P. 1
Geologia Za Gradevinare

Geologia Za Gradevinare

|Views: 328|Likes:
Published by jasbojanot
Osnovi geologije za Gradevinare
Osnovi geologije za Gradevinare

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: jasbojanot on Mar 21, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/22/2014

pdf

text

original

Sejfudin V rabac Dinka Pasic-Skripic Zijad Ferhatbegovic

GEOLOGIJA ZA GRADEVINARE

UNIVERZITET U TUZLl RUDARSKO-GEOLOSKO-GRADEVINSKI FAKULTET
2003

Izdavac: JU Univerzitet u Tuzli

Recenzenti: Doc.dr.Hazim Hrvatovic, dipLini.geoL Doc.dr. Ibrahim Cackovic, dipl.ini.grad. Autori: Dr.sci.Sejfudin Vrabac, dipLinz.geoL Dr.sci.Dinka Pasie-Skripie, dipLinz.geol. Kompjuterska priprema teksta i slika: Doc.dr.zijad Ferhatbegovii:, dipLinz.geoL Doc.dr.Dinka Pasie-Skripic, dipLinz.geol.

Stampa: Ars grafika, Tuzla Tiraz: 200 prirnjeraka
Izdavanje ovog univerzitetskog udzbenika odobrio je Senat Univerziteta U Tuzli odlukom broj: 03-2960 4. 12/05., od 18 maja, 2005 god.

Manualia universitas studiorum Tuzlaensis

(Udzbenici Univerzitela u Tuzli)

PREDGOVOR Rezultati geoloskih istraZivanja omogucavaju cjelovitije upoznavanje grade prostora u kojem zivimo te nam koriste u gotovo svim segmentima zivota, napnmJer u gradevinarstvu, rudarstvu, vodosnabdijevanju, energetici, poljoprivredi, sumarstvu, zastiti okoline, itd .. Obzirom da se danas izvode slozene i skupe gradevine, posebna painja se posve6uje nacinu i mogu6nostima temeljenja, stabilnosti i zastiti kosina te uvjetima rada u razliCitim stijenama. Optimalno rjesenje problema nije moguce ni zamisliti bez interdisciplinarnog rada tima strucnjaka razliCitih pro fila, koji sveobuhvatno analiziraju slozenu problematiku gradenja. VaZan dio posla koji pri tom treba obaviti ulazi u djelokrug rada geologije, jer za pravilno planiranje i izvodenje gradevine trebamo poznavati sastav stijena, njihove medusobne odnose i fizickomehanicka svojstva, dinamiku odredenog prostora, strukturno-tektonske i hidrogeoloske odlike terena, itd .. Na osnovu navedenih karakteristika odreduje se nosivost terena, te vrsi izbor alata za rad i eksploziva, izbor mehanizacije, planira zavrsetak radova, itd .. Pri istrazivanjima za hidroenergetske gradevine i postrojenja, geologija daje odgovore na brojna pitanja vezana za odredivanje najpovoljnijih lokacija podzemnih gradevina, brana i akumulacija. IstraZivanja za potrebe vodosnabdijevanja i efikasnu zastitu voda od zagadenja te pronalazenje tennalnih i mineralnih voda, djelatnosti sn u kojima geologija sa svojim specijaliziranim naucnim disciplinama, posebno hidrogeologijom, daje veliki doprinos. Poljoprivreda i sumarstvo takode koriste rezultate geoloskih istrazivanja. Tako se naprimjer, danas dobro zna kakve sve negativne posljedice po okolinu mogu izazvati egzodinamski faktori zbog nekontrolisane sjece suma, narocito na padinama ali i neracionalno pretvaranje planinskih pasnjaka u oranice. U zastiti okoline, geoloska istraZivanja daju vaZne odgovore na pitanja vezana za zastitn prirodnih padina i izvedenih kosina od erozije, zatim 0 mogucnostima i rjesenjima sanacije klizista i odrona, zaStite podzemnih voda od oneCiscavanja, odabiru optimalnih lokacija za odlagalista otpada, itd .. Iz ovog kratkog osvrta na ulogu geologije u praksi, jasno proizilazi potreba gradevinske struke za poznavanje osnova ove nancne discipline. Stoga smo se odlncili da prioritetno za studente Gradevinskog odsjeka na Univerzitetu u Tuzli, ali i za sve strucnjake gradevinarstva, napisemo ovaj udzbenik. Pri tome smo posH od realnosti da studentu treba prezentirati osnove geoloskih disciplina koje su vezane za

I -

I

3

gradevinsku praksu i koje ee mu koristiti ne sarno tokom studija vee i
kasnije u praksi.

SADRZAJ PREDGOVOR I.UVOD .................................................................................................... 9 1.I.Definicija i podjela Geologije ............................................................. 9 l.2. Postanak, grada i osobine Zemlje ...................................................... 9 2. MINERALOGIJA ................................................................................. 14 2.1.Postanak rninerala ............................................................................... 14 2.2. Unutrasnja grada i oblici pojavljivanja minerala ............................... 15 2.2.1. Kristalizirani minerali .............................................................. 15 2.2.2. Amorfni minerali ..................................................................... 16 2.3. Simetrija kristala ................................................................................ 16 2.4. Kristalni sistemi ............................................................................. .... 16 2.5. Polimorfizam i izomorfizam .............................................................. 18 2.6. Fizicka i hemijska svojstva minerala ................................................. 18 2.7. Metode ispitivanja minerala ............................................................... 21 2.8. Sistematika minerala .......................................................................... 22 2.8.1. Silikati ...................................................................................... 23 2.8.1.1. Nezosilikati ................................................................ .26 2.8.1.2. Sorosilikati .................................................................. 27 2.8.1.3. Ciklosilikati ................................................................. 27 2.8.104. lnosilikati ................................................................... .27 2.8.1.5. Fiiosilikati ................................................................... 28 2.8.1.6. Tektosilikati ............................................................... .30 2.8.2. Karbonati ................................................................................. 33 2.8.3. Sulfati ....................................................................................... 34 2.8.4. Sulfidi ...................................................................................... .35 2.8.5. Oksidi i hidroksidi ......................................'............................. 35 2.8.6. Minerali ostalih grupa ............................................................. .36 2.8.7. Elementi .................................................................................. .37 3. PETROLOGIJA .................................................................................... 37 3.1. Podjela stijena prema naCinu postanka ............................................. .38 3.2. Magmatske stijene ............................................................................. 38 3.2.1. Struktura i tekstura rnagmatskih stijena ................................... 39 3.2.2. Lucenje magmatskih stijena .............................................. ...... 041 3.2.3. Sistematika magmatskih stijena .............................................. .43 3.204. Mineraloske i petroloske karakteristike granita, gabra i peridotita ..................................................................... .45 3.2.4.1. Granit ......................................................................... .45 3.2.4.2. Gabri ........................................................................... 46

Ugodna nam je duinost da se zahvalimo recenzentima dr.sci. Ibrahimu Cackovieu. dipl.ing.grad. i dr.sci. Hazimu HrvatoviCu, dipl.ing.geol. koji su svojim savjetima doprinijeli kvalitetu ovog udibenika. Bit cerno zahvalni svim kolegama koji lekst proCitaju i dostave nam svoj kriticki osvrt.

4

5

............................................................ 129 4.... struktura i tekstura sedimentnih stijena ...4.............Tidotiti................. Denudacija .....................................................13..4......... 79 4......................... 124 4....2...8............................ 77 3.......... Obrada i interpretacija rezultata ...........................2........................... Krecnjaci (vapnenci) ...5..2.............6................................. 60 3......... kvarcita..1......11................................1. Inzenjerskogeoloski procesi ........ .3.............................................3..2.... Uvjeti gradenja u sedilnentnim stijenama i primjena sedimentnih stijena u gradevinarstvu ..............1.2........................1....1......... 77 3.. 3.. . Laporci (Japori) ...1.............2........5.................3................. Elementi klizista . 3........Uticaj vode.................................................MineraloSko-petrografske karakteristike .............. Mermeri (mramori) . Klasifikacija klizista .....4....... 102 4.... Tehnoloska svojstva stijena .................. 4.......4..........................leda............ 149 6.................1...................1.........11. Nacela modeliranja ........................ Magmatizam .....1...... 131 4................ Cilj iilZenjerskogeoloskog izucavanja klizista ... 76 304.........................1............... ..~ 3................ 116 4.............................................3.........11..........................1...........1.....1..... 76 3.....4... Rasjedi ....... 57 3....1..4........3............................. Fluvijalna erozija .....2........... Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenan1a i primjena metalTIorfnih stijena u gradevinarstvu .. Klizenje i kIizisla .1....... .........................2.3.............................................4..1.... Mehanicke karakteristike ..... 128 4.........3..7............................... 88 4....................................................... 168 6..3..............3.......2.................4....1. Hidrogeoloska istraZivanja u gradevinarstvu ....3...." .......... PODZEMNE VODE ....................... Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko Ispitivanje ................................................................... Serpentiniti .............. 133 4....................7..Geofizicka istraZivanja ............2.....3........................................ 99 4......................4.............................. 128 4.... 120 4..........4................................3.. Mineraloske i petroloske karakteristike mermera...1..........4...........................!.2.................... Sufozija .......................2........4............................ 4........... 164 6.... 127 4.......3...........2...1................... Zone u hidrogeologiji ...... 111 112 114 115 4...........11.................4.....4......... ..2......1.....2...................... 171 6...1............................1....................................2........................1.......................... Sistematika metamorfnih stijena .........4.............. 71 3...................... Slojevi i geologke strukture stijena .......6................................................ 59 3............11........... 99 ..... " ...........2... 138 S....12.......4.9....... Erozija padavina ........ Osipanje ...... 158 6.. ............ Tektonska aktivnost .......... 119 4.... 148 6................................... 168 6........ Poroznost i propusnost stijena .. 141 5........3.........................2........... Zamocvarenje terena ...................... ..... Abrazija ........Egzodinamika .......... 4.....................................................8......................3............................2.. 131 4......3................. 150 6..........2.49 Sastav....4................... 147 5......................... Uzroci stvaranja klizista ......... 73 3......................... 172 6 7 ...4.........2......................................................2........................4..............3................... ...............1.......1. 158 6......1..................................... serpentinita i amfibolita ..............3..................... Lednicka erozija .......................... Odronjavanje ............ 157 6..............1.......struktura i tekslura metamorfnih stijena .................................. 93 4........ 125 4...1.. 121 4....... 90 4....................................2.....1................. Kvarciti ..2 Bore ............ 58 3............... 79 4.. 4.. laporaca i krecnjaka .. 76 3.................2............... Zagaciivanje izdanskih voda ......2..1.......4...........1 Gline ......... 69 3 A.......................1...... Znacaj proucavanja geoloskih struktura sa aspekta gradevinarstva ................3.......... Metode istrazivanja za potrebe gracievinarstva .......... Saniranje labilnih padina i klizista ...........11.. 137 5................................................yjcti gradt...3........ 76 3........1.. 64 3........................Istrazno busenje i raskopi ................... ......... ........3............... pjescara................ Izdani .....] .. Inzenjerskogeolosko kartiranje ...3..3....................2.................6.................. Pjescari .........2................... 139 5....1...... lSI 6...............................48 Sedil11entne stijene .......... Endodinamika ....2.................. 159 6.........lNZENJERSKA GEOLOGIJA ...................... 4.. 96 4......................................................... Metamorfne stijene .......4....3..................3....................1................................................. ...........glllatskim stijenama i prill1Jena magl11atskih stijena u gracievinarstvu ................................... Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata ......Isusivanje temeljnih iskopa .................................10....................... GEODINAMIKA .....vatre i hemijskih agresivnih materija na stijene i kamen ............................ Karstna erozija ........................4.5... 53 Mineraloske i petroloske karakterislike glina...........].3............1..........................Povrsinsko raspadanje ....................3.................. 112 6......................... 135 5............................ Amfiboliti .......... ....5.....................................................................5............. 155 6.................... 57 3...... 117 4.....1......................................1........47 U l1lJ..... Eoiska erozija . Sastav. t......3......... 146 5...... 3..................2..... 51 Sistel11atika sedimentnih stijena ................3.2...... 78 4....1............1........ Fizicke karakteristike ..........3......................::njd 1\.2.. .... Seizmicka aktivnost ................................ Pokotine . 134 4........

.2..2...............3...................1.1.. Akumulacijajezera 6. ... 7... .... Tektonika proucava pokrete u Zemljinoj kori i njima proizvedenu tektonsku gradu iIi sklop te strukturne oblike pojedinacno tretirajuCi zakonitosti njihove geneze i rasporeda..7... grada i osobine Zemlje o postanku Zemlje i ostaiih clanova Suncevog sistema postoje razlicite teorije i hipoteze.... ......... ..... .... Saobracajnice ...... strukturu.....ia i podjela geoiogije Geologija je prirodna nauka koja izucava sastav. usjeci i nasipi ...... 193 6.... . 173 6. . ...... .......... Fosi!i i stijene kao geoloska svjedocanstva ........6....0dredivanje starosti stijena.............................. Petrologija.. teksturu...... .....2.............. Temeljenje ...... ...... Mostovi ....2..3............... ....... ..... ..2.3.. .......... ...........7..........7...................2...... Aerodromi ................ 186 6. .. Odrcdivanje relativne starosti slijena . 209 LITERA TURA .....4....................... 181 6..2........... .....2.............. .....9... 173 6...... 188 6......................................... .................... uslove njihove eksplotacije kao i mogu6nost njihove upotrebe u gradevinarstvu.214 REGISTAR .... 192 6..... 217 UVOD 1............................. ....... Bavi se problemima prilagodavanja gradevinskih objekata terenu i metodama poboljsanja svojstava stijena.... ......................... .....4............................. .1... 1................. .. Obzirom da do danas nije izrazito prihva6ena bilo koja od njih.. 185 . 176 6....2...........1........... Zeljeznicke pruge ........ 204 7.. .... Definici......... ... 194 7.............2. Hidrotehnicki objekti ..............1............... te rekonstrukcija paleogeografskih...... Istorijska geologija je nauka koja se bavi proucavanjem istorije Zemlje kao nebeskog tijela od njenog ulaska u planetski stadij odnosno od "Temena stvaranja litosfere pa do danas.................... Tuneli ........2.... ... Zasjeci.......................................... ............. Dinamika Zemije u svijetlu mobilisticke koncepcije . 7........................ ....3...... Inzenjerska geologija.......... Odredivanje apsolutne starosti stijena ........ dinarniku i istorijski razvoj Zemlje................... tektonskih i magmatskih dogadaja.... U okviru Geologije izdvojeno je vise naucnih disciplina kao sto su : Mineralogija.... ....2..7....3............ Hidrogeologija je nauka 0 podzemnim vodama koja proucava njihov postanak...... Pored navedenog Inzenjerska geologija proucava prirodne gradevinske nemetalicne materijale........... 198 ........ 183 6......... Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu ............. 8 9 ........ia je nauka koja proucava teren kao prirodnu geolosku konstrukciju odnosno kao radnu i zivotnu sredinu....... ........ Postanak..... Istorijska geo!ogija... 196 7.3............ 180 6.. .... 202 ... Tektonika itd ... Kanali ...... . Prostorno planiranje ....... ........... Cestovne saobracajnice ...1.. . .. ............... ..4...... ......... Odlagalista otpada .................... .........2. ........ ..3.... 6....... 20] 7.......................2....... 203 7..2... ... ... Njeni osnovni zadaci su odredivanje starosti stijena i geoioskih dogadaja............... 182 ... Inzenjcrska geologi... Ona obezbjeduje podatke neophodne za ocjenu medusobnog uticaja terena i gradevinskih objekata........ Geoloska karta ...................6....5.....8........3.....................2.... ........2....3. 208 8........ Stratigrafske jedinice .......2............ 179 6.... Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivanja za razlicite namjene i objekte .... 195 7............. ....2........2.......... Mezarja i groblja .......... kao i 0 njihovoj genezi i primjeni...... genezu..2...Pomorske luke.. 191 6....... .......... Mineralogija je nauka 0 mineralima odnosno 0 njihovim morfoloskim i hemijskim osobinama...... ...... .......... 208 8...........3.....2... Geolosko kartiranje .2..................................... .................... Brane ... 190 6.. Prognozira uslove gradenja u stijenama kao i ponasanje stijena tokom eksplotacije gradevinskih objekata koji su na njima izgradeni.. 205 8... ...............5.. Hidrogeologija........ Petrologija je nauka 0 stijenama koja proucava njihov sastav... preobrazavanje i sistematiku........ 179 6.... .. GEOLOSKO KARTlRANJE I GEOLOSKE KARTE .1.. STRA TlGRAFSKA GEOLOGIJA .............. ................. rasprostranjenje i kretanje u Zemljinoj kori........ ... .2... u nastavku su saZeto prkazane sarno neke.... ..........

R. :~em~j\~?~~.~'~' .ili vodeni Zemljin pokrivac sastavljen od slane vode okeana i mora te slatke vode na povrsini i u podzemlju kontinenata. Ova kora nije kontinuirana jer nedostaje na dnll okeana. Njezin gornji dio izgraduju stijene uglavnom granitnog sastava uz malo sudjelovanje sedimenata. a njezinim hladenjem i raspadanjem nastali su planeti. Jeffreys. Planetezirnalna hipoteza polazi od pretpostavke da su SUllce i planeti nastali iz spiralne magliee.T. Hipoteza Suneeva blizanca pretpostavlja da je primarno Sunee bilo dvostruka zvijezda te da je blizanca danasnjeg Sllnca odvojila privlacna sila neke zvijezde II prolazll. kiseonika. a Cijim je zgusnjavanjem te raspadanjem stvorena osnova za postanak planeta. prasine i mikroorganizama. -hidrosfera. PS de Laplace (1749-1827) . od nekoliko koncentricnih zona. izgraden ad uItrabazicnih stijena.a~ . Nju su 1925 godine predlozili JJeans i H. -iitosfera. Cvrsto dno okeana izgraduje kontinuirani ovoj preteZno bazaltnog sastava. Njihova je pretpostavka da je prolazom nekog velikog stranog tijela pored Sunea. Hipoteza "supernova" eksplozije F.Novi podaci 0 istrazivanju svemira vjerovatno ce rezultirati i novim spoznajama neophodnim za tacniju interpretacijll postanka Suncevog sistema i planete Zemlje. / eNeptun ..~. prcu::eto Nebularna hipoteza pretpostavlja postanak Sunea i planeta iz rotirajuce nebule (llsijana plinska masa) koja je popunja\'ala prostor danasnjeg Suncevog sistema. arnonijaka. Hoylea takode polazi od pretpostavke postojanja suncevog bIizanca koji je dozivio eksploziju karkteristicnu za zvijezde tipa "supernova".200Jj Bei.~~~-7. Aulori ove hipoteze su LKant (1724-1804) i neovisno 0 njemu. . Prema novim shvatanjima u litosferu nazvanu tektosferOlll. Autori ave hipoteze koja je nastala oko 1900 godine su R. odnosno povrsinski Zemljin pokrivac.Moulton. Obzirom da kontinentalna kora lezi na guscoj okeanskoj kori) njezino spustanje na jednoj strani izaziva podizanje na drugoj. Autor ave hipoteze je R. "::-. nazvan okeanskom korom. Plinska hipoteza je varijanta planetezimalne hipoteze.eF 19'75. ! Zemlja se sasloj.7 g/cm3 (u kontinentalnoj kori ) do 2. Chamberlin i F.estanovic. ugljenog dioksida. Relativna gllstoca litosfere iznosi od 2. DiD materije tog blizanca zadrzan je u podrucju Sunceva djelovanja. Taj dio se nazi va kontinentalna kora.':-. 10 II .y:. Materija tog blizanca oslala je II podrucju privlacne sile Sunca. Iz sredisnjeg dijela magliee razvilo se Sunee.95 g/cm 3 (u okeanskoj kori ). a u njenim pojedinim dijelovima od kapljica i ('vrstih cestiea koje su nazvane planetezimale razvili su se p]aneti. '~erkui.A Lyttleton./Satur~___ -. ubraja se i gornji stjenoviti dio omotaca.7~~rs \.. To su : -atmosfera.l. odnosno zracni omotac koji je sastavljen od azota.' ! /·U~~·~ .:~suflce! \'- Slika I Shematizirani prika:: Sunc'evog sistema (premo iz ~f. Ravnotezu pJutanja raz}icitih blokova nazivamo izostazijom. pa su njezinim hladenjem i raspadanjem nastali planeti.~~:~~\". nastao plinski val koji je od njega otkinut. prosjecne debljine 40 km u podmcju kontinenata i 10-12 km u okeanskim podrucjima.

'. Zemlja se ponasa kao velik. Medutim. AVO potvrduju i prirodne pojave kao sto su lave vulkana temperature do 1200 °c i vode gejzira do 90 Dc. 19/)'. ta dubina u Evropi iznosi oko 32 m. Geografski i magnetski polovi Zemlje se ne podudaraju. Toplotna energija Sunca djeluje na povrsinu i plitko pod povrSinom Iitosfere. od kojih je llujvazniji MohoroviCicev na graniei litosfere i omatai'a. ali relativno slab magnet (dipol).3 g/enY) i G.3). Donji dio ornotuca nazi va se mezosfera.I/eru. Zona/na gr(l(1u ZI. a zonalnoj gradi Zemlje ( s1. vee geoida.c K-koru. a on je razliCit na razlicitim mjestima litosfere. ana je najmanja na ekvatoru. i centrifugalna sila koja postoji zbog rotacije Zemlje aka njene ose. Sa povecanjem nadmorske vi sine jatina te sile opada. Sastoji se od zeljeza i nik1a i ima realativnu gustocu oko 11 g/em 3 Na osnovu visokc temperature (izmedu 4000 0C i 5000('C )i pritiska (oko 3 miliona bara).fera. Ugao sto ga zatvara magnetski rneridijan s horizontalnom ravninorn zove se ugao rnagnetne inklinacije koji je takode razlicit na razlicitim mjestima litosfere. a srednji dio koji ide od granice s Inezosferorn do dubine oko 400l-:.. j j -vw!isku je::gra.u kontinentalnom dijelu izdize iznad povrsine elipsoida. a da periferni( vanjska jczgra ) predstavlja metainu tekueu masu u kojoj se odvijaju konvekcijska strujanja. L-lifu. Zbog rotacije. Ciji se pozitivni pol nalazi na juznoj sferi. odnosl1o Ul1utrasnji dio Zenlije koji od graniee sa litos!'crom doseze do dubine 2900 km i inla relativl1u gustocu izmedu 2. Dubinski razmak u metrima potreban za povecanje temperature za 1 °c naziva se geotermski stupanj. Ugao izmedu geografskog i magnetskog pola zove se ugao magnetne deklinacije. a negativni na sjevemoj.u. te Wiechert-Gutenbergov diskontinuitet na granici Oll1otaca i jezgre. Zemlja je na polo viOla spljostena tako da njen ekvatorijalni poluprecnik iznosi 6377 km. ona nije oblika rotacijskog elipsoida.!I1I/. Povecanjem dubine temperatura raste od neutralnog sloja 0 cemu svjedote podaci iz rudnika i duboka busotina. Ta granicna zona zove se neutralni temperaturni sloj. au okeanskim se podrucjima nalazi ispod nje (s1. Geoid u poreaenju sa sferoidom (po Wagneru iz Heraka. privlacna sila koja djeluje medu masama u Suncevom sistemu. a najveca na polovima. Stika 3. H-huf'l:'J~ra (pn. 12 13 . -Jezgra iii barisfera. F 3-don}i OlJlotu(. te brzine sirenja potresnih talasa. Temperatura Zemlje rezultat je djelovanja dva izvora: Sunca i stalnih radioaktivnih procesa koji se zbivaju u njezinoj unutraSnjosti. tije!a kojem se povrsina Gravitacija. P2-srnl!y'j olllola(. U tom dijelu plasta odvija se 1ermalna dinanlika i s njom u vezi konvekcijska strujanja sto moze biti uzrok elinal11ike i piasticnih detorl11acija u tektosferi.m nazi va sc astenosfera. rezultiraju silom teze.~'I!la je::gra. J2-1II1Ulr(/. PI-gornji Ol1lo/ac'.2) svjedoCi povecanje temperature i gustoee od povrsine prema sredistu kao i sirenje potresnih talasa kojima je dokazano vise diskontinuiteta.-/) -Omotac. 1984) Slika 2. sredisnji dio Zemljc koji se pruza oel 2900 kl11 do sredista. smatra se da je sredisnji dio jezgre (unutrasnja jezgra) u cvrstom stanju.5 1 g/cm· . A-ustell(J. a polarni 6356 km. U prosjeku.::cf(/ j::_ Herak. Utvrdeno je da ispod povrsine postoji zona u kojoj je temperatura stalna i uglavnom odgovara srednjoj godisnjoj temperaturi promatranog poodrucja.

itd.. 0 tom rasporedu avise i karakteristike minerala. hemijskog sastava i fizickih svojstava. gips. velicina prostora itd.) b) ~ (. granit. Oni minerali koji nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora (npc. itd. Postanak minerala Prema nacinu postanaka minerali mogu biti: pirogcni. naein postanka te vrsi njihovu sistematizaciju. Pirogeni minerali su oni koji su nastali kristalizacijom iz magme. Oblici krista/a: a) magnetita. itd.~. itd). hidrotcrmaini. moramo odrediti minerale od kojih se oni sastoje i njihove kolicinske odnose. berit. kristal se razvija u poliedarsko tijelo omedeno ravnim ploharna. Takvi minerali su npr. raspadanje pod uticajem atmosferilija. Poznavanje otpornasti minerala na djelovanje atmosferilija veoma . turmalin. b) ka/cita. Ukoliko minerali nastaju u procesu mctamorfizma izazvanom pritiscirna. 25%).) koji sadrii otpornije minerale. feldspati. ivicama i uglovima. Drugim rjeCima.O i K. rastvorima. andaluzit. Sa stanovista gradevinske prakse. zeoliti. Pod mineralima se podrazull1ijeva prirodna tvorevina odredene strukture. \ . Nastali spojevi imaju veell zapreminu nego ani koji su usli u reakciju. Povecanje zapremine u dodiru sa vodon1 primjeceno je kod minerala kao1inita (do. pirokseni i liskuni itd .2.gahro. skupljanje. te njihava eventual no bubrenje. Proueava ih posebna nauena disciplina koja je po njima nazvana mineraiogija. temperaturom i djelovanjem vode.i rcaktivne silicijske minerale (opal. Zbog nejednakog rasta u razlicitim smjerovima. Minerali se razvijaju procesom kristalizacije kojim dolazi do stvaranja kristala. njihovu unutrasnju gradu. Oblik minerala ovisi 0 mnogim faktorima koji su djelovali tokom njihovog postanka (temperatura.O ) iz cementa.. ltd" Postanak bidrotermalnih mineraJa vezan Je za kristalizaciju U vfucim Pravilna unutraSnja grada kristala sastoji se U odredenom rasporedu elementarnih eestica-atoma i jona u prostoru.. zbog cega se pojavljllju unutrasnja naprezanja koja rezultiraju pucanjem betona sa pojaV0lTI mrezastih pukotina. Minerala ima j n3 drugim planetama kao i na Mjesecu. topaz. 2. pneumatogeno. da bisn10 megii utvrditi sastav stijene u kojoj iii 11a kojoj narnjeravamo graditi odredeni objekat.Unutrasnja gratia i oblici pojavljivanja mineraia Minerali se u stijenama pojavljuju kao kristalizirani iIi amorfni. mineralogija je nauka koja nam pomaie pri utvrdivanju cjelokupnog sastava stijenske mase. na ponasanje laporaca bitno uticu minerali glina koji su veoma osjetljivi l1a dodir s vodom. .Vlahoviic.1. c) kvarca (preuzeto i:::. Tako recimo montmorilonit moze povecati zapreminu do 10 puta sto pri izraC\i tunela izaziva vel ike prohleme. aragonit. Tako recimo kvarc moze nastati: pirogeno. Kalcit najcesce nastaje hidatogeno ali moze i pirogeno (diferencijacija baziene magme i stvarnje karbonatnih tijela) i hidrotermalno ( u polimetalienim sulfidnim rudama sa nisko i srednje temperaturnim mineralin1a). Pneumatogeni nastaju kristalizacijom iz p1ino\'a i para..e vidjeti i na primjenu agregata za beton.J996) 2. sto je karakteristicno za rudne minerale. \ . Koliko je vaino poznavati mineralni sastav matcrijala koji se koristi u gradevinasrstvu veoma ilustrativno se moz. iii kamena kojim gradilTIO. . hidatogeni i metamorfni. hidrotermalno i hidatogeno.4). Kristali se mogu pojaviti u oko 230 poliedarskih oblika. Oni imaju homogenu gradu i odredeni hemijski sastav koji se moze izraziti hemijskom formulom.. ". pneumatogeni. pritisak.se oni zovu metamorfni minerali (npr. Kristalizirani minerali Mineralne mase koje imaju pravilne ( poliedarske ) oblike kontura nazivaju se kristalima (s1. silimanit. C02 itd. Ako agregat za pripremu betona sadrz.) nazivaju se hidatogeni. kalcit. i ostala lizieko-hemijska svojstva. MINERALOGIJA Minerali su 03nov11i sastojci stijena koje izgraduju Zemljinu litosferu. Zanimljivo je da neki minerali mogu nastati na vise razlieitih nacina. Primjera radi. onda .1. U sredinama gdje je zrak dosta zagaden i gdje padaju klsele kiSe (npr. a to su npr. anhidrit.. ) u stvrdnutom hetoou moze doti do hemijske reakcije izmedu ovih mineral a i alkalija (Na. To je nauka koja proucava hemijska i fizieka svojstva minerala.) Zbog eesto nepovoljnih uvjeta razvoja minerali se u prirodi nalaze vecinorn u odredenim nepravilnim oblicima koji su rezultat 14 15 . kvarc. Slika 4. Tuzla) racionalnije je primjcnjivati dekorativni kamen (npr.2.2. 2.Ie vazno kod odahiranja dekorativnog kamena U odgovarajuCim klimatskim i ekoloskim llvjetima.

tctragonalni. turma!in.defekata u nj ihovoj gradi ili strukturnoj reSetki a nazlvaju se realnim kristalima. Amorfni minerali Minerali se u stijenama. Nastaju obicno procesima povrsinskog raspadanja minerala. Ovakvim elemenlima simetrije karakterise se mineral cirkon. graft!. limonit. Ravan simetrije dijcli kristal na dva jednaka dijela koji se jedan prema drugom odnose kao prcdme( i lik U ogledalu.2. dvije su medusobno upravne.ni oblik zbog cega su i dobili takav naziv. topaz. montmorilonit.itd . P%::aj krisla/ogra/\-kih usa 11 kristainim si''''lemima (prema: Tuclln / 951. SliIw 5. koje su medusobno vertikalne. Trikiinicni sistcm in1a lri nejednake kristaklografske ase koje su koso polozene jedna prema drugoj. Centar simetrije predstavlja tacku u geometrijskom sredistu kristala. olivin. od kojih su tri jednake duzine i lete u horizontalnoj ravnini sjekuCi se pod 0 uglom od 60 Cetvrta osa je duza iIi kraca i okomita je na njih. itd. Osa simetrije u kristalu je svaka osa oko koje obrtanjem kroz 0 360 nekoliko puta dovodimo kristal u is(i polozaj. ivica i uglova je jednaka.Monoklinicni sistem se karakterise sa tri nejednake kristalografske ose. Dvije ose u horizontalnoj ravni su jednake duzine a treca koja 2. sin1ctrije -osama simetrije. Kristalizirani minerali su anizotropni. gips. .. Tako vremenom opal prekristalise u kaleedon a amorfni hidroksidi gvozda u geti!. U mnorfnom stanju javljaju se cesta silicija i hidroksidi gvozda. pirit. Usljed nedostatka strukture amorfni minerali ncmaju odredeni spolja. korund. Heksagonalni sistem odikuje se s cetiri kristalografske ose.. U amorfna mineralna tijela spadaju i vulkanska s(akla. fluorit. Kristalni sistemi moze biti duza iii kraca je upravna na njih. dolomit. osim u kristaliziranom " pojavljuju i u amOrfn0111 stanju. 2. a treca je u odnosu na njih kosa. Zbog toga su ovi minerali izotropni odnosno imaju iste karakteristike U 5vin1 pravcima. To znaCi da su njihova svojstva u razlicitim pravcima razlicita. 2. 2 .4. biotit.. Rombicni sistem ima tri krista10grafske ose nejednake duzine ali medusobno vertikalne. hornblenda. 4. I. 'I . aluminijuma i mangana. Rombicno kristalisu: kale it . Amort'ni minerali su nestabilni i tete da prcdu u kristalno stanje. apati!. Palazaj kristalografskih Gsa u kristalnim sistemin1a prikazan je na slici 5.preu::elo i:::: Sestanovi(:. i -centrom simetrijc. 6. rnononklinicni i triklinicni. heksagonalni. 0. ' ' Postoje 32 kombinacije elemenata simetrije koje s obzirom na duzinu i medusobni odnos kristalografskih osa mozemo svrstati u 6 kristalnih sistcrna: teseralni. Tetragonalni sistem ima tri kristalografske ose medusobno vertikalne. Ova silnetrija se manifestuje sljedecin1 elen1cntima: -ravninatna. Pojavljuju se najcesce u kuglastim.2.Teseralni iii kubicni sis tern karakterise se s tri kristalografske ose jednake duzine. Navedene elemente simetrije imaju plagioklasi i mikroklin. 5.-- . Ovom kristalnom sistemu pripadaju: kvarc.~ L. udaljenos( ad centra simelrije do identicnih parova ravni.. Monoklinicno kristalisu slijede6i minerali: kaolinit. Ako je neki kristal nastao u idealnim prilikama njegov oblik je posve pravilan pa se na21\'a idcalnim kristalom. halit. muskovit. Kod ideal no razvijcnih kristala. 6.3. bubreiastim i grozdastim oblicima. Simetrija kristaia Praviino razvijeni kristalni oblici pokazuju izraienu silnetriju. lO() J) 16 17 . Ovom kristalnom sistemu pripadaju: dijamant. ortoklas. Amorfni Ininerali nen1aju prayilnu unutrasnj u grauu. rombicni. itd . 3.

Sjajnost minerala potice od razlicitog intenziteta odbijanja svjetlosti sa povrsine minerala. te se medusobno zrunjenjuju u svirn koliCinama. Pri vrlo intenzivnom odbijanju svjetlosti minerali irnaju dijamantsku sjajnos! (dijamant. Ovakvi oblici se nazivaju realnim kristalima. itd. minerali se u prirodi nalaze vecinom u odredenim nepravilnim oblicima koji su posljedica defekata u njihovoj strukturnoj resetki.. itd.) Pri daljem padu intenziteta svjetlosti sjajnost je polumetalna (hematit). itd . kvarc prakticno ne cjepa (s1.5 do 3.). cjepljivost ( kalavost). elasticnost. Dijarnant naprirnjer ima oko 140 000 puta vecu tvrd06u od grafita. iglicasti.. listicavi. U slucaju plagioklasa Na i Ca joni imaju priblizno iste jonske radijuse. radioaktivnost. hromatos-boja). Polimoruzam je osobina da se jedna ma!erija javlja u vise razliCitih kristalnih formi. Polimorfizam i izomorfizam Koliko raspored testica u kristalnoj resetki ima odraza na fizitke osobine minerala najbolje ilustruje pojava polimorfizma. vostana (opal). tvrdina. stupicasti..pseudos-Iaz) boje. elektroprovodljivost.6. kristobaliLitd. ).. tridimit. provodljivost toplote.ldiohromataski minerali (npr. -18 19 . medutim. kale it 2. Naprimjer kvare. izometricni itd . Sto su povrsine vise glatke odbijanje svjetlosti je intezivnije i obratno. Mnago veci broj minerala irria alllhromatsku (gre. itd . Grupa olivina je takode izomorfna smjesa Cije su dvije komponente (forsterit-Mg2Si04 i fajalit-Fe2Si04) razlicito izmijesane.). lirnonitni oker ) su u kamenu prirodni pigment. itd . Takvu boju zovemo idiohromatska (grc. biti ern od primjesa manganovog oksida iii zut od primjesa zeljeznog hidroksida. Kaleit ima tri pravea ejepljivosti. Gustina ili relativna gustina minerala je masa njegove jedinicne zapremine (g/cm\ Kod petrogenih mineral a ona ve6inom varira od 2. ljubicas!o (ametist). Prema obliku minerali mogu biti: prizmatski.n. primjer ugljenika koji se javlja kao grafit (kristalise heksagonalno) ili kao dijamant (kristalise teseralno). ako je kod minerala razlika kohezije u razliCitim smjerovima veca. RazliCit oblik kristalne resetke uzrokuje kod ova dva minerala izvanredno vel ike razlike u fizickim osobinama i oblieima. sto je najees6e posljedica razlieitih uslova kristalizacije ( temperatura. Savrsenu cjepljivost imaju npr: liskuni i grafit (sI.. koji je tipski bezbojan mineral. oblik.5 g/cm 3 (npLkvarc 2. sedefasta (talk. hila koja paralelna ravan u mineralu je potencijalana ravan cjepljivosti. Vrlo je mali broj mineralnih vrsta stalne boje koja potice od materije od koje je mineral izgraden.feldspat).65..5. Opcenito. Hrapave povrsine rasipaju svjetlost nepravilno i ne mogu biti sjajnc. Tako se Si0 2 moze javiti u nekoliko modifikacija (kvare. Najkarakteristicniji prirnjer za ovu pojavu predstavljaju plagioklasi koji su kristali mjesanei albita NaA1Si3 0s i anortita CaA1Si 20 s koji se nalaze u razlicitim omjerima. 2.idios-svoj. vee da im se atomski ill jonski radijusi medusobno mnogo ne razlikuju.minerali bakra azurit (plav) i malahit (zelen). karbonati. pritisak. Cjepljivost (kalavost) mincrala je njihova osobina da se eijepaju dui odredenih ravni.6) dok se npr. cirkon).Boja nije stalna i postojana osobina minerala.) od kojih svaka ima specificne morfoloske j fizicke karakteristike.itd . metalna (piri!). sjaj. tablicasti. onda je i njegova cjepljivost vise izrazena. Najrnarkantniji je.2. Medutim. moze biti alohromatski obojen iuto (citrin). Oblik minerala zavisi od mnogih faktora koji su djelovali tokom njihovog postanka (tempertura. !urmalin . Strana materija zove se pigment. lz izomorfizma proizilazi da dvije supstance razlicitog hemijskog sastava mogu imati iste iii sliene morfoloske i fizicke karakteristike. Kaleit koji je najcesce mlijecnobijel moze npr. allos-drugi) boju koja potice od sitnih mehanickih primjesa iii inkluzija II kristalu.kvarc. za stvaranje kristala mjesanaca potrebno je da izomorfni minerali imaju ne sarno isti tip kristalne resetke.hematit. dok je srednja gustina rudnih minerala oko 5 g/cm 3 Ukoliko mineral ima gustinu 2 g/cm 3 to znaCi da je on dva puta tezi od iste zapremine vode na 4°C. ldiohromatskom bojom karakterisu se npr.itd. Suprotno polimorflzmu izomoruzam je osobina da supstanee hemijski razliCite iIi analognog hemijskog sastava mogu stvarati iste kristalne forme pa eak i graditi kristale mjesanee. veliCina prostora. Postoje i boje koje su posljediea preobrazaja minerala usljed povrsinskog raspadanja stijena a one se nazivaju pseudohromatske (grc. Ona zavisi od kristalne strukture i orjentisana je duz paralelnih ravni atoma. magneticnost.6). ook pri nesto manjem intenzitetu sjajnost postaje staklasta ( mnogi silikati-npr.pritisak. Pos!o je ejepljivost osobina minerala da sc cjepa duz neke ravni koja prolazi izmedu atomskih ravni. boja. mrko (cadavae). Fizicka i hemijska svojstva minerala Fizieka svojstva po kojima se minerali medusobno razlikuju jesu: gustina. Zbog cesto nepovoljnih uvjeta razvoja.

utvrcluju se elementi koji ga izracluju l. Za odredivanje ponasanja minerala u polariziranom svjetlu koristi se polarizacijski mikroskop.S i C ) u prahu . upotrebljava se kvantitativna hemijska analiza. termicke. muskovit) -hemijski neotporni (feldspati.7. Za odredivnie reiativne tvrdoce minerala koristi se Mohsova skala tvrdoce.. Ta metoda omogucava razlikovanje bezbojnih od obojenih minerala. dok je krti mineral npLkvarc. Ovisnost cjepl/ivosti 0 kris{alnoj struktllri minerala (lijeva-graftt. skupljanje . U poglcdu provodljivosti toplote mincrali se razliCito ponasaju. Za determinaciju minerala i ispitivanje njihovih osobina koriste se razliCite metode kao sto su : opticke..Paraju 37 ne mogu se parati staklo Sijeku slaklo 120 175 1000 140000 celicnilTI nozem 10 Prijc izvodenja gradevinskih radova na nekoj stijeni iii u njoj. liskuni.lvrdoce oslalih minerala dobive.04 1. na osnovu cega je ponekad moguce na terenu i u laboratoriji odrediti mineral. itd . pirokseni ) -hemijski topivi (kaleit. opticke anizotropnosti. kojim se posmatra tanki preparat minerala (izbrusak). utvrdivanje indeksa lorna.' -*'--[:#-1= :I I 1 !! ! 1 I I I ~I II I I l : I I! Stika 6. Hemijske metode cesto se primjenjuju za odredivanje nekog nepoznatog minerala.c ovom metodon1 u poreaenju s rdativnorn tvrdOC0111 prikazane su u taben. Hemijsko ponasanje minerala prema odredenirn reagensima (najcesce su to kiseline ) je razlicito. hemijske. Kao i druge fizicke osobine. Elasticni minerali su npr. pri cemu se moze primjeniti mokri postupak ( mineral se otopi i razlicitim reagensima utvrduje se njegov sastav) i suhi postupak ( mineral se zari i ovisno 0 njegovoj reakciji na visoku temperaturu.J 1~~ I 4.Uz prelpostavku tvrdoce korunda lOOO. 20 21 . raspadanje pod uticajem atmosferilija itd . Metalicni minerali imaju neuporcdivo vecu relativnu provodljivost od nemetalicnih.25 i Paraju se 14. anhidrit ) -hemijski reaktivni (opal.. mineral se ispituje kvalitativno i kvanlitativno. Ovisno 0 potrebi. Ako se zeli ispitati koliCinska zastupljenost elemenata u mineralu.5 5. zeoliti) Prisustvo hemijskih reaktivnih minerala u agragatu za beton veoma je stetno jer maze prouzrokovati pucanje bctona. primjenjuje se kvaiitativna analiza. Korelacija relativne tvrdoce karborundom tvrdoce prema brusenju Osobina minerala da lrpi plasticne deformaeije i da se po prestanku djelovanja sile vraca u prvobitno stanje nazi va se elasticnost. Tvrdoca -lnineraia moze se odrediti i na osnovu otpora kogs mineral pruza brusenju karborundom (silicij-karbid. odnosno koristenja stijenc u gradevinurst\'u neophodno je utvrditi mineralni sasta\' stijene. Pren1a hernijskom ponaSanju minerali mogu biti: -hemijski otporni (kvare. Sto su jace sile vezivanja atoma mineral je tvrdi.eija relativna tvrdota iznosi izmedu 9 i 10 po Mohsovoj skah.1981) II Tvrdoca nekog minerala predstavlja otpor sto ga on pruza prodiranju tvrdog predmeta u njegovu unutrasnjosl. 2. rendgenske. koji sc odlikujusavrf:.5 --. Tabela 1. zatin1 koliCinske odnose mineral a i njihovo eventual no bubrenje. gips. tvrdota minerala ovisi od nj ihove kristalne strnktnre pa maze u razlicitim smjerovima biti razlicita. Ako nas zanimaju hemijski elementi od kojih je mineral izgraden.0 komadi6em prozorskog stakla 6.. sredini-halit. Metode ispitivanja mincrah~ Mineral I tvrdoca(po Mohsu) I Relativna I Karakteristike I Tvrdoca prema brusenju karborundom talk gips kalcit fluorit apatit ortoklas kvare (kremen) topaz korund diiamant 1 2 i Paraju se noklom 3 4 5 6 7 8 9 0.enom cjepljivoscu i dcsno-kvarc ko)i se prakticno ne (jepa) (prema TaHiC'. razlikovanje amorfnih mineral a od kristaliziranih itd .

podvrgne se rendgenskim zrakama i na filmu se dobije odredena karakteristicna slika koja omogucuje odredbu minerala. Silikati Petrogeni rninerali su uglavnom j-edinjenja silicijuma. pri metamorfozama. zatim kvare (~13%.osilikato Kristalna resetka im je izrazito zbijena. a mali jon silicijuma u njegovom sredistu. Pri ovakvom trelmanu uzorka dolazi do endotennne i egzoternlne reakcije. 7).. Njihov hemijski sastav je slozen. Primjenom ove metode dobiva se uvid u strukturu minerala. sto rezultira novim spoznajama 0 njegovim geometrijskim. U ovu grupu spadaju olivin. U narednom poglavlju prezentirana je pojednostavljena podjela vaznijih petrogenih minerala.8. Pri ovom ostaje sest jona kiseonika sa po . U kristalnoj resetki silikatnih minerala. te slabu cjepljivost i veIiki indeks loma svjetlosti. SiO_~ tctraedri se medusobno razlicito vezu ( preko drugih jona iii preko zajednickog jona kiseonika ). zbog cega nlincraIi eve grupe imaju veliku gusto6u i tvrdocu.Rendgenska ispitivanja minerala najcesce se realizuju na sitnim frakcijama minerala iii agregata metodom praha. kiseonika. Sistematika minerala Danas je poznato vise hiljada razlicitih minerala ( >3000 ) i njihovih varijateta. radioaktivnHl i drugib svojstava. kad se uzorak postupno zagrijava ( abieno do aka I aoooe ) . SiO~ felraedar kod nc::. Endotennna reakcija je pracena dehidrataeijom minerala i raspadanjem strukture dok je egzoterrrma reakcija okrakterisana nastajanjem novih visokotemperaturnih formi ( prekristalizacija ) .22 23 . inosilikati. filosilikati tcktosilikati. Sorosilikati se karakterisu vczivanjem dva Si04 tetraedra preko zajednickog jona kiseonika. Osnovu strukturne grade silikata Cine SiO" tetraedri.. mcdusnhno povezani samo preko drugih jona. U sastavu Zemljine kore najvece ucesee imaju feldspati (plagioklasi ~ 40%. NajveCi broj ovih minerala nastao je krlstalizacijom iz magme prl visokim ternperaturarna i uglavnom visokim pritiscima.8. sastav cementa.1. npLn1agnezija ili zeIjeza (sl. Minerali su razvrstani u skupine s obzirom na njihov hemijski sastav i strukturnu graau. Rezultati ove analize prikazuju se krivuljarna (diferencijalnoterrnicke kYJVf' ) lzoje S11 karakteristlcne 22 odrcciene minerale. Mineralni prah se maze ispitati i termickim metodama od kojih je najcesca diferencijalno terrnicka analiza. augit-hornblenda.5 %. Nczosiiikati predstavljaju silikate kod kojih su SiO" tetraedri samosta1ni. Ovom metodom najcesce se ispituju mineraii glina.. Kaleit ucestvuje sa 1. Ovom rnetodom odreduje se tenlperatura na kojoj dolazi do termicke reakcije ll1inerala.16% ). sorosilikati.itd. Osirn navedenirn metodama minerali se rnogu ispitivati i drugim naCinima radi utvrdivanja njihovih magnetskih. Jezgre velikih jona kiseonika nalaze sc u vrhovima letraedra. Svaka kristalna materija ima sopstveni rendgenogram (dijagram praha ) koji zavisi od unutrasnjc strukture kristala. ortnklas ~ 18'%). u gradi Iitosfere sudjeluje manji broj minerala koji se u okviru stijena koriste 11 gradevinarstvu i industriji gradevinskog materijala. izraden od mineralnog praha i odgovarajuceg ljepila. Silikati se odlikuju razlicitom tvrdocom i teskom topljivoscu. koji S11 sistematizirani u skupine. itd . fizickim i hemijskim karakteristikama. itd . z3tim. granati.. a snimljeni uzoIci mogu se pavecati jos pet puta. uzrokovane fizickim i hemijskim promjenama. malog broja drugib elemenata zbog cega ih naz1vamo silikat1ma. Veoma tanki vlaknasti valjak. a mali broj iz termalnih rastvora. 1 Stika 7. Ovisno 0 naCinu vezivanja Si0 4 tetraedra u kristalnoj resetkL razlikuju se ovi osnovm strukturni tipovi silikatnih minerala: nczosilikati. ciklosilikati. Oblik im je izometrican iii kratkostubicast. 2. olivin ( . Jpak. alteracijan1a i trosenju. Za odredivanje velicine i ohlika sitnih cestica u mineralin18 glina koristi se elektronski mikroskop koji omogucava povecanje i do ]5 000 puta. 2.

itd. 24 25 . na koje se mogu vezivati joni metala (sI.. cetiri iii sest Si04 tetraedara medusobno povezu u prstenove preko jona kiseonika (s1. tada je povezanost takvih kristalnih mreza veoma slaba sto je slllcaj sa liskunima i mineralima gEna. Slik(1 10.. a ako je ta veza II dva niza medllsobno povezana kiseonikom onda su to amfiboli (s1. tetraedaru kod inosilikata Zbog ovakve strukturne grade inosilikati su prizmatskog. beril.9). Ovdje spadaju kvare.l2l.jednom slobodnom valeneijom.ll) usljed cega minerali ove grupe pokazllju savrsenll ejepljivost i imaju plocast i listicav izgled. Svaki prsten je u strukturi samostalan. Minerali ovakve struktllrne grade imaju relativno malu gustinu i mali indeks lorna svjetlosti.8). tetraedara kod sorosilikala Ciklosilikati nastaju kada se tri. stubicastog stapicastog obika. tetraedara kod ciklosilikata Inosilikati predstavljaju silikate kod kojih Sll Si0 4 tetraedri povezani II jednom pravcu. itd . Veze SiD. Tektosilikati predstavljaju silikate kod kojih su Si04 tetraedri u prostoru medllsobno povezani preko svih jona kiseonika (sl. feldspati. NaCin veziV(}f!ia silicijuflw i kiseonika kodji/osifika/a Slika 9. savrsene cjepljivosti.epidot. Ovdje spadaju turmalin. Ukoliko su tetraedri povezani II jednom niZll onda su to pirokseni. Ako izme(tu mreza u ravnini ude voda. Veza SiO-. Filosilikati se karakterisll vezom Si0 4 tetraedra u jednoj ravni (sl. Slika 8. SURa II. U sorosilikate spada npr. a na slobodne valencije vezn se joni metala.1 0). I'eze SiO. a mogu biti i vlaknasti.

gdje se stvara u posljednjem stadijumu ocvrscivanja intruzija. Slika 12. silimanit i stauralit. Sorosilikati U OVil grupu spadaju epidot i ems1t. zuckasta do ema. magnezit. NaCin vezivanja silicfjuma i kiseonika kod tektosilikata U nastavku su obradeni vainiji silikatni minerali.5-7. pjescara i drugih sedimenata. lmaju vrlo slabu ejepljivost. kalcija i aluminija sa nesto natrija. Coisit --Ca. U industriji se koriste kao abrazivni rnaterijal. Smedaste je boje. taronosiv i ern. granodiorite. jesu cesti minerali metaroorfnih stijena. Pri povrsinskom raspadanju prelaze u limonit. Turmaiin-(NA.a minerala forsteritaM!?2Si04 i fajalita-Fe2Si04. Fe )z Si04 su izomorfna smje. a od onih sa sest SiO.4. potom granite.7 g/em 3 • Ako je u kristalnoj resetki eirkon zamijenjen torijem.8. tvrdocu 6. a moze biti zuta.2 g/em] Tipican je pneumatolitski mineral.3 g/cm 3 .) (Si0 4 ) 0 (OH) J je mineral metamorfnih stijena. najcesce je erna. 2. Tvrdoca im je izmedu 6.1. Mg.1.1.Fe). 2. svrstavaju se u drago kamenje. opal sku masu. itd . koriste se kao poludragi kamen.8.Ca) (Mg.)O (OH) ] je mineral metamorfnih i nekih eruptivnih stijena. Na niskim temperaturama minerali olivinske grupe su nestabilni. Njihova boja ovisi 0 hemijskom sastavu tako da mogu biti bijeli. tetraedara povezanih kiseonikovim jonirna u prstenastu strukturu znacajan je turmalin.3 g/cm'. Izrazito su otporni. (OH)4 kristalise heksagonalno. erveni.5.AI. Narandzasti cisti varijateti eirkona. stubicastim iIi prizmaticnim formama. granati.1.1. crvena i zelena. dok se prozracne vrste koriste kao poludrago kamenje. Tvrdina je 7-7. Prazirne vrste olivina nazivaju se hrizolitima. Fe i Cr. a gustine oko 3. andaluzit. u iglicastim.O. Vezan je za kisele magmatske stijene ..3. Izrazito je otporan mineral i sastojak je pijeskova.5 a gustina 2. [ ( Si.-3.. a gustine 3. Nezosilikati Ovoj grupi pripadaju olivini. zbog visokog lorna svjetla.5 i 7. Lih AI.mineral se odlikuje radioaktivnoscu. disten. a M" Ca.2.) (SiO.4 g/cm3 i 4. Izmedu ova dva krajnja Clana postoje postupni prelazi. Granati. Sjajnost je staklasta. ceste u metamorfnim stijenama. Koristi se kao termo i piezoelektricna sirovina. i staklastu sjajnost. Fe i Mn. Tyrdoce je 6. Epidot bez zeljeza nazi va se klinoeoisitom.prvenstveno za pegmatite. tvrdoce 7 do 8 i gustine oko 4. tvrdoce 6. 2. Disten. Kristalisu rambicno u kratkostubicastim agregatima ali se najcesce javljaju u vidu zrnastih agregata ncpravilnog oblika. s opstom formulom M 2 " M3" (Si04 h kod kojih M'" mogu biti AI. a nastao je u zavrsnoj fazi kristalizacije.smedi i erni. Cirkon-ZrSi04 je sporedni mineral eruptivnih i metamorfnih stijena. Dosta je otporan. ali moze biti zu!.8.5 a gustina varira ovisno od hemijskog sastava i krece se izmedu 3. Fe.9-3. Olivini-(Mg. Osnovni su sastojei bazicnih i ultrabazicnih stijena. U stijenama se uglavnom nalaze u obliku nepravilnih zrna. veoma slozene strukturne grade koja ima svojstva prelaznog tipa izmedu sorosilikata i nezosilikata. a ako su prozirni. zeljeza. Lijepe su zelene boje i velike tvrdoce.4 g/em 3 Najcesce je zelene boje. Cjepljiyost nije izrazena. 26 27 . [ (Si 20. Djejstvom hidrotermalnih rastvora pre laze u serpentin. cirkon. Hemijski sastav mu je jednak epidotu bez zeljeza odnosno klinoeoisitu. grupisani prema struktumoj gradi.2.8. gustinu 3. l:jede u talk. pa se svrstavaju u drago kamenje.3 g/cm 3 Najcesce je syjetlosive do plavosive boje. smaragdnozeleni. Boja je yeoma varijabilna sto zavisi od hemijskog sastava. Otporan je na djelovanje atmosferilija pa se nakon raspadanja stijena cesto nalazi u pijesku. Epidot-Ca2 (AI. 2.2-4. B3 Si6 O2. Cikiosiiikati Minerali ove grupe s tri i cetiri medusobno prstenasto povezana tetraedra veoma su rijetki. andaluzit i silimanit-Ah(OSi0 4) su polimorfne modifikacije. Pirokseni su silikati magnezija. Boja im zavisi od sadrzaja gvozda i obicno je maslinastoze1ena. Inosilikati U ovu grupu svrstavaju se pirakseni s jednostrukim l1Izom Si0 4 tetraedara i amfiboli s dvostrukim nizom Si04 tetraedara.

