako i za Ijude. Najrasprostranjeniji je karst u krecnjacima.skidanju i odstranjivanju tankih mocvarskih taloga. hidrogeoloske karakteristike. visoke sarno padavinama. te fizicka i mehanicka svojstva sedimenata. pijeska. 4. Obzirom na stijene u kojima je zastupljena ova erozija razllkujemo karbona!ni. kojima se sprijecavu iznosenje mineral nih cesticu iz nevezanih i slabovezanih sedinlenata. Na dnu vrtaca prislltne su pukotine duz kojih su vrtace nastale(sI. zatirn gline. geoloska grada. Saniranje rnocvarnih terena sastoji se II isusivanju pornocll drenaznih kanala i drenaznih rovova. Usljed navedenih karakteristika rnocvare su cesto neprohodne kako za vozila. 120 121 . izvanredna stisljivQst. Skrape (sI. Znacajniji povrsinski reljefni obliei u karstu su: skrape.

Formiraju se duz pukotina i rasjeda.ivanju karsta prikupljaju se sljedeci podaci: vrste. Pri injzenjerskogeoloskom istraz. Karstifikacija je intenzivnija u zonarna .Mogu biti duboke vise slotina metara.jame.)'e na kronl pei:ine) i sfaiagmifl (NlstlllW podu pei. rastvorljivost stijena. Medutim.lace cirkulacije voda koje sadrze slobodan CO 2 .storij~ u kojima ponek3'd teku manji vodeni tokovi. brojnost i prostorni raspored karstnih oblika. poroznost. jame i pecine.kaverne) mogu koristiti za skladistenje materijala iIi pak kao sklonista za ljude. teska prohodnost. ceste vrtace i druge depresije. uvala i vrtaca. Duzina im je do 2 km a sirina par stotina metara. iznenadni prodori podzemnih voda i prolomi (u tektonski ostecenim zonama) prilikon1 izgradnje tunela.64) . Na razvoj karsta uticu sljedeCi i~lktori: mineralni sastav stijena i njihova tektonska ostecenost. Stika 64. Karstna poija se formiraju spajanjem vise uvala a mogu nastati i tektonskin: putem.S04. nestabilni sa 1-5 proloma godisnje. a relativno stabilni sa 1 prolomom za 1-20 godina. Pecine su uglavnom horizontalne podzemne pro. Ovi 122 123 . vodopropust1jivost protocnost podzemnih voda i rastvaracka moe podzemnih voda ( prisustvo disoeiranih jona CO 2 . Stepen stabilnosti terena odreduje se prema broju proloma na I km' za jednu godinu. Karstna polja Bosne i Hercegovine uglavnom su nastala tektonskl. Jame su pretezno vertlkalne pukotme ko]e su prosirene karstnom erozijom. intenzitet obrazovanja povrsinskih i podzemnih karstnih oblika. sfaiaklifi (n'.Karstni kanali su ejevaste supljine nastale prosmvanJem pukotina sirine nekoliko em do vise dm. po~ori. uglavnom bliic povrsini tcrena kao i duO' tektonskih ruptura.Imaju izuzetan znaca] za eirkulaeiju i bidraulicku povezanost podzemnih voda. Nalaze se po obodu 1 duu karstnih polja. Vrtace formirane u ispucalim krecnjacima Uvale nastaju spajanjem vise vrtaca.CI). Znacajniji podzemni karstni obliei suo karstni kanali. hidrografskim hidrogeoloskim svojstvima pojedini au tori izdvajaju dva tipa karsta: holokarst (potpuni karst iii Ijmi karst) i merokarst (nepotpuni iIi zeleni karst). Prilikom izvodenja gradevinskih radova u karstnim terenima nailazi se n3 sljedece oteO'avaj uce okolnosti: teski uVjeti vodosnabdjevanja. Tako se naprimjer vrlo nestabilni tereni karakterisu sa 5-10 proloma godisnje. stabilnost terena i uvjeti izgradnje gradevinskih objekata.Slika 63. starost karsta. treba navesti da se karstni podzemni oblici (peCine. pc~jave odrona i sipara itd. Ponori su zjapece pUkotine u koje poniru povrsinske vode.U dubini su vezane za karstne kanale. kao 1 tokove ponomiea. U pecinama se stvaraJu peemskl nakltl ka? sto su stalaktiti (vise na krovu petine) i stalagmiti (rastu na podu peeme) (sI.'il1c) Po koliCini karstnih oblika.

:. posumljavanje i izrada popleta.led) erozijao Bez obzira na sporast kretanja lednika (nekoliko em-m na dan) ani svojim krctanjcm uticu 11a forn1iranje reljefa obrazujuci erozione i akumulacione obI ike. poroznost. Pjescanc pustlnje nastaju talozenjeul vjetrom tnmsportovanog pijeska blize iii daije ad kamcnitih pu:otiniao Dine predstavijaju brezuljke uglavnom polumjesecastog oblika cija je blaze nagnuta strana okrcnuta ka vjetru (s1. Kamene pustinje se karakterisu prisustvorn krupnih karnenih b10kov<1 na povrsini terena. prenoscl1Je i talozenje cestica prasine i pijeska pod djejstvOlll vjetra.Lcdnicka erozija Aktivnost Ieda pri stvaranju erozionih oblika naziva se lednicka iii glacijalna (laLglacies . koja vjetar transportuje. rastresitog materijala nazi va se deflacija (laLde'i1atio-Ocluvmi). smjera duvanju vjetra. Oaze su plitka OVa111<1 udubljenja (dubina 5-20m). oblika i sastava Zfll3. zatravljivanje. Najpoznatiji erozioni lednicki obliei reljefa su cirk i valovo Cirk predstavija amfiteatralnu depresiju u okviru kojc se snijeg pretvara u ledo Na mjestu nekadasnjih cirkova n10gu se fornlirati glacijalna jezera kakav je i prin1jer prikazan na slici 670 Slilw 65. zbijanje Jnase pod dinamickim uticajima. oblik i glatkost zma. Eolska erozija oVls1 od sijedecih faktora: jacine vjetra. 4.! II Kalij(wmji(po Shelton. preu::etv I:: Birke!and&Larson) Inzenjerskogeoloskim istrazi \'anjem terena sa eolskim tvorevinanla prikupljaju sc sljedcCi podaei: vrsta matiene stijene od koje potice pijesak. tu se jedino nloze zivjeti u pustinji.Eolska erozij2 Eolska crozija predstavlja izduvavanje. vlainos! i vodopropustljivost naslaga. Proces izduvavanja i odnoscni. mikro reljcfEL prisustva vegetacijc na povrsini teren<1. Na osnovu navedenih podataka poduzimaju se mjcre u eilju sprecavanja razvoja eoiske erozije i njenog uticaja na gradevinske objekteo Najcesce sanacione mjere sue prekrivanje terena humusom. Barhanl. Eolski akulllUladoni oblici Sli pjcscane pustinje i dine.2. mincraloski i petrografski sastav pijeska. vlainosti stjenskih masa na kaje vjetar djeluje~ te krupnocc.U starogrckoj mitologiji Eol je bio bog vjetra pa je po njelItU ova erozija dobiia naziv. vrenlenske duzine djelovanja vjetra. koja SD blize nivou podzemne vade. te ugao otpora smicanja i ugao prirodnog nagiba. Eolska erozija je Ilojintenzivnija u pustinjskim predjelinlu gdje su utmosferski talozi izuzetno rijetki i gdje je rastvoreni nlaterijal lahko p0kretljiv jer nije obrastao vegctacijOln. pa su pod vegeiacijom .2.tereni takode sadrze dobar (krecnj aci) 0 lahko obradljiv gradevinski kamen ldealan oblik dine je srpasta barhana (sL66) 4. debljina naslaga. granulometrijski sastav zma.PrilikOln ovog procesa nasta.ill eolski erozioni obEd: kamene pustinje i oaze.1O. Transport pfjeska iformirunje dine(po Bagno!du preu=eto i:: Heraka) 124 125 .9.65)0 Stika 66.

na mjestu otapanja lednika. 4. klizanje se odvija po slojnoj povrsini stabilnijeg sloja.To je polukruzni bedem formiran 126 127 . Klizenje moze nastati spontano i tada se naziva prirodni proces. Slika 69. pa se izmjenjuju evrse.1l. ukoliko je taj sloj nagnut. iii pri dnu.68).Glacijalni til u Siera Nevadi-Kalifornija ( po Putnam. razliCitom vodopropustljivoscu.itd. Slika 67. Slika 68. U ovom materijalu mogu6a je nestabilnost.a ukoliko je izazvano djelatnoscu covjeka onda se tretira kao tehnogeni proces. (stabilniji) i glinoviti (pokretljivi) slojevi. podlozan je nepravilnom slijeganju. slabo konsolidovan i moze biti debeo vise desetaka metara. Za taj materijal karakteristieno je da je uglavnom nevezan pri eemu se naziva til (sI. u svome tijelu. naziva se morenski materijal. Valov kro:: koji se krete lednik (glecer) i nasi morenski mataUal (Yentna Glacier-Alaska) (iz Birkeland & Larson) Kameni materijal koji lednici nose na svoJoJ povrsml. Akumulacioni lednicki oblik reljefa naziva se ceona morena.69).KliZenje i klizisla KliZenje je proces otkidanja i pomjeranja otkinutih masa preko stabilne podloge. GlacijalnajezeraJormirana 11 dolinama cirkova (Wind River Mountains. Materijal je veoma heterogene granulacije.Klizenje se odvija po kliznoj vise-manje skoljkovitoj povrsini ako je u pitanju homogeni glinoviti materijal. Wyoming) (i:: Birkeland & Larson) Valov predstavlja lednieko korito kroz koje se kretao iii krete lednik (s1. nepovoljnim uvjetima zaptivanja injektiranjem.2.i:: Birkeland&Larson) Pri inzenjerskogeoloskom istraZivanju terena sa lednickom erozijom posebna paznja se posvecuje morenskom materijalu koji zbog svojih karakteristika moze biti nepovoljna sredina za izvodenje gradevinskih radova.Ako su naslage uslojene. te se odlikuje nedovoljnom nosivoscu. To je padinski gravitacioni proces.

Posmatrana u presjeku ona je cesce nepravilnog nego cr~ometrijski pravilnog oblika.Elementi kliziSta Svako kliziste posjeduje odredene elemente. Kliziste je tvorevina procesa klizenja. (e hemijska i mehaniCka sufozija. intenzivnom denudacijol11 i erozijonl.Proces klizenja moze biti kontinuiran.n. ne tako rijetko.Uzroci stvaranja klizista Na veliCinu.2. nasipanjen1 materijala itd.2. C-depresija. Najvecu ostecenost tijela klizista uglavnom imaju plitka klizista. zasjecanjem i usjecanjenl.2. Nozica klizis!a predstavlja hipsometrijski najnizi dio tijela klizista. Tijeio klizista predstavija tlo iii stjensku masu koja se krece niz padinu. Elementi klizista prikazani u planu ina profilu (AB-ceoni oiiijak kliziSta. odnosno bare. vjestacko preopterecenje padine. geoloski sklop stijena itd.l.Ceoni oziljak klizista je hipsometrijski najvisi dio klizista. Kod njih Sll pukotine gus6e ali su i spustanja blokova manja 4. i prirodnc i vjestackc izm. na osuncanim padinama tokom suse dolazi do formiranja pukotina koje tokom kisnog perioda prinlaju povrslnske vade sto cesto predstavlja jedan od nzroka klizenja terena. mogu pretvoriti u manja jezerca. veliCina klizista. FG-noiica kliziSta.11. Slika 70. koja se.2.Prema aktivnosti procesa klizenja kliziSta se dijele na aktivna (spora-vizuelno nevidljiva pomjeranja. E-trbuh. dubina klizista. Nainlc.iene konfiguracije padina Do promjena II sastavu i svojstvima stijena dolazi usljed raz!icitih uzroka od kojih su najznacajniji fizicko i hemijsko raspadanje s(jena. Diskontinuirano aktiviranje klizenja vecinom je povezano za obilnije topljenje snijega iIi intcnzivnije padavinc poslije duzih susa. U velikim klizistima moze se obrazovati vise takvih ulegnuca. odnosno to . utice veCi broj faktora koji se 1l10gU svrstati u dvije grupe: promjene u sastavu i svojstvima stijena. Kod velikih kliziSta moze ih biti i po nekoliko u tijelu klizista. D-sekundarni oiiijci) 4. Uvala iii depresija kliziSta je ulegnuti dio tijela klizista. 4. smjer razvoja klizenja.3. oblik. prekomjerna usjecanja itd. Prirodne i vjestacke iZ1njene konfiguracije padina lTIOgU biti izazvane: poarIvanjsm rijecnih obula. ali cesce je diskontinuiran. i fosilna-starija i 128 129 .Ie dio terena koji se pomjera iii se p0111jerao niz padinu. Sekundarni oziljci klizista su pukotine duZ kojih je doslo do naknadnog komadanja tijela klizista. vrijenlc nastanka i svojstva klizista. Osnovni elementi klizista prikazani su na sliei 70.Trbuh klizista je ispupceni dio tijela klizista.11. NajcesCi nep~sredni povodi za pocetak klizenja su: izrazito povecanje vlaznosti stijena i rastresitog pokrivaca padine.Klasifikacija idizista Klizista se mogu klasifikovati po raznim kriterijumima kao ilto su: aktivnost procesa klizenja. to je zapravo pukotina duz koje je doslo do spustanja otkinute mase. Klizna povrliina iii povrsina klizenja je donja sasvim jasno izraiena granica tijela klizista i stabilne podloge po kojoj je doslo do smicuceg kretanja tiieia kliziSta. brza pomjeranja mldan i nagla) i neaktivna (smirena.

11. Inzenjerskogeolosko rekognosciranje (terensko upoznavanje problema). uzajamni uticaj klizista na objekte i objekata i radova na kliziste. 5. Konsekventno kliziste II Tuzianskom kantonu (snimio ZFerhatbegovi6) Na prostoru Tuzlanskog kantona evidentirano je preko 600 klizista.4.duboka (5-20 m) i vrlo duboka (preko 20 m). asekventna (klizenje u jednorodnim. antropogene utlca]e ltd. geofizicka ispitivanja. vrbe itd. 4. Kada je u pitanju smjer razvoja klizenja izdvajaju se deiapsivna (proces klizenja odozdo navise) i detruzivna kIizista (proces klizenja odozgo nanize). granica plastienosti cvrstoca na smicanje itd.potporni zidovi. bioloska ogoljenost. Analiza literaturnih i fondovskih podata\<a (ako postoje). istrnino busenje. Od geoloskih indikatora znaeajni su duboka povrsinska raspadnutost stijena. geomorfoloski. dimenzije i ostala svojstva klizista.prekrivena sedimentima). lzrada elaborata 0 inzenjerskogeoloskim uvjetima saniranja klizista sa prijedlogom sanacionih mjera.l. 71) (klizenje po slojnim plohama i klizenje rastresitog pokrivaea preko evrs!e podloge). . 4.Saniranje labilnih padina i k1izista Ako se pouzdano definisu uzroci k1izenja.itd.Izrada projekta inzenjerskogeoloskih istrniivanja (vrsta.) . Od bioloskih indikatora treba navesti: ogoljenost padina. 3.Cilj inzenjerskogeoloskog izucavanja k1izista Cilj inienjerskogeoloskog izucavanja kliziSta svodi se na sljedece: a) d~finisa~je stepena ugrozenosti objekata. Izvodenje terenskih i laboratorijskih istrniivanja (inzenjerskogeolosko kartiranje. plitka (1-5 m). hidroloski i hidrogeo!oski. geotehnicka osmatranja. Za sistematsko proucavanje klizista i procesa klizerBa neophodno Je d:fimsalJ podatke 0 terenu i stijenama kao i 0 procesu kiizenja i kllZlstU. geodetska i. morfolosh odlike. koji su zanvaceni III mogu bit! zanvacem procesom klizenja i b)pravilno odabiranje a potom i projektovanje mjera saniranja k1izista..morfologiju i druge karakteristike klizista. 2. a u laboratoriji odreduju se fizicka Svo]stva stlJena-vlninost. na vrlo mala « 100 m 3 ). Podael 0 terenu i stijenama obuhvataju: geolosku gradu."pijanih suma". stanje napona. mogu se primjeniti efikasne mjere saniranja.2. konzisteneija. Za saniranje klizista primjenjuju se tri grupe sanacionih mjera. konsekventna klizista.11. istraini iskopi-rovovi. ltd. bioloski i tehnicki. nepovoljna orjentacija nagiba slojeva i ruptura (smjer nagiba niz padinu). mnogo pistevina. pojavu barske vegetacije uz 130 131 .itd. Prepoznavanje labilnih pad ina vrsi se na osnovu razliCitih indikatora kao sto su: geoloski. Na osnovu dubine izdvajaju se: povrsinska (do 1 m).5. Kad]e u pllanju proces klizenja i kliziste onda treba odrediti: uzroke koji su doveli do klizenja. Pri izucavanju velikih klizista treba se pridrzavati sljedeceg redoslijeda: 1.obim i raspored istrainih radova kako na klizistu tako i izvan njega).mjere Slika 71.itd. klImatske faktore. Medu njima izrazito dominiraju plitka. pojavu krivih stabala tzv.Prema geoloskom sklopu stijena u kojima se formiraju klizista se dijele na: konsckventna (51. okna. do ogromna (> 1000 000 m'). Geomorfoloski indikatori su: strm nagib padine.uglavnom zemljastim masama) i insekventna (klizenje u heterogenoj geoloskoj sredini duz kosih pukotina koje presjecaju horizontalne slojeve iIi slojeve nagnute suprotno od padine).velike i eeste oseilacije nivoa rijeka i jezera. Hidroloski i hidrogeoloski indikatori su:jaka raskvasenost stijena. hidroloska i hidrogeoloska osmatranja.Tehnicki indikatori koji ukazuju na labilnost padine su prsline i pukotme na obJekrlma (zgrade. Prema veliCini klizista se mogu podijeliti npr. 4.strmo podsjeeene padine.2. fizicke karakteristike stijena. jako razuden reljef i velika zatalasanost padina. nepovoljan litoloski sastav. intenzivna tektonska ostecenost stijena. vel ike i ceste oscilacije nivoa podzemnih voda.) te krivljenje objekata. hidrogeoloske karaktenstlke. cesta pojava izvora.

Prema velicini tiJela odroni se dijele od vrio malih (do 100m3 ) do ogromnih (> 1. odronski materijal (moze biti homogen iii heterogen i on gradi tijelo odrona koje moze imati razlicite dimenzije).Prcventivne mjere se primjenjuju u cilju sprecavanja klizenja na labilninl padinama.OOO.2.0dronjavanje Odronjavanje je egzodinarnicki proces pri kome dolazi do otkidanja i padanja dijelova stijena sa strmih padina. Do ovog procesa dolazi usljed djejstva gravitacije i drugih sila kada one savladaju otpore smicanja (koheziju i unutrasnje trenje). Odroni su narocito cesti u krecnjacima. betonski armirano betonski zidovi. i sprecavanJe podlokavanje obala (regulisanje tokova rijeka i potoka). zamrzavanje vade u pukotinama~ fast korijenja visih biljaka.drenaznih rovoya). itd. Gdron "Jasenjani" nOS/GO us/jed vertikalnog zasjeka visine preko20m kao i zbog nepovuljne orijemQcije primarnih i sekundarnih diskontinuiteta (Basagfc. sprecavanJe raskvasavanja terena povrsinskim i podzemnirn vodama (izrada vodozahvata. gabioni.Prema vremenu izvoc!enja razlikuje se preventivno i akutno saniranje. 3.mjere kojima se sili klizenja suprotstavlja kontra sila. terasiranje povrsine terena i rasterecenje ceanog dijela klizista te zamjena stjenskih masa (koriste se stjenske mase koje pove6avaju etpore sn1icanja).kojima se otklanjaju uzroci klizenja. 2000 ) Slika 72. Uzroci odronjavanja karnenitih masa mogu biti sljedeci: podsjecanje strmih padina.One obuhvataju: obnavlj anjeunistene vegetaeije (zatravljivanje. sipoy!' itd.) Slika 73.OOOm ).-2-po fijelu kli::d'ta 3~kombinacija obodnih i kana/a po Tijelu klizi. 2. Prije veceg odronjavanja mogu da se jave manja otkidanja i padanja kamenih blokoya. zatvaranje terena. podupiranje potpornim konstrukcijarna (kameni. Odronjavanje uglavnom pocinje pojavom noyih prslina i pukotina iii prosirivanjem postojeCih.Te mjcre su: izrada kanala (sl. Takav jedan odron koji se nalazi na magistraJnom putu J ablanica-Mostar prikazan je na slici 73. pukotina glinama. oziljak odrona (povrsina otkidanja-bez lisaja i drugog nizeg bilja).mjere kojima se poboljsavaju karakteristike tvorevina u tijelu klizista. izrada drenaznih royoya za prihvat i odvoc!enje podzemnih voda. Dreniranje kli:::ista kanalima(l-obodnt. Akutne sanacione mjere primjenjuju se za saniranje aktivnih klizista. injektiranje sa slabim pritiscima (injektiranje stjenske mase u tijelu klizista te podlozi i zaiec!u).~la) U terenu na kome se desilo odronjavanje mogu se razlikovati: zona odronjavanja (zona otkidanja i stropostavanja kamenih dijelova).posumlj avanj e).sa izravnjavanjern povrsine 4. dijafragme.njegovoj podlozi i zalec!u.12. nepovoljna orijentacija primarnih i sekundarnih diskontinuiteta.kanala. 132 133 .72) za prihyatanje i odvodnju poyrsinskih Yoda.

itd . kao i injektiranje pri slabom pritisku. itd.Pukotine na So/nom trgu u Tuzli nastale slijeganjem teren (snimio ZFerhatbegovicj 134 135 . rasterecenjem masa ublazavanjem njihovog nagiba..IilZenjerskogeoloske odlike tijela sipara su: velika poroznost. mora itd. Saniranje sipara izvodi se na sljedece nacine: izradom potpomih konstrukcija (potpomi zidovi. prolamanje stjenskib masa. sidrenje labilnih masa. Klasifikacija sipara vrsi se na osnovu razliCitih kriterija kao sto su: debljina tijela sipara (vrlo t~i do 0. 74) Pod inzenjerskogeoloskim procesima podrazumjevaju se vjestacke promjene geoloskih uvjeta terena prouzrokovane izgradnjom objekata (rudarski radovi.Mnogi objekti u gradu su sruseni a danas se na ulicama i zgradama nalaze brojne pukotine i neravnine koje svjedoce 0 slijeganju terena (sI. Istrazivanje odrona najcesce se sastoji u preventivnom utvrdivanju faklora koji mogu dovesti do pojave odrona. preopterecenjem tijela sipara (izrada nasipa. brane.Inzenjerskogeoloski procesi 4. Karakteristican primjer slijeganja usljed nekontrolisane eksploatacije kamene soli predstavlja Tuzla gdje su pojedine zone u proteklih 100 godina slegnute oko 15m. Kretanje drobinskog materijala je diskontinuirano i kratkotrajno. akumulacije. izrazila vodopropustljivost itd. itd. saobraeajnice. zemljotresi.. Slika 74. Sipari su testi u nasim krecnjackim terenima Vanjskih Dinarida (sl. podzemni Cgorski") udari.neaktivni). itd. Slijeganje iercna lnoze biti prouzrokovano eksploatacijom mineralnih sirovina bocnim istiskivanjem slabonosivih stijena.pruge) i drugih gradevinskih objckata. podrivanjem nozice sipara vodom rijeka. velicina tjela sipara (vrlo mali<!O m '. aktivnost sipara (aktivni. velika stisljivost. potresima (miniranje. itd.).sniiavanjem nivoa izdani (primjer Venecije).5 m. Saniranje tcrena sklonih odronjavanju svodi se na sljedeca dva vida:a.0sipanje Osipanje je padinski proces rotacionog kretanja (kotrljanja) komada stijena nastalih mehanickim raspadanjem kamenitih stijena. slaba konsolidovanost.75).13. prodori podzcmnih voda i tecljivih masa.strmog nagiba 3S-4S0). Navedene karakteristike definisu sipar kao nepovoljnu podlogu za izgradnju saobraeajnica (putevi.). Kao na. naselja.do vrlo debeli>20m).)preventivno mehanicko uklanjanje labilnih blokova prije izgradnje objekata b. lahka i potpuna ocjedljivost. nadimanje stjenskih masa. pregrade).2. i sl. mala nosivost.ices"i inzinjerskogeoloski procesi izdvajaju se: slijeganje terena. Sipari u krecnjacima Vanjskih Dinarida Siparski materijal moze biti pokrenut usljed sljedeCih uzroka: zasjecanjem tijela sipara (gradevinski radovi). do ogromni> 100000 m\ Stika 7S.lnzenjerskogeoloske karakteristike odronskog materijala su: losa sortiranost blokova. 4.).3. nagib povrsine (blaZeg nagiba do 25°. U nozlcl sipara akumuliraju se krupniji blokovi dok se pri vrhu sipara nakupljaju sitniji komadi stijena. velika poroznost.) u terenima gdje su vee sagradeni gradevinski objekti primjenjuje se podupiranje i izgradnja potpomih zidova. Nagomilavanjem ovog materijala formira se sipar.

Prema porijeklu podzemna voda moze biti: vadozna (meteorska iii atmosfcrska). Konatna voda miruje u odredenim geoloskim strukturama sve dok se do njih ne dode busenjem iii im se prirodnim putem (rasj edanj em) ne omoguCi istieanje i zamjenjivanje atmosferskom vodom.Prin1jer prolamanja terena zabiljezen je na Boricu u Tuzli 1989. Udari se desavaju u stijenama velike cvrstoce u kojima moze da se akumulira energija elastii'ne deformacije. zatim plitko ispod povrsinskih tokova itd. propusnost stijena i kolicina vode sto se vee nalazi u porama stijena. Slicnih pojava ima sirom Svijeta. NajcesCi su u rudnicima uglja nn dubinama veCim od 250 m. Konatna voda (lat. Navedene inzenjerskogeoloske procese treba studiozno i kontinuirano proucavati te podllzimati odgovarajuce mjere radi njihovog sprecavanja i ublaiavanja.conatus-zajedno roden) je podzemna voda koja se nalazi u sedimentnoj seriji a vodi porijeklo od voda mora iii jezera u kome su se stvarali dotieni sedimenti. Prolomi su najcesci u tektonski ostecenim zonama. juvenilna i konatna. Na poniranje vode II tlo uticu: padavine.)-'AD (Dunrud & Nevins. PODZEMNE VODE Podzemne vode su one vode koje se nalaze u unutrasnjosti Zemlje.Postoje jos i atmosferske i povrsinske vode. a strmi nagib padina. a takva je npr.god. 136 137 .. Prodori podzemnih voda i teCljivih masa javljaju se u tune lima i drugim podzemnim objektima naroCito u karstnim terenima. Ona nastaje prvi put pa se cesto naziva i "mlada voda"(lat. a dio koji se krece pod uticajem gravitacije je slobodna voda.i:: Imamovii) Nadimanje stijenskih mas a uglavnom je vezano za bujanje glina koje prodiru u podzemne prostorije.Kratf!r form iran prolamanjem [erena usUed nekontrolirane eksploatacije kamene soli u . Dio vode zadrzane u kapilarnim porama iii uz stijenke sitnih mineral nih cestica naziva se f"Izicki vezanom vodom iii vlagom.a odomacen je i naziv vadozna voda. U prirodi se sreee u vulkanskim oblastima.Smatra se da se podzemne vode javljaju u Zemljinoj kori na dubini do 12 lan. Juveniina voda nastaje vezivanjem vodonika i kiseonika koji se oslobadaju u procesll diferencijacije magme. Da bi se ovaj proces sprijeCio potrebno je vrsiti brzo probijanje prostorija i izvoditi njihovo zatvoreno podgradivanje. 5.Veca kolicina padavina u terenima izgradeninl ad propusnih stijena rezultira Inogu6noscu nakupljanja veCih koliCina podzemne vode. biljni pokrov. Tadaje na eesti nastao krater dubine oko 15m.Udari se dogadaju na mjestima maksimalne koncentracije napona u momentu trenutne preraspodjele naprezanja usljed oslabljenja napregnute zone podzemnim iskopom. smanjuju mogucnost infiltracije. Proiamanje stijenskih masa desava se kada u krovini podzemnih prostorija dude do pucanja i pomjeranja stijena sto se moze prenijeti sve do povrsine terena. Podzemni ("gorski") udari predstavljaju iznenadno rusenje stijena sa zarusavanjem i zatrpavanjem podzemnih prostorija. Slika76. a ne i tecne podzemne vode.Pored infiltracije meteorske vode u podzemlje. voda u porama stijena i vegetacija.U toku kretanja kroz Zemljinu koru mjesa se sa vodom meteorskog porijekla pa je veoma tesko utvrditi pravu juvenilnu vodu.juvenilis-mladalacki). i ova zabiljezena u SAD prikazana na sliei 76.voda dolazi iz atmosfere kondenzacijom vodene pare koja se nalazi u vazduhu i zajedno sa njim prodire u supljine i pukotine koje se nalaze u litosferi i tll se kondenzuje u VOdll. Nize od ove dubine javljaju se sarno vodene pare. precnika oko 25m. nagib povrsine.Najnepovoljniji vid slijeganja je veliko 1 neravnomjerno slijeganje. Podzemna voda meteorskog porijekla potice od padavina iz atmosfere i zato se cesto naziva atmosfcrska iii meteorska voda.