5 a gustina 2. zatim u kori raspadanja i u zemljistu na kame rastu biljke. na magnezijske silikate.(Ca.8-3.O lO (OH).Mg. i to oni bogatiji zeljezom (samozit.AI)zO.Tavlja se u plocastim i listastim agregatima razlicite velicine. scrpentin i mincrale glina.8.5.Os (OH)4 nastaje metamorfozom oiivina i drugih Mg silikata bez aluminija iz ultrabazicnih i bazicnih stijena. Si.5 a gustoea oko 2. montmorilonit i iiit. Kristalisu monoklinicno u plocastim iIi listicastim agregatima. Konacno raspadanje ovih minerala uz odnosenje gvozda dovodi do stvaranja raznih minerala glina.2-3. Minerali glina su jedana od najzastupljenijih komponenti sedimentnih stijena litosfere.5-3 a gustoca izmcau 2. Tvrdine 6. Kao petrogeni rnineral. Serpentin-Mg.s nesto alurninija i natriju. Augit. Listicave nakupine nazivaju se antigoritom • a vlaknaste hrizotilom.gume.4 g/cm3 Oba su minerala zeiene. kristalise monoklinicno. posebno znacenje imaju hornblenda. lndustrijski znacaj imaju ona nalazista talka koja su nastala metamorfozom ultrabazicnih stijena. kristalise monoklinicno.:. Nalaze se u magmatskim. Hloriti su hidratisani aiumosiiikati magnezijuma i gvozaa. Najcesee su prisutni u metamorfnim stijenama. hipersten i diopsid.5 a gustina 2. iIi udruzeni sa drugim alumosilikatima iIi kvarcom i veoma su sitnozrni. te se javlja kao redovan sastojak glinovitih i pjeskovitih sedimenata. hlorit i talk. Tipican je sastojak vulkanskih stijena. Nastaje djejstvom toplih voda bogatih CO. keramici i kao vatrostalni materijal. Filosilikati Ova grupa sadr:?. tako da se nalazi i u metamorfnim stijenama. a sjajnosti staklaste. Lisknni (tinjei) su rasprostranjeni minerali koji se cijepaju u tanke listice. tako da je bilo kakvo odvajanje golim okam nemoguce. AI). . a gustina 3. Uglavnom su zelene boje. Biotit-K(Mg. (SiAl). a ponckad sU zastupljeni i u kristalastim skriljcima" 1) izgradnji stijena vecinl dijelom sudjeluju augit.2 g/cm 3 Mctamorfozom lako prelazi u hlorit i epidot.e se 11 kaolinit. broncit.8 g/cm3 Boje je bijele do svjetIozelene.0-3. Vlaknasti hrizotilski azbest koristi se kao sirovina za proizvodnju vatrostalnih materijala i salonita ali danas u razvijenom svijetu sve manje zbog ekoloskih razloga (izaziva azbestozu ). 28 29 . turingit) znatno brze.5 g/cm 3 Tvrdoea hrizotila je ako 2.8-3. bronzano zelene boje i savrsene cjepljivosti zove se dijaiag.i lTlinerale: liskune. Javlja se u kratkostubicastim i p!ocastim fonnama.5-2. Obicno su u grupi. Muskovit-KA\z (AlSbOto )(OHh kristalise monoklinicno.. Mg. Al ) (Si. Boje je tamnozelene do erne. AmfiboIi su siIikati magnezija. Boje je svjetlozelene do erne Sastoja1. Kacl su liske sitne (manje od lmm) s vecom koliCinorn konstitucijske vode i manjinl sadrzajem kalija nazivamo ga sericit.Nisu stabilni pa Inetarnorf{)z0111 prelaze u amfibole. Sastojak je metamorfnih stijena a najcesce se nalazi u listieavim nakupinama. Na . Fe. lmaju savrsenu cjepljivost ali su im ljuspice neelasticne.5 3 g/cn1 . zute i sive boje. aktinolit j trell1oiit.2 g/cm 3 U povrsinskim uvjetima minerali hloritske grupe se raspadaju. a u povrsinskim llslovima transfonnisu se u kalcit. Preobrazajem prelaze u hlorite i amfibole.a najcesce u zrnastim agregatirna. Tvraoca mu je 2. feldspatoidi ) u povrsinskini uvjetima. a gustina mu je 2.Si. Muskovit se u granitirna javlja kao primarni mineral. I"e. Tvrdoea antigorita je 3. Augit sa malinl sadrzajem gvozda. gustine 3. rijetko kada se ovi minerali pojavljuju pojedinacno. 0 22 (OH). lil1l0nit itd . talk. Tvrdoea mu je izmedu 2.Si. kristalise monoklinicno. Tvrdoca im iznosi 1. ali cesce nastaje metamorfozom feidspata i minerala glina koji sadrze kalij. Hornblcnda. Nalazi se u obliku mikrokristalastih.5 a gustoca oko 2. jc tllnogih magnwtskih i nekih rnetamorfnih stijena. Boje jt' erne. U arhitektonsko-graaevinskom kamenu liskuni nisu pozeljni u vecoj koliCini. amfibola i piroksena. a u tehnickom kantcnu su stetni. Mada u grupi minerala glina razlikuje ll10 nekoliko vrsta. u svim nijansama. hlorite. ListiCi muskovita su odlican izolator.. Pri povrsinskom raspadanju transformi!. obicno u stubicastim kristaliulu. Tvrdina je 6.4 g!cm 3 • Nije stabilan lllineral pa nletamorfozorn prelazi u hlorit biotit i cpido!.2 g/cm 3 U kori raspadanja muskovit je veoma stabilan. zeljeza i kalcija. Pri procesilna povrsinskog raspadanja transformisc se u ka1cit. Tvrdoca talka je I. Od minerala glina posebno su znacajni kaolinit. na osnovu cega se lako raspoznaju. opal i okside gvozda.6-3.(Ca.3 (Mg. Pretcino jc bezbojan iIi bijele i zuckaste boje . metamorfnim i sedimentnim stijenama. Slozenog su hemijskog sastava 1 slicnih lTIorfoloskih j fizickih karaktcristika. Talk. boja. listicastih i vlaknastih nakupina. [rna veliku primjenu u industriji papira. dijalag. Cjepljivost mu je savrsena. Oni uglavnom nastaju raspadanjem alumosilikata (feldspati. enstatit. Sastojak je magmatskih i metamorfnih st~lena. To su sekundarni minerali koji nastaju metamorfozom biotita. Nerastvorljiv je i moze biti claleko transportovan u vidu sitnih ljuspi.0 i 2. kvarc.Fc)JAISbOIO (OHlo kristalise monoklinicno. Najvazniji liskuni su biotit i muskovit. Ulazi U S:lstuv mnogih magmatskih stijena. Vazlli su minerali bazicnih Inagnlutskih stijena. 2.1. Nah.

U prirodi ga nalazimo U ""v·ise modifikacija koje su stabilne u razliCitin1 temperaturnim intervalima. Kristali kvarca Cest je mineral kise1ih magmatskih stijena. iuti citrinOll1. Stika 13. Yeoma je otporan na uticaj atmosferilija. a takode i za suspenzije pri injektiranju vodopropusnih stijena radi postizanja njihove vodonepropusnosti. glinci ). Tvdoce . natrija i kalcija.. feldspatoidi i zeoliti.Si0 2 je jedan od vaznijh minerala koji izgraduju stijene litosfere. Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2.Ie 2-2. Kvarc ( kremen ).AhSi2 0s (on . Nastaje pri preobrazaju magmatskih i metamorfnih stijena i to raspadanjem alumosilikata (feldspata iii liskuna-biotita). 30 31 .8. 30% metamorfnih i 10% sedimentnih stijena. a takoder i talozenjern iz toplih i hladnih Yoda. rnetalurgiji.65 g/cm3 Najcesce se javlja u formi zrna iii sesterostrane prizme i piramide. Hemijski Cist kvarc je proziran ("gorski krista]" ) a razliCitl1 hoju mu daju prirnjese (ljubicasti yarijateti nazivaju se ametistom. Tektosilikati Minerali ove grupe su kvarc. Feldspati su alumosilikati kalija. ovisno 0 kolicini vode. zalim u industriji stak1a. Feldspati izgradl1ju oka 60% magmatskib.6-3 g/cm3 Sliean .Ie bijele.6.5.14) a vazan . tvrdoce 7 a gustine 2. U morskim bazenima stvaraju se mnoge bentonitske gline koje predstavljaju Ciste montmorilonite. izlucuju opalne skelete ). I1it-KAh (ShAIO IO) (OHh je sliean muskovitu. Kaicedon je kriptokristalasti Si02 . Ortokias-K ( AIShOR ) nastaje kristalizacijom iz magme. malter). krt je . liskuna i drugih alumosilikata. Nastaje iz magmc.AI). Posebno je zastupljen u dubokomorskim sedimentima (Iaporci.5 a gustoce 2. Koristi se kao isplaka pri dubokom busenju. Nastaje trosenjem feldspata. Amorfni kvarc iii ol'al. a primjesama moze biti razliCito obojen. Yodu lako apsorbira. Cest je sastojak humusnih (kiselih ) sredina. od 3-9%. je 2 .0-2. itd . ali se od lljega razlikuje manjom kolicinom kalija. industriji kermuike.OIO] (OH). Kristalise monoklinicno (s1. feldspati.1.) se javlja u bijelim 5itno kristalastim agregatima. Montmorilonit-Aiz [(Si. emi morionom. Kristalise heksagonalno (S1. Boje .Ie montmorilonitu ali znatno slabije apsorbuje vodu i ne pove6ava znatnije zapreminu. a ima ga i u sedimentnim i metamorfnilTI stijenaIna.Ie sastojak granita i sijenita. itd.6 g/cm3. a vrste sa vodom ponasaju se kao plasticne mase.13). npr.2 g/cm3 Nastaje raspadanjem bazicnih eruptivnih stijena i tufova u alkalnim sredinama. Cisti varijateti koriste se u proizvodnji porculana i vatrostalnih materijala. Kolicina vode U opalu varira.:r Kaolinit.dijatomeje. Tvrdoca opal a. Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2. Kvarcni pijcsak se koristi za proizvodnju gradevinskog n1aterijala (siporeks. Ako se javlja 11 trakastim formama sa razlicito obojenim trakama naziva se ahat ( ukrasni kamell ). talozenjem u blizini toplib izvora te biohemijski (mikroorganizmi. U izgradnji tunela montmorilonit je veoma stelan mineral zbog povecanja zapremine apsorpcijom vode 5tO moze izazvati smanjenje tune]skog profila i rusenje vecih razmjera. Upija vlagu pri cemu moZe povecati zaprelninu do 250/0. a natrij sko-kalcij ski alumosilikati plagioklasima. pri cemu visestruko povecava zapreminu. Ovaj mineral je sastojak i nekih laporaca. x H 2 0 je mineral bijelosive boje koji svoja svojstva mijenja ovisno 0 koliCini vode. Kalijski i natrijski almllosilikati nazivaju se alkalnim feldspatima (najvazniji ortoklas). tamni cadaVCClTI.6. te kao produkt raspadanja prilnarnih silikata. 2. ).Si0 2 xl·hO nastaje hemijskim trosenjem (raspadanjem) silikata. ali 11 ekstremnim slucajevima i do 20%.

a gustoca 2.2.6 g/cm3 .5 g/cm 3 Ako je bez prirnjcsa. Zeoliti se alumosilikati natrija. Karbonati izgraduju veei dio sedirnentnih stijena. Nalaze se u pukotinama i supljinama magmatskih stijena. iii smed. Uglavnom nastaju talozenjem iz tolih i hladnih voda. Tvrdoca mu je 6. Fcldspatoidi su grupa minerala koji u magmatskim stijenama zamjenjuju feldspate od kojih se razlikuju nlanjirn sadrzajem silicija. Vainiji minerali ave grupe SLl leucit i nefelin. siv. Pri povrsinskom raspadanju bazicni plagioklasi se kalcitisu a kiseli prelaze u minerale glina ( kaolinit ). Tvrdoce su 3-5.bazicni pJagioklasi ). ) je takode mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe U kojima se nalazi u nepravilnim zrnima iIi u Slika 15.5 g/cm Nastaju hidrotermalno do hidatogeno. Boje je bijele iii je razlicito obojen. Tvrdoca im je 6-6. Veoma su rasireni u magmatskim stijenama. U dodiru s vlagorri zeoliti vodu primaju natrag.allgit ). Karbonati Karbonat! su soli karbonatne ( ugljene kiseline ). u manjim koliCinama ima ih u matamorfnim stijenama. a djelovanjem atmosferiiija i hidrotermalnih procesa u kaolinit.7 giern3. Potpuno Cist je bezbojan i proziran. Slika 14. Boja mu je najcesce mlijecnobijela. Kristal kalei!a Tvrdoca mu je 3.nakupinama. a nekad je i bezbojan.8. stroncija i kalija. Zeoliti se koriste za prociscavanje radioaktivnih otpadaka. te metamorfozom feldspata i feldspatoida. Kristalise rornbicno tako da njegovi kristali imaju oblik romboedra (sl. a rneau ujima najvazniji su kalcit i dolomit. 2. a gustoca 2. Kristalise te!'seralno. a od primjesa moze biti zut. i smitsonit ZnC03. moze se koristiti u proizvodnji porculana. te magnezij i zeljezo (npr.5 . Nefelin-Na ( AISiO. a gustoca 2. ciscenje din1nih gasova. sideri! F eC0 3 . a gustoca 2.8 g/cm 3 KristaIisu triklinicno. U kristalnoj resetki zeolita nalazi se slabo vezana voda koja se zagrijavanjem gubi. kalcija i rjede barija. rodohrozit MnC0 3 . S njima se rijetko javljajll i drugi karbonati kao sto su magnezit MgC03 . gustoce 3 2-2. i za odstranjivanje ulja sa vodene povrsine. Raspada sa se u minerale glina. Nepozeljni su u agregatu za pripremu betona. Plagioidasi si izomorfna grupa dvaju Clanova :albita . Kristali ortoklasa Nije stabilan jer pod djejstvom hidrotermalnih rastvora transfornlise se u sericit. Boja im varira od bijele do zelenkaste.5 a gustoea 2. zatim za proCiscavanje otpadnih i kanalizacijskih voda.6-2. Tvrdoca mu je 5. Kaicit-CaC0 3 je Ininerai k_oji se u st~jenarna najcesce nalazi u zrnastiIll fonnama. Lcucit-K( AISh06 ) je mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe.6 . Niskotemperaturni K-feidspatje mikroklin. a manjim dijelom raspadanjem minerala nastalih iz magme koji u sebi sadrze kaleij (npr.5 g/em3 Boje je pepeljastosive i bijele. Uglavnom je bijele iIi crvenkaste boje.Na (AIShOg) i anortita-Ca (AlzSi 2 08). Tvrdoca mu je 6. U vodi se tesko topi. pri cemu se ne narusava struktura. Obieno su bezbojni ali primjesama mogu biti obojeni.lS). ali ako je voda bogata ugljen 32 33 . dok su u sedimentima rijetki ( arkoze ).

. a gustoca aka 2. Kaleit nastaje i biohemijskiposredstvom organizama i mikroorganizama koji izlucuju skelete od -- CaC03 ( skoljke. a gustoca oko 3 glem'. Korund-Ah03 je mineral vel ike tvrd06e (9). Oksidi su spojevi kiseonika sa drugim hemijskim elementima a hidroksidi su spojevi elemenata sa hidroksilnom skupinom OH .5. itd . Koristi se i kao dodatak u pripremi nekih vrsta cementa. Zrna dolomita se medusobno dodiruju duz ravnih povrsina i ne zadiru jedno u drugo kao kod krecnjaka. Ako je zahvacen proeesima trosenja. pri cemu se njegov volumen poveea za oko 60% liZ razvijanje pritiska oko 1100 bara. dolomit ne. dobiva se tzv. Sitnozmi agregati bijele boje zovu se alabaster i koriste se u vajarstvu.. feldspate i druge minerale u stijeni.4. Bezbojan je .9 glem 3 Boje je bijele do sive.8.8. Naime. Najvlse se razvija metasomatski pri dijagenetskim procesima djejstvom Mg rastvora na krecnjake. To je krt mineral tvrdoce 6-6. framinifere.9 i 3 4. a zapreminski 90% ). alge. U prvoj fazi poslije karbonata. Gustoca mu iznosi izmedu 3. Moze biti bezbojan. Javlja se zmast. Na tempertauri od 110°C gubi 75% vode. plavka~t. a ponekad i u pravilnim formama.4.CaC03 MgC0 3 se kao i kaleit u stijenama najcesce nalazi u zrnastim formama. Apsorbira zracenje. Sulfidi U prirodi se nalazi veliki broj sulfida. sto mu ogranicava primjenu u gradevinarstvu. Mineral dolO1nit postaje na razne naCine. ponovo nastaje tesko topivi kaleij karbonat. Koristi se u industriji cementa. Zbog velike gustoee ( tezae! ) barit se koristi za izradu teskih opeka. Pri gradnji tunela takva pojava izaziva savijanje opIate i smal1jivanje tunelskog profila a cesto i rusenja. 2. uz sudjelovanje anaerobnih bakterija. Cisti varijeteti lijepih boja su drago kamenje. u hemijskoj industriji. itd ) . 2.3 g/cm 3 Najcesce nastaje talozenjem u izolovanim dijelovima mora. Ako iz njegovog sastava izade karbonatna (ugljena) kiselina. Barit-BaS04 kristalise rombicno.5. vlaknast i plocast. Rjede je hidatogeni mineral a moze nastati i hidrotermalno. zeleni smaragdi. a od primjesa moze biti bijel. Korund se koristi 34 35 . od kojih sarno neki sudjeluju u izgradnji stijena. Pirit-FeS2 kristalise teseralno. Zagrijavanjem iznad 500°C. a kao petrogeni najvafuiji su gips i anhidrit. Maze nastati i biohemijski. sedimentnih i metamorfnih stijena. Koristi se za dobivanje sulfatne kiseline. Obicno se javlja u zmastim i vlaknastim agregatima. a gustoca 2.3 . bijel iIi razliCito obojen primjesama. mermera i njihovih breea. Nastaje na vise naCina: hidrotermalno. Kristalizira prakticki u svim uvjetima tako da je on sastojak magmatskih. "estrih gips" koji s vodom prelazi u veoma tvrdu masu ( "hidraulicni gips ").5 a gustoce oko 5 g/em] Boje je zlatnozute. Tvdo6a mu je izmedu 3 i 3. Obzirom na slicnost s kalcitom lako se razlikuje po reakeiji na sohm kiselinu. koralji. crvenkast i plavkastosiv.dioksidom ( atmosferska voda ). Dolomit se koristi za izradu vatrostalnog materijala. tada prelazi u kaleij-hidrogenkarbonat koji je lakse topiv prema formuli: CaC0 3+ H20+ C02 __ Ca (HC03h Kaleijum-hidrogenkarbonat nije stabilan spoj. Dolomit. kristalise rombicno. uz jak sum i pjenusanje u dodiru sa razblaz. Kaleit je takode veoma vazna komponenta kod proizvodnje cementa.enom HCl kalcit se lako topi. Anhidrit-CaSO. plavi safiri. Mineral dolomit je glavni sastojak stijena doiomita i dolomitskih mermera.8. a od primjesa moze biti siv.5 i 4. Kiseonik je najzastupljeniji element u litosferi ( njegov maseni udio u litosferije 50%. Kaleit je veoma vazan petrogeni mineraL Bitan je sastojak krecnjaka. itd . Nastaju hidatogeno i hidrotermalno. Tvrdoea mu je 3 . Tako nastaju sige ( stalaktiti i stalagmiti ) u pecinarna i bigar iii sedra oko slapova krskih rijeka.. Obicno se nalazi u plocastim kristalima te nepravilnin1 nakupinarna i zmastim masama. Ohladen. talozi se gips a zatim anhidrit. zbog cega se laka lomi i mrvi. Crveni korundi nazivaju se rubini. Tvrdoca muje izmedu 3.4. zbog cega je stetan. Praskasti anhidrit lako prima vodu i prelazi u gips. Javlja se u pravilnim kristalima te u formi zrnastih masa i sitnozmastih nakupina. karbonatnih pjeseara i laporaea sto mu daje posebnu vainost u gradevinskoj praksi i to s dva stanovista : kao materijala kojim se gradi i materijala na kojem se gradi. pa se koristi za izradu posebnog maltera. 2. U prirodi su zastupljeni znatnim brojem. lako prima vodu i brzo ocvrsne. Tvdoca mu je 2. hidatogeno (u izolovanim dijelovilna mora pri redukcionim uslovima ) itd . Oksidi i hidroksidi. Gips-CaSO.. Medu ovim mineralima najznacajniji je pirit. a nalazi se u magmatskim i metamorfnim stijenama.x2H 2 0 kristalise monoklinicno.3. a gustoca 4.1 g/cm • Idiohromatski je bezbojan ali od primjesa moze biti razlicito obojen. Sulfati Sulfati su soli sulfatne kiselnie-H2S04. prelazi u limonit i sulfatnu kiselinu koja otapa karbonate (djelovanjem H 2 S04 na krecnjak nastaje gips ).5 g/cm 3 Bezbojan je iii bijel. zut i ern.

Medutim. Bezbojan je ali od primjesa moze biti razlicito obojen (zut. a naiazi se u zemljastim. u anaerobnim vodenim sredinama posredstvom mikroorganizama. a oni u obliku polukugle rozetc. svakako. Tvrdoce je 1-2. smedu i modru boju. Nalazi se u listicavim nakupinama i gustim masama.2 g/cm3 Topiv je u vodi i slanog okusa. Tvrdoca mu je 10.0 g/cm3 Ukoliko je Cist ima zulu boju. je zapravo. Element. 2. Grafit-C je stabilna polimorfna modifikacija ugljenika s tipicnom slojevitom re!letkom. hidrotermalno. smed. su u prirodi zastupljeni vecim brojem minerala. bemit. zatim optiei. proucava i uslove postanka stijena u nizu geoloskih procesa koji se desavaju u Zemljinoj kori i na njoj. ali ako sadrzi primjese bitumena i glina moze biti smed i siv. a koristi se i kao sirovina u hemijskoj industriji. a gustoca 3. a gustoce 2.4 g/cm . Halit je bezbojan mineral kome primjese mogu dati zutu. Tvrdoce je 2. Zbog velike tvrdoce koristi se u izradi krnna za istrazivacko busenje u tvrdim stijenama.8.OH) (PO. dijaspor ) i zeljeznih oksida i hidroksida. plavicast. a gustoce od 3 3. itd . Mineraii ostalih grupa Ostali vaZiliji petrogeni minerali svrstani su u grupe halida i fosfata. Kristalizira u formi kocke (teseralno). naCin njihovog pojavljivanja i bavi se njihovom klasifikaeijom. Odlikuje se crveukastosmedom bojom. Koristi se za proizvodnju sulfatne kiseline. Koristi se u elektroindustriji i metalurgiji. Kristalise teseralno.3-3. Drugi vaZniji mineral ove grupe je f1uorit-CaF 2 koji kristalise teseralno. dio petro\ogije . Zemljaste zute limonite nazivamo limonitnim okerom. HaHd. U podrucju krsa ispunjava pukotine i supljine.grafitski skriljci i mermeri ). te u proizvodnji grafitskih olovaka. koji se upotrebljava kao prirodni pigment. ako je fino disperziran u stijeni onda moze biti koristan kao npr.6. Nalazista dijamanata vezana su za ultrabazicne eruptivne stijene -kimberlite.5-2. Ako su bruseni u obliku bipiramide. Kristalise heksagonalno. Zemlja crvenica ( terra rossa ) je netopivi ostatak krecnjaka a sastavljena je uglavnom ad aluminijskih hidroksida ( hidrargilit. Nastaje iz solfatara i mineralnih termalnih voda. slabe je ejepljivosti i ima mastan sjaj.5 .7.2 g/cm3 Boja mu je ema a ejepljivost savrsena ( odraz strukture l. najvecu vamost ima halit (kuhinjska so )-NaCI.Fe2 0JxH20 je cest hidroksid zeljeza.1-2.5 g/cm3 • Sjajnost mu je dijamantska. itd ) 2. Bezbojan je ali od primjesa moze biti razliCito obojen ( play. a gustoce 2. zelen ). Limonit je u veCim koliCinama ponekad stetan sastojak stijene. Tvrdoca mu je 4 a gustoca 3. mineraloske i hemijske karakteristike stijena. Obradeni dijamanti su skupocjen nakit.6 g/cm 3 • Nastaje pirogeno. sjaja metalnog do mutnog. eksploziva i insekticida. ijubicast.). dijamant i sumpor. Nalazi se u nekim metamorfnim stijenama . zut. Kristalise rombicno. Vazanje u ishrani. Boja mu varira od zute do smede. Tvrdi varijeteti su tvrdoee oko 5 . Sumpor-S je element tvrdoce 1. ali se cesce nalazi u zrnastim formama kao stijena odnosno kamena so ( tako je zastupljen u !ezistima Tuzle ). gustoce oko 2. zovu se brilijanti. ali u malim koliCinama.1-3. a u gradevinarstvu za izradu kruna koje sluze kod istraZnog busenja u tvrdim stijenama. Iz grupe elemenata koji se u prirodi nalazi samorodno bit ce spomenuti grafit. bubrezastim i grozdastim formama. u kojima je prirodni pigment (npr. plavozelen.. 36 37 . a u pravilu.0.F. pa cak i em ). 2.. itd . Najvece mase grafita nastale su metamorfozom uglja u dubljim dijelovima litosfere. a kao abraziv za alate kojima se obraduju kamen i tvrdi metali ( u ovim slucajevima se koriste uglavnom vjestacki proizvedeni dijamanti ). Limonit.. nastalog u anaerobnim uvjetima nalaze se na Sieiliji i u SAD (Texas ). U grupi fosfata vaZnije mjesto zauzima apatit-Cas (CI. Zbog velike otpomosti na trosenje moze se naci i u rijecnim nanosima (sekundarna le±ista ).kao abraziv. . kao topitelj. ako se ona zeli primjeniti u arhitektonsko-gradevinske svrhe. u cementnoj industriji. PETROLOGIJA Petrografija je nauka ciji je zadatak proucavanje stijena.8. itd . u grckim mermerima koji sadrze 0. a s obzirom na veliku otpomost prema trosenju ima ga i u sedimentnim stijenama. kod dobijanja hlorovodonicne kiseline. ana analizira strukturne. Petrografija . ruzicast. nalazimo je i na dnu vrtaca. Nastaje uglavnom talozenjem iz morske vode. Nalazi se u eruptivnim stijenama kao sporedni iIi akcesomi mineral. Koristi se u metalurgiji. Poznata lezista elementarnog sumpora. Medu njima. Naziv se koristi kao opsti pojam za koloidnu tvorevinu hidratiziranih zeljeznih oksida .2 g/em 3 Bezbojan je iii primjesama razlicito obojen ( zutozelen. Dijamant-C je takode stabilna polimorfna modifikacija ugljenika. Tvrdoca mu je 5.nauke koja pored navedenih sadrzaja.12% fino disperziranog limonita koji im daje lijepu boju.1-2. a gustoca 3.

Ova struktura je karakteristiena za efuzivne stijene. Prema rezultatima istrazivanja americkih geohemicara Clarkea i Washingtona. nastale rnetamorfozom magmatskih. Struktura stijene . Obzirom na nacin postanka.Ie definisana slepenom kristaliniteta. . Stijene mogu biti monomineralne kada su izgraclene sarno ad jedne mineralne vrste. Prema krupnoci minerala koji ih izgracluju. u magmatskim stijenama minerali se dijele na : primarne ( nastali kristalizacijom iz magme ) i sekundarne ( nastali alteracijom iii izmjenom primarnih minerala pod djelovanjem hidrotermalnih procesa i hemijskog trosenja). Ovisno 0 mjestu njihova postanka. Slika 16.1. Podjela stijena prema naCinn post. Struktura i tekstura magmatskih stijena Pod strukturom magmatskih stijena podrazumijeva se stepen kristalizacije.h stijena ( prema: Tajder.piroseni.2. a zavisi od uticaja vanjskih faktora. nastale kristalizacijom magme ili ocvrscavanjem lave. i polimineraine kada su izgraclene od vise mineralnih vrsta. u specijalno pripremljenim izbruscima ). amfiboli. Magmatske stijene Magmatske stijene nazivaju se prinlamim stijenama. 1972 preuzeto. bilo prilikom nastanka stijene iii uakon toga. 3. te veliCinom. sedimentne iii talozne stijenc. Porfirska struktura se odlkuje relativno krupnim i pravilno kristaliziranim mineralima koji su nepravilno razmjesteni u staklastoj iIi sitnokristalastoj masi. Ofitska struktura tini prelaz izmeclu zmaste i porfirske. Ovisno 0 kolicinskom udjelu i vaznosti minerala koji izgracluju st\jene minerale dijelimo 11a: -bitne (prevladavaju i 0 njima ovise svojstva stijene kao cjeline) -sporedne ( pojavljuju se u manjim koliCinama ) -akcesorne ( pojavljuju se rijetko i u zanemarivim koliCinama ) Sa graclevinskog aspekla veoma bitne karakteristike stijena su njihova struktura i.2. Tekstura oznacava naCin na koji su minerali zauzeli prostor u stijenskoj masi.n. 3. nastale postupnom kristalizacijom magme u dubljim dijelovima litosfere.kriptokristaine (ako se minerali ne mogu razlikovati ni mikroskopom povecanja do 1000 puta). Ova struktura je svojstvena svim intruzivnim stijenama. s veCim sudjelovanjem Fe i Mg ( olivini. Polimineralne stijene su znatno ceSce. biotit ). porfirska. 1986) Za zrnastu strukturu karakteristicno je da se minerali javljaju u formi zma nepravilnih oblika.3. nastale u vodi iii na kopnu kao rezultat taiozenja materijala razlicitog porijekla i metamorfne stijene. . i femske iii obojene. tipov. oblikorn i medusobnim odnosom minerala. a zavisi od nacina postanka stijene. s veCim ucescem Si i Al ( kvarc.1. svrstavaju se u t[i glavne skupine: magmatskc iii cruptivne stijene. meclusobno se dodiruju i priblizno su ujednacene veliCine. Ovisno 0 boji. ofitska i hijalinska struktura ( slika 16 ). minerali magmatskih stijena dijele se na: salske iii bezbojne. tekstura. Herak.c. Inaee to su tijela male debljine a velike dutine prostiranja.tnka Sve stijene litosfere. ovisno 0 naCinu postanka. Tipicna je za granite. struktura magmatsk. Vew izmedu ove dvije grupe magmatskih stijena predstavljaju ?liene iii hipabisalne stijene koje se javljaju kao ogranci dubinskih stijena od kojih se razlikuju po strukturi a ponekad i po mineralnom sastavu.z Sestanov. mozemo ih podijeliti na: -dubinske (intruzivne iii plutouske). Pojed. sedimentnih i vee postoje6ih metamorfnih stijena. nastale brzom kristalizacijom i ocvrscavanjem lave na povrsini (iii pri povrsinskim dijelovima) litosfere. oblik i meclusobni odnosi minerala. -povrsinske (izlivne iii efuzivne). zhog cega se jos zove i granitskom struk'turom. -mikrokristalne ( aka se minerali mogu razlikovati sama mikroskopom. litosfera je do 16 km duhine izgradena 95% ad magmatskih stijena i ortometamorfita. stijene se mogu podijeliti na: -fenokristalne ( aka se minerali magu razlikovati okom iii povecanjem do 10 puta). veliCina. Struktura ie ovisna ad uvjeta nastanka tih stijena pa se generalno moze razlikovati: zrnasta. Karakterise se neorjentisanim stapicastim plagioklasima izmeclu kojih se 38 39 . feldspati ).

JRA POVRSIN$K' (FLOC'" 1 PORf. STRUKTI. stubasto. U ovisnosti 0(1 polozaja lih pukotina i prslina ma$matske stijene ge odvajflju i odlamaju. Ona ovisi od uvjeta kristalizacije a moze biti : homogena iii masivna. c-vezikularna (mjehurasta) nlvoe. Tipski je razvijena u dijabazima te se jos naziva i dijabaznom strukturom. Kod fluidalnc tcksture mineralna . Hijalinska iii stakIasta struktura nastaje staklastoj masi orjentisani u smjeru taka lave. . plOCllsto. Osim toga lako su obraduju i dobra poliraju pa se mogu koristiti u arhitektonsko-gradevinske svrhe._ OfiTSAA HIPABlSAlNI (SKLAD) Homogena iii masivna tllkstufll odlikuje 5e r<lVnomJWlO rasporedenim mineralnim ~rnim<l. kaici!. Rijetki stapicasti minerali ( obieno feldspati ) su u Stijene koje imaju zmastu strukturu uglavnom su jednolicne boje. kuglasto. bez vidljive orjentaeije.:rna. Tada sU u magmatskim stijenarna prislltna prizmaticna tijela razlicltih dirnenzij a. a fizicko-mehanicka svojstva priblizno su im jednaka u svim smjerovima. u njoj se POjlWljUjU na. Kad magma ocvrscava. su orjentisana Pllralelno srnjeru taka lave. ' . Na sliei 17. itd ) onda se takVa tekSlUfa Zave mando!astll.O. Magmatske stijene se u prirodl obieno javljaju kIlO !zdijelj\!!1erasCianjene mase razlicitog oblika. Vezikularna tekstura k€!n\kterise se s mnogo supljin€! n€!shlUh oslobadanjem plinov<l i pam lokam n€!gloghl<ldenj& adnosna kristalizacije law. i nllprllViino. veziknlllrnom i mandoltlstom tllksturom imaju ogranicenu primjenu zbog nepavoJjnih karakteristik!l.. intru>:lvne stijene.tijen!! i OIJABAZNA ) OUSWSKl (M. Paralelopipedno iii pru:mlltskQ lucenje karakterise se prisustvom nekoliko sistema pukotina koje su medusobno upravn\!. U ovisnosti od prostomog polozaja pukotina i prslina razlil. a) pn naglom o('vrsCivanju lave. bankovito. 3. Karakteristicn&Je >oa bw>:icne efuzivne stijene. Prema tome ova tekslunl Svgjstvena je "fu>oivnim stijenama. prikazane su bazicne magmatske stijene u razlicitim nivoima litosfere i s tim u vezi strukture karakteristicne za pojedine Stika 18.2 Lucenje magmats/dh .IlMim mineraJimu (kvare.wivn!'l) (eksture. Stijene Sa fluid. U grattevinarstvu gU povgljnije stUene homogene (m.] 8 ). Ta pojava odvajllnja magmatskih stijene dliZ diskontinulteta naziva Se IUgenje. odnostlo dok se hladi.:uju se slijedeci oblici lucenja: paraielopipedno iii pru:matsko. b-f/uida/na. Sjencenjem su oznacene zone metamorfisanih stijena Tekstura magmatskih stijena predstavlja prastorni raspored mineralnih zma u stijeni.\lnom.2. Ukoliko se nakrmdnim procesirna supU!ne !spune ral1. Vaznije lekslure mqgmatsklh stijena a-masivna. Ova leksl]Jfa karakteristicna je . Strukture bazlcnlh magmatsklh stijena u avlsnastl ad ab/llka pojavljivanja tih stijena u razH6itim nivoima iitosfere.aSKA '<1J"UNS".SIV) Stika 17.nalazi piroksen augit koji je ('esto hloritisan. Ako je rastojanje 40 41 . To u"rokuje formir@je diskontinuiteta kao sto su pukotine i prsline.prezanja. ali se pojedini varijateti povoljnih fi>oicko-rneh@i¢kih svojstavil magu koristiti u dekorati vne svrhe. f1uidalna i vezikularna ( sJ. Plocasto i bankovito lucenje nastaju ukaliko je u stijeni zastllpljen sarno jedan sistem paralelnih pukotina.1:8.

Stubasto lucenje karakeristicno je za izlivne stijene a narocito je cesto kod slivova bazicnih stijena (npr. Ultrabazicne stijene su izdvojene jer one ne sadrze feldspate. obzirom na mineralni sastav i struktumo-tekstume karakteristike. pri cemu stubovi stoje upravno na povrsinu sliva. Bazicne stijene sadrze od 45% do 55% SiO. Magmatske stijene. ivicnjaka. sto je pretezno rezultat vece koliCine Si0 2 u feldspatima i mjestimicne pojave kvarca.izmedu pukotina manje od 10 em onda se formiraju ploce. Neutralne stijene sadrze 55% do 65%SiO. koja je skoncentrisana u olivinu i drugim silikatnim mineralima s manjim sadrzajem Si02 . a tolika kolicina te komponente rezultat je vece kolicine minerala kvarca i minerala sa vecim u<~escem Si. Ipak. Nepravilno lucenje javlja se kada se sistemi pukotina ukrstaju iIi stoje pod kosim uglom sto uvjetuje izdvajanje nepravilnih blokova razliCitih dimenzija. Sistematika magmatskib stijena Magmatske stijene litosfere mogu se sistematizovati na vise naClna. a ukoliko je one ve6e ad 60 em nastaju banci. veoma je tesko dobiti 42 43 . blokove odredenih dimenzija.2. Kiselc magmatske stijene sadrze vise od 65% SiO.bazalti). Stubasto lucenje (sLJ9) karakterise se cetverostranom. imaju obicno veliku cvrstaeu i zbog toga se dosta tesko eksploatisu i obraduju. Stika 19. bazicne i ultrabazicne. su nepovoljne stijene sa 3. Lucenje stijena ad velikog je znacaja za eksploataeiju kamena i njegovu obradu u gradevinske svrhe ( izradu koeki. Stubasto Jucenje u bazaltima (Birkeland & Larson.).sve magmatske stijene dijelimo na dubinske (intruzivne iii plutonske). 1989) Kugiasto lucenje svojstveno je izlivnim stijenama i jav\ja se u plicim perifemim dijelovima intruzija. ako su sistemi pukotina i prslina jako gusti. petostranom iIi sestostranolll izdijeljenoscu u vidu stubova. Poznatije sistematizacije ukljucuju : mjesto postanka ( nivo kristalizacije ) kiselost. Narocito kuglastim i nepravilnim lucenjem. spomenika. Izdvojeni komadi imaju oblike koncentricno gradenih kugli. neutralnc. komponente. sto je iskljucivo rezultat sadrzaja Si0 2 u plagioklasima i drugim silikatnim mineralima. Na osnovu sadrzaja Si02 komponente . . magmatske stijene se dijele na kisele. Detaljnija i kompletnija sistematika magmatskih stijena bazira se JOS 1 na bitnim sastojcima stijena te njihovim strukturnim i tekstumim karakteristikama. U1trabazicne stijene sadrze manje od 45% Si02 komponente. komponente. ovisno 0 kriteriju koji se pri tome definira. zatim na zicne (bipabisalne ) i na povrsinske (efuzivne iii izljevne). itd.3. a takode i obradivost magmatskih stijena.odnosno sadrzaj Si02 mineralni i hemij ski saslav Prema mjestu postanka. Prisustvo pukotina lucenja znatno olaksava eksploataeiju. Opsti pregled magmatskih stijena alkal~jske i kalcijsko-alkalijske serije prikazan je u narednoj tabeli.