Fizicki vezana vada gubi se uglavnom isparavanjem na povrsini (evaporacija). S. a oznacava primarnu poroZDost. Dio vode u ovoj zoni fizicki je vezan adhezijskim i drugim molekularnim silama (vlaga). te 0 vezivu koje ispunjava prostor izmedu zrna. Povrsina vade temeljnice naziva se vodno lice iIi nivo podzemnc vodc. U hidrogeologiji. 77) S obzirom na Cinjenicu da voda u podzemlju cirkulira i zadrzava se u porama i supljinarna (u nevezanim klastiCnim sedimentima) i pukotinarna i supljinarna (u vezanim stijenarna). pri cemu moze lnijenjati podzemne puteve.ukupna kolicina vode koja se moze nakupiti ovisi od stepena poroznosti odredenog sedimenta odnosno stijene.. Voda II podzemlju U okviru hOn1ogenih granuliranih naslaga: J-vodoncpropusna pod/oga. 138 139 .oda.1. U novije vrijeme sve vise preovladuje stav da kao pore u stijenarna treba smatrati sve one prostore u stijenama koji nisu ispunjeni cvrstom mineralnom materijom bez obzira na naCin postanka. poroznost predstavlja zapreminu supljina u .Poroznost i propusnost stijena -.Zone u hidrogeologiji 1 11 I S obzirom na hidrodinamieke karakteristike. .Navedeni tipovi poroznosti prikazani su na sliei 78.. U vezanim stijenarna voda se nakuplja i cirkulise u pukotinarna.l. 4-prozrah1D zono Prozracna zona je podrucje blizu povrsine u kojem ispunjenost supljina vodom ovisi 0 kolicini padavina. . Pukotiuska poroznost karakteristiena je za sve guste i tvrste stijene koje su prakticno netopljive u vodi. Odstupanje moze biti u vezi s polozajem i vrstom nepropusne podloge i s obiljezjima vodonosnih stijena.U krecnjacima i dolomitima koji su viSe iii manje topljivi u vodi koja sadrzi C02 i neke druge agresivne sastojke. njihovom rasporedu. 3-1'odno licc s kapilarnim obrubom iii nivu podzemnc vade. SJobodna voda ne ispunjava potpuno supljine ave zone i ne 6ni povezan slo. zavisi 0 veliCini i obliku zma. isparavanje i na eventualno istjecanje vode na povrsinu iIi podzemljem.2... ali i uopste u ejelokupnoj geotehnici. Slika 77. Zona vode temeijnice iii freatskc vode nalaze se ispod prozraene zone. i to u ublazenim kontnrama.vec je obrubljena kapilarnim obrubom u kojem se voda dize kroz kapilarne pore i ulazi u prozracnu zonu. Ukupna zapremina supljina. Yodno lice cesto oponasa povrsinsku konfiguraeiju terena ispod kojeg se nalazi. obiik. Prostori gdje nema vode ispunjeni su zrakom pa i odatIc i naziv zone. Ova definicija se odnosi na stijene sa intergranularnom poroznosti (nevezani sedimenti i poluvezane stijenegline). Slobodna voda pod utieajem gravitaeije teee u nize predjele.iedinici zapremine stijene (npr u 1 m 3 stijene). pa se zato kate da se vezane stijene karakterisu sekundarnom (pukotinskom) poroznosti.S. velicinu i druge karakteristike takvih supljina.2-voda temeUnica ilifreatska >. pukotinske se supljine proSlrujU pa nastaje pukotinsko-disolucijska (krska) poroznost. To ovisi 0 klimatskim i geoloskim uvjetima koji utieu 11a kolieinu vode. u podzemlj u se generalno razlikuju: prozracna zona iIi zona acracije i zona vode temeljnice iIi zona freatske vade (sI. kao i njihova veliCina.. a trose je i biljke i na kraju ispustaju (transpiracija). Granica izmedu freatske vade i prozracne zone nije ostra.U ovoj zoni voda ispunjava prazne prostore do nepropusne podloge iii do dubine u kojoj je temperatura 1Oliko visoka da dolazi do isparavanja.Ono se nalazi na razlicitim dubinmna. Sekundarna poroznost nastaje nakon formiranja stijene djelovanjem razlicitih sila.

naziva se koeficijent filtracije iii koeficijent vodopropustijivosti. Slika 78. Stoga milao lokacija vodozabvatnih objekata u terenima sa zbijenim izdanima nema veCi znacaj. 2-izdanska zona. bunare i druge prirodne i vjestacke vodne objekte. Tipovi poroznosti. H-poroznost u krecnjaku zbog korozivnog pro. I-nadizdanska zona.A-F-faktori poroznosti u granuliranim naslagama (A.!-pukotinska poroznost masivnih stijena (po Gillulyju i dr. Shematski prikazane izdani aJ razbijena izdan. rna gdje oni bili izvodeni u zoni prostiranja zbijenih izdani. rn/sec. utoliko je manji olpor kretanju vode. iIi midan.Izdani Izdanima se nazivaju sve geoloski znacajne akumulacije slobodnih podzemnih voda. Dakle izdani se formiraju u stijenama koje su sposobne da primaju. Krupnozrni sljunkovi imaju poroznost 20-35 %. Zbog toga je njihova vodopropustljivost veca nego kod pijeskova. zadrzavaju i propustaju podzemnu vodu.On se najces6e oznacava sa "k". itd. 3-hidrogeoloski izolator Dovoljno kompaktne vodene mase zbijenih izdani daju mogucnost da se kopanjem bunara. Ukoliko su vece dimenzije pora u stijenama. D-uticaj granulomerrijskog SQstava i rasporeda zrna razlicite velicine. neminovno naide na vodu.bez obzira na njihovo porijeklo i geoloske uvjete u kojima se sada naJaze u Zemljinoj kori. Cije su podzemne vode spojene u jedinstvenu vodenu masu. Navedeni tipovi izdani prikazani su na sliei 79.3.Kretanje podzemne vode pod djejstvom sile gravitaeije moguce je sarno u porama superkapilamih veliCina (>0. b)zbijena izdan. busenjem busotina.E-utieaj eementacije meauzrnskih prostora. Voda iz izdani moze da hrani izvore. Razbijene izdani se formiraju u stijenama sa pukotinskom poroznos6u dok se zbijene izdani obrazuju u stijenarna sa intergranularnom (meduzrnskom) poroznoscu. 140 141 .{:irenja primarnih supljina.Ukoliko stijena propusta vodu to se naziva njenom propusnoscu iii permeabiinoscu.Vodopropustljivost je neposredno ovisna od velicina i medusobne povezanosti pora kao i od napona koji uvjetuje laetanje vode. Siozene izdani nastaju kombinacijim najmanje jedne zbijene i jedne razbijene izdani. Obzirom na vrstu poroznosti koja je zastupljena u stijeni gdje je formirana izdan razlikuju se razbijene i zbijene izdani. Naime gline imaju veliku poroznost (neke cak vetu od 50 %) ali su prakticno vodonepropusne zbog toga sto su pore taka male da se voda \eze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati. a izraiava se u emisec. Medutim. G-porozna zona izmeau slivova lave. 5. ledinica kojom se definise vodopropusnost stijena " Slika 79.Butica) poloiaja zrna. U krupnozrnim sljunkovima velicine pora dostizu I em pa i vise. One stijene koje lahko propustaju podzemnu vodu nazivaju se hidrogeoloski kolektori za razliku od hidrogeoloskih izolatora koji su vodonepropusne stijene u kojima se ne moze formirati izdan.iz Heraka) Stepen ukupne poroznosti uzoraka u procentima za neku stijenu izracunava se prema formuli: n-stepen ukupne poroznosti uzorka stijene n _Vp XlOO(%) V V -ukupna zapremina uzorka stijene Vp-ukupna zapremina supljina u uzorku Dakle. F-poroznost zrna). rijeke. !reba istaci da propusnost stijena nije proporcionalna njihovoj poroznosti. ukupna kolicina vode u stijeni zavisi od stepena njene poroznosti. c)sloiena izdan. U vezi stirn veca je i vodopropustljivost stijena.25mm)..

1h.vki fIoialor.-:~..pfjezomelarski nivo.. Pri istrazivanju vode u sloienim izdanima busotine treba postavljati u dijelu na kojem je zastupljena izdan zbijenog tipa.§*~~=-~~~" '.Taj dio naziva se subarterski dio izdani. a na njihovo mjesto priticu svjeze vode najces':e sa povrsine Zemlje. Slika 80. Zatvorene izdani obuhvacene su sa svih strana hidrauluckim izolatorima. 1996 ) Vertikalna komponenta hidraulickog pritiska u arteskim izdanima naziva se pijezometarski pritisak.. Prema hidraulickim karakteristikama otvorene izdani mogu biti slobodne i arteske.~~-=-:'-::':::'::-. 6-subarteski nivo)(iz Viahovic.::':. 5.. i sto se u njihovom susjedstvu nalaze busotine iIi bunari sa vodorn.81). Slika 81.~ __ .--- .Kapilarni pojas obrazuje se u kapilarnim i sUbkapilarnim porama neposredno iznad slobodne povrsine izdani. Njihov hidraulicki mehanizam je ustaijen.a najcesee u dubinama 50 do 300 m. ~ __~ I~~_. od vodenih ogranaka. Arteske izdani javljaju se u dubinama od nekoliko metara do 2 km. . otorene izdani su znatno vise zastupljene i imaju znatno veei prakticni znacaj. Tek po otvaranju nekog dljeia hidrogeoloskog kolektora djelatnoscu covjeka iii erozijom vode iz zatvorenih izdani mogu da se krecu iii eksploatisu.3-nivo slobodne izdani i .80).maksimalni vodostaj rifeke. Na dijelovirna arteskih izdani gdje je povrsina terena hipsometrijski VIsa od pijezometarskog nivoa. 1996 ) ( Arteske izdani su na najveeem dijelu svog prostranstva prekrivene povlatnim hidrogeoloskim izolatorom (sI.a nivo izdani u njemu je subarteski nivo izdani. Vode veeine otvorenih izdani stalno se smjenjuju. Po tom karakteristicnom svojstvu one su j dobile naziv slobodne izdani (sI. 2. --. Prema tome. Najopstije hidrogeoloske karakteristike kolektora u kojem je formirana izdan prikazane su na slici 77. Prihranjivanje izdani vodom iz atmosferskih 142 143 .. Na osnovu uzajamnog polozaja hidrogeoloskih izoiatora i kolektora mogu se formirati dvije osnovne hidraulicke vrste izdani: zatvorene i otvorene. - --'~ . >. One sto su jedno vrijeme cinile izdan lagano olieu negdje prema Zemljinoj povrsini.U njima nivo izdani moze slobodno da oscilira sve do same povrsine lerena. Otvorene izdani formiraju se u otvorenim hidrogeoloskim kolektorima koji su cije10m gornjom povrsinom iii jednim njenim dijelom vezani za povrsinu terena.~.U zoni prostiranja razbijenih izdani ne mora se uvijek naiCi na izdansku vodu.a lagano oticanje vode iz izdani praznjenje. Debljina i oblik ovog pojasa zavisi od duiine i izgleda kapilarnih pora. a povrsina izdani moze da oscilira slobodno u vertikalnom pravcu. Podinu hidrogeoloskom kolektoru cini glina kao vodonepropusna podloga. Artdka izdan (l-hidrogeoloski kolektor. ~:.osciJacije nivoa izdani) iz Vlahovic.2-hidrogeolo. - ..-~~ --~~-. uspjesnost lociranja vodozahvatnih objekata u razbijenim izdanima. Ona se obicno krece od nekoliko cm do 2 m. Izdanska zona formirana je u naJl11Zlm dijelovima hidrogeoloskog kolektora. Priticanje svjeze vode u izdan naziva se prihranjivanje. Shematski prika:: slobodne izdani (I-minimalni vadostaj rijeke.. U odnosu na zatvorene izdani.__ '-I":--~ . Oscilacije nivoa slobodne povrsine izdani uslovljavaju i oscilacije kapilarnog pojasa.bez obzira sto su ti objekti zasli u stijensku masu dublje od nivoa izdani. voda iz arteske izdani izbija pod pritiskom na povrsini terena i dostiie visi nivo od same povrsine terena. jer su vode u njima nepokretne i po kolicini nepromjenljive.:0:..~.~. Kada se izvede busotina iii bunar na dijelu terena cIJa se povrsma nalazi hipsometrijski nize od pijezometrijskog nivoa. dok se nadizdanska zona rasprostire izmedu izdanske zone i povrsine terena. Siobodne izdani po cijelom svom prostranstvu nemaju povlatni hidrogeoloski izolator. dok se nivo do koga dopire arteski pritisak naziva pijezometarski nivo. U njma je hidraulicki mehanizam promjenjljiv.·~E~~~~ ':'.-- .. izdanska voda ne moze izbiti na povrsinu terena.''''. narocito u slabije poroznim stijenskim masama sa rijetkim vodenim zicama zavisi i od slucajnosti da Ii ce se njima presjeci iii ne nek.

. Obrazovanje depresione kupe izaziva odstupanje toka podzemne vode od prirodnog pravea. drenaZa.~~~c. rezimu filtracije. koje prodiru koncentrisano kroz ponore u podzemlje.. kretanja podzemnih voda naziva se dinamika podzemnih voda. Prirodno praz. Filtracioni tok je promjenljiv ako se njegovi elementi mjenjaju kako u prostoru. Za praktiCne svrhe koriste se jednacine za priblimo odredivanje velicina radijusa uticaja. sa visim nivoom. Masa te vode koja se krece obrazuje filtradoni tok. __ ___ ___ r__ .-:--' ~. Bitno se razlikuju dva naCllla vjestackog praznJenja izdani: gravitaciono ocjedivanje i crpljenjc. Kretanje podzemnih voda moze biti u._r- r~' -.. Prj filtraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore koje su potpuno ispunjene vodom. R-radUlis lltic(?ia (depresione kupe).--' . Podzemne vode se mogu kretati kroz stijene u obliku infiltracije iii filtracije..' . rezervi itd. Pri infiltraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore djelimicno ispunjene vazduhom iIi vodenom parom. uticaja.Toll1 prilikom snizava se nivo izdani (podzemne vode) obrazujuci oko mjesta crpljenja udllbljenje u izdani kaa sto je prikazano na slici 82. Jedino u izdani razbijenog tipa koja iina mnoge supljinc (u karstnin1 predjelima) moze mjestimicno lzaan da se prihranjuje velikim koliCinama povrsinskih voda i2 rijeka ponornica.Dobro vodopropustljivi sljunak i pijesak kod kojih je manje trenje vode i cestiea. Pri laminamom kretanju strujnice vode su medusobno paralelne. 3-izdan. koje se medusobno priblizavaju prema dnu bunara iii busotine. ?C '" r_______ c~ r~ ~--~---. ovise 0 vodopropustljivosti tvorevina. _ ____ . hidraulickom stanju. Po karakteru kretanje podzemnih voda moze biti laminarno i turbulentno. Ovo udllbljenje naziva se depresiona kupa.3 do 0.~~ Slika 82. pravac i dr. Radijus bazisa depresione kupe naziva se radiju. 144 Odredivanje granica depresione kupe ima veliki prakticn.zadobija promjenljiv karakter pod djejstvom razlicitih prirodnih i tehnickih cinilaca (neravno~erna infiltracija atmosferskih taloga.4 cm/sec. crpljenje vodom.vec cesto mijenja i cjelokupan hidraulicki mehanizam izdani..-___. Praznjenjc slobodnih izdani moze se vrsiti na vise nacina. U mnogim slucajevima javljaju se manje promjene sto se u praksi moze zanemariti. razlike nivoa slobodne povrsine izdani.Ovaj tip kretanja vode u s\ienama javlja se relativno rijetko.4 cmlsec.kretanje vode u pojedinim slucajevima moze biti turbulentuo pri cemu se strujnice vode medusobno sijeku. Crpljenjem se izdanske vode iz bunara izdizu na povrsinu terena pornocu raznih uredaja. Pri ustaljenom kretanju svi elementi filtracionog toka (brzina. U vecini slucajeva podzemne vode se kretu.. U torn slucaju voda sa povrsine terena ponire u hidrogeoloski kolektor kroz bezbroj pora. Zakoni kretanja podzemnih voda koriste se pri hidrogeoloskim proucavanjima zahvata podzemnih voda. kolicina.. H-debljina izdant) Horizontalna projekcija depresione kupe ima priblizno krumi oblik.Depresiona kupa nastala crp(je'?iem podzemne vodc (l-nivo podzemne vode: 2-depresiona kriv(l.. a dio hidrogeologije u kojem se izucavaju zakonomjernost. S-sniZenje nivoa vode u bunaru iii busotini. znacaj pri procjenama filtracionih svojstava stijena i uslova ugradnje uredaja za vodosnabdijevanje i dr. Kretanje podzemnih voda postaje promjenljivo tj. Prj gravitacionom ocjedivanju vjestackim uredajima se omogucava izdanskilTI vodan1a da pod djejstvorn gravitacije izbijaju na povrsinu terena.zlike hidraulickih pritisaka tj.f .. imajn siroke kupe sa velikim radijusima uticaja. _ r____ _ ~ --.itd. Ono predstavlja faktor koji ne samo da remeti prirodni rezim izdani. -_ ~ _ --.taljeno i promjenljivo.U stjenama sa krupnim porama i pukotinama Ciji su koeficijenti vodopropustljivosti veti od 0. medu njima osnovn.~ - ~ ~ '~r .) ne mjenjaju se tokom vremena. infiltracija otpadnih i industrijskih voda i dr. tako i tokom vremena.3 do 0.taloga iii iz povrsinskih voda 113jcesce je difuzno.Laminamo kretanje zastupljeno je ne samo u stijenama meduzrnske poroznosti vee i u ispucalim stijenama u kojima koeficijenti vodopropustljivosti ne prelaze 0. Kod malo propustljivih glina kupe su uske sa malim radijusima uticaja.U vertikaluom presjeku graniee depresione kupe predstavljene su depresionim krivim.njenje izdani vrsi se kroz izvore iii druge vidove izliva. Praznjenje izdani moze biti i prcka vegetacije koja svojim korjenjem dopire do kapilarnog pojasa nadizdanske zone i iz njega se snabdijeva vodorn za svoje zivotne procese. Filtracioni tokovi podzemne vode medusobno se razlikuju po nacinu kretanja.-~ /'-. Pri tome se kretanje vrsi od mjesta sa vecim pritiskom tj.). ka ~ 145 . sn prirodno i vjestacko praznjenje.Vjestacko praznjenje izdani vrse Ijudi. Dimenzije depresione kupe a saglasno tome radijus uticaja i veliCine snizenja (visine kupe). 4-hidrogeoloski izolator. Kretanje podzemnih voda vrs! se pri postojanju ra.

iii se tretiraju kao stetne pa ih stoga treba odstraniti. regionalna (opsta) i detaijna. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se radi rjcsavanja nekog prakticnog problema i pri tom geoloski odnosi istrazivanog podrucja u cjelosti moraju biti poznati. podzemne vode dolaze u dodir sa materijama razlicitog porijekla. kolera i dr. Rasprostiranje zagadivanja uslovljeno je pravcem kretanja izdanskih voda. seoskih i industrijskih otpadnih voda. djelovima osim nabrojanih jos i ugalj. Regionalna (opsta) hidrogeoloska istrazivanja su detaljnija. Podzemne vode se istrazuju za potrebe vodosnabdijevanja naselja i industrijskih objekata. pri cemu je za izbor metode bitno da Ii se podzemne vode istrazuju radi njihovog koristenja. . za potrebe izgradnje hidrolehnickih objekata.). istraiuju se u cilju isusivanja terena i temeljnih jama. U njima se bakterioloski zagadene vode preCiste na duzini od oko 20cm.mjestima sa nizim pritiskom odnosno nizim nivoom podzen1ne vode. Medutim kretanje izdanskih voda kroz ove sedimente kolicinski je vrlo malo i uz to vrlo sporo. U pijesku i sljunku preCis6avanje je razliCito u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Organske materije vjestackog porijekla pOlicu najveCim dijclom iz smetljisla. pri cemu se rade hidrogeoloske karte u mjerilu 1:25 000 iIi 1:50 000. Najopasnije po zdravlje Ijudi je zagadivanje izdanskih voda materijarna organskog porijekla.lama i stala. naroCito ako se smzavanje vrS! crpljenjem iz vodozahvatnih objekata. rnase. saobracajnica i drugih slozenih inZcnjerskih objekata. Na osnovu dobivenih podataka. 5. Hidrogeoloska istraiivanja mogu biti: prospekcijska (orijentaciona). ovisno 0 potrebi.Uzvodno od mjesta zagadivanja prenosenje je kratko. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se prilikom rjesavanja problema vodosnabdijevanja. za izvedbu hidrolehnickih objekata. te 0 hidrogeoloskim osobinama stijenskih masa. hidrogeoloski i ostali dostupni podaci koji su osnova za detaljna istrazivanja. Za upoznavanJe hidrogeoloskih osobina slijenskih masa treba dobra poznavati litostratigrafske karakteristike stijena i njihov polozaj u prostoru (5 obzirom na tektoniku). Rezultati prospekcijskih istraiivanja prikazuju se graficki na kartama malih razmjera (l: 100 000.hidrogeoloska istrazivanja treba da rezultiraju spoznajarna 0: odnosu izmedu povrsinskih i podzemnih voda. 1:200 000 i manjc). U najnepovoljnijim uvjetima zagadivaJ::\jem moze biti zahvacena izdan u okviru cjelokupne sabirne povrsine. difterija.iezomctarskog nivoa. a treba da budu zavrsena i regionalna hidrogeoloska istrazivanja. prograrniraju se regionalna i detaljna istrazivanja. Udaljavanjem od izvora zagadivanja vrs! se prirodno preciscavanje izdanskih voda. dok je nizvodno prostiranje l1ll1ogostruko vece. U ovakvim istrazivanjima upotrebljava se osnovna geoloska karta i svi geoloski. Kada su podzemne vode sletne. Prospekcijska (orijentaciona) istrazivanja provode se na neistrazenim podrucjima radi dobivanja orijentacionih spoznaja 0 hidrogeoloskim prilikarna na terenu. Stepen preciscavanja zavisi od dimenzija pora u s1jenarna i od duzine predenog puta. Prirodni zagadivaCi organskog porjekla nalaze se vee na samoj povrsini terena. Pri tome se stvaraju uslovi za zagadivanje izdanskih voda. ali i ispod njegove povrsine. a u dubljim . a Sm u vertikalnom pravcu. Ta razlika nivoa podzemne vode naziva se razlika pi. neorganskog iii orgamkog porijekla. septickih . Rezultati detaljnih hidrogcoloskih istrazivanja graficki se ucrtavaju na karte u mjerilu 1:25 000 do 1:500. za navodnjevanje i sJ. Prodiranje zagadivanja u dubinu uslovljeno je snizavanjem nivoa izdani. odvodnje sa saobracajnica i 51. Neorganske materije prirodnog porijekla poticu od rastvorenih soli iz stjenskih masa kroz koje se krecu podzemne vode. Hidrogeoloska istrazivanja u grailevinarstvu 5.4. TakO se kroz pijeskovito-sljunkovite flJecne sedimente preCiscavanje izvrsi na duzini od najmanje SOm u horizontalnom pravcu. . cesto nije dovoljna ni duzina od 12 km za potpuno bakteriolosko preciscavanje izdanskih voda. Na povrsini terena to su najcesce istruhli dijelovi biljaka iii uginulih zivotinja. U takvim vodama nalazi se obilje bakterija zaraznih bolesti (zutica.5. za navodnjavanje i odvodnjavanje. ZagadivaCi mogu biti prirodnog iii vjestackog. Oslale vrste gline i les su nesto slabiji preCistaCi. Najbolji prirodni precistaei su visoko plasliene (masne) gline. Pri kretanju kroz karstifikovane stjenske Hidrogeoloska istrazivanja obavljaju se u razlicite svrhe. dok neorganske materije vjestackog porjekla dospjevaju u podzemne vode najcesce iz gradskih. ovisno 0 potrebi. dok je najmanji obim vezan za neposrednu okolinu mjesta zagadivanja. dizenterija. To zahtijeva ne sarno prec:izno izradenu geolosku kartu i geoloske profile vee i rezultate ostalih izvedenih istrazivackih radova kao sto su podaci dobiveni istrainim busenjem sa 146 147 . U njima se preCiscavanje izvrsi pri filtracionom putu od 1 do 4m. Opcenito. ZagaUivanje izdanskih voda Tokom pronicanja i filtracije. odvodnje u rudnicima.

le zastitnih rn.la rezllitiraju 1Z hidrogeoloskih istrazivanja.. Ako je kola terneljenja sarno djelirnicno u vodonosnom sloju.lihov odraz na graclevinski objck!.lerskogeoloskih istrazivanja svodi nu odreclivan.ienih oko jame. cime se snizava niva podzemne vode. geoloske procesc.tllJa KO. kao i predvidan. stepenu opasnosti od savremenih egzodinamickih proeesa i pojava (denudaci.lena i rnehanici tla.lcesce se prirnjenju. mineralosko-petrografske i fizicko-rnehanicke karakteristike sti. kao i u fazi eksploatacije objekta. bokova i svodova podzernnih objekata. Drugi zudatak sastoji SE' u projektovanju efikasnc odvodnje objekata radi sprecavanja dotoka vade u konlaktnu zonu temelj-stijena.lem nije rnognce. njenim rezultatima se definisu uvjeti gradnje. a hidrogeoloske kolektore cine propllsne stijene s intergranularnim i pukotinskim porozitetorn. veoma slozena pojava koja u konkretnom slucaju zavisi od prilika na terenu. stabilnosti izvedenih kosina zas. ispitivanja vodopropusnosti. kao i cndodinamickih pojava.lena.leka i usjeka na povrsini. osipan. Hidrogeoloske barijere Sll definisane nepropusnoscu i prostornim polozajem stijena.lame crpljen. odnosno vjerovatno6i pojave klizanja kosine iskopa. 1z takvog fonda podataka hidrogeolog Inoze i_zdvoj iti odlike stijenske 111ase U OdllOSU na vodopropusnost i definisati smier (iii sm. .la itd. ako .le kota ternei.le). karakteristika i nvjeta nastanka i prostiran. predvidaju se promjene li terenu. Povrsinska odvodn.le. geofizicka i laboratorijska ispitivan.la pri izvedbi graclevinskih radova. erozije. Na.la i upotrebe prirodnih graclevinskih rnaterijala.le speci. opazanje pijezOlnetara. Hidrogeoloska funkcija sti. 5. stanja. mehanici sti.la graclevinskog zahvata.le temeljne . narocito potresa.jezgrovanjem. mogucnostima procjeclivanja povrsinskih voda i njihovoj pretpostavljenoj kolicini.enje iz cijevnih bunara postavl. INZENJERSKA GEOLOGIJA Inzenjerska geologija .la gornjih dijelova litosfere te n. odronjavanja. sufozi. ocito je da se osnova inzen. potrebna su sazm. To ukazuje da je inzenjerska geologi. klizanja.la ljesava se izvedbom otvorenih kanala (drenova) koji vodn sknpljaju i odvode izvan podruc.la 0: koliCini pretposli.la pro.J tcn1eijc. koja proucava geolosku gradu.le: a) otvoreno crpljenje iz gradevinske jame.le.lalisticka naucna disciplina. u skiopu hidrogeoloskih karakteristika istraiivaTIog terena. strukture.lena .le. Prihvativsi takvu definiciju i zadatak inzenjerske geologi.lnih faktora. 6. sastava.lavarna. a u fazi eksploatacije ugroza'i.lera protiv eventualnih nepovol. 148 149 .le u graclevinarstvu. a moze se provoditi na vise naCina.len.le: prirodnih geoloskih proeesa i pojava te proeesa i pojava izazvanirn gradevinskirn radovirna.la veoma bliska gradevinskim discipiinama: konstrukcijama. stabilnosti kosina. Zanimijivo je da su za postanak i razvoj inzenjerske geologije zaslillni upravo gradevinari. Nacin crpljenja zavisit ce od koliCine dotoka. tako da se razlikuju stijene kao hidrogcoloske barijere (izoiatori) kao koiektori. te podova. Dobiveni rezultati osnova su za ocjenu rnognceg stcpena uticaja prirodnih geoloskih i naknadno izazvanih procesa i pojava na graclevinski objekt..lena i terena za potrebe gradn. b) crpl. pri Ce!l1U je posebno vazno dobiti odgovore na piotan.6. Dakle. Da bi se Ijesenja isusivanja temeljnih iskopa mogia efikasno projektirati.iov'l 11(1 tC111eijenju objekata. Ovdje treba naglasiti da potpuno isusivan.lektirana ispod kote podine vodonosnog sloja.lerove! kretanja podzemne vode. optimalnoj metodi i nacinu snizavanja nivoa podzemne vode~ odnosno isusivanju temeljnog iskopa za gradnju u kontaktnom podrucju. abrazije.Isusivanjc tcmcljnih iskopa Aka se temeljna jat11IJ kopa u vodopropusnirn podrucjima. razliCitim metodama mogu6e je postici snizenje nivoa podzemne vode i temcljenje obaviti n suhorn.la. koje 6e biti izazvane savremenim egzodinamickim i endodinarnickim procesima i po.lihovog ponasan.rnogucnostima pronalaZen. i n.l\'ljenog dotoka vode U otvoreni iskop iz stij enske mase. Prellla tOl11C\ prvi zadatak je isusiti temeljni iskop. geoloskih karakteristika stijenske mase i karakteristika temeljnog iskopa. koji traze od geologa podatke 0: cvrstoci i stabilnosti sti. cesta se dogodi da se kroz zasjecene dijelove dobiva manji iii veCi pritok vode koja otezava izvodenje gra(tcvinskih ra<.

PostojeCi podaci i rezultati dobiveni eventualno potrebnim rekognosciranjem terena daju sliku stepena teiine inzenjerskogeoloskih istrazivanja. eiji rezultati uSl1lJeravaJu dalJnJe faze istrazivanja: geofizieka istraZivanja. podvrgavaju se laboratorijskim ispitivanjima. predhodi geofizickim istraZivanjima.. treba obratiti pukotinama i pukotinskim sistemima. istrazenosti. hidrografske i hidrolosko-klimatoloske podatke na terenu. kvalitet. omogueili su razvoj metoda istrazivanja u inzenjerskoj geologiji. postojanje egzodinamickih geoloskih procesa i pojava. Uzorci s terena.. jer se obradom tih podataka dobiva stvaran uvid u strukturnogeolosku gradu istraZivanog podrueja. uz ostale istrazivaeke radove. saobracajnica (cestovnih. petrografije. optimalnog naCina izvedbe radova. dajc veoma vrijedne podatke. tunela. kOllstrukcijska slozenost objekata i potreba da se objekti izvedu na ponekad nestabilnim terenima i terenima teskim za izvodellje radova. je u inzenjerskogeoloskom smislu definisati kvalitativne ali i kvantitativne karakteristike stijenske mase u terenn. idejne projekte i glavne projekte objekata razliCite namjene. 6.morfoloske. koja daje vrijedne podatke 0 inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena (sastav. geoloske. hidrogeoloskih i geomorfoloskih pojava i sl. izradu istraZivackih zasjeka. neophodne za sto sigurniju gradnju u seizmicki aktivnim podruejima. kartiranju zasjeka. pomorskih i zrakoplovnih luka). Inzenjerska geofizika svojim metodama i rezultatima taleoder doprinosi odredival1iu fizicko-mehanickih karakteristika stijena i terena predvidenih za gradevinske zahvate. koje su dopunjavale podatke dobivene inzenjerskogeoloskim istrazivanjima. mehanizacije. . mostova. istrainom busenju. mineralogije. endodinamike.a cilj im je omoguciti optimalan pristup planiranju i izvedbi radova. arhitekturi i skulptorstvu. predlaZu investitoru optimalan pristup izvedbi radova. a omogucuju i spoznaje 0 nosivosti terena. pri inzinjerskogeoloskim istrazivanjima treba koristiti rezultate ostalih geoloskih disciplina (stratigrafije. kao jedna od faza istraZivanje terena. Dobivene rezultate radni tim obraduje i interpretira.Intenzivna gradevinska aktivnost eovjeka kroz stoljeea. rezim. lnzenjerskogeoloska istrazivanja daju osnovu za idejna rjesenja. kao i procese koji nastaju u kamenu pod uticajem razlicitih faktora. pokrivenosti i prohodnosti. izradu raskopa. vrste eksploziva. istraznih jama i sl. kolii'inu i djelovanje u podzemlju. Kod inzenjerskogeoloskog kartiranja analizira se fotogeoloska dokumentacija (fotoskice i avionski snimci). Posebnu paznju pri povrsinskom kartiranju terena i kartiranju jezgra istraZnih busotina.1. i liZ odredena misljenja i sugestije. kosina zasjeka usjeka. bez detaljnih akumulacijskih inZenjerskogeoloskih istraZivanja koja. Naravno. a uz to su vaZni rezultati laboratorijskih ispitivanja.1. omogucuju optimalno projektovanje i izvdebu prakticno svih. morfologije. mehanike stijena. koja proucava podzemne vode. a inzenjerska seizmologija proucavajuci seizmicke pojave i njihove posljediee. Projekt istraZivanja sadrzi opee geografske. ali i drugih disciplina koje pridonose istrazivanju terena za potrebe gradnje ( inzenjerske geofizike. lnzenjerskogeolosko kartiranje. Interdisciplinarnim pristupom moguce 150 151 . Metode istrazivanja za potrebe gradevinarstva Inzenjerskogeoloskim istraZivanjima treba odgovoriti na veliki broj pitanja u vezi definisanja uslova kojima treba udovoljiti pri izvedbi objekata. tektonike. Inzenjerskogeolosko kartiranje Prije pocetka terenskog rada prikupljaju se i proueavaju svi dostupni podaci 0 nekom terenu. strukture. poremeceni i neporemeeeni. vijadukata. upotrebe kamena i sl. Zatim slijedi detaljan opis problematike i cilja istraZivanja i s tim u vezi i obim predvidenih istraZivanja. raskopa is!.). Nesumnjivo da pri tome lstraZlvanja pocinju inzenjerskogeoloskim kartiranjem. izradi raskopa. njegova dinamika i cjenovnik. Ta istraZivanja je nuzno shvatiti kao dio ukupnih raznovrsnih istraZivanja koja treba obaviti prije izgradnje nekog objekta. ali i razvoj novib primjenjenib naucnih disciplina. izboru alata. inzenjerske seizmologije. zeljezniekih. brana i mezarja. u pogledu slozenosti. Uz to daje se pregled postojecih rezultata istraZivanja bitnih za definisanje inZenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena. ali i laboratorijskim ispitivanjima.1. hidrogeologije). To se naroeito odnosi na hidrogeologiju. potkopa 1 slieno. Je 6. egzodinamike.njihov postanak. i tehnicku petrografiju. a naroCito slozenih i skupih gradevinskih objekata. tehnieke petrografije. koja proucava mineralosko-petrografska i tehnicka svojstva stijena i kamena i nai'in istrazivanja !ezista i mogucnosti primjene kamena i nevezanih scdimenata u gradevinarstvu. InZenjerskogeoloska istrazivanja se nliZno rade za sve objekte jer daju rezultate Cija primjena u praksi bitno utice na pravovremeno eliminisanje moguCih negativnih uticaja terena na objekat. kako bi se mogao izraditi cjelovit projekt istrazivanja. istraZivacko busenje. jama. okana. mehanike tla). umjetnih jezera. Nemoguee je zamisliti optimalno koncipiranje i izvedbu temelja bilo koje gradevine.

'.=_j Slijene podlozne Karbollatnc okrSavanju gliuc i Japori Jako jzrn1ena anizotropnos! i finozmaSle sredn jezrna sle i krupnozrna pjdcari. lravertllli dolomiti. promjelllj i ve I lekSlUre I podloZne okrSavan·13 cYfSle.~'"='~=.RISTI I KE Rastresite Stijene promjenljivog petrograt:~kog i granulometrijskog.75 ~~ E ii '" ~ "5-E.rna '" krupnozrna '" Karbonatne I ! iZraZena tekstuma pukotinska anizotropllos( sliJenske mase stijene vapnencl. Ie -indeks konzistencije) RAZRED I PODRAZRED I I BITNE INZ. stanju stjenske rnase.000 (preuzeto i=: [}pulstva za izradu DICK.75 Tvrde lc>!O GlinovHoklasticne Glme . ligult i trese! piroklaSli!i tufovi I vulkanske pooiozne fizickohelllijskim prom'enama podiozne proceSlma oksida~ nehomogene nejednorodne I I i-·-------rb~"~"'------!_'''~.. brece. 1: 100. najveca se paznja posvecuJe sloievitosti (kod sedimentnih stijena).S E Plasticne JO>lc<O. te bore i sve pratece manifestacije do kojih je zbog boranja doslo. Kod odredivanja struktllrno-tektonskih karakteristika. rasjednih zona i neotektonskih kretanja. brece. lapor. blokovi svoJ~tava Meke 1. sastava ujednacenih fizickomehafllckih Prasina. koje imaju znacenje za ukupnu inzenjerskogeolosku sliku terena.JERSKOG 'I LOSKE JED!NICE EOLOSKE KARAKTf.-. te ispllcalosti (kod svih stijena). Stijene se klasificiraju prema Uputstvu za izradll osnovne inzenjerskogeoloske karte (tabela 7) Tabela 7. liZ unosenje podataka iz postojece seizmicke karte 0 seizmickoj aktivnosti.lERSKOGEO I INZEN..~z~"~z~jlo~ho~'~no~g. prema intezitetu okrsenosti i prema stepenu stabiinosti. pojavama nemetalicnih mineralnih sirovina. konglomerati nejedllOfodnost II pogJedu sastava i fizickomehanickih svoJstava '" finozmaste okamcnjcne gline... valutice. kong!omerati i srednjel... pijesci Zbiiene Siabo slozene I stuene I I ' -_ _ _ _ _ _. diiabazi i anizo(ropna sti'cnska masa 153 . M. lllcenjll (kod magmatskih) i skriljavosti (kod metamorfhih) .EN. ali stiJene.. I mrki lIg1Jen.Kartiranjern se. koje se mogu koristiti u gradevinarstvu ili u druge svrhe. inienjerskogeoloska klasifikacija stijena za O/GK. karakteristikama litoloskih jedinica. sedimentne slijene '" Z '" ~ --_J '-' Slijene razlititih struklUmotekstumih fizickomehanickih sv~tava I I Suliatne I haloidne gips. siltiti pjescal'i. Istrazivanje tektonskih karakteristika sadrzi narocito elemente i karakteristike rasjeda.. !apori. krsje. dobijaju podaei 0 odnosima izmedu razlicitih litoloskih kompleksa. haht Organogene Vulkano-klasticne kamen. pukotinama i pukotinskirn sistemima.--------t-. rudnim pojavama.1 Vulkanogenosedil!lelllnc ~scari okamenjcni lapori.n. Klasti~ne sedimenlnc I [-"==-----1 Dobro slozene SIJlUlCi. 1988. nairne. egzodinamickim geoloskirn pojavama i njihovom eventualnom napredovanju te hidrogeoloskim i geomorfoloskim pojavama. anhidri!.. pratecih plikotina. ugJavnom sio-evile I 152 ·~·I ~ ~ E g ~ ii <n ~ 11 Slli~ijske krt' sihcifirane roznaci sli)ene druge or------------"---------------i"Ro~fu~~~.. tektoniei.< 0. isprav(jeno i dopunjeno. Sumiranjem podataka izdvajaju se zone prema ugrozenosti savremenim egzodinamickim (i tchnogenim) procesima i pojavama.

....!!J J!':... ....1.."an 1CZi::~ ~'...§ I \ o " "'.10_11 ..J...iI..1ffijITIiijl ~~ lIk.• .-... Slika 83..nam. ~·'~ d.>naJS!."\I~ ..AAU r>trc'"" ~ i»."tlj....... amfibolski kvarciti.. t""d""" ..i.·d.::1 ~ 0 0 "' i5 .'<. <Joi>..GeotIzicka istrazivanja Temeljne geofizicke metode. 1988) 6... . l~ -:: : :.lncl. Seizmicke mctode baziraju se na vjestackom izazivanju elasticnih valova i odredivanju njihove brzine sirenja kroz materijale koji se istrazuju. dior!u.tI fu~:3J r i . Neki simboli u inienjerskogeoloJkoj karli (iz Uputstva::a izradu OfGK.....·Ii" 1\:- . peridotiti 1 .~j<...... li. i.j" w#~ . koje se primjenjuju za ejelovitije upoznavanje karakteristika stijenske mase radi izvedbe nekog inzenjerskog objekta.. :-.i.".".... !."'... andeziti...~.""~ III. " ""'''i'' .. zeleni skrilici Amfiboliti....... <><In>'oi'''''''"''j ..l .K>!{ """00 . "".. ..r" I... .71i Vulkanske daciti. menneri ...... dok se podredeno u tu svrhu koriste magnetometrijska mjerenja.. "krko. b. gabri..•• ... '"= !""'>rtc~i. .K""i i tn~.."'.... s vafuim grafickim prilozima i dokumentaeijom. Neki vaZni simboli koji se koriste pri izradi inzenjerskogeoloske karte prikazani su na sliei 83.. ~ •.ct:" .''''' ·!I. trahitl.&n"".<>j .J.x~ .' 10<101........ ffi'b'0~ -f>/J......":l1".k i<iu..c....-...f' .::rtOui f........ korni!i. at ...-c..2.•.M... . argilosisti.. filiti.lI 1.... . mermer....~l" miiti.."l:~·... ~ri hrcl'e '"i<·"". skriljci.. j.....F-::o:. ~ w.j .. su seizmicke i geoeiektricne te razliCita mjerenja u istraZnim busotinama.. ~. bazalti.c..-..... .alC'i tt'<l. P1Ulonske " Autometamorfne Kontaktnomelamorfne skriljave simozrnaste skriljave kmpnozmastc ~ I serpentinili skarni.al .o~i mi.~ _f'<'£'C""""" oil. masivne iii Irakaste teksture jako izraiena anizotropnost u vezi sa stnlklurnotekslUrnim fizickomehaniekim svoistvima Stijene heterogenog sastava pukotinskom anizotronnos\... I "'f' .tt....:!..'"'''' ___ .'. ... t. n.tc"~ij.~~ '" E ndkri!jave karbonatne mermen· preteZllo homogene am:zotropne stijene ujednacenih fizickomehanickih svo'stava jako iZraZena pukolinska anizotropnost cvrste..§§El '"'... Na osnovu razliCitosti lih brzina.1Wstil..lb<'f'#I'rii~ "'t>1'W.-...e!1 ~.~"" ". n<::~ .l><l>r.g<:<-><:kklTi&tiI! ~ . dijabazi Graniti. I .. u podzemlju se mogu 154 155 .....Ij""i . Svaku inzenjerskogeolosku kartu prate profili i odgovarajuci tekstualni dio (turnac).-..

gama-gama karotaZa ). odabrani uzorci se ispituju u laboratoriji. pa se ponekad koristi u istraZivanju za projektovanje obalskih gradevina. poroznosti. pripadna radioaktivnost. Da bi se sva navedena istrazivanja nlog1a izvesti ( iii nek. vodopropusnosti itd. prOIl1Htranje oscilacija podzen1ne vade ( pijezoluetar ). Metoda spontanog potencijala bazira se na mjerenju potencijala koji postoje ispod povrsine. zatirn jc 1110guce odredivanje . izmedu ostalog. Na temelju podataka tih mjerenja moguce je detaljno litolosko rasclanjivanje nabusenih materijala. Refrakcijskom metodom pouzdano se mogu odrediti karakteristike naslaga do dubine na kojoj objekt ima uticaja na stijenu. u prirodnim uvjetima. horizontalno. nlJcrenja. za TV i slereofotografsku karotazu itd. Otkrivke se koriste u terenu s tankim rastresitim pOkrivacem u cilju neposrednog uvida u karakteristike rastresitog materijala i njegove debljine i stijene koja nam je. dubina i oblik klizne plohe klizista. zatim u istraZivanju vode i lezista glina. llsn1jereno ). Pogodna je za odredivanje podrucja slabijih fizicko-mehanickih karakteristika u tvrstim stijenama (npr. rOiaciono. Metoda eiektricnog olpora bazira se na Cinjenici da pojedine vrste stijena imaju razlicite velieine specifienog olpora. 6.a od njih. a pouzdane podatke daje u istraZivanju nekih rudnih lezista.3. \TSenje bojenja.krecnjacima i dolomitima ). Radni proces se pri busenju dijeli prema: pogonu ( rUCHO i filotornO ). a 1110ze posluziti 1 za f<lzlicita geofizlcka. naCinu iznoscnja 11lmerijala s dna busotine ( bez ispiranja-na ispuh. sto je veoma bitno pri temeJjenju i izvedbi podzemnih radova. Istrafno busenje i raskopi lstraillo busenje svrstava se medu najuniverzalnije istrazivacke radove jeT se tim naCinom istrazivanja dobiva mnostvo razliCitih podataka vaZnih za projektovanje i izvedbu inzenjerskih objekata.izdvajati materijali razlicitih karakteristika. Elektromagnetska mctoda bazira se na upotrebi struja i pojava indukcije u vidljivim materijalima pod zemljom. naCinu rada (udarno. dobiva se mogucnost promatranja i mjerenja dijelova stijenske mase u njihovom prirodnom okruzenju. Zato se ova metoda primjenjuje pri istraZivanju rudnih lezista i tokova podzemnih voda te pri odredivanju gubitaka vode iz akumulacije u krsu. vrste i ugao nagiba pukotina. smjeru busenja ( vertikalno. Osnovne dvije seizmicke metode su rcfrakcijska i refleksijska. za odredivanje pojava vodonosnih sljunaka u glinama i s1. uzimanje uzoraka vode. istraZivackih zasjeka i usjeka. tacne dubine promjene materijala razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. i mjestu rada ( s povrsine. pomo6u otkrivki. Geoelektricne metode koje se koriste u gradevinarstvu suo metoda elektricnog otpora. 116 mm i 101 mm. Izvedena busotina moze sluziti za ispitivanje vodopropusnosti. odnosnQ odredivanje tokova podzemnih voda. ugao nagiba slojeva. Refleksijska metoda nalazi osnovnu primjenu u istraZivanju de1:iljeg podzemlja. a zavrsni prom obicno iznosi 86 nun. osnovni je uvjet da busotina bude pra:vilno izvedena. Ovisno 0 potrebi. Radi postizanja sto potpunijih spoznaja 0 karakteristikama slijenske rnase. brzina elastienih valova. Obrada reznitata busenja pocinje determinacijom jezgra i odvajanjem njegovih dijelova za laboratorijska ispitivanja. koso. odnosno u samoj slijeni iii na stijeni kakva je u prirodi. nedostupna promatranju i mjerenju in situ. Primjenjuje se u gradevinarstvu za odredivanje trosnih i razlomljenih podrucja u evrstim stijenama. elektrohemijski procesi u nekim rudnim lezistima i slieni uzroci. elektromagnetska metoda i metoda spontanog potencijala. debljina sedimenata za koje su karakteristicne male brzine "irenja elasticnih valova radi seizmicke mikrorejonizacije. otpor prema busenju.Moze pruziti i podatke 0 debljini nekonsolidovanih sedimenata na dnu mora. kvalitet stijenske mase i debljina trosnog dijela na njezinoj povrsini. a izazivaju ih.1. apsorpcija gama-zraka ( tzv.s jezgrom iii bez jezgra ). IstraZivacki zasjeci i usjeci izvode se na 156 157 . istraZivackih jama i istraZivackih potkopa. lstrazivackim raskopima. uglavnom se koriste promi busenja 131 mm. stepen razlomljenosti jezgra. trenje pri protjecal1ju podzemne vode. Pri tome treba odrediti vrstu naslaga kroz koje je buseno. Prj busenju za potrebe gradevinarstva. zatim za istraZivanja naJazista gradevinskih materijala i odredivanje eksploatibilnih nasJaga. nagib slojeva itd. Kroz busotine se injektira smjesa za zatvarunje pukotina. s ispiranjem . Opcenito daje pouzdane podatke ondje gdje su razlike specificnih elektrienih otpora istraZivanih materijala velike. njihovu sirinu i ispunu. udarno rotaelono ). Neka se ispitivanja obavljaju in situ. u busotinama se mjeri specificni elektricni otpor. jamsko ). ovisno 0 zadatku i potrebl ). To suo debljina nekonsolidovanih materijala do cvrste stijene. potencijal.

strukturi i teksturi stijene. speeifiena tezina. Gustoea je odnos mase evrste faze prema ukupnoj zapremini ( volumenu ). Istrazivacke jame izvode se u cilju uzimanja neporemecenih uzoraka za laboratorijska ispitivanja. njihova zastupljenost.4. polarizacijskim mikroskopom.2. Ova metoda se prvenstveno koristi za odredivanje nacina temeljenja i karakteristika temeljne stijene kod izvedbi nadogradnji na postojecim objektima. ( zapreminska tdina ).4. Fizicke karakteristike Medu fiziCkim karakteristikama stijena bitnu ulogu imaju gustoea. itd. bez supljina.ta i za istraZivanje terena na pregradnim profilima kod projektiranja brana. vatre i hemijski agresivnih supstaneija na stijene i kamen.prostorna masa (g/em 3 ) mo -masa cvrste faze (g) V -ukupna zapremina uzorka (em3 ) Slikom 84. a odreduje se fonnulom: 6.padinama u svim vrstama stijena. strukturi i teksturi. Mineralosko .1. Osnovne karakteristike stijena u pogledu njihove upotrebljivosti u gradevinarstvu direktno ovise 0 mineralnom sastavu.4. IstraZivacki potkopi izvode se na strmim padinama.petrografskih karakteristika. habanja. bubrenje.masa cvrste faze (g ) Vo . Analizom mineralnog sastava odreduju se bitni. te uvida u dublje dijelove stijenske mase.zapremina evrste faze ( em3 ) Kod cvrstih stijena gustoca ovisi direktno od mineralnog sastava stijena. gdje su: y. svjezina i eventualni stetni sastojci. omogucava dreniranje podzemnih voda. boja. a izracunava se pomocu izraza: 6. uz proucavanje karakteristika stijenske rnase.1. drugih mehaniekih karakteristika stijena. sporedni i akcesorni minerali.1. Mineralosko petrografske karakteristike bitne su sa stajalista cvrstoce. toplotna provodljivost. poroznost. . stisljivost.petrografska svojstva stijena ispituju se makroskopski. radi saniranja klizi. stijene sa 158 159 .1. uz pomoe poveeala. 6. odnosno oni minerali koji svojim promjenama rnogu negativno djelovati na ukupna svojstva stijene. vodopropusnost. fizickih karakteristika. radioaktivnost i Ijepljivost.petrografske karakteristike Kod odredivanja mineralosko . velika se painja posvecuje mineralnom sastavu.gustoca ( g/cm 3 ) mo .Mineralosko . postojanost. . mehanicko . gdje su: y. Prostorua masa oznacava odnos cvrste faze prema ukupnoj zapremini uzorka zajedno sa supljinama. prostorna masa. Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko ispitivanje U sklopu inzenjerskogeoloskih istraZivanja stijena kamena obavljaju se laboratorijska ispitivanja u cilju odredivanja: mineralosko . ali i istrailvacko busenje u podzemlju..tehnoloskih karakteristika.petrografskih karakteristika. uticaja vode. Ovim radovima se. prikazana je jediniena zapremina zapreminom evrste faze i zapreminom pora i supljina. . leda. tvrdoce. uglavnom kod istrazivackih radova.

gline irnaju veliku poroznos! ( neke eak i veeu od 50 % ). 161 .supljine v v. a izrazava se u procentima prerna formuli: n = -yXIOO(%) M .deformaeija uzorka (rn) h . slijeganje se brzo realizira.razlika visine vode u posmatranim presjecima (m). ali su praktieno vodonepropusne.povrsina popreenog presjeka vodonosnog sloja ( m 2 ).5-5. a nize vrijednosti su karakteristike nekih travertina. Nairne. jer su pore tako malene da se voda veze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati.kolieina vode koja protice kroz stijenu ujedinici vremena (m3/s).0-20. U praksi se za odredivanje vodopropusnosti. Ovisno 0 poroznosti karnen se kategorizira u sest grupa (tabela 8).0 5. a ovisno je 0 granulometrijskom sastavu. poroznosti.Najvise vrsta kamena koji se koristi u gradevinarstvu ima prostornu masu od 2.0 10.hIh . cvrsta Slika 84.5 2. pod pritiskorn. ali nije proporcionalno poroznosti.modu1 stis1jivosti (kN/rn2). uz sprecavanje boenog sirenja uzorka. LI. koji se racuna pomocu izraza: Prostorna masa stijena ovisi 0 nj ihovom mineralnorn sastavu i sadrzaju sup1jina. mineraloskirn karakteristikama i strukturi. iz Sestanovie 1993 KATEGORIJA KAMEN A Kornpaktan Dobro porozan Umjereno porozan Dosta porozan Jako porozan Ekstremno porozan POROZNOST(%) rnanje od 1. upijanje vode.hIh Vp gdje suo Mv .0 vise od 20. a bitno utice na slijeganje tcrena ispod gradevinskog objekta. Jedinicna zapremina stijene (V) sa zapreminom (.re1ativna deformaeija Stis1jivost se odreduje u neporemecenorn uzorku u edornetru. Kategorizacija kamena prema poroznosti (prema Crnkovi6 Sarie.0-10. A' H -H 3 1 2 (m Is) L gdje suo Q .0 1. otpomost na smrzavanje i s1. =~kN/m2 Ll. To svojstvo ovisi 0 ve1ieini pora i njihovoj povezanosti u stijeni.koeficijent filtraeije ( mls ) A . Kvantitativni pokazate1j stis1jivosti je modul stisijivosti. korlsti Darcyjev zakon filtracije prema izrazu: gdje suo n-poroznos! (%) V p-zaprernina pora (em3 ) . H.0 160 Q = k. odnosno laminarnog teeenja podzemne vode u pijeseima i slienim materijalima.h . V -ukupna zaprernina uzorka u prirodnom stanju (em3 ) o poroznosti ovise tehnicka i akusticka svojstva kamena.5 g/cm 3 do 3 g/cm 3 . Kod po1uvezanih stijena stisljivost ovisi 0 mineralnom sastavu. stepenu zasi6enosti vodom. Vodopropusnost iii permeabilnost oznaeava rnogucnost stijene da propusta vodu. itd."vrste faze (Va) i zapreminom supljina (VpJ Stisijivost oznacava svojstvo stijene da srnanJuJe zapreminu dje10vanjem vanjskih faktora. Tabela 8. Poroznos! oznacava odnos zapremine svih supljina prcma ukupnoj zapremini uzorka u prirodnom stanju.-H2.i) . k .0-2.prirast pritiska (kN/rn2). Ll. vcoma poroznih krecnjaka itd. Nevezane stijene imaju malu stisljivost.visina uzorka (rn) Ll. naCinu i brzini optereeenja.

kao i stepen smanjenja efekata rada. Shematizirani prikaz Dareyjevog pokusa. poput krecnjaka i dolomita a slabije magmatske silikatne stijene i gline. svjezini i velicini mineral a.000 kN/m2 . Bubrenje stijena oznacava svojstvo povecanja volumena zbog upijanja vode. glinesklone bubrenju mogu inicirati nastanak klizista. To je bitno svojstvo gline i glinovitih stijena. Vezano za bubrenje. ono je najmanje i prakticno zanemarljivo kod cvrstih stijena. 163 . Iskustveni podaci svjedoce da je stijena zrnaste strukture i homogene teksture u pogledu toplotne provodljivosti gotovo izotropna. 85. Maksimalna vrijednost Ijepljivosti dostize se pri najvecoj molekularnoj vlainosti. Shematizirani prikaz Darcyjevog pokusa Kod izgradnje brana i akumulacija.volumen uzorka nakon bubrenja Vo . boja karnena u vecini slucajeva ima odlucujuCi utieaj. Pojava Ijepljivosti kod stijena predstavlja jedan od Cinilaca koji odredjuju uvjete izvodjenja radova kako rucnim alatom. kobalta. a ona nastaje u slucajevima postojanja minerala teskih metala. Ovo svojstvo posjeduju sve vrste stijenskih masa. dat je na slie. Medjutim.L . Induciranu radioaktivnost lakse primaju karbonatne stijene. a rezultat je reflaksije svjetlosnih zraka odgovarajuce talasne 162 duzine s njene povrsine. Nova metodologija proucavanja Ijepljivosti poluvezanih sedimenata omogucila je da se dode do zakljucka da Ijepljivost glina raste s povecanjem sadrzine vode i spoljailnjeg opterecenja. jonske zamjene. a kod montmorilonita (bitan mineral u bentonitskim glinama. a da su plocaste i skriljave stijene anizotropne (provodljivost toplote bolja je u smjeru povrsina skriljavosti i slojevitosti. Boja stijene ovisi 0 njenom mineralnom sastavu.volumen uzorka prije bubrenja Pri bubrenju moze nastati pritisak od 300 do 1. gdje su: By . ispituje se vodopropusnost (VDP) stijena utiskivanjem vode pod pritiskom u istraznu busotinu. Radioaktivnost je obiljezje stijena koje u sebi sadrze radioaktivne minerale. struktumim i teksturnim karakteristikama i poroznosti. imajuci pri tome u vidu stepen njihove stabilnosti. a najizraienije kod poluvezanih sedimenata. Ipak.dliZina puta filtracije ( m ). U tehnickoj primjeni karnena bitna je inducirana radioaktivnost. prostomom rasporedu minerala. poput cirkona s radioaktivnim torijem. Za primjenu u gradjevinarstvu. opcenito. Deformacije koje nastaju povecanjem i snizenjem temperature karnena treba uzimati u obzir kad se karnen ugradjuje s drugim materijalima. mada treba pravilno valorizovati i veoma vazna svojstva prirodnih pigmenata. Topiotna provodljivost stijena ovisi 0 mineraloskom sastavu. Ljepljivost poluvezanih sedimenata zavisi od karakteristika pome vode koja se nalazi u njima. vlaznosti i glatkoCi povrsine. Povecanje volumena iznosi od 25% do 80%. v dotok Slika85. kamen je. sto ukazuje na nuinost odredjivanja njihove kompatibilnosti u pogledu toplotnog koeficijenta linearnog sirenja. nekim laporcima i alevrolitima) moze iznositi i do 12 puta vise U odnosu na prvobitni volumen. koju kamen prima radioaktivnim zracenjem okoline.stepen bubrenja VB . prednjaCi karnen vece gustoce. Stepen bubrenja definise se izrazom: B. Uz to. mangana i elemenata rijetkih zemaija. Ovo svojstvo simi i za proejenu prohodnosti vozila na raskvasenim terenima. povoljan materijal kao zastita od radijacije. prirode materijala i povrsine kontakta predmeta za koji se vrsi Ijepljenje. kojim se objasnjava laminami tok vode u presjeeima. treba veliku painju posvetiti izboru materijala za izradu glinenih jezgri i ekrana brana te izvedbi tunela u glinovitim stijenama. Ljepijivost je svojstvo stjenskih masa da se Iijepe za razlicite materijale (alate i orudja sa kojima se izvode zemljani radovi). u cemu. nego okomito na njih). a uzrokovano je karakteristikarna minerala glina i mogucnostima. tako i mehanizacijom. Jediniea koja definise gubitak I litra vode u 1 minuti na I m dmni busotine pod pritiskom od 1x I 06 Pa (uz odriavanje pritiska od najmanje 10 minuta) naziva se I Lugeon. kao i kod drugih objekata.