Tabela 2. U obradi su podatniji od granita. Obicno se nalaze na obodu granitskih batolita. sastavljene preteino od Na-plagioklasa i hornblende.1.. Kimberliti su ultrabazicne eruptivne stijene. Andeziti su efuzivni ekvivalenti diorita. Strukture su porfirske. Teksture su masivne. plocasto. kratos-vladavina ) zmaste stijene. muskovitski g. Treba istaCi da su sitnozmi i srednjezrni varijateti mnogo povoljniji za gradevinarstvo od krupnozrnih.. Dioriti su neutralne intruzivne stijene. Pojavljuju se u vidu izljeva..BAZAL T BAZALT PERIDOTIT ----------f-------I-. vulkanskih kupa i eruptivnih :lila. svjetao.-----------. uglavnom hipidiomorfno zrnaste (mineral. Opsti pregled magmatskih stijena MJESTU PQSTANKA I KISELOST! i MINERALNI I SASTAV i i ' I ALKALNA KALClJSKO ! BEZ i SERIJA Ii I i ". Rioliti su efuzivni ekvivalenti granita.4.SlJENIT HORNBlENOA NEUTRALNA f--PO_V_R_"_NS_M __ +-______. Mineraloske i petroloske karakteristike granita... gabra i peridotita prikazane u narednom poglavlju ovdje ce u kratkim crtama biti opisane ostale magmatske stijene koje su navedene u tabeii 2. Boje su sive i sivozelene. Graniti dobijaju naziv prema nekom vodecem bojenom iii karakteristicnom mineralu: biotitski granit.4.j ALK.I i I ~-----+-------+----------+--------~'------~----------4 OUBINSKA I KISELA KVARC SIOTIT HORNBLENDA f---------jl POVRSINSKA I GRANIT RIOLIT I I OIORIT i GRANO DIO~·. koji se pretemo javijaju u obliku skladova. . Obzirom da su karakteristike granita. amfibolski g. Struktura im je porfirska a tekstura fluidalna. Daeit.N-S-KA--+---------f----------l. Dijabazi su hipabisalni ekvivalenti gabra. i------~-----~----------l f--------. gabra peridotila Od magmatskih stijena u gradevinarstvu najces6u primjenu imaju graniti i gabri. ekvivalenti peridotita. Nalaze se u obliku vecih i manjih izljeva i vulkanskih kupa. dvoliskunski g. pri cemu veliCina zrna u ovim stijenama varira. Daciti su svjetlosive. sto ovisi 0 boji K-feldspata ortoklasa koji prevladava u stijeni. teksture fluidalne a boje su sivozelene. Strukture su zrnaste.leukos-bijel. Strukture su porfirske.j ! ALKGABRO GABRO i i----------~------~----------. Sijeniti rijetke neutralne dubinske magmatske stijene koje se javljaju u rnanjim masivima i zilama.). Imaju veliku ekonomsku vainost. Nalaze se u obliku velikih i debelih ploca. kvarca i bojenog minerala (biotit.I' K~FELDSPAT! PLAGIOK LASI -AlKALNA : FELDSPATA SERlJA . Graniti Ime su dobili po latinskoj rijeCi granum-zmo (javljaju se u zmastim agregatima).2. Boje su bijele do ruzicaste i Cfvene.. itd. a tekstura masivna (homogena). a tekstura homogena. Njihovi bitni minerali su kvare i plagioklasi. Bitni minerali u njima su feldspati. a homo gene teksture. Trahiti se zbog hrapavosti primjenjuju za stubista i plocnike. Struktura im je zmasta.. Boje su tamnozelenosive do erne. fluidalne i mandolaste._______. NajcesCi su dvoliskunski graniti (sa biotitom i muskovitom) te se zato nazivaju obicni graniti.. Struktura im je porfirska.T--+------··-----~I:I ! f-O-U-B-.. ponekad albit) . Varijateti sitnijeg zma i s djelimicno staklastom osnovom imaju tamniju boju. Andezita ima u okolini Srebrenice. djelimicno imaju dobro razvijene ravni). Stoga co karakteristike ovih stijena biti detaljnije prikazane. Ofitske ( dijabazne ) su strukture i homogene teksture. ali i u formi zila i skladova. su efuzivni ekvivalenti granodiorita. turmalin. izgradene od alkalnog feldspata (ortoklas iii mikroklin.2.j f---------j DUBINSKA : PIROKSEN OLiVIN ± Trahiti su efuzivni ekvivalenti sijenita. 3. RazliCitih su nijansi svjetlozelene boje. Bazalti su efuzivni ekvivalenti gabra. 44 45 .. jer se u njima nalaze primarna lezista dijamanata. homblenda. BAZICNA I OUBINSKA POVRSINSKA I ' rI i : ± 810TIT I OACITiI i r-. itd. itd. tamnosive i zelenkaste boje.jl ULTRABAZ I leNA ! PQVRSINSKA ) i OLiVIN PIROKSEN I I PIKRITi i KIMBERLIT I I 3. Od granita se razlikuju po tome sto ne sadrie kvare. a teksture homogene. Graniti su leukokratne (grc. Lucenje im moze biti paralelopipedno.~!_T_RA_H __ 'T____~-A-ND-~--'T--~I__________-. Zmaste su strukture. turmalinski g. zbog cega se pretezno koriste u skulptorstvu.-. Dijabazi se cesto javljaju na potezu Banja Luka-Zavidovi6i-Visegrad. nepravilno.

hlorit.granitski grus. 46 - 47 . Stika 20. Kada imaju praviino paralelopipedno iii bankovito iucenje uz srednju veliCinu zma veoma su cijenjen gradevinski materijal. a masivne teksture. U njima se javljaju olivin i pirokseni.4. To su stijene zelenosive. zatim sfen. Lucenje je uglavnom nepraviino. Ako stijena sadrii olivine kao sekundarni mineral javlja se i serpentin. Od sporednih sastojaka ueestaliji su ilmenit. Kao karaktenstlcan sasto]ak J3vl]a sebazlcm plagioklas (labrador i bitovnit). Ovi procesi obieno poCinju po obodu zma. katkad i u obliku ziea promjenljive debljine. kvare).4. SadrZaj alkalija pa i ka1cija uglavnom je minimalan. Zmaste su strukture. Gabri Stijene ove grupe siromasne su siiie~em. tarnnozeiene. u rastreslto stanje tzv. To su stijene vrlo razlicite boje sto zavisi od sastava i stepena sadrzine peridotita. amfibol. kaleit.2. Sekundarni su sosirit (albit + epidot + eojisit) koji se stvara na racun bazienih plagioklasa.O) ! mahm sadrzajem magnezijuma (MgO). b~gate ka1cije:n: magnezijumom i gvozdem. olivin. a javlja se paralelopipedno i bankovito lucenje. l!z serpentin se kao alteraeioni produkti sreeu jos talk. Ako su sasvim svjezi tamnozelene su do Zuckastozelene boje. Sadrzaj labradora sa plavicastim svjetlueanjem povecava vrijednost gabra kao gradevinskog kamena. Stijena izgradena od bazicnog plagioklasa i monoklinienog piroksena (uglavnom dijalag) u ulozi bitnih sastojaka naziva se gabro (u uzem smislu).2. spilitima. Peridotiti su udrnZeni sa gabrima. Ponekad mogu biti i ofitske strukture. Jedm! minerali koji nisu podlegli raspadanju su kvarc i muskov!t. /981) Poznati masivi granita su u sjevemoj Bosni ( Motajiea i Prosara ) . Peridotiti su vrlo rijetko svjeze stijene. dijabazima i sedimentnim stijenarna kada grade takozvane ofiolitske komplekse (fragmenti okeanske kore i gomjeg omotaca). Lucenje je preteZuo nepraviino. Veei masiv gabra u BiB je na podrucju Jablaniee. Sve dubinske stijene gabro grupe karakterisu se zmastom strukturom i relativno ujednaeenom krupnocom zma.3. Djelimicno iii potpuno alterisani peridotiti dobijaju zelenu iIi eak emu boju.) . Pomenuto je da povoljno luteni srednjezrni i sitnozmi varijateti gabra predstavljaju dobar gradevinski materijal. povisenim sadrzajem alkalija (Na. Zbog toga peridotitske stijene ne sadrze salicne (svjet/e) minerale (feldspat. Ove stijene glacaju se dobro i imaju lijep izgled.). Gramt! se javljaju u vidu razlicitih formi ( s1. Njihovo raspadanje pocin]e promjenom bojenih minerala (najcesee njihovom oksidacijom). Jedan od takvih kompleksa zastupljen je u Centralnoj ofiolitskoj zoni u Bosni i Hereegovini (od Banja Luke do Visegrada). Ako se u ulozi bitnog sastojka pored dva navedena minerala javi i olivin stijena se naziva olivinski gabro. itd.:tin). 3. Gabri se javljaju u vidu ve6ih masa. Cesto bazicni plagioklas (labrador) pokazuje svjetlueanje u plavicastoj boji sto se naziva labradorizacija.20 ). kao bitni minerali.O 1 K. Osim hromita peridotiti mogu da sadrze platinu i dijarnant. magnezIt. Peridotiti se javljaju u vidu velikih masa obicno nepravilnog oblika. Blok-dijagram granitske intruzije (Ristic i Pamii:. uslje~ cega zadohijaju mrkocrvenu boju. a. epidot. gvozda (FeO) i kaJcija (CaO). Nakon toga zamu6uju se feldspat! ko]! daljom transformacijom prelaze 11 gline. Graniti spadajl1 11 vrlo otporne stijene. liZ odgovarajuCi bojeni mineral (p!roksen. Masivne su teksture koja ponekad moze biti i planparalelna. zelene pa katkad i erne boje. Obieno su manje iIi vise serpentinisani (olivin i piroksen se transformisu u serpe. . apatit i magnetit.2. ponekad mogu evrstu stijensku masu dovest. Peridotiti Opsta karakteristika stijena peridotitske grope je da su siromasne silieijem i aluminijem a bogate magnezijem i gvoZdem. Od rudnih minerala najcesci su hromit i magnetit.Stijene grupe granita i granitoida odlikuju se visokim sadrzajem silicijuma (SiO. koja podsjeca na PlJesak. obieno oblika lakolita iii zila. staklastog do masnog sjaja i veoma jedri. U masi. 3. hlont. . ponekad i homblenda.

Guste vrste se primjenjuju u gradnji obalnih utvrda i morskih pristanista. zatim kao drobljeni Kamen u cestogradnji. plocnika. jer ima veliku cvrstoeu i zilavost. plocnike. V rste rioiita s malo fenokristala i gustom osnovom.ukoliko Sl1 OY'C stijcnc trosne i razlomljene nosivost in) znatno opada. Trahiti se primjenjuju u izradi stepenica i plocnika. ako se granit jako ugrije i polije hladnom vodom odmah se raspukne u nepravilne komade. Imaju slicne karakteristike i prilikonl izgradnje tUllC1a i drugib podzemnih objekata. medutiul. zatim za izradu dekorativnih pioi'a za oblaganje. 3. U zoni povrsinskog raspadanja yise Inetara u dubinu) tereni izgradeni.jaruzanja i klizanja. obalnih utvrda.6-3. Pri tome ne dolazi do promjena hemijskog sastava stijene vee do njenog komadanja i usitnjavanja. spomen ploea i bistRo Nepovoljno svojstvo granita je da ukoliko dade do trosenja feldspala ova stijena tada 1ma nejednaku boju i razliCite fizieko-mchanicke karakleristikc. stubova mostova. savijanju i udarcima. 3. uz pojave. Upotreba periaotita u gradevinskc svrhe v1'1o jc ogranicena jcr su ani pored velike zapreminske iezinc nedovoljno otporni nn atmosferske uticaje. zbog ('ega se pretezno koriste u umjetnickoj obradi. U gradevinarstvu se posebno primjenjuje na mjestima izlozenim velikom pritisku. sedimentnih i metamorfnih s!ijena litosfere. moze doCi do stvrdnjavanja sedimenata. Rjede se upotrebljavaju u arhitektonsko-gradevinske i skulpturne svrhe. Peridotiti u tehnickoj praksi imaju manju primjenu zbog velike gustoce (2. jer su postojane prema hemijskim agensima i solima iz morske vode. za kocke. Takvo trosenje moze biti olaksano sistemima pukotina i prslina II zonama koje su bile zahva6ene izrazenom tektonskom aktivnos6u. gradnji zeljeznickih pruga i kod pripreme betona. Obradeni blokovi granita upotrebljuvuju se za izgradnju stubova.2 gr/cm3 ) i male otpomosti prema fizickim i hemijskim agensima. Gabro se koristi priiikom izrade temelja visokih gradevina. llpotreblJUvajll sc II arhitektllri i kiparstvll . Efuzivne magmatskc stijene (poput intruziva) u svjezem stanju Cine veonlH povoljnu podlogu za tcnlcljenje. za ivicnjake. 48 49 . hidrosfere i biosfere. nledutim zbog velikog otpora ovih stijena radovi u njirna su usporclliji i skuplji. Aka su ave stijene trosne iii jace ispucale poprinlaju karakteristike slicne nevezanirn stijenama. Svjezi gabro se moze lako polirati i tada je veoma postojan na djelovanje atmosferilija. Koriste se i kao sirovina za kamenu vunli (toplotni izolacijski materijal). mostova.Visegrad ). Tereni izgradcni od 3vjezih intruzivnih stijena irnaju veoma povoljne karaktcristike za temeljenje najrazli6ilijih objekata. Upotreba magmatskih stijena u gradevinarstvu u direktnoj je ovisnosti od karakteristika pojedinih tipova stijena. ad ovih stijena zahvaceni su prOCeS1l11Cl erozije. n·::oStecenih lIlagmatskih stijena nosivost je prakticno neogranicenu.U svjezinl intruzlviulU nlogu se izvesti stabilni tuneli i drugi podzemni objekti vecih dirncnzija. Mehanicko trosenjc stijena iii dezintegracija uzrokovana je siiama koje djeluju iz atmosfere ( insolacija ).Kod svjezih. (ako su lijepih boja i skloni poliranju). Peridotiti su u BiB ugla\'l10m zaswpljeni 11 okviru Centralne ofiolitske zone (potez Banja Luka-Zavidovici. cesto u veoma sitne cestice. Takode. tunclskih partaIn te za izradu postolja spomenika. .talozenje rastrosenog materijala Nakon talozenja uz odredene fizicko-hemijske procese. rastezanju . i ivicnjake. . zidanje potpomih i obloznih zidova. Daciti se koriste kao tehnicki kamen.3. jer se' ne glacaju i uvijek ostaju brapavi. itd" Bazalti imaju veliku primjenu kao agregat za beton a porozne vrste se koriste za izradu pjesackih staza jer zadrzavaju hrapavost.if kalcit i opaL Povrsinski raspadnnti peridotiti jako su ispucali i ispresjecani zican1a opata i magnezita.5 Uvjeti gradenj" II magmatskim magmatskih stijena u gradcvinarstvu stijcnama primjena Sijeniti su u obradivanju podatniji od granita. Ponekad se varijateti peridotita (lerzoliti ) koriste kao ukrasni kamen za unutrasnju dekoraciju jet imaju iijepu tamnozelenu beju i cesto trakastu gradu. Sedimentne stijene Postanak sedimentnih stijena rezllitat je slozenog i dugotrajnog procesa koji sadrzi: -fizicko i hemijsko trosenje postojeCih magmatskih. Koristi se u najrazlicitije svrhe kao arhitektonsko-gradevinski i tehnicki kamen. Graniti se koriste za oblaganje zidova u enterijerima i eksterijerilna.2.Procesorn metamorfoze ave stijene transforrnisu se u serpen(init breeastog izgleda koji se radi lijepe zeiene boje naroelta koristi za unutrasnje oblaganje zidova.transport mehanicki usitnjenih fragmenata i otopljenih materija.

a moze nastati neposredno nakon taloienja. Najvazniji dijagenetski procesi su procesi litifikacije pri kojima od rahlih. iIi u obliku otopljenih materija.002 prah (silt) <0. 50 51 .02-0. potoci. hlorida i nekih drugih soli. Nairne. Autigeni minerali nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora. Pri hemijskom trosenju stijene najvazniji je utieaj atmosferilija (atmosferska voda. Ca-plagioklas) manje otporni na hemijske agense. Pod strukturom sedimentne stijene. dolomit i minerali glina. zaobljena i dobro zaobljena. sericit-muskovit. Najznacajniji faktor transporta je voda (bujicc. kalijski feJdspat). jer se moe rastvaranja vode povecava sa temperaturom.3. Do talozenja cestiea nastalih mehanickim trosenjem dolazi zbog djelovanja sile teze. trosenje stijena. anorganskim.Hemijsko trosenje se svodi uglavnom na otapanje komponenata topivih u vodi. Otopljene mineralne materije taloie se promjenom fizicko-hemijskih fal(tora koji su uvjetovali njihovu topljivost. mikrokristalasta itd. i sudjeluju u nastanku glacijalnih sedimenata koji se odlikuju nesortiranoscu. Struktura sedimentnih stijena moze biti k1asticna i kristalasta. raspored i oblik pojedinih mineralnih sastojaka. sitnokristalasta. Iz pravih otopina materije se izlncuju kao posljedica prezasicnosti. 3. Alotigeni minerali potjeeu od mehanicki i hemijski razorenih stijena. cement oblaganja i kontaktni. Hemijski sedimenti mogu imati i oolitsku i sferolitsku strukturu ( sI. Prema porijeklu minerali mogu biti alotigeni i autigeni. Vaian faktor hemijskog trosenja jesu veliCina i oblik povrsine stijene koja je izlozena djelovanju vode. muskovit. otapanje. od onih nastalih pri nizim temperaturama ( kvare. kad se promjene dinamieki uvjeti koji su omogucavali transport. od blokova do sitnih cestica. iIi sporo (karbonat!). organskim i humusnim kiselinama. okeani) koja prenosi ogromne koliCine materijala u obliku vucenog i suspendiranog nanosa. U sedimentologiji i petrologiji sedimentnih stijena za kvalitativno oznacavanje velicine zrna klasticnih sedimenata uobicajena je ova terminologija : VeliCina zma engleskom (mm) >2 sljunak 2-0. Pri niskim temperaturama i malim pritiseima u sedimentima se nakon talozenja zbivaju mnoge fizicke i hemijske promjene (zbijanje. a rezultat je svih procesa koji su djelovali na stijenu tokom nastanka.02 pijesak 0. prekristalizacija i s1.). Sastav. Sedimenti transportovani vjetrom dobro su sortirani po velicini zma.002 glina prema grckom prema latinskom prema PSEFIT PSAMIT ALEVRIT PELIT RUDIT ARENIT LUTIT GRAVEL SAND SILT CLAY Zma u klasticnim sedimentima prema obliku mogu biti: uglasta. kompaktna i glatka stijenska masa lakse odoljeva hemijskom trosenju nego ona sa puno prslina. bili su podvrgnuti transportu i talozeni su dalje od matiene stijene. Stvrdnjavanje moze biti potpuna iIi nepotpuno. mora. ili pak uticajem organizama. pukotina i supljina koj" je liZ to i hrapava. prema njemackoj geoloskoj skoli razumijevaju se veliCine zma. strnktura i tekstura sedimentnih stijena Mineralni sastav sedimentnih stijena avisi 0 sastavu primarnih stijena Cijim su trosenjem one nastale. ugljena kiselina i kiseonik). Karbonatne stijene nastale mehanieki odlikuju se detriticnom strukturom. Ta su obiljezja prema anglo-americkoj skoli obuhvacena terminom teksturatexture. krupnokristalasta.1. sulfati). dok ima i onih koji su praktieno netoplvl (kvarc). Ooliti su koncentricno slojevite grade. piroksen. Sedimentne stijene hemjskog porijekla karkterisu se kristalastom strukturom (npr. hemijskim putem bit ce olaksano u toplijoj vodi. raziicitih po veliCini i obliku ( klasticne ili mehanicke sedimentne stijene ). poluuglasta. kolicini u njoj otopljenog CO2 . nevezanih vodom natapljenih taloga nastaju cvrste stijene. Ledenjaci mehanicki razaraju stijene i prenose materijal razlicitih dimenzija. ili u nekoj kasnijoj fazi.). Navedene promjene koje se dogadaju u sedimentu od njegovog talozenja pa do pocetka metamorfnih procesa nazivaju se dijageneza. kaleit. Moe otapanja vode ovisi 0 njenoj kiselosti (ph faktoru). meduprostorni. medusobni odnos.21). te koliCini kiseonika. a nazivaju se eolskim sedimentima. cementacija. Postoje minerali koji se pod uticajern vode otapaju veoma brzo (karnena so. U mineralnom sastavu sedimenata najcesce se nalaze kvarc. Kod silikatnih minerala je zapaieno da su oni minerali koji su kristalisali na visim temperaturama (olivin. U pravilu. Cement kod ovih stijena moze biti bazalni. rijeke. Transport ledom odvija se u glaeijalnim podrucjima veoma malom brzinom (150-1300 m godisnje). Klastienu strukturu imaju sedimenti izgradeni od fragmenata stijena i minerai a. poluzaobljena. Struktura sedimentnih stijena definisana je prije svega velicinom i oblikom cestica koje sudjeluju u gradi stijena.

) . gvoZdevitih i aluminijskih sedimentnih stijena. teksture sedimntnih stijena uglavnorn se istrazuju i proucavaju na lerenu. Slikll.slojeviti pjescari itd.2. Najznacajniji tipovi tekstura scdimentnih stijena su: masivna (homogcna). slojevita i brecasta. ritmicnost.3. Trakasta i slojevita tekstura ( s1. talozenja i litifikacije odnosno stvrdnjavanja.21. struktura-structure) podrazumijevaju se sve karakteristike njene grade uvjetovane meausobnim odnosima. itd.). ) karakteristicna je za slojevite sedimentne stijene kod kojih se izmjenjuju zone razlicite boje. teksture nastale podvodnim klizanjima i razarenjem slojeva. 22. kao i vanjskim i unutrasnjim morfoloskim oblicima sedimentne stijene Za razliku od struktura. teksture na donjim i gomjim slojnim povrsinama. hemijskom dijagenezom i djelatnos6u organizama. Pod teksturom sedimentne stijene ( u americkoj ternlinoiogiji .23) imaju stijene sastavljene ad vezanih veCih i manjih cestica drobine ( npr. trakasta. Oolitska i sferolitska struktura sreeu se kod karbonatnih. a manjim dijelom u laboratoriji. 3. Tok nastajanja sedimenata obuhvaea kao sto je navedeno faze trosenja. Masivnu teksturu imaju stijene kod kojih su minerali jednolicno rasporedeni u stijeni Gedd krecnjaci. Sistematika sedimentnih stijena Sistematika sedimentnih stijena bazirana je na njihovoj genezi. brece i brecoliki krecnjaci. Slika 22.Ako Sli velicine preko 2 mrn zovu se pizoliti Sferoliti se sastoje od tankih iglicastih kristala radijalno rasporedenih oko centra kristalizacije. trakasti laporci. homogeni pjescari. fosfatnih. Brecastu teksturu (s1.odnosno zone sa krupnijim i sitnijim sastojcima (npr. Stika 23. Graila oolita (a) i sferolita (b) Organogena struktura je karakteristicna za stijene izgradene veCinom od netransportiranih ostataka biljnog i zivotinjskog porijekla. transporta. Trakasfu-slojevita lekslUra u sanoj jormaciji ieiista Tusanj u Tuzli. Brecasta tekstura Tekstume karakteristike koje se najcesee istraZuju na terenu su : vanjska i unutrasnja slojevitost. Mehanicko trosenje. transport mehanicki rastrosenog materijala i mehanicko 52 53 . prostornim rasporedom i orjentacijom pojedinih komponenata.).

'Jpstl pregw se lmentni 1 stijena KLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE VELlCINA NAZIV CESTICA >2mm PSEFITI (RUDITI ) I I NEVEZANI SLJUNAK DROBINA PlJESAK SEDIMENT POLUVEZANA STlJENA i VEZANA STIJENA I I I KONGLOMERAT .MULJ ~:~::K'_ . muske'llt. tada nastaju biohemijski iii organogeni sedimenti. Hemijsko trosenje. Ako je jednakog sastava. transport hemijski rastvorenog materijala i precipitacija (talozenje). ovdje su dati osnovni podaci 0 ostalim sedimentnim stijenama u tabeli 3. PJescara. Sljunak je u veCini slucajeva sortiran prema velicini val utica a ponekad je slojevit. BIGAR TRAVERTIN. eolski. Njegov mineralni sastav jc sliean mineralnom sastavu pijeska uz odredeni udio minerala glina.DIJATOMIT. kalkarenit i kalklutit su klasticni krecnjaci nastali mehanickim putem pretalozvanjem cestica primarnih krecnjaka. Sastav(jen je od kvarca. Prema genezi moze biti rijecni.06-0. Alevrolit (siltit) je vezana sitnozrnasta klasticna stijena.talozenje jesu faze nastajanja mehanickih i klasticnih sedimentnih stijena. Velike koliCine kvarcnog pijeska (nekad prelazi u slabo vezani pjescar) nalaze se u Krekanskotn bazenu. mehanicki (cementacijom transportiranih cestica rastrosenih dolomitnih stijena) i hemijskom 55 . cestica velicine praha. DOLOMIT. Nastaju na vise naCina: uglavnom procesom dolomitizacije. Nastaju prirodnom cementacijom drobine razliCite krupnoce cestica. U njemu su zastupljeni rezistentni minerali ( kvarc. sastavljene od fragmenata veCih od 2 mm.002 mm PELrn (LUTITI) I I LES ( PRAPOR ) PRAH. zaohljenih cestiea vecih od 2 mm. Polimiktni pijesak je sastavljen od cestica razliCitog petrografskog sastava dok je oligomiktni izgraden od cestica istog sastava. kao i u obalno~ podrucju mora i jezera. Petrografski sastav val utica je uglavnom razliCit ( polimiktni konglomerati ). marinski i jezerski.06 mm ! i . faze su nastajanja hemijskih sedimentnih stijena. Fizicko-mehanicke karakteristike im ovise 0 karkteristikama cestica i vrsti vcziva kojim su valutice cementiranc.002 mm ALEVRITI (LUTITI ) <0. kvarcno. Obzlrom da ce karaktenstIke ghna. KALKARENIT. Petrografski sastav drobina II vecini slucajeva je jednolican zbog kratkotrajnog transporta. naziva se oligomiktni sljunak. Nalazl se u rijecnirn koritima i terasama. Sljunak je nevezan klasticni sediment. talozenjem cestica transportovanih vjetrom i vodom. I PSAMrTI 2~O. Drobina (krs. laporaca 1 krecnJaka biti detaljnije prikazane. Klasticne sedimentne stijene mogu biti nevezane. a ea. j ALEVROLIT KALKLUTIT GLlNA I LAPORAC (LAPOR) I I NEKLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE I HEMl. izgraden od sitnih cestica razlicitog stepena zaobljenosti. I (ARENITI) 0. GIPS. KRECNJAK (SEDRA). Fizickomehanicka svojstva im ovise 0 karakteristikama veziva i fragmenata. Nastaju prirodnom cementacijom valutica sljunka. Opsti pregled sedimentnih stijena zasnovan na njihovoj genezi da! je u taheli 3. Obicno se nalazi u podnozjima strmih padina ( gdje se formiraju sipari iii tocila ) i u donjem dijelu kratkih bujicnih potoka. uglavnom slojevite stijene. BRECA KALKRUDIT PIESCAR. Nalazi se u naslagama flisa. granat.lSKE SEDIMENTNE STIJENE (V APNENAC). Kalkrudit. liskuna i rjede kaleita . Dolomiti Sll karbonatne stijene koje se poput krecnjaka. dobro sortiranih prema veliCini. nalaze u fonni slojeva razliCite debljine iii Sll pak masivni.lavlja se pretczno u vidu slojeva . itd ) i cestice rezistentnih stijena . Konglomerati su vezane. ANHlDRIT. feldspata. limonitsko itd. Vezivo je uglavnom karbonatno. Brece su vezane klasticne slijene. ROZNJAC ( ROZNAC ) SEDIMENETNE ORGANOGENE STIJENE KRECNJAK. Vezivo im je uglavnom kalcitno i kvarcno. Ako je talozenje izvrseno uz sudjelovanje organizama. i cini petrografski spektar slivnog podrucja 54 - (polimiktni sljunak). poluvezane i vezane. Prah iii alevrit (silt) je nevezani sitnozmasti klasticni sediment. izgraden od krupnih zaobljenih fragmenata iii cestica (val utica.ie) je nevezan klastican sediment sastavljen od krupnih uglastih fragmenata. Valutice mogu biti razliCite veliCine. Nastaje u vodenim podrucjima iii na kopnu. Pijesak je nevezan klasticni sediment. sto ovisi od duzine transporta i njihovaj otpomosti na mehani6ko i hemijsko troseyUe. Vezivo im moze biti kalcitno. Kod transporta veCim rijecnim tokovima sljunak je redovito heterogenog sastava. oblutaka) jednakog ili razliCitog petrografskog sastava.SPIKULIT ( SPONGOLIT ) . . RADIOLARlT.

U nasoj zemiji dolomiti se najceSce javljaju u Vanjskim Dinaridima zajedno sa krecnjacima. Travertin je cvrsto litificirani. sedimentne stijene su razvrstane na natin kako je prikazano slikom 24. cirkona. na osnovu cega se razlikuju prijelazni varijateti od dolomita do krecnjaka ( npr. Najvece koliCine roinjaca nastale su u vrijeme podmorskih izljeva lave s velikom kolicinom silicija. izrazito poroz. Roznjac je silicijski sediment sastavljen ad kaJcedona. Prema mineralnom sastavu razlikujemo slijedece vrste glina: kaolinitske ( vatrostalne koje cesto nastaju raspadanjem granita). 24. Gline Gline su klasticni poluvezani sedimenti sa precnicima cestica manjim od 0. Organogeni silicijski sedimenti su dijatomiti. Gline se sastoje od minerala glina. Gline su obicno slojeviti do tankoslojeviti sedimenti katkad su trakaste teksture. gline gube vodu i prelaze u cvrste slojevite stijene koje se nazivaju gline!. Crvenica iIi 56 57 . Dolomiti se raspadaju u veoma sitna zma oblika romboedra ostrih ivica. Pod uticajem pritiska iIi vrlo intenzivnim iSllsivanjem. Poznate naslage sedre u nasoj zemlji su u koritu rijeke Une. koji su organizmi koristili za izgradnju svojih skeleta Cijim talozenjem je formiran ovqj sediment. Prema prijedlogu evropskih normi (pr.1. jednocelijskih iivotinja radiolarija. opala i kvarca.Ikritskog R'latrfksa Slika . a kao specifican tip izdvajamo rezidualne gline (nastaju raspadanjem primamih stijena). 3. Minearaloske i petroloske karakteristike glina. Rezidualne gline obicno nisu slojevite. kalcitski dolomit ima 50-90 % dolomita dak dolomitski krecnjak ima lO-50 % dolomita). celijasto graden. Gline testo kao primjese sadric hidrokside gvozaa koji stijenu pigmentiraju crvenkasto. laporaca i krecnjaka Za gradevinsku praksu od sedimentnih stijena posebno su vazne gEne. UilI<ribJ<i m. hlorita. pjescari .. radiolariti i spikuliti koji su nastali talozenjem skeleta algi dijatomeja. U sastavu dolomita nalazi se s manjim iIi vecim udjelom. To je spuzvasti. uz zadovoljavanje posebnih uvjeta.002 mm. pjescara. kaleita. modrozelenim algama i vodenom bilju. zatirn zma kvarca. Prema mjestu postanka gline dijelimo na rijecne.ni krecnjak nastao na slapovima jezera i rijeka i na izvorima izluCivanjem kalcita po vlatima mahovina.uik$ > ~bkog CIllUeflta C ~ . i viSecelijskih zivotinja spliZvi (njihove iglice). apatita. Cestice glina medusobno su povezane preko vodenih opni koje obavijaju svaku cesticu..3. montmorilonitske. sericita. Manja koliCina roznaca nastala je direktnom precipitacijom iz otopina bogatih silicij-dioksidom. Ces(o sadrie i organske supstance (narocito bitumije) koje im daju tamnosivu i cmu boju. nepravilno laminiran iii slojeviti krecnjak nastao anorganskim izluCivanjem kalcita iz vru6ih voda oko termalnih izvora iii iz toplih sulfatnih otopina. laporovite gline (sadrie 5-15% CaC03).3. posebno u podrucju prskanja vode vodopada.precipitacijom iii talozenjem minerala dolomita iz prezasi6enih rastvora. barske.!'vdjela sedimentnih stijena prema prijedlogu evropskih norm. jezerske i marinske. Bigar (sedra) je hemijski sediment. i kaleit. ~I _ I 2: .. ilovace (oneciscene pijeskom i kaJcijum karbonatom koristi se u ciglarskoj industriji). Dakle roznjaci mogu nastati organogeno i hemijski. Male kolicine mangana boje stijenu zelenkasto. dolomitni pijesak. itd. . EN 12407: 1996). Nalazi se uglavnom u vidu soc iva u krecnjacima a ponekad i u obliku slojeva. supljikavi.3. ad sedre se razlikuje vecom kompaktnoscu i izrazito slojevitom gradom. u tzv.3. laporci ( lapori ) i krecnjaci ( vapnenci ) 3. zuto Hi mrkocrveno.

jasno da dio kalcita pripada karbonatnom detritusu nastalom fizickim i biogenim usitnjavanjem ( organizmi koji buse podlogu ) starijih karbonatnih stijena. PjeScari Pjescari su klasticne stijene sa veliCinom zma 2-0. Medutim. erijepa i keramickih ploCica. mjesoviti hemogeno-klasticni sedimenti. plagioklas). stijene i fosila. Obicnim mikroskopskopetroloskim istraiivanjima. tj . Postoje razliCite klasifikacije pjescara. Ciji srednji sadrzaj iznosi 65%. Ciji sastojci odgovaraju produktima raspadanja magmatskih . detriticna zma. U podzemnim prostorijama mogu se javiti pritisci izazvani bubrenjem minerala glina.3.terra rossa predstavlja pelitski materijal koji nastaje raspadanjem krecnjaka. Najcesce su :lute. 3. pri cemu je kaleit hemogenog. ako nisu pretrpjele intenzivne dijagenetske promjene minerala glina. Minerali glina i drugi silikati najcesce izgraduju matriks i cement pjescara. NaraCito je kod njih izrazeno stetna djejstvo mraza. a najvise za izradu opeke.06 mm.2. siderit) uglavnom predstavlaju cement pjescara ali mogu da se jave i kao alotigena. 58 59 . vapnoviti. Dia kalcita moze biti hemogenog porijekla. Pjescari nastaju vezivanjem (cementacijem) pijeskova nekim ad prirodnih veziva. kao i odiomaka stijena male otpornosti na trosenje. medutim . U zavisnosti od kvaliteta veziva pjescari mogu biti dobra do. Osim navedenog u glinarna je cesto intezivno razvijena erozija. sastojak fosilnog detritusa. ie veoma raznovrstan i pored alotigenih ukljucuje i autigene minerale (nastali u pjescaru nakon njegovog talozenja procesima dijageneze). mikroklin. Upotreba glina u gradevinarstvu svodi se na ugradnju u nasipe. hlorit. odlicna podloga i sredina za gradenje. naslage glina pruzaju povoljne uvjete kod formiranja povrsinskih akumulacija vode. Pri izgradnji hidrotehnickih objekata i podvodnih dijelova gradevinskih kanstrukeija treba izostaviti primjenu pjescara sa lahko rastvorljivim vezivom i vezivirna koja u vodi orneksavaju. dok se drugi minerali javljaju u podredenim kaliCinarna. bituminozni i dr. Boja pjescara potice najcesce od veziva. crvene iIi zelene boje. Karbonati (kaleit. matriks -osnova) koji predstavlja materijal sitnijeg zma ( <30 mikrona ) u kaji su uloiene krupnije cestice minerala. Obzirom na kolicinu matriksa izdvajaju se dva tipa pjescara : cisti pjescari. zaptivanje terena (injektiranje). rorke. Laporci ( Japori ) Laporci su mijeSatle karbonatno-glinovite stijene sastavljene od varijabitnih odnosa kriptokristalastog kalcita i od siliciklasticnog detritusa pelitnih dimenzija. liskuni i odlomei stijena. Grauvake su stijene bogate detriticnim matriksom ( sericit. grauvake obicno nisu cvrsto litifieirane pa su na izdaneima podloine brzom trosenju.a naroCito varijatet sa glinovitim vezivorn irnaju malu otpornost na uticaj egzogenih faktora. zatim feldspati (ortoklas. a kalcit i kao . Arkoze su razliCite baje i vode porijeklo od granitoidnih stijena. a i zbog nepovoljnih fizicko-mehanickih svojstava. a siliciklsticni detritus ( glina i silt ) . Sa smanjenjem debljine slojeva smanjuje se pagodnost i obratno. i necisti pjescari iii grauvake kod kojih je udia matriksa vee. oblaganje tunelskih partaia i za ugradivanje u temelje. Uslovi rada u glinarna su uglavnom nepovoljni. Zbog toga. Bitni sastojci su kvarc. prije svega gline. Osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike glina su mala stabiinost padina i vjestackih kosina. minerali glina ) te zmima kvarea i odlomcima stijena. mala nosivost (stoga se glinovita zemljista prije izrade gradevinskih objekata konsoliduju). bez elektronskog mikroskopa. Uz veziva na pogadnost pjescara za gradnju utice i slojevitost. kada ie neophodna upotreba eksploziva. Odlikuju se tarnnosivom do.nastati izlucivanjem iz morske iIi jezerske vode. gvoZdeviti (vezani hematitom iii limonitom).3. 3. glinoviti. klasticnog porijekla. od 15%. feldspati. a najteie u kvarcnim pjescarima vezanim silieijskim vezivom. u giinama se pri izradi podzemnih objekata mora obavezno vrsiti podgradivanje i oblaganje. a dio moze biti najsitniji karbonatni detritus. Na uvjete rada u ovim sedimentima bitno utite sklonost ka raspadanju i raskvasav[lnju. Najlakse se izvode radovi u slabo vezanim pjescarima. Danas je. Tipicna arkoza je krupnozma stijena izgradena uglavnom od kvarea i feldspata. Pjescari se uglavnam javljaju kao dobro uslojeni sedimenti. Upotreba pjescara u gradevinarstvu prilicno je raznavrsna.3. u pravilu nije moguce ustanoviti porijekio takvog kaleita pa se uglavnom smatralo da su laporci S obzirom na genezu. Slabo vezani pjescari. Jer je poznato da su gline vodonepropusne. sive.Mineralni sastav ovih klasticnih (terigenih) stijena. sa koliCinom matriksa manjom od 15%. Joana od kalsifikacija bazira na zastupljenosti matriksa (lat. U Ciste pjescare spadaju i arkoze. (cesta klizanja terena). veliko i neravnomjemo slijeganje pod objektima. metanl0rfnih i starijih sedimentnih stijena.3. iii arenit. Siabo vezani pjescari kariste se za vanjsku dekoraeiju i za izradu potpomih zidova. Zbog velikog udjela glinavitag matriksa. laporoviti.3. kvare. gotovo cmom bojom. dolomit. Pjescari cesto dobijaju nazive prema vrsti veziva: silieijski.

4.01 mm ) iii pak organogena. iii pak kaicijski glinoviti skriljac ( calcareous clay shale) aka pokazuje lisnatost. ! 962 ) pnmJenJuJe se samo za marinske krecnjake jer njome nisu obuhvaceni slatkovodni i teresticki 60 61 .1975 ). Laporci su najcesce sive boje. vec je to litificirani laporac iii Il1arlit ( marlstonePettijohn. zma. zatim primjese glina.25 ).. Dunhamova klasifikacija krecnjaka ( 1962 ) bazirana je na slijedeCim karakteristikama: prisutnosti iii odsutnosti karbonatnog mulja. rnehanicki talozi izgradeni su abieno od fragnlenata razlicitc vdicine (kalkrudili. u prirodi su rijetkost. odnosu udjela zma i mulja te znakovima organogenog vezivanja skeleta za vrijeme razvoja organizama. Najcesce je svjetlosiva iIi bijela . zma pijeska. Najznacajniju prinljenu ove stijene inwju za proizvodnju celnenm pri telnu treba da sadrze 75-78%) CaCO J i 22-25 %) kuolina i tada se nazivaju celnentnim laporcima. Baja je razliCita u ovisnosti ad primjesa. bindston i fremston. Od nekoliko klasifikacija krecnjaka u Svijetu danas najslru orimienu imaju Dunhamova "(1962) i Folkova (1959 i 1962) k]asifikacija. srednjcg i krupnog silta do sitl10g pijeska. Javljaju se u slojevima razlicite dcbljine a rnogu biti i masivni.Ie prije dijageneiskih procesa na veCim dubinama znlijcganja bila sastavljena od kalcita i gline s 111cdusobninl oonOS0111 koji odgovara sastavu laporaca. a 11akon dijagenetskih procesa u veciln dubinama zalijeganja tipicni minerali gEna transforn1isani su u hidroliskunc ( hlorit. lako su laporci definisani kao s111jesa gline i kalcita. Mg. u njima redovno ima i siliciklasticnog materijala ( b'arc. Dok se Dunhamova klasiJ1kacija vise primjenjuje pri terenskom opisivanjll i odredivanju krecnjaka. a sa primjesama gvozda mrko zutu do crvenu boju. odnosno na ITwdusobnim odnosima prin1arnih struktumih sastojaka. koji sadrze vise od 10 % zma promjera > 2mm. kao organogeni sedimenti kad nastaju uz aktivno llcesce zivih organizaIna i najzad kao rezultat mehanickog raspadanja i pretalozavanja ranije stvorenih krecnjaka. 3. dotle Folkova klasiJ1kacija ima 81m primjenu pri mikroskopskim istrazivanjima krecnjaka. Krecnjaci ( vapnend ) Krecnjaci Sli najrasprostranjenije karbonatne stijene i jedne od najrasprostranjenijib sedimentnih stijena lIopste. kalkareniti i kalklutiti). Pravi "cisti" Iaporci. 1975 ). itd. tj. Tekstura krecnjakaje razlicita. ovisno 0 strukturi i 0 naCinu na koji su organizmi sudjelovali u stvaranju tih stijena ( s1.5 mm) do kriptokristalasta ( ispod 0. Krecnjaci mogu nastati na vise nacina: kao hemijski sedimenti. Laporci koji imaju Inanje giinovite komponente masivnu teksturu pogodniji su rnedij. zelenkasti itd. detriticna itd . Obicno sadrze hemijske primjese Fe.rccnjacima iii pjeskovitill1 stijenama. Mogu se javiti kao slojevi razliCite debljine ili kao masivni. Obje ove kiasifikilcijc osnivaju se na strukturno··teksturnirn karakteristikama krecnjaka. ) dimenzija sitnog.litiJ1kacije na mjestu rasta. Mn. Sastavljeni su od kaleita ali su rijetko sasvim Cist. Kalsifikacija krecnjaka ( vapnencu ) s nadopunama Embryja i Klovana ( 1972 ) po Dunhamu (1962) Folkova klasifikacija ( 1959. Neke kiasiJ1kacije tu granicu stavljaju na 33 i 66 % (Pettijohn. ooliticna. Obicno se javijaju sa k. sericit ili muskovit ) ne treba vise sn1utrati laporceln. karbonatnog mulja i kalcitskog cementa. dok sa primjesama bitumije krecqjaci imaju emu boju. Katkad su Citave geoloske formacije izgradene san10 od krecnjaka. muda mogu biti sivo-plavicasti zu6kasti. liskun.. Struktura mozc biti krupnokristalasta (velieina zma >0. a baundston su podijelili u tri nova tipa : bafiston. za graclc\'inskc objckle. organsku materiju itd. Dunharnovu klasiJ1kaciju nadopunili su Embry i Klovan ( 1972 ) uvodenjem dva nova tipa stijena: floutston i radston. saslavljeni samo ad gline i kaleita. feldspal.Laporcem obicno sn1utramO s1ijenu koja sadrzi izrnedu 200/0 i 80% gline i 20 i 80% kaleita..3.3. tj. Stijenu koja . Krecnjaci nastali kao Slika 25.

alda. karbonatne fragmente nastale razaranjem poluocvrslih i neocvrslih unutar bazenskih sedimenata.. zastore puteva i zeljeznickih pruga. sva obavijena karbonatna zrna -fosile.laporoYita glina I' I 'I i I0 % _. ugradnju u potporne zidove. slIm::t evrsti krecnjaci predstavljaju odlicnu podlogu i sredinu za gradenje. __ i' +-~n"=H='i=k=.. 35 75 . a koji je unutar bazena bic prenosen vodom. Tabela 4. Tabela 5..krecnjaci..:"'c. Alohern.. I ~~ecnJ [lapOrOYiti I I krecnjak vapnoviti krecnjak laporac I glinovili laporac I glina .__l. i-I 1100 95 85 6S 25 I .. kuglaste. Ortohemijski sastojci iii orlohemi su karbonatne komponente krecnjaka nastale hemijskim i biohemijskim izluCivanjem u sedimentnom bazenu iIi u sarnom krecnjaku kao autigeni n1inerali. iii aiohemi. Klasifikacija krecnjaka premo F'olku (pr En! 2.....ar.) prikazana tabelom 4. Folk razlikuje dvije glavne grupe karbonatuih sastojaka. kamenih (zidanih i nasutih) brana. tako i po raznovrsnosti. -ooide. Krecnjaci su u Bosni i Hercegovini veoma siroko zastupljeni a osobito u Vanjskim Dinaridima. lVleautilTI._= L_----. u prijedlogu evropskih nonni uvrstena je klasifikacija prikazana na tabeli 5.--+--"'=r=--:1 gn:h.':. U visokogradnji se upotrebljavaju za zidanje i oblaganje zgrada. ali njihova pogodnosl opada sa porastom slepena ispucalosti i kavernoznosti.:. Pod mikritom podrazumijeva sve karbonatne cestice precnika < 4 mikrona i smatra da je nastao brzim hemijskim i lili biohemijskim izluCivanjima iz morske vode. kako po obimu . Upotreba krecnjaka u gradevinarstvu je velika.--_~Ic-------::-::-_---i 85 95 . U oblasti hidrogradnje koriste se za izradu pristanisnih zidova." intraklas!a mtmspant imramlkril[ in. Oblaganje podzemnih prostorija cesto nije potrebno..iski sastojci u krecnjacima ukljucuju say karbonatni materijal koji je nastao hemijskim iii biohemijskim procesima unutar sedimentacionog bazena.To su : alohemijski i ortohernijski sasto. viSe 0el lO'7r :11okema a\okema f Yohllncnu !---:c-. Kals(fikacfia karhonatnih stijena premo sadriini kalcijum karbonata i glinovUe komponente (po EN 12407: 1966. Krecnjak se koristi za izradu betonskog agregata. karbonatne bioklaste i to cjelovite skelete i njihove krhotine i -pel etc. Folk izdvaja cetiri bitna alohema: -intrakiaste. valjkaste elipsoidne cestice kriptokristalaste strukture. munjc od 109{ alokcma 1O'}' 1 ~_ _ _ _ _ _ _ _+-_'_·a_". u niskogradnji za nasipe.~_ _ _~"="='k=c='n""+-_ _-j alokcln. iziucene kao cement u porama krecnjackog taloga. Sparit iii sparitski kalcit predstavlja prozirne sitne kristale kalcita precnika > 10 mikrona..:. U prijedlogu evropskih normi preuzeta je kiasifikacija prema Folku (1959. Kao ortoherne (Folk ( 1959) definise mikrokristalasti kalcitski mulj iii mikrit i sparitski kaleit. manjc oll vapn<:nci 1If< mikrit sa vik (xi 25'!. kao i za ispunu u drenaZarna. za oblaganje portala i obzidivanje tunela.ici. oblaganje kosina nasipa.tf. za pecenje kreca i za proizvodnju cementa.:. kamenih nabacaja u lukobranima. kod nekih tipova krecnjaka sparitni kalcit moze nastati procesima rekristalizacije. i 1962..:'-j pdc!ifcrni pclsparit pdmikm 62 63 . oospafJ1 oomikril 1l\ikrits ooidirnn !nikril" mikeil biolitil :1:1 3:1 do 1:3 j:3 hinspant biord~ hinmikril bwpd . page 13) r % CaC03 -----------.'--if--C'.i.~ 5 1" nekarbonata.'nski vecinom spantl1l vccinom mikritski j .f07: 1966) Obzirom da karbonatne stijene cesto sadrze razliCite koliCine glinovite komponente. fosilima fosilifcmi i mikri! !--__+--":cp. Ukoliko su krecnjaci masivne teksture bez tektonskih ostecenja stabilnost kosina u zasjecima kao i stabilnost zidova u tunelinla i drugim podzemnim prostorijama je velika.--. ili je potrebna tanka obloga.

Medutim. pa oni mogu sadrzavati vel ike kolicine podzcmne vode. koja se lahko drenira. a manje na padinama. Znatno manje zastupljeni su jezerski i rnorski sljunei. u gradevinarstvu stijenama primjena Stabilnost terena izgractenlh od nevezanih sedinlenam ovisi 0 granulOll1etrijskom sastavu i zbijenosti materijala. a uz to i izuzetno skupa pa se izbjegava gdje je god 10 moguee. Sitnozrnasti pijesak . a dreniranje lahJeo. Stisljivost inl je neznatna.4. Negativna karakteristika je sto se ova vada lahko zagaduje i s10 ponekad in1a nepovoljan he:mijski sastav.. Praktieno nijedan drugi sediment nije podlozan promjenama u konzisteneiji. skriljavih i hemijski izmjenjenih stijena. nar06to iznad nlvoa izdani. U glinovitim terenima klizista nastaju i kod veoma blagih nagiba padina i ucestala su . lagano i dugOlrajno siijeganje koje moze traFtl desetljeCima. Kohezija je sposobnost sitnih cestica da pruzaju otpor s1l1icanju. ali je kolicinski velika. zbijenije su i evrsce. Pijesak se koristi i za izgradnju dijelova saobracajnih konstrukcija na putcvima. Stoga terneljenju u glinmna treba priCi sa izuzetnom paznjom. Nepovoijni za beton su . ali ako sadrze imalo gline nosivost se znatno sn1anjuje a povecava slijeganje zbog stisljivosti. bubrenja i tiksotropije ne rnogu podnijeti odgovarajuca opterecenja.3.za cisti. Naime. upotreba sljunka u graoevinarstvu prilicno je jednostrana. akumulacijski 64 65 . osobito ako su zasiceni vodom. opala.za giinoviti i sasvim sipki sljunak do 200 kN/m2 . Dok neke gline u pogledu temeljenja imaju povoljne karakteristike.za srednje slozenl slj unak 300-600 kN/m2 2 . dobro sloieni sljunak do 800 kN/rn Za izgradnju saohracajnica i drugih objekata niskogradnje sljunci imaju povoljne karakteristikc.p (ugao kosine kod kojeg je materUal II prirodnom stanj u stabilan). glinovit i zasicen vodom. pa su takvi tereni povoljni za vodosnabdijevanje. Zasi6eni vadom. Poput sljllnka i pijesak se u gradevinarstvu koristi kao agregat za beton i asfalte. pa U odredenim prilikan13 imaju karakteristike povoljne za tenleljenje objekata. krecnjaka i kvarea. Meduti~. Za temeljenje u pjeskovitim terenima vaznu ulogu ima koliCina glinovite komponente u' njima. ravnotezi i stabilnosti kao glina. dotie druge zbog svoje stisIjivosti. SIjunci su rastresili u SUhODl i makranl stanju i slaho stisijivi. a rnanifestuje se bocnim istiskivanjem.a cvrstih 300-600 kN! rn 2 . veliCini i slozenosti val utica. Kod terena izgradenih od giina i raz!icitih glinovitih stijena stabilnost ovisi 0 koheziji (e) i uglu unutrasnjeg trenja ( <p ). a rezultat je privlacnih sila sto djeluju menu njima. Uvjeti gradenja u sedimentnim sedimcntnih stijena. nepovoijan je . Pijesci su u suhom stanju potpuno rastresiti a malo ovlazena lTIaSa je slnbo kohezivna. Za spravljanje betona najpovoljniji su sljunci Cija zrna vode porijeklo od magmatskih stijena. Najvece koliCine sljunaka u Bosni i Hercegovini nalaze se u dolinama i koritima sadasnjih i nekaclasnjih rijeka.treba istaCi da se ne moze govoriti uopsteno 0 ponasanju glina i glinovitih stijena u pogledu izvodenja radova u njima iIi na njima. Stoga proizilazi zakljucak da je za ocjenu 0 mogucnosti temeljenja na glinama i glinovitirn stijenama neophodno izvrsiti detaijna inzenjerskogeoioska i geomehanicka istrazivanja. Kanali. Propllsnost pijeskaje velika. ali ako sadrii liskune. Izvedba podzemnih radova II sljuncilna je teska i spora. jaspisa i uopste hidrokside siiieija. a da se to ne odrazava ncgativno na objcka!. ima dopustenu nosivost 2 do 100 kN/m Subi dobro sloicni pijesak moze se opteretiti s 200-400 kN/m'.ljunei koji sadrze valutice roznaca. Najvise se upotrebljava kao agregat za betone i nsralte. a takoder i za izradu maitera. U sljunkovitim terenima formira se vcea koliCina podzemne vode. Dopusteno opterecenje mehkih g!ina iznosi do 100 kN! m 2 . Uvjeti za rad u glinovitim sedimentima koji su zasiceni vodorn izuzetno su teski. polucvrstih giina 200-300 kN! rn 2 . a krupnozrnasti. i druga. temeljenje u cistim pijescillla U odredenim prilikama moze se abavili uz relativno veJikll dopustenu nosivost. Podzemni radovi u pijescima izbjegavaju se zbog izuzetno teskih uvjeta rada i sporog napredovanja. pijesci Sil closta pokretljivi. te 0 koliCini eventualno prisutne glinovite komponente. izgradnju donjeg ( talnpona ) i gornjeg nose6eg sloja fleksibilnih ( asfaltnih ) saobracajnih kons1rukcija. Propusnost takvih tcrena je velika. koja se pojavljujc neposredno nakon opterecenja i traje kratko. kohezija je reiativno veca. izazvanom sedimentima iznad njih. Usiovi izvodenia radova su pretezl10 povoijni. Sto su ccstice sitnije. Nepozeljene komponente su i gEna te valutice poroznih. ali i za izradu sljuneanih filtera kod vodozahvatnih bunara. Dopusteno opterecenje za gradenje na sljunku ovisi () sastavu . Gline koje su bile izlozene velikon1 pritisku. U nasoj zemlji posebno su poznati kvarcni pijesei pontske starosti iz Krekanskog bazena. Generalno je dopusteno veee opterecenje glina u horizontainim terenima. Kod hidrotehniekih objekata upotrebljava se kao ispuna u drenaiama. odnosno 0 uglu wlutrasnjeg trenja <. Jos jedna nepovoljna karakteristika podrucja izgradenih od g!ina je izraiena denudaeija i erozija. Gline imaju dvije faze slijeganja: prva. Stoga 11 odnosu fla sljunkove pijeskovi predstavljaju marlje povoljne sredine i podloge za gradenje.3. veoma dobro sloicni pijesak i do 500 kN/m2 . jer stupaju u hemijsku reakciju sa cernentOlTI. "tekuci pijescI . a iznosi: . Osobito su u gradevinarstvu opasni tzv. u zoni podzemne vode tl uslovi su znatno otezani.

Reljef flisnih terena je izrazito razuden slo je pos\jedica selektivne erozije. tragovi vrtlozenja. Odlikuje se izrazitom izmjenom krupnozrnastih i sitnozrnastih stijena.bentonit ) kao isplaka kod busenja (odrzavanje zidova busotina ) kao i za injektiranje. Izuzetak Cine tektonski ostecene zone u kojima se javljaju rasjedi i sistemi pukotina. Laporci su stijene povoljne za temljenje i izvodenje gradevinskih zahvata u podzemlju. neophodno je sa aspekta gradevinarstva upoznati njihove osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike. Primjena krecnjaka u gradevinarstvu·· je 66 67 . na kontaktu vodopropusnih i vodonepropusnih danova moze biti mnogo izvora. i tektonski neosteceni. Kosine usjeka. postotak minerala glina. Laporci se koriste kao sirovina za proizvodnju cementa. uzduzne brazde. Obzirom da su odredeni tereni Bosne i Hercegovine izgradeni od naslaga flisa. Opcenito. dok otporniji sedimenti strse u terenu. sto namece potrebu sanacije terena radi podizanja jednolikih svojstava ispod temelja. lokalno. mada ima i rezidualnih glina (npL Bratunac. Neposredno nakon nastanka. Stabilnost flisnih terena pored ostalog ovisi i 0 polozaju slojeva. pretezno manjeg kapaciteta. U hidrogeoloskom pogledu gline se tretiraju kao vodonepropusni sedimenti. erozioni kanali. a odredene vrste (npr. kompleks flisnih naslaga je vodonepropustan medij ako ga posmatramo kao cjelinu. to su (osim u jace razlomljenim podrucjima) najpovoljnije stijene za izradu tuncla i drugih podzemnih objekata. moguca je pojava nejednolikog slijeganja gradevinske konstfukcije. medu kojima preovladuju pjescari i detriticni krecnjaci. kotrljanja. Podzemni radovi mogu se izvoditi relativno lahko. Za temeljenje su najpogodnije lokacije izgradene od jednog litoloskog clana. U terenima izgradenim od krecnjaka i dolomita treba izbjegavati siparista u kojima zbog nestabilnosti nije preporucljiva gradnja. zatim na prostoru Sarajevo-Banjaluka. Flis se moze definisati kao tipican sinorogeni compleks klasticnih marinskih naslaga. Podzemni radovi u glinama i glinovitim stijenama izvode se tesko i sporo. osobito ako ne sadrZe vee. u gornjem toku rijeke Neretve itd. Flis je u BiH zastupljen u sjevernoj Bosni. a eroziono djeluju na istalozene sedimente cime se stvaraju razlicite teksture: tragovi teeenja. jer uglavnom imaju veliku nosivost i dobru stabilnost. veoma uceslalih strukturnih promjena. rejon Motajice i kore raspadanja laporaca sirom nase zemlje). Oni gradiraju cestice. upravo zbog dobre stabilnosti i povoljne busivosti. Pri izgradnji saobracajnica problemmi su izraieni zbog nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka i njihovog podlokavanja. a vodonepropusni clanovi osiguravaju postojanost vjestackih akumulacija. Problemi se usloznjavaju zbog razlicitih. te ako su masivn. Pri izgradnji saobracajnica najveca su opasnost dionice u usjecima nestabilnih padina kao i duboke i ceste jaruge. te laporci i druge glinovite stijene. Laporci su zastupljeni sirom nase zemlje. U hidrogeoloskom smislu naslage laporaca izgraduju vodonepropusne tcrene. sto izaziva vel ike pritiske i viskove izbijanja. Ukoliko u laporcima ima vise CaC03 oni su Cvrscl. Problemi nastaju zbog nestabilnih padina sklonih klizanju te intenzivne denudacije i erozije. Litoloski clanovi sa veCim ucescem gline trose se lakse i cine udubljenja. Posmalrano hidrogeoloski. stvarajuci pri tome pritisak koji nijedna podgrada ne moze izdrzati. ako viSe danoya razliCitih imenjerskogeolskih svojstava izgraduje lokaciju objekta. Stvaranje flisa sa karakteristicnim strukturnim i teksturnim obiljez.Njihova negativna karakteristika je da su malo otporni na uticaj atmosferilija. sto omogucava brzo napredovanje bez podgradivanja. itd . Prilikom izvodenja podzemnih radova problemi nastaju kod zdrobljenih i raskvasenih glinovitih sedimenata flisa sklonih bujanju. Gline se u gradevinarstvu najvise koriste za izradu opeka i crijepa. narocito ako se njegove fizicko-mehanicke odlike bitno ne mijenjaju u zoni objekta. Redovito je stabilna ona slrana gdje su slojevi nagnuti suprotno od nagiba padine.jima vezano je za uticaj mutnih tokova.Stoga otvoreni profili ne smiju duze vrijeme ostati nezasticeni. koji u dodiru sa vodom visestruko povecava zapreminu. Flisni sedimenti su obicno intenzivno ubrani i izrasjedani sto se veoma dobro uocava na otvorenim profilima. Medutim.Dopusteno opterecenje za temeljenje objekata ovisi 0 fizicko-mehanickim odlikama tih stijena koje u prvom redu ovisi od medusobnog odnosa CaC03 i glinovite komponente. ti tragovi bivaju ispunjeni materijalom iz mutnog toka. odnosno nejednake otpomosti sedimenata flisa na razarajuce djelovanje atmosferilija. Posebno ekonomsku vainost laporci imaju za prizvodnju cementa. Narocito je opasno ako gline sadrze vecu koliCinu montmorilonita. u vertikalnom i lateralnom pravcu. Inzenjerskogeoloske odlike terena s naslagama flisa ovise i 0 svojstvima litoloskih clanova koji ga izgraduju. sto moze dovesti do zatrpavanja akumuiacijskog bazena..bazeni i drugi hidrotehnicki objekti u ovim stijenama su relativno lahko ostvarljivi.. Medutim. Profili u podrucjima s naslagama fliSa povoljni su za izvedbu hrana. Osnovni problemi prilikom izvodenja gradevinskih radova u flisu proizilaze iz njegoye heterogenosti i brzih izmjena litoloskih clanoya razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. pa njihove forme pri ocvrscavanju ostaju ocuvane. U Bosni i Hercegovini gline su uglavnom zastupljene u ugljonosnim bazenima. Naslage flisa se kao gradevinski materijal ponekad lokalno eksploatisu u mnogim kamenolomima (pjescari i detriticni krecnjaci). zasjeka i raskopa u krecnjacima su stabilne. Tereni izgradeni od krecnjaka i dolomita povoljan su medij za temeljenje i podzemne radove.

ciji bi svod pod pritiskom mogao popustiti i izazvati djelimicno slijeganje iii utonucc ohjekta. krecnjacke i serpentinske brece. dobro vezanih klaticnih sedimentnih stijena je prakticno neogranicena. DijcloVJ stijenskih lnasa se odronjnyuju o a voda se slijeva nn saobracajnicu. noseCi pri tome crvenicu i krsje. poznavanje tektonskih elemenata uzduz trase tunela Olnogucava planiranje brzinc i !laCina rada.metamorfozom mogu biti zahvacene velike mase stijena na sirem podrucju. hidrogeoloskim i hidroioskim kurakteristikama stijena i terena.konglomerati. 3. uz povecani pritisak i temperaturu. pa se trumv metarnorfizam naziva kontaktni. vrlo lijepih sara i lrulke obradljivosti posebno . Krska polja su podrucja pavoljna za ostvarenje akumulacija. U krskin1 terenilna pukotine.rnnogostruka: koriste se kao tehnicki i arhitektonsko-gradeyinski kamen. odabiru II sklopu krskih polja. sto ovisi 0 karakteristikama metarnorfizma fizi6kinl i hemijskim svojstvima same stijene. U gradevinarstvu brece imaju raznovrsnu primjenu. Pri izgradnj i saobracajnica u krskim terenima veliki problem je odrzavanje stabilnosti kosina usjeka i zasjeka 11a kojinla se javljaju pukotinski sistemi. brece. stubova i stepenista. uglavnom u dubljim dijelovima litosfere. Kao sta je navedeno upotreba pjescara u gradevinarstvu je prilicno raznovrsna ( za spoljasnju dekoraciju i za potporne zidove. zidova.4. litostratigrafskinl. Krski tereni su u BiB zastupljeni uglavnom u Vanjskim Dinaridima (potez Trebinje-Bihac).Ako takvih pojava ima (a one se odreduju geofizickim istrazivanjima i husenjem) objekt treba prelocirati ili poboljsati svojstva stijenske mase do te mjere da se planirani objekt moze izgraditi bez opasnosti za njegovu funkcionalnost. Za temeljenje objekata u krskim tcrenima treba ispitati pukotinske sistemc i odrediti da Ii u dubini ( do koje se manifestira veci dio projektovanog pritiska na stijensku masu ) ima vecih pukotina iii kaverni. gdje vladaju visoki pritisci i temperature.110 rijesiti problem vododrziyosti u takvom mediju. pa se u toj zoni metarnorfoza vrsi uglavnom mehanickim putem.ija u podrucja krsa. Kod metarnorfizma pritisak moze biti svestran (hidrostaticki) i jednostran (bocni iii stres). detriticni krecnjaci ) Cine stabilnu padlogu za temeljenje i rad u njima. Osim poznavanja inzenjerskogeoloskih i hidrogeoloskih svojstava stijena. to ce se dio akumulirane vode obavezno gubiti podzenlnim komunikacijanla. uvjeti rada u takvim stijenmna mogu varirati od povoljnih do 105ih sto ovisi 0 : -mineralnom sastavu cestica i sastavu veziva. Terem izgradeni od cvrstih vezanih klasticnih sedimentnih stijena (pjescari. OViS110 0 strukturninl. 68 69 . rasporedu i naCinu vezivanja mineralnih cestica. Ipak. Lokacije akumulacija obicno se . jer su im dna prekrivena slabopropusnim do nepropusnirn naslagama. najbliza povrsini s umjerenim pritiskom temperaturom. pri prodoru magme uz povecanu temperaturu i umjereniji pritisak. Nairne. Metamorfne stijene Metamorfne stijene nastale su preobrazajem postojeCih magmatskih. razlomijene zone. Zbog povoljnih boja. strukturnim teksturnim promjenarn. za portale tunela itd. tj. sto se tretira leaa regionalni metarnorfizam. zbog konfiguracije. veonlU je V017. Dakle. Ali situacija se od podrucja do podrucja Inijcl1Ju. -velicini.. Ovisno 0 pritisku fonniraju se razlicite teksture metamorfnih stijena. Od kalkarenita koji se nalazi blizu aerodroma Mostar obnovljcn je Stari most u I\1ostaru a krecnjaci Brese kod Sarajeva koriste se za izradu spomenika. iduCi od povrsine prema dubljim dijelovima litosfere.rccnjaka povrSinskim i podzelnnim vodalna nastaje specifican krski reljef koji moze bid prepreka u izradi gradevinskih objckata na pOvTsini i u podzemlju. poznato jc da je krs ( pOSlnatrano generalno ) \'odopropustan. Kroz pukotine voda prodire u podzemlje pri cemu otapa krecnjak i siri porne prostore. Cija dubina scie do nivoa na kojem je dokazana minimalna kolicina gubitaka vode. Vodopropusnost krskih terena je uslovljena pukotinskorn poroznoscu. ). Obzirom na pritisak i temperature. a pri svestranorn pritisku obrazuje se granniarna struktura odnosno masivna i okcasta tekstura. metamorfizmu su podvrgnute manje mase stijena na uzem podrucju. Pritisak je uglavnom jednostran ( bocan ). pukotine itd. te mjesta predvidenih za podgradivanjc kao i tipove podgrada. kao sirovina za dobijanje kreca i ostalih veziva te u cementnoj industfiji. ili se izvode pregradivanjem dubokih rijec!lih dalina. Pri projektovanju i izvedbi akU111Ulac. Za presJccanje glavnih odvodnih puteva. i -razliCitirn strukturama u gradi stijene (prsline. Inzenjerskogeo\oska svojstva u podrucju krsa su kompleksna i razIikuju se od jednog do drugog lokaliteta. Dopustena nosivast neostecenih. nanosi koji ugrozavaju saobra6aj. Obzirom da se fadi 0 krsu. Erozijom k. tektonika predisponira nastanak povrsinskih krskih morfoloskih pojava i slozenih podzemnih komwlikacija. Cilj jc da se odgovarajuCim istrazivanjirna nastaji postici kolicina gubitaka koja je opravdana sa ekonomskog aspekta. sedinlentnih i metamorfnih stijena. projektuju se injekcio!lc zavjese. obliku. Pri tome je postojeca stijena podvrgnUla brojnim mineraloskim. U vecim dubinama Zemljine kore. razlikuju se tri zone u kojima se zbiva metamorfoza stijena : -epizona. i dotod vade otezavaju izvedbu podzemnih objekata i zahtjevaju posebne zastitne mjere. Pri jednostranom pritisku nastaje folijacija (skriljavost).su na cijeni dobro cementovane mermerne. Medutim. Najvise se kriste u dekorativne svrhe i to za ablaganje fasada.).

Njome su zahvaeene uglavnom manje mase stijena na kontaktu s magmom. karakteristicna za gnajs. kojom su stijene podvrgnute povisenoj temperaturi i relativno niskom pritisku (uglavnom kod prodora magme prema povrsini) . disten. u dubljim dijelovima litosfere. postaje nestabilna i prelazl u asocijaciju koja je stabilna u promijenjenim uvjetima (ilit i montmorilonit prelaze u serieit i hlorit. ako su mineralni sastojci priblizno iste veliCine i heteroblasticna. Smatra se da je metamorfoza moguea do temperature 1500 C Jer se na vecoj temperaturi veCina stijena topi. a rezultira drobljenjem minerala i stijena. Metamorfoza maze bitj progradna i retrogradna. struktura i tekstura metamorfnih stijena Metamorfne stijene su sastavljene od minerala karakteristicnih za magmatske (kvare. tipicna za amfibolit. Stijene podvrgnute regionalnoj metamorfozi sadrie staurolit.a rezultira djelimicnom promjenom hemizma stijene.1. svojstvena filitu mikasistu. a peridotit u serpentiniL iz granata nastaje hlorit. Navedene vrste struktura prikazane su na sliei 26. ako su minerali razlicitih veliCina. Buduci da ovakva metamorfoza zahvata siTa podrucja i vece mase stijena naziva se i regionalnom. Struktura metamorfnih stijena rezultat je prekristalizaeije i rasta minerala u cvrstom stanju (hlasticna struktura) iii drobljenja dijelova i Citave mase primarnih stijena (klasticna struktura).Ie naJeesee zastupljena kao porfirohlasticna.stres mincrali (staurolit. neke piroksene.). Metamorfoza u tom dijelu dovodi do djelimicne iii potpune prekristalizaeije postojecih minerala. amfibole i druge minerale koji su postojani pri visokim pritiscilna i temperaturatna.) i sedimentne stijene (kaleit i dolornit). u najdubljim dijelovima litosfere. strukture i teksture stijene. andaluzit itd. mermer i kvarcit. 70 71 . kad su neki minerali u strukturi izrazito veei od drugih ( slicno porfirskoj strukturi kod eruptivnih efuzivnih stijena ). feldspati. Stres je vrlo slab a ponekad izostaje. 3. kojorn su stijene podvrgnute djelovanju visoke temperature i hidrostatickog pritiska u najdubljim dijelovima litosfere. Sastav. -termalna metamorfoza. Vrste metamorfoze kojima mogu biti podvrgnute postojece stijene su : -kataklasticna iii kineticka metamorfozs. s visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. kojom su stijene podvrgnute djelovanju temperature i usmjerenog pritiska u dubljirn dijelovima litosfere. Povecanjem pritisaka i temperature kod progradne metamorfoze odredena mineralna asocijacija. kojom su stijene podvrgnute jakom usmjerenom pritisku pri relativno niskoj temperaturi u povrsinskom dijelu litosfere. turmalin. Blasticna struktura Inoze biti homeoblasticna. Kod homeoblasticne strukture razlikuju se: -granoblasticna ( zrnasta ) struktura. -nematoblasticna (stapicasta ) struktura. pa se takva n1etamorfoza nazi va kontaktna.. -katazona. -dinamotermalna metamorfoza. onda se takva metamorfoza. -lepidoblasticna ( Iisticava ) struktura. odnosno djelimicnom iii potpunom promjenom hemizma. homblenda itd. stabilna pri uvjetima llizeg pitiska i ten1perature.odnosno glineni sedimenti u filite. Antistres minerali (andaiuzit.4. mikasiste i gnajseve). a rezultira prekristalizacijom minerala. kordijerit) karakteristicni su za termalnu metamorfozu i nisu stabilni u zonama velikih dislokaeija s jakim usmjerenim pritiskom. Ako je stijena bila visestruko podvrgnuta metamorfozi u razliCitim geoloskim vremenima. Najvece rnase ll1etan10rfnih stijena nastale su u rnezozoni i eplZOlli. liskuni. Retrogradna metamorfoza se odvija veorna sporo. a iz hornblende i bazicnih plagioklasa nastaju hlorit i sosirit). Za kataklasticnu ili kineticku metamorfozu karakteristicni su tzv. a time j do promjena u strukturi i teksturi stijene. U ovoj zoni dolazi do ejelovite prekristalizaeije minerala te struktumih i teksturnih promjena.-mezozona. liskuni i granat). Heteroblasticna struktura . -plutonska mctamorfoza. dok Je progradna brza. Padom temperature i smanjenjem pritiska kad retrogradne metamorfoze uz uticaj razliCitih rastvora nastaje nova asocijaeija koja je stabilna u promjenjenim uslovima (takvom metamorfozom gabro pre1azi u zeleni skriljac. a rezultira promjenom hemizma stijene i njezine strukture i teksture. nazi va polimetamorfoz~jm. s veoma visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. dok su neki minerali tipicno rnetamorfni (silirnanit.

drobljenje miloniti ) hornfelsi. Po4iela metamorfnih stijena prema vrsti metamo~foze I SKUPINA klasticne stijene I hornfelsi (korniti ) mermeri ( mrarnori ) NAZIV STlJENE VRSTA METAMORFOZE iIi metamorfne kataklasticna iii (mehanicka dislokacijske brece. j\i!ke slruktllre lI/etul1/urfnih sf!ienu Kod masivne teksture zrna u stijeni su rasporedena bez vidljive orjentacije 3. kineticka deformacija.kvarc i fe1dspal) nakupljeni u mase lc6aste iii O\'alne forme a karakteristicna je za metamorfne stijene nastale u dubljirn dijelovima litosferc. kontaktna metarnorfoza pelitski pjegavi skrilici kontaktna 1 regionalna kontaktni 1 skriljavi meffi1eri metarnorfoza 72 73 . Tabela 6.java. jer u veeini slucajeva nije mogu6e odrediti porijeklo minerala odnosno razlikovati ortoskriljce (nastale metamorfozom magmatskih stijena) od paraskriljaca (nastalih metamorfozom sedimentnih stijena). kod koje su mincrali zdrobijeni i razlol1lljeni S10 je posljedica mehanicko& drohijenja primarnih stijena zbog djelovanja usmjerenog pritiska. zdrobljenim agregatom. Sistematika metamorfnih stijena Metamorfne stijene se mogu razvrstati prema: vrstl 1 mtezitetu metarnorfoze. pa je zato manjkava.) Klastiene metamorfne strukture su: -porfiroklasticna.reliktna struktura pjescara je hlastopsamitska). medu najtipicnije teksture uhraja se skril. kod kojc su ostala saclIvana jczgra primarnih mineral a obrubljena sitnozrnastim. Podjela prema kvantitativnom tnineralnom sastavu i teksturnim karakteristikama odreduje sarno one metamorfne stijene koje su nastale regionalnom metamorfozom. Za rnetamorfne stijene karakteristicna je i cvorasta (okcasta iii flaserska) tekstura. OkcQsta (a)1 !kri/java (6) reksruru Slikll 26. Navedene teksture prikazane Sll na slid 27. Ako su u 111etmnorfnoj stijeni vidljivi ostaci strukture primarne stijene lakva se struklura naziva reliktnom (npr. kod kojc sLlneki minerali (ohicno. S obzironl na rasporcd minerala U l1letamorfnirn stijenama. Sistenlatika prema porijeklu materijala od kojih su izgradene stijene nije pouzdana. -kataklasticna. kod kojt su minerali zauzeIi paralelan raspored zbog djelovanja usmjerenog pritiska u epizoni i mezozoni. kod kojt se manji fragmenti primarne stijene iii veca mineralna zrl1a nalaze u sitnozrnastoj zdrobljenoj 11lasi. Stoga ce ovdje biti prikazana podjela metarnorfuih stijena prema vrsti i intenzitetu metamorfoze (tabela 6.4.Stika 27. -brecasta.2. porijeklu minerala od kojih su izgradene i kvantitativnom mineralnom sastavu i teksturnilll svojstvima.

Struktura im je razliCita: granoblasticna. izmedu glinovitih stijena i filita. hlorit i grafit. drobe i Iaporovitih stijena. feldspata i liskuna. Uz minerale glina ( ilit ) sadrie i sericit. prije svega biotita. Gnajsi su sive do erne boje. Na osnovu toga definisan je termin metamorfnih facijesa u kojima nastaju stijene razlicitog hemijskog sastava u odredenim fiziekim uvjetima. Mikasisti (Iisknnski skriljci) pripadaju grupi skriljaca srednjeg i vlsokog stcpena metamorfizma.2 8 ) kvarciti I kontaktna pretvaraju u finokraljusaste stijene sa reliktnim fragmentima primarnih minerala.Koncepcija 0 metamorfnim facijesima primjenjena je za genetsku klasifikaciju metamorfnih stijena. lepidoblasticna. a tekstura skriljava i okcasta.. Struktura filita Je Iepidoblasticna. npr. kalcita i epidota. obieno mikroskopskih velieina. II:lo.. Struktura imje blastopelitska do lepidoblasticna a tekstura skriljava. u okviru epizone i mezozone. Glavni sastojci su liskuni i kvarc. Boja 1m Je SIva do cma.!>lend. page 14) Metamorfne stijene razliCitog mineralnog sastava postiZu ravnotezu tokom metamorfizma u nekim odredenim. nematoblasticna i porfiroblasticna. a ovdje ce biti navedeni osnovm podaci 0 ostalim stijeama navedenim u tabeli 6. . serpentinita i amfibolita date su u narednom poglavlju. 74 75 . Nastaju termokontaktmm met31norfizmom slabog intenziteta od glinovitih C"Ka. opkoljenih finom milonitskom pastom. J Pjegavi skriljci su kontaktno-metamorfne stijene vrlo slabo lzraiene por~roblasticne strukture i skriljave teksturc. metamorfizma serpentiniti U prijedlogu evropskih normi. Uglavnom su iuekasti (sericiti).ravni navlaeenja gdje se stijene u blizini ove ravni premjestaju. skriljci srednjeg i regionalna 1 plutonska gnajsi. Filiti s~ nastali regionalnom meamorfozom glinovitih stijena u eplzom.. a tekstura skriljava. a tekstura skriljava. Ima Ih u srcdnjoj Bosni i Podrinju. Struktura im je lepidohlasticna do porfiroblasticna. Podrinja i na podrucju Sane i Une.. a isto tako i vulkanskih stiiena na kontaktu sa magmatskim intruzijama. Boje su sive i crne. Nastali su regionalnom metamorfozom glinovitih stijena." e"'Ep\doti iiI>! ". .ntitktnog izohemijskog metamorfizma glinovitih. "". hlorita. Zeleni skriljci nastaju regionalnim metamorfizmom na niskim temperaturama it bazicnih i intermedijarnih magmatskih stijena i njihovih lufova. Sastoje se od kvarca. Komiti su uglavnom produkt~. Boja im potice od mineral a zelene boje: hlorit. Tlnjcl. Stika 28. kvarca te grafita. Fl"""t<bpati """. Gnajsi su nastali metamorfozom visokog stepena iz kiselih magmatskih stijena. Detaljnije karakteristike mermera.. zelenkasti (hloriti ) i erni (grafiti). arkoza i glinovitih skriljaca itd.dovoljno sirokim granicama pritiska i temperature.1ena. Sast0.i regionalna IliSkunoviti kvarciti. Ima ih na podrueju srednje Bosne.. Srecu se dliZ dislokacionih ravni. ovisno 0 koliCini obojenih mineral a. epidot i aktinolit. U filitima je koliCina muskovita (sericita) veea neao kod argilosista a manja nego u mikasistima. metamorfne stijene su razvrstane prema mineralnom sastavu ( sl . Miloniti su tektonske breee koje se sastoje iz heteroblastienih fragmenata.W Q~K . Argilosisti (glineni skriljci) nastaju regionalnom metamorfozom glinovitih stijena uz jaci pritisak.. . visokog stepena metamorfoza amfiboliti. Podjela metamorfnih stijena prema mineralnom sastavu (po EN 12407: 1996. . metamorfoza grafitski kvarciti I skriljci niskog stepena regionalna metamorfoza ! filiti. . To su prelazne slijene.1e se od sericita. muskovita. argilosista i filita. Hornfelsi ( korniti ) su finozmaste kontaktno meamorfne stijene lzgradene od Zilla bez preferirane orjentacije. termoko. pri cemu nastaju uvijek iste mineralne asocijacije. kvarcita. laporovl11h 1 srodmh stl.bt>n. zeieni skriljci i metamorfizma I argilosisti mikasisti.

Tereni igradeni od mermera i kvareita imaju promjenljive hldrogeoloske karakteristike. Razlikovanje ove dvije grupe stijena je izuzetno tesko. epidot. hematit.Za dekorativne svrhc najbolji su sitnozrni mermeri jer se najlakse i najbolje poliraju. Usljed sudrz.3.3. kada se nazivaju serpentinski skriljei. Boja mermera ovisi od njegove cvrstoce. Stetne primjese kod mermera predstavljaju pirit. zbog primjesa. Od sporednih sastojaka sadrie hromit. Preobrazaj peridotita u serpentinite moze se. koja je primarno bila u peridotitima. hlori!.4. Narocito moie biti veiiki sadrzaj muskovita ako su mermeri nastali mctamorfozom glinovitih krecnjaka. Najvise se koriste kao arhitektonsko~radevinski kamen.4. Najugu Krivajsko-konjuskog masiva kod Dubostice nalazi se masiv amfibolita ( lSxS km ). Mermer. Prema mineral nom sastavu razlikujemo kakitske i dolomitske mermere pri cemu su kalcitski mermeri znatno VIse rasprostranjeni. alb it. Serpentiniti predstavljaju uglavnom nepovoljan medij za izvodenje povrsinskih i podzemnih radova. kvarcita. crvenkasti. 3. kvarc. Cisti kvarciti su bijele boje ali su najcesce.aja primjesa mogu biti zelenkasti.4. stvori6e se normalne peridotitske stijene.3. sakchar-secer ). Aka Sll Cisti bijele su boje i saharoidnog sjaja ( gre. itd. lzgracleni su od amlibola ( hornblende) i plagioklasa (andezin). zadriana i da ima temperaturu oko 400°C . Povrsinski radovi otezani su 3. Amfiboiiti Amfiboliti su stijene visokog kristaliniteta i visokog stepena metamorfizma. Mermeri bogati liskunima koji lokalno imaju elemente lepidoblasticne strukture nazivaju se cipoHni. Mogu sadrzavati u malinl koliCinama granat. Kao sporedni sastojci u kvarcitima javljaju se disten. 3. kvarc i organska materija. U slucajn da voda bnde 76 77 . ali ima i skriljavih. Serpentiniti Ako je vodi. koje OVlse od stepena njihove razlomljenosti. Na ovaj naCin mogu nastati velike mase stijena koje se nazivaju serpentiniti. kao i krecnjaei. Strukture su granoblasticnc. itd. nlagnetit. i u kiparstvu. talk.4. Cisti mermeri izgradcni su ad zrna kalcita iii dolomita koja su obicno izometricna i raz1i6ito srasla. K vareiti su uglavnon1 monomineralne stijene izgradene ad kvarca. 3. limonit. Skriljave su iIi l11asivne teksture.3. sivi. grafit. epidot.4. Najvece mase serpentinita nalaze se na Konjuhu i Ozrenu. mrki iIi crni. Mineraloilke i petroioske karakteristike mermen. Imaju "veliku primjenu u graclevinarstvu. omogu6en odlazak. Odlicno se poliraju.3.2. razlicite velicine zrna. U mermerin1a se mogu sresti muskovit. NaroCito su povoljni sitnozrni varijateti ler se lakse obracluju i potpunije glacaju. preteino kao lomljeni kamen za sve grube gradevinske radove. (mramori) Mermeri su metamorfne stijenc nastale kontaktnom i regionalnom metarnorfozorn krccnjaka i dolomita. Struktura im je granoblasticna ponekad mogu imati sacuvanu strukturu kvarcnih pjescara. silimanit. Pri obradi mermera vazna je veliCina zrna i naCin njhovog srastanja. Sa sadrzajem iiskuna prelaze u kyarc-mikasiste. Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenama primjena metamorfnih stijena u gradevinarstvu Mermeri i kvarciti imaju povoljne karakteristike za povrsinske i podzemne radove pod uvjetom da nisu tektonski izlomlieni. magnctit. itd. Teksture su masivne mada ima i skriljavih kvareita. serpentinita i amfibolita 3. Nastaiu metamorfozom bazaltoidnih magmatskih stijena (orto-amfiboliti) iii bazicnih tufova i laporaea (para-amfiboliti). tamnozelena iii sarena. Pri proejeni kvaliteta mermera posebnu paznju treba obmtiti na prisustvo stetnih minerala: pirit. Serpentiniti su masivne teksture. kvare. Zelene su do tamnozelene boje. meclutim. kaleit. plavkasti. K \'arciti se u gradevinarstvu koriste ograniceno. kvare. magnetit. Postoje prelazi ka granoblasticnoj strukturi (granonematoblasticna). Boja im je zelena. gralit.4. lzgradeni su uglavnom od serpentina koji moze nastati kako od olivina tako i od piroksena.1. U njn1a se javljaju 1ezista azbesta i magnezita. Tekstura 1m je mas:vna (homogena). sivi pa i crnL Crna boja potice od organske materije i veoma je nepostojana. U najvecem broju slncajeva imaju nematoblastii'nu strukturu (stapicasta sa naglasenom paralelnom Oljentacijom hornblende).3. U tiln slucajevima prirnarna klasticna zrna kvarca SlI nesta krupnija a rekristalisala silicijska masa obrazuje sitnozrne vijence oka primarnih zrna (heteroblasticna struktura).3. Mermer se eijene kao izvrstan materijal.4. K varciti Kvarciti su metanlorfne stijene u kojinla kvarc cini vise od 80 ~~ mase stijene.. biotit. ona reagnje sa olivinom stvarajuCi serpentin. itd. Kvarcna zrna su u ovim stijenama cesta zupcasto srasla sto stijenama daje veliku cvrstinu. u prirodi vrsiti i regionalnom metamorfozom u prisustvu vode. Nastaju kontaktn0111 i regionalnom mctamorfOzolll pjescara sa slicijskim vezivom iii od roznaca.4.

pod Cijim djelovanjem dolazi do kretanja i premjestanja stjenovitog materijala u litosferi. 78 79 . Naprimjer. Relativno su brzi. narocito u podrucjirna gdje se njihova aktivnost i danas neposredno izraiava. U njirna se nastavlja tektonska aktivnost. amfiboliti amfibolitski skril. pokretima rnagme i snaznlm orogenim kretanjirna teie da s!vore neravnine na Zernljinoj povrsini. u tunelu kod Maglaja u tektonskoj zoni registrovana je montmorilonitna glina. pa je uputno brzo oblagaqje. a rezultiraju izdizanjern velikih boranih planinskih vijenaca i nastankom depresija. pracene su magmatizmom. Izdignuta podrucja izgraduju magmatske. ali je podzemni rad u njima dosta teiak. To su yeorna jaki pokreti koji uzrokuju bitne prornjene postojeCih medusobnih odnosa stijena u dijelu litosferc. prostorno ograniceni. Endodinamika Endodinamika proucava djelovanje unutrasnjih sila Zemlje i procese koje te sile proizvode. 4. Oni su u geoloskoj proslosti rezultirali izdizanjima i spustanjima dijelova litosfere. Amfibolit se koristi kao kvalitetan tehnicki kamen. Zbog toga su na serpentinitima moguca klizanja manjih i vecih masa. metamorfizmom i seizrnizoill. te jaee razlomljene i trosne. Ako je stijenska masa izrazito skriljava i uz to borana. sto je veoma usporilo i otezalo izvodenje radova. Prilikom izvodenja radova U ovirn stijenama prepofucljivo je brzo Dok endogene sile. Upotreba skriljaca viseg stepena rnelarnorfizma u gradevinarstvu je ogranicena zbog njihoye skriljavosti.1. Geodinamika se dijeli na endodinamiku (unutrasnja geodinamika) i egzodinamiku (spoljasnja geodinamika). teze ka potpunoj pcneplcnizaciji odnosno zaravnjenju terena. filiti i hloritski skriljci-samo u svjeiem stanju imaju povoljna svojstva za temeljenje i izgradnju objekata na povrsini.1. U podrucjima izgradenim od skriljavih stijena oye grupe.1. sedimentne i metamorfne stijene s razlicitim medusobnim odosirna. Ove stijene izgraduju vodonepropusne terene . Pod geoloskim silama i pojavama mogu se definisati sve one koje na rna koji nacin modifikuju spoljasni izgled i unutrasnju strukturu litosfere. kosine zasjeka i usjeka pri izvedbi saobracajnica vecinom su nestabilne. odnosno sudaranja s druge. a time i do izmjene strukture geoloskih tijela. 4. spustanja. Zbog prilicno nepovoljnih fizicko-mehanickih karakteristika ave se stijene u gradevinarstvu gotovo i ne primjenjuju. Treba napomenuti da se izdizanja.GEODINAMlKA Gcodinamika je nauka koja proucava Zemlju s dinamickog glediSta ispitujuCi sile koje djeluju na Zemlju kao i posljedice djelovanja tih sila. Pojave koje nastaju djelovanjem endodinarnickih sila odrazavaju sc i u gradevinskoj praksi. Voda se u manjim kolcinam i izoliranim pojavama maze naCi sarno u zoni povrsinskog raspadanja. koja narusava reljef i dovodi do nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka. To je rezultat matarnorfoze i prateceg povecanja zapremine kod transformacije olivina u serpentin. ubrzan je proces mehanicke i hemijske degradacije. Pored toga. kako u moru tako i na kopnu. oblaganje izbijenih profila. odvijaju i danas. Pri izradi podzemnih objekata. Kod radova u podzemlju yeCi problemi nastaju sarno u zonama gdje su stijene izrazito skriljave. 4.ici. odnosno tektonski poremecena. rasjedanje i navlaceqje stijenskih kompleksa. Ti procesi su takode doveli do stavranja mnogih boranih planinskih vijenaca razlicite starosti kao i do sireqja okeanske kore. vainu ulogu irnaju orogeni pokreti. Takvi (recentni pokreti ) predmet su proucavaqja neotektonike. sto rezultira debelin1 trosnirn povrsinskim pokrivacem i nepovoljnim svojstvima za gradenje. U sklopu pokreta u litosferi izazvanih endodinarnskirn silarna. Tereni koje izgraduju skriljci viseg stepena metamorfizma-gnajsi. ako nisu izrazito skriljavi. koje su bitno mijenjale izgled Zernljine povrsine. liZ popratne pojave identicne onima u geoloskoj proSIosti. Sloieni endodinarnicki procesi djeluju na Iitosferu od vremena postanka Zernlje. kako bi se izbjegla pojava poput bubrenja i naknadnih odrona. obuhvaceni su zajednickirn imenom kao tektonski pokreti. formirajuCi pogodne prostore za sedimentaciju. imaju povoljne karakteristike za temeljenje objekata na povrsini i za radove u podzemlju. Procesi koji se odvijaju u unutrasnjosti Zemlje uglavnom nastaju pod uticajem visokog pritiska i temperataure. takva podrucja podlozna su intenzivnoj eroziji. dotIe egzogene sile razaranjem ( fizickim i hernijskirn putem ) istaknutih dijelova na Zemljinoj povrsini i odnosenjem razorenog materijala u nize dijelove gdje ga akumuliraju. a rezuitiraju magmatskom aktivnoscu i pokretima litosfere.zbog njihove razlomljenosti do znatne dubine. rnoguca je pojaya povecanog pritiska i suvisnog profila kod izbijaqja. horizonlalna pomicanja te udaljavanja kontinenata s jedne strane·i pribliiavanja. a praceni su magrnatskom aktivnos6u i metamorfizmom uz oslobadanje seizmicke energije. Sve te pojave. nastala trosenjem serpentinita. Tektonska aktivnost Mehanicki pokreti u Zernljinoj kori i gornjem omotacu. Skriljci llizeg stepena metamorfizn1a-argilosisti. Karakterise ih boranje. izuzev za nasipanje (ali i tada su kategorisane kao slahiji rnaterijal).

one se lomi. Ovakva podrucja nazivaju se orogenom. Tako nastaje dvostrllki orogen ( s1. Zbog veoma jakog boranja. magmatskih. Mec!u sedimentima koji nastajll II zavrsnoj fazi orogenetskih pokreta kao posljedica razaranja mlac!eg gorja vazan je sediment molasa. Platforme su pretezno horizolltailla velika podrucja. lzmec!u ostrvskih lukova formiraju se unlltrasnja korita. Ta su podrucja bez fanerozojkih sedimenata. a nazivaju se kratonima u cijem sklopu su stitovi i platforme. izgraden od fragmenata razliCite velicine bez vidljivijeg sortiranja i slojevitosti. Konacno.29 ) 80 81 . U unutrasnjirn koritima nastaje talozenje klasticnog 111aterijala Uz sudjelovanje mutnih tokova u ovoj fazi nastajll karakteristicni f1isni sedimenti u kojim se izmjenjuj u krupnozrnaste i sitnozrnaste stijene (pretezno pjescari i laporci. generalno gledajuCi odvija se u tri faze: -Prvu fazu karakterise nastanak I razvoj geosinklinala s nagomilavanjem velike koliCine preteino glinovitih i glinovitopjescarskih sedimenata koji UZroklljll spustanje njenog dna. pretezno sa granitima. veoma slabo porenlecenim sedimentirna.T vulkanizam" metamorfizam i seizrnizam. U sredisnjem dijelu najtesce se formira uzdignuce. Za razliku od orogena.Treca faza se odlikuje izdizanjima koja prvo pocinju u sredisnjem dijelu geosinklinala i sire se prema njenim krajevima. odnosno glinovite stijene a lok~lno konglomerati i detriticni krecnjaci). Pokreti u kratonima su dugotrajni i uglavnom 'verikalni bez izrazitijih pr0111jena u prostomim odnosima mec1u stiienama. Ovakvi pokrcti nazivaju se epirogcni pokreti. Nastaje kopneno podrucje s manjim izolovanim bazenima a obodni dijelovi su i dalje pod morem. koji rezllltira bazicnim eruptivnim stijenama sa prevladavanjem bazalta i stijena alkalijske grupe s feldspatoidima. dacitirna i riolitima uz granitske intruzije. metamorfnih I seizmickih aktivnosti. Ovi blokovi s cela naviake bivaju ulozeni u nove nekonsolidovane klasticne sedimene.Kober i francuski J. U pocetkll je to inicijalni 111agn1atizam zastupljen uglavnom peridotitima. Najizrazitiji predstavnici fiksisticke koncepcije koji su istrazivali terene Bosne i Hercegovine i susjednih drzava bili su austrijski geolog J. Proces nastanka boranih planinskih vijenaca iz geosinklinala prema fiksistickoj koncepciji. a prema kopnenim masama rubna. centralni diD se izdize. Takvi sedimenti. a nalaze se izmedu relativno stabilnih rnasa iii uz njihoy rub. liZ koje. Stitovi su nesimetricna blago uzvisena velika stabilna podrucja izgrac!ena od najstarijih stijena koje su bile izlozene jakom boranju j metamorfizmu. nastaju i prirastaju mladi borani planinski vijenci. boene pritiske i visoku temperaturu II dubljim dijelovima. Prilikom navlacenja moze doCi do odronjavanja i urusavanja veCih blokova. nazvanih olistoiitima. a zastupljen je i regionalni metamorfizam. I . . Kad labilno dno geosinklinale dode u fazu u kojoj ne moze izdrzati teret sedimenata. iz geosinklinalnih prostora. Razaranjem mladih boranih i nedovoljno konsolidovanih planinskih vijenaca nastaje ishodisni materijal za postanak novih sedimenata. Fiksisticka koncepcija polazi od nepromjenljivosti polozaja kontinenata. o okolnostill1U koje rezultiraju orogenetskim pokretinla i prostoru u kojem oni nastaju postoje dvije koncepcije. sredisnji masiv. Nakon sinorogenetskog slijedi supsekventni magrnatizanl sa andezitima. tzv. L.Drugu fazu obiljczava izdizanje ostrvskih lllkova (kordiljera ili geosinkiinala) pod uticajcm kompresijskih pokreta. U udubljenjima se nastavlja sedimentacija. odnosno ofiolitima iii zelenim stijenama. Tokom orogenetskih pokreta u ortogeosinklinali odvija se izrazito jaka magmatska aktivnost. Magmatska aktivnost se odvija u dubljim zonama. gabrima i dijabazima. navlacenja i lomljenja naslaga izraien je magmatizam u obliku izljeva. nakon koga slijedi sinorogenetski. a bocni dijelovi se boraju i navlate na kontinentalne obodne mase. Gcosinkiinale su velika utonula izduzena 1 kontinuirana labilna podrucja u kojima se odvija dugotrajna sedimentacija 111aterijaia razliCitog sastavu i porijekla. ali slabijim intenzitetom nego u vrijeme izdizanja.Aubouin. stare stabilne kontinentalne mase nemaju izrazitijih tektonskih. s fragmentima razlicite velicine nakupljenim bez vidljivog reda unutar kojih postoje olistolitL nazivaju se vild flis. Kober navodi da geosinklinalno podrucje prelazi u orogen zbog pritiska koji izazivaju nataloteni sedimenti i kontinentalne rubne mase. Geosinklinalno korito nastavlja se ispunjavati trosenjem kordiljera. One su osnovane nu raziiCitom tumacenju polozaja kontinenata od vremena nastanka Zemlj inc kore do danas. Prema fiksistickoj koncepciji na prikazani nacin su nastali nasi Dinaridi te Alpe i Karpatobalkanidi. Zavrsna magmatska aktivnost u sklopu orogeneze u ortogeosinklinali naziva se finalni magmatizam. takode izgradena ad jako boranih i nletal110rfisanih starih stijena koje su prekrivene mladinl. erupcija i intruzija. Sedimenti su podvrgnuti pocetnom boranju koje je praceno izljevima lave i intruzijama sto Cini osnovu nastanka nove kontinentalne kore. na citavom podrucju geosinklinale izdignuti su i formirani veliki mladi borani planinski vijenci i udubljenja na rubovima i u mec!uplaninskim podrucjima.

S tim u vezi tazlikuju se : -alpinotipna orogencza. grade i vel ike debljine. nakon provedene analize procesa nastanka kontinenata i okeana zakljuCio da se kontinenti pomicu.1991 i 1995 ) nastali su iz eugeosmkhnalnog prostora. otkinute od podloge. -jurski tip boranja (nazvan po planini Juri).miogeosinklinala) (preu:::eto j:::. boraju i lome neovisno 0 poremecajima podine. dijabazi itd. Posto se ispune sedimentima dolazi do boranja pracenog magmatizmom kiselog sastava (graniti i njima slicne stijene) i izdizanja velikih planinskib vij enaca. a prati ih pojava dijapirizma. Prema sbvacanju J . kod kojeg se krovinske naslage. a desno iz 1931 god. To je prvi izdignuti planinski vijenac.Aubouina u geosinklinalnom prostoru kao cjelini postoje: -sredisnji masiv koji je nastao u fazi razvoja geosinklinale i simetricno dijeli geosinklinale na parove. s prevladavajucim velikim navlakama i umjerenim magmatizmom. 82 83 . cemu je dokaz postojanje ofiolita. a Vanjski Dinaridi (Adrijatik. Njezin se pocetak vezuje uz istrazivanja A. -miogeosinklinale. 1984) J.1991 . s poremecajima koji se odvijaju unutar starih stabiliziranih masa. 1986. (preuzeto iz : Herak. Mobilisticka koncepcija bazira se na mijenjanju polozaja dijelova litosfere tokom razvoja Zemlje. gabri. Erozijom tog masiva nastaje materijal kojim se ispunjava geosinklinala. kojima je u fazi nastanka i razvoja svojstven tzv-inicijalni magmatizam s ofiolitima Hi baziCnim i ultrabazicnim stijenama (peridotiti. One se nalaze u rubnim dijelovima geosinklinale. Ta se podrucja nalaze u sredisnjim dijelovima geosinklinale. a odvajaju eugeosinklinalne prostore ad miogeosinklinalnih. 1986. intenzivno boran i razlomljen. -pragovi. ali sa slabije izra±enim metamorfizmom. Iz miogeosinklinale izdizanjern nastaju planinski vijenci s naslagama debelim i vise od 10 km. s velikom debljinom sedirnenata i bez ofiolita nastali su iz rniogeosinklinale. l{jevo iz 1921 god. god. -germanotipno (saksonsko) boranje. Eu~eugeosinklinala! P-prag. -eugeosinklinale. Slika 30.Slika29. Mio . s prevladavajucim boranjem blokova uz izrazito lomljenje i rasjedanje i S VCOlna intenzivnim magmatizmom.1995).). -andski tip orogeneze. uz rubove kontinental nih masa. Istraiivanja orogena rezultirala su spoznajama 0 njihovoj raz1i6it05ti. prema Heraku. bez inicijalnog magmatizma sa sedimentima specificnog sastava. time JC dato logieno tumacenje slicnosti obrisa nekib kontinenata ( sUI ). Aubouinova shema geosinklinafc u parovima ( SM-sredi!inji masiv. Prema Aubouinovu tumacenju Unutrasnji Dinaridi ( Supradinarik.Wcgenera koji je 1912. Koberovo interpretirw?jc dvostrukog orogena.30 ). s jedne i druge strane sredisnjeg masiva. uzdignuca u geosinkinali sa specificnom sedimentacijom neritskih naslaga. na osnovu cega je zakljuceno da iz svih ortogeosinklinala nisu nastali planinski vijenci jednakib karakteristika. Herak 1984) S obzirom na saslav stijenskih kompleksa i strukture utvrdio je i simetriju u njihovom ponavljanju.Aubouin je. izradio shemu pojavljivanja geosinklinale u parovima ( s1. Epiadrijatik i Dinarik prema Heraku. proucavajuCi Dinaride.

preuzeto iz Heraka. (grebeni )SIre/ice ozacavaju smjer krelanja ploeG ( po Sul/ardu.ea. ali i gravitacijskim silama. a mjesta udaljavanja popunjavaju se novom okeanskom korom bazaltnog sastava. Za te zone karakteristieni su potresi plitkih iarista. Prema njoj litosfera je sastavljena od sest velikih i veceg broja manjih ploea koje leie i pomieu se po astenosferi ( s1.. sto rezultira velikinl valovitim izvij anj em. sto se vidi na slid 33. prcuzeto iz . Divergentne granice jos se nazivaju i zonama sircnja ("spreading").T I Slika 32... konvergcntne (destruktivne iii konzumacijske) transformne (neutntlne iIi konzervativne).e !cOre • ~ub<lu. (8""". dopunjeno) U slucaju divergcntnih granica ploce se udaljavaju. oscilacijama i lomovima u Zemljinoj kori.. Ona izazivaju kretanja magme.c. Mjeseca i drugih svemirskih tijela. Graniee ploeG UfOs/ere (prema: Beiser. ali ujedno i dovoljno krute da mogu zadrzati svoj oblik.==== I '""" . ]984 ) Slika 31.1" > OKean~. 84 85 . a markirane su hrptovima i uzvisenjima na dnu okeana.33. Uzroci kretanja ploea dovode se u vezu sa konvekcijskim (topiotnim) strujanjem koje je u neposrednoj vezi s kretanjelTI maglne. l-glavna podrucja subdukcije... Herak. te kretanju njezinih odvojenih dijelova. 1975. 1984 ) Plote litosfere su elasticne... 2-okeanski hrptov.nentskog praga (selja)tamniju podru{ja o:::acavajll l1?/esta moguceg prekril'at?ia. Glavne p/oce /irosfcre. a sljetlija mogui'e pra:::nine (po Bul/ardu. Pokreti u astenosferi rezultiraju pomicanje ploca duz granica koje mogu biti divcrgentne ( konstruktivne iii akrecijske). Everetfu i Smithl!.J" ~ ('Dfl2uma"'j~) o.32 ) --- ~\:=-~====~:~:~:~:~~~:~. Na mobilistickoj koncepciji razvijena je sredinom 60-tih godina ovog vijeka koncepcija nove glabalne tektonike odnosno tektonika ploe•. Podudaranjc kOl1lura kontincnata pu rubovima kont. Kretanja u litosferi objasnjavaju se i privlacnim silama Sunca.""""'" SI. Mobilisticku koncepcija obuhvata U osnovi sve one stavove koji zastupaju kretanje ploea litosfere po plasticnom sloju astenosfere.