4 6. opit se obavlja na uzorku u obiku valjka. s Cime treba racunati pri ispitivanjima. a optereeuje se po eijeloj povrsini. koje su bitne za gradjevinsku praksu. otpornost na habanje. F .4 8. istezanje i savijanje. MPa 21.sila koja je dovela do lorna uzorka (MN). u kojem se istodobno primjenjuju horizontalna sila smicanja i vertikalna sila na plohu smicanja. Na uzorak se djeluje silom okomitom na njegovu os. cvrstoca na smicanje. Uporedni preglcd cvrstoee na pritisak.0 I CVRSTOCA I I CVRSTOCA NA SAVIJANJE . Tabelom 9.Tednoosna evrstoca na pritisak racuna se prema izrazu: Cvrstoca na smicanje isp1tU.3 6. cvrstoca na savijanje. zmaste i porfirske strukture) odlikuju se glatkim i skoljkastim prijelomom. savijanje i smicanje mogu biti znatno manje u slucaju postojanja mikroprslina u mineralima i manjih pukotina u stijeni. Elasticnost stijene je odlika koja ukazuje na mogucnost promjene oblika i volumena stijene pod uticajem vanjskih faktora i 164 165 .0 50.0 136. Cvrstoca na savijanje ispituje se na uzorku oslonjenom na dva osionca (nosata).).6 . Opterecenje se prenosi na plaS! i mora biti okomito na os valjka.3. Cvrstoca na istezanje odredjuje se za kamen na prizmaticnim uzorcima propisanih dimenzija.4. cvrstoca na istezanje. pri cemu se rezultati reduciraju na prizmatican uzorak. podovi trgova. eiasticnost. istezanje i savijanje VRSTA I STIJENE 1 I CVRSTOCA NA FRITISAK MPa 185.8 INA ISTEZANJE MFa 16. . a vertikalna se odrzava trajnon1.4 cm. Tabela 9. Mehanicke karakteristike Mehanicke karakteristike stijena. a rezultat se uzima kao aritmeticka sredina sva tri mjerenja. Ona je takodje vrijedan pokazatelj pri istraznom busenju i obradi kamena. ali i na valjkastim uzorcima. Za odredjivanje jednoosne cvrstoce na pritisak neke stijene. sto utice na primjenu kamena u prastorima izlozenim habanju (podne povrsine interijera.1.0 4.6. 2 A .povrsina uzorka na koju je sila djelovala (m ) Za upotrebu kamena u arhitektonsko-gradjevinske svrhe uzorci se ispituju u suhom stanju. Ova cvrstoea je (u najvecem braju slucajeva) 10 do 20 puta manja od cvrstoce na pritisak.8 3. cija je visina jednaka radijusu.le se na cilindricnom iIi prizmaticnom uzorku u specijalnom aparatu. i3 p - I Granit.0 135. Cvrstoea na istezanje stijena uglavnom se ispituje na uzorku u obliku diska (valjka).4 4. 0 zilavosti stijena treba voditi racuna na mjestima izlozenim ucestalim dinarnickim udarima. prikazana je cvrstoca nekih stijena na pritisak.2 Cvrstoca na pritisak.2 1 1.5. a ispituju se laboratorijskim postupcima. skriljav Pjestar. istezanje. svjez Granit. frekventne stepenice itd. Otpornost na hahanje oznacava postojanost stijene i kamena prema abraziji struganjem. a odlikuju se hrapavim i nepravilnim prijeIomom (slojevite sedimentne i skriljave metamorfne stijene). Cvrstoca na pritisak je rezultat jednoosnog optereeenja na jedinicu povrsine dok ne dode do lorna uzorka.8 203. karbonatni Krecnjak gust Krecnjak porozan 95. Zilavost stijena (dinamicka cvrstoca) oznacava svojstvo stijene da pruia otpor na udar i na ucestalo djelovanje neke koncentrirane sileo Stijene neotpome na udar nazivaju se krte. silikatni Pjescar.2 2. Zilave stijene (magmatske stijene. Pri tome odnos visine uzorka i promjera baze mora iznositi minimalno 2. kod tega su boene stranice slobodne.5 3 . su: tvrstoca na pritisak. Kod laboratorijskog ispitivanja kamena uzorak je kocka s ivicama duzine 5 em. lspitivanje cvrstoce na pritisak obavlja se na tri uzorka. u vodozasicenom stanju i nakon ponovljenih ciklusa smrzavanja i odmrzavanja. plasticnost i tiksotropnost. a promjer ne smije biti manji od 5. zilavost. Sila smicanja se povecava do sloma.2 16. Prema iskustvenim podacima ona je 20 do 40 puta manja od cvrstoce na pritisak. ! gdje su: evrstoea na pritisak (MP a).

Modul elasticnosti i Poissonov koeficijent za neke vrste stijena NAZIV STIJENE Krecnjak Pjescar Andezit Granit Mermer Glinac MODUL POISSONOV ELASTICNOSTI GN/m 2 KOEFICIJENT 20.20-0. a takodje i kod temeljenja teskih objekata visokogradnje i pri izgradnji brana.0-48. vatre i hemijski agresivnih materija na slijene i kamen Vo~a na stijene djeluje fizii'ki i hemijski. Pokazatelji elasticnih svojstava stijena imaju veliko znacenje prj odredjivanju podzemnih pritisaka u tunelima.0 0.krecnjaci. gline i druge stijene u kojima prevladavaju minerali gIina). mtenzItetu smrzavanja. Deformacije se realiziraju bez loma stijena. a odrazava se u izmjeni viskoziteta.40 10. -strukturnim i teksturnim karakteristikama. dolomiti. a ovisi 0 njihovim mineraloskim.0-30. a manje u kaolinitskim glinama. koju k~en upije pri propisanom atmosferskom pritisku i temperatmi.lene karbonatnog sastava . mermeri i pjescari).0 metoda:na. Medjutim.5-5. pri.0 0. koji oznacava silu potrebnu da uzorak jedinicnog poprecnog presjeka produzi za iznos prvobitne duzine. poput gipsa. voda n veCini stijena mijenja njihove temeljne karakteristike'. Tikstropija je karakteristika nekih glina. To jc svojstvo koje se ogieda u sposobnosti primanja i zadrzavanja vode u unutrasnjosti kamena a laboratorijski se odredjuje odnosom mase destilirane v~de.0 0. U laboratoriji se modul elasticnosti ispituje uglavnom ultrazvukom.30 0. Stepen ?jelov~nja leda ovisi. poroznosti. pri izradi podzemnih prostorija i pri dmamlcklm oSCllaclJama izazvanim radom raznih masina. Otpornost kamena na uticaj leda u laboratoriji ispitllje se nakon vise ciklusa zarnrzavanja i 166 167 . Uticaj vode. a zatim se po prestanku tog djejstva vracaju u prvobitno stanje.25 31. Fizicko djeiovanje vode na stlJenu rezultira mijenjanjem nekih njenih svojstava. zilavosti i boje. poput bubrenja i tiksotropije. kod cega te promjene mogu bill neznatne. Znacajna je za cvrste. . a kod lwkih (naroCito glinovitih) izaziv~ nove fizicke pojave.5%). Tabela 10.05-0.luce. Odredjuju se Hookeovim zakonom proporcionainosti naprezanja i deformacije. .lcgovo upijanje vode. siabo topive stijene (preteZno st1. kod nekih sVjezih magmatskih stijena i kvarcnih pjescara). anhidrita i kamene soli). iskljuCivo zbog mehanickog djelovanja. Poissonovim koeficijentom. Procenat upijanja vode treba analizirati uvijek pri primjeni kamena u vanjskim uvjetima. To je odlika poluvezanih stijena (glina). 0. kompaktni krecnjaci. cvrstoCi stijene. leda. Pri potpunom zasiCenju vodom neke gline prelaze u kasasto stanje pri dinamickim djejstvima.0 0. vremenu f\jegovog trajanja i uceslalosli ciklusa smrzavanje-odmrzavanje. Plasticnost je svojstvo stijena da nakon djelovanja neke sile mijenjaju oblik i volumen. Tabelom 10. a neotporne su stijene sa veIikim stepenom poroznosti i malom cvrslocom (laporci. koji ostaju promjenjeni i nakon prestanka djelovanja sile. sto se izraiava u procentima. koji oznacava reciprocnu vrijednost Poissonovog broja. 6. prikazane su vrijednosti modula elasticnosti (E) Poissonovog koeficijenta za neke vrste stijena. Poissonovim brojem (m).30 . Hemijskim djelovanjem voda otapa slabije otpome minerale. Vezane stijene. koji oznacava odnos reiativne uzdufue deformacije i relativnog poprecnog skracenja. Na djeIovaf\je Ieda otpome su stijene malog stepena poroznosti i veIike cvrstoce (sve kristalizirane magmatske stijene. a in situ pomoeu hidraulicnog jastuka.0%) a u sedmu kategoriju (vise ad 30%). Najuocljivije tIksotropne pOjave JavljaJu se u glinama koje su izgradjene ad montmorilonita. prema ukupnoj nlaSl suhog kmnena. gotovo zanemarljive (npr. Tiksotropne pojave sreeu se pri pobijanju sipova dinamickim Led na stijene djeluje razara.32 33.21-0.1. bu~enju tla. poput cvrstoee eJasticnosti. Elasticnost stijena izrazava se: Youngovim modulom (E).15-0.4. Prema upijanju vode kamen se razvrstava u sedam kategorija pri cemu u prvu kategoriju dolazi kamen koji upija veoma malo vode (manje od 0.vraeanje u prvobitno stanje nakon prestanka takvog uticaja.20-0.36 10. 0 mineralnom sastavu. narocito na one koje u sebi sadrze vecu koiCinu vlage iIi su potpuno zasicene vodom.4. U vrednovanJu kamena za primjenu u gradjevinarstvu vaZan je pokazatelJ n. u cetvrtu kategoriju (2.25-0. mermeri) i lahko topive st!Jene (sulfatne I hloridne stijene. ali u korelaciji s poroznoscu i ostalim pokazate~jima fizickih karakteristika.0 35. pa se s tim u vezi razlikuju prakticno netopive stijene (veCina svjeZih magmatskih stijena i metamorfmh stIJena slhkatnog sastava).

treba odrediti i sve karakteristike pojedinih skupina i pojedinacnih pukotina koje Cine sistem. ana ovisi 0 mineralnom sastavu. zilavosti. Hemijski agresivne materije koje djeluju na stijenu i kamen nalaze se u atmosfcri. Kod toga su monomineralne stijene postojanije.odmrzavanja.1. Prema busivosti razlikuju se: veoma tvrdc sti. pukotinama i pukotinskinl sisternilna. koje se s obzirom na kinemaliku nastanka nalaze kao odredjeni broj skupina. 6. mogucnost upotrebe karnena kao prirodnog graaevinskog materijala. Busivost stijcna predstavlja njihovu osobinu da pruz. Obradivost je svojstvo stijena i kamena koje ukazuje na mogucnost njihovog oblikovanja razliCitim alatima. obradjuje kamen jedrih i svjezih stijena izgradjenih od minerala priblizno jednakih fizicko-mehanickih karakteristika. vrsti i tvrdoci veziva~ statickoj i dinamickoj cvrstoCi. glina. Na vatru su manje atpome vrste kamena koje u sebi imaju b·arca. Za odredivanje osnovnih pararnelara sistema pukotina potrebno je precizirati: broj zastupijenih skupina prema kinematici nastanka. ali i rciirou busenja. roznjaci) srednje tVl'de stijene (krecnjaci. vapneni laporci i trosne 111agn1atske stijene) mehke stijene (sedra.aju olpor busacem alatu (dlijeto. POllzdani podaci 0 busivosti neke stijenc dobijaju se in situ. U pogledu glacanja i poliranja.) prilikom busenja kroz njih. i to uglavnorn u zagadjenom urbanom i industrijskom okruzenju. a njihov je neposredni uticaj uglaVnOlTI izazvan padavinama. Promjene u kamenu enterijera obicno nastaju agresivnim djelovanjem sredstava za Ciscenje. zatim roznjaci. Znacajno je da na vatrll nisu otporne izlivne ll1agmatske stijene staklaste strukture. poroznosti. kvarciti. skriljave metamorfne stijene i 168 169 . Uglacane stijene pored estetske privlacnosti llnaju ve6u otpon10st na djelovanje atmosferilija i drugih Vlli1jskih uticaja. Iskustveni podaci ukazuju da se teze obradjuju i poliraju krupnozrnaste stijene. krecnjaci s kalcitskin1 zilicama i gips. a kvantitativno se otpornost karnena na smrzavanje odredjuje koeficijentom otpomosti. teze se. Stepen djclovanja hemijski agresivnih rnaterija ovisi 0 otpomosti minerala koji izgraduju stijenu. pri cemu bitnu ulogu imaju promjene zeljezovitih sulfidnih minerala u kamenu. za cjelovito proucavanje sistema pukotina.icnc (sve sVJCZC rnagmatske stijene. stijene visoke cvrstoee i velike zilavosti. teksturi. koje mogu biti zahvacene pozarom. kao i stijene s kvarcnim vezivom. sto se manifesluje brzinom busenja iii habanjem busace krune. temelje mostova i gradnju lTIOstova. Tehnoloska svojstva stijena Znacajnije tehnoloske karakteristike stijena u inzenjerskoj geologiji su obradivost i otpornost pri busenju. sve svjde magmatske stijene. Pukotine su u stijenskim masama veCinon1 kOl1centrirane te cine sisteme pukotina. mermeri. Na vanjskim povrsinama mijenja se boja i pigmentacija.6. medjusobne odnose u prostoru medju skupinama pukotina i ukupan broj pukotina u sistemu. ali analiza ostalih fizickih i mehanickih karakteristika. narocitu paznj II treba posvetiti mineralnom sastavu i struktumo-teksturnim karakteristikama. laporci s vecom kolicinon1 glinovite. Uz to.komponente i gline koje ne bubre) Poznavanjem busivosti dobijaju se podaei bilai za izbor busaceg pribora. pojave pojedinacnih pukotina. ali s uspjehom.1. Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata Istraziv~e pukotina lma poseban znacaj U okviru inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena. ali i kao materijala za gradenje i oblag~e objekata. strukturi. karbonatni pjescari. kvarcni pjescari. Spoznaje 0 njima ukazuju na mehanicka ostecenja bitna za stabilnost kosina i iskopa. les. Ovisi 0 mineralnolll sastavu (naroCito tvrdoCi minerala koji stijenu izgradjuju).5. tufovi. zilavosti i svjezini minerala koji stijenu izgradjuju. 6. Spoznaje 0 uticaju leda na kamen i njegovoj otpomosti odredjuju izbor materijala za ugradnju u brane. Jako velikorn i iznenadno povecanom temperaturom razara im strukturu i bitno smanjuje c:vrstocu. Od otpomosti kamena na djelovanje leda ovisit ce i mogucnost njegove primjene kao agregata za betone i asfalte. cvrstoCi. glinovite stijene. Ocjena 0 podobnosti nekog kamena za primjenu u gradjevinarstvu daje se na osnovu rezultata mineralosko-petrografskih laboratorijskih analiza. Stetno djelovanje leda veoma se ocituje u deformacijama plitkih temelja ohjekata i saobracajnica. Vatra ima negativan uticaj na stijene. od polimineralnih zbog toga sto je u monomineralnih stijena koeficijent linearnog sirenja jednolik dok kod polimineralnih svaki mineral ima svoje specificne temperatume karakteristike. amfiboliti. Pri upotrebi kamena u konstrukcijama. itd.

na terenu nije moguce istraziti i izmjeriti bas sve pukotine. Nacela modeliranja 270 7. kod kojega podjela po vanjskom obodu pokazuje skupine (najcesee odredjene pravcem pruzanja pukotina). njenu strukturu i teksturu. odnosno traienje fjesenja u kvantitativnom smislu laboratorijskim i matematickim modeliranjem. vee se ogranicavamo na dovoljan. Projekci}a polulopte: po/arna (a) i ekvatorijalna (b) lzrada strukturnib dijagrama opisana je u udzbenieima geoloskog kartiranja i strukturne geologije. Laboratorijski modeli predstavljaju na6n eksperimentalnog proucavanja pojava i njihovib posljedica na konstrukciju. a podjela po radijusu oznacava ucestalost pojedine skupine.' da se u gradjevinarskoj praksi strukturni dijagrami cesto koriste za dopunu informaeija 0 odnosu struktura prema. kako pravaca tako i ravnina. i to njen donji dio). cvrstocll na pritisak. beton se smatra homogenim i izotropnim materijalom poznatib deformabilnih 17()' 171 . prirodnim okolisem. tektonske karakteristike.e dobiveni podaei interpretirati i odraziti u interakeiji sa stvamim. moguce deformaeije. dcfonnabilne karakteristike is!. " h Stika 87. odnosno treba shematizirati problem. u prirodnim i promijenjenim uvjetima nastalim gradevinarskim zabvatima. Statisticki se pukotine najcesce prikazuju rozetom iii strukturnim dijagramima. naprimjer: promjene naponskog stanja. a temelje se na teoriji slicnosti. statisticki obradjuju i graficki prikazuju odredjenim Ol]agramima. Treba napomenuti. istezanje i smicanje. tako da je pol u jednom slucaju postavljen u centar (polama mreZa).Podaci 0 pukotinama se. odudaraju od cjeline). ali reprezentativan broj (bez zanemarivanja pojava koje. Veei broj mjerenja omogueuje sigurnije zakljuCivanje. a u drugom na periferiju (ekvatorijalna mreza). u globalu. Podaei se obicno nanose na sjevernoj polovini (sl. Smatra se da je dovoljno izmjeriti od 50 do 250 pukotina. 86). vodopropusnost. Bitna pretpostavka ispravnog postavljanja problema statistickog ispitivanja pukotina (i ostalih strukturnih elemenata) sadrzana je u spoznaji 0 zakonitostima njihovog poloZaja u prostoru i uzajamnim vezama. 6. Da bi se postigao zeljeni cilj.. Izgled polurozete (dijagram pruzarya pukotina) Strukturni dijagrami imaju najvecu pnmJenu u statistickom prikazu strukturnih elemenata. naprimjer. polozajna lopta (zamisljena i geografski orjentisana lopta. sto se moze vidjeti na sliei 87. Matematicki modeli daju kvantitativne podatke kojima se cgzaktno opisuju inzenjerskogeoloski procesi i pojave. Kod toga se koristi tzv. Dok je to relativno jednostavno kod materijala za konstrukciju objekta (naprimjer. nakon terenskih istrazivanja. Kod toga treba orediti nacin na koji ee se neki proees (iii pojava) opisati i modelirati sa svojim opstim karakteristikama i kako ce s. potrebno je razluCiti ono bitno sto oznacava proucavanu pojavu iii proces. osi tunela i brana. Pri tome treba imati u vidu da se svi strukturni elementi u terenu posmatraju kao pravci iii kao ravnine. Normalno. granicni uvjeti stabilnosti i promjene koje ce nastati izgradnjom objekta. 7.3pad Slika 86. raspored zona u kojima se koncentrisu razliciti oblici napona.1. Pri tome kvalitati vne karakteristike sluze za definisanje problema. Rozeta je predstavljena polamim koordinatnim sistemom. mogucem dotoku vode i slicno. Modeliranje se u imenjerskoj geologiji moze definisati kao sistem ispitivanja prognoziranih dogadaja u vremenu i prostoru s obzirom na sastav stijenske rnase. Polozajna lopta za prakticne svrhe projektira se u ekvivalentnoj projekeiji (Scbmidtova mreza). Kod detaljnih istraiivanja mjere se elementi pukotina u cilju dobivanja statistickih podataka 0 njihovoj orjentaciji u terenu.

2.ako sa ovaj izvodi u stijeni Jogieno. Taj dio posla. profili istraznih busotina i ostalih istraznih radova s deternlinacijorn. SiD je Ve0111U blizu stvarnom stanjuL stijenska masa je u pravilu anizotropna. pri tome moraju biti zadovoljeni osnovni nvjeti: trajnost. ugovor i kopija racuna za izvedbeni rad. Nakon zavrsenog posIa. (skice. sintetiziraju u izvjestaj U (J rezullatinlfl inzenjerskogeoloskih istraiivackih radovi. U projektovanju i gradnji temelja bitne su inzenjerskogeoloske karakteristike terena. kad se prate eventualna slijeganja i deformacije. koherentnim i inkoherentnim stijenama. objekte S obzirom na razlicitost inzenjerskih objekata koji se izvode na (iii u) cvrstim.ia rezultata Provedeni istrazivHcki radovi obradjuju se i. U uvodu je izlozeno da je s izvjestajem svrsena tek prva faza uloge inzenjera-geologa. drugi i treci dio izvjestaja bit ce obradjeni u vise samostalnih jedinica. u granicanlH elasticnosti. sto je u funkcionalnoj vezi sa slozenos6u grade lerena i samog objekta. 6. Obradjeni rezultati istraiivanja trebaju uputiti gradevinare u sve relevantne probleme koji ih ocekuju tokom gra(lenja. a koje su u vezi s promjenama u stijenskoj masLRezultati istralivanja u drugoj i tree. Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivaja za razlicitc namjene . treba zastititi u cvrstom omotu radnog naloga za odredjeni posao.karakteristika. bit ce razliCit i uticaj inzenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena na objek!.fotograflje zanimljivih detaija i pojava koje 6e inzenjerskim zahvaton1 biti izmjenjene ili unistene). 6. sve do pronalaska optinl<-llnog ljesenja.) . tekstualne opise. u kojem trebaju biti najmanje jedan primjerak gotovog elaborata.. ovisno 0 potrebi i natinu izvedbe daljnjih istrazivackih radova. Sve pomoene radne materijale. uz trazenu stabilnost i sigumost. raz!iciti dijagrami i fototeka . pomoene analize laboratorijskih ispitivanja i s1. dnevnike busenja. funkcionalnost i stabilnost objekta. ali i sloma stijene). te shematizacija moze u scbi sadrzavati lunogobrojne i hitne grei:. Temeijenje Osovna funkcija tcmelja neke gradjevine je prenosenje opterecenja objekta na podlogu.I(e. Na kraju tekslualnog dijela slijedi papis literature kOjOlll su se autori sluzili za forrniranje stava 0 nekom problemu. Tekstualni diu izvjestaja treba da sadrzi tri dijela: uvod~ prikaz vrsta i llletoda istrazivanjG i rezuhale iS1razivackih radova. cijim se poznavanjem omogucava da metadama mehanike tla (za inkoherentne i koherentne stijene) i mehanike stijena (za evrste. vezanim stijenama. povecavajuCi istovrerneno brzinu obradc in i'onnacij a. zbog cega na pogodnom mjestu .2. odnosno izvedbe bilo kojcg inze~erskog objekta . liZ interpretaciju. filmove. koj im zavrsuva prva faza u]oge inzenjera-geologa. uz mogucnost niza Sinll.1. tekstuulnih i grafickih). Naravno. Brz! elektronski racunari snmnjuju mogucnost greske. a sve li cilju dtfinisanja optiIl1alne gco111ctrije konstrukcije objckta i uvjeta gradenja.obicno na pocetku iii na kraju tekstualnog djela .dlogorn temeljenja. Izvjestaj 0 istrazlvackim radavlnla U osnovi treba sadrzavati tekstualni dio i priloge.8. Kako se inzenjerskogeoiuskim istrazivanjilna prikupi veoma vcliki broj infonnacija (nulner1ekih. 6. Investitoru pripada onoliko primjeraka izvjestaja koliko je predvidjeno ugovorom.oj fazi elaboriraju se posebno i takode cuvaju u prilogu radnog naloga.. U drugoj fazi obavlja se inzenjerskogeoloski nadzor i . radne karte. heterogena i diskontinuirana.. a u direktnoj su vezi sa stijenskorn masoru u kojoj se izvode radovi. a jedan primjerak obavezno treba dostaviti slilloi koja vodi geotehnicki katastar.:' odgovoran.po potrebi. dopunjuju rezultati istrazivackih radova. Uz maksimalno mogueu usaglasenost koncepcije prajekta i karakteristika terena. to ih je 1110guce prilagoditi nacinu prinljerenolll obradi na racunaru i SilTIulirati stanjn (u snlislu promjena koje ce nastati u prostoru izgradnjonl nekog objekta. Interakcija objekta i stijene kao realnog okruzenja treba biti u svakom pojedinacnom slucaju istrazena i cjelovito odredjena. odnosno sve relevantne karakteristike vazne za funkcionalnost objekta. Izvjestaj 0 imenjerskogeoloskim istraZivackim radovima rezultat je timskog rada geologa. geofizicara. Oomd" i interl'retaci. ponuda. izrazito je slazen i nadasv. cjelokupni materijal se arhivira i euva (za eventualno konsultiranje u drugom istrazivackom radu iii za druge svrhe). Treta faza poCinje zavrsetkom ohjekta. geoloske kartc i profili. vezane stijene) rijesimo probleme deformacija i eventualnog 172 . kako bi se na propisan nacin i nn jednom mjestu euvali i obradiE svi geotehnicki istraZivacki radovi. s prijE. U priiozima se nalaze grallcki materijali koji dokumentuju navode iz tekstualnog dijela (situacija. gradevinara i (po potrebi) strui'njaka drugih profila. potrebno je za sve faze projektovanja odrediti inzenjerskogeolaske karakteristike i njihov odraz na konstrukciju tokom izgradnje i u eksploataciji.1.treba navesti imena svih istrazivaca koji su sudjelovali u njegovom stvaranju.11acija.

temeljcnju prethode konsolidacijski radovi (injektiranje.. eime se dobijaju podaei za projektovanje dopustenog opterecenja dimenzija temelja.eto iz: Sestanov. smjer i ugao nagiba. Ako se tOllle doda i posve odredjeni. odnosno mogu6e slijeganje istrazivanja mor". Danas temeljenje na takvim lnaterijalima ne predstavija velik problem. karakteristike pukotiria (hrapavost. To znati da takav kamen mora biti izgraden od rezistentnih 174 175 . ispuna) i utieaj vode.) Kod temeljenja treba uzeti u obzir ulogu podzemne vode. niskometamorfirani . tc odredimo dopusteno opterecenje koje podloga moze preuzeti bcz lama ispod gradevine. njihovim sistemima i medjusobnom odnosu. mineralne izmjene. cvrstoca na pritisak.). duiina. Vim . lnzenjerskogeoloskim i njihova plombiranje betonom istraZivalliima odredjuju se litoloske karakteristike stijena. Na rezultate uticu parametri e i '1'. Da bi se dobio cjelovit uvid u deformabilnost stijenske i karakter slijeganja. pukotinska ispllna i njene karakteristike. metodama proracuna iz domena mehanike tla dobijaju se pouzdani podaci 0 svim relevantnim karaktcristikama temeljenja. celika. drveta i kamena. odabiru se varijeteti postojani u vlazi i vodi. uzimaju se intaktni i poremeceni llzorci za laboratorijska ispitivanja.brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz monolitni uzorak stijene (m/s) Za izvcdbu temclja koristc se razliciti materijali. kao jedinog ispravnog puta rjesavanja prob1e1na. U tome bitnu ulogu imaju parametri olporno'li na smicanje: kohezija (c) i ngao unutrasnjeg trenja ('1'). U slucajevin1a vecih defekata u gradji stijene.). bit ce jasno da.brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz stijenu u prirodnom stanju (m/s). Kada se za temeljenje koristi kamen. Stika 88. te njihove grade i sastava po dubini. sirina. izvedena mase. polozaj diskontinuiteta i njihov medjusobni odnos. prikazane su na sliei 88. 1993.jbolje i n". V" . polozaj slojeva. Na uzorcima se odredjuju parametri otpornosti na smicanje. Ol~jentaciono. koje su u pravilu heterogene i anizotropne s brojnim deformaeijama u svojoj gradi i s odredenim prirodnim i naponskim stanjima. cisccllje pukotina od ispune s1. itd. nz definisanje inzenjerskogeoloskih karakteristika.c. s obzirom 118 dodatne nap one kojima se djeluje na stijenu. a za svaku vrstu stij"ena i raz!iciti naCin deformisanja. problemi temeljenja ponekad mogu biti veoma slozeni. bitnih za odredivanje postojeCih napona u masivu. treba istraZiti i niz drugih parametara. Temeljenje na stijeni m. Razlike raspodjele napona ispod temelja.koeficijent ostecenosti stijenske rnase. vee i u dubini do koje objckt djeluje 11a stijenu. i to 11e samo u neposred11oj kontaktnoj zoni temelj-podloga. To se n". U cvrstin1~ vezaniln stijenmna. istezanje i smieanje. koji ·na indirektan naem. Poznavanjem parametara inkoherentnih i kohercntnih stijcna. U tu svrhu su nuzm kvantitativni podaci 0 diskontinuitetima. a koji mogu dovesti do njenog sloma. Razpodjele napona ispod teme/ja za homogeni izotropni elasticni Poluprostor(a) i diskonlinuilela pod razli(}ilim uglovima (b-j) (prema pokusu Gazieva /971.kriljei) ta voda bitno mijenja kohezijll i neke mineralc Gonska izmjena. kako monolitnog uzorka tako i pukotinske ispune. daje odgovor na pitanje 0 deformabilnim karakteristikama pomocu izraza: gdje su: e .jbrze postize pomocu strukturnih (Schmidtovih) dijagrama. za homogeni izotropni elasticni poluprostor i za stijenske mase s diskontinuitetima pod razicitim uglovima.slijeganja Gednolikog iIi diferencijalnog). Takva situaeija upucuje na potrebll interdisciplinamog pristupa temeljenju l1a stijen!. U nekim stijenama (glinovite stijene. koji ovisi 0 brojnim faktorima. deformabilnost.Qze se izvesti neposredno (bez temeljne stope) i s temeljnom stopom odredjenih dimenzija. otpomi na smrzavanje. poput betona i armiranog betona. Uz to koristi se i koefieijent ostecenosti stijenske rnase. preu::.ju rezultirati odredivanjem zona jednakih deformabilnih karaktcristika.