¥I I I I I I pacificke ploce. naprimjer. A. O-okeanska kara. subducira-podvlaci. ad pelita do olistolita. zbog velike gustoce. Prilikom subdukeije dogada se da dijelovi (iii komadici) okeanske kore ( koja se redovno. Razlikuju se duboke iii B-subdukcije (nazvane po seizmologu Benioffu) i plitke. dok obale Atlantskog okeana predstavljaju sarno granicu izmedu kontinentalne i okeanske kore ( na istoj ploCi ). S tektonikom ploea povezan je speeifican sedimentni kompleks nazvan melanz (fr. Razlikuje se tektonski mel ani (nastao pretezno u zoni subdukeije ). On se povremeno ( nakon savladavanja tTenja ) ponavlja. ofiolitni melanz ( u kojem prevladavaju fragmenti ofiolitnih stijena ) i olistostromni melani (nastao podmorskim gravitacijskim klizanjem). preuzeto iz Herak. sto je praceno izraZenim vulkanizmom andezitskog sastava i potresima plitkog.melange) . oct kojih barem jedna nosi na sebi kontinentainu koru. Nairne. Pri tome pomak po pruzanju moze naglo prestati na obje strane iIi promjeniti oblik i smjer kretanja. a morfoloski su markirane dubokim brazdarna i u odredenim slucajevima ostrvskim lukovima. odnosno Amstutzu). P-plast ( omotac j. OF o Slika 35. Zavrfnefaze orogeneze kolizijskog tipa-sudar dva kontinenta:K-kontinentalna kara. modifikovano. . Ta se pojava naziva obdukcijom. prema tektoniei ploca. U tom je slucaju izraZena jaka konzumacija okeanskog dijela ploce pa doiazi do sudaranja dva kontinenta ( slika 35 ). kontinentalne (krustalne) iii A-subdukeije (nazvane po Ampfereru. srednje dubokog i dubokog zarista. OF-ofioliti. F-jliS. odnosno divergentna granica). podrucja Japana i Filipina slika 34 ). Jednafaza orogeneze kordiljerskog·lipa. Ve6ina njih nalazi se u okeanskim bazenima. Himalaji.:·· . F-flis.K-kontinentaina kara. To je dijelom haoticni sediment s fragmentima razlicitog porijekla i velicine. 0okeanska kara. a zarista njihovih potresa su plitka. GD-gabro i dioriti. akreacijska. te pojavom potresa plitkih i srednje dubokih zarista. B-subdukcije nastaju naJcesce uz rubovc kontinenata. Razlikuju se dva osnovna tipa orogeneze: kordiljerski i kolizijski. pri cemu se granica izmedu ploca nalazi u sredini Atlantika (srednjeatlanski hrbat.subdukcije odvijaju se u kontinentalnoj kori. Pri priblizavanju i sudaranju dviju kontinentalnih ploca dolazi do odvajanja i smieanja gomjih dijelova kontinentalne kore kojima je najcesce zabvacen sedimentni pokrovo Odvojeni dijelovi su potiskivani i formiraju izokline i polegle bore. A-subdukcije mogu biti manifestovane i vulkanizmom kiselog sastava. Ako se ploce horizontalno pomicu (klize) jedna uz drugu. Te su granice markirane dubokim rasjedima s horizonntalnim kretanjem. N-neritik.Konvergente granice su mjesta na kojima se ploce priblizavaju. a nazivaju se JOS 1 zonama subdukcije. Zbog jakog trenja u dnbljim dijelovima kontinentalne kore ovaj proces nije stalan. Kordiljerski tip orogeneze dogada se iznad dijela okeanske ploce koja se subdueira ( podvlaCi ) pod ostrvski Ink ( primjer. Proces orogeneze se. preuzeto iz: Herak J984 ) Kolizijski tip orogeneze nastaje kod duzeg trajanja subdukcije. pod kontinentalnu ) budu otrgnuti od podloge i navuceni na kontinentalnu koru. S-mjesto subdukcije. spoj Pacifickog okeana s okolnim kontinentima ujedno predstavlja ( uglavnom ) i subdukcijsku granicu r. Tokom istraiivanja okeanskih prostora uocena su morfoloski razlicito gradena podrueja spojeva kontinenata i okeana. dogada u zoni kolizije dviju ploea. To su transformni rasjedi. pa su izdvojena dva osnovna tipa: atlantski iii pasivni kontinentalni rub i pacificki ili aktivni kontinentalni rub. sto moze rezultirati nastankom sistema navlaka. £0embrionalna orogenezQ. M-meiani (prema Dewey & Bird.. 86 87 . K o I I I Slika 34. modifikovano. Njome se objasnjava razlog postojanja ofiolita na kontinentu. U tim se podrucjima okeanska kora podvlaci pod kontinentalnu. a plitke su zbog njezine krutost! koja ne dopusta vece podvlacenje. onda ne dolazi do nastanka nove kore ni do unistavanja postojece. 1984) Postoje takoder i misljenja 0 moguCim kombinacijarna navedenih tipova orogeneze. kao i 0 promjenarna smjera subdukcije. D-delta (prema: Dewey & Bird.·· . M-molasa. MF-metamorfna fronta.

plocc (S-5mm). Takav odnos slojeva je diskordantan. dcltama.37).Dakle. Svaki sloj ima svoju podinu i krovinu. Masivni sedimenti nemaju izrazenu slojevitost. Slojevi i geoioske strukture stijena Sloj jc elementarni oblik pojavljivanja sedimentnih stijena u prostoru nastao talozenjem istovjetnog materijala pod nepromjenjcnim uvjetima sedirnentacije. Odredvanje poloiaja slojeva omogucuju njihovi dijelovi koji se pojavljuju na povrsini (izdanci). Slojevi se u prirodi javljaju kao hOrlzontaim. Prvobitan polozaj slojcva je skoro redovno priblizno horizontalan. Prema tome dovoljno je odrediti sarno smjer pada sloja (azimut) na terenu. sJojeve (5-60 em) i banke (60-300 em). Svaki sloj irna donju i gornju povdinu siojevitosti. I I i ! I i :! i I LJH II. I hi i. Pruzanje sloja je njegovo presjeciste sa vodoravnom ravninom. uz poznavanje litoloskih svojstava i ruptura. b-uhrani. u koritima rijeka itd.1. I-~ I ~ iii I I i II . Prema debljini sloja razlikujemo: liske «5 mm).36 ). anda ani mecisobno mogu biti pod nekim uglom. ali naglasavaju mogucnost varijacija i potrebu da se svaka pojava posebno ispita radi sto tacnije rekonstrukcije razvoja litosfere i procesa i pojava koje se u njoj dogadaju. Razlikujemo stvarou debljinu (d) koja predstavlja najkrace rastojanje iii okomien izmedu slojnih ploha i prividnu debljinu (d. Smjer pada sJoja (azimut) pokazuje na koju je stranu svijeta sloj nagnut. Podinu jednog sloja Clni onaj sloj koji leii ispod njega a njegovu krovinu predstavlja sloj koji Ieii preko njega. Odstojanje od jedne do druge povrsinc prcdstavlja debljinu sloja. ali i popratne pojave kao sto su magatizanl. Obzirom da je osnovno obiljezje evolucije nepovratnost procesa. omogucava procjene 88 89 . . Kod svakog izdanka nagnutog sloja potrebno je razlikovati pruzanje sloja. Stika 36. nlctamorfizam 1 seizmizam. nazivaju se konkordantnim iii konformnim slojevima (sI. Ugao nagiba je ngao sto ga sloj zatvara sa vodoravnom ravninom. bez obzira na njihov nagib. prevrnuti.1. 4. smjcr pada (azimut) i ugao nagiba (s1.onatlni. . ali samo u mjeri koiu dopustaju poznati odnosi danas i utvrdena stanja u geoloskoj proslosti. . oko koralskih sprudova. c-vertikalni. Navedeni podaci ukazuju da ima dovoljno razloga da se 0 tektonici razmislja na mobiiisticki nacin.l koja se cesto javlja na izdancima. dok se kod horizontalnog libelom provjerava njegova horizontalnost..· Da bi utvrdili koji su slojevi prevrnuti neophodno je prije svega utvrditi nihovu staros!. nema realnog opravdanja da se danasnje stanie nepromienjeno projektuie u bilo koje razdoblje geoloske proslosti. Polozaj slojeva u prostoru ( pruzanje i smjer pada ) i ugao nagiba. . Medusobno paraieini slojevi koji su vremenskl kontll1111ranO talozeni. slojevi 1l10gU U lzvjesl10j uljeri i u toku smnoga talozenja da zauzmu i kosi (nagnuti) polozai i to u priobalskim dijelovima bazena. U veCini slucajeva nagnutost i savijenost slojeva posljedlca je naknadnih tektonskih poremecaja. teorijom tektonike ploca objasnjava se ukupna tektogenez~ litosfere. iz cega odreciujerno i pravac pruzanja sloja.. .1. Konkordantni slojevi: a-hori::. Sarno izuzetno. H- I I Stika 37. u istrainim busotinama. d-prevrnutj Ako dva niza slojeva nisu vremenski kontinuirano talozena.. vertIkalm . Pristalice navedene koncepcije nalaze dokaze za svoje pretpostavke. kOSI. podzemnim radovima itd. . Elementi p%ioja nagnutih slojeva Pruzanje sioja i smjer pada sloja stoje uvijek meciusobno pod uglom od 900. Kod vertikalnog sioja mjcri se sarno njegovo pruzanje. .

Pomjeranje krila moze biti u dva smjera.ina. pa razlikujemo desne (dekstralne) i lijeve (sinistralne) rasjede. Na rasjede ukazuju ostri kontakti naslaga razllcite starosti. iii pak kretana oba krila u navedenim smjerovima ( s1.. krila rasjeda. itd. spustati iii uzduzno pomicati pod uticajem vertikalnih (radijalnih) i horizontalnih (tangencijalnih) pritisaka.39 ) ---I !-::----:-----::c. >1. Hod iii bocni razmak je horizontalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka). 90 91 .'" 0000000 RP Stika 38. Kod rasjeda s vertikalnom rasjednom povrSl11om krila se oznacavaju prema stranama svijeta. te skok i hod ( 81.jedi. Vecu stabilnost i uopste povoljnije uvjete gradenja pruzaju masivni i bankoviti sedimenti u odnosu na tankoslojevite. Krila rasjeda iii rasjedni blokovi su dijelovi stijenske mase sa jedne i druge strane rasjedne povrsine. itd.na trasi saobracajnice. Ona moze biti debela nekoliko decimetara do vise stotina metara. RCl'crsni rasjed Rasjedna povrsina je povrsma po kojoj je izvedeno relativno kretanje krila rasjeda. Sto se tice klasifikacije rasjeda najcesce se spomil'\iu dvije i to: a) po relativnom kretanju krila b) po odnosn prema sklopu okoline.1. Poprecni prcsjek normalnog rasjeda sa eiementima RP-rasjedna povrl. pUkotinc itd. ploeaste i listaste sedimente istovjetnog litoloskog sastava. Reversni ras.jedi Rasjed je osnovna strukturna jedinica u litosferi koja nastajc pomicanjem dijelova stijenske mase po pukotini koja se naziva parakiaza iii rasjedna povrsina. Po paraklazi se stijenske mase mogu izdizati. Kod rasjeda sa kosom povrsinom razlikuju se krovinsko krila koje se nalazi iznad rasjedne povrsine i podinsko krilo koje se nalazi ispod rasjedne povrsine.. moramo poznavati njegove osnovne elelnente h::ao sio su rasjedna povrsina..--. Skok kod rasjeda predstavlja yertikalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka). Do iste pojave dolazi ako je podinsko krilo uzdignuto uz rasjednu povrsinu. Po relatiynom kretanju krila rasjedi se dijele na: normalne. Kad se krila po rasjednoj povrsini pomicll koso osirn hoda i skoka nastaje i horizontalni pomak paralelno sa pruzanjem rasjedne povrsine (paraklaze). U okviru sedimentnih slojevitih stijena najbolje se uoeavaju strukturni elementi formirani tektonskim putem kao sto su ras.1. Kada je kretanjem blokova zdrobljen siri pojas stijene rasjedna povrsina se pretvara u trodimenzionalno tijelo koje se naziYa rasjedna zona. s-skok. niz izvora n8 kracem razmaku. Da bi definisali rasjed.o ponasanju tih stijena kada njihova prirodna ravnoteza bude poremecena gradevinskim radovima (npr. Ovo je od posebne vaznosti za ocjenjivanje stabilnosti padina U odnosu na mogucnost pojavljivanja klizista. bore. PK-podinsko krilo.). Po vertikalnoj rasjednoj povrsini moze postojati sarno skok i eventualno horizontalni pomak paralelno sa rasjednom povrsinom. Horizontalni ili transkurentni rasjedi imaju krila koja se pomjeraju u pravcu pruzanja rasjedne povrsine. h-hod Stika 39.1. 40 i 41). Normalni rasjedi su takyi rasjedi kod kojih se krovinsko krilo spustilo niz rasjednu povrsinu ( s1. zatim tektonska ogledala sa strijama.1.. Normalni rasjedi obuhvataju i sve vertikalne rasjede.38 ).O::. prema tome jesu Ii krila jedno prema drugome pomaknuta udesno ili ulijevo ( s1. reversne i horizontalne iii trasnkurentne. tektonske brece.. KK-krovinsko krilo. Ras. Normalni rasjedi su posljedica ekspanzije i grayitacije. kao i kombinacijom jednog i drugog kretanja.38 )...iedi imaju krovinsko krilo uzdignuto uz rasjednn povrsinu iii podinsko krilo spusteno niz rasjednu povrsinu. morfoloske razlike.

,
Slika 40. Desni (a) i lijel'; (6) horjzontalni rasjed Slika -12 Horst (timor) i rov (graben)

Horst iii timor obiljezenje relativno uzdignutim sredisnjim dijelom, dok se bokovi s(epenicasto spustaju. Rov iii graben nastaje ako se sredisnji dio terena relativno spusta U odnosu na granicne rubne terenc. Trenje rasjednih krila pri kre(anju stvara na njihovim rasjednim povrsinama uglacane povrsine koje nazivamo gorska ogledala. Strije, odnosno brazde na njima ukazuju na pravac kretanja, a ponekad aka Sli dobro ocuvane i na sam smjer kretanja rasjednih krila.

4.1.1.1.2. Bore
Bore su strukturne jediniee litosfere koje nastaju savijanjem slojeva najces6e pod uticajem sila kompresije koje se prenose po slojevima. Slojevite stijene izlozene jednostranom iii dvostranom bocnom pritisku ( horizontalni iIi tangecijalni ) podlijezu povijanju odnosno ubiranju na razliCite naCine, gradeci pri tome razliCite naborne oblike. Pri oblikovanju bora samo izuzetno sudjeluju gravitacijske sile i dijapirski prodori, Bora se sastoji od izbocenog ( konveksnog ) i udubljenog ( konkavnog ) dijela. lzboceni dio bore je antikiinala, a udubljeni je sinklinala (s1.43 )

Slilw 41. Desni rusjed San Andreu." u SAD (California)

Rasjedi s horizontulnim kretanjem kod kojih na objc strane u pruzanju pomak naglo prestajc iii se mijenja oblik i smjer nazivaju se transformni rasjcdi~ Po odnosima prema sklopu okoline, rasjedi se klasifikuju prema tome kakav je polozaj rasjedne povrsine u odnosu na povrsine slojevitosti iIi ose sklopa. Izdvajaju se: uzduzni (Iongitudinalni), popreeni (transverzalni ) i kosi (dijagonalni). Specificne vrste rasjeda su makazasti i rotacijski rasjedi. Kod makazastih rasjeda hila su relativno razmaknuta na jednom kraju dok su kod rotaeijskih rasjeda krila relativno razmaknuta na oba haja rasjeda i to u suprotnim smjerovima. Rasjedi su u prirodi rijetko usamljeni. Obicno ih ima vise u nekom terenu pa se govori 0 sistemu rasjeda. Najesce su oni posljedica tektonskih poremecaja regionalnih razmjera. Grupe rasjeda grade slozene oblike kakvi se cesto ponavljaju u prirodi. Mogu se javiti kao: paralelni, koneentri"ni, radijalni, itd .. Slozeni strukturni obliei nastali rasjedanjem terena nazivaju se horst (timor) i roy ( graben) (s1. 42 ).

92

93

T
1

,

~
normalna

I

M
,
izoklina

lepezasta

Slika 44. Klasifiacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i kri/a bore

Stika 43.Bora sastavijena od sinklinaleantiklinale u francuskih Alpa sjeverno od Grenlanda (iz Birkeland & Larson, 1989)

podrucju

Prevojna podrucja nabora nazivaju se sarniri, a izrnedu njih nalaze se krila (bokovi). Samir antiklinale zove se greben iii tjeme, a samir sinklinale zove se dno. Unutrasnji dio sinklinale je jezgro sinklinale (najmladi sedmenti), a unutrasnji dio antiklinale je jezgro antiklinale (najstariji sedimenti). Osa antikiinale iii osa sinlinale je zamisljena iinija presjeka aks~jalne ravni u horizontalnoj projekciji, koja oznacava pravac pruZanja antiklinale odnosno, sinklinale. Kad su oblici pravilni, ova iinija kod antiklinale ide sredinom grebena a kod sinklinale sredinom njenog dna. Prava koja prolazi kroz pomenutu osu, koja predstavlja liniju u horizontaJnoj projekciji, i dijeli antiklinalu, odnosno sinklinalu na dva dijela, naziva se aksijalna ravan. Bore su medusobno razlicite, kako po obliku tako i po dimenzijarna. Najcesce se razvrstavaju: a) prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, b) na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali. Prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, bore se dijele na : normalne, izokline i lepezaste ( sI.44).

Normalne ( simetricne ) bore imaju krila koja leze simetricno prema aksijalnoj ravni i to kod sinklinale krila konvergiraju ka aksijalnoj ravni na nite, a kod antiklinaJe na vise. Izokline bore imaju hila koja su vecim dijelom paralelna aksijalnoj ravni, pa i medusobno sarno su povijena u tjemenu ( kod antiklinale ), odnosno u dnu ( kod sinklinale ). Lepezaste bore imaju krila koja se lepezasto prosiruju u dnu sinklinale i tjemenu antiklinale. Na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali bore se dijele na: nspravne, kose, prevrnute, polegJe i zagnjurene (sl 45 ).

I I
I
I
l

uspravna

Slika 45. Klasijikacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i horizontalne ravni (Uv - ugao vergence)

Uspravne bore, imaju uspravnu aksijaJnu ravan koja prema horizontali stoji pod uglom od 90 stepeni iii pod priblifuo vertikaJnim uglom. Kose bore, imaju aksijalnu ravan pod izvjesnim uglom prema horizontali. Prevrnute bore, imaju kosu aksijalnu ravan, krila im padaju na istu stranu, slojevi su na krovinskom kriIu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). PoJegle bore imaju skoro iIi potpuno horizontalnu aksijalnu ravan, slojevi su na krovinskom krilu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). Zagnjurene bore imaju ugao vergence (otklon aksijaJne

94

95

ravni od vertikaie ) veti od 90°, tako da antiklinala ima oblik sinforme u samiru i obrnuto. Pored navedenih bora postoje i specijalni oblici bora kao sto ~u : koljenasta ( fleksura ). dijapirska itd. Koljcnasta bora iii monoklma bora koja se jos zove i fleksura ima u jednon1 krilu skoro horizontalne slojeve a u drugom vrlo strme. Dijapirska bora. je rezultat vertikalnog prodora pojedinih tijela ( so, gips. anhidrit, itd.) prema povrsini. Bore mogu biti proste i slozene. Proste bore su na terenu najcesce predstavijene jednom antiklinalom i jednom sinklinalom. Siozene bore u sebi sadrze vise prostih bora iii oblika drugog reda. Ako jedna slot.ena bora velikih dimenzija ima oblik slozene antikIinale onda se ana zovc antiklinorij i obrnuto, aka u cjelini ima koritasti odnosno oblik sinklinale. onda se zove sinklinorij ( sl.46 ).

Stika 46. Sinklinorij ( S) i ol1(ikiinorij (.4)

Sinkinorij i antikiinorij imaju clemente anaiogne sinklinali i antiklinali.

4.1.1.1.3. Pukotine
Pukotine su ravni diskontinlliteta uzduz kojih nije doslo do veCih pomaka u stijenskoj masi. Mcdu njima raziikujemo dijaklaze, pukotine nesto ve6ih dimenzija ( koje u sedirncntnim stijenama rnogu presjecati vise slojeva) i ieptoklaze manje pukotinc koje se uglavnom nalaze u povrsinskom dijeiu stijena. Veorna sitne pukotine, koje se ceslO ne mogu registrovati okonl, nazivaju se prsline. Pukotine mogu nastati u svim fazama postanka stijena. Formiraju se rastezanjem, stezanjem, i torzijom stijena. te pri konsolidaeiji ( magmatske stijene ), temperaturnim promjenama i slieno. Za njihovo potpunije definisanje potrebno pozna"ati slijedece karakteristike: naein postanka ( gcnezu ), polozaj u prostoru, orjentaciju, oblik. dimenzije, vrstu i karakterstike ispune. PoslOji vIse klasifikacija pukotina. Prema genctskoj kalasifikaciji pukotine se dijele na: -primarne ( iucenje, usiojavanje, dehidrataeija )

-tektonske ( paraleine osama nabora, paraieine rasjedima iIi pod nekim uglom) -pukotine rnehanickog raspadanja ( do dubine 15-30 m ) -gravitacione ( pri klizenju i odronjavanju ) -tehoogene ( nastaju pri miniranju, slijegan,iu i iskopavanju ) Primarne pukotine nasta!e su u fazi formiranja stijene, dok su ostale pukotine koje se zovu jos i sekundarne, nastale zbog djelovanja endodinamickih i egzodinamickih faktora kao i djelovanjem covjeka na vee formiranu stijenu. U fazi formiranja magmatskih stijena nastaju pukotine zbog promjene zapremine tokom h!auenja magme. Pri susenju vlaznih sedimenata i zbog prornjene zaprernine nastaju tzv.pukotine isusivanja. Usljed prekida u sedimentaciji formiraju se meduslojne pukotine iIi pukotine uslojavanja. Meuu sekundarnim pukotinama posebno znacenje imaju one koje su nastale djelovanjem pritiska na stijenu. Kod kinetickog razmatranja razlomnih deformacija osnovni kriterij predstavlja vrsta naprezanja koja je uzrokovala obrazovanje sistema pukotina. Prema kinematskoj klasifikaciji pukotine se dijele: -tenzione pUkotine -pukotine smicanja -relaksacionc pukotine Tenzioue pukotine javljaju se u naborima na spoIjriim krivinama sarnica, a uz rasjede kao posljedica kretanja rasjednih blokova. Obieno su otvorene, bez ispllne, ili su naknadno ispunjene razlieitim materijalom. Mogu biti nepravilne, socivaste iIi peraste (uz rasjede ). Javljaju se llpravno na pravac najmanjeg pritiska-03 . Pukotine smicanJa su po obliku obii'no bliske ravnima i pokazuju tragove kretanja ( em-dm pomjeranja blokova ) pre1azeei u rasjede. Zidovi su im g!atki i obieno blisko postavijeni tako da nemaju ispunu ( nisu zice ) a na zidovima obicno posjeduju strije ( brazde ) koje su paralelne pravcu kretanja. Nastaju paralelno sa smjerom srednje jakog pritiska (02 ) a sa smjerom najveceg pritiska (01) zatvaraju ostar ugao. Relaksacione pukotine nastaju u ravnima upravnim na smjer maksimalnog pritiska (od u fazi kada njegovo djejstvo prestane i nastupi relaksacija u stijenskoj masi. Pukotine su obicno zatvorene, zbijene i rayne. Na sliei 47. prikazan je polozaj pukotina prema kinematici nastanka njihov izgled

96

97

ako su sistemi pukolina jako gusti veoma je tesko dobit. naCin otkapavanja. /-tenziona pukotina. broj etaze i s1. a takode i obradivost rnagmatskih stijena.y z taeke u kojoj se ona nalazi. Dimenzije pukotine definisu ~ezinu duzinu i sirinu.itosferi.relak. valovita. Kod rasjeda klivai moze biti paralelan s paraklazom iIi pod odredenim uglom na nju. PriIikom ubiranja terena u okviru ubranih stijena formiraju se pukotine paralelne asi nabora koje se nazivaju klivaz. a utvrdivanjem horizontalnosti za horizontalne). Znacaj gradevinarstva proucavanja geoloskih struktura sa aspekta Slika 47. br smjer najmanjeg pritiska.. 98 99 . itd.e materijal ispune pukotine i to prema mineralnom sastavu. Orijentaeija pukotine mjeri se geoloskim kompasom. Ako su pukotine nastale kao posljedica veCih tektonskih poremecaja. jer one upucuju na mehanicka Za prognoziranje uvjeta gradenja na nekom terenu neoph~dno je pored drugih elemenata istraiiti i geoloske strnkture tog terena. one su eesto koneentrisane i Cine sisterne pukotina. za cjelovito proucavanje sistema pukotina nuzno je utvrditi i sve karakteristike pojedinih istovrsnih pukotina i pojedinaenih pukotina koje Cine sistem. cvrstoci i stepenu vlainosti. ujedno i manje pokretna. Tereni sa rupturama imaju manju stabilnost a lokom zemljotresa gradevinski objekti na ovakvim terenima trpe veea ostecenja.4.2. . ).1. Za utvrdivanje osnovnih parametara sistema pukotina neophodno je odrediti broj zastupljenih istovrsnih pukotina prema kinematici nastanka. Poznato je da rupture ( rasjedi. pravcem pruianja za vertikalne.wciona pukotina) Polozaj pukotine u prostoru odreden je koordinatama x. pri boranju i rasjedanju terena u slojevitirn stijenama nastaje sistem uskih. a odredena je njenim elementima polozaja (smjerom i uglom nagiba za nagnute pukotine.osteeenja bitna za stabilnosl kosina i iskopa. Oblik pukotine odreduje se njenim oblikom po pruzanju (ravna. U slueaju da ana kristaIizira u ). nastaju razlieite magmatske intruzivne stijene. Polaiaj pukotina prema kinematici nastanka i njihov izgled (b r smjer najveceg pritiska. zatim pomicanje blokova u tunelima.1. Poznavanje ispucalosti stijenskih masa ima veliki znacaj kod projektovja kamenolorna tj. 4. Kod duze pukotine njen polozaj se odreduju s dvije tacke ili viSe.1. pojave pojedinacnih pukotina. U terenu se rijetko nalaze pojedinaene ( slucajne ) pukotine.. hrapava ). pukotine ) mogu prouzrokovati klizanje i odronjav~e terena. paralelno poredanih pukotina koje se zovu pukotinski klivaz. Pukotine lueenja ( kackasto iIi paraleiopipedno i bankovito do plocasto ) znatno olaksavaju eksploataciju. prouCavanju geoloskih strnktura treba posvetiti posebnu paznju. 2-pukotina smicanjo.usvajanja geometrijskih karakteristika ( visina i nagib etaze. Vrsta i karakteristika ispune defini. blokove odredenih dimenzija. gustih. 02 -smjer srcdnje jakog pritiska. Podaei a pukotinama se nakon terenskih istrazivanja statisticki obraduju i grafieki prikazuju odredenim dijagramima. a iznad podzemnih prostorija moze doei do naglog prolamanja stijena.1. 4. Magmatizam Magma iz unutrasnjosti Zemlje prodire prema povrsini kroz ndiCite pukatine i kanak. granulometriji. medusobne odnose u prostoru medu istovrsnim pukotinama i ukupan broj pukotina u sistemu. te mogucnosti koristenja kamena kao pnrodnog gradevinskog materijala. 3. Uz to. 8tO moze zatim otdati. Naprimjer. Zbog naprijed navedenQg. kao i primjene kamena. Navedene pukotine negativno uticu na fizicko-mehanieke karakteristike stijena. Istraiiva'1ie pukotina ima posebno znaeenje u sklopu inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena. Naprotiv. Taj proces je posljedica manje gustoee magme od stijena Iitosfere ( sto dovodi do magmatskog uzgona ) i postojanja plinova. Pojava zaostajanja "i kristalizacije magme u untrasnjosti naziva se plutonizam. Meautim. Prilikom izvodenja podzemnih radova kroz rupture moze doCi do prodora vode i gasova. stepenicasta ) i oblikom njene povrsine ( glatka . para i visoke temperature kojom magma topi stijene i siri postojece pukotine. usporiti i poskupili izvocienje daljih radova. posto popusti visoki pritisak pod kojim se pnmarno nalazi. ondaje njihov polozaj u odredenoj vezi s elementima nastale makrostrukture. U dnu sinklinala prilikom izrade podzemnih prostorija javljaju se veei pritisci. Tokom prodiranja prema povrsini magma se postepena hladi i postaje viskozna.

Vezllv. Na. Vulkan predstavlja zavrsetak duboke pukotine cjevastog oblika kroz koju magma izbija nu povrsinll litosfcre. Si. Meru i Kilimandaro u Afriei itd . Recentna erupc(ja vu/kana Cerro Negro ( Nicaraglloj (iz Birkeland & Larson. japanski i meksicki vulkani ). H 2 S. Medutim. a to njeno svojstvo ovisi 0 hemijskom sastavu i temperaturi. gejziri ( vruca voda i para ). dolazi do mirnog izljevanja kroz pukotine litosfere bez formiranja vulkanske kupe ( naprimjer. Sve manifestacije do kojih dolazi izlaskom magme na povriiinu nazivaju se zajednickirn imenom vulkanizam. Krakatall ( izmedu Sumatre i Jave ). Prema naucniku Bowenu (1956) postoji sarno jedna izvorna magma bazicnog sastava iz koje kristalizacijskom diferencijacijom . preuzeto iz Herak.48 ) nastao od lave. S02. Mg. Kad intenzivna vulkanska aktivnost prestane. Tokom istorijskog razdoblja bilo je aktivno oka 800 vulkana rasporedenih u vise pojasa. Tamboro na Sumatri.Pelle na Martiniku. a bazicne fluidalne. Etna. i Ti. 1984) U podrucju SredozemIja poznati su vulkani Vezltv. na povrsinu mogu izlaziti razliciti plinovi i pare iz magme koja u unutrasnjosti litosfere jos nije posve ohladena. Stika 48. pepela i drugog eruptivnog materijaIa. lJ 99250/0 kolicine luagma je sastavljena od 0. Ra5poredvulkana na Zem!ji (po Ramseyu. a medu njima su vaznije fumarole ( vodena para i plinovi ).Magma predstavlja silikatni viskozni rastop.ios i neke lahkoisparljive komponente koje se zajednickim imenom nazivaju plinovima i paramn (CO" CO. mofete ( llgIjen-dioksid ). nastaju sve vrste magmatskih stijena. Dekkan u Indiji. Ljcvkasto udubljenje formirano na vrhu kupaste uzvisine naziva se kraterom. K. kisele magmc viskozne. Naprimjer bazaltska lava vulkanu Maunaloa na Havajima teee brzino111 oko 16 km/h. izljeva i drugih oblika vulkanske aktivnosti na povrsini litosfere. Tokom tog vremena maze biti izvorom povremenih vulkanskih erupcija. ako je vodena para u podredenom odnosu ( sto je cest slucaj kod bazicnih fluidnih lava) .). a kisela lava vulkana Mont Pele na Martiniku ( SI od Venecuele ) uz snizenu temperaturll uopstc ne teee. H 2 0. Fuji u Japanu. Ponavljanje izliva moze rezultirati nastankom debelih ploca efuzivnih stijena na velikoj povrsini. solfatare ( prevIadava sumporvodonik ). a II ostalim podrucjima: EIbrus i Kazbek na Kavkazu. Ararat II Turskoj. Mauna Loa ria Havajima. Fe. njezinim naglim oslobadanjem dolazi do ekspIozivne erupcije i nastaju vulkanske kupe (naprimjer. NaCin rada i oblik vulkana ovisi 0 koliCini i sastavu plinova i 0 pokretljivosti 111agme. Uz to ana sadrii . Etna. Na tom zavrsetku obicno se formira kupast oblik (s1. Ako u sastavu plinova preovladava vodena para ( sto je cesto karakteristika kiselih viskoznih lava. a slikatni rastop koji izbija na povrsinu naziva se lava. vee se poput tjesta izdize iznad vulkanskog grotla. S obzirom na visoku temperaturu magme o (600-1200 C) ona se moze hladiti hiljadama godina.. AI. Vaino je naglasiti da su pri jednakoj temperaturi. Vulcano i Stromboli. HF itd. havajski vuIkani ). 1989) 100 101 . HCl. Demavent u lranu. Mt. To su postvuIkanske pojave. Ca. ali vezanih za podrucja mladog boranog gorja i velikih tektonikom deformisanih zona ( s1.49 ) Slika 49.

lako zem~jotresi traju svega nekoliko sekundi. 1984) Slika 50. kao i prelna nacinu manifesacije san1ih potresa na Zemijinoj povrsini. s dubokim zaristima. Proucavanjem ove vrste dinamickih kretanja u Zemlji i njenoj kori bavi se posebna disciplina nazvana seizmoiogija. Kako se pri ovim potresima i vibracijama Zemlja "trese". u zonama subdukcije ( sl.1. a najcesce zbog eksplozije i iznenadnog oslobadanja gasova i para. zemljotresi se dijele na tektonskc. u kojima su stijene zahvacene orogenim pokretima.desno-spustanje iarista u zoni subdukcije ( prema Wvllieju. gdje se oslobada ako 15% ukupne seizmicke energije. U svim ostalim seizmicki aktivnim podrucjima na Zemlji oslobada se preostalih 5% energije. Nastaju usljed velikih napona u kanalu i proboja lave. Seizmicka aktivnost je rezultat endodinamskih procesa. siabiji i manjih razmjera od tektonskih pOlresa. koji so manifestuju kao potresi i vibracije u litosferi i na njenoj povrsini. trusovi se cesce u narodu nazivaju zemljotresi. Ovi potresi su lokalnog karaktera i njima pripada oko 3 % od svih potresa uopste. kojem pripadaju Sredozemlje. Prema uzrocima njihovog nastajanja. gdje dolazi do rasjedanja. San Francisko razrusen potresom tektonskog porijckla ( 1906 god.4. a om jaCi. Vjestacki potresi najcesce se javljaju u oblastima miniranja i eksplozija u vezi sa radovima u Zemljinoj kori. preuzclO i::: Herak. u kojima postoje supljine. urvinske i vjestacke. Mala Azija. Glavnim potresin13 smatraju se ani koji SD nastali kao posljedica tektonskih poremecaja koji izazivaju pucanje i vibracije lito sfere uz oslobadanje energije. pa sc kao takvi smatraju lokalnim potresima. 102 103 . Vulkanski potresi su znatno Ijedi . na povrsini litosfere mogu izazvati katastrofalne posijedice. a manifestuje se pojavama potresa. Slabiji potresi plitkih zarista nastaju u podrucju okeanskih grebena Vulkanski polresi javljaju se u vulkanskim oblastima. Hipocentri vulkanskih potresa nalaze se uglavnom na dubini od 30-50 km . vulkanskc. -mediteransko-transazijsko podrucje. lznenadni poremecaji u Zemlji..3. ali isto tako i na povrsini Zemlje u nestabilnim terenima. Iran.51 ). Seizmicka aktivnost transformnih rasjeda. Lokacije vainijih zarista potresa prikazane su slikom 52. Stoga su tektonski potresi uglavnom vezani za geosinklinalne oblasti a rijetko za stare ukocene stjenovite mase ( platforme ). Urvinski (urusni ) potresi nastaju u onim dijelovima Zemljine kore. Himalaji.) (iz Birkeland & Larson. Burma i Malajski arhipelag (adgovara zoni kolizije izmedu africke i indijske ploce s juga i cvroazijske ploce sa sjevera). (s1. Oni se javljaju u labilnim terenima.50 ) Slika 51. 1989) Pretpostavlja se da tektonskim potresima pripada oko 90% svih potresa. pecine i drugi prazni prostori u litosferi. Prema poslavkama Nove globalne tektonike potresi nastaju pomicanjem litosfernih ploea.~ta ( hipocentara): lijevo-plitki potrest u podrucju okeanskog grebena. gdje su registrovana zarista najjaCih potresa kojima se oslobada oko 80% ukupne seizmicke energije. Pamir. Najaktivnija seizmicka podrucj a na Zemlj i su: -cirkumpacificko podrucje uz rubove Tihog okeana ( odgovara subdukcijskim i u manjoj mjeri. a dolaze najcesce kao prethodnica vulkanskim erupcijama. poznati su pod opstim imenom trusovi. Kavkaz. Raspored potresnih iarj. transformnim rubovima pacificke ploce). Pretpostavlja se da njima pripada oko 7% od svih potresa uopste.

TreCi stepen-te:i:a ostecenja: vece i dublje pukotine u zidovima. 4. s Osnovne karakteristike od kojih polazi MSK-64 skala. skala MSK-64 najpotpunijaje ( i za gradevinarstvo najprihvatljivija ) od svih do sada predlozenih jer polazi od vrste gradevina te vrste i koliCine ostecenja nastalog potresom odredenog stepena. razaranje konstruktivnih veza. Podjela u ska1i: 104 105 . S obzirom na opisane karakteristike intenziteta potresa. . godine ( koristi se u SAD-u ). Zivotinje su uznemirene. pojava pukotina na dimnjacima i padanje dijelova dimnjaka. rusenje unutrasnjih zidova. kao i one s djelimicnom drvenom konstrukcijom. Intenzitet potresa u epicentru oznacava se s 10. kuce oblijepljene glinom. djelimicno rusenje zgrada. Drugi stepen-umjerena ostecenja: lnanje pukotine u zidovima. stepen. seoske zgrade ad nepecene opeke. 2.Raspored glavnih epicentara potresa na Zeml}i (po Gutenbergu. Prv.razaranje: pucanje zidova. Cetvrti stepen. c) Prirodne pojave. 1984) I Tipovi zgrada ( zgrade kod kojih nisu primjenjene aseizmicke mjerenja) Tip A. osipanje komadi6a maltera i ljuskica bojc sa zidova i plafona ( stropova ). naziva se epicentrom. Tip B-obicne gradevine od pecene opeke. JaCina potresa u epicentru oznacava se stepenima. a do danas ih je bilo u upotrebi 38. b) Gradevinske konstrukcije.Stika 52. opadanje krupnih komada maltera. a mJesto vertikalne projekcije hipocentra na povrsini u kojem se osjeti najjaCi udar. Pet.zgrada ad neobradenog kamena. a na temelju skale intenziteta. i -Medvedev-Sponheuer-Karnikova skala ( MSK-64) iIi UNESCO-skala s 12° iz 1964 godine. prikazane su u nastavku. Intenzitet potresa ( izrazen u stepenima od V do XII ) V O Jak potres-potrcs koji budi iz sna a) Potres tog stepena osjete svi !judi u kucama i mnogi pod vedrim nebom: mnogi se bude iz sna. rusenje dimnjaka. 3. Predmeti koji vise Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje nazi va se hipocentrom. a na bilo kom drugom mjestu s Im. Koriste se jos svega cetiri: -Mercalli-Cancani-Siebcrgova skala (MCS ) iz 1917. -Modificirana Mercallijeva skala ( MM) s 12° iz 1931. -Japanska skala sa 7° iz 1950. 5. IV Grupirana obiljezja skale a) Ljudi i okolina koja ih okruzuje. podjelom i opisom potresa od V do XII stepena. Zgrade se potresaju iz temelja.Linije koje spajaju sva rnjesta jednakog intenziteta potresa jesu izoseiste. otvorene pukotine. padanje crijepa sa ITova. Prvu opisnu skalu intenziteta dao je Pignatoro 1783 godine. godine s 12°. TipC-armirano-betonske zgrade i dobro gradene drvene zgrade II KoliCinske karakteristike ( procentualni odnos ostecenih gradevina prema postojecem broju gardevina ) Pojedine-do 5% Mnoge-do50% Vecina-priblizno 75/j-o III Klasifikacija ostecenja 1. zgrade od blokova i montazne zgrade od prirodnog obradenog kamena. prellzeto I:::: Herak. stepen-totalna oste6enja: potpuno ruset\ie zgrada. koja se 1 danas koristi kod nas.lahka ostecenja: sitne pukotine u malteru.

a putevi se osteeuju. Kamene ograde i zidov1 se fuse. Vise6i predmeti (lusteri) djelimicno se oste6uju.a u kamenim ogradama i zidovima pukotine. Spomenici i stubovi padaju. kao i izdasnost izvora. a voda se muti zbog dizanja mulja. Nivo vode u bunarima se mijenja. Voda u jezerima se muti. Nepricvrsceni predmeti se pokrceu. a neki gube ravnoteiu. Mnoge zgrade tipa A imaju osteccnja cetvrtog stepena. Mnoge zgrade tipa B dobijaju ostecenja cetvrtog stepena. TekuCine se izlijevaju iz otvorenih posuda. VIII Stetan potres-potres koji izaziva jaka ostecenja zgrada a) Opei strab i panika: potres se jako osjeca i u automobilu u pokretu. Ljudi istrcavaju iz ku6a na ulicu. Rjede nastaju kJizista na sljunkovito-glinovitim obalama. Presahli bunari se pune vodom. a puni mogu presusiti. a pojedinc petog. a pojedine cetvrtog. Na spojnicama cjevovoda nastaju osteeenja. a mnogi tesko odrzavaju ravnotezu. c) U nekim vlaZnim tlima moguce su pojave pukotina sirine do I em. a mnoge zgrade tipa B stetu drugog stepena. a na pojedinim stete cetvrtog stepana.sll. Pojedine zgrade tog tipa trpe stete petog stepena. Pojedine zgrade tipa A trpe ostecenja drugog stepena. Mogu se pojaviti novi izvori. b) Moguee su stete prvog stepena na pojedinim zgradama tipa A. ako je udar okomit na ravninu njihanja. c) U ravnicarskim predjelima s visokim nivoom podzemne vode. Pukotinc u tlu mogu imati sirinu i do nekoliko eentimetara. b) VeCina zgrada tipa C trpi stete drugog stepena. Na mnogim zgradama tipa A nastaju stete treeeg stepena. Domace zivotinje bjeze iz stala. VIO Dosta jak potres-potres koji izaziva paniku. Tezak namjestaj se pomice. Na rezervoarima se javljaju ozbiljna ostecenja. Pored takvih. Mnoge zgrade tipa A trpe stete petog stepena. Na mjestima gdje su putevi zasjeceni u padine mogu se pojaviti klizista i pukotine. PreSllsenl izvon St: mogu ohnoviti. U pJaninskim predjeJima mogu6e su pojave kJizanja. Pukotine koje se javljaju u terenu mogu imasti sirinu i do 10 em. Statue i kameni spomenici okrecu se ake svog postolja. Grane na drveeu se lome. Mala crkvena zvona pocinju zvoniti. Mijenja se izdasnost izvora i nive vode u bunarima. Potres osje6aju Ijudi i u vozilima koja se kreeu. a djelimicno i prevrce. U mnogim slucajevima lome se stakleni predmeti i posude. Velike stete vidljive su na namjestaju. Rijetko dolazi i do lorna cjcvovoda na spojeviIna. U ponekim slucajevima krive se zeljeznicke pruge.jako se njisu. U brdovitim podrucjima ucestali su odrani i odvaljivanje yelikih komada 106 107 .Slike na zidovima se pomicu. voda izbija na povrsinu i izljeva se. a poneke zgrade iz ove grupe trpe stete treceg stepena. U veeini slucajeva zaustavljaju se salovi s njihalom. Velika zvona zvone. a aktivni presusiti. zivotinje bjeze na sve strane. a) Potres osjete svi Ijudi u kueama i pod vedrim neborn. maze se pojaviti i veCi broj rnanjih pukotina. O IX Ograniceno razoran potres-potrcs koji izaziva opea osteeenja gradevina O a) Opca panika. Izdasnost i niva vode se mijenjaju. Podzemne cijevi se djelomicno lome. Nezatvoreni prozori i vrata se nji. b) Mnoge zgrade tipa C trpe stetu prvog stepena. c) Mogueaje promjena izdasnosti izvora. a pojedine i cetvrtog.S vodom i bez nje mogu biti izbaceni pijesak i mulj na povrsinu. c) Na vodenim povrsinma nastaju valovi. a ponekad i prevrcu. b) Mnoge zgrade tipa C trpc osteeenja treeeg stepena. c) Dolazi do klizanja tla na bokovima USJeClma puteva. VIIo Silan potres koji izaziva ostecenja gradevina a) Ljudi bjeze iz kuea u panici. b) pojedine zgrade tipa B i mnoge zgrade tipa A trpe ostecenja prvog stepena.