bujisnih vodotoka i njihovih nanosa. Povoljnost terena prema dopustenoj nosivosti stijena u odnosu na gradevinske radove u njima stabilnosti Y > ') Tabela 11.TVIU l" "". I'O)A"v:'I.lj. klimatoloske." od""n" ! !.2. ~ . Teren se s obzirom na povoljnost izgradnje u odnosu na nagib...djnlj. hidrogeoloske. Snizenje nivoa podzemnih voda usjesno se obavlja drenaznim sistemima.--" I I'L"I. U pravilu. NaroCito je vaZno definisati geotektonske i neotektonske pojave u cilju prognoziranja moguCih seizmickih efekata na teren i objekte. fLO" UL". a naroeito polozaj vodonepropusnih i vodopropusnih slojeva.2. zamocvarenje terena i erodiranje. tuale poroznosti i velike cvrstoce na pritisak. Povoljnost terena za izgradnju. naroCito u projektovanju i izvedbi odvodnje. OJ)f{O:---:. moze podijeliti na optimalan (nagib 1-5%). nije dovoljno odrediti sarno inienjerskogeoloske karakteristike. kako povrsinskih i podzemnih. KUnS-f." (. bioloske.5 m od dna temelja. I"'P"-: l. Prostomi polozaj stijena u terenu njihove strukturne karakteristike takodje bitno uticu na urbanzaciju. Pri tome se odluka 0 najviSem dopustenom nivou podzemne vode donosi u ovisnosti 0 karakteristikama objekta. debljine vodonosnog sloja. promjene nivoa i hemijski sastave vode (zbog agresivnosti). tako i otpadnih voda.rZ. istezanje smicanje. Veci znacaj za konacnu odluku ima litoloski clan s najnepovoljnijim fizickomehanickim karakteristikama.JflOst {crena za i~gri. Velika painja posvecuje se stabiinosti terena kada su u pitanju pOjave poput klizista. P"ostorno pluniranje I Inzenjerskogcoloska istraiivanja prostora za izgradnju novih urbanih podrucja treba posmatrati kao dio istrazivanja cieiokupnoookolisa. saobracajne.\ < . seiZlnotektonske. maksimalni nivo podzernne vode smije biti do 0. : . te seizrnotektonskih i SeiZll1ickih karakteristika. S obzirom na navedene karakteristike. Povrsinske vode mogu izazvati plavljenje hipsometrijski nizih dijelova. 6. . Podzemne vode visokog nivoa otezavaju izgradnju i eksploataciju objekata. povoljan (5~IO%). Odabir dimenzija i oblika mora biti prilagoden svrsi.mineraia.-j :-. kod prostornog planiranja. plavljenja.. SIPA.I. brzinu i smjer teeenja.\.'. Ali. prikazana je u tabe1i 11. c1eterrninlra}u ieren za izgradnju sa svih relevantnih slaj aMta. Op6enito.lIl NA~"\iO'<'. hidrografskc.'" i PL\ VI J F. : P()JX. ).ldt!ju U odnosu na savrefllene egzodinulllh'k('. pogorsavaju sanitame uvjete i pridonose aktiviranju klizista. Terene u kojima se izmjenjuju litoloski clanovi razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika treba paZljivo istraZiti. sipara. Za uspjesno projektiranje drenaZe !reba poznavati iilZenjerskogeoloske i hidrogeoloske karakteristike terena. liZ zoniranje terena s tog stajalista i naznaku fizicko-mehanickih svojstavu.L. U pogledu morfologije !reba proueiti karakteristike reljefa nagibe padina. U domenu geoloskih disciplina.. : STEPEN P(WOLj!\'()Sl'..\. koji u vezi s drugi_m vrstanla istratjvanja doprinosi. uz sve 08talo (npr.\ . Time cjelovile geoloske karakteristike. reljef ima veliko znacenje u planiranju izgradnji gradskih i industrijskih sadrzaja.~~J . Povol.uji/'ulb 11. Kategorizacija terena prema dopustenoj nosivosti stijena i njihovoj stabilnosti u odnosu na gradevinske radove u njima.donosenj~ optimalnih odluka 0 ttrbanizaciji. seizrnoloske 1 geoll1orfoioske karakteristike.'. prikazana je tabelom 12. procese i pojavc kao i sel::micnost {erena 176 177 . ekoloske . l III t l\'jCHlO pOV-C.. Tabela 12.." :.UZ\lI(:-'...tH tcr-cH Litoloski sastav terena takodje direktno utice na urbanizaciju odgovarajuceg podrucja.n<""a .. -~ LK/ poj:lI'c kli/. vee je nuzno odrediti i litoloske. pedoloske.(JST TEHE~:\ !'ltE~t\ l InJ)I{['. narocito bujicnim vodotocima. uvjetno povoljan (10-20%) i nepovoljan teren (nagib veei od 20%).

DU _ KOEl JCIJb"\'1 PR010l)\. saobracajnice itd.. a prikazuje najznacajnije elemente koji direktno uticu na izradu prostornog plana). hidrogeoloskih. a rezultiraju programom geoloskih... industrijske zone. ali i klimatoloskih i ekoloskih faktora pnJe Izrade IdeJnog I izvedbenog projekta./'\[A OP'TERE(. To upucuje na neophodnost studioznog upoznavanja uticaja reljefa.NOST :J tkNjOl~ J 2 OTP()H pm Iv't. geoloske gradje.3. uz naznaku mogucnosti vodosnabdijevanja i mogucnosti zagadjenja.. jer su takvi terem (s aspekta lzgradnJe saobracajnica) veoma nepovoljni i redovno ih treba zaobilaziti.. te njihove fizicko-mehanicke karakteristike. pa na odredjenim dionicama postoje razliCiti uticaji egzodinamickih i endodinamickihprocesa i pojava koje oni izazivaju. i prijedlog sanacije manje povoljnih podrucja.b'lJA. inZenjerskogeoloskih i drugih istraZivackih radova. preporuke za ocuvanje prirodnih nvjeta i podatke 0 njihovoj prilagodbi). u pet razlicitih karata.KONOVi 1 .. Na taj naCin se odmah odreduju nepovoljna podrucja i s projektantima obavljaju potrebne korekcije. u litolosku kartu... Studija 0 utieaju svih navedenih faktora upucuje projektanta na izbor optimalnog rjesenja. Saobracajnice Saobracajnice su gradjevinski objekti koji imaju sasvim specificne karakteristike u pogledu planiranja i izvedbe trase. seizmotcktonsko-seizmoloska (prikazl!je geotektonsku i neotektonsku rejonizaeiju.-'. gdje se izvode tuneli i vijadukti. Trasa se ucrtava na postojecu geolosku kartu odgovarajuce razmjere i uocava se geoloska grada terena.______L_s:!__. Rezultati trebaju dati nedvosmislena rjesenja 0 odrzivosti projektirane trase u cjelini iii po dionicama. neovisno 0 geoloskoj starosti)._'_ _ . inzenjerskogeoloske. > 1000 Ill.) ovisno 0 povoljnosti terena. pa svaki veCi nekontrohsam zahvat moze Izazvah obrusavanje . Cestovne saobracajnice Idejno rjesenje trase neke saobracajnice daju gradevinari. <. 178 179 . bidrogeoloska (registrira sve pojave vode. te ib je uvijek neophodno izvesti prije prostornog planiranja ..2. prognozu mogucih promjena u terenn tokom izgradnje ali i n fazi eksploataeije objekta.___L ____.23. sintetizirana (na osnovu podataka prethodno izradenih karata omogucava sintezu i precizira interakciju s rezultatima drugih istraZivanja. Nanosi na padinama ne smiju se zasijecati i . a podaci 0 rnineralnim sirovinama. ! ~ Izvedena istraZivanja omogucavaju rejonizaciju urbanih ejelina za izgradnju objekata razliCite namjene (stambena podrucja. Takvi" s~ mater~jali u ~labil~oj ravnotezi. Uvjl-'lIKJ pOVOlj<Ul tcrcll 50 -. . "i0 Rezultati ejelovitih geoloskih istraZivackih radova mogu. I' I STABl1.. te zastite od zagadjenja).... prezentirati model prirodnog sistema kojeg treba urbanizirati. Te karte. i nosivosti. L~C~="~F"".d . Podaei 0 geomorfoloskim karakteristikama unose se u seizmotektonsko-seizrnolosku.. inzenjerskogeoloska (prikazuje i daje prognozu stabilnost.1. To je veoma vazno u brdovitom terenu. Kod cvrstih stijena problem predstavlJaJu tektonskI I mikrotektonski elementi narocito oni na lokaeijama zasjeka i usjeka. Geoloski podaei obraduju se po dlOmeama. Preliminarna istrazivanja za potrebe projektovanja i gradilje saobracajniea sadrze geolosko rekognosciranje terena sireg podrucja trase. Prilikom istrazivanja posebnu pafujutreba posvetiti aktivnim i recentnim siparistima.200 lahiiMl I "v\'.usij~cati. 6. Zbog duzine saobracajnica. te dopustenih nagiba.C. 6.I I ._____. podrucja za sport i rekreaciju. Obim radova OVISI 0 geoloskoj gradi terena.. '. mnoge karaktenstlke terena (litoloske. hidroloskih i hidrogeoloskih te inz~njerskogeoloski~ karakteristika.._. prema potrebi. uz pojednostavljeni prikaz njihovog sadrzaja suo litoloska (prikazl!je vrstu stijena i njihov medjusobni odnos. te interpretira tektonsku evolueiju terena uz proejenu djelovanja seizmickih sila na prostoru predvidenom za urbanizaciju). tektonske i reljefue) mijenjaju se uzduz trase. snlJ>Ai~J POVOLJ1'<OSTI I ' ! I I nOPusTE..

3. Tuneli se rjeilavaju posebnim projektima. zbog mogucnosti pojave s'1idnih nanosa i lavina te udara odronjenog kamenja. koja rezultiraju spoznajama 0 litoloskim i tektonskim karakteristikama. na raziicitim vrstama stijena.U tunelima. Ostale karakteristike inzeJ1jerskogeoloskih istaZivanja sliene su onima koje su opisane u dijelu 0 cestovnim saobracajnicama. slozenim izmedu profila od betona i zeljeza koji su izvedeni za tu svrhu. bitno je istraziti geolosku gradu i topografiju morskog dna. biljnog rastinja. siparista. Kod toga je potrebno znati da su obalni i morski reljef u medusobnoj interakeiji. bilo u cjelini iii po dionieama. diskontinuiteta. njegove veliCine i nacina slaganja. za utovare i istovare s brodova te lahku izvedbu komunikacijskih saobracajnica. radi odredivanja nagiba kosina. nestisljiv. Ako treba. geolog i geomehanicar.InZenjerskogeoloska istraiivanja izvode se u sirini od 200 do 500 m s obje strane projektovane trase. Rezultati istrazivanja prikazuju se na kartama u razmjeri od 1 :200 do 1: 1000. Zbog toga se potrebna paZilja posvecuje pravilnoj izvedbi valobrana.3. Valovi i morske struje na pristanista djeluju razarajuce. Uz strme stjenovite obale morsko dno je na veeoj dubini stjenovito i obicno bez bitnijih debljina nanosa.zilav otporan na udar i srnrzavanje ali i na djelovanje organizama.4. Zeljeznicke pruge Kod projektovanja zeljeznickih pruga.2. Kod izvedbi nasipa treba odabrati kamen male poroznosti. Kamen za valobrane mora biti veoma male poroznosti. Zastita se izvodi pomocu pregrada temeljenih u teren. 6. djelovanje valova i morskih struja. u saradnji sa geomehanicarima i strucnjacima. U krskim terenima potrebno je otkriti eventualno postojanje podzemnih supljina ispod pruge da bi se izbjegla pojava proloma. Reljef morskog dna odreduje se dubinomjerima. Neposredna zracna zona proucava se sa stanoviSta meteorologije. To se odnosi na savremene injzenjerskogeoloske egzodinamicke proeese i pojave (klizista. ali i lIZ pomoe ronilaca.Pomorske luke Pomorske luke su objekti izgradeni na rubovima obala. velike cvrstoce i zilavosti. 12 podrucja mehanike stijena.2. te topografiju i geolosku gradu obalnog dijela . labilnim padinama i Jokacijama mogu6ih odrona. Oni dajn prijedlog 0 prihvatanju projektovane !rase. klizistima. Aerodromi Aerodromi mogu bili izvedeni u nizinskom reljefu. Blago zaravnjene padine se u blagom nagibu nastavljaju u more. Ovdje treba naglasiti da u nevczanim materijalima i djelimicno glinama geomehanicka istraiivanja mogu dati odgovor na sva pitanja vazna za postojanost saobracajniea.3. kao i veliCini radijusa krivine. potrebno je istraiiti teren radi optimalnog rjesenja zastite voza i pruge (posebno nakon izlaska iz usjeka). i na pojavu bujicnih vodotoka i njihovih nanosa.3. vezane sedimentne i metamorfue stijene. naroCito u pogledu karakteristika upotrebljenog kamena. Injzenjerskogeoloske karakteristike nanosa i stijena koje izgraduju morsko dno odreduju naNn temeljenja pristaniSta i moguenosti produbljivanja morskog dna u slucaju potrebe. Pri izboru dijela obale za izvedbu pristanista i komunikacija. u pravilu s vecom koliCinom i debljinom sitnozmastg nanosa. Temeljeni su na dubinama koje omogucuju pristajanje plovnih objekata odgovarajueeg gaza. kao i na hidrogeoloske karakteristike terena i djelovanje povrsinskih voda kojemogu ugroziti prugu. odnosno 0 potrebi njenog premjeiltanja.otito je da u inZinjerskogeoloskom smislu treba istraziti teren. odnosno njihovog nagiba u usponu i padu. najbolje karakteristike imaju sve svjeze magmatske stijene. erozija. osobito njegovu stabilnost. vrijede strogi kriterijumi kao sto je to slucaj kod cestovnih saobracajnica. Stoga se pri istraiivanjima za potrebe projektovanja zeljeznickih pruga velika paznja posveeuje karakteristikama reljefa. Nakon obavljenih geoloskih istrazivanja.Uzorci iz cvrstih stijena uzimaju se istraZnim radovima. narocito 180 181 . Dobivene rezultate analizira tim strucnjaka u sastavu projektant. programira se istraino busenje i kopanje istraznih jama. odredujuci pri tome debljinu i sastav nanosa. Topograftja i geoloska grada obalnog dijela u luci mora omogueiti izgradnju stabiine i dovoljno prostralie operativne zone.2. i rijecnim dolinima i u brdsko-planinskom reljefu. otporan na atrnosferske i druge vanjske faktore. zalim betonskim i kamenim zidovima i drvenim gredama. narocito prstaca koji tokom svog rasta izlucuju razliCite agresivne komponente koje mogu razoriti kamen. osim onih koje imaju izrazitu skriljavu teksturu. usjecima i zasjecima pafuju treba obratiti na plohe 6.2. 6. U brezuljkastim i brdovitim terenima s Jakim uticajem vjetra. uzduz trase obavljaju se probna usijecanja i zasijecanja. U pogledu povoljnosti terena za temeljenje pruge. koji se u njega utiskuje. Kako je reljef posljedica djelovanja ejelokupnih geoloskih faktora od postanlm do danas . U nekonsolidovanom nanosu uzorci se uzimaju specijalno izradenim priborom. odroni).

_ Veoma teske tunele: u slabo vezanilll i nevezanim stijenama sa znatnim kolicinama vode i vlage.89) za laltke tunele iznosi 10% za srednje teske tunele prosjecno do 10%. slo. te otpornost na smrzavanje i uticaj vode.sitnih cestiea liZ kontroiu stabilnosli i stisljivosti terena.0 m.-Sestal1ovic.To ce posluziti kod proracuna dopustenog opterecenja na kontaktnoj povrsini objekta i terena. Srednje teske tunele: u poluokamenjenim stijenama manje cvrstoce. kruznog su oblika ). stepen vlaznosti. Brdsko-planinska podrucja S11 uglavnom izgradena od cvrstih vezanih stijena razlicitog sastava i starosti te u inienjerskogeoloskom smislu treba istraZiti petrografski sasta\'. petrografski sastav fragmenata. karakteristikama stijenske mase u kojoj se planira njihova izgranja dijele na: _ Labke tunele: u cvrstim stijenama velike tvrdoce i zilavosti. Grihble: jz . cvrsocu na pritisak i udar. U takvim podrucjima uz inzenjerskogeoloske.4.2. potkovicastog su oblika) i hidrotehnickih objekata (hidrotehnitki tuneli su pod pritiskom. Nema pritiska pa su podgradnja ! oblaganja nuini sarno u jate razlomljenim zonama. U nizinskim podrucjima s preovladavajuCim nevezanim poluvezanim sedimentima te vi so kim nivoom podzemne vode koja se u maksimalnim kotama moze podignuti do povrsine terena i ugroziti avionski saobracaj velika pafuja se posve6uje efikasnoj drenazi. Moguca su bubrenja sa svih strana pa i u podu tunela. razliCite stijene u podzemlju razliCito reaguju kod izvodenja gradevinskih radova.kod slijetanja avion pritisce podlogu silom od minimum 200 leN/m2 do maksimum 1500 kN/m 2). ~ u bokovima od 5 % do 10 %. I u takvim terenima treba racunati s koliCinom i uticajem povrsinskih i podzemnih voda.5 metara.sletne staze i aerodromske staniee maksimalni nivei podzemnih voda u pjeskovitim i sljunkovitiln sedimentima moraju biti niZi od nivoa temelja najmanje 0. morfo1oske i ostale prirodne okolnosti.U pjeskovitim glinama smiju dostic.U brdsko-planinskim podruejima moguce je izgraditi podzemne hangare za avione. Slika 89. Tuneli Tuneli su podzemni objekti koji se grade u sklopu saobracajnica (cestovnih i zeljeznickih. istraZnim busenjem.zenost zrna.Zbog toga je potrebno obaviti detaljna istrazivanja kartiranjem i odredivanjem strukturno geoloskih karakterisika.Razvija se snaZan podzemni pritisak pa je potrebna jaka podgrada i adekvatno oblaganje. 6.smjera jaCine ucestalosti vjetra te ucestalosti magIe. koeficijent filtracije. _ Teske tunele: u slabo vezanim plasticnim veoma raspadnutim i razlomljenim stijenama.Sm od kote temeljenja. prostornu masu (zapreminska tdina). gustocu i prostOlTIU masu. trajnu paznju treba posvetiti drenazi i onemogucavanju ispiranja . stepen trosnosti povrsinskog dijela. Oblaganje se u eijelosti izvodi samo u tunelima hidrotehnicke namjene. poroznost. Obavezno treba geofizickim istrazivanjima. u podzemlju. praznih iIi ispunjenih produktima trosenja nastalih in situ. granicu tecenja. nivo do 1. za teske u svodu od 10% do 20%. dok za veoma teske tunele u svodu lZllOS! 20-40% au bokovima 10-20%. granieu plasticnosti. i prema potrebi i helnijska svojstva. Razvija se manji vertikalni a mjestimicno i boeni pritisak pa su obavezni podgradnja i oblaganje. te laboratorijskim i in situ mjerenjima sto detaljnije upoznati podlogu kako bi se u cjclosti osigurala stabilnost uzletno-sletne staze i ostalih objekata te postigla odgovaraju6a nosivost (npr. snijega i leda sto bitno utice na izbor lokacije aerodroma. Zbog stabilnosti oi:>jekata. a u glinama do 1. Dopusteni visak izbijanja (s1. U karstnim terenima problemi se pojavljuju zbog postojanja manjih i vecih kavern. jace ostecenim cvrstim stijenama i stijenama u procesu raspadanja. ugao unutrasnjeg trenja. Laboratorijskim ispitivanjem na uzoreima i ispitivanjem in situ u terenima nevezanih i poluvezanih stijena treba odrediti granulometrijski sastav.1986) 182 183 . S obzirom na razlicitost u sastavu. KOn/llra plamranog i i:::biJenog profila lunela II slojevllll1l srijcnama ra:::licitog liloioskog sastava (premo Lean. gustocu (speeificna [dina). fizicke i mehanicke karakteristike. koheziju. sirinu i medusobne odnose}. a narocito uzletno. Tuneli se ovisno 0 geoloskim. Slicni probleml postoje i u prosirenim rijecnilli doli nama. diskontinuitete (njihov polozaj. Razvija se snazan podzemni pritisak pa su nuine jake podgrade i debela iIi armirana obloga.

optornost na uticaj vode i otpornost na udaL Hidrogeoloske karakteristike bitne za sigurnost temeljne konstrukcije su: podzemni tokovi i veliCina slivnog podrncja s kojeg voda gravitira lokacijama stubova.Pri projektovanju i izgradnji tunela inzenjerskogeoloska istrazivanja su od najvece vaznosti jcr moraju rezultirati podacima koji su neophodni za odabiranje najpovoljnije varijante i predvidanje teskoca koje se mogu pojaviti prilikOll1 izvodenja i tokOIn eksploatacije objekta . povisenih temperatura i podzenmog pritiska. velika se painja posvecnje debljini sloja.Mostovi i vijadukti Mostovi . Bitni geoloski podae. tiksotropij. te osipanje i klizanje po povrsinan1a diskontinuiteta. lnienjerskogeoloski projit tune/a (LB-/ijevi bok S-svod DB-desni bok). sufoziji i likvefakciji LB s t!"H I I I I t Il Stika 90. otpornost na smrzavanje.u jako ubranim poremecenim i degradiranim niskometamorfisanim skriljcirna). (prema Alagdalenic preuze. a vijadukt objekat koji premoscuje suhu dolinu.o i:::Ses!u!1ovic 1986) U ovoj fazi istrazivanja su veoma vazna i n10raju biti tacna i pravovren1ena jer rezultiraju podacima koji mogu uticati na izmjene u glavnom projektu tukom izvedbe a u [azi eksplatacije tunela (kod eventualnog ostecenja obloge) daju llvid u graau i sastav ostecene dionice.istrazi\'anja za potrebe projektnc dokumcntacije~ koja rezultiraju ocjenom 0 moguC:~nostin1a i ogranicenjirna predlozenih varijanti (iii sumo jednog t:. Pri tonIe treba paznju posvetiti pojavama podzemni voda i plinova. vijadukti izvode se u sklopu saobracajnica.iesenja). 6. uglu unutrasnjeg trenja. inzenjcrskogeoloskog kartiranja geofizickih istrazivanja. hidrogeoluske karakteristike i uticaj savremenih egzodinamiekih procesa i pojava. koheziji. do pucanja i deformisanja obloge ali i do pomicanja trase 184 185 . stisljivosti. Smatra se da je most objekat koji spaja obale neke rijeke. razliCitih ispitivanja in situ (tnetodama mehanike stijena) i labormorijskih ispitivanja. U torn smislu nepovoljcne karakteristike imrtju stijene koje su jako razlomljene i trosne~ naroCito ako je telnelj lociran u rasjednoj zoni iii u razlomljenom tjemenu antiklinale. slozenosti zrna. istrazivanja tokom eksploatacije tunela sastoje se u instrumental nom pracenju svih relevantnih karakteristika u pogledll stabilnosti i postojanosti objekta jer je iskustveno dokazno da. koj. Istrazivanja se izvode 11 tri faze: .Zavrsni claborat 0 istraiivanjin1a tokom izgradnje tunela izvanredno je vazan materijal jer se koristi za projektovanje i izvodenje tunela u slicnirn geoloskirn prilikama. Fizicko-lnehanicka svojstva koja utiCll na stabilnost temelja stubova mostova i vijadukata (a time i na cjelokupnu konslrukciju) Sll: cvrstoca na pritisak. nivou podzemne vode i njegovom kolebanjll. a povremeno u slueaju bujicnih vodotoka.istrazivanja tokom igradnje tuneia sadrze pracenje radova. 90). istrazivackiln radovima u svim fazan1a projektovanja. tektonske i strukturnogeoloske karakteristike. i kod vijadukata). za lemeljenje mostova i vijadukta povoljne su sve svjeze cvrste stijene koje odgovaraju kriterijama nosivosti. zbog morfoloskih karakteristika tcrena.5.. U pogledu iiloiogije.Takva se ocjena daje nakon studiozne obrade geoloskih karakteristika. Struktllrnogeoloske karakterislike su bime kod odredivanja lokacija temelja siubova i iskopa za teu1clje (radi njihove stabilnosti i otpornosti na seizmicke uticaje i postizanje dopustene nosivosti). U takvim stijenama. istramog busenja. bujanju. odronjavanje dijelova stijenske rnase. odnose se na litoloski sastav terena. 2ilavost. zbog skracivanja duzine puta i troskova koji bi nastali obilazenjcm a takoder i zbog poboljsanja saobracajnih karakteristika trase. . uz detaljno· registrovanje svih relevantnih geoloskih karakteristika i njihovo ucrtavanje na inzcnjerskogeoloskol1l profllu tunela u rnjerilu od 1:100 do 1:200 (s1. prostorna masa.2. tc vodopropusnost i nivoi kolebanja podzemne vode. gustoca. SLl potrebni prj projektovanju i izgradnji mostova i vijadukta. i nakon niza godina moze doc. temelja stubova mostova i vijadukata u nevezanim i poluvezanim stijenama. Svi navedeni radovi rezultiraju claboratom 0 injzenjerskogeoloskim uvjetima izgradnje luncia u sklopu kojeg so obavczno nalaze prognozni inzenjerskogeoloski profili. poroznost. tunela izgradenog u veoma nepovoljnim stijenama (npr. fizicko-mehanicke osabine. poroznosti. U slucaju izvedb. granulometrijskom i petrografskom sastavu. odnosno rijecne doline. treba definisati karakteristike bitne za gradcnje i sigurnost u eksploataciji. Savrerneni egzodinamicki procesi koji uticu na stabilnost Illostova i vijadukata su: fluvijalna erozija (veoma i trajno izrazena na obalama koje spajaju most.

za nasipanje se koriste sljunak. u nagibu I: I i veeern. u siucajevima kada je kota nivelete trase iznad kote terena. a radi povecanja stepena sigurnosti i stabilnosti. koheziji. U tu svrhu izvode se potporni i oblozni zidovi. odnosno odredivanje nagiba kosine. Za izvedbu nasipa najpovoljniji je lomljeni. U ovisnosti 0 geoloskim karakteristikarna stijena. Upotrebom i pravilnorn ugradnjorn karnena elirninise se rnoguenost slijeganja. pijesak i glina. pijesak. vezanirn stijenama izvedba zasjeka i usjeka. uz povoljne inZenjerskogeoIoske i strukturnogeoloske karakteristike. u svim slucajevima kada je kota nivelete trase ispod kote terena neposredno u padini (zasjeei). Ako karnena nema u terenima (u terenirna izgradenirn od poIuvezanih i nevezanih sedirnenata). koji traje godinarna. Stabilnost kosina nasipa.a-zasjek u magmatsko} stijeni stabilan pri vrlo strmom nagihu . Ostali rnaterijali zahtijevaju blaze nagibe. posveeuje se painja u razlornljenirn stijenarna. postavljaju se usidrene zicane mreze sa zategarna.Zasjeci. 1 Nagibi kosina rnogu u cvrstirn stijenarna. stabilnost kosina aVIS! 0 granulometrijskorn petrografskom sastavu. 0 cernu ce ovisiti naCin terneljenja (pIitko terneIjenje iIi terneljenje na busenirn iii zabijenirn pilotirna). prostornorn polozaju pukotina i njihovorn rnedusobnorn odnosu. 2 Slika 91. Kod izrade veorna visokih zasjeka i usjeka. odronjavanja. Zasjeci i usjeci izvode se u rnorfoloski razudenom terenu. uz trajno nabijanje vibrovaljeima i osiguranje optirnaine vlainosti. gabionski madraei.U glinarnaje to dug proees. 6. uobicava se izvesti berma. nivou podzemne vode i njegovom oseilavanju. usjeci i nasipi Zasijecanje i usijeeane terena. Konsolidacija nasipa u sljuneirna traje relativno kratko (slicno je kod pijesaka).U slojevitirn stijenarna bitan je i odnos nagiba slojnih ploha prema nagibu kosine zasjeka i usjeka (slika 91). klimatskim faktorima (smrzavanjul. kao i nasipavanje pojedinih njegovih dijelova u funkciji su realizaeije eestovnih saobraeajniea i zeljeznickih pruga.0usjck u magmatskoj stijeni s aha stabllna boka . te 0 proslojcima i leearna materijala razliCitih granulometrijskih i fizicko-mehanickih karakteristika. U pravilu je u takvirn terenima prvih nekoliko metara stijene intenzivno razlomljeno i odvojeno u blokove razliCitih dimenzija s pukotinarna koje su pretezno ispunjene zemljorn crvenicom. dobro slozeni kernen. Za izvedbu nasipa nisu 186 187 . Cilj irn je postizanje projektovane nivelete u visinskorn i prostornom smislu. U kraskirn terenirna gornji dio kosine zasjeka i usjeka izvodi se u blazern nagibu od donjeg. sirine potrebne za prihvacanje rnanjih odronjenih kornada i ublaiavanje njihovog udara na saobracajnicu. kod kojeg ce bokovi biti stabilni. Sljunak. sirnetricni i nesirnetricni.2.:b-usjek u krecnjaku. biti od veorna strmih do okornitih. ovisno je 0 litoloskorn sastavu. Time se izbjegavaju visoki stepeni nagiba trase i njezino produzenje obilazenjern prepreke.(tecenje stijena). c-zasjek u krecnjaku nestabilan S obzirom no odnos nagiba slojeva i nagiba kosine zasjeka 2. U cvrstim.b-zG!>jek u krecnjaku stabilan S obzirom na odnos nagiba slojeva i kosinc zasjeka. nesimetricna radi postizanja stabilnosti oba boka U odnosu na slojevitosf . Zastiti kosina od utieaja savremenih egzodinarnickih faktora (erozije. uglu unutrasnjeg trenja materijala.c-usjek u krecnjaku sa stabilnim lijevim bokom i desnim bokom sklonom klizanju po slojnim povrsinama (diskontinuitetima) Nasipi su takode objekti koji se izvode na eestovnirn saobracajniearna i zeljeznickirn prugama. osipanja). razlornljenosti stijenske rnase. J. narocito one koji mogu izazvati pojave klizanja. u takvirn terenima potrebno je studiozno izuciti sve vazne faktore. i glina su u nasi pima stisljivi. postize se karnenom. (visih od 6rn). izraduju se kontrafori sa sidrenjern u stijenskoj rnasi iIi se stijenska rnasa zasticuje rnlaznim betonom. Stabilnost zasjcka i usjeka. Opeenito. poroznosti. odnosno podlozni slijeganju tokorn vrernena. Nasipanje se obavlja u slojevirna debljine do rnaksirnum 60 em. povoljnih petrografskih i fizickomehanickih karakteristika. Zbog toga su nagibi kosina i usjeka u nevezanim i poluvezanim sedirnentirna u pravilu veorna bIagi. iii podrucju niskih brezuljaka (usjeei).6. U terenirna izgradenirn od nevezanih i poluvezanih sedimenata. prilagodeni njihovim karakteristikarna u pogiedu stepena otpornosti rnaterijala na SlllCan]e. vodopropusnosti.