Seizmotektonske defonnacije su prouzrokovane nonnalnim rasjedanjem Juzna zona ima vise rasjednih struktura znacajnih za seizmicku aktivnost. Na obalatna rijcka mogu6a su fOrIl1iranja velikih klizista. Mostovi. . . moguce je potpuno rusenje svih gradevina iznad i ispod zemlje. i tako redom. a 100xlOO (l0000) jaci magnitudn 2. Brojevi 0. nastaju odronjavanja velikih razmjera u planinskim predjelima iii na obalama rijeka i drugih vodotoka. Sjeverna zona obuhvata sjevemu Bosnu. a rijeke mogu promjeniti smjer svog taka.lacina potresa u zaristu ( hipocentru ) oznacava se magnitudom M. itd.Cijevi u podzemnim instalacijama se savijaju i lome.rasjedi.5. u takvoj skali oznacavaju magnitudu M=8.V. a isto taka i na strmim morskiul obalama. Slabije vezana tia khze niz padine. Na nasipima i branama dolazi do kriticnih o'tccenja. najslabiji potres s oslobodenom energijom ad oko 10 5 J ima magnitudu O. vee ina zgrada tipa A trpi ostecenja petog stepena.2. Yoda iz kanala. I\1ogu nastati nova lczera.5 log h +3 M-Inagnituda h-dubina zarista (km) Io-intenzitet potresa u epicentru Razorno djelovanje potresa bit 6e vece ako je zariste plice. Muoge zgrade lipa B trpe ostecenja petog stepena. odnosno. Tuzla i Derventa. Nastaju teska ostecenja na mostovima. Sto puta jaci potres ima magnitudu I. Na povrsini puteva ( asialt. brane. 108 109 . Xlo Pustosni potres-potres koji izaziva katastrofu Na osnovu kolicine oslobodene energije. a najvaznija struktura je Busovacka rasjedna zona. makadam ) nastaju valovite defortnacije.3.53 ). rijeka i jezera se izlijcva.. zeijeznicke pruge i putevi postaju neupotrcbljivi. Stona i Dubrovnika. x!' Razorni potres-potres koji izaziva opce rusenje zgrada b) Muage zgrade tipa C trpe ostecenja cetvrtog stepena. Tu mjeru definisao je Richter I 935. Zeljeznicke pruge se krive. Premjestaju se stijenske mase u horizontalnom i vertikalnom smjcru. da bi poslije njega nastupili zavrsni. Nastaju nova jezera. Doiazi do aktiviranja mnogih kiizista. prel11a S. Nastaju velike pronljene u rezimu podzemnih voda. zalede Makarske.godine. a prostire se sjeverno ad linije Rudo-Bosanski Novi. pa se po njemu magnitudna Ijestvica naziva jos i Richterovom. VeCina potresa ima svoj pocelni stadij sa slabijim udarima-for sok. slabiji-after liok ( s1. te vrbaski rasjed kod Banja Luke. Nivo vode u bunarilllU se nlijenja . XIIo Katastrofalan potres-potres koji izaziva promjenu reljcfa b) Stete su veOl11a velike. Najvainije seizmogeno podrucje je Treskavica. c) U tiu se pojavljuju otvarene pukotine sirine od nekoliko centimetara do 1 m. b) Teska su oste6enja na solidno gradenim objektima. Podrucje BiH podijeljeno je na lri glavne zone: sjeverna. Cijevi u POdZCI11nin1 instalacijama se lon1e. cija je magnituda 0. Centralna zona je seizmicki dosta mirnija od prethodne. c) Povrsinski izgied Zel11lje bitno se m~ienja. c) U tiu nastajc veliki broj otvorenih pukotina i rasjeda. Seizmogena podrucja su Banja Luka . nastaju velike pukotine u tlu i velika horizontalna i vertikalna premjestanja stijenskih masa.. Najznacajnija seizmogena podrucja su Gatacko i Nevesinjsko polje. Nastaju velika klizanja i adroni stijenu.9 logaritamskoj 23 (s oslobodenom energijom od oko 10 J ) dok potres kaji se jedva osjeti ima magnitudu 1. Za naSu zemlju uradena je seizmotektonska karta na kojoj je prikazana debJjina Zemljine kore.5 M -3. a pojedine zgrade tog !ipa i petog stepena. U njoj su zastupljeni seizmicki aktivni rasjedi od kojih je najbitnija sprecanskokozaracka rasjedna zona. U susjednoj Hrvatskoj sreclnja dubina zarista potresa nalazi se oko 15 km. Odnos magnitude M i intenziteta potresa u epicentru 10. Odredivanje ovog intenziteta trazl posebno iz~cavanje. ovisno 0 dubini zarista.1.stijena. Seizmotektonske defortnacije na ovom podrucju izazvane su horizontalnim kretanjima na rasjedima. Magnituda nekog potresa odreduje se kao dekadski logaritam maksimalne amplitude u odnosu na standardni ( etalonski ) potres. centralna i juzna. Medvedevu (1965 ) moguce je odrediti formulom: 10=1.nakon cega slijedi glavni udar.Podrucje Bosne i Hercegovie izlozeno je potresima CIJa Jacma dostize 8-9 stepeni Mercaliijeve skale. epicentri potresa.

geoloskoj gradi stijene i nai'inu gradnje. gnajsevi . za sto su potrebne najmanje tri seizmoloske stanice ( ne u pravcu !). nuzno je VOG!t! racuna i 0 lokalnim uvjetima ( reljef. kvarciti. Stijene na kojima radimo mogu se u seizmickom smislu podijeliti u dvije grupe: a) seizmicki bezopasne stijene i b) seizmicki opasne stijene. Na osnovu ucestalosti potresa i njihove jaCine na nekom podrucju. undae secundac iii S-talasi. duzine i d09m.a razlikuju se naCinom i brzinom sirenja: -Longitudinalni taiasi. klizista.foka. Savremeni egzodinamski procesi djeluju na Zemljinoj povrsini ovisno od klimatskog uticaja ( nivalno podrucje-snijeg i led. sire se konveksno prema sredistu ZemUe.Stika 53. vibriraju okomito na smjer sirenja.fokom Potresni udari sire se u talasiIna koji rezultiraju jaCim iIi slabijim vibracijama. konglomeratai. Na osnovu zakasnjenja S-talasa prema P-talasima maze se izracunati mjesto epicentra.. rasjedi. 110 pjeScari . izazlvaju stezanje i rastezanje stijenske rnase. te litoloskog sastava i tektonske grade. cvrstim stijenama. i to vise iIi manje paralelno. Prilikom izgradnje u seizmieki aktivnim podrucjima. koja se naziva diskontinuitetom. Egzogene sile djeluju na Zemljinu koru s tendeneijom da izvrse peneplenizaciju (izravnjavanje) reljefa na podrucjima gdje su endogene sile dovele do stvaranja neravnina u reljefu. Sporiji su od PiS talasa i imaju najmanju vaznost. dolomiti. projektovanjem i izgradnjom objekata. a najsporiji u nevezanim.nje . Kroz njih se potresm talas! prenose ravnomjemo. U seizmicki aktivnim podrucjima urbani sticka rjesenja treba osmisliti tako da se opasnost za Ijude svede na minimum. hidrosferi i biosferi. -Dugi talasi. U grupu seizmicki bezopasnih stijena ubrajaju se sve cvrste stijene ovim redosljedom: magmatske stijene. Na poveeanJe seizmicnosti u tim stijenama znatno utice visok nivo podzemne vode. Amplituda talasa u vezanim stijenama iznosi do 2. Naselja treba da budu sirokih uliea i sa dosta zelenih povrsina ravnomjemo rasporedenih po eijeloj povrsini grada. s naglaskom na veeu nepovoljnost onih s krupnijim zm!ma. undae primae iii P-talasi.7 pula. potresni se talasi iii reflektiraju iIi lome. Na prelazu iz jednog medija ( koji ima odredenu elasticnost i gustocu ) u drugi. sporiji su od P-lalasa za oko 1. itd). sto ujedno oznaeava granicu medu medijima. Seizmogram potresa s dvafor . Zakljueak koji proizilazi iz ovih podataka jeste da u potresnom podrucju objekte treba temeljiti dublje. Iskustveni podaei svjedoee da je razomo djelovanje potresa izrazitije na povTsini nego u dubini.2. a u nevezanim i do 30 ell.feri. Najbrzi su u vezanim. a brzina im raste s dubinom. bez narusavanja njegove funkeionalnosti. iIi ~manjenje stepena seizmickog intenziteta. najbrzi Sil. moguce je izdvojiti podrucja na kojima odredeni objekat trebamo temeljiti i konstrukeijski koncipirati tako da izdrzi ocekivani potres. Ovi procesi manifestuju se kao: III . vibriraju u smjeru sirenja potresnog udara. undae longae iii L-talasi sire se sarno kroz litosferu. te lokalnih uvjeta 0 kojima ovisi poveca. Znacajno je da egzogene sile zajedno sa proeesima i pojavama koje uzrokuju imaju adraz u dijelu litosfere u kojem se vrse gradevinski radovi i grade razni objekti. krecnjaci. Poznato je da su zgrade od betona sa skeletnom armaturom znatna otpomije od zidanih kamenih zgrada kao i zgrada od opeke. Egzodinamika Egzodinamika proucava zbivanja u atmos.5 em. ali da se od njihovog razomog uticaja mozemo zastiti odgovarajuCim planiranjem. Seizmicki su opasne sve nevezane . i njihove uticaje na Zemljinu koru. aridno-insolaeija i vjetar ). U dosadasnjoj praksi spoznali smo da se zemljotresi ne mogu predvidjeti. glavnim udarom ijednim after . razliCite elasticnosti i gustoee. glineni skriljei i njima sliene stijene. -Transverzalni talasi. polozaj slojeva. 4. Osim nacina i dubine temeljenja. Brzina sirenja talasa ovisi 0 materijalu kroz koji prolaze.stijene. Potres se registrira uredajem koji se naziva seizmograf. Tako recimo na dubini od 15 m potres se mamfestl\Je sa samo oko 10% razome snage koja je registrovana na povrsini. ostecenja gradevmsklh obJekata ovisit 6e i 0 njihovoj udaljenosti od epicentra. humidnovoda i organizmi.

a mogu djelovati i kao lokalni egzodinamski procesi ( npr. Povrsinsko raspadanje stijenskih masa je najrasprostranjeniji savremeni geoloski proces. Ono se sastoji iz fizickog ( mehanickog ) i hemijskog raspadanja stijcnskih masa. -odroujavanje. odnosno zamrznuta voda u porama kamena ( led ima veeu zapreminu od vode za oko 10 % pa sc stvaraju visoki pritisci ). Zona stijenskih masa u kojoj dolazi do znacajnije izmjene fizickih osobina i hemijskog sastava naziva se zona iIi kora raspadsnja ( 81. NajcesCi uzrok fizi6kog raspadanja stijena je dncvno i godisnje temperaturno kolebanje.2. Hidroliza predstavlja razlaganje slozenih silikata uz prisustvo vade sta je praceno iZdvajanjem kiseline. magnetit. profil terena sa korom raspadanja Ova kara moze biti razliCite debljine od nekoliko mm do oko 20 m. itd. U okviru ovih zona u odgovarajucim uvjetima formir~u se klizista a u 81ucaju potresa u okviru njih izra. -abrazija. U prirodnim uvjetima fizicko i hemijsko raspadanje djeluju zdruzeno. odronjavanje. crozija ). sporije u karbonatnim stijenama a najmanje i najsporije u stijenama silikatnog i silicijskog sastava. 4. ). Nestabilni alumosilikati prelaze u minerale glina. Usljed pramjene temperature dolazi do sirenja i skupljanja mineral a odnosno do pojave prslina i pukotina. klizanje terena. Pri tome sulfidni minerali pirit i markasit oksidisu pretvarajuci se u limonit. ). Negativna strana zone raspadanja ogleda se u Cinjenici da stijenske mase imaju manju cvrstocu te su manje otpome na mehanicke uticaje i eroziju.-povrsinsko raspadanje stijenskih masa. biotit. rastvaranje i hidroliza.54 ). -colska erozija. Povrsinsko raspadanje stijenskih mas a velike vlamosti. odnosno planiranje i projektovanje odgovarajucc zastite u slucaju njihovog .denudacija. pirokseni i amfiboli u serpentin ) i hloritizacija ( biotit.zeniji 112 113 . raspadanje stijena. sufozija-ispiranje tla. -osipanje. olivin.1. -karstna erozija. Egzodinamski procesi mogu biti vezani za veee prostare kada se tretiraju kao regionalni ( npr. aksidacija.micko usitnjavanje stijenske masc. Sa inzenjerskogeoloskog aspekta zona raspadanja moze da ima negativnu i pozitivnu ulogu. Na povrsinama kamena zahvacenog ovim procesom uocavaju se mrkozute mrlje koje prljaju kamen i narusavanju njegov izgled osobito ukoliko je kamen glacan i poliran. Ovim procesom oslobada se sumporna kiselina koja razlaze druge minerale ( feldspat. -sufozija. predstavlja zaStitni pokrivac dubljih svjezih dijelova stijenskih masa. Ovaj proces je naroCito razvijen u tropskim predjclima u uvjetima visih tClnperatura i Slika 54. ako nije erodovana. Vidovi hidratacije su kaalinizacija ( feldspati i liskuni u kaolinit ). kale it ). amfibol i piroksen u hlorit ). kiseonika. Hemijske izmjene nastaju u onim dijelovima stijenskih masa koje su dostupne dejstvu vode. Hidratacija je proces vezivanja cestica rastvorenih u vodi sa molekulima vode. -fiuvijalna erozija.temog djelovanja. . Oksidacija predstavlja proces djelovanja slobodnog kiseonika na minerale sa dvovalentnim zeljezom ( pirit. -klizeuje. CO2 i drugih hemijski aktivnih supstanci. Slieno razomo djejstvo ima i mraz. jer sarna raspadina. Hemijske izmjene stijenskih masa su najbrze u onim stijenama koje sadrZe lahko rastvorljive minerale ( sulfati . serpentinizacija ( olivin. -erozija padina. Ove izmjene su najvece pri povrsini terena i liZ povrsine prslina i pukotina. Proucavanje egzodinamskih procesa omogu6ava ocjenjivanje pogodnosti nckog tcrena za izgradnju gradevinskih objekata. itd. Sa dubinom proces fizickih i hemijskih promjena postaje sve sporiji. -Iednicka erozija. -zamocvarenje. Hemijsko raspadanje predstavlja hcmijske izmjene stijenskih masa kao sto su hidratacija. hloridi ). pa se takva izmjena stijena naziva fizicko-hemijsko raspadanje. Fizickim raspadanjem tretira se meh.

izglodavati ) padina je proces linijskog spiranja padina povremenirn mlazevima tekute vode. Tri faze razvoja erozionih :f(jebova Kod jaruga zljebovi su duhlji ad 2m ( mogu bili duboki do 20 m ) a duzina im moze biti oko 1 krn. Takode zahvaljujuci kori raspadanja razvijaju se poljoprivredna dobra i povecavaju povrsine obrasle sumorn. koliCina i intenzitet atmosferskih padavina.su seizmiCki efekti. ponekad Zone raspadanja rnogu irnati pozitivne karakteristike. Profil terena sa korom raspadnja-l ( e/uvij ) cijim je kretanjem niz padinu formiran defuvij (2) I I Deluvij se odikuje ilovacastirn sastavorn i velikom poroznosti. Medutirn. Erozioni oblici su vododerine i jaruge dok su akurnulacioni oblici erozione plavinc. Mnogi inzenjerski zahvati ( kopanje kanala.55 ). prisustva biljnog pokrivaca.56) do 2m. a sporo i nepotpuno drenira. Shema razvojajarllga. kJimatskih prilika. Delnvij se formira od eluvija odnosno. j' Slika 55. A-perspekfiva. a zasjecen i raskvasen jos i klizenju.denudare-ogoliti ) predstavlja proces spiranja i ogoljavanja terena pod djelovanjern atrnosferske i kopnene vode. 4. To je nglavnom slabo konsolidovan i stisljiv rnaterijal. a duzina im iznosi par stotina metara.3. Denudacija Denudacija ( lat. Stika 56. Erozija pad ina Erozija (lat. nagiba terena.2.erodere-prostrugati. Pri tome vodene kapljice i slabiji rnlazevi vode nose sa soborn sitne mineralne cestice. itd. vegetacija. PriIikom crozije padina formiraju se odgovarajuCi erozioni i akumulacioni oblici. 4. u brdsko-pJaninskim predjelirna reljef se snizi oko 0. Razlika izmedu ovog procesa i procesa denudacije je u tome sto se pri denudaciji teren spira cijelom povrsinorn a pri eroziji dolazi do zljebljenja terena dut pravacajacih mlazeva vode. B-horizontlana projekcija 114 115 . Proces se odvija diskontinuirano i dosta ravnomjerno po cijeJoj povrsini ( npr. javlja se deluvij.Na denudaciju utii'u lokalni faktori kao sto suo geoloska grada i reljef terena. Proces nastajanja jaruga prikazan je na slici 57. Kao posljedica nakupljanja rnaterijala nosenog kisnim kapima i rnlazevirna kiSnice. Takav primjer je kada se u okviru njih formira materijal ( glina itd. Intenzitet erozije padina zavisi od geoloske grade terena. Povremeni povrsinski tokovi. podlozan velikorn i neravnomjernorn slijeganju. rnaterijala formiranog u kori raspadanja stijena. daljem razaranju. ) koji se koristi u gradevinarstvu.5 mm godisnje ).2. lz navedenog proizilazi da je deluvij veorna nepovoljan rnedij za gradnju bilo kakvih gradevinskih objekata. Vododerine imaju dubinu erozionih zljebova (s1. . Brzo se razblacuje. Slika 57.2. otpomost stijena prema mehanickom i hemijskom razaranju itd. svojom snagom zljebe povrsinu terena i odnose rastresiti pokrivac. Nagomilanje pokrenutog i nosenog sitnog rnaterijala vrsi se po lokalnim depresijama u reljefu iii dosta cesce pri dnu padina ( s1. itd) lakse se izvode zahvaljujuci korama raspadanja.

abradere-ostrugati ) podrazumijeva se djelovanje morskih i jezerskih talasa koje se manifestuje u vidu razaranja obala. klima itd. u Lipnici kod Tuzle ( selo CaniCi ) bujica nosiin stabia krupnog drveea koja Sli probijala zidove kuea a scoski put je za kratko vrijeme nestao i pretvoren je u vododerinu.58 ). . itd.. Ukoliko podsjeeene mase padnu u more obrazuju se strmi odsjeci na obali mara koji se zovu klifovi. Kao znacajne tvorevine rijecne i potoene erozije javljaju se rijecne i potoene teruse. Da bi se ovo sprijecilo potrebno je regulisati i Cistiti korita rijeka i potoka. ) na terenima sa bujicnim tokovima dosta je teska i lnoze biti veoma skupa. Tako je naprimjer u karito rijeke Miljacke (1999. kolieina tekuce vode. Fluvijalna erozija Fluvijalna (lat. patoka: )' Stika 58. Tako je recimo 2001 god.Erozione plavine nastaju u blaZe nagnutinl iE ravnim dijelovima terena odnosno tamo gdje oslabi transportna moe povremenih vodenih tokova.) odlagan zemljani materijal koji je doyen do promjene toka rijeke i njenog udaranja 0 drugu obalu odnosno bocne erozije (podrivanje obale ) eime je izazvano stvaranje velikog klizista. Ukoliko je plavina formirana bujicnim tokom onda se naziva proluvij. Abrazija Pod abrazijom ( lat." slaba konsolidovanost. promjenama u koliCini taloga itd. mostovi.5. pruge. nagib rijecnog iii potocnog korita. terasa ravan Korito I . Sanacione mjere protiv erozije padina su: zatravljivanje i posulnljavanje padina. dok je nivo mora opca eroziona baza fluvijalne erozije. odnosenju razorenog materijala i njegovom talozenju. 4. itd. Intcnzivna erozija padina moze u kratkom roku uCiniti tcrcn neprohodnim za vozila i Ijude.2. tektonskim pokretima. One nastaju produbljavanjem rijeenog iii potocnog korita odnosno usijecanjern nove doline u starom i relativno sirokom dolinskom dnu. vodopadi itd.. 4. N ISKC!. Inzenjcrskogeoloske odlike plavine su: velika poroznost. kanali. fundiranju mostova (izbjegavati terase iei u zdravu stijenu ).2. Mogu biti izgradene od pij eska i sljunka 1 I ( s1.god. U dolinama potoka i rijeka gdje preovlaauje vertikalna erozija ( zljebljenje korita ) formiraju se kanjoni ( skoro vertikalne obale ). 116 117 . itd. RijeL~ne lerase izgradene od pijeska i sljunka Stvaranje terasa moze biti prouzrokovano: pomjeranjem i promjenom erozione baze. Na podrucju Tuzlanskog kantona tokom 2001 god. Udaranjem talasa u kamenite obale formiraju se udubljenja odnosno talasne potkapine. Nivoi jezera i vecih rijeka su lokalne erozione baze.f1uvius-rijeka) crozija obuhvata razaracki rad potoka i rijeka koji se manifestuje u vidu produbljavanja ( vertikalna erozija ) i prosirivanja ( boena erozija ) njihovih korita. Navedene abrazione tvorevine prikazane su na slikama 59 i 60. lzgradnja objekata( pUlcvi. Prema tOlne tereni izgradeni ad plavina nisu pogodni za izgradnju saobra6ajnih i drugih gradevinskih objekata. Savntmpoa aluvi'jatna ' !.. To se desava pri bujicnoj eroziji kada se formira bltjicna plavina odnosno proluvij. Razvojem ovog procesa obrazuju se priobalne terase koje su nagnute prema moru. zabrana oranja terena sa nagiborn veCin1 od 20 0 . Intenzitet rijecne i potoene erozije ovisi od ve6eg broja cinilaca kao lito suo geoloski sastav i struktura terena. iii su stjenovite odnosno usjecene u osnovne stijene po stranama doline. prisustvo i karakter tektonskih pokreta. Ukoliko u dolinama patoka i rijeka dominira bocna erozija ( podlokavanje obala ) formiraju se rijecni meandri. Proueavanje oblika i veliCine rijecnih i potocnih terasa ima veliki znacaJ pri slijedeCim gradevinskinl radovima: izgradnji saobracajnih objekata i kanala. izgradnji naselja. slaba nosivost. Nekada teiikoce mogu biti tako velike da se radije pristupa izmjestanju trasa puteva itd.. . k1isure ( kose obale ). podloznost slijeganju. izgradnji brana. izrada popleta i drugih pregrada po vecim iljebovima. kao i podloinost mehanickorn razaranju. usljed potoene i rijeenc erozije doslo je do pojave brojnih klizista.4. koli6na i vrsta vucenog i lebdeceg nanosa.

Slika 60. itd. . Jacma talasa. 1989) Mehanicki sedimenti koji se formiraju prilikom razaranja obale. Sliku 59. Ove Oljere treba pored abrazlJe da spr~iece i druge egzodinamicke procese kao sto su klinnje terena . Faktori koji uticu na abraziju su slijedeci: nagib obale ( proces je intenzivmJI na strmim obalama).. . ( zaklonjenost ostrvima ). 4-kontincntalni od. odronjavanje. a u zani cyrsCih stijena rtoyi i poluostrva. KIf! na zapadnoj obali Koreje ( Birkeland & Larson. . a ukoliko v~da rastvara minerale cestice i odnosi ih u vidu rastvora onda je u pitanju hernijska sufozija. pjeskoviti i glinoviti sedimenti ). Ovakva abrazija naziva se selektivna abrazija. odnosno tame gdje se nivo rijeka i jezera brzo ffilJenJa..priobalska terasa. Zastifni zidovi na obali Floride (Birkeland & Larson.. kao i oni doneseni potocima i rijekama. Pn ovom procesu imamo dvojako djelovanje vode. Sufozija je najcesce zastupljena u priobalskim dlJelovlma r11eka 1 Jezera.6. Obrazovanje plaZa dovodi do slabljenja pa i do potpunog prestanka abrazije obala.nabacivanje blokoya ).. . prinos klasticnog materijala sa kopna (smanjuje abraziju ). Provodenje mjera zastite morskih i jezerskih obala woma je tesko i skupo. polozaj obale na obali.zaliyi. 3. Kada voda . 1989) 4.) i drul'lh objekata (napr.~jek) Slika 61. Sastoji se u izgradnji specificnih zastitnih zidova ( sl 61. Sufozija Sufozija je proces ispiranja i prenosenja sitnih cestica iz rastresitih stijena kroz koje se filtriraju podzemne vode. odnosl nerastvorljive mineralne cestice takvu SUfOZlJU nazlvamo rnehamckorn. U okviru meksih stijena abrazijom se formiraju Jl8 119 . Marsko ooala sa ahrazionim tvorevinama ( I-kltt: 2-talasna potkapina.2. sastav stijena i polozaj slojeva mehanicka otpomost stijena. Ovom procesu su najcesce izlozeni sitnozrnasti pijeskovi i prasinasto-glinovite stijene. taloze se u priobalskom dijelu mora ( uglavnom u zalivima ) gdje se stvaraju sljuncane i pjescane plaze. Razaranje stijenskih masa obavlJa se pod hldrodmamlcktm djejstvom toka podzemnih voda kroz porozne nevezane 1 slabo vezane sedimente ( prasinasti.

gipsni i soni karst. Saniranje terena zahva6enih sufozijorn dosta je teSko. geoloska grada. vrtace. te fizicka i mehanicka svojstva sedimenata. Usljed navedenih karakteristika rnocvare su cesto neprohodne kako za vozila.8. Najrasprostranjeniji je karst u krecnjacima. visoke sarno padavinama. te izrazito slijeganje i istiskivanje pri opterecenjll. debljina sedimenata). Opec inzenjerskogeoloske odlike mocvarnih sedimenata su: velika poromost. rnermerirna i dolomitima. Niske mOGvare se prihral1jujll sarno izdanskonl VOd01l1. Termin karst obuhvata geoloske procese i pojave u Zemljinoj kori i na povrsini izazvane hemijskim rastvaranjem stijena. Te vode rnogu biti atmosferskog porijekla ( kisnica.U terenin1a iziozenim procesu sufozije. izvanredna stisljivQst. kojima se sprijecavu iznosenje mineral nih cesticu iz nevezanih i slabovezanih sedinlenata.2. snijeznica ). Slika 62. rasjedi) sto se odrazava na smanjenje rastvaranja pa i karstitifikaeiju sulfatnih i hloridnih stijena. uvjeti prihranjivanja. sulfatne i hloridne). sirina.skidanju i odstranjivanju tankih mocvarskih taloga. Zamocvarenje tcrena Pri ovorn egzodinarnickorn proeesn dolazi do akurnuliranja stajacih voda u okviru depresija. Znacajniji povrsinski reljefni obliei u karstu su: skrape. CHj inienjerskogeoloskog istraiivanja rnocvara je da se utvrde: genetski tip mocvara.prihvatanju povrsinskih voda i onemogucavanju njihovog priticanja u mocvaru. Obzirom na stijene u kojima je zastupljena ova erozija razllkujemo karbona!ni. a ponekad i izdignute podzernne vode U okviru mocvara dolazi do talozenja sedirnenata biljnog porijekla ( treset ). Uprkos lakse rastvorljivosti sulfatne i hloridne stijene imaju manje karstnih formi. U te svrhe prinljenjuje se injcktiranje silikatnim maSaIua ili izrada betonskih elaana sa filterima. Ove stijene su plasticnije pa se u njirna rjede formiraju diskontinuiteti (pukotine. itd. 120 121 . tako i za Ijude.izradi nasipa u cilju sprijecavanja izliva poplavnih voda. Skrape (sI. zatim izlivene iz korita rijeka za vrijeme pop lava.7. Skrape u krecnjacima Vanjskih Dinarida Vrtace su tanjirasta iii ljevkasta udubljenja Cija je sirina najcesce 10-50 m a dubina 3-20rn.63).te preopterecenjll debljih taloga i njihovorn istiskivanju ispod nasutog rnaterijala. pijeska. Prilikom izrade saobracajnica njihove trase obicno idu rubovima mocvara jer su lamo uglavnom mocvarski talozi najtanji. speeifican rezim eirkulacije podzemnih voda. duzina. Na dnu vrtaca prislltne su pukotine duz kojih su vrtace nastale(sI. 4.2. zatirn gline.62) su brazde cija sirina i dubina mogu da budu od nekoliko centimetara do nekoliko decimetara a duzina po vise nletara. dok se mjesovile nl0c:vare koje su najzastupljenije prihranjuju vodom oba porijekla. Izvodi se najcesce onda ako su ugrozeni znacajniji objekti. pri cemu se obrazuju raznovrsne supljine. rnorfoiogija (oblik. Saniranje rnocvarnih terena sastoji se II isusivanju pornocll drenaznih kanala i drenaznih rovova. hidrogeoloske karakteristike. U priobalju vecih rijeka sufozija rnoze izazavati klizanje terena. tokom Vre111ena. 4. Visoke nlocvare se karakterisu tanjim slojevima organskih naslaga. sa karakteristicnim reljeforn i hidrografskom mrezom. uvale i karstna polja. Karstna erozija Pod karstnom erozijom podrazumijeva se razaracki rad povrsinskih i podzemnih voda II labko rastvorljivirn stijenama (karbonatne. formiraju se lokalna udubljenja tanjirastog oblika koja podsjecaju na plitke vrtace.

lace cirkulacije voda koje sadrze slobodan CO 2 . uglavnom bliic povrsini tcrena kao i duO' tektonskih ruptura. sfaiaklifi (n'. Stepen stabilnosti terena odreduje se prema broju proloma na I km' za jednu godinu. brojnost i prostorni raspored karstnih oblika.Slika 63.)'e na kronl pei:ine) i sfaiagmifl (NlstlllW podu pei. Formiraju se duz pukotina i rasjeda.Mogu biti duboke vise slotina metara. ceste vrtace i druge depresije. Jame su pretezno vertlkalne pukotme ko]e su prosirene karstnom erozijom. po~ori. Karstna poija se formiraju spajanjem vise uvala a mogu nastati i tektonskin: putem. pc~jave odrona i sipara itd. Tako se naprimjer vrlo nestabilni tereni karakterisu sa 5-10 proloma godisnje. Duzina im je do 2 km a sirina par stotina metara.Imaju izuzetan znaca] za eirkulaeiju i bidraulicku povezanost podzemnih voda. Stika 64.S04. Pri injzenjerskogeoloskom istraz. Znacajniji podzemni karstni obliei suo karstni kanali. stabilnost terena i uvjeti izgradnje gradevinskih objekata.ivanju karsta prikupljaju se sljedeci podaci: vrste. Medutim.U dubini su vezane za karstne kanale. starost karsta. iznenadni prodori podzemnih voda i prolomi (u tektonski ostecenim zonama) prilikon1 izgradnje tunela. hidrografskim hidrogeoloskim svojstvima pojedini au tori izdvajaju dva tipa karsta: holokarst (potpuni karst iii Ijmi karst) i merokarst (nepotpuni iIi zeleni karst). Ovi 122 123 .Karstni kanali su ejevaste supljine nastale prosmvanJem pukotina sirine nekoliko em do vise dm. teska prohodnost. Prilikom izvodenja gradevinskih radova u karstnim terenima nailazi se n3 sljedece oteO'avaj uce okolnosti: teski uVjeti vodosnabdjevanja. Vrtace formirane u ispucalim krecnjacima Uvale nastaju spajanjem vise vrtaca.kaverne) mogu koristiti za skladistenje materijala iIi pak kao sklonista za ljude.CI). intenzitet obrazovanja povrsinskih i podzemnih karstnih oblika. jame i pecine.'il1c) Po koliCini karstnih oblika. Karstna polja Bosne i Hercegovine uglavnom su nastala tektonskl. uvala i vrtaca. Na razvoj karsta uticu sljedeCi i~lktori: mineralni sastav stijena i njihova tektonska ostecenost. kao 1 tokove ponomiea. nestabilni sa 1-5 proloma godisnje. treba navesti da se karstni podzemni oblici (peCine. a relativno stabilni sa 1 prolomom za 1-20 godina. rastvorljivost stijena. Karstifikacija je intenzivnija u zonarna . U pecinama se stvaraJu peemskl nakltl ka? sto su stalaktiti (vise na krovu petine) i stalagmiti (rastu na podu peeme) (sI.storij~ u kojima ponek3'd teku manji vodeni tokovi.64) . Nalaze se po obodu 1 duu karstnih polja.jame. Pecine su uglavnom horizontalne podzemne pro. vodopropust1jivost protocnost podzemnih voda i rastvaracka moe podzemnih voda ( prisustvo disoeiranih jona CO 2 . poroznost. Ponori su zjapece pUkotine u koje poniru povrsinske vode.

:. debljina naslaga. koja SD blize nivou podzemne vade. vlainos! i vodopropustljivost naslaga. Barhanl. poroznost. posumljavanje i izrada popleta. Najpoznatiji erozioni lednicki obliei reljefa su cirk i valovo Cirk predstavija amfiteatralnu depresiju u okviru kojc se snijeg pretvara u ledo Na mjestu nekadasnjih cirkova n10gu se fornlirati glacijalna jezera kakav je i prin1jer prikazan na slici 670 Slilw 65.9. Kamene pustinje se karakterisu prisustvorn krupnih karnenih b10kov<1 na povrsini terena. mincraloski i petrografski sastav pijeska. pa su pod vegeiacijom . preu::etv I:: Birke!and&Larson) Inzenjerskogeoloskim istrazi \'anjem terena sa eolskim tvorevinanla prikupljaju sc sljedcCi podaei: vrsta matiene stijene od koje potice pijesak. Oaze su plitka OVa111<1 udubljenja (dubina 5-20m).Eolska erozij2 Eolska crozija predstavlja izduvavanje. oblik i glatkost zma. zbijanje Jnase pod dinamickim uticajima.led) erozijao Bez obzira na sporast kretanja lednika (nekoliko em-m na dan) ani svojim krctanjcm uticu 11a forn1iranje reljefa obrazujuci erozione i akumulacione obI ike.2. 4. Eolska erozija oVls1 od sijedecih faktora: jacine vjetra. tu se jedino nloze zivjeti u pustinji.Lcdnicka erozija Aktivnost Ieda pri stvaranju erozionih oblika naziva se lednicka iii glacijalna (laLglacies . smjera duvanju vjetra.U starogrckoj mitologiji Eol je bio bog vjetra pa je po njelItU ova erozija dobiia naziv. zatravljivanje. granulometrijski sastav zma. vlainosti stjenskih masa na kaje vjetar djeluje~ te krupnocc.ill eolski erozioni obEd: kamene pustinje i oaze. Eolski akulllUladoni oblici Sli pjcscane pustinje i dine. Na osnovu navedenih podataka poduzimaju se mjcre u eilju sprecavanja razvoja eoiske erozije i njenog uticaja na gradevinske objekteo Najcesce sanacione mjere sue prekrivanje terena humusom. Transport pfjeska iformirunje dine(po Bagno!du preu=eto i:: Heraka) 124 125 .tereni takode sadrze dobar (krecnj aci) 0 lahko obradljiv gradevinski kamen ldealan oblik dine je srpasta barhana (sL66) 4.1O. prenoscl1Je i talozenje cestica prasine i pijeska pod djejstvOlll vjetra. Eolska erozija je Ilojintenzivnija u pustinjskim predjelinlu gdje su utmosferski talozi izuzetno rijetki i gdje je rastvoreni nlaterijal lahko p0kretljiv jer nije obrastao vegctacijOln. oblika i sastava Zfll3.65)0 Stika 66. Pjescanc pustlnje nastaju talozenjeul vjetrom tnmsportovanog pijeska blize iii daije ad kamcnitih pu:otiniao Dine predstavijaju brezuljke uglavnom polumjesecastog oblika cija je blaze nagnuta strana okrcnuta ka vjetru (s1.2.! II Kalij(wmji(po Shelton. te ugao otpora smicanja i ugao prirodnog nagiba.PrilikOln ovog procesa nasta. mikro reljcfEL prisustva vegetacijc na povrsini teren<1. rastresitog materijala nazi va se deflacija (laLde'i1atio-Ocluvmi). Proces izduvavanja i odnoscni. koja vjetar transportuje. vrenlenske duzine djelovanja vjetra.

Klizenje se odvija po kliznoj vise-manje skoljkovitoj povrsini ako je u pitanju homogeni glinoviti materijal.2. Wyoming) (i:: Birkeland & Larson) Valov predstavlja lednieko korito kroz koje se kretao iii krete lednik (s1. Klizenje moze nastati spontano i tada se naziva prirodni proces. Slika 69. klizanje se odvija po slojnoj povrsini stabilnijeg sloja.1l. Slika 68. podlozan je nepravilnom slijeganju. (stabilniji) i glinoviti (pokretljivi) slojevi. iii pri dnu. u svome tijelu. Slika 67. naziva se morenski materijal.KliZenje i klizisla KliZenje je proces otkidanja i pomjeranja otkinutih masa preko stabilne podloge. Materijal je veoma heterogene granulacije.na mjestu otapanja lednika.a ukoliko je izazvano djelatnoscu covjeka onda se tretira kao tehnogeni proces. ukoliko je taj sloj nagnut.69). nepovoljnim uvjetima zaptivanja injektiranjem. pa se izmjenjuju evrse.itd. Valov kro:: koji se krete lednik (glecer) i nasi morenski mataUal (Yentna Glacier-Alaska) (iz Birkeland & Larson) Kameni materijal koji lednici nose na svoJoJ povrsml.68).Ako su naslage uslojene. 4. Za taj materijal karakteristieno je da je uglavnom nevezan pri eemu se naziva til (sI. slabo konsolidovan i moze biti debeo vise desetaka metara. Akumulacioni lednicki oblik reljefa naziva se ceona morena. GlacijalnajezeraJormirana 11 dolinama cirkova (Wind River Mountains.To je polukruzni bedem formiran 126 127 . te se odlikuje nedovoljnom nosivoscu. To je padinski gravitacioni proces. razliCitom vodopropustljivoscu.Glacijalni til u Siera Nevadi-Kalifornija ( po Putnam.i:: Birkeland&Larson) Pri inzenjerskogeoloskom istraZivanju terena sa lednickom erozijom posebna paznja se posvecuje morenskom materijalu koji zbog svojih karakteristika moze biti nepovoljna sredina za izvodenje gradevinskih radova. U ovom materijalu mogu6a je nestabilnost.

vrijenlc nastanka i svojstva klizista. odnosno bare.Elementi kliziSta Svako kliziste posjeduje odredene elemente. koja se. i prirodnc i vjestackc izm. utice veCi broj faktora koji se 1l10gU svrstati u dvije grupe: promjene u sastavu i svojstvima stijena. to je zapravo pukotina duz koje je doslo do spustanja otkinute mase.2. Najvecu ostecenost tijela klizista uglavnom imaju plitka klizista. ali cesce je diskontinuiran. U velikim klizistima moze se obrazovati vise takvih ulegnuca.2. Kliziste je tvorevina procesa klizenja. odnosno to . smjer razvoja klizenja. C-depresija.n.Uzroci stvaranja klizista Na veliCinu. E-trbuh. Slika 70.iene konfiguracije padina Do promjena II sastavu i svojstvima stijena dolazi usljed raz!icitih uzroka od kojih su najznacajniji fizicko i hemijsko raspadanje s(jena. veliCina klizista. vjestacko preopterecenje padine.Ie dio terena koji se pomjera iii se p0111jerao niz padinu.2. brza pomjeranja mldan i nagla) i neaktivna (smirena.Klasifikacija idizista Klizista se mogu klasifikovati po raznim kriterijumima kao ilto su: aktivnost procesa klizenja. geoloski sklop stijena itd. Kod velikih kliziSta moze ih biti i po nekoliko u tijelu klizista. intenzivnom denudacijol11 i erozijonl. i fosilna-starija i 128 129 . Kod njih Sll pukotine gus6e ali su i spustanja blokova manja 4. 4.l. Elementi klizista prikazani u planu ina profilu (AB-ceoni oiiijak kliziSta.Prema aktivnosti procesa klizenja kliziSta se dijele na aktivna (spora-vizuelno nevidljiva pomjeranja.3. Osnovni elementi klizista prikazani su na sliei 70. mogu pretvoriti u manja jezerca. Sekundarni oziljci klizista su pukotine duZ kojih je doslo do naknadnog komadanja tijela klizista. D-sekundarni oiiijci) 4. Posmatrana u presjeku ona je cesce nepravilnog nego cr~ometrijski pravilnog oblika. FG-noiica kliziSta. (e hemijska i mehaniCka sufozija. oblik. Nainlc.Proces klizenja moze biti kontinuiran. Klizna povrliina iii povrsina klizenja je donja sasvim jasno izraiena granica tijela klizista i stabilne podloge po kojoj je doslo do smicuceg kretanja tiieia kliziSta.11. nasipanjen1 materijala itd. Nozica klizis!a predstavlja hipsometrijski najnizi dio tijela klizista.Trbuh klizista je ispupceni dio tijela klizista. ne tako rijetko. dubina klizista. Diskontinuirano aktiviranje klizenja vecinom je povezano za obilnije topljenje snijega iIi intcnzivnije padavinc poslije duzih susa. Uvala iii depresija kliziSta je ulegnuti dio tijela klizista. zasjecanjem i usjecanjenl. Prirodne i vjestacke iZ1njene konfiguracije padina lTIOgU biti izazvane: poarIvanjsm rijecnih obula.Ceoni oziljak klizista je hipsometrijski najvisi dio klizista.2. prekomjerna usjecanja itd. NajcesCi nep~sredni povodi za pocetak klizenja su: izrazito povecanje vlaznosti stijena i rastresitog pokrivaca padine. na osuncanim padinama tokom suse dolazi do formiranja pukotina koje tokom kisnog perioda prinlaju povrslnske vade sto cesto predstavlja jedan od nzroka klizenja terena. Tijeio klizista predstavija tlo iii stjensku masu koja se krece niz padinu.11.

konzisteneija. hidroloski i hidrogeo!oski.Cilj inzenjerskogeoloskog izucavanja k1izista Cilj inienjerskogeoloskog izucavanja kliziSta svodi se na sljedece: a) d~finisa~je stepena ugrozenosti objekata. istrnino busenje. Prema veliCini klizista se mogu podijeliti npr. Na osnovu dubine izdvajaju se: povrsinska (do 1 m). nepovoljan litoloski sastav. uzajamni uticaj klizista na objekte i objekata i radova na kliziste. mnogo pistevina. nepovoljna orjentacija nagiba slojeva i ruptura (smjer nagiba niz padinu).4. Analiza literaturnih i fondovskih podata\<a (ako postoje). intenzivna tektonska ostecenost stijena. konsekventna klizista. geotehnicka osmatranja. fizicke karakteristike stijena. Pri izucavanju velikih klizista treba se pridrzavati sljedeceg redoslijeda: 1. bioloski i tehnicki. 3. ltd. istraini iskopi-rovovi. asekventna (klizenje u jednorodnim.prekrivena sedimentima).morfologiju i druge karakteristike klizista. Za sistematsko proucavanje klizista i procesa klizerBa neophodno Je d:fimsalJ podatke 0 terenu i stijenama kao i 0 procesu kiizenja i kllZlstU.itd. plitka (1-5 m). Medu njima izrazito dominiraju plitka. Za saniranje klizista primjenjuju se tri grupe sanacionih mjera. geomorfoloski. lzrada elaborata 0 inzenjerskogeoloskim uvjetima saniranja klizista sa prijedlogom sanacionih mjera.5. cesta pojava izvora.mjere Slika 71. vrbe itd.) .) te krivljenje objekata.Tehnicki indikatori koji ukazuju na labilnost padine su prsline i pukotme na obJekrlma (zgrade.11. a u laboratoriji odreduju se fizicka Svo]stva stlJena-vlninost. Inzenjerskogeolosko rekognosciranje (terensko upoznavanje problema). mogu se primjeniti efikasne mjere saniranja. Prepoznavanje labilnih pad ina vrsi se na osnovu razliCitih indikatora kao sto su: geoloski. hidroloska i hidrogeoloska osmatranja. 2. bioloska ogoljenost. na vrlo mala « 100 m 3 ). geofizicka ispitivanja. hidrogeoloske karaktenstlke.potporni zidovi.11."pijanih suma".itd. antropogene utlca]e ltd. 4. okna. Od bioloskih indikatora treba navesti: ogoljenost padina. Izvodenje terenskih i laboratorijskih istrniivanja (inzenjerskogeolosko kartiranje. 5. 4. koji su zanvaceni III mogu bit! zanvacem procesom klizenja i b)pravilno odabiranje a potom i projektovanje mjera saniranja k1izista.obim i raspored istrainih radova kako na klizistu tako i izvan njega). do ogromna (> 1000 000 m').l. Geomorfoloski indikatori su: strm nagib padine. Konsekventno kliziste II Tuzianskom kantonu (snimio ZFerhatbegovi6) Na prostoru Tuzlanskog kantona evidentirano je preko 600 klizista. dimenzije i ostala svojstva klizista.velike i eeste oseilacije nivoa rijeka i jezera. pojavu barske vegetacije uz 130 131 . klImatske faktore.uglavnom zemljastim masama) i insekventna (klizenje u heterogenoj geoloskoj sredini duz kosih pukotina koje presjecaju horizontalne slojeve iIi slojeve nagnute suprotno od padine).Prema geoloskom sklopu stijena u kojima se formiraju klizista se dijele na: konsckventna (51. jako razuden reljef i velika zatalasanost padina. Podael 0 terenu i stijenama obuhvataju: geolosku gradu. . Od geoloskih indikatora znaeajni su duboka povrsinska raspadnutost stijena. stanje napona.2.Izrada projekta inzenjerskogeoloskih istrniivanja (vrsta. granica plastienosti cvrstoca na smicanje itd. 71) (klizenje po slojnim plohama i klizenje rastresitog pokrivaea preko evrs!e podloge).2. Kada je u pitanju smjer razvoja klizenja izdvajaju se deiapsivna (proces klizenja odozdo navise) i detruzivna kIizista (proces klizenja odozgo nanize). Hidroloski i hidrogeoloski indikatori su:jaka raskvasenost stijena. morfolosh odlike. vel ike i ceste oscilacije nivoa podzemnih voda. pojavu krivih stabala tzv. Kad]e u pllanju proces klizenja i kliziste onda treba odrediti: uzroke koji su doveli do klizenja. geodetska i.duboka (5-20 m) i vrlo duboka (preko 20 m).strmo podsjeeene padine.Saniranje labilnih padina i k1izista Ako se pouzdano definisu uzroci k1izenja.. 4.itd.

oziljak odrona (povrsina otkidanja-bez lisaja i drugog nizeg bilja). Takav jedan odron koji se nalazi na magistraJnom putu J ablanica-Mostar prikazan je na slici 73.sa izravnjavanjern povrsine 4.~la) U terenu na kome se desilo odronjavanje mogu se razlikovati: zona odronjavanja (zona otkidanja i stropostavanja kamenih dijelova). zamrzavanje vade u pukotinama~ fast korijenja visih biljaka. Prije veceg odronjavanja mogu da se jave manja otkidanja i padanja kamenih blokoya. izrada drenaznih royoya za prihvat i odvoc!enje podzemnih voda. Odroni su narocito cesti u krecnjacima.12. gabioni. nepovoljna orijentacija primarnih i sekundarnih diskontinuiteta.njegovoj podlozi i zalec!u. pukotina glinama. Uzroci odronjavanja karnenitih masa mogu biti sljedeci: podsjecanje strmih padina. zatvaranje terena. terasiranje povrsine terena i rasterecenje ceanog dijela klizista te zamjena stjenskih masa (koriste se stjenske mase koje pove6avaju etpore sn1icanja).-2-po fijelu kli::d'ta 3~kombinacija obodnih i kana/a po Tijelu klizi. podupiranje potpornim konstrukcijarna (kameni. itd. Do ovog procesa dolazi usljed djejstva gravitacije i drugih sila kada one savladaju otpore smicanja (koheziju i unutrasnje trenje). betonski armirano betonski zidovi. sipoy!' itd. Prema velicini tiJela odroni se dijele od vrio malih (do 100m3 ) do ogromnih (> 1.posumlj avanj e).kanala.mjere kojima se sili klizenja suprotstavlja kontra sila. dijafragme.) Slika 73.mjere kojima se poboljsavaju karakteristike tvorevina u tijelu klizista.72) za prihyatanje i odvodnju poyrsinskih Yoda.0dronjavanje Odronjavanje je egzodinarnicki proces pri kome dolazi do otkidanja i padanja dijelova stijena sa strmih padina. Odronjavanje uglavnom pocinje pojavom noyih prslina i pukotina iii prosirivanjem postojeCih. i sprecavanJe podlokavanje obala (regulisanje tokova rijeka i potoka). 132 133 .drenaznih rovoya).Prema vremenu izvoc!enja razlikuje se preventivno i akutno saniranje.Te mjcre su: izrada kanala (sl.2. sprecavanJe raskvasavanja terena povrsinskim i podzemnirn vodama (izrada vodozahvata. Akutne sanacione mjere primjenjuju se za saniranje aktivnih klizista.kojima se otklanjaju uzroci klizenja. 3.OOOm ). Gdron "Jasenjani" nOS/GO us/jed vertikalnog zasjeka visine preko20m kao i zbog nepovuljne orijemQcije primarnih i sekundarnih diskontinuiteta (Basagfc. 2. injektiranje sa slabim pritiscima (injektiranje stjenske mase u tijelu klizista te podlozi i zaiec!u).OOO. 2000 ) Slika 72.Prcventivne mjere se primjenjuju u cilju sprecavanja klizenja na labilninl padinama. odronski materijal (moze biti homogen iii heterogen i on gradi tijelo odrona koje moze imati razlicite dimenzije).One obuhvataju: obnavlj anjeunistene vegetaeije (zatravljivanje. Dreniranje kli:::ista kanalima(l-obodnt.

Sipari u krecnjacima Vanjskih Dinarida Siparski materijal moze biti pokrenut usljed sljedeCih uzroka: zasjecanjem tijela sipara (gradevinski radovi). Kretanje drobinskog materijala je diskontinuirano i kratkotrajno. nadimanje stjenskih masa. prodori podzcmnih voda i tecljivih masa.0sipanje Osipanje je padinski proces rotacionog kretanja (kotrljanja) komada stijena nastalih mehanickim raspadanjem kamenitih stijena.ices"i inzinjerskogeoloski procesi izdvajaju se: slijeganje terena. mora itd. Kao na. zemljotresi. do ogromni> 100000 m\ Stika 7S.itd . velika poroznost. Istrazivanje odrona najcesce se sastoji u preventivnom utvrdivanju faklora koji mogu dovesti do pojave odrona. i sl.pruge) i drugih gradevinskih objckata. saobraeajnice. Sipari su testi u nasim krecnjackim terenima Vanjskih Dinarida (sl.). preopterecenjem tijela sipara (izrada nasipa.. Slika 74. brane. akumulacije. velicina tjela sipara (vrlo mali<!O m '. Navedene karakteristike definisu sipar kao nepovoljnu podlogu za izgradnju saobraeajnica (putevi. kao i injektiranje pri slabom pritisku. itd. izrazila vodopropustljivost itd. Karakteristican primjer slijeganja usljed nekontrolisane eksploatacije kamene soli predstavlja Tuzla gdje su pojedine zone u proteklih 100 godina slegnute oko 15m. nagib povrsine (blaZeg nagiba do 25°.). velika stisljivost.Pukotine na So/nom trgu u Tuzli nastale slijeganjem teren (snimio ZFerhatbegovicj 134 135 .neaktivni). Klasifikacija sipara vrsi se na osnovu razliCitih kriterija kao sto su: debljina tijela sipara (vrlo t~i do 0. Nagomilavanjem ovog materijala formira se sipar. Saniranje sipara izvodi se na sljedece nacine: izradom potpomih konstrukcija (potpomi zidovi.lnzenjerskogeoloske karakteristike odronskog materijala su: losa sortiranost blokova.Inzenjerskogeoloski procesi 4.strmog nagiba 3S-4S0). podrivanjem nozice sipara vodom rijeka.2. mala nosivost. 4. sidrenje labilnih masa..).13.75). aktivnost sipara (aktivni. potresima (miniranje. U nozlcl sipara akumuliraju se krupniji blokovi dok se pri vrhu sipara nakupljaju sitniji komadi stijena. Slijeganje iercna lnoze biti prouzrokovano eksploatacijom mineralnih sirovina bocnim istiskivanjem slabonosivih stijena.3. itd. pregrade).sniiavanjem nivoa izdani (primjer Venecije).IilZenjerskogeoloske odlike tijela sipara su: velika poroznost. podzemni Cgorski") udari. naselja.5 m.) u terenima gdje su vee sagradeni gradevinski objekti primjenjuje se podupiranje i izgradnja potpomih zidova.do vrlo debeli>20m). prolamanje stjenskib masa.Mnogi objekti u gradu su sruseni a danas se na ulicama i zgradama nalaze brojne pukotine i neravnine koje svjedoce 0 slijeganju terena (sI. slaba konsolidovanost.)preventivno mehanicko uklanjanje labilnih blokova prije izgradnje objekata b. itd. itd. 74) Pod inzenjerskogeoloskim procesima podrazumjevaju se vjestacke promjene geoloskih uvjeta terena prouzrokovane izgradnjom objekata (rudarski radovi. lahka i potpuna ocjedljivost. rasterecenjem masa ublazavanjem njihovog nagiba. Saniranje tcrena sklonih odronjavanju svodi se na sljedeca dva vida:a.

i:: Imamovii) Nadimanje stijenskih mas a uglavnom je vezano za bujanje glina koje prodiru u podzemne prostorije. PODZEMNE VODE Podzemne vode su one vode koje se nalaze u unutrasnjosti Zemlje.)-'AD (Dunrud & Nevins. Konatna voda (lat. Slika76. Nize od ove dubine javljaju se sarno vodene pare.god.Prin1jer prolamanja terena zabiljezen je na Boricu u Tuzli 1989. precnika oko 25m. smanjuju mogucnost infiltracije. Proiamanje stijenskih masa desava se kada u krovini podzemnih prostorija dude do pucanja i pomjeranja stijena sto se moze prenijeti sve do povrsine terena. i ova zabiljezena u SAD prikazana na sliei 76. U prirodi se sreee u vulkanskim oblastima.conatus-zajedno roden) je podzemna voda koja se nalazi u sedimentnoj seriji a vodi porijeklo od voda mora iii jezera u kome su se stvarali dotieni sedimenti.Smatra se da se podzemne vode javljaju u Zemljinoj kori na dubini do 12 lan.juvenilis-mladalacki). Da bi se ovaj proces sprijeCio potrebno je vrsiti brzo probijanje prostorija i izvoditi njihovo zatvoreno podgradivanje.Najnepovoljniji vid slijeganja je veliko 1 neravnomjerno slijeganje.U toku kretanja kroz Zemljinu koru mjesa se sa vodom meteorskog porijekla pa je veoma tesko utvrditi pravu juvenilnu vodu. Na poniranje vode II tlo uticu: padavine.. Prodori podzemnih voda i teCljivih masa javljaju se u tune lima i drugim podzemnim objektima naroCito u karstnim terenima. Podzemna voda meteorskog porijekla potice od padavina iz atmosfere i zato se cesto naziva atmosfcrska iii meteorska voda. a ne i tecne podzemne vode. Slicnih pojava ima sirom Svijeta.Prema porijeklu podzemna voda moze biti: vadozna (meteorska iii atmosfcrska). biljni pokrov. Prolomi su najcesci u tektonski ostecenim zonama.Udari se dogadaju na mjestima maksimalne koncentracije napona u momentu trenutne preraspodjele naprezanja usljed oslabljenja napregnute zone podzemnim iskopom. a dio koji se krece pod uticajem gravitacije je slobodna voda.a odomacen je i naziv vadozna voda. Podzemni ("gorski") udari predstavljaju iznenadno rusenje stijena sa zarusavanjem i zatrpavanjem podzemnih prostorija. NajcesCi su u rudnicima uglja nn dubinama veCim od 250 m. juvenilna i konatna. voda u porama stijena i vegetacija. nagib povrsine. Juveniina voda nastaje vezivanjem vodonika i kiseonika koji se oslobadaju u procesll diferencijacije magme. Konatna voda miruje u odredenim geoloskim strukturama sve dok se do njih ne dode busenjem iii im se prirodnim putem (rasj edanj em) ne omoguCi istieanje i zamjenjivanje atmosferskom vodom. Ona nastaje prvi put pa se cesto naziva i "mlada voda"(lat. Udari se desavaju u stijenama velike cvrstoce u kojima moze da se akumulira energija elastii'ne deformacije. 5. Dio vode zadrzane u kapilarnim porama iii uz stijenke sitnih mineral nih cestica naziva se f"Izicki vezanom vodom iii vlagom. Navedene inzenjerskogeoloske procese treba studiozno i kontinuirano proucavati te podllzimati odgovarajuce mjere radi njihovog sprecavanja i ublaiavanja. 136 137 . a takva je npr.Veca kolicina padavina u terenima izgradeninl ad propusnih stijena rezultira Inogu6noscu nakupljanja veCih koliCina podzemne vode. propusnost stijena i kolicina vode sto se vee nalazi u porama stijena.Kratf!r form iran prolamanjem [erena usUed nekontrolirane eksploatacije kamene soli u . zatim plitko ispod povrsinskih tokova itd. a strmi nagib padina. Tadaje na eesti nastao krater dubine oko 15m.Postoje jos i atmosferske i povrsinske vode.voda dolazi iz atmosfere kondenzacijom vodene pare koja se nalazi u vazduhu i zajedno sa njim prodire u supljine i pukotine koje se nalaze u litosferi i tll se kondenzuje u VOdll.Pored infiltracije meteorske vode u podzemlje.