IstraZni radov! provode se u cetiri faze: prelirninama istrazivanja. Osnovnim projektom definise se konacni izbor lokacije najpovoljnije za hidrotehnicki objekt. istrazivanja tokom izvodenja radova. podzemnih i porsinskih tokova).2. obavlja se izbor lokacija povoljnih za akwnuliranje vode i za eksploataciju i preradu potrebnog karnena iz privremenog kamenoloma.debljina povrsinskog trosnog pokrivaca. istraiivanja za pOlrebe izrade osnovnog projekta. . ovisno 0 vrsti objekta i potTebi. uzimajuCi u obzir pozitivne i negativne faktore. mogucnost procjedivanja unutar akumulacije. Dobiveni rezultati koriste se kao temelj za glavni projekt ejelokupnog investieionog zahvata. jer naknadno uoeeni detalji (koji u kompleksnim geoloskim istraiivanjima prije nisu uoceni) mogu vrijediti za prilagodavanje realnom stanju. Tokom izvodenja radova kontrolisu se oejene prethodnih faza istraiivanja i zakljucei. poljoprivrede ltd.akumulacija. veliCinu slivnog podrucja. . uticaj egzodinarnickih i endodinamickih procesa i pojava.geoloskoj gradi i vizuelnoj ocjeni kvaliteta stijena. U fazi istraiivanja za potrebe osnovnog projekta istrazuju se lokacije koje su odabrane kao povoljne za hidrotehnicke objekte.radovima koje treba obaviti za izradu osnovnog projekta. materijal potreban za njenu izvedbu. . Istrazivanja ove faze moraju rezultirati spoznajama 0: .rezultatima razliCitih probnih opterecenja. vodosnabdijevanja. tunela i drugih dijelova objekta. U sklopu rezuitata istraiivanja za potrebe osnovnog projekta. za postojanost akumulaeijskog jezera i njegovu funkeionalnost obavljaju se i druga istrazivanja. te koliCinu nanosa koja se vremenom taloii u akumulacijsko jezero.Odreduje se tip brane. lnzenjerskogeoloska studija.lokacijarna povoljnim za akumuliranje vode. Posebna painja posvecuje se nestabilnim padinama i klizistima. -inienjerskogeoloskim karakteristikama (mineraloskopetrogarfska.je hidrotebnickih objekata (brana. definisu se: naein i dubina temeijenja. fizicka i mehanicka svojstva stijena. sprecavanja pop lava. hidrogeoloske odlike (prosjeenu koiicinu dotoka u akumulaeiju od padavina. izdasnost izvora.geofizickim parametrima.akumuliranju materijala (koji moze biti transportovan zbog djelovanja denudacije i erozije) u izvedenim objektima. potrebno je prouCiti morfoloske karakteristike terena. Naravno. .1.postojanost kosina usjeka i zasjeka ). i prijedlozima sanacije.2. S obzirom na to da njihova pogresna iii nedovoljno precizna oejena moze lzazvati katastrofalne posljedice.7. laporci. hemij skim svoj stvima vode moguCim gubicima proej edivanj em. . smijer kretanja podzemne vode. klimatoloske i meteoroloske karaicteristike. hemizam podzemne i nadzemne vode. su kompleksna i raznovrsna jer zahtijevaju taene i do kraja precizne determinacije odnosa na terenu. koja je rezultat istrazivanja ave faze.hidrogeolSkim karakteristikama (nivo podzemmne vode. mora sadrzavati spoznaje 0: .7. Odreduje se ugao kosine zasijecanja i usijecanja padina. medu kojima veliki znacaj imaju ona koja obraduju uticaj akumulacije na eko-sistem i osiguranje postojanosti (odnosno poboljsanje karakteristika) odgovarajucih izvora u nizim 188 189 . oko brane i ispod nje. maksimalna dopustena visina uspora i drugo. istraiivanja za potrebe izrade glavnog projekta. silt (prah) i gline s organskim materijarna. dobiva se uvid n geolosku gradu lokaeije unutar kompenzacijskog bazena. Rezultati se graficki prikazuju na kartama i profilima u mjerilu od 1: 100 do 1:5000. posebno ani sa vecom koliCinom glinovite komponente).povoljni materijali podlozni trosenju i raspadanju (npr. veliCina slijeganja stijenske mase ispod brane. 6.nestabilnim padinama i klizistima. kanala).Akumulacijska jezera Kod izvedbe akumulacijskih jezera za potrebe energetike. . U fazi istraiivanja za pootrebe glavnog projekta koriste se spoznaje prethodnih faza istrazivanja i obavljaju dopunska detaljna istraiivanja na lokacijama pojedinih dijelova objekta. ali ni gradevinski otpad. U fazi preliminarnih istrazivanja uz konsultaciju postojecih objavljenih radova i fondovskih dokumenata. 6. Osim toga.Hidrotehnicki objekti Geoloska istraiivanja za potrebe izgradn. glavna podrueja gubitaka procjedivanjem u podrucju akumulaeije te oko brane i ispod nje). naein izvedbe.

s razlicitim stepenima nagiba osc i bokova. b Brane su hidrotehnieki objekti kojima se omogueava zadrzavanje vode u nekom podrucju. lspucalost terena i s njom u vezi hidrogeoloske karakterisike uvjetuju projektovanje -. Dopusteno opterecenje na dodirnoj plohi teren-temelj Ima posebno znacenje zbog pritiska kojim brana cljeiujc na stijenu svojom lnaSOill.podruejima. Seizmicnost terena je jedna od komponenata koja takodc bitna utice 11a izbor pregradnog mjesta i tipa brane. seizmicnost. 6.3. Po potrebi mogu bItt oblozenl (cak i u vodonepropusnom terenu). Mogu biti koristeni i kao plovni putevi (npLSueski.Kanali Kanali su dovodni i odvodni objekti hidrotehnickih sistema za potrebe energetike i poljoprivrede. Smicanje brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom dogada se redovno po plohama diskontinuiteta (slojnim j tektonskim pukotinama). Pri lOme morfologija terena i inzenjerskogeolaske od!ike stijena imaju veorna vaznu ulogu. sufozija) 1 intenzitet ispunjavanja akumulacija razliCitirrl nanosima (transportovanim vodenim tokovima iii nastalim trosenjem stijena obeda akurnulacije).Raz/iCifi tipovi brana 11 popre<-'nom pre. S danasnjim stepenom tehnickotehnoloskih dostignuca. lnzenjerskogeoloske karakteristike. takvim pojavama. vaino je hidrogeoloskim istraiivanjima odrediti vodopropusnost terena na obodima 1 u podrucju dna akumulacije. kako bi sc osiguraia stabilnost brane. Savrerneni egzodinamicki procesi obieno su rezultat porasta nivoa vode u podzemlju sto se prenosi i na sire podrucje padina.2. narocito one izgradene od betona i afmiranog betona. U sirem podrucju akumulaeija. odronjavanje. Inzinjerskogeoloskim istTaZivanjima bitno je odrediti stabilnost obala akumulacije S obzirom na djelovanje vode (denudacija. Za postojanost akumulacije najpovoljnije su vadonepropusne stijcne (npLsvjeze magmatske). d-/uhw betonska hrana) 6. 190 191 . armiranog betona i kamenog nasipa s vodonepropusnim glinenim jezgrom. U fazi projektovanja.. Panamski kana! itd. i neoblozeni. posebno prilikom naglog punjenja i praznjenja vode. uz registrovanje svib relevantnih hidrogeoloskib pojava. obavezno izraduju karte seizmicke mikrorejonizacije. klizanja masa.2. uvalarna. c-olak~aJ1a armiram!-bclOnska brana. Savremene brane se izvode od betona. b-masivna hClOnsko brana. primjecenaje povecana seizmicka aktivnost. zbog njene osjctljivosti 11a potrcs. Najucestaliji tipovi brana prikazani su n3 sl1d 92. sta znaei da u fazi istrazivanja i projektovanja treba pazljivo pri6i litoloskim· i strukturnogeoloskim istrazivanjima ten1eljnc stijene i bokova. U morfoloskom smislu. Lucne anniranobetonske brane izvode se u uskim klisurama.2. rijecnim prosirenim dolinama).Branc radova u eilju sprecavanja gubitaka vode ispad i oko brane. kao i u fazi eksploatacije.1=7\ ~~-- d S/ika 92. ovisno 0 pritisku akumulirane vode koji na branu djeluje i inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena u kojim se izvode. akull1ulacije se ostvaruju i u kavernoznim razlomljenim krskim terenima (u krskim poljima. Svi nabrojani elemen6 ovisit ce 0 inzenjerskogeoloskim. lspucalost znatno utice i na izbor tipa brane zbog potrebe unosenja dodatnih sila (razliCitim vrstama sidara) u tercn. akumulacijska jezera se uglavnom izvode u prasirenim dijelavima rijecnih dalina te u podrucjima kraskih polja (ali uz bitna i raznolika istrazivanja i injektiranja radi ostvarenja postojanosti akumulacije). pokriveni i nepokriveni.odgovarajucu pazllJu. erozija.U seizmickin1 zonama se u s!ucaju potresa veceg od 6 stepeni MSK-64 skale.7. Vrsta materijala od kog ce neka brana biti izgradena takode ovisi i 0 morfo!ogiji. a nasute u sirim rijecnim dolinamf). a izvedba je moguca liZ strogo postovanje uvjeta gradnje u seizmicki aktjvnim podrucjima. U geoloskom smislu. dopusteno opterecenje i mogucnost smicanja brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom. oSlpanJe.). U morfo!oskom smislu brane se izvode u susnim dije!ovima rijecnih dolina iii na nekom drugom morfoloski pavoljnom mjestu. uz prethodne prognoze. treba posvetiti . koje (uz astale) posebno treba prouCiti pri odabiranju lokacije i tipa brane su: razlomljenost terena. te se tom problernu u fazi istrazivanja i projcktovanja poklanja odgovarajuca paznja.7.~/ekll (a-naslIta zemljana brana s glinenimjezgrom. Kanai je moguce izgraditi u svim vrstama stijena. pravougaonog iii trapeznog oblika.

U tu svrhu. Obim i vrsta istrazivanja ovisit ce 0 siozenosti litoloske i tektonske grade terena. odnosno. kako bi se in situ i u laboratoriji u cjelosti upoznalc trai. Medutim. U okviru geologije.gabionirna) i trajnim ciscenjem dna. koriste se prvenstveno gline i prab. Hidrogeoloska istraZivanja 0 mogucem odlagalistu otpada prethode ostaIim istrazivanjima iz domena tehnickih nauka. To su: hidrogeologija i inzenjerska geologija. Takvi podaci upucuju na eventualno potrebne mjere oblaganja kanala. prirodne vlaznosti. Ako se zahtijeva vodonepropusnost. i padine u kojoj ce kanal biti izveden. U tehnologiji odlaganja otpada znacajno mjesto zauzima potreba svakodnevnog prekrivanja otpada slojem inertnog materijala. kohezije i vodopropusnosti.2.8. neophodno je : . jos i istramo busenje i raskopi. Uz to pokriveni inertni materijal mora se lahko i brzo zbijati ffiaSinama. posebno ce ovisiti 0 namj eni kanala. ugla unutraSnjeg trenja. da bi se u bilo kojoj fazi eksploatacije odlagalista potpuno onemogucilo prodiranje zagadivaca u podzemlje. te njihovu oscilaciju i mogucnost ispiranja sitnijih frakcija iz nevezanih i poluvezanih sedilnenata. . definisu slivno podrucje podzemnih voda. Kod pripremanja podloge treba odgovarajucim zabvatima osigurati odvodnju odlagalista i odabrati mjesta za prihvat procijednih voda iz odlagalista u cilju njihovog evakuiranja. U neoblozenim kanalima dolazi do erodovanja i punjenja dna sitnim cesticama. vodopropusnost stijena. s napomenom da gline ipak !maju najvise povoljnih elemenata. U ovom posljednjem (tehnicko-tehnoloskom smislu) bitnu ulogu imaju inzenjerskogeoloska istrazivanja. U inzenjerskogeoloskom smislu bitne su karakteristikc stabilnost kosina kanala. ona se postize oblaganjem dna i bokova betonom (iIi armiranim betonom) s dodacima za postizanje vodonepropusnosti. Inertni materijal za pokrivanje otpada laboratorijski se ispituje u pogledu gustoce ( specificna masa ). Kako je veoma tesko u morfoloski pogodnom terenu naC! prirodnu. hidrogeoloski povoljan teren za lokaciju odlagalista otpada mora biti istraZen u cilju izbora i vrednovanja potencijalnih lokaliteta n sanitarno -zdravstvenom. a ponekad i izradu raskopa. Pri tonle je vaino odrediti koliCinc podzemnih voda koje gravitiraju ka kanalu. s razlicitom efikasnoscu. a od inzenjerskogeoloskih egzodinamickih pojava.ene karakteristike terena. njenu brzinu i mjesto (mjesta) isticanja.izdvojiti teren povoljan za lokaciju odlagalista otpada. U cvrstim i razlomijenim stijenama (naroCito krskim) bitno je istraziti kolicinu gubitaka vode kroz dno i bokove. socijalnom i tehnicko-tehnoloskom smislu. po potrebi sadrze i geofizicka istrazivanja i istrazna busenja. smjer kretanja zagadene vode.0dlagalista otpada Otpadni materijal njegovo konlrolisano odlaganje na odgovarajucu deponiju predstavlja jedan od problema s kojim se covjek svakodnevno susrece. koncentraciju zagadivaca u vremenu. uz obavezno kartiranje. 192 193 . litoloskim i strukturnogeoloskim karakteristikama terena. veliki znacaj u trazenju optimalnog rjesenja lokacije odlagalista imaju dvije specijalisticke discipline koje su s gradevinarstvom najvise povezane. U ovisnosti 0 topografskim. kosina zasjeka u odnosn na traZenu visinu. pamja se posvecuje 6. ali i 0 konstrukcij skim odlikama kanala i zahtjevima projektanta u veZl sa vodonepropusnoscu kanala. Teren koji pripada slivu crpilista iIi izvoru pitke vode za potencijalno vodosnabdijevanje u cjelosti se i bezuvjetno odbacuje kao podrucje n kojem bi se trazilo morfoloski i saobracajno povoljno odlagaliste otpada. Da bi se studiozno pristupilo istraZivanju problema zagadenja. injektiraju se ani dijelovi u kojima se voda gubi pri\'ilegovanin1 putevin1a (u vccim dobro povezaniln puklinama). i drugin1 l1vjetirna. To je n10guc:e sprijeCiti zastitom kosina (npr. Zbog toga se imenjerskogeoloskim odgovarajuceg kvaliteta. istraZivanjima zabvata sira okolina u cHju odredivanja koliCine i kvaliteta takvog materijala. Pri inzenjerskogeoloskim istraZivanjima odlagalista otpada primjenjuju se. prostorne mase ( zapreminska masa ). Inzenjerskogeoloski istrazni radovi. jeT daju podatke 0 mogucoj migraciji zagadivaca u podzemne vode. klimatskim. jeT se njegovom izvedborn nloze aktivirati proces klizanja masa. treba ugraditi odgovarajuce materijale u podlogu. tehnoloskog i gradevinskog sianovista. brzinu migracije zagadivaca u podzemlje.izdvojiti teren koji pripada slivu crpilista (odnosno izvoru) pitke vode i voda za potencijalno vodosnadbjevanje naselja i industrije. apsolutno vodonepropusnu podlogu. osim kartiranja (u svim stijenama). U slucajevima kada nema potrebe za cjelovitin1 betoniranjem kanaia. kao i dotok u slucajevima visokog podzemnog vodostaja u zaledu. neophodno je u inzenjerskogeoloskom smislu istraZiti teren radi pripremanja podloge za odlagaliste otpada te odredivanja stabilnost.hidrogeoloskim. odredivanja diskontinuiteta (u cvrstim stijenarna). Upravo tQj segment zivota nastoji se rijesiti s ekoloskog i sanitarno-epidemioloskog.

usko su povezane i druge. pukotine i pukotinske sisteme. struktume. sto dovodi do njihovog ostecenja i slijeganja. 194 195 . U terenima. 6. U povrsinskim dijelovima okrsenih terena.Mezarja i groblja Mezarja i groblja su objekti koji se izvode na periferijama urbaniziranih cjelina. treba ih locirati u vodonepropusnim terenima i izvesti ih tako da se sprijeci bilo kakav njihov negativaJl uticaj na okolinu. veoma razlomljenim stijenama krsa.Ona opisuje i na naucnoj osnovi rekonstruise. debljinu razlomljenog dijela u evrstim stijenama. njihovoj genezl 1 prognozi daljnjih efekata takvih pojava. patrebno jc odrediti: elemente stabilnosti terena (da bi se izbjegle pojave klizista). gdje postoji direktna veza sa izvorom pitke vode iIi crpilistem za pitku vodu.2. cesto u bogata (ali iscrpljiva) lezista ruda bez kojih je covjekov danasnji zivot nezamisliv. tako i bioloske pa se jos naziva i istorijska geologija. podatke u proucavanju razvojnog puta Zemlje i zivota na njoj daju jos i paleogeografija koja opisuje fizickogeografske promjene te paleoklimatologija. dinamicka geologija nam omogucava da upoznamo promjene u rasporedu kontinenata u odnosu na magnetne i geografske polove Zemlje.klizistima i siparima. skupljanja i bubrenja. betonski zidovi Inezara i grobnica se ostecuju zhog ponavljenih procesa susenja i vlazenja. njihove mineraloske. Geotektonika pomaie u razumijevanju procesa i promjena koje su rezultirale prostomim odnosima meau stijenama litosfeTe u odreaenom geoloskom razdoblju. epirogenetskih pokreta i seizrnizrna. koje sluie za odredivanje relativne starosti stijena i korelaciju istovremeno nastalih stijena. ~aleontologija proucava razvoj i promjene u zivotinjskom (paleozoologija) i biljnom (paleobotanika) svijetu tokom duge geoloske istorije Zemlje. tekstume i fizicko-mehanicke karakteristike te uvjete okoline i procese koji su se odvijali u Zemljinoj kori u vrijeme kada j e odredena stij ena nastala. Pored navedenih naucnih disciplina. ali i u povrsinskim. mehanizme nastanka i razvoja planinskih vijenaca i s tim u vezi rekonstrukciju pojava poput magmatizma. Ovdje su. Ona se uglavnom izvode u nevezanim i poluvezanim sedimentima. Petrologija omogucava upoznavanJe stijena. njihovu ispunu i mogucnost kOllluniciranja povrsinskih i podzemnih voda. hemija. 7.stratum-sloj). Ove mjere se poduzimaju u cilju sprecavanja zagadenja podzemnih voda. koja istraiuje klimatske promjene tokom geoloske istorije Zemlje. biologija. Za dobijanje cjelovite slike 0 fazama razvoja Zemlje koriste se rezultati i spoznaje svih naucnih grana geologije. s navedenim naucnim oblastima koje se medusobno dopunjuju. U inzenjerskogeoloskom smislu. Dakle. Biostratigrafija daje vrijedne podatke 0 vremenskom redoslijedu nastanka zivota i omogucava podjelu stijena po starosti upravo u ovisnosti 0 organizrnima koji su u njima nadeni.naroCito u podrucjima s visokilTI nivoom podzemne vode. da mezarja i groblja ne bi bila izvor zagadivanja podzemnih voda. ali i rezultati i spoznaje drugih prirodnih naucnih disciplina. Mezarja i groblja se ne bi smjela izvoditi na lokacijama unutar slivnih podrucja. Litostratigrafija proucava litoloske karakteristike stijena i daje veoma korisne podatke. Naprimjer. izgradenim od sedimenata sa sitnijim cesticama u pravilu je i moguenost osteeenja i slijeganja veea. te pritiska kojim voda djeluje kao i njene eventualne agresivnosti. parametre 0 kojima ovisi proillJena zapremlne i sadrzaja vode (u glinovitim stijenama). kapilarne vlage. Mineralogija pomaZe pri odreaivanju uvjeta koji su rezultirali nastankom odreaenih vrsta minerala i njihovim nakupljanjem. narocito opis i podjela geoloskih doba po starosti. Na pocetku su se istorija Zemlje.9. proucavali iz dokumenata nadenih u slojevima sedimentnih stjena te odatle potice i naziv stratigrafija (Iat. kao i namjene ove knjige. metamorfizma. Naravno. kod izbora novih lokacija za mezarja i groblja iii u slucajevima prosirenja postojceih. STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA Razvoj Zemlje kao nebeskog tijela od vremena njenog nastanka i razvoja zivota na njoj. radi prikaza kompleksnosti zadataka kojim se stratigrafska geologija bavi. navedene same one naucne oblasti bez kojih bi informacije koje slijede bile nepotpune. naroCito 0 hemizmu i stepenu dijagenetskih promjena. Na stabilnost betonom izvedenih mezaJ:ja i grobnica u glinovitim materijalima utieu promjene prostorne mase zbog smrzavanja i odmrzavanja. naprimjer fizika. jer postignutim znanjem i rezultatima pomaiu u rekonstruisanju i interpretaciji razvoja Zemlje i zivota na njoj. integralno proucava naucna disciplina koja se naziva stratigrafska geologija. prostorno i vremenski glavne dogadaje i pojave iz istorije Zemlje kako geoloske. PaZljivo se prati i seizmicka aktivnost.

mogu zivjeti i na dubinama do kojih svjetlost ne dopire. da izdizanja u pravilu slij"ede nakon jakih deformacija zbog 196 197 . a izdizanja su izrazito obiljezena dubokim kanjonima urezanim u kopno kroz dugo geolosko vrijeme. Kontinentalni sedimenti mogu biti kopneni. pa je stirn u vezi uveden termin facijes za oznacavanje litoloskih i paleontoloskih svojstava stijene nastale u odredjenom sedimentacionom prostoru. 7. u krovini su sitnozmaste slatkovodne naslage.2. Budue. Dakle. flisern. te u postojanju priobalnih i plitkomorskih sedimenata na velikim visinama. u sredisnjem dijeiu brakicne naslage nesto krupnijeg zma s kosom slojevitoscu. pijesci. jer do te dubine prodire svjetlost koja im je nuina za fotosintezu. Docena je da neke morske zivotinje i biljke mogu zivjeti sarno u odredenoj zivotnoj sredini. Pri tome se sluiima aktualistickim principom. a spuzve i druge zivolinje. Mjesoviti sedimenti taloze se jos u lagunama. Charles Darwin (1809-1882. te peCinske naslage) i slatkovodni medju kojima razlikt\jemo rijecne iii fluvijalne (rijeeni nanosi). grebenski koralji su veoma osjetljivi na Cistoi:u mora i vee kod manjih zamuljenja ugibaju. razlomljenim i metamorfisnim stijenama lIZ manifestacije eruptivne i seizmicke aktivnosti. analizom sedimenata i fosilnih ostataka u njima. tako i iosilnog) uoCio zakonitosti evolucije i zakljucio da je najvazniji uzrok promjena prirodna selekeija. Proucavanjem fosilnih ostataka uoceno je da su se biljni i zivotinjski organizmi ad prvih pojavnih oblika do danasnjih dana mijenjali i usavrsavali. dobijamo spoznaje 0 procesima i pojavama koji su se dogadali tokom razvoja Zemlje i utieali na oblike zivota na njoj. Smatra se da su uprav. nalaze se klasticne naslage. Sedimentacione sredine su bitne za nakupljanje odredenih sedimenata. Organizmi koji zive na morskom dnu nazivaju se bentoski. izolaeija i snaga gena. gline i laporci te hemijski i organogeni sedimenti sa slatkovodnom florom i faunom) i mocvame naslage. najvise fosilnih ostataka. u cemu uvjeti okoline omogucavaju opstanak selekcijom odabranih najprilagodljivijih organizama. pa se danas zna da su pokretacki evolueijski faktori uz prirodnu selekciju jos i mutacija. Dinamika Zemlje u svijetlu mObilisticke koneepcije Dokaze 0 stalnom "sukobljavanju" egzodinamickih i endodinamickih sila danas nalazimo u podrucjima orogena s veoma deformisanim. Poznato je da danasnji organizmi zive u morima. u razliCitim klimatskim pojasevima. Ovisno 0 mjestu sedimentacije.) jc tokam svojih istrazivanja biljnog i zivotinjskog svijeta (kako reeentnog. jezerske iii lakustricke (sljunci. mogu6e je odrediti raznovrsne karakteristike sedimentacionog prostora u kome su nastali neki sedimenti. u slatkoj vodi i na kopnu. U okviru marinskih sedimenata razlikuju se pJitkovodni (neritski) sedimenti. u ovisnosti 0 uvjetima okoline.o mutacije gena omogucile pocetak evolueijskog procesa. a u podrucjima delti. Nesumnjivo je da se zivot zaceo u vodi te da su kopneni obliei nastali kasnije. batijalni sedimenti su predstavljeni muljevima. Neritski sedimenti (cesto karbonatne stijene) sadrie brojne plitkomorske fosile.Fosili i stijene kao geoloska svjedocanstva Dogadaje u razvoju Zemlje i uvjete zivota na nJoJ moguce je rekonstruisati i interpretirati proucavanjem stijena litosfere i okamenjenih ostataka organizama (fosila) koji su u nekom geoloskom razdoblju iivjeli i razvijali se u odredenoj zivotnoj sredini. uz strme obale. dok u abisalnim sedimentima dominiraju organski muljevi i sitnozrnaste naslage s nesto planktonskih fosila. Svako razdoblje Zemljine proslosti bilo je obiljezeno svojim karakteristicnim oblicima zivota. odnosno eko sistema u kojim su zivjeli. odnosno terestricki (eolski. U skladu s takvom pretpostavkorn. Navedeni podaei omogucavaju nam da zakljuCimo u kom je sedimentacionom prostoru nastao neki sediment u dalekoj geoloskoj proslosti. Ipak. 06to je da proucavanjem savremenih procesa i pojava i njihovih uzrocnika. Dakle. a time i podataka za rekonstrukeiju i interpretaeiju faza u razvoju Zemlje i zivota nalazi se u sedimentnim stijenama koje su nastale u morima. dubokovodniji (batijalni) i dubokovodni (abisalni) sedimenti. Morske biljke iive sarno do dubine oko 200 m. U tim sedimentacionim sredinama. estuarima i limanima. glacijalni i glaciofluvijalni sedimenti. odnosno da su prirodni procesi geoloske proslosti analogni danasnjim. oni koji plivaju poznati su kao nekton ski. laporcima i krecnjacima s dominirajucom nektonskom falIDom. dok organizmi koji Iebde u vodi pripadaju. a u podini su morske sitnozrnaste naslage. Naprimjer. koji polazi od pretpostavke da su tokom Zemljine proslosti na njenoj povrsini i u unutrasnjosti djelovale uglavnom iste one sile koje djeluju i danas. planktonu. razlikuju se sedimenti morskih i marinskih prostora. Mjesoviti sedimenti zastupljeni su lIZ obalna podrucja (litoral). Kasnijim istrazivanjima Darwinova teorija evolucije je doradjivana. a taka je bilo i u geoloskoj proslosti. zivotne sredine uvjetuju egzistenciju odredjenih iivotinjskih i biljnih oblika i zajednica. sedimenti nastali na kontinentu i mjesoviti sedimenti.