. Fizicki vezana vada gubi se uglavnom isparavanjem na povrsini (evaporacija).1. Odstupanje moze biti u vezi s polozajem i vrstom nepropusne podloge i s obiljezjima vodonosnih stijena. obiik.. Slika 77.oda.. Slobodna voda pod utieajem gravitaeije teee u nize predjele. Yodno lice cesto oponasa povrsinsku konfiguraeiju terena ispod kojeg se nalazi.2.Navedeni tipovi poroznosti prikazani su na sliei 78. pa se zato kate da se vezane stijene karakterisu sekundarnom (pukotinskom) poroznosti. isparavanje i na eventualno istjecanje vode na povrsinu iIi podzemljem. U hidrogeologiji.U ovoj zoni voda ispunjava prazne prostore do nepropusne podloge iii do dubine u kojoj je temperatura 1Oliko visoka da dolazi do isparavanja. a oznacava primarnu poroZDost. te 0 vezivu koje ispunjava prostor izmedu zrna. . 3-1'odno licc s kapilarnim obrubom iii nivu podzemnc vade.U krecnjacima i dolomitima koji su viSe iii manje topljivi u vodi koja sadrzi C02 i neke druge agresivne sastojke.2-voda temeUnica ilifreatska >. Voda II podzemlju U okviru hOn1ogenih granuliranih naslaga: J-vodoncpropusna pod/oga.ukupna kolicina vode koja se moze nakupiti ovisi od stepena poroznosti odredenog sedimenta odnosno stijene. njihovom rasporedu. Pukotiuska poroznost karakteristiena je za sve guste i tvrste stijene koje su prakticno netopljive u vodi. Dio vode u ovoj zoni fizicki je vezan adhezijskim i drugim molekularnim silama (vlaga).. ali i uopste u ejelokupnoj geotehnici. S. zavisi 0 veliCini i obliku zma. pri cemu moze lnijenjati podzemne puteve. u podzemlj u se generalno razlikuju: prozracna zona iIi zona acracije i zona vode temeljnice iIi zona freatske vade (sI.S..vec je obrubljena kapilarnim obrubom u kojem se voda dize kroz kapilarne pore i ulazi u prozracnu zonu.Zone u hidrogeologiji 1 11 I S obzirom na hidrodinamieke karakteristike. i to u ublazenim kontnrama. Sekundarna poroznost nastaje nakon formiranja stijene djelovanjem razlicitih sila.Ono se nalazi na razlicitim dubinmna. U vezanim stijenarna voda se nakuplja i cirkulise u pukotinarna. Ukupna zapremina supljina. Ova definicija se odnosi na stijene sa intergranularnom poroznosti (nevezani sedimenti i poluvezane stijenegline).iedinici zapremine stijene (npr u 1 m 3 stijene).Poroznost i propusnost stijena -. U novije vrijeme sve vise preovladuje stav da kao pore u stijenarna treba smatrati sve one prostore u stijenama koji nisu ispunjeni cvrstom mineralnom materijom bez obzira na naCin postanka. poroznost predstavlja zapreminu supljina u . . SJobodna voda ne ispunjava potpuno supljine ave zone i ne 6ni povezan slo. Povrsina vade temeljnice naziva se vodno lice iIi nivo podzemnc vodc. a trose je i biljke i na kraju ispustaju (transpiracija). 138 139 . pukotinske se supljine proSlrujU pa nastaje pukotinsko-disolucijska (krska) poroznost. velicinu i druge karakteristike takvih supljina. Prostori gdje nema vode ispunjeni su zrakom pa i odatIc i naziv zone. Zona vode temeijnice iii freatskc vode nalaze se ispod prozraene zone. 4-prozrah1D zono Prozracna zona je podrucje blizu povrsine u kojem ispunjenost supljina vodom ovisi 0 kolicini padavina.l. To ovisi 0 klimatskim i geoloskim uvjetima koji utieu 11a kolieinu vode. 77) S obzirom na Cinjenicu da voda u podzemlju cirkulira i zadrzava se u porama i supljinarna (u nevezanim klastiCnim sedimentima) i pukotinarna i supljinarna (u vezanim stijenarna). kao i njihova veliCina. Granica izmedu freatske vade i prozracne zone nije ostra.

Izdani Izdanima se nazivaju sve geoloski znacajne akumulacije slobodnih podzemnih voda. rijeke. itd. H-poroznost u krecnjaku zbog korozivnog pro. Krupnozrni sljunkovi imaju poroznost 20-35 %.Vodopropustljivost je neposredno ovisna od velicina i medusobne povezanosti pora kao i od napona koji uvjetuje laetanje vode. Slika 78. iIi midan.{:irenja primarnih supljina.25mm). Cije su podzemne vode spojene u jedinstvenu vodenu masu. F-poroznost zrna). busenjem busotina. ledinica kojom se definise vodopropusnost stijena " Slika 79.. Shematski prikazane izdani aJ razbijena izdan. Ukoliko su vece dimenzije pora u stijenama. G-porozna zona izmeau slivova lave. zadrzavaju i propustaju podzemnu vodu. U krupnozrnim sljunkovima velicine pora dostizu I em pa i vise. neminovno naide na vodu. 140 141 . !reba istaci da propusnost stijena nije proporcionalna njihovoj poroznosti.Ukoliko stijena propusta vodu to se naziva njenom propusnoscu iii permeabiinoscu. Dakle izdani se formiraju u stijenama koje su sposobne da primaju. b)zbijena izdan. Stoga milao lokacija vodozabvatnih objekata u terenima sa zbijenim izdanima nema veCi znacaj. One stijene koje lahko propustaju podzemnu vodu nazivaju se hidrogeoloski kolektori za razliku od hidrogeoloskih izolatora koji su vodonepropusne stijene u kojima se ne moze formirati izdan. rn/sec.3. 2-izdanska zona.!-pukotinska poroznost masivnih stijena (po Gillulyju i dr.bez obzira na njihovo porijeklo i geoloske uvjete u kojima se sada naJaze u Zemljinoj kori.A-F-faktori poroznosti u granuliranim naslagama (A.On se najces6e oznacava sa "k". utoliko je manji olpor kretanju vode. Voda iz izdani moze da hrani izvore. c)sloiena izdan. Razbijene izdani se formiraju u stijenama sa pukotinskom poroznos6u dok se zbijene izdani obrazuju u stijenarna sa intergranularnom (meduzrnskom) poroznoscu. Zbog toga je njihova vodopropustljivost veca nego kod pijeskova. ukupna kolicina vode u stijeni zavisi od stepena njene poroznosti.Butica) poloiaja zrna. D-uticaj granulomerrijskog SQstava i rasporeda zrna razlicite velicine.E-utieaj eementacije meauzrnskih prostora. Siozene izdani nastaju kombinacijim najmanje jedne zbijene i jedne razbijene izdani. U vezi stirn veca je i vodopropustljivost stijena. Tipovi poroznosti.naziva se koeficijent filtracije iii koeficijent vodopropustijivosti. Medutim.Kretanje podzemne vode pod djejstvom sile gravitaeije moguce je sarno u porama superkapilamih veliCina (>0. 3-hidrogeoloski izolator Dovoljno kompaktne vodene mase zbijenih izdani daju mogucnost da se kopanjem bunara. rna gdje oni bili izvodeni u zoni prostiranja zbijenih izdani. 5. Naime gline imaju veliku poroznost (neke cak vetu od 50 %) ali su prakticno vodonepropusne zbog toga sto su pore taka male da se voda \eze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati. I-nadizdanska zona.iz Heraka) Stepen ukupne poroznosti uzoraka u procentima za neku stijenu izracunava se prema formuli: n-stepen ukupne poroznosti uzorka stijene n _Vp XlOO(%) V V -ukupna zapremina uzorka stijene Vp-ukupna zapremina supljina u uzorku Dakle. Obzirom na vrstu poroznosti koja je zastupljena u stijeni gdje je formirana izdan razlikuju se razbijene i zbijene izdani. bunare i druge prirodne i vjestacke vodne objekte. Navedeni tipovi izdani prikazani su na sliei 79. a izraiava se u emisec.

1996 ) Vertikalna komponenta hidraulickog pritiska u arteskim izdanima naziva se pijezometarski pritisak. Slika 80.a nivo izdani u njemu je subarteski nivo izdani. 6-subarteski nivo)(iz Viahovic.''''.__ '-I":--~ . voda iz arteske izdani izbija pod pritiskom na povrsini terena i dostiie visi nivo od same povrsine terena.--- .Kapilarni pojas obrazuje se u kapilarnim i sUbkapilarnim porama neposredno iznad slobodne povrsine izdani.:0:.. narocito u slabije poroznim stijenskim masama sa rijetkim vodenim zicama zavisi i od slucajnosti da Ii ce se njima presjeci iii ne nek. Tek po otvaranju nekog dljeia hidrogeoloskog kolektora djelatnoscu covjeka iii erozijom vode iz zatvorenih izdani mogu da se krecu iii eksploatisu.bez obzira sto su ti objekti zasli u stijensku masu dublje od nivoa izdani. Prema hidraulickim karakteristikama otvorene izdani mogu biti slobodne i arteske. Po tom karakteristicnom svojstvu one su j dobile naziv slobodne izdani (sI.. a na njihovo mjesto priticu svjeze vode najces':e sa povrsine Zemlje. Prema tome. jer su vode u njima nepokretne i po kolicini nepromjenljive.. dok se nivo do koga dopire arteski pritisak naziva pijezometarski nivo.3-nivo slobodne izdani i . ~ __~ I~~_. Siobodne izdani po cijelom svom prostranstvu nemaju povlatni hidrogeoloski izolator.vki fIoialor. Ona se obicno krece od nekoliko cm do 2 m. Artdka izdan (l-hidrogeoloski kolektor. i sto se u njihovom susjedstvu nalaze busotine iIi bunari sa vodorn. . - . ~:.2-hidrogeolo.U njima nivo izdani moze slobodno da oscilira sve do same povrsine lerena. Slika 81. Priticanje svjeze vode u izdan naziva se prihranjivanje.·~E~~~~ ':'. dok se nadizdanska zona rasprostire izmedu izdanske zone i povrsine terena. - --'~ . 1996 ) ( Arteske izdani su na najveeem dijelu svog prostranstva prekrivene povlatnim hidrogeoloskim izolatorom (sI.-~~ --~~-.81). Na osnovu uzajamnog polozaja hidrogeoloskih izoiatora i kolektora mogu se formirati dvije osnovne hidraulicke vrste izdani: zatvorene i otvorene.~ __ .a najcesee u dubinama 50 do 300 m. a povrsina izdani moze da oscilira slobodno u vertikalnom pravcu. Otvorene izdani formiraju se u otvorenim hidrogeoloskim kolektorima koji su cije10m gornjom povrsinom iii jednim njenim dijelom vezani za povrsinu terena.80). od vodenih ogranaka.a lagano oticanje vode iz izdani praznjenje. Izdanska zona formirana je u naJl11Zlm dijelovima hidrogeoloskog kolektora. Arteske izdani javljaju se u dubinama od nekoliko metara do 2 km.U zoni prostiranja razbijenih izdani ne mora se uvijek naiCi na izdansku vodu. One sto su jedno vrijeme cinile izdan lagano olieu negdje prema Zemljinoj povrsini. U odnosu na zatvorene izdani.-- .~... 5.~. izdanska voda ne moze izbiti na povrsinu terena. Pri istrazivanju vode u sloienim izdanima busotine treba postavljati u dijelu na kojem je zastupljena izdan zbijenog tipa.Taj dio naziva se subarterski dio izdani.1h.pfjezomelarski nivo. Debljina i oblik ovog pojasa zavisi od duiine i izgleda kapilarnih pora. Shematski prika:: slobodne izdani (I-minimalni vadostaj rijeke. Kada se izvede busotina iii bunar na dijelu terena cIJa se povrsma nalazi hipsometrijski nize od pijezometrijskog nivoa. Zatvorene izdani obuhvacene su sa svih strana hidrauluckim izolatorima. U njma je hidraulicki mehanizam promjenjljiv.osciJacije nivoa izdani) iz Vlahovic. Na dijelovirna arteskih izdani gdje je povrsina terena hipsometrijski VIsa od pijezometarskog nivoa. Njihov hidraulicki mehanizam je ustaijen.~~-=-:'-::':::'::-. 2. --. >. uspjesnost lociranja vodozahvatnih objekata u razbijenim izdanima. Najopstije hidrogeoloske karakteristike kolektora u kojem je formirana izdan prikazane su na slici 77. Podinu hidrogeoloskom kolektoru cini glina kao vodonepropusna podloga.-:~. Oscilacije nivoa slobodne povrsine izdani uslovljavaju i oscilacije kapilarnog pojasa... otorene izdani su znatno vise zastupljene i imaju znatno veei prakticni znacaj. Vode veeine otvorenih izdani stalno se smjenjuju.~..::':..§*~~=-~~~" '.maksimalni vodostaj rifeke. Prihranjivanje izdani vodom iz atmosferskih 142 143 .

_ ____ .zlike hidraulickih pritisaka tj. koje se medusobno priblizavaju prema dnu bunara iii busotine.U vertikaluom presjeku graniee depresione kupe predstavljene su depresionim krivim.' . S-sniZenje nivoa vode u bunaru iii busotini. hidraulickom stanju..kretanje vode u pojedinim slucajevima moze biti turbulentuo pri cemu se strujnice vode medusobno sijeku.f .~ - ~ ~ '~r . pravac i dr. znacaj pri procjenama filtracionih svojstava stijena i uslova ugradnje uredaja za vodosnabdijevanje i dr. a dio hidrogeologije u kojem se izucavaju zakonomjernost.zadobija promjenljiv karakter pod djejstvom razlicitih prirodnih i tehnickih cinilaca (neravno~erna infiltracija atmosferskih taloga. Praznjenje izdani moze biti i prcka vegetacije koja svojim korjenjem dopire do kapilarnog pojasa nadizdanske zone i iz njega se snabdijeva vodorn za svoje zivotne procese. U mnogim slucajevima javljaju se manje promjene sto se u praksi moze zanemariti. Crpljenjem se izdanske vode iz bunara izdizu na povrsinu terena pornocu raznih uredaja.. 4-hidrogeoloski izolator. Ovo udllbljenje naziva se depresiona kupa.) ne mjenjaju se tokom vremena.Vjestacko praznjenje izdani vrse Ijudi. Kretanje podzemnih voda vrs! se pri postojanju ra. 144 Odredivanje granica depresione kupe ima veliki prakticn.3 do 0. Prj gravitacionom ocjedivanju vjestackim uredajima se omogucava izdanskilTI vodan1a da pod djejstvorn gravitacije izbijaju na povrsinu terena.vec cesto mijenja i cjelokupan hidraulicki mehanizam izdani. drenaZa.taloga iii iz povrsinskih voda 113jcesce je difuzno.._r- r~' -. Pri ustaljenom kretanju svi elementi filtracionog toka (brzina..--' . Bitno se razlikuju dva naCllla vjestackog praznJenja izdani: gravitaciono ocjedivanje i crpljenjc. Filtracioni tok je promjenljiv ako se njegovi elementi mjenjaju kako u prostoru. Filtracioni tokovi podzemne vode medusobno se razlikuju po nacinu kretanja.Dobro vodopropustljivi sljunak i pijesak kod kojih je manje trenje vode i cestiea. Prirodno praz. koje prodiru koncentrisano kroz ponore u podzemlje. Pri infiltraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore djelimicno ispunjene vazduhom iIi vodenom parom. Pri tome se kretanje vrsi od mjesta sa vecim pritiskom tj. kolicina. ka ~ 145 . rezimu filtracije.-~ /'-. Podzemne vode se mogu kretati kroz stijene u obliku infiltracije iii filtracije. sn prirodno i vjestacko praznjenje.-:--' ~.Ovaj tip kretanja vode u s\ienama javlja se relativno rijetko.U stjenama sa krupnim porama i pukotinama Ciji su koeficijenti vodopropustljivosti veti od 0.taljeno i promjenljivo. Kod malo propustljivih glina kupe su uske sa malim radijusima uticaja.-___.Toll1 prilikom snizava se nivo izdani (podzemne vode) obrazujuci oko mjesta crpljenja udllbljenje u izdani kaa sto je prikazano na slici 82. 3-izdan. _ r____ _ ~ --. Pri laminamom kretanju strujnice vode su medusobno paralelne. crpljenje vodom. H-debljina izdant) Horizontalna projekcija depresione kupe ima priblizno krumi oblik. Zakoni kretanja podzemnih voda koriste se pri hidrogeoloskim proucavanjima zahvata podzemnih voda.3 do 0. ?C '" r_______ c~ r~ ~--~---..~~~c. Jedino u izdani razbijenog tipa koja iina mnoge supljinc (u karstnin1 predjelima) moze mjestimicno lzaan da se prihranjuje velikim koliCinama povrsinskih voda i2 rijeka ponornica.itd.. infiltracija otpadnih i industrijskih voda i dr. medu njima osnovn. Ono predstavlja faktor koji ne samo da remeti prirodni rezim izdani. imajn siroke kupe sa velikim radijusima uticaja. Dimenzije depresione kupe a saglasno tome radijus uticaja i veliCine snizenja (visine kupe).Laminamo kretanje zastupljeno je ne samo u stijenama meduzrnske poroznosti vee i u ispucalim stijenama u kojima koeficijenti vodopropustljivosti ne prelaze 0. U vecini slucajeva podzemne vode se kretu.4 cm/sec. ovise 0 vodopropustljivosti tvorevina. kretanja podzemnih voda naziva se dinamika podzemnih voda. Za praktiCne svrhe koriste se jednacine za priblimo odredivanje velicina radijusa uticaja.~~ Slika 82.4 cmlsec. R-radUlis lltic(?ia (depresione kupe). Masa te vode koja se krece obrazuje filtradoni tok.njenje izdani vrsi se kroz izvore iii druge vidove izliva. Kretanje podzemnih voda postaje promjenljivo tj. razlike nivoa slobodne povrsine izdani. Kretanje podzemnih voda moze biti u... tako i tokom vremena. U torn slucaju voda sa povrsine terena ponire u hidrogeoloski kolektor kroz bezbroj pora. Radijus bazisa depresione kupe naziva se radiju. __ ___ ___ r__ . Prj filtraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore koje su potpuno ispunjene vodom. Po karakteru kretanje podzemnih voda moze biti laminarno i turbulentno.Depresiona kupa nastala crp(je'?iem podzemne vodc (l-nivo podzemne vode: 2-depresiona kriv(l. -_ ~ _ --. sa visim nivoom. Obrazovanje depresione kupe izaziva odstupanje toka podzemne vode od prirodnog pravea. rezervi itd. Praznjenjc slobodnih izdani moze se vrsiti na vise nacina.).. uticaja.

a treba da budu zavrsena i regionalna hidrogeoloska istrazivanja. U njima se preCiscavanje izvrsi pri filtracionom putu od 1 do 4m. Udaljavanjem od izvora zagadivanja vrs! se prirodno preciscavanje izdanskih voda.hidrogeoloska istrazivanja treba da rezultiraju spoznajarna 0: odnosu izmedu povrsinskih i podzemnih voda. Organske materije vjestackog porijekla pOlicu najveCim dijclom iz smetljisla. seoskih i industrijskih otpadnih voda. 5. U ovakvim istrazivanjima upotrebljava se osnovna geoloska karta i svi geoloski. Najopasnije po zdravlje Ijudi je zagadivanje izdanskih voda materijarna organskog porijekla.4. za potrebe izgradnje hidrolehnickih objekata. djelovima osim nabrojanih jos i ugalj. hidrogeoloski i ostali dostupni podaci koji su osnova za detaljna istrazivanja. odvodnje u rudnicima.). Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se prilikom rjesavanja problema vodosnabdijevanja. Pri kretanju kroz karstifikovane stjenske Hidrogeoloska istrazivanja obavljaju se u razlicite svrhe. neorganskog iii orgamkog porijekla. iii se tretiraju kao stetne pa ih stoga treba odstraniti. podzemne vode dolaze u dodir sa materijama razlicitog porijekla. dok je najmanji obim vezan za neposrednu okolinu mjesta zagadivanja. septickih . Regionalna (opsta) hidrogeoloska istrazivanja su detaljnija. ZagadivaCi mogu biti prirodnog iii vjestackog. . regionalna (opsta) i detaijna.5. te 0 hidrogeoloskim osobinama stijenskih masa. U pijesku i sljunku preCis6avanje je razliCito u horizontalnom i vertikalnom pravcu. rnase.mjestima sa nizim pritiskom odnosno nizim nivoom podzen1ne vode.iezomctarskog nivoa. ZagaUivanje izdanskih voda Tokom pronicanja i filtracije. Stepen preciscavanja zavisi od dimenzija pora u s1jenarna i od duzine predenog puta. Kada su podzemne vode sletne. dizenterija. Prirodni zagadivaCi organskog porjekla nalaze se vee na samoj povrsini terena. Na povrsini terena to su najcesce istruhli dijelovi biljaka iii uginulih zivotinja. U njima se bakterioloski zagadene vode preCiste na duzini od oko 20cm. U takvim vodama nalazi se obilje bakterija zaraznih bolesti (zutica. difterija. Opcenito. Podzemne vode se istrazuju za potrebe vodosnabdijevanja naselja i industrijskih objekata. saobracajnica i drugih slozenih inZcnjerskih objekata. cesto nije dovoljna ni duzina od 12 km za potpuno bakteriolosko preciscavanje izdanskih voda. Prospekcijska (orijentaciona) istrazivanja provode se na neistrazenim podrucjima radi dobivanja orijentacionih spoznaja 0 hidrogeoloskim prilikarna na terenu. pri cemu se rade hidrogeoloske karte u mjerilu 1:25 000 iIi 1:50 000. a Sm u vertikalnom pravcu. Rasprostiranje zagadivanja uslovljeno je pravcem kretanja izdanskih voda. ovisno 0 potrebi. za navodnjavanje i odvodnjavanje. Hidrogeoloska istrazivanja u grailevinarstvu 5. Ta razlika nivoa podzemne vode naziva se razlika pi. Pri tome se stvaraju uslovi za zagadivanje izdanskih voda.lama i stala. To zahtijeva ne sarno prec:izno izradenu geolosku kartu i geoloske profile vee i rezultate ostalih izvedenih istrazivackih radova kao sto su podaci dobiveni istrainim busenjem sa 146 147 . kolera i dr. za izvedbu hidrolehnickih objekata. naroCito ako se smzavanje vrS! crpljenjem iz vodozahvatnih objekata. Medutim kretanje izdanskih voda kroz ove sedimente kolicinski je vrlo malo i uz to vrlo sporo. dok je nizvodno prostiranje l1ll1ogostruko vece. Prodiranje zagadivanja u dubinu uslovljeno je snizavanjem nivoa izdani. dok neorganske materije vjestackog porjekla dospjevaju u podzemne vode najcesce iz gradskih. Rezultati detaljnih hidrogcoloskih istrazivanja graficki se ucrtavaju na karte u mjerilu 1:25 000 do 1:500. Na osnovu dobivenih podataka. ali i ispod njegove povrsine. .Uzvodno od mjesta zagadivanja prenosenje je kratko. Najbolji prirodni precistaei su visoko plasliene (masne) gline. Neorganske materije prirodnog porijekla poticu od rastvorenih soli iz stjenskih masa kroz koje se krecu podzemne vode. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se radi rjcsavanja nekog prakticnog problema i pri tom geoloski odnosi istrazivanog podrucja u cjelosti moraju biti poznati. Za upoznavanJe hidrogeoloskih osobina slijenskih masa treba dobra poznavati litostratigrafske karakteristike stijena i njihov polozaj u prostoru (5 obzirom na tektoniku). za navodnjevanje i sJ. a u dubljim . Oslale vrste gline i les su nesto slabiji preCistaCi. ovisno 0 potrebi. TakO se kroz pijeskovito-sljunkovite flJecne sedimente preCiscavanje izvrsi na duzini od najmanje SOm u horizontalnom pravcu. odvodnje sa saobracajnica i 51. Hidrogeoloska istraiivanja mogu biti: prospekcijska (orijentaciona). Rezultati prospekcijskih istraiivanja prikazuju se graficki na kartama malih razmjera (l: 100 000. prograrniraju se regionalna i detaljna istrazivanja. U najnepovoljnijim uvjetima zagadivaJ::\jem moze biti zahvacena izdan u okviru cjelokupne sabirne povrsine. istraiuju se u cilju isusivanja terena i temeljnih jama. pri cemu je za izbor metode bitno da Ii se podzemne vode istrazuju radi njihovog koristenja. 1:200 000 i manjc).

la. Zanimijivo je da su za postanak i razvoj inzenjerske geologije zaslillni upravo gradevinari.la i upotrebe prirodnih graclevinskih rnaterijala. Hidrogeoloska funkcija sti.la ljesava se izvedbom otvorenih kanala (drenova) koji vodn sknpljaju i odvode izvan podruc. b) crpl.lektirana ispod kote podine vodonosnog sloja. 5. odnosno vjerovatno6i pojave klizanja kosine iskopa. Hidrogeoloske barijere Sll definisane nepropusnoscu i prostornim polozajem stijena. cime se snizava niva podzemne vode. Prellla tOl11C\ prvi zadatak je isusiti temeljni iskop. Da bi se Ijesenja isusivanja temeljnih iskopa mogia efikasno projektirati. a moze se provoditi na vise naCina. ako .le: prirodnih geoloskih proeesa i pojava te proeesa i pojava izazvanirn gradevinskirn radovirna. Prihvativsi takvu definiciju i zadatak inzenjerske geologi. geofizicka i laboratorijska ispitivan. a hidrogeoloske kolektore cine propllsne stijene s intergranularnim i pukotinskim porozitetorn. opazanje pijezOlnetara.la graclevinskog zahvata. klizanja. geoloske procesc. Na.J tcn1eijc. stabilnosti kosina. kao i u fazi eksploatacije objekta. mehanici sti. strukture. Dakle.len. erozije.le. a u fazi eksploatacije ugroza'i. sufozi.lera protiv eventualnih nepovol. predvidaju se promjene li terenu. koje 6e biti izazvane savremenim egzodinamickim i endodinarnickim procesima i po.leka i usjeka na povrsini. stepenu opasnosti od savremenih egzodinamickih proeesa i pojava (denudaci.lena.le.le u graclevinarstvu. osipan. stabilnosti izvedenih kosina zas.enje iz cijevnih bunara postavl.6. tako da se razlikuju stijene kao hidrogcoloske barijere (izoiatori) kao koiektori. veoma slozena pojava koja u konkretnom slucaju zavisi od prilika na terenu.lerskogeoloskih istrazivanja svodi nu odreclivan.rnogucnostima pronalaZen. narocito potresa.lalisticka naucna disciplina.Isusivanjc tcmcljnih iskopa Aka se temeljna jat11IJ kopa u vodopropusnirn podrucjima.la rezllitiraju 1Z hidrogeoloskih istrazivanja. geoloskih karakteristika stijenske mase i karakteristika temeljnog iskopa.la gornjih dijelova litosfere te n. 1z takvog fonda podataka hidrogeolog Inoze i_zdvoj iti odlike stijenske 111ase U OdllOSU na vodopropusnost i definisati smier (iii sm.lame crpljen. 148 149 . To ukazuje da je inzenjerska geologi.la pri izvedbi graclevinskih radova. te podova. njenim rezultatima se definisu uvjeti gradnje. 6.le zastitnih rn.le: a) otvoreno crpljenje iz gradevinske jame. u skiopu hidrogeoloskih karakteristika istraiivaTIog terena. mogucnostima procjeclivanja povrsinskih voda i njihovoj pretpostavljenoj kolicini. koja proucava geolosku gradu. i n. optimalnoj metodi i nacinu snizavanja nivoa podzemne vode~ odnosno isusivanju temeljnog iskopa za gradnju u kontaktnom podrucju. abrazije.lavarna.le temeljne . pri Ce!l1U je posebno vazno dobiti odgovore na piotan.lem nije rnognce. .jezgrovanjem. odronjavanja.lnih faktora. stanja.lena .lihov odraz na graclevinski objck!.lihovog ponasan. kao i predvidan. bokova i svodova podzernnih objekata.lena i terena za potrebe gradn.lerove! kretanja podzemne vode. sastava.tllJa KO. Nacin crpljenja zavisit ce od koliCine dotoka. razliCitim metodama mogu6e je postici snizenje nivoa podzemne vode i temcljenje obaviti n suhorn.l\'ljenog dotoka vode U otvoreni iskop iz stij enske mase.lena i rnehanici tla.. potrebna su sazm. Ovdje treba naglasiti da potpuno isusivan.la pro.la 0: koliCini pretposli. Dobiveni rezultati osnova su za ocjenu rnognceg stcpena uticaja prirodnih geoloskih i naknadno izazvanih procesa i pojava na graclevinski objekt. koji traze od geologa podatke 0: cvrstoci i stabilnosti sti. Ako je kola terneljenja sarno djelirnicno u vodonosnom sloju.le speci.lcesce se prirnjenju. karakteristika i nvjeta nastanka i prostiran. Drugi zudatak sastoji SE' u projektovanju efikasnc odvodnje objekata radi sprecavanja dotoka vade u konlaktnu zonu temelj-stijena.le.. Povrsinska odvodn.la itd. kao i cndodinamickih pojava. ocito je da se osnova inzen.le). INZENJERSKA GEOLOGIJA Inzenjerska geologija .le kota ternei.iov'l 11(1 tC111eijenju objekata. mineralosko-petrografske i fizicko-rnehanicke karakteristike sti.la veoma bliska gradevinskim discipiinama: konstrukcijama.ienih oko jame. ispitivanja vodopropusnosti. cesta se dogodi da se kroz zasjecene dijelove dobiva manji iii veCi pritok vode koja otezava izvodenje gra(tcvinskih ra<.

To se naroeito odnosi na hidrogeologiju. .Intenzivna gradevinska aktivnost eovjeka kroz stoljeea. 6. mehanizacije. Projekt istraZivanja sadrzi opee geografske. rezim. zeljezniekih. tunela. a uz to su vaZni rezultati laboratorijskih ispitivanja. i tehnicku petrografiju. lnzenjerskogeolosko kartiranje. Naravno. Uzorci s terena. istraZivacko busenje. mostova. jer se obradom tih podataka dobiva stvaran uvid u strukturnogeolosku gradu istraZivanog podrueja. izboru alata. hidrogeoloskih i geomorfoloskih pojava i sl. podvrgavaju se laboratorijskim ispitivanjima. poremeceni i neporemeeeni. Kod inzenjerskogeoloskog kartiranja analizira se fotogeoloska dokumentacija (fotoskice i avionski snimci). pokrivenosti i prohodnosti. kako bi se mogao izraditi cjelovit projekt istrazivanja. omogucuju optimalno projektovanje i izvdebu prakticno svih. neophodne za sto sigurniju gradnju u seizmicki aktivnim podruejima. istrainom busenju. egzodinamike.a cilj im je omoguciti optimalan pristup planiranju i izvedbi radova. njegova dinamika i cjenovnik. Zatim slijedi detaljan opis problematike i cilja istraZivanja i s tim u vezi i obim predvidenih istraZivanja. bez detaljnih akumulacijskih inZenjerskogeoloskih istraZivanja koja. predlaZu investitoru optimalan pristup izvedbi radova. Uz to daje se pregled postojecih rezultata istraZivanja bitnih za definisanje inZenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena. hidrogeologije).). lnzenjerskogeoloska istrazivanja daju osnovu za idejna rjesenja. koja daje vrijedne podatke 0 inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena (sastav. kosina zasjeka usjeka. koja proucava podzemne vode. raskopa is!. saobracajnica (cestovnih. kOllstrukcijska slozenost objekata i potreba da se objekti izvedu na ponekad nestabilnim terenima i terenima teskim za izvodellje radova. ali i laboratorijskim ispitivanjima. eiji rezultati uSl1lJeravaJu dalJnJe faze istrazivanja: geofizieka istraZivanja. strukture. a inzenjerska seizmologija proucavajuci seizmicke pojave i njihove posljediee. kolii'inu i djelovanje u podzemlju. ali i drugih disciplina koje pridonose istrazivanju terena za potrebe gradnje ( inzenjerske geofizike. kao i procese koji nastaju u kamenu pod uticajem razlicitih faktora. izradi raskopa. upotrebe kamena i sl. kvalitet. pri inzinjerskogeoloskim istrazivanjima treba koristiti rezultate ostalih geoloskih disciplina (stratigrafije. umjetnih jezera. Metode istrazivanja za potrebe gradevinarstva Inzenjerskogeoloskim istraZivanjima treba odgovoriti na veliki broj pitanja u vezi definisanja uslova kojima treba udovoljiti pri izvedbi objekata. tehnieke petrografije. Ta istraZivanja je nuzno shvatiti kao dio ukupnih raznovrsnih istraZivanja koja treba obaviti prije izgradnje nekog objekta. Interdisciplinarnim pristupom moguce 150 151 . inzenjerske seizmologije. koja proucava mineralosko-petrografska i tehnicka svojstva stijena i kamena i nai'in istrazivanja !ezista i mogucnosti primjene kamena i nevezanih scdimenata u gradevinarstvu. dajc veoma vrijedne podatke. Je 6. tektonike. izradu raskopa. Inzenjerskogeolosko kartiranje Prije pocetka terenskog rada prikupljaju se i proueavaju svi dostupni podaci 0 nekom terenu. predhodi geofizickim istraZivanjima. u pogledu slozenosti. Posebnu paznju pri povrsinskom kartiranju terena i kartiranju jezgra istraZnih busotina. InZenjerskogeoloska istrazivanja se nliZno rade za sve objekte jer daju rezultate Cija primjena u praksi bitno utice na pravovremeno eliminisanje moguCih negativnih uticaja terena na objekat.1. istraznih jama i sl. petrografije. optimalnog naCina izvedbe radova. vrste eksploziva. okana. brana i mezarja. potkopa 1 slieno. morfologije.. treba obratiti pukotinama i pukotinskim sistemima.. Nemoguee je zamisliti optimalno koncipiranje i izvedbu temelja bilo koje gradevine. a omogucuju i spoznaje 0 nosivosti terena. mehanike stijena. Dobivene rezultate radni tim obraduje i interpretira. Inzenjerska geofizika svojim metodama i rezultatima taleoder doprinosi odredival1iu fizicko-mehanickih karakteristika stijena i terena predvidenih za gradevinske zahvate. pomorskih i zrakoplovnih luka). geoloske. postojanje egzodinamickih geoloskih procesa i pojava. koje su dopunjavale podatke dobivene inzenjerskogeoloskim istrazivanjima. vijadukata. endodinamike. idejne projekte i glavne projekte objekata razliCite namjene.1. kartiranju zasjeka. arhitekturi i skulptorstvu. je u inzenjerskogeoloskom smislu definisati kvalitativne ali i kvantitativne karakteristike stijenske mase u terenn. istrazenosti. hidrografske i hidrolosko-klimatoloske podatke na terenu. a naroCito slozenih i skupih gradevinskih objekata. omogueili su razvoj metoda istrazivanja u inzenjerskoj geologiji.1. jama. PostojeCi podaci i rezultati dobiveni eventualno potrebnim rekognosciranjem terena daju sliku stepena teiine inzenjerskogeoloskih istrazivanja. Nesumnjivo da pri tome lstraZlvanja pocinju inzenjerskogeoloskim kartiranjem. i liZ odredena misljenja i sugestije. kao jedna od faza istraZivanje terena. ali i razvoj novib primjenjenib naucnih disciplina. mineralogije.njihov postanak. izradu istraZivackih zasjeka. uz ostale istrazivaeke radove.morfoloske. mehanike tla).

lapor.000 (preuzeto i=: [}pulstva za izradu DICK. Kod odredivanja struktllrno-tektonskih karakteristika. prema intezitetu okrsenosti i prema stepenu stabiinosti. Ie -indeks konzistencije) RAZRED I PODRAZRED I I BITNE INZ..-. haht Organogene Vulkano-klasticne kamen..75 Tvrde lc>!O GlinovHoklasticne Glme .< 0.Kartiranjern se. koje imaju znacenje za ukupnu inzenjerskogeolosku sliku terena. Stijene se klasificiraju prema Uputstvu za izradll osnovne inzenjerskogeoloske karte (tabela 7) Tabela 7. karakteristikama litoloskih jedinica. rasjednih zona i neotektonskih kretanja. Istrazivanje tektonskih karakteristika sadrzi narocito elemente i karakteristike rasjeda.RISTI I KE Rastresite Stijene promjenljivog petrograt:~kog i granulometrijskog... pojavama nemetalicnih mineralnih sirovina. krsje.75 ~~ E ii '" ~ "5-E. lllcenjll (kod magmatskih) i skriljavosti (kod metamorfhih) . egzodinamickim geoloskirn pojavama i njihovom eventualnom napredovanju te hidrogeoloskim i geomorfoloskim pojavama.JERSKOG 'I LOSKE JED!NICE EOLOSKE KARAKTf. te ispllcalosti (kod svih stijena). rudnim pojavama. brece. ali stiJene. ugJavnom sio-evile I 152 ·~·I ~ ~ E g ~ ii <n ~ 11 Slli~ijske krt' sihcifirane roznaci sli)ene druge or------------"---------------i"Ro~fu~~~. koje se mogu koristiti u gradevinarstvu ili u druge svrhe.~z~"~z~jlo~ho~'~no~g. stanju stjenske rnase. isprav(jeno i dopunjeno. pratecih plikotina. nairne. Sumiranjem podataka izdvajaju se zone prema ugrozenosti savremenim egzodinamickim (i tchnogenim) procesima i pojavama.. brece. lravertllli dolomiti.. sedimentne slijene '" Z '" ~ --_J '-' Slijene razlititih struklUmotekstumih fizickomehanickih sv~tava I I Suliatne I haloidne gips. Klasti~ne sedimenlnc I [-"==-----1 Dobro slozene SIJlUlCi.=_j Slijene podlozne Karbollatnc okrSavanju gliuc i Japori Jako jzrn1ena anizotropnos! i finozmaSle sredn jezrna sle i krupnozrna pjdcari.EN. inienjerskogeoloska klasifikacija stijena za O/GK. siltiti pjescal'i.. najveca se paznja posvecuJe sloievitosti (kod sedimentnih stijena). promjelllj i ve I lekSlUre I podloZne okrSavan·13 cYfSle.n.rna '" krupnozrna '" Karbonatne I ! iZraZena tekstuma pukotinska anizotropllos( sliJenske mase stijene vapnencl. !apori.S E Plasticne JO>lc<O. blokovi svoJ~tava Meke 1.1 Vulkanogenosedil!lelllnc ~scari okamenjcni lapori. sastava ujednacenih fizickomehafllckih Prasina..~'"='~=.. valutice. diiabazi i anizo(ropna sti'cnska masa 153 .--------t-. konglomerati nejedllOfodnost II pogJedu sastava i fizickomehanickih svoJstava '" finozmaste okamcnjcne gline. dobijaju podaei 0 odnosima izmedu razlicitih litoloskih kompleksa. liZ unosenje podataka iz postojece seizmicke karte 0 seizmickoj aktivnosti. I mrki lIg1Jen. tektoniei. te bore i sve pratece manifestacije do kojih je zbog boranja doslo. M. 1: 100.'. kong!omerati i srednjel. anhidri!. pukotinama i pukotinskirn sistemima.. 1988.lERSKOGEO I INZEN. ligult i trese! piroklaSli!i tufovi I vulkanske pooiozne fizickohelllijskim prom'enama podiozne proceSlma oksida~ nehomogene nejednorodne I I i-·-------rb~"~"'------!_'''~. pijesci Zbiiene Siabo slozene I stuene I I ' -_ _ _ _ _ _.

'."l:~·. koje se primjenjuju za ejelovitije upoznavanje karakteristika stijenske mase radi izvedbe nekog inzenjerskog objekta.. zeleni skrilici Amfiboliti... masivne iii Irakaste teksture jako izraiena anizotropnost u vezi sa stnlklurnotekslUrnim fizickomehaniekim svoistvima Stijene heterogenog sastava pukotinskom anizotronnos\....·d.~....... Neki simboli u inienjerskogeoloJkoj karli (iz Uputstva::a izradu OfGK...1... l~ -:: : :.....10_11 ... :-.. Slika 83...-.-... ~·'~ d..K""i i tn~.. Neki vaZni simboli koji se koriste pri izradi inzenjerskogeoloske karte prikazani su na sliei 83..iI.' 10<101.::1 ~ 0 0 "' i5 .... dior!u.. andeziti. ~ •.AAU r>trc'"" ~ i». !.r" I.lI 1..tt..J...'"'''' ___ ......~~ '" E ndkri!jave karbonatne mermen· preteZllo homogene am:zotropne stijene ujednacenih fizickomehanickih svo'stava jako iZraZena pukolinska anizotropnost cvrste. 1988) 6. t....>naJS!.. u podzemlju se mogu 154 155 .. j.... n<::~ .:!...ct:" .i..·Ii" 1\:- .•. dok se podredeno u tu svrhu koriste magnetometrijska mjerenja. bazalti. peridotiti 1 .c.~ _f'<'£'C""""" oil...".2. filiti.j ......GeotIzicka istrazivanja Temeljne geofizicke metode.. trahitl.... s vafuim grafickim prilozima i dokumentaeijom."'..lncl. argilosisti.J.. ..''''' ·!I.•• ..• . <Joi>. at ..-.l .."'...nam...al ...§ I \ o " "'..e!1 ~. .<>j .K>!{ """00 . Seizmicke mctode baziraju se na vjestackom izazivanju elasticnih valova i odredivanju njihove brzine sirenja kroz materijale koji se istrazuju...... korni!i. <><In>'oi'''''''"''j . ~ri hrcl'e '"i<·""....71i Vulkanske daciti.. .o~i mi.§§El '"'.~j<. "krko. I "'f' ..tc"~ij.f' ..""~ III. .....k i<iu... n. ffi'b'0~ -f>/J. Na osnovu razliCitosti lih brzina.. dijabazi Graniti. P1Ulonske " Autometamorfne Kontaktnomelamorfne skriljave simozrnaste skriljave kmpnozmastc ~ I serpentinili skarni..F-::o:. mermer..l><l>r..-c....". ~ w. ..."an 1CZi::~ ~'.g<:<-><:kklTi&tiI! ~ . .1ffijITIiijl ~~ lIk..."tlj.. "". " ""'''i'' .~l" miiti..alC'i tt'<l."\I~ .. gabri..Ij""i ...~"" "... I ..... t""d""" .lb<'f'#I'rii~ "'t>1'W....M.. amfibolski kvarciti..j" w#~ . skriljci.. Svaku inzenjerskogeolosku kartu prate profili i odgovarajuci tekstualni dio (turnac). b.. .1Wstil. ~... .!!J J!':..-...i... menneri .. li.. i..&n""...x~ .":l1"..c.-..::rtOui f.. su seizmicke i geoeiektricne te razliCita mjerenja u istraZnim busotinama..'<. ....tI fu~:3J r i .. '"= !""'>rtc~i..

i mjestu rada ( s povrsine. 6. potencijal.Moze pruziti i podatke 0 debljini nekonsolidovanih sedimenata na dnu mora. vrste i ugao nagiba pukotina. a zavrsni prom obicno iznosi 86 nun.s jezgrom iii bez jezgra ). Ovisno 0 potrebi. Pri tome treba odrediti vrstu naslaga kroz koje je buseno. Primjenjuje se u gradevinarstvu za odredivanje trosnih i razlomljenih podrucja u evrstim stijenama. Opcenito daje pouzdane podatke ondje gdje su razlike specificnih elektrienih otpora istraZivanih materijala velike. nlJcrenja. Obrada reznitata busenja pocinje determinacijom jezgra i odvajanjem njegovih dijelova za laboratorijska ispitivanja. Neka se ispitivanja obavljaju in situ. a pouzdane podatke daje u istraZivanju nekih rudnih lezista. debljina sedimenata za koje su karakteristicne male brzine "irenja elasticnih valova radi seizmicke mikrorejonizacije. jamsko ). smjeru busenja ( vertikalno. prOIl1Htranje oscilacija podzen1ne vade ( pijezoluetar ). Na temelju podataka tih mjerenja moguce je detaljno litolosko rasclanjivanje nabusenih materijala. s ispiranjem . Metoda spontanog potencijala bazira se na mjerenju potencijala koji postoje ispod povrsine. otpor prema busenju. brzina elastienih valova. pomo6u otkrivki. vodopropusnosti itd. 116 mm i 101 mm.krecnjacima i dolomitima ). Radi postizanja sto potpunijih spoznaja 0 karakteristikama slijenske rnase. udarno rotaelono ). lstrazivackim raskopima. odnosno u samoj slijeni iii na stijeni kakva je u prirodi. naCinu iznoscnja 11lmerijala s dna busotine ( bez ispiranja-na ispuh. To suo debljina nekonsolidovanih materijala do cvrste stijene. uglavnom se koriste promi busenja 131 mm. za TV i slereofotografsku karotazu itd. odabrani uzorci se ispituju u laboratoriji. u busotinama se mjeri specificni elektricni otpor. koso. elektrohemijski procesi u nekim rudnim lezistima i slieni uzroci. rOiaciono. Refleksijska metoda nalazi osnovnu primjenu u istraZivanju de1:iljeg podzemlja. llsn1jereno ).izdvajati materijali razlicitih karakteristika. Prj busenju za potrebe gradevinarstva. poroznosti. dubina i oblik klizne plohe klizista. Elektromagnetska mctoda bazira se na upotrebi struja i pojava indukcije u vidljivim materijalima pod zemljom. IstraZivacki zasjeci i usjeci izvode se na 156 157 . ovisno 0 zadatku i potrebl ). za odredivanje pojava vodonosnih sljunaka u glinama i s1. Da bi se sva navedena istrazivanja nlog1a izvesti ( iii nek. Radni proces se pri busenju dijeli prema: pogonu ( rUCHO i filotornO ). horizontalno. sto je veoma bitno pri temeJjenju i izvedbi podzemnih radova. nedostupna promatranju i mjerenju in situ. tacne dubine promjene materijala razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. naCinu rada (udarno. a izazivaju ih. njihovu sirinu i ispunu. Geoelektricne metode koje se koriste u gradevinarstvu suo metoda elektricnog otpora. zatim za istraZivanja naJazista gradevinskih materijala i odredivanje eksploatibilnih nasJaga. uzimanje uzoraka vode. odnosnQ odredivanje tokova podzemnih voda. Pogodna je za odredivanje podrucja slabijih fizicko-mehanickih karakteristika u tvrstim stijenama (npr. Metoda eiektricnog olpora bazira se na Cinjenici da pojedine vrste stijena imaju razlicite velieine specifienog olpora. Izvedena busotina moze sluziti za ispitivanje vodopropusnosti. istraZivackih jama i istraZivackih potkopa. Istrafno busenje i raskopi lstraillo busenje svrstava se medu najuniverzalnije istrazivacke radove jeT se tim naCinom istrazivanja dobiva mnostvo razliCitih podataka vaZnih za projektovanje i izvedbu inzenjerskih objekata. nagib slojeva itd. apsorpcija gama-zraka ( tzv.1. zatim u istraZivanju vode i lezista glina. elektromagnetska metoda i metoda spontanog potencijala. \TSenje bojenja. Refrakcijskom metodom pouzdano se mogu odrediti karakteristike naslaga do dubine na kojoj objekt ima uticaja na stijenu. izmedu ostalog. Otkrivke se koriste u terenu s tankim rastresitim pOkrivacem u cilju neposrednog uvida u karakteristike rastresitog materijala i njegove debljine i stijene koja nam je. Osnovne dvije seizmicke metode su rcfrakcijska i refleksijska. zatirn jc 1110guce odredivanje . ugao nagiba slojeva. istraZivackih zasjeka i usjeka.a od njih. a 1110ze posluziti 1 za f<lzlicita geofizlcka. osnovni je uvjet da busotina bude pra:vilno izvedena. pa se ponekad koristi u istraZivanju za projektovanje obalskih gradevina. pripadna radioaktivnost.3. u prirodnim uvjetima. Kroz busotine se injektira smjesa za zatvarunje pukotina. stepen razlomljenosti jezgra.gama-gama karotaZa ). trenje pri protjecal1ju podzemne vode. dobiva se mogucnost promatranja i mjerenja dijelova stijenske mase u njihovom prirodnom okruzenju. kvalitet stijenske mase i debljina trosnog dijela na njezinoj povrsini. Zato se ova metoda primjenjuje pri istraZivanju rudnih lezista i tokova podzemnih voda te pri odredivanju gubitaka vode iz akumulacije u krsu.

vatre i hemijski agresivnih supstaneija na stijene i kamen. omogucava dreniranje podzemnih voda. a izracunava se pomocu izraza: 6. Ovim radovima se. 6. uz pomoe poveeala. gdje su: y. . Gustoea je odnos mase evrste faze prema ukupnoj zapremini ( volumenu ). fizickih karakteristika. Mineralosko . velika se painja posvecuje mineralnom sastavu. polarizacijskim mikroskopom. postojanost. ali i istrailvacko busenje u podzemlju. a odreduje se fonnulom: 6..petrografska svojstva stijena ispituju se makroskopski.tehnoloskih karakteristika. strukturi i teksturi. svjezina i eventualni stetni sastojci. radi saniranja klizi. te uvida u dublje dijelove stijenske mase.4. bubrenje.4. drugih mehaniekih karakteristika stijena.gustoca ( g/cm 3 ) mo . bez supljina. Analizom mineralnog sastava odreduju se bitni. Ova metoda se prvenstveno koristi za odredivanje nacina temeljenja i karakteristika temeljne stijene kod izvedbi nadogradnji na postojecim objektima. leda.1.1. poroznost.ta i za istraZivanje terena na pregradnim profilima kod projektiranja brana. Istrazivacke jame izvode se u cilju uzimanja neporemecenih uzoraka za laboratorijska ispitivanja. mehanicko . .prostorna masa (g/em 3 ) mo -masa cvrste faze (g) V -ukupna zapremina uzorka (em3 ) Slikom 84. vodopropusnost. radioaktivnost i Ijepljivost.zapremina evrste faze ( em3 ) Kod cvrstih stijena gustoca ovisi direktno od mineralnog sastava stijena. uglavnom kod istrazivackih radova.4.petrografskih karakteristika. Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko ispitivanje U sklopu inzenjerskogeoloskih istraZivanja stijena kamena obavljaju se laboratorijska ispitivanja u cilju odredivanja: mineralosko . Mineralosko petrografske karakteristike bitne su sa stajalista cvrstoce. prikazana je jediniena zapremina zapreminom evrste faze i zapreminom pora i supljina. strukturi i teksturi stijene. njihova zastupljenost. . tvrdoce.1. gdje su: y. toplotna provodljivost. sporedni i akcesorni minerali.petrografske karakteristike Kod odredivanja mineralosko . ( zapreminska tdina ). habanja. IstraZivacki potkopi izvode se na strmim padinama. stisljivost. odnosno oni minerali koji svojim promjenama rnogu negativno djelovati na ukupna svojstva stijene. uz proucavanje karakteristika stijenske rnase.masa cvrste faze (g ) Vo .petrografskih karakteristika. Prostorua masa oznacava odnos cvrste faze prema ukupnoj zapremini uzorka zajedno sa supljinama. stijene sa 158 159 .padinama u svim vrstama stijena. Fizicke karakteristike Medu fiziCkim karakteristikama stijena bitnu ulogu imaju gustoea. Osnovne karakteristike stijena u pogledu njihove upotrebljivosti u gradevinarstvu direktno ovise 0 mineralnom sastavu. boja. itd.2. prostorna masa. uticaja vode. speeifiena tezina.1.Mineralosko .

povrsina popreenog presjeka vodonosnog sloja ( m 2 ).0 vise od 20. V -ukupna zaprernina uzorka u prirodnom stanju (em3 ) o poroznosti ovise tehnicka i akusticka svojstva kamena.0 1. itd. cvrsta Slika 84.razlika visine vode u posmatranim presjecima (m). naCinu i brzini optereeenja. a izrazava se u procentima prerna formuli: n = -yXIOO(%) M . poroznosti. pod pritiskorn.Najvise vrsta kamena koji se koristi u gradevinarstvu ima prostornu masu od 2.0 160 Q = k.-H2.h .deformaeija uzorka (rn) h .hIh . upijanje vode. Poroznos! oznacava odnos zapremine svih supljina prcma ukupnoj zapremini uzorka u prirodnom stanju. Kategorizacija kamena prema poroznosti (prema Crnkovi6 Sarie. koji se racuna pomocu izraza: Prostorna masa stijena ovisi 0 nj ihovom mineralnorn sastavu i sadrzaju sup1jina. Kod po1uvezanih stijena stisljivost ovisi 0 mineralnom sastavu.5 g/cm 3 do 3 g/cm 3 .re1ativna deformaeija Stis1jivost se odreduje u neporemecenorn uzorku u edornetru. stepenu zasi6enosti vodom. U praksi se za odredivanje vodopropusnosti. gline irnaju veliku poroznos! ( neke eak i veeu od 50 % ).5 2.kolieina vode koja protice kroz stijenu ujedinici vremena (m3/s). Jedinicna zapremina stijene (V) sa zapreminom (.5-5. 161 .supljine v v. slijeganje se brzo realizira. a nize vrijednosti su karakteristike nekih travertina.koeficijent filtraeije ( mls ) A .0-2. otpomost na smrzavanje i s1. ali nije proporcionalno poroznosti. Nevezane stijene imaju malu stisljivost.0-10. uz sprecavanje boenog sirenja uzorka. odnosno laminarnog teeenja podzemne vode u pijeseima i slienim materijalima.hIh Vp gdje suo Mv .0-20. k .visina uzorka (rn) Ll. vcoma poroznih krecnjaka itd. ali su praktieno vodonepropusne.i) ."vrste faze (Va) i zapreminom supljina (VpJ Stisijivost oznacava svojstvo stijene da srnanJuJe zapreminu dje10vanjem vanjskih faktora. To svojstvo ovisi 0 ve1ieini pora i njihovoj povezanosti u stijeni. =~kN/m2 Ll. Ovisno 0 poroznosti karnen se kategorizira u sest grupa (tabela 8). korlsti Darcyjev zakon filtracije prema izrazu: gdje suo n-poroznos! (%) V p-zaprernina pora (em3 ) .prirast pritiska (kN/rn2). mineraloskirn karakteristikama i strukturi. a bitno utice na slijeganje tcrena ispod gradevinskog objekta. Tabela 8. Ll. iz Sestanovie 1993 KATEGORIJA KAMEN A Kornpaktan Dobro porozan Umjereno porozan Dosta porozan Jako porozan Ekstremno porozan POROZNOST(%) rnanje od 1.0 10. LI. Vodopropusnost iii permeabilnost oznaeava rnogucnost stijene da propusta vodu.0 5. Nairne. H. Kvantitativni pokazate1j stis1jivosti je modul stisijivosti.modu1 stis1jivosti (kN/rn2). jer su pore tako malene da se voda veze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati. a ovisno je 0 granulometrijskom sastavu. A' H -H 3 1 2 (m Is) L gdje suo Q .

v dotok Slika85. opcenito. Ovo svojstvo simi i za proejenu prohodnosti vozila na raskvasenim terenima.stepen bubrenja VB . poput krecnjaka i dolomita a slabije magmatske silikatne stijene i gline.L . Iskustveni podaci svjedoce da je stijena zrnaste strukture i homogene teksture u pogledu toplotne provodljivosti gotovo izotropna. U tehnickoj primjeni karnena bitna je inducirana radioaktivnost. kao i kod drugih objekata. glinesklone bubrenju mogu inicirati nastanak klizista. Stepen bubrenja definise se izrazom: B. Povecanje volumena iznosi od 25% do 80%. a rezultat je reflaksije svjetlosnih zraka odgovarajuce talasne 162 duzine s njene povrsine.dliZina puta filtracije ( m ). Uz to. Ovo svojstvo posjeduju sve vrste stijenskih masa.volumen uzorka prije bubrenja Pri bubrenju moze nastati pritisak od 300 do 1. Shematizirani prikaz Darcyjevog pokusa Kod izgradnje brana i akumulacija. nekim laporcima i alevrolitima) moze iznositi i do 12 puta vise U odnosu na prvobitni volumen. poput cirkona s radioaktivnim torijem. Boja stijene ovisi 0 njenom mineralnom sastavu. boja karnena u vecini slucajeva ima odlucujuCi utieaj. Deformacije koje nastaju povecanjem i snizenjem temperature karnena treba uzimati u obzir kad se karnen ugradjuje s drugim materijalima. prirode materijala i povrsine kontakta predmeta za koji se vrsi Ijepljenje. Induciranu radioaktivnost lakse primaju karbonatne stijene. Ljepljivost poluvezanih sedimenata zavisi od karakteristika pome vode koja se nalazi u njima. kao i stepen smanjenja efekata rada. vlaznosti i glatkoCi povrsine. Radioaktivnost je obiljezje stijena koje u sebi sadrze radioaktivne minerale. u cemu. treba veliku painju posvetiti izboru materijala za izradu glinenih jezgri i ekrana brana te izvedbi tunela u glinovitim stijenama. kojim se objasnjava laminami tok vode u presjeeima. nego okomito na njih). Pojava Ijepljivosti kod stijena predstavlja jedan od Cinilaca koji odredjuju uvjete izvodjenja radova kako rucnim alatom.volumen uzorka nakon bubrenja Vo . struktumim i teksturnim karakteristikama i poroznosti. koju kamen prima radioaktivnim zracenjem okoline. Medjutim. ono je najmanje i prakticno zanemarljivo kod cvrstih stijena. Bubrenje stijena oznacava svojstvo povecanja volumena zbog upijanja vode. Jediniea koja definise gubitak I litra vode u 1 minuti na I m dmni busotine pod pritiskom od 1x I 06 Pa (uz odriavanje pritiska od najmanje 10 minuta) naziva se I Lugeon. prostomom rasporedu minerala. mada treba pravilno valorizovati i veoma vazna svojstva prirodnih pigmenata. kobalta. 85. Vezano za bubrenje. Maksimalna vrijednost Ijepljivosti dostize se pri najvecoj molekularnoj vlainosti. svjezini i velicini mineral a. jonske zamjene. a da su plocaste i skriljave stijene anizotropne (provodljivost toplote bolja je u smjeru povrsina skriljavosti i slojevitosti. Za primjenu u gradjevinarstvu. prednjaCi karnen vece gustoce. tako i mehanizacijom. a najizraienije kod poluvezanih sedimenata. Nova metodologija proucavanja Ijepljivosti poluvezanih sedimenata omogucila je da se dode do zakljucka da Ijepljivost glina raste s povecanjem sadrzine vode i spoljailnjeg opterecenja. Shematizirani prikaz Dareyjevog pokusa. sto ukazuje na nuinost odredjivanja njihove kompatibilnosti u pogledu toplotnog koeficijenta linearnog sirenja. dat je na slie. Ipak. To je bitno svojstvo gline i glinovitih stijena. povoljan materijal kao zastita od radijacije. a kod montmorilonita (bitan mineral u bentonitskim glinama. a uzrokovano je karakteristikarna minerala glina i mogucnostima. kamen je.000 kN/m2 . 163 . mangana i elemenata rijetkih zemaija. a ona nastaje u slucajevima postojanja minerala teskih metala. Ljepijivost je svojstvo stjenskih masa da se Iijepe za razlicite materijale (alate i orudja sa kojima se izvode zemljani radovi). gdje su: By . imajuci pri tome u vidu stepen njihove stabilnosti. ispituje se vodopropusnost (VDP) stijena utiskivanjem vode pod pritiskom u istraznu busotinu. Topiotna provodljivost stijena ovisi 0 mineraloskom sastavu.

4. F . i3 p - I Granit.sila koja je dovela do lorna uzorka (MN). istezanje.8 3. sto utice na primjenu kamena u prastorima izlozenim habanju (podne povrsine interijera. Uporedni preglcd cvrstoee na pritisak.3. savijanje i smicanje mogu biti znatno manje u slucaju postojanja mikroprslina u mineralima i manjih pukotina u stijeni. plasticnost i tiksotropnost. koje su bitne za gradjevinsku praksu. opit se obavlja na uzorku u obiku valjka. su: tvrstoca na pritisak.0 135.6.8 INA ISTEZANJE MFa 16. prikazana je cvrstoca nekih stijena na pritisak. istezanje i savijanje. s Cime treba racunati pri ispitivanjima. Na uzorak se djeluje silom okomitom na njegovu os. silikatni Pjescar.8 203. istezanje i savijanje VRSTA I STIJENE 1 I CVRSTOCA NA FRITISAK MPa 185. Opterecenje se prenosi na plaS! i mora biti okomito na os valjka. a ispituju se laboratorijskim postupcima. pri cemu se rezultati reduciraju na prizmatican uzorak. . Elasticnost stijene je odlika koja ukazuje na mogucnost promjene oblika i volumena stijene pod uticajem vanjskih faktora i 164 165 .6 . Cvrstoca na istezanje odredjuje se za kamen na prizmaticnim uzorcima propisanih dimenzija.5. Prema iskustvenim podacima ona je 20 do 40 puta manja od cvrstoce na pritisak.2 16.0 I CVRSTOCA I I CVRSTOCA NA SAVIJANJE . Pri tome odnos visine uzorka i promjera baze mora iznositi minimalno 2. cvrstoca na smicanje. svjez Granit. podovi trgova. Ona je takodje vrijedan pokazatelj pri istraznom busenju i obradi kamena.0 50. frekventne stepenice itd. ! gdje su: evrstoea na pritisak (MP a).le se na cilindricnom iIi prizmaticnom uzorku u specijalnom aparatu. Ova cvrstoea je (u najvecem braju slucajeva) 10 do 20 puta manja od cvrstoce na pritisak. eiasticnost.Tednoosna evrstoca na pritisak racuna se prema izrazu: Cvrstoca na smicanje isp1tU. u kojem se istodobno primjenjuju horizontalna sila smicanja i vertikalna sila na plohu smicanja.5 3 . a rezultat se uzima kao aritmeticka sredina sva tri mjerenja. karbonatni Krecnjak gust Krecnjak porozan 95. zilavost. Otpornost na hahanje oznacava postojanost stijene i kamena prema abraziji struganjem. Cvrstoea na istezanje stijena uglavnom se ispituje na uzorku u obliku diska (valjka). Cvrstoca na pritisak je rezultat jednoosnog optereeenja na jedinicu povrsine dok ne dode do lorna uzorka. skriljav Pjestar. ali i na valjkastim uzorcima. Za odredjivanje jednoosne cvrstoce na pritisak neke stijene.0 4.1.). Kod laboratorijskog ispitivanja kamena uzorak je kocka s ivicama duzine 5 em.4 4. Mehanicke karakteristike Mehanicke karakteristike stijena. Sila smicanja se povecava do sloma. otpornost na habanje. MPa 21.3 6. cija je visina jednaka radijusu. kod tega su boene stranice slobodne. zmaste i porfirske strukture) odlikuju se glatkim i skoljkastim prijelomom. cvrstoca na savijanje. a odlikuju se hrapavim i nepravilnim prijeIomom (slojevite sedimentne i skriljave metamorfne stijene).0 136. 2 A . Cvrstoca na savijanje ispituje se na uzorku oslonjenom na dva osionca (nosata).2 2. a optereeuje se po eijeloj povrsini. a promjer ne smije biti manji od 5.povrsina uzorka na koju je sila djelovala (m ) Za upotrebu kamena u arhitektonsko-gradjevinske svrhe uzorci se ispituju u suhom stanju. u vodozasicenom stanju i nakon ponovljenih ciklusa smrzavanja i odmrzavanja. Zilave stijene (magmatske stijene.4 cm. Tabelom 9.2 Cvrstoca na pritisak. lspitivanje cvrstoce na pritisak obavlja se na tri uzorka. cvrstoca na istezanje. a vertikalna se odrzava trajnon1.4 8. Zilavost stijena (dinamicka cvrstoca) oznacava svojstvo stijene da pruia otpor na udar i na ucestalo djelovanje neke koncentrirane sileo Stijene neotpome na udar nazivaju se krte. 0 zilavosti stijena treba voditi racuna na mjestima izlozenim ucestalim dinarnickim udarima.4 6.2 1 1. Tabela 9.

0. siabo topive stijene (preteZno st1. Pri potpunom zasiCenju vodom neke gline prelaze u kasasto stanje pri dinamickim djejstvima. Poissonovim brojem (m). Tabelom 10.30 0.0 0.0 metoda:na. Znacajna je za cvrste. Procenat upijanja vode treba analizirati uvijek pri primjeni kamena u vanjskim uvjetima. koji oznacava reciprocnu vrijednost Poissonovog broja. a kod lwkih (naroCito glinovitih) izaziv~ nove fizicke pojave.21-0. Vezane stijene. leda.15-0. Najuocljivije tIksotropne pOjave JavljaJu se u glinama koje su izgradjene ad montmorilonita. a zatim se po prestanku tog djejstva vracaju u prvobitno stanje. sto se izraiava u procentima. vremenu f\jegovog trajanja i uceslalosli ciklusa smrzavanje-odmrzavanje.5%).40 10. Prema upijanju vode kamen se razvrstava u sedam kategorija pri cemu u prvu kategoriju dolazi kamen koji upija veoma malo vode (manje od 0. Tikstropija je karakteristika nekih glina. cvrstoCi stijene. vatre i hemijski agresivnih materija na slijene i kamen Vo~a na stijene djeluje fizii'ki i hemijski. poput cvrstoee eJasticnosti.30 . U vrednovanJu kamena za primjenu u gradjevinarstvu vaZan je pokazatelJ n. kod cega te promjene mogu bill neznatne.luce. gotovo zanemarljive (npr. Uticaj vode.0 0. prema ukupnoj nlaSl suhog kmnena. Na djeIovaf\je Ieda otpome su stijene malog stepena poroznosti i veIike cvrstoce (sve kristalizirane magmatske stijene. gline i druge stijene u kojima prevladavaju minerali gIina). kod nekih sVjezih magmatskih stijena i kvarcnih pjescara). U laboratoriji se modul elasticnosti ispituje uglavnom ultrazvukom. Hemijskim djelovanjem voda otapa slabije otpome minerale. a manje u kaolinitskim glinama. To jc svojstvo koje se ogieda u sposobnosti primanja i zadrzavanja vode u unutrasnjosti kamena a laboratorijski se odredjuje odnosom mase destilirane v~de.05-0.0%) a u sedmu kategoriju (vise ad 30%).25 31. iskljuCivo zbog mehanickog djelovanja. Modul elasticnosti i Poissonov koeficijent za neke vrste stijena NAZIV STIJENE Krecnjak Pjescar Andezit Granit Mermer Glinac MODUL POISSONOV ELASTICNOSTI GN/m 2 KOEFICIJENT 20. kompaktni krecnjaci. Tabela 10. pri.0 35.1. narocito na one koje u sebi sadrze vecu koiCinu vlage iIi su potpuno zasicene vodom. poput bubrenja i tiksotropije. a takodje i kod temeljenja teskih objekata visokogradnje i pri izgradnji brana.0-30. To je odlika poluvezanih stijena (glina). 6. . Odredjuju se Hookeovim zakonom proporcionainosti naprezanja i deformacije.0 0.32 33. koju k~en upije pri propisanom atmosferskom pritisku i temperatmi. pri izradi podzemnih prostorija i pri dmamlcklm oSCllaclJama izazvanim radom raznih masina. Otpornost kamena na uticaj leda u laboratoriji ispitllje se nakon vise ciklusa zarnrzavanja i 166 167 . prikazane su vrijednosti modula elasticnosti (E) Poissonovog koeficijenta za neke vrste stijena. a ovisi 0 njihovim mineraloskim. dolomiti. koji oznacava odnos reiativne uzdufue deformacije i relativnog poprecnog skracenja. -strukturnim i teksturnim karakteristikama. Tiksotropne pojave sreeu se pri pobijanju sipova dinamickim Led na stijene djeluje razara. mermeri i pjescari). Poissonovim koeficijentom. Stepen ?jelov~nja leda ovisi. a neotporne su stijene sa veIikim stepenom poroznosti i malom cvrslocom (laporci.36 10. bu~enju tla.5-5. poroznosti. Pokazatelji elasticnih svojstava stijena imaju veliko znacenje prj odredjivanju podzemnih pritisaka u tunelima.lene karbonatnog sastava . voda n veCini stijena mijenja njihove temeljne karakteristike'. ali u korelaciji s poroznoscu i ostalim pokazate~jima fizickih karakteristika.4.krecnjaci. u cetvrtu kategoriju (2. Plasticnost je svojstvo stijena da nakon djelovanja neke sile mijenjaju oblik i volumen. pa se s tim u vezi razlikuju prakticno netopive stijene (veCina svjeZih magmatskih stijena i metamorfmh stIJena slhkatnog sastava). poput gipsa. a odrazava se u izmjeni viskoziteta. a in situ pomoeu hidraulicnog jastuka.0 0.20-0.0-48. Deformacije se realiziraju bez loma stijena. koji ostaju promjenjeni i nakon prestanka djelovanja sile. Medjutim. mermeri) i lahko topive st!Jene (sulfatne I hloridne stijene.vraeanje u prvobitno stanje nakon prestanka takvog uticaja.4. Elasticnost stijena izrazava se: Youngovim modulom (E). zilavosti i boje.20-0.25-0. Fizicko djeiovanje vode na stlJenu rezultira mijenjanjem nekih njenih svojstava. mtenzItetu smrzavanja. koji oznacava silu potrebnu da uzorak jedinicnog poprecnog presjeka produzi za iznos prvobitne duzine.lcgovo upijanje vode. . 0 mineralnom sastavu. anhidrita i kamene soli).

Obradivost je svojstvo stijena i kamena koje ukazuje na mogucnost njihovog oblikovanja razliCitim alatima. Busivost stijcna predstavlja njihovu osobinu da pruz. U pogledu glacanja i poliranja. itd. temelje mostova i gradnju lTIOstova. ali i rciirou busenja. kao i stijene s kvarcnim vezivom. pukotinama i pukotinskinl sisternilna. sve svjde magmatske stijene.1.6. ali i kao materijala za gradenje i oblag~e objekata. kvarcni pjescari. vapneni laporci i trosne 111agn1atske stijene) mehke stijene (sedra. Od otpomosti kamena na djelovanje leda ovisit ce i mogucnost njegove primjene kao agregata za betone i asfalte. treba odrediti i sve karakteristike pojedinih skupina i pojedinacnih pukotina koje Cine sistem. Jako velikorn i iznenadno povecanom temperaturom razara im strukturu i bitno smanjuje c:vrstocu. tufovi. zilavosti i svjezini minerala koji stijenu izgradjuju. glinovite stijene. Tehnoloska svojstva stijena Znacajnije tehnoloske karakteristike stijena u inzenjerskoj geologiji su obradivost i otpornost pri busenju. a kvantitativno se otpornost karnena na smrzavanje odredjuje koeficijentom otpomosti. pri cemu bitnu ulogu imaju promjene zeljezovitih sulfidnih minerala u kamenu. Ovisi 0 mineralnolll sastavu (naroCito tvrdoCi minerala koji stijenu izgradjuju). Znacajno je da na vatrll nisu otporne izlivne ll1agmatske stijene staklaste strukture. POllzdani podaci 0 busivosti neke stijenc dobijaju se in situ. Kod toga su monomineralne stijene postojanije.komponente i gline koje ne bubre) Poznavanjem busivosti dobijaju se podaei bilai za izbor busaceg pribora. Ocjena 0 podobnosti nekog kamena za primjenu u gradjevinarstvu daje se na osnovu rezultata mineralosko-petrografskih laboratorijskih analiza. Pukotine su u stijenskim masama veCinon1 kOl1centrirane te cine sisteme pukotina. teze se. Spoznaje 0 uticaju leda na kamen i njegovoj otpomosti odredjuju izbor materijala za ugradnju u brane. ali s uspjehom. i to uglavnorn u zagadjenom urbanom i industrijskom okruzenju. Stepen djclovanja hemijski agresivnih rnaterija ovisi 0 otpomosti minerala koji izgraduju stijenu. Pri upotrebi kamena u konstrukcijama. zatim roznjaci. Na vatru su manje atpome vrste kamena koje u sebi imaju b·arca. karbonatni pjescari. za cjelovito proucavanje sistema pukotina. Prema busivosti razlikuju se: veoma tvrdc sti. skriljave metamorfne stijene i 168 169 . Vatra ima negativan uticaj na stijene. amfiboliti. Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata Istraziv~e pukotina lma poseban znacaj U okviru inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena.5. stijene visoke cvrstoee i velike zilavosti. kvarciti.) prilikom busenja kroz njih. les. narocitu paznj II treba posvetiti mineralnom sastavu i struktumo-teksturnim karakteristikama. mermeri. pojave pojedinacnih pukotina. 6. vrsti i tvrdoci veziva~ statickoj i dinamickoj cvrstoCi. 6. cvrstoCi.1.odmrzavanja. strukturi. Na vanjskim povrsinama mijenja se boja i pigmentacija. Stetno djelovanje leda veoma se ocituje u deformacijama plitkih temelja ohjekata i saobracajnica. ali analiza ostalih fizickih i mehanickih karakteristika. krecnjaci s kalcitskin1 zilicama i gips. koje se s obzirom na kinemaliku nastanka nalaze kao odredjeni broj skupina. Uz to. Promjene u kamenu enterijera obicno nastaju agresivnim djelovanjem sredstava za Ciscenje. roznjaci) srednje tVl'de stijene (krecnjaci. Hemijski agresivne materije koje djeluju na stijenu i kamen nalaze se u atmosfcri. zilavosti. Uglacane stijene pored estetske privlacnosti llnaju ve6u otpon10st na djelovanje atmosferilija i drugih Vlli1jskih uticaja. Iskustveni podaci ukazuju da se teze obradjuju i poliraju krupnozrnaste stijene. od polimineralnih zbog toga sto je u monomineralnih stijena koeficijent linearnog sirenja jednolik dok kod polimineralnih svaki mineral ima svoje specificne temperatume karakteristike. Za odredivanje osnovnih pararnelara sistema pukotina potrebno je precizirati: broj zastupijenih skupina prema kinematici nastanka. mogucnost upotrebe karnena kao prirodnog graaevinskog materijala. glina. poroznosti.aju olpor busacem alatu (dlijeto. medjusobne odnose u prostoru medju skupinama pukotina i ukupan broj pukotina u sistemu. teksturi. Spoznaje 0 njima ukazuju na mehanicka ostecenja bitna za stabilnost kosina i iskopa. obradjuje kamen jedrih i svjezih stijena izgradjenih od minerala priblizno jednakih fizicko-mehanickih karakteristika.icnc (sve sVJCZC rnagmatske stijene. ana ovisi 0 mineralnom sastavu. sto se manifesluje brzinom busenja iii habanjem busace krune. a njihov je neposredni uticaj uglaVnOlTI izazvan padavinama. koje mogu biti zahvacene pozarom. laporci s vecom kolicinon1 glinovite.

odnosno traienje fjesenja u kvantitativnom smislu laboratorijskim i matematickim modeliranjem. Matematicki modeli daju kvantitativne podatke kojima se cgzaktno opisuju inzenjerskogeoloski procesi i pojave. a u drugom na periferiju (ekvatorijalna mreza). 86). Pri tome treba imati u vidu da se svi strukturni elementi u terenu posmatraju kao pravci iii kao ravnine. vee se ogranicavamo na dovoljan. beton se smatra homogenim i izotropnim materijalom poznatib deformabilnih 17()' 171 . Izgled polurozete (dijagram pruzarya pukotina) Strukturni dijagrami imaju najvecu pnmJenu u statistickom prikazu strukturnih elemenata.. potrebno je razluCiti ono bitno sto oznacava proucavanu pojavu iii proces. moguce deformaeije. prirodnim okolisem. a temelje se na teoriji slicnosti. u prirodnim i promijenjenim uvjetima nastalim gradevinarskim zabvatima. Polozajna lopta za prakticne svrhe projektira se u ekvivalentnoj projekeiji (Scbmidtova mreza). kod kojega podjela po vanjskom obodu pokazuje skupine (najcesee odredjene pravcem pruzanja pukotina). granicni uvjeti stabilnosti i promjene koje ce nastati izgradnjom objekta. Bitna pretpostavka ispravnog postavljanja problema statistickog ispitivanja pukotina (i ostalih strukturnih elemenata) sadrzana je u spoznaji 0 zakonitostima njihovog poloZaja u prostoru i uzajamnim vezama. odudaraju od cjeline). a podjela po radijusu oznacava ucestalost pojedine skupine. na terenu nije moguce istraziti i izmjeriti bas sve pukotine. istezanje i smicanje. Laboratorijski modeli predstavljaju na6n eksperimentalnog proucavanja pojava i njihovib posljedica na konstrukciju. Statisticki se pukotine najcesce prikazuju rozetom iii strukturnim dijagramima. osi tunela i brana. tako da je pol u jednom slucaju postavljen u centar (polama mreZa). " h Stika 87. Veei broj mjerenja omogueuje sigurnije zakljuCivanje.e dobiveni podaei interpretirati i odraziti u interakeiji sa stvamim. 7. raspored zona u kojima se koncentrisu razliciti oblici napona. 6. nakon terenskih istrazivanja. njenu strukturu i teksturu. Treba napomenuti. naprimjer: promjene naponskog stanja. mogucem dotoku vode i slicno. Modeliranje se u imenjerskoj geologiji moze definisati kao sistem ispitivanja prognoziranih dogadaja u vremenu i prostoru s obzirom na sastav stijenske rnase. ali reprezentativan broj (bez zanemarivanja pojava koje. dcfonnabilne karakteristike is!. tektonske karakteristike. u globalu. i to njen donji dio). Normalno. Nacela modeliranja 270 7.3pad Slika 86. statisticki obradjuju i graficki prikazuju odredjenim Ol]agramima. polozajna lopta (zamisljena i geografski orjentisana lopta. odnosno treba shematizirati problem. Rozeta je predstavljena polamim koordinatnim sistemom. Projekci}a polulopte: po/arna (a) i ekvatorijalna (b) lzrada strukturnib dijagrama opisana je u udzbenieima geoloskog kartiranja i strukturne geologije. kako pravaca tako i ravnina. Kod toga treba orediti nacin na koji ee se neki proees (iii pojava) opisati i modelirati sa svojim opstim karakteristikama i kako ce s. vodopropusnost. naprimjer.' da se u gradjevinarskoj praksi strukturni dijagrami cesto koriste za dopunu informaeija 0 odnosu struktura prema. Pri tome kvalitati vne karakteristike sluze za definisanje problema. sto se moze vidjeti na sliei 87. Da bi se postigao zeljeni cilj.Podaci 0 pukotinama se. Podaei se obicno nanose na sjevernoj polovini (sl. Dok je to relativno jednostavno kod materijala za konstrukciju objekta (naprimjer. cvrstocll na pritisak.1. Smatra se da je dovoljno izmjeriti od 50 do 250 pukotina. Kod detaljnih istraiivanja mjere se elementi pukotina u cilju dobivanja statistickih podataka 0 njihovoj orjentaciji u terenu. Kod toga se koristi tzv.

6. Taj dio posla. uz trazenu stabilnost i sigumost. Investitoru pripada onoliko primjeraka izvjestaja koliko je predvidjeno ugovorom. sve do pronalaska optinl<-llnog ljesenja. to ih je 1110guce prilagoditi nacinu prinljerenolll obradi na racunaru i SilTIulirati stanjn (u snlislu promjena koje ce nastati u prostoru izgradnjonl nekog objekta. dopunjuju rezultati istrazivackih radova. raz!iciti dijagrami i fototeka . ali i sloma stijene). Interakcija objekta i stijene kao realnog okruzenja treba biti u svakom pojedinacnom slucaju istrazena i cjelovito odredjena. heterogena i diskontinuirana. Kako se inzenjerskogeoiuskim istrazivanjilna prikupi veoma vcliki broj infonnacija (nulner1ekih. U drugoj fazi obavlja se inzenjerskogeoloski nadzor i . vezane stijene) rijesimo probleme deformacija i eventualnog 172 . liZ interpretaciju. a u direktnoj su vezi sa stijenskorn masoru u kojoj se izvode radovi.fotograflje zanimljivih detaija i pojava koje 6e inzenjerskim zahvaton1 biti izmjenjene ili unistene). bit ce razliCit i uticaj inzenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena na objek!.1. geoloske kartc i profili.ia rezultata Provedeni istrazivHcki radovi obradjuju se i. Temeijenje Osovna funkcija tcmelja neke gradjevine je prenosenje opterecenja objekta na podlogu. kad se prate eventualna slijeganja i deformacije. tekstuulnih i grafickih). cijim se poznavanjem omogucava da metadama mehanike tla (za inkoherentne i koherentne stijene) i mehanike stijena (za evrste.8.) . filmove. Izvjestaj 0 imenjerskogeoloskim istraZivackim radovima rezultat je timskog rada geologa. funkcionalnost i stabilnost objekta.I(e.. 6. Izvjestaj 0 istrazlvackim radavlnla U osnovi treba sadrzavati tekstualni dio i priloge. a sve li cilju dtfinisanja optiIl1alne gco111ctrije konstrukcije objckta i uvjeta gradenja.1.2. kako bi se na propisan nacin i nn jednom mjestu euvali i obradiE svi geotehnicki istraZivacki radovi. radne karte. U priiozima se nalaze grallcki materijali koji dokumentuju navode iz tekstualnog dijela (situacija. dnevnike busenja.. objekte S obzirom na razlicitost inzenjerskih objekata koji se izvode na (iii u) cvrstim. cjelokupni materijal se arhivira i euva (za eventualno konsultiranje u drugom istrazivackom radu iii za druge svrhe). ovisno 0 potrebi i natinu izvedbe daljnjih istrazivackih radova. SiD je Ve0111U blizu stvarnom stanjuL stijenska masa je u pravilu anizotropna. Tekstualni diu izvjestaja treba da sadrzi tri dijela: uvod~ prikaz vrsta i llletoda istrazivanjG i rezuhale iS1razivackih radova. Sve pomoene radne materijale. pri tome moraju biti zadovoljeni osnovni nvjeti: trajnost. treba zastititi u cvrstom omotu radnog naloga za odredjeni posao.11acija. ugovor i kopija racuna za izvedbeni rad.obicno na pocetku iii na kraju tekstualnog djela . sintetiziraju u izvjestaj U (J rezullatinlfl inzenjerskogeoloskih istraiivackih radovi. geofizicara. koj im zavrsuva prva faza u]oge inzenjera-geologa. u kojem trebaju biti najmanje jedan primjerak gotovog elaborata. a jedan primjerak obavezno treba dostaviti slilloi koja vodi geotehnicki katastar.ako sa ovaj izvodi u stijeni Jogieno. Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivaja za razlicitc namjene . zbog cega na pogodnom mjestu . koherentnim i inkoherentnim stijenama. potrebno je za sve faze projektovanja odrediti inzenjerskogeolaske karakteristike i njihov odraz na konstrukciju tokom izgradnje i u eksploataciji.treba navesti imena svih istrazivaca koji su sudjelovali u njegovom stvaranju. Na kraju tekslualnog dijela slijedi papis literature kOjOlll su se autori sluzili za forrniranje stava 0 nekom problemu. Naravno. Uz maksimalno mogueu usaglasenost koncepcije prajekta i karakteristika terena.dlogorn temeljenja.2. odnosno izvedbe bilo kojcg inze~erskog objekta . vezanim stijenama. u granicanlH elasticnosti. gradevinara i (po potrebi) strui'njaka drugih profila. drugi i treci dio izvjestaja bit ce obradjeni u vise samostalnih jedinica. sto je u funkcionalnoj vezi sa slozenos6u grade lerena i samog objekta. Nakon zavrsenog posIa.:' odgovoran.. Oomd" i interl'retaci. ponuda.karakteristika. tekstualne opise. profili istraznih busotina i ostalih istraznih radova s deternlinacijorn. U uvodu je izlozeno da je s izvjestajem svrsena tek prva faza uloge inzenjera-geologa. odnosno sve relevantne karakteristike vazne za funkcionalnost objekta. uz mogucnost niza Sinll. te shematizacija moze u scbi sadrzavati lunogobrojne i hitne grei:.oj fazi elaboriraju se posebno i takode cuvaju u prilogu radnog naloga. a koje su u vezi s promjenama u stijenskoj masLRezultati istralivanja u drugoj i tree. povecavajuCi istovrerneno brzinu obradc in i'onnacij a. Treta faza poCinje zavrsetkom ohjekta. (skice.po potrebi. izrazito je slazen i nadasv. s prijE. Obradjeni rezultati istraiivanja trebaju uputiti gradevinare u sve relevantne probleme koji ih ocekuju tokom gra(lenja. Brz! elektronski racunari snmnjuju mogucnost greske. U projektovanju i gradnji temelja bitne su inzenjerskogeoloske karakteristike terena. 6. pomoene analize laboratorijskih ispitivanja i s1.

Temeljenje na stijeni m. metodama proracuna iz domena mehanike tla dobijaju se pouzdani podaci 0 svim relevantnim karaktcristikama temeljenja. Razpodjele napona ispod teme/ja za homogeni izotropni elasticni Poluprostor(a) i diskonlinuilela pod razli(}ilim uglovima (b-j) (prema pokusu Gazieva /971. te njihove grade i sastava po dubini. cisccllje pukotina od ispune s1. U slucajevin1a vecih defekata u gradji stijene. bit ce jasno da.koeficijent ostecenosti stijenske rnase.) Kod temeljenja treba uzeti u obzir ulogu podzemne vode. otpomi na smrzavanje. preu::. nz definisanje inzenjerskogeoloskih karakteristika. njihovim sistemima i medjusobnom odnosu. i to 11e samo u neposred11oj kontaktnoj zoni temelj-podloga. problemi temeljenja ponekad mogu biti veoma slozeni. ispuna) i utieaj vode. bitnih za odredivanje postojeCih napona u masivu. Razlike raspodjele napona ispod temelja. U tome bitnu ulogu imaju parametri olporno'li na smicanje: kohezija (c) i ngao unutrasnjeg trenja ('1'). 1993.kriljei) ta voda bitno mijenja kohezijll i neke mineralc Gonska izmjena. Danas temeljenje na takvim lnaterijalima ne predstavija velik problem. treba istraZiti i niz drugih parametara. Da bi se dobio cjelovit uvid u deformabilnost stijenske i karakter slijeganja. To znati da takav kamen mora biti izgraden od rezistentnih 174 175 . a za svaku vrstu stij"ena i raz!iciti naCin deformisanja. To se n". lnzenjerskogeoloskim i njihova plombiranje betonom istraZivalliima odredjuju se litoloske karakteristike stijena. Takva situaeija upucuje na potrebll interdisciplinamog pristupa temeljenju l1a stijen!.c. tc odredimo dopusteno opterecenje koje podloga moze preuzeti bcz lama ispod gradevine. s obzirom 118 dodatne nap one kojima se djeluje na stijenu. Na rezultate uticu parametri e i '1'. Uz to koristi se i koefieijent ostecenosti stijenske rnase. U cvrstin1~ vezaniln stijenmna.). odnosno mogu6e slijeganje istrazivanja mor". kao jedinog ispravnog puta rjesavanja prob1e1na. sirina. za homogeni izotropni elasticni poluprostor i za stijenske mase s diskontinuitetima pod razicitim uglovima. prikazane su na sliei 88. cvrstoca na pritisak. polozaj diskontinuiteta i njihov medjusobni odnos. Stika 88. vee i u dubini do koje objckt djeluje 11a stijenu. deformabilnost. V" . uzimaju se intaktni i poremeceni llzorci za laboratorijska ispitivanja.brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz monolitni uzorak stijene (m/s) Za izvcdbu temclja koristc se razliciti materijali. daje odgovor na pitanje 0 deformabilnim karakteristikama pomocu izraza: gdje su: e . duiina.). mineralne izmjene. eime se dobijaju podaei za projektovanje dopustenog opterecenja dimenzija temelja. odabiru se varijeteti postojani u vlazi i vodi. Poznavanjem parametara inkoherentnih i kohercntnih stijcna. polozaj slojeva.slijeganja Gednolikog iIi diferencijalnog). U tu svrhu su nuzm kvantitativni podaci 0 diskontinuitetima. temeljcnju prethode konsolidacijski radovi (injektiranje.jbolje i n". koji ovisi 0 brojnim faktorima. niskometamorfirani .brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz stijenu u prirodnom stanju (m/s). drveta i kamena. koje su u pravilu heterogene i anizotropne s brojnim deformaeijama u svojoj gradi i s odredenim prirodnim i naponskim stanjima.eto iz: Sestanov. Na uzorcima se odredjuju parametri otpornosti na smicanje. smjer i ugao nagiba.jbrze postize pomocu strukturnih (Schmidtovih) dijagrama.Qze se izvesti neposredno (bez temeljne stope) i s temeljnom stopom odredjenih dimenzija. izvedena mase. Ako se tOllle doda i posve odredjeni. U nekim stijenama (glinovite stijene. kako monolitnog uzorka tako i pukotinske ispune. celika. poput betona i armiranog betona. a koji mogu dovesti do njenog sloma. istezanje i smieanje. koji ·na indirektan naem.ju rezultirati odredivanjem zona jednakih deformabilnih karaktcristika.. karakteristike pukotiria (hrapavost. pukotinska ispllna i njene karakteristike. itd. Kada se za temeljenje koristi kamen. Vim . Ol~jentaciono.

hidrogeoloske." od""n" ! !..ldt!ju U odnosu na savrefllene egzodinulllh'k('.~~J . ). kako povrsinskih i podzemnih. Povoljnost terena za izgradnju. Velika painja posvecuje se stabiinosti terena kada su u pitanju pOjave poput klizista. kod prostornog planiranja. : P()JX. prikazana je tabelom 12.tH tcr-cH Litoloski sastav terena takodje direktno utice na urbanizaciju odgovarajuceg podrucja. Za uspjesno projektiranje drenaZe !reba poznavati iilZenjerskogeoloske i hidrogeoloske karakteristike terena. ..'. naroCito u projektovanju i izvedbi odvodnje. pogorsavaju sanitame uvjete i pridonose aktiviranju klizista. I"'P"-: l. tako i otpadnih voda.--" I I'L"I. plavljenja. Tabela 12. Time cjelovile geoloske karakteristike. Odabir dimenzija i oblika mora biti prilagoden svrsi. Terene u kojima se izmjenjuju litoloski clanovi razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika treba paZljivo istraZiti. : .donosenj~ optimalnih odluka 0 ttrbanizaciji. hidrografskc.mineraia. promjene nivoa i hemijski sastave vode (zbog agresivnosti).. te seizrnotektonskih i SeiZll1ickih karakteristika.. Teren se s obzirom na povoljnost izgradnje u odnosu na nagib.2. Povrsinske vode mogu izazvati plavljenje hipsometrijski nizih dijelova. seizrnoloske 1 geoll1orfoioske karakteristike.. I'O)A"v:'I. bujisnih vodotoka i njihovih nanosa. debljine vodonosnog sloja. NaroCito je vaZno definisati geotektonske i neotektonske pojave u cilju prognoziranja moguCih seizmickih efekata na teren i objekte. a naroeito polozaj vodonepropusnih i vodopropusnih slojeva.. Snizenje nivoa podzemnih voda usjesno se obavlja drenaznim sistemima.'. c1eterrninlra}u ieren za izgradnju sa svih relevantnih slaj aMta. reljef ima veliko znacenje u planiranju izgradnji gradskih i industrijskih sadrzaja. saobracajne. 6.\ < . maksimalni nivo podzernne vode smije biti do 0.. vee je nuzno odrediti i litoloske.L." (.TVIU l" "". l III t l\'jCHlO pOV-C.n<""a . S obzirom na navedene karakteristike.\ . koji u vezi s drugi_m vrstanla istratjvanja doprinosi. narocito bujicnim vodotocima.\. U pravilu.rZ.JflOst {crena za i~gri.5 m od dna temelja.\. liZ zoniranje terena s tog stajalista i naznaku fizicko-mehanickih svojstavu.. nije dovoljno odrediti sarno inienjerskogeoloske karakteristike. povoljan (5~IO%). uvjetno povoljan (10-20%) i nepovoljan teren (nagib veei od 20%). fLO" UL". uz sve 08talo (npr. zamocvarenje terena i erodiranje. prikazana je u tabe1i 11. pedoloske. KUnS-f. -~ LK/ poj:lI'c kli/. tuale poroznosti i velike cvrstoce na pritisak. Veci znacaj za konacnu odluku ima litoloski clan s najnepovoljnijim fizickomehanickim karakteristikama.2. brzinu i smjer teeenja..djnlj. U pogledu morfologije !reba proueiti karakteristike reljefa nagibe padina.. procese i pojavc kao i sel::micnost {erena 176 177 . moze podijeliti na optimalan (nagib 1-5%). Povoljnost terena prema dopustenoj nosivosti stijena u odnosu na gradevinske radove u njima stabilnosti Y > ') Tabela 11. P"ostorno pluniranje I Inzenjerskogcoloska istraiivanja prostora za izgradnju novih urbanih podrucja treba posmatrati kao dio istrazivanja cieiokupnoookolisa.(JST TEHE~:\ !'ltE~t\ l InJ)I{['.uji/'ulb 11. OJ)f{O:---:. klimatoloske.lIl NA~"\iO'<'. bioloske. ~ . : STEPEN P(WOLj!\'()Sl'.UZ\lI(:-'." :. U domenu geoloskih disciplina. Pri tome se odluka 0 najviSem dopustenom nivou podzemne vode donosi u ovisnosti 0 karakteristikama objekta. Podzemne vode visokog nivoa otezavaju izgradnju i eksploataciju objekata. Kategorizacija terena prema dopustenoj nosivosti stijena i njihovoj stabilnosti u odnosu na gradevinske radove u njima. sipara. Povol. ekoloske .I.'" i PL\ VI J F.-j :-. Prostomi polozaj stijena u terenu njihove strukturne karakteristike takodje bitno uticu na urbanzaciju. seiZlnotektonske. SIPA. Op6enito. Ali.lj. istezanje smicanje.

.I I . inZenjerskogeoloskih i drugih istraZivackih radova.) ovisno 0 povoljnosti terena. .2..___L ____._'_ _ . te interpretira tektonsku evolueiju terena uz proejenu djelovanja seizmickih sila na prostoru predvidenom za urbanizaciju). hidroloskih i hidrogeoloskih te inz~njerskogeoloski~ karakteristika. te dopustenih nagiba. i prijedlog sanacije manje povoljnih podrucja. Podaei 0 geomorfoloskim karakteristikama unose se u seizmotektonsko-seizrnolosku. To upucuje na neophodnost studioznog upoznavanja uticaja reljefa.C. Obim radova OVISI 0 geoloskoj gradi terena. te ib je uvijek neophodno izvesti prije prostornog planiranja . prezentirati model prirodnog sistema kojeg treba urbanizirati. Trasa se ucrtava na postojecu geolosku kartu odgovarajuce razmjere i uocava se geoloska grada terena. hidrogeoloskih._. i nosivosti...200 lahiiMl I "v\'. ! ~ Izvedena istraZivanja omogucavaju rejonizaciju urbanih ejelina za izgradnju objekata razliCite namjene (stambena podrucja..b'lJA. Zbog duzine saobracajnica._____. geoloske gradje. pa svaki veCi nekontrohsam zahvat moze Izazvah obrusavanje . u litolosku kartu. ali i klimatoloskih i ekoloskih faktora pnJe Izrade IdeJnog I izvedbenog projekta. > 1000 Ill. 6. 6. pa na odredjenim dionicama postoje razliCiti uticaji egzodinamickih i endodinamickihprocesa i pojava koje oni izazivaju.KONOVi 1 .