da bi prije pribliz. Filipini i dalje prema Australiji). S druge strane. prerna klasienoj geosinklinskoj koncepciji kasnije poznat Mediteransko-transazijsko geosinklinalno podrueje. poredjenjcm rasprostranjenosti fosilnih ostataka. sto je svakako jedan u nizu dokaza 0 kretanju litosferskih ploea. preuzeto iz: Lf)estanovic. pa ce u nastavku biti prezentirani sarno savrerneni dokazi 0 kretanju ploea. 93. /989. a ni fosili nadeni u abisalnim sedimentima nisu bili stariji. radiometrijskim mjerenjima starosti uzoraka bazalta s dna okeana dobivena je najveca starost od priblizno 150 miliona godina. Snimanjem dna okeana. Mjerenjima brzine relativnog kretanja ploea na 198 199 . srednjedubokih i plitikih zarista potresa. koja se pocela "kidati" prije oko 220 miliona godina.5 em/god" a u juznom za 4. a juzni Gondwana. Odnosno. sto je dno mladje. odnosno 0 kretanju velikih odvojenih masa Zemljine kore tokom geoloske proslosti. Spoj sjevernog i juznog kopnenog dijela bio je na zapadu. Teorija 0 pomicanju litosferskih ploea (tektonika ploca.) Sjeverni dio te jedinstvene kontinentalne mase nazvan Je Laurazija. nova globalna tektonika). ove knjige.1 em/god. Tako je prihvacena misao 0 nekad jedinstvenoj kontinentalnoj masi. Prema tome. Na relativno konsolidovano dno se s vremenom nakupljaju abisalni sedimenti i izravnjavaju relief. Rubovi okeana markirani su uglavnom ostrvskim lukovima vulkanskog porijekla. liZ obalu Juine Amerike . Prema postavkama tektonike ploce. a cesto su prekinute i segmentirane transformnim rasjedima. Divergentne granice litosferskih ploca markirane grebenima koji su simetricni U odnosu na osu zone sirenja. 0 starosti nove okeanske kore na dnu okeana zakljucuje se upravo iz debljine abisalnih sedimenata. danasnji zapadni rub Pacifika: Japan. odredjivanjem sadrzaja dubokih.8 emigod" a na juznom dijelu 2. Medutim. debljina sedimenata se u pravilu povecava udaljavanjern od ose zone sirenja. odredjeno je da se Sjevema Amerika udaljava od Evrope brzinom koja na sjevemom dijelu iznosi 1. precizmm geodetskim pracenjem promjena u udaljenostima kontinenata. nalaze se U okeanskirn prostorima.1.Cileanski model subdukeije). nazvanoj Pangaea. a u neposrednoj okolini zone sirenja mladi abisalni sedimenti nedostaju. iz kojeg strse vulkanske morske planine. 2001. Nakon sto 5e njemacki geofizicar Alfred Wegener 1912. Udaljavanje kontinenata prema savremenim gledistima (premo: Trevison & Giglia. Pangaea je bila okruzena okeanskim prostorom nazvanim Panthalassa. na istocnom rubu Paeifika. dobiveni su brojni podaei koji su omogucili definisanje litosferskih ploea i dali osnovu koneepeiji 0 sirenju okeanskog dna.1. u slueaju kad se jedna okeanska ploea subdueira pod drugu (npr. pracenjem eruptivne aktivnosti te magnetizma u starim stijenama na povrsini i u okeanskoj kori. Slika 93. Sljedeca potvrda 0 kretanju litosferskih ploea dobivena je preeiznim mjerenjima udaljenosti kontinenata. Na primjer.3 em/god" dok se Juzna Amerika udaljava od Afrike u sjevemom dijeJu za 2. Nairne. trebalo je odgovoriti na lllZ slozenih pitanja 0 uzrocima nastanka horizontalnih sila koje se tako jakim pritiskom realiziraju. tada otoenih lukova nema (npr. to je i manja mogucnost postojania sedimenata. Grebeni su locirani unutar okeana.). otvorena je mogucnost globalnog gledanja na dinanliku litosferc. nova litosferska kora nastaje upravo u tim zonama. Od sredine 60-ih godina ovog stoljeca do danas. mnogobrojna detaljna naucna istrazivanja dala Sil podrsku osnovnim \Vegenerovim postavkama 0 pomicanju kontinenata.nagomilanog pritiska. godine objavio radikalnu teoriju 0 pomicanju kontinenata sa naucno utemeljenim obraz10zenjem 0 slicnosti kontura nekih nasuprotnih kontinenata (osobito Afrike i Juzne Amerike). pracenim dubokim okeanskim brazdama. kad se okeanska kora subdueira pod kontinentalnu. a u istocnom dijelu bio Tethys okean ("zaliv" Panthalasse). uzroelllclma kretanja i njihovim granicama pojasnjena je u potpoglavlju 4. u koje se utiskuje baziena lava uglavnom pukotinskog tipa izljevanja. Nova okeanska kora se tokom udaljavanja od sredisnjeg dijela sirenja lomi i izdize. moze se zakljueiti da je dno okeana u geoJoskom smislu mlade od sedimenata kontinentalne kore.no 65 miliona godina njezini dijelovi (kao zasebni kontinenti) dosli u polozaj koji priblizno odgovara danasnjem (51. a njihovi struktumi obliei raskinuti transformnim rasjedima ukazuju na pojavu jakih naprezanja.

3 i 10. Mobilistickom koncepcijom je danasnji polozaj ofiolita protumacen navlacenjem dijela okeanske kore na kontinentalnu. 7. iitoloska i paieontoioska metoda. ta se starost moze odrediti relativno i apsolutno (radiometrijski). RazliCitim metodama. nadeni su na razlicitim kontinentima. gdje se topi i u mineraloskorn smislu transformise uz oslobadanje vel ike kolii'ine energije na dubinama od vise stotina kilornetara.1. Medutim. hemijski sastav. sto se naziva obdukcijom. to je nepouzdan postupak za uporedivanje na . Odredivanje relativne starosti stijens Za odredjivanje relativne starosti najvise se koriste podaci iz sedimentnih stijena.divergentnim granicama. grebenima i transformnim rasjedima). Litoloska metoda je zasnovana na litoloskim karakteristikama. Kad stijene koje gradi okeansko dno (ultrabazicne i bazicne magmatske stijene s dubokol110rskim sedimentima) danas nalazimo na kontinentu. Proucavanjem seizmicke aktivnosti i lokaeija potresa u zemljinoj kori potvrdello je da sn potresne zone saglasne s granicama ploea (brazdama. sto se smatra malo vjerovatnim u slucaju da su kontinenti od svog nastanka bili u danasnjem poloiaju. Cinjenica je da stijene ciji minerali sadrie zeljezo tokom nastanka registfuju orijentaciju magnetskih polova Zemlje i prema njima se polariziraju. To je oeito jos jedan dokaz 0 postojanju prakopna i njegovom komadanjn i odvajanju. To pravilo vrijedi za primarni polozaj slojeva sedimentnih stijena. zabiljeien je tek u stijenama starim do . moze se odrediti vrijeme obdukcije. Pri odredivanju relativne starosti stijena posebno se koriste metoda supcrpozicije. Ipak. Nairne. upravo uvjeti mogu biti razliciti kod postanka istodobnih stijena.ka obiljezja naslaga ne ovise 0 vremenu postanka nego 0 mjestu i nvjetima u kojima su nastale. odnosno tamo gdje 1m nije mjesto postanka.3. Odredivanje starosti stijena Osnovni preduvjet za pouzdanu rekonstrnkciju redoslijeda dogadanja u razvitku zivota na Zemlji i promjena u prostornim odnosima medju stijenama litosfere jest poznavanje starosti stijena. Dakle i o[lOllti bi trebali biti jos jedan u nizu dokaza a stalnom kretanju litosferskih ploea tokom geoloske istorije zemlje.U sjevernam dijeiu Pangaee (Laurazija) zivjcle su biljke penjaciee istog roda. To znaCi da iz podataka 0 "zannznutom" magnetizmu mozemo zakljuciti 0 orijentaciji te stijene prema nekadasnjem polu. jer je tesko zamisliti paralelnn evoluciju na udaljenirn kontinentilna. te da su potresi upravo posljedica pomicmlja litosferskih ploea. razliCit polaritet u starijim stijenama je objasnjen promjenama u polozaju kontinenata. Polaritet koji odgovara danasnjem. Fosilni ostaci istih vrsta nekih biIjaka i zivotinja geoloske prosiosti. stariji ad 200 miiiona godina. 7. Metoda supcrpozicije slojeva polazi od cinjenice da su mladl slojevi talozeni iznad starijih.3. Relativna starost magmatskih i metamorfnih stijena odredjuje se na osnovu njihovog odnosa sa sedimentnim stijenama poznate (takode relativne) starosti. kao sto su boja. nadene danas u Sjevernoj Arnerici i Velikaj Britaniji.3 em/god. Naprijed navedeni podaei ukazuju da mobiiisticka koncepcija daje prihvatljiva objasnjenja cjeJokupne Zemljine dinamike tokom njenog razvitka. Obzirom da su hipoteze 0 pomicanju rotacione ose Zemlje odbacene kao nemoguce po zakonima fizike. sta se objasnjava vezom ta dva kontinenta (Gondwana) u sklopu Pangaee. Na primjer. fosili papratnjace Glassopteris. 10m. nazivamo ih ofiolitima.. Praktiena vrijednost metode prestaje u uvjetima tektonski jace poremecenih naslaga. stepen dijageneze itd . SW ukazuje na brzinu prirasta nove okeanske kore. a samo u zadnjih 10 rniliona godina utvrdeno je cak preko 15 epizoda obrnutog (reversnog) polariteta. Medjutim. nekih vodozemaca i gmizavaca nadjeni su u podrucjima Juine Afrike i juinog dijela Juzne Amerike. Podaei 0 paleomagnctizmu takode su posluzili pristalicama mobilizma kao jos jedan dokaz za postojanje i pomicanje litosferskih ploea. Navedene karakteristike mogu se koristiti za uporedivanje i odredivanje relativne starosti pod pretpostavkom da su jednake iIi sliene stijene ujedno i istodobne. Potvrda za navedenu tvrdnju nalazi se u postojanju anomalije sile tde u podrucjima brazdi. Iz razlike starosti ofiolita (odnosno okeanske kore) i vremena njihovog "smjestavanja" na kontinentalnu korn. sta bi takode bila teska iogicki objasniti da ti dijelovi u dalekoj geolaskoj proslosti nisu bili jedinstveno kopno. a vrlo slieni kod nastajanja stijena razliCite starosti. s manje ili vise taenosti.irim podrucjima jer litolo. lzrazito jaki ucestali potresi na konvergentnim (subdukcijskim) granieama objasnjavaju se Cinjenicom spustanja dijelova relativl10 hladne (i manje guste) Iitosferske ploce duz konvergentne odnosno subdukcijske granice u topliju (vece gustoce) astenosferu.730 hiljada godina. dobiveni su podaei izmedju 1. u jasno ogranieenim prostorima i 200 201 .

a sluzi i za odredivanje starosti arheoloskih nalazista. vrijeme poluraspadanja odnosi se na radiaaktivni element nekog minerala a kako je taj mineral magao nastati prije nastanka stijene. Metoda kalij-argon-kalcij osniva se na raspadanju radioaktivnog izotopa kalija 40K na dva na('ina: II % atoma dobivanjem elektrona iz svemira (apsorpcijom j3 cestica) prelazi u argon (40 A). Mjerenjem omjera 14C/ 12 C odredjuje se starost s velikom pouzdanoscu. cpoha (serija) i doba (kat).4. Ovom rnetodom je odredena starost stijena s Mjeseca i nekih rneteorita u rasponu izmedju 4. Takvi fosili. Ono je konstanta.dijelom poznatim uvjetima i litoloske karakteristike mogu posIuziti za vremensku korelaciju. Nakon uginuca. ne sarno okarnenjerri ostaci organizarna geoloske proslosti. Spektrometrijskim odredivanjem mase izotopa olova i poredenjem 5 masom radioaktivnog izotopa urana.567 ± 30 godina.l8 U je 4. Odredivanje apsoiutno starosti stijena Proucavanjem prirodnih radioaktivnih elemenata i prodnkata njihovog raspadanja pronaden je vee. Radioaktivni elementi emitiraju ex i j3 cestice te y zrake. a geografski su bili veoma rasprostranjeni. U okviru geohrono]oskih jedinica najduzc su trajali coni a izdvojena su dva ito: kriptozoik i fanerozoik. 7. jasno je da starost minerala ne mora biti i s!varna starost stijena. Vrijeme poluraspadanja radioaktivnog izotopa urana 2. Konacan produkt njegovog raspadanja je 4He (ex cestice) i izotop olova 206 Pb . Nairne. a 89% aloma gubitkom j3 cestica prelazi u kalc\j (")Ca).47 milijardi godina. Za odredivanje starosti stijena koriste se fosili. ovom metodom se postizu dobri rezultati u ispitivanju mladih stijena i zivata (u posljednjih 30 do 40 hiljada godina). fosilnih asocijacija i filogenetska metoda. s vremenom poluraspadanja 1. rpak. Ovi fosi!i imaju prakticnu vrijednost s gledista evoIucije i odredivanja uvjeta koji su vladali u okolisu njihovog zivljenja. ali za odredivanje relativne starosti stijena ne znaee mnogo.7 milijardi godina. a na kraju prelazi u stabilne izotope. Metoda uran-olovD sluz] za odredivanje apsolutne starosti najstarijih stijena litosfere. a nazivaju se ihnofosiiima. Radioaktivnim raspadanjem izotopa 14C reducira se njegova prvobitna koliCina i odnos sa stabilnim izotopima. 7. Eoni se daljc dijele na ere. Metoda takode daje i dosta pouzdane rezultate za odredivanje starosti stijena starijih od 10 miliona godina. Paleontoloska metoda ternelji se na proucavanju i interpretaciji evolucije zivotinjskih i biijrrih organizama tokom geoloske proslosti. Neki organizmi geoloske proslosti zivjeli Sil u vise geoloskih razdobija. Prj tome se tretiraju minerali iz grupe liskuna. vee i tragovi njihove zivotne aktivnosti i otisci takode se ubrajaju u fasile. ova metoda se koristi za odredbu starosti tih stijena.6 i 4. To je iskoristeno za proucavanje starosti stijena metodama koje se nazivaju radiometrijske. zbog cega se njihova masa tokom vremena smanjuje. Konaeni. Pri tome moze da se primjenjuje metoda karakteristicnih (provodnih) fosila. te metode ne daju posve tacne rezultate. Obzirom da se kalij i njegovi spojevi nalaze u mnogim magrnatskim i metamorfnim stijenama. zajedno s njom iii poslije njenog nastanka. Zbog relativno kratkog vremcna poluraspadanjc izotopa J4C. broj metoda pomocu kojih se pokusava odrediti apsolutna starost pojedinih stijena litosfere. za odredivanje relativne starosti stijena imaju posebnu vrijednost. Ugljcnikova metoda bazira sc na radioaktivnom izotopu ugljenika (4C). U okviru kriptozoika izdvojena je 202 203 . Tako su izdvojene slijedece jedinice: eon (eonotem). bilo je organizarna koji su zivjeli sarno u nekom odredenom geoloskom razdoblju iii u odredenom ekosistemu. rpak. Vrijeme koje je potrebno da se kolicina nekog radioaktivnog (iii nestabilnog) elementa smanji na polovinu je njegovo vrlJeme poluraspadanja. organizmi geoloske prosIosti redavno su bili uklopljeni u neki sediment bez kontakta sa zrakom kada prestaje razmJena ugljenika izmedju okoli!'a I organizama. stabilni produkt ( izotop) moze se koliCinski uporedivati s izvamim radioaktivnim elementom. a njegovi stabilni izotopi su 12C i 13c. Najcesce primjenjivane radiornetrijske metode su: uran-olovo. kalij-argon-kalcij. S druge strane.2. period (sistem). jer su bili otporni na promjenu uvjeta zivota iii su imali veliku sposobnost adaptacije novonastalim uvjetima. i ugljenikova metoda. a moze biti od nekoliko hiljada godina do nekoliko miiijardi godina. U okviru svake gcohronoloske jedinice (eon-doba) stvarane su tanje iIi deblje nasI age stijena koje zapravo predstavljaju hronostratigrafske jedinice (eonotem-kat). definise se starost minerala iz proucavane stijene. era (era tern).3 milijarde godina. On ima vrijeme poluraspadanja 5. a nazivaju se karakteristicni iii provodni fosili. U organizme putem CO2 ulazi procesom fotosinteze.3.Stratigrafske jedinice U cilju prikaza geoloske istorije Zemlje koriste se geohronoloske i njima odgovarajuee hronostratigrafske jedinice.

). em Pr: I . sta se dogadalo od prvih oko 1 do 1.N~ i i . 0 D I 50-55 ! i 40 (')(i-65 . a pravo formiranje reljefa mogio se dogoditi kasnije.) Pc. a U okviru fanerozoika izdvojcne su palcozojska~ mezozojska i kenozo.5 milijardi godina. I I 500 570 7() proterozoik (algonkij) i "' '" 0. odnosno. Odlikuje se skora potpunim odsustvom nletanl0rfriih stijena i vrlo velikom zastupijenoscu krecnjaka. uglavnom vulkanskim ekshalacijanlU uz sudjelovanje suncevog vjetra i kometa.5 milijardi godinaO Taj dio razvitka Zemlje uprkos brojnim istrazivanjima ostaje sve do danas nedovoljno pozna\.arhajska i proterozojska era. zasnovanim na proucavanju stijena s Mjeseca i nekih meteorita. ~i oko 4000 I I I .! II ~ I . to se dogodilo prije ako 4. Smatra se da je voda u pocetku Zcmljinog <razvoja kontinuirano pokrivala veei diD pOVTsine formirajuei prvi plitki okean< Tabela 13. j 7. 7u 45-55 34-45 65 65 135 11)0 I ~ 'II '" . Ipak. . Arhajska protcroz0jska era zastupljene su uglavnom nlctamorfniIn stijenama (gnajs[. I . sastavijena od vodonika i helija.. sHuI'. Geohronol(j~ka skala Zcmljinc kore -: 1 N 0 " I . Danas se smatra pribvatljivom pretpostavka da je hladna povrsina postojala od samog pocetka te da je bila pretopljavana i preradivana toplotnim strujama i uzarenonl masom koja je iz unutrasnjosti prodirala prema povrsini< U tom su razdoblju meteoriti i manji asteroidi ucestalo padali na Zemljinu ponsinu< lomeCi je i formirajuci vece i manje kratere pri cernu se mijenjao reljef i stvarao uvjet za nastanak prvih vodenih bazena. kao i kondenzacijom vodene pare iz atillosfere. karhon i perm. U ovoj eri najvecu zastupljenost imaju skriljave metamorfne stijenc (mikasisti argilosisti i iiliti) a potom pjescan< Mczozojska era dijeli se net tri perioda: trijas. f- g: t. a laksa kisela magma se utiskuje u vise dijelove< Kad je magmatska aktivnost postala intenzivnijom. od kada se racuna pocetak prvog primitivnog zivota na Zemlji< Sto je bilo prije toga.) adw. U njoj so st"\'arane velike mase klasticnih sedirnenata. situr Mdovicij kambrij . I '" Z jura trijas <: ~ "" '" I I0 i N 6:: I I I I I T I i 230 285 perm k:ui)on devon P C ) 50-55 i 0 . devon. '" '" @ ~". GeohroIloloSka sLab Zemljine kore bcz epchu i doba ( katovi) prikazanaje na labeli br. Prva hidrosfera vodi porijeklo od plinova koji su na povrsinu izbili sa vulkanima. Paleozojska era sastoji se od scst perioda: kambrij. danas odredenih ispod gotovo svih starib kontinentalnih masa< U to se vrijeme poCinje odvijati i diferencijacija u unutrasnjosti Zemlje. a podijeljena je nu dva perioda: tcrcijar i kvartar. razgranicenjem jezgra i omotaca< 0 nastanku atmosIere lakodje nema pouzdanih podataka< Pretpostavlja sc da je prvobitna Zemljina atmosfera. bila ostatak primarnog omotaca te da je Hisparila" u svelnir zbog nedovoljne Zenlljine gravitacije.7 miiijardi godin2< Podaci nadeni u stijenama litasfere omogucavaju poznavanje evolucije Zemlje i zivota na njoj < Realnost spoznaja ovisi 0 brojnosti nalaza i njihovoj naucnoj obradi i interpretaciji< Podaci koje su nam ostavili organizmi u stijenama. kao u ostalom ni za nastanak Suncevog sistenla. Za prvo razdoblje formiranja Zemlje kao jedne od devet planeta nema pouzdanih podataka.Oit. jura i kreda. I I I 4700 204 205 . 13. Nczna se tacno niti kad jc i kako nastala njena kamena kora. prve izbocine i udubine na povrsini 1110gle Sll na5tati i kao rezultatl stezanja pri ocvfsCivanju.5. i i 350 395-400 4)5-400 . a prema sadasnjim spoznajama. Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu Razvitak Zemlje proucava se od vremena kad je ona nastala.~ska era. orciovicij.vi. a druga (koju cesto nazivamo prvobitn01n) je nastala naknadno. uz sUdjelovanje geoloskib siia< U slijedeCim fazama razvitka Zemlje dolazi do gravitacijske diferencijacije materijala koji je gradio tadasnjukamenu koru. kamena kora postaje deblja jer kristalizira 111110StVO uglavnom andezitsko-dacitskih stijena. pripadaju razdoblju od zadnjih 3 do 3. :.il (arI1eol.krecla I pak"oc\:n K j p. Kenozojska era je najmlada.I w . poCinje formiranje kontinentalne kore iznad okeanske. mikasistl itd.

Nastanak zivota na Zemlji precmet je brojnih istrazivanja, ali ni do danas nen1a pouzdanog odgo-vora na pitanje: k3ko': Prvi organizmi nisu ostavili traga u stijenama, pretpostavlja sc, s .lednc strane zbog toga sto nisu posjedovali cvrste mineralizovane dijelovc, a s druge strane, zbog veoma dugog vremena koji je prolcko od njihovog izumiranja. tokom kojeg su stijene u kojiIna -su ostaci eventualno bili sacuvani, pretrpjele vise metamorfoza koje SD ill unistilc. PrCIna sacuvanim i analiziranim najstarijim fosilima, rac-una se da su pry! i primitivni organski ablici zivota nastali na Zem1ji prije vise od 3 milijarde godina. lshodistem zivota smatraju se organski spojevi nakupljeni u plitkim vodama. Njihova koncentracija se povecavala lsparavanjem. Djelovanjem ultraljubicastih Suncevih zraka na takvu koncentriranu otopinu dolazi do veoma slozenih hemijskih procesa koji rezultlraju nastanlcom aminokiselina, ugljikohictrata, proteina i nukleinskih kiselina. S dovoijno ugljendioksida omogncen(:l je fotosinteza a ena dalje (}1nogucava nastanak prvih biljaka sposobnih za samostalan zivot, odnosno, prema takvoj shelni nastao jc onaj prvi, odlucujuci evolucijski skok. Je Ii doista bilo tako, nije naucno potvrdeno, ali irna logike u tako zanlisljenoj shelni. Prekmnbrijske stijcne, od kojih najstarije imaju oko 4~7 Inilijardi godina, a najmladje oko 570 mil10na godina, danas 5U U pravilu predstavljene rnetamorfitima, bez fosiIa. On1 rijetki pronaclcni -rosiE nisu dovoljni za detaljnije hronostrmigrafsko odvajanje i ilnaju prakticno zn_acenje uglavnoHl za paleontologe. Istrazivanjem struktura 1 uocavanjem ,geoloskih promjena koje Sll u tom razdoblju bile intenzi"vne, prekillnbrijski eon, nazvnn jos i kriptozolk, podijeljen je u dvije ere: stariju, nazvanu arhajk (arheozoik) i mladju naz\-'anu proterozoik (algonkij). Na prostoru BiB, prekrambijske stijene TIlSU nigdje dokumentovane. Paleozo.iska era trajala je ukupno oko 335 do 350 rnoliona godina, odnosno od prije 570 do prije 230 miliona godina. Najstarija je era fanerozojskog eona. Posebno je znacajna kao era intenzivnog razvitka zivota. Podijeljena je u sest porioda. PoCinje kambrijem a zavrsava se perrnom. Organski svijet paleozoika je veoma raznovrstan. Istice se bogato prisustvo tabuiatnih i tetrakorala. krinoida, trilohita, u ordoviciju i siluru dominiraju graptoliti. razvijaju se cefalopodi-nautiloidea i amonoidea. brahiopodi su znacajni, u mladem paloozoiku dominiraju fuzulinide, a javljaju se skoljke i puzevi. U paleozoiku se javljaju prve ribe, vodozemci i gmizavci. Flora je predstavljena primitivnom psilofitskom florom, papratima, rastavi6ima i preCicama. U Bosni i Hercegovini paleozoik je uglavnom predstavljen metmTIorfitirna (skriljcima) a sporadicno krecnjacima. klastitima i drugim tvorevinama. 1zdvojen je: Sansko-Unski paleozoik, Kljucki paleozoik.

Centralnobosanski paleozoik, paleozoik istocne Bosne i paleozoik jugoistocne Bosne. Mezozojska era trajala je oko 150 do 170 miliona godina, odnosno pocela je priblizno prije 230 a zavrsila se prije 65 miliona godina. To je sredisnja era fanerozojskog eona. a znacajna je po velikim promjenama u geoloskom smislu i u razvitku zivota. Dijeli se na tri perioda: trijas, juru i kredu. U razvoju organskog svijeta u mezozoiku su izvrsene znatne promjene. U trijasu pojavili su se prvi sisari, a u juri prve praptice (Archaeopteryx). Zbog pogodnih klimatskih uvjeta tokorn mezozoika razvili su se dzinovski gmizavci koj i su izumrli krajem krede. Od beskicmenjaka najveci znacaj imaju cefalopodi amoniti na osnovu kojih su izvrsena detaljna biostratigrafska rasclanjavanja. Sa amonitima druguju belemniti koji krajem mezozoika zajedno izumiru. Znacajne su skoljke. puzevi. brahiopodi, jezevi a od mikrofaune foraminifere. U Bosni i Hercegovini mezozoik ima veliko rasprostranjenje. Sedimentne, magmatske i vulkanogeno-sedimentne tvorevine mezozoika, javljaju se na povrsini od oko 35 hiljada km 2 • iIi na priblizno Y, teritorije BiB. Dominantno ucesce menu navedenim stijenama imaju krecnjaci. Kenozojska era je najmlada u istorijskom razvitku ZemIje. 1me joj potice ad grckih rijeCi kenos i zoon. sto u prevodu znaCi novi zivot. Nazi\' slikovito oznacava pro111jene U odnosin1a kontinenata i okeana, ali i u oblicima flore i faune. sto tokom kenozoika poprimaju danasnji izgled i rasprostranjenost. Traianje se proejenjuje na oko 65 miliona godina. Dijeli se na dva perioda: tercijar i levartar. Pocetak kenozoika jasno je obiIjeien velikim promjenama u organskom svijetu. Na kopnu preovladuju cvijetnice a javlja se i veliki broj insekata. Za ovu eru karakteristican je nagli razvoj sisara i ptica. 2ivi svijet u toku ove ere sve se vise usavrsava i priblizava danasnjim oblicima organizarna. U kenozoiku se javlja i najvisi predstavnik zivih biea - covjek. Tokom kenozoika su ubrane i definitivno formirane najmlade vjenacne planine: Alpi. Dinaridi. Pirineji. Apenini. Kavkaz, Himalaji itd. Kenozoik je najvise zastnpljen na podrncju sjeveme Bosne, dok je u ostalirn podrucjima vezan uglavnom za slatkovodne ugljonosne bazene, iIi za diskontinuirane zone u Hercegovini. Dominantno je predstavljen klastitima sa podredenim ucescem krecnjaka. magmatskih stijena i drngih tvorevina.

8. GEOLOSKO KARTIRANJE I GEOLOSKE KARTE Za dobivanje opee slike 0 geoloskim istrazivanjima i procesu nastanka geoloske karte te 0 geoloskoj karti kao konacnom rezultatu

206

207

istraiivanja, u nastavku SU, na nivou inforrnacije za one kojima geologija nije maticna strnka, opisani zadaci geoloskog kartiranja po fazama rada i opc; pojmovi 0 geoloskoj kalii. 8.1. Geolosko kartiranje Geolosko kartiranje je osnovna metoda terenskih terenskih istraiivackih radova, Cija je svrha evidentiranje sastava stijena, i strukturnih odnosa odredenog lerena. Ono se odvija u lri faze, koje obuhvataju: 1. pripremne radove 2. rad aa terenn i 3. zavrsne kabinetske i laboratorijske radove. Pripremni radovi sadrze: proucavanje postoje6ih podataka 0 terenu, u sto spadaju svi objavljeni radovi i fondovska dokumentacija, prethodnu fotogeolosku obradu, kojom se dobivaju orijentacioni podaei 0 terenu i njegovoj gracli, sto ce tokom rada na terenu biti provjereno, kreiranje koncepcije kartiranja ( proliliranjem, kartiranjem izdanaka, pracenjem granica ), pripremanje lOpografskih podloga i ostale dokumentacije koja 6e sluiiti na tereou, sredi vanje terenske opreme, planiranje srnjestaja, prehranc i nacina rada na terenu. Rad us tcrenu obnhva':a: rekognosiranje radi upoznavanja lerena i prikupljanja materijala za preliminarnu laboratorijsku obradu, detaijno kartiranje, prilikom kog se na terenu biljeze podaei na taekama opazanja i uzimaju uzorei za laboratorijska ispitivanja, a u terenskoj bazi se dobiveni podaci svalwdnevno aiuriraju na karti obilazaka, u dnevniku tacaka opazanja i terenskoj geoloskoj karti, liZ pop is i spremanje uzoraka, reambuliranjc radi rjesavanja nerijesenih problema iii dopune podataka. ZavrSni kabinetski i laboratorijski radovi obuhvatajn:

izradu grafieke dokumentacije u koju spada geoloska karta, geoloski stub, profili i blok dijagrami, paleontoloska,mineraloska, petroloska, sedimentnopetroloSka, hemijska, fizicko-mehanicka i po potrebi druga ispitivanja uzoraka, izradu izvjestaja ( iIi tumaca) koji se sastoji od teksta i priloga.

8.2.Geoloska karta Geoloska karta je graficki prikaz grade terena, starosti stijena, njihovog sastava i medusobnih odnosa te ostalih vainih geoloskih pojava, nacrtana na topografskoj podlozi na osnovu rezultata dobivenih geoloskim kartiranjem na (erenu, kabinetskih radova i iaboratorijskih ispitivanja. Na geoloskoj karti moraju biti oznaeene geoloske graniee, polozaji slojeva, strnkture, nalazista fosila, mineralnih sirovina is!., sve standardiziranim simbolima i grafikom. Ako je karta obojena, onda se propisanom bojom oznaeavaju kartirane hronostratigrafske jediniee, a ako je izgradena crno- bijelom tehnikom, koriste se odgovarajuca sjencenja. Geoloska karta mora sadrzavati legendu kartiranih jediniea i oznaka koje su uertane na njoj. U legendi su kartirane jedinice poredane vertikalno po starosti, tako da su najdonje ujedno i najstarije, a prema gore su sve miade. Uz osnovnu geolosku kartu izraduje se i geoloski stub. Njime sn propisanim grafickim simbolima prikazane utvrdene geoloske tvorevine prema redoslijedu nastanka njihova debljina, uz kratko opisane karakteristike. Sastavni dio geoloske karte je jedan profil iii vise profiia. Geoloski profil je graficki prikaz svih utvrdenih geoloskih elemenata i njihovih odnosa po dubini u odredenom vertikalnom presjeku. Takav profil je s obje strane ogranicen vertikalnim pravcima S oznacenim apsolutnim visinama, a uz to sadrii oznaku orijentacije, horizonlalno grafieko mjerilo i nazive vaznijih lokaliteta. U geoloskim profilima uertavaju se litoloske oznake koje se mogu koristiti i za oznacavanje vrste stijena na cmo-bijeiim kartama. Na geoloskim kartama postoje slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja u kombinaeiji s bojama, te oznake strukturnih elemenata. Slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja date su u tabeli 13. Boje koje se koriste za oznacavanje starosti sedimentnih stijena su: kvartar - bijela tereij ar - zula kreda - zelena karbon - siva devon ~ sivosmeda silur - svijetla plavozelena

208

209

jura - plava trijas - Ijubicasta penn-smeda

ordovicij - tamno plavozelena kambrij - sivomaslinasta prekambrij - ruzicasta

Geoloske srukture se na kartama oznacavaju grafickim oznakama crvene boje. Neke od grafickih oznaka prikazane su na slici 95.
'V

Starije stijene istog geoloskog razdobJja boje se tamnijim, a mlade svijetlijim nijansama. Magmatske stijene se na geoloskoj karti oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Propisana boja za intruzivne kisele i neutralne stijene je kannin crvena, za bazicne zelena, a za ultrabazicne sivozelena. Efuzivne kisele i neutralne stijene oznacavaju se narandzastom bojom, a baziCne zelenom. Slovima grckog pi sma oznacava se sastav eruptivnih stijena. Za oznacavanje nekih intruzivnih i efuzivnih stijena koriste se slijedeca slova grckog pisma: ' granodiorit 6, , diorit 6 , sijenit q , gabro y , peridotit 0" - granit r - riolit X , daeit a p
,

- osa sinklinale, uspravne iii kose

- osa sinklinale, prevrnute iii polegle

- osa antiklinale, uspravne ili kose

- osa antiklinale, prevrnute iii polegJe

andezit a , bazalt j3, dijabaz j3j3

Metamorfne stijene se na karti takode oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Naprimjer, mermeri se boje svijetJoplavo s oznakom M, kvarciti kobaJtnoplavo S oznakom Q, alnfiboliti zeleno S oznakom A, gnajsevi ruzicasto s oznakom G itd. Starost magmatskih i metamorfnih stijena oznacava se simbolima datim u tabeli 13. LitoJoske oznake nekih sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stijena, prikazane su na slid 94<

=+
o

=+=

- osa sinklinorijuma, uspravnog iii kosog

- osa antiklinorijuma, uspravnog iii kosog

- rasjed bez oznake karaktera, osmatran - rasjed pokriven ili nesigurno lociran (pretpostavljen)

1':'0'::-'1
c:-:J I%"Yhl
~

GLiNA
PIJESAK

~ ~
+.. .•• ~
~ ~'

KRECNJAK
SLOJEV1T

-- , E:3
1=--:;:;:3
~ -

n ANDEZIT

DOLOMIT SLOJEVIT '( GRANJT

!>

aA.ZALT

- rasjed osmatran fotogeoloski - vertikalan rasjed - relativno kretanje krila rasjeda horizontalnog tipa - elementi pada pukotine - vertikalna pukotina

5LJUNAK

STIJENE S FElDSPATOIOIMA
G GNAJS

PJESCAR
SLOJEV1T

~ ."
" . ITm

v_ GA8RO

Ie::: ill
f)J):l

~

KONGLOMERAT SLOJEVIT
BRECA

1; $IJENIT

Q KVARClr

g=;;q
~7!i!

SlOJEVITA
LAPORAC

~
• i ••
~

{f

PERIDOTIT

F"~~'r:i

x RlOUT

!'ii'h1 liliiii

I\;!MERMER
MASlVNI
A AMFlBOLIT

- horizontalna pukotina
Slika 94. Litoloske oznake za pojedine vrste stijena Slika 95. Graficke oznake za pojedine ge%ske strukture

210

211

.c P.1984: Metamorphic geology. geockoloskc karle itd. 1. starosti i sirukturnoj gradi terena (takvH je naprimjer Osnovna geoloska karLa BiH u M l:lOO 000). Beograd. 1992: Sedimentary petrology.513. Tuzla. 1996: Sedimentologija. Rudarstvo. Nanena knjiga. Gcoluy/w !WI"/U BU. Beograd. Skolska knjiga. hidrogeoloske kane.9-15. Beograd.185. Hrvatovic H. Geoloske kartc se mogu podije1iti prema mjcriiu i sadrzaju.. Slika 96... 1-439. W. struktura 1 dmamlka ZemlJe.1972: The Studio Handbook of Minerals.. 2003: Klizista Tuzlanskog kantOlla. Basagic M. et aL" 1976: Fiziceskie svojstva gornih parod i poleznih iskopaenlih.Civilna zastitaKal1tonalni stab CZ-Tllzla. Univerzilet u Beogradu. 175-182. Gillen C.l.tonalni stab CZ-Tnzla.f!1·illc ! j'I"<!ICI. XXIV 37-41. B. Caclwvic 1. & Mi\ovanov. Univerzitet u Tuzli. 1991: Osnovi petro\ogije. 1. prikazom tcrenn sa aspckta oelre-denc geoloskc disciI)linc. 1-277. Dzindo A. Blatt H. geoloskc kartc se dijek na: -opst(~ geoloskc iUlrtc.ja kHz. 2000: Odroni u karbonatnim stijenama. Prema jerilu geoioske karte se dijele na: -pregledne gcoloskc karte ( 1: 100000 i manje ). sanae.. 1. Grubii. 2003: Poznavanje .l .2003: Hitne intcrventne lujere na klizistill1a karaktensl1ka~ primjena i opmvdanost. Univerzitet u Beogradu. -dctaljnc gcoloskc kar!e ( 1: 10000 i veee ). TLlzia Dimitrijevi(: lVt. " .Tuzla. civilna zastita-Km.23-29.e pudatkc 0 sasta\'u....Sarajevo. 17/18. Univerzitet u Beogradu. A. 2000: Inienjerskogeoloski i geotehnicki modeli kHzista na podrucju Tuzlanskog kantona.. Oklahoma City. 2000: Oeologija. Beograd.)) 213 . Fcrhatbeuovi(: Z. Fcrha\begovic 2002: Savremeni egzogeno geoloski procesi u krovini tuzlanskc sone formacije.' . 1-175. Obradovic J. 1-436.cnjclskogcohlske karle.Opis gcoloske kartc i svih evidentiranih geoloskih elemenala kao Ijasnjenje grafickih prikaza 11<1 karti 1e istorija nastanka kartiranog terena ikazuju se u tunlacu geoloske kanc. Zbornik radova ROOF. Birkeland P.. j c Nauka.. -spccijalnc gcoioske karte ~. FilipoviC B. & Vasi6 N. Boegel 11. tektonskc karL:.173. Beograd.. 1979: Inzenjerska geodinamika.'fU i~ NlTulurj('. Tuzla. Herak M.. -osnovnc geoloske karte ( od i: I 00 DOD do I: I 0 000 ). kojc sadri.. Oxford University.(illl. 1999: Geoloski vodic kwz Bosnu i Hercegovinu. Zagreb. 17118..'ta. ] Ivloskva. Hrvatovic l-l. < • Prema sadrzaju. f)oruevii. Nedra. Rudarstvo.1-203 . University of Aberdeen.6 B. 2003: Geologija-postanak.. 1989: Putnam's geology. fnzla. 1978: Gcolosko kartiranje. 15-23. 1304 New York. litolo~. Janjic M. 1. E..'IIl' i H{'J"CCY. University of Oklahoma.. 1-646. Gculoskn karlu 8iH l'fikaLlrlajc na slicl 06.ke kane" fOlOgeoloskc karte.. & Redzepovi6 R. The Viking Press.. Sarajevo.). Earth science institute.New York. 1-486. 1. Zavod za geoiogiju. 86-92. Aberdeen. Cackovi6 1. Tuzla. f9YI.. . V.Tuzla. Dortman N. 1·· 223. 1980: Metodika hidrogeoloskih istraiivanja.. LlTERATURA Basagic M.429. 1984: Gcologija. Civilna zastila-Kantona1ni stab CZ-Tuzla. Bordev. & Larson E.

Skolska knjiga. Nonveiller E. . Jasarevi6 I. Skolska knjiga. I I 1-139. 129-33... Naucna knjiga. Beograd. 1970: Geologija za mdare. 1964: Lineamenti sjeveroistocne Bosne... Vlahm'. Zagreb.23-55.stmktumi obliei Tuzlanskog bazena i Majevicc. 1981: Petrologija i petrografija magmatskih stijena. Halilovie S. 1-422. . 5-25. Pami" J.. Zagreb.. Zagreb. Rudarstvo ! 7118. & Ferhatbegovi6 Z. 1973: Cities and geology.1-375 . Risti6 P. 1983: Specijalna mineralogija. Uniwrzitct u TllZli.. Univerzitet u Sarajevu. Tuzla.. Taksie A. Redzepovi6 R. Rudarstvo 17/18. 1996: Geologija u gradevinarstvu. Zbornik radova ROOF. Split. 2000:Metodologija istrazivanja klizista. Milojevic N.. 1989: Geotehnika. Zagreb... Sestanovic S. Geoloski glasnik. 2000: Deformaeije gabionskih konstrukcija pri osiguranju padina. 1994: Scdimentne stijene. 1-596. University of Glasgow. Ristic P. Univerzitet u Beogradu.Rudarstvo. 1987: Klizcnje i stabilizacija kosina. Kantonailli Slab CZ.c. Nikolic P. 1-198. Sarajevo. 163-169. Rokic Lj. 1-395. Scstanovic S.Janjic M . Grifon. Zagreb.primjena cradevinarstvu.... Beograd. 162-171. Pasic-Skripi6 D. knj. 1988: Hroaologija geotektonskih pokreta u Dinaridima u mczozoikll i kenozoiku. Suljkanovic M. 1979: Osnovi geologijc... 2000: Razvoj baze podataka nestabilnih terena urbanog podmcja kantona Sarajevo. ~ Tisljar J.. Zavod za geologiju. 1999: Facijalne i biostratigrafske odlike badena i sarmata sjcYerne Bosnc. ~001: Promjene toka brzine slijeganja po petogodisnjim penod. PasiC-Skripic D. 1989: Mineralogija. Sarajevo. Beograd. Radovi LXXIX. 1-159.ta. 2000: Kliziste StuboGracanica istrazivanje i sanacija. 23/24. Svjetlost. 1-220. 1985: Inzenjerska geologija sa osnovama geologije. 10. Sokiic 1.. & Lebo Z. Zbornik radova RGGF XXIlI. & Zekan S. Cackovic r.. Naucna knjiga.. Sarajevo.. Tuzla. Tuzla. Vrabac S. Jevremovi6 D" i997: Geoloski gradevinski materijali. Ferhathcgovic Z. .::a PanonskoF bazena.. Zagreb.. Univerzitet u Beogradu.23-38. Split. XXII!!. Tuzla.. 10. 1-272. 2003: Sanacija klizisla "i'asji grab" na putu Kalesija-Sapna. Zigic 1. Rudal'stvo. 1992: Introduction to mineral Sciences. Sarajevo. 214 215 .ma tuzlansKe gradske zone. Me Graw-Hill Book Company i557. Geoloski glasnik.odrona uz prometnice primjenom drenaznog sustava i gabionskih zidova. J 986: Osnovc geologije i petrografije. 17/]8.. 1. 1-204.. Sveuciliste II Splitu. Rudarstvo.... 2001: Odreclivanje koeficijenta fiI{racije lezista Omarska na osnovu granulometrijske al1alize. Stevie M.. & Sijercic I. 1996: Magmatske formacije Dinarida. P. Vrnbac S .J Bil-1. New York. Sarajevo.pnmJcna u graditeljstvu. Rudarstvo 17118.736. 12. Sokiit 1. 2000: Marinski paleogen i miocen II profilima istraznih busotina kod Gracanice.c 'vI.ipa an putu Ka!csija. 1. Soklic I. Gradevinski institut. Lege! F.. Cambridge. Soklie l. Rudarstvo 17118..457. 1. 102-111. University of Camhridge. 198 J: Gcologija za gradevinare. 1-447. ' Petkovie K. Tuzla.& Kovacevic R. Beograd.& Ristic P. Putnis A..159-169. 1986: Tektonsko. 134-137.. Rudovi LXXXV..D. ANU BiT-I. Beograd. 1993: Osnove inzcnjerske geologije. Univerzitet u Tuzli. 10. AN1. Univerzitet u Beogradu.47-51. 1-35. Beograd. Tisl'jar L 2001: Sedimcntoiogija karbonata i evaporila..Sapna. 2001: Osnove gcoiogijc i petrografije. ' Mandzi6 E. 2001: Stijenski masivi kao objekti inzenjerskoge()loskih izucava~a sa osvrtom na savremene inzenjerskogeoloske karakteristike tuzlanskog sonog lezi!. Tuzla. Sarae Dz. PasiC-Skripie D.Tuzla. ' Lokin P. 2001: Kako zivjeti na klizistu. Soklic I. Sarajevo. Naucna knjiga.. JanjiC S. 1-378. knj. Glasgow.Tuzla. Cackc)\'ic r & Zekan S. Tuzla. Sveuciliste u Splitu. & Alit F.310.R. 115-117. ] -314. 1964: Postanak 1 struktura Tuzlanskog bazena.& FerhatbegoviC Z... Sestan~\i6 S. . Beograd. Vardarskc zone i juinih dije1o. 65-71 Tuzla. 1-107. Tuzla.Corie S. & Nikolic P.. lnstilu! za gcoioska iSlrazivanja. 1967: I-lidrogeologija. McLean A.231. Stevie M. 156-162. 127134.. 1-233. 1-262. & Gribble C. . 2000: Prikaz uzroka msenja potpornog zida i na:. Beograd. 1. 1-364. Skolsk" knjiga 1-198. Stevie M . & Panic J. Rudarstvo 17118. 1985: Geology for civil engineers.. Nafta.. Tuzla. 2000: Sanira~e klizista. Tuzla.. Tuzla.Sarajevo. 23/24.

114 detalinn kartiranje. 45 dijageneza.125 cirkon. REGISTAR Abrazija. 76 cirk. 164 cvrstoca na savijanje~ 164 cvrstoca na smicanje. 1995: The evolving continents. 16 andaluzit. 162 busivost stijena. 208 detri!icn" slmklnra.ia minerala.59 arteilke izdani.27 dolo mit. 1. 2003: O$novni uzroci pojaye klizista na podrucju Tuzlanskog kantona.35 bazalti. Wiley.45 bazalti.l.. 45 anbidri!. 7-9. 104 epidot. 195 bioHt.26 ejepljivost (kalavost) minerala.190 brecas!a lekstura. 164 cvrstoca na pritisak. 124 dioriti. 49 bazien.44 debljina sloja. 204 dijabazi. 70 dine. 143 atmosfera.27 cipolini. Windley B.56 dinamika podzemnih voda.28 blasticn!! struktura. 16 coslovne saobracajniee.55 clasticnost slijone.Civilna zastita-Kantonalni stab CZ Tuzla. 62 alpinotipna orogenezu. stiieno. 162 bore.Vrabac S. 79 eolska erozija. 19 boj" slijen. S3 brcce. 43 bigar ( sedra ).27 217 . 96 apati!. 93 antiidinorij. 128 endodinamika. 28 amfiboliti.36 apsolutna staros!. 93 brane. 77 amorfni minerali. 202 argilosisti. 55 drobina. 189 akutue sanudone mjere. 55 alohemijski sastojci. 75 arkoze. Chichester.44 disten. 124 epicenter.sta. F.90 augit.27 andeziti. 16 antiklinala. 11 atmosferska iii meteorska voda. 114 denudaeija. 165 dadti.28 barit. 50 dijamant.. 181 akumulacijska jezera. 56 biostratigrafija. 179 ciklosilikati. 35 anizotropni minerali. 37 dijatomiti. 19 eoisit. 34 dolomiti. 88 deluvij. 137 dinamotermalna metamori'oza. 165 elementi kHz. 132 alevrolit ( sHtit ).nje. 117 Aerodromi. 71 bo.55 bubr. 169 centar simetrije.. 51 devon. 83 amfiboli.526. Tuzla.27 cvrstoca na istezanje.

krccnjaei. 13 gil'S. 15 mclanz.ie.ia.11'. 72 ktasticna strul{hH"}L ' klifovi. 204 kamenc pustinje..36 .10 hliPolc.. 104 izntr-opni nljnera ii.33 karstna erozi. . ( l".. 21 hemijsko raspadanje.~. 86 J'. 59. 55 kalkrndit. 70 kcoozo.:~enti. 4i horizonta1ni rasjedi. 11 7 kH"'~~~:<::. 128 klizenje. 1(] 1 grodirmmika. 80 erozi.nc> 'I~ 171 Gom!w". 156 geofiziciul 155 gco~ngija .. 15 kristalni sistemi. 17 hemi. 32 fiksisticka koncepci. 9 hi<lrogeoioski i:wlaiori. ~: kristalizirani miuerali. 197 :rna. 33 mandolasta teL ': ~u ra.ili ). ~ 27 lioefidjcn! filtrad. 195 gcotermski stupanj.115 jezgra.. skala. 112 hemijsko trosenje.!.". H2 tlnidaina tckstur3. 9 istra:bw husenjc i raslwpi. 197 kon raspadlluja. 1] hi<irolehnil'ki objckt. 42 kvarc ( kremen ).iadja (skriljavost)..66 Laurazija.rfi.196 fmllamie. 204 laboratorijski modeli.ja. 75 horst. 204 karbonatl.12 jura.3:. 71 ierzoliti. 30 kvarciti.iziri. 80 gcolektonika.lode.' :_~ra. 55 konsekv.48 lellei!. 52 TtU1tC. 41 Ijepl.SfitT/ <~.~ :. 36 nuvijaln" erozi.. 40 . 41 fluorit.33 kalkarenit. lIH 46 ge.. 80 filit. 100 lednicka erozija. 21 hemijski reaktivni mincarli . 31 feldspa/oidi.. 75 filosilikati. -:'" !li'\~'''I. 50 hillatogeni minerali. 121 karstnll polja. 36 lisl".ia.icrskogeoic'\ski ]j 35 kartjranje j klivaz..n. 207 mikasisti.45 kisele magmatskc stijcne. 30 27 jame.99 kliziSte. 96 klasti""" mctamorf"" stmktura. 115 faciJes. 51 kristali. 197 feldspati.. 209 geoloski stub.ja. ] 59 halidi. 60 kreda. :... 151 71 gravitad.'''''' 130 kontinentalni sedirnentR. 14 Hi staidas!a stmktom. HI" nnermcri. 195 longitudinaln' tala.204 kristalasta stroktllra. 191 kanioni. 41 mnrin\C~. 93 idealni l-{r"' r iii!. 121 kataklasticna metamorfozlI. 14 hillrogeologija.".ja. 11 6 foii.141 izomorfizarn.32 limon. H liloslratigrafi. 207 kimberliti. 26 graniti~ 45 granoh~asticna grauvake~59 \ ".ie magmaiskill slijella. 75 mikrit.iska era. 2~) 123 75 iii ma.I\) inzen.9 g~oioska karta 1 209 geolosld prom. 16 WI"''''" 218 219 .je.::..!a. 38~69 metamorfni mjneraH~ 15 mczozojska era. 76 kvartar. heksagonalni sistem.herg. ] 57 1£. 110 lucen. 129 klasifikacija pulwtj"". minerali. 55 kambrij..lo. 21 hemijski otporni mineraii. 18 izosciste. 141 hidrogeoloski kolek!ori.rjC.. 69 fosiU.:" Sun"eva hliunca.n' (Iinjd).iski neotporni millerali." 207 gcosinklinalc.c":ni-Sic. 99 magmatske 38 magnezit.-....epirogeni pokreti. 116 kaolin. 123 metamorfnc stijene. 204 kalcit._f. SH borublcuda. 28 Ii/osiera.sivna rdishl. 43 klasifikacija ldiziSta. 34 gHnc~57 gnaj§~ haHt.ia.". 30 k31'boo. 209 gcoloslw ka. 188 rOllerm..36 gcologi. 163 magma.i. 113 komnd.. 198 lava. 171 laporci. 10 !l!'lril'i.. 125 icpidoblasticna struktura. 19/1 37 granati. 21 hcmijski topivi mineraH.. 76 merolmrst.122 jaruge.28 hornfels... 13 gustina mineraia~ J 8 gustoca. 28 fizii'ko raspadan.. 141 lwoglomerati.. 55 kalklutit.!. 16 kuglasto lucenje.iivost. 124 kanali. 141 hi!ll'osfera..'mH". 78 gcoeicktricne n".62 ".".

115 serpentin'!.187 Nebularna hipoteza. 30 morenski materijal.obla.47 perm. 18 radioaktivnost. 123 muskovit. 91' oaze.75 sipar.121 saobracajnice.mkovito lucenjc 41 piutonizam. 194 relaksacione pukoline. 206 Pangaea. 135 ' organogena struktunI. 31 opste geuluske karte 141 ordovicij.93 sulfidi. 35 . 07 ' podzemni ("gorski") "d' ' I'· .37 roiniac.64 sedimentn" stijene. 122 refleksijska metoda.122 peridoti!i. 132 sinklinala.122 porfirska struktura. 163 smjer pada. 126 most. 55 pij~zom"t"rski pritisak. 44 tcrasc. .26 omotac.. 55 rasjed.clI" strukl < ne <I um. 39 poroznost.58 rcversni ras. 92 sjajnos t minerala. 16 oSlpanje. 79 selektivna abrazii'" 119 teklos ilika 25 s"rpentin. 13 siderit.81 monoklinicni sistem. 32 nemll. 135 pr~h iii alevr.54. 58 plagioklasi. 116 strukturni dijagrami.13 !" 221 .119 rombieni sistem. 124 I'j escari.41 . 21 seizmicki bezopas .. 31 ' ortoskriljci. 49 plinska hipotez" 10 ' .45 < ' otpornost na habanje. pokrell. 168 odronjavanje. 165 paleogeografija.208 stalagmiti. 97 sloj. 10 ncfeli".35 ' ol~gomiktlli illjnnak.170 sump"r.124 obtik minerala.37 pijL'Sak. p i ocasto i b.116 silikati. 14 I'!c~~vi skriljci. 18 sufozija. 16 spccijalne geoloske karte. 142 pnkoline smicanja. 97 s'jeni!i. 16 sparit. 55 simetrija kristaia.90 sorosilikati. 135 p. 9 mjesoviti sedimenti 197 mobilisticka konce~cija 83 modeliranje. p~rogeni miner-ali. 155 leks!ura.208 stratigrafskll gcologija. 18 obradivost.88 propusnost.62 rcalni kristali. J 61 rckognosiran. 42 rodobrozit.80 seizmicka aktivnost5 102 talk. 17 montmorilonit.81 olivini. " stijene. 5'" orogen. ') seizmograf.! ( silt). 122 refrakcijska metoda. 136 sinklinorij.135 silimanit. 141 rcambuliranje. 198 para\elopipedno iii lucenjc.trog. 54 ohs!oli!i. 135 prubnjc sloja. 56 skrape.88 pukotine. 1 It) tektouika ploea.74 m~nerali glina. 23 petrografi. 134 sil"r.prizmatsko paraskriljaci.71 pnwi no Ineen. 37 l'ctrologija. 93 prolamanje stijenskib masa.195 paleozojska era. 143 pint. 9 petroiogija.ic.lcdi~ 91 struktura. 133 ofitska strok/ofa 39 oksidi. 52 seizmicki opasnc stij""'" no tektonika. 195 paleontologija. 156 stisljivosl. 27 ravan simetrije. 201 strlje. 110 tektonski pokre!.29 temeijcujc.ni minerali. 171 ' molasa. 96 proluvij.ia. 99 ' plutonska metamorfoza. 18 Icnzionc pukotine. 44 stubasto luccnje. 88 slobodne izdani.12 opal. 181 ponod. 176 slijeganje terena.29 seizmickc metode. 17 sulian. an. 18 ' " pomorskc luke. 29 mmeraiogija. _. 160 os~ simetrije. 79 ~ ortohemijski sastojd 62 ortoldas.miloniti. 179 sljunak. 23 tercijar. 49 stitovi. 34 rov. 203 rclativna starost. 156 stalakli!i. 170 rioliti.32 plan~~ezimalna bipotez" 10 piashenos!. 19 prostomo pianiranje. 4 p"oks"n'.i'" 42 nentralne s!ijene 25 Ilczosilikati 26 ' IHVO podzemnc vode 91 normalni rasjed'. 76 temperatura zemli c.96 smitsonit. 75 p!e~~ane (lnstinje. 166 ' platforme. 16 prevcntivne mjcre. 97 stratigrafske jedinice.6 po Imlktni sli"na\{ 32 poiimorfuam. 195 paleoklimatologija. 51 rijecni meanor'.35 rozeta. 70 pneumalogcn' minerali 4 podzemne vode...!. 45 pecine.28 nasipl.

186 zeleni skriljci.121 YodOprOpllsnost iii pcrmcabiloost. 56 trijas. zasjcci. 55 ultrahazicnc stijenc. 161 vrtace. 123 vodoaerioc.186 m'ale. 70 teseralni iii kubicni sistem. 71 travertine. i83 turmalin. 17 Tetbys okean. 31 transformni rasjedi.122 va!ov.121 vulkan. 75 zcmlja ervenica. 100 vllikanskc kupc. 25 usjed. ISO ziiavosf stijena~ 165 222 . 17 tumac. 65 zeoliti. 132 tetragonalni sistem. 163 trahiti.141 hmcli. 27 {vnloea mineral".33 zOlle subd""dje. 20 ugao nagilla.. 135 triklinicni sistem.86 zrnasta struktura. 39 zcljeznicke pmgc.termalna metamorfoza. 92 transverzaini talas.4S trakasta i slojevita tckstura. 10. 17 tikstropija. 41 viJadukt. 125 vezil{uiarna tekstura. 36 zemijotrcsi.lOO vulkanizam. 166 toplotna provodljivost stijcna.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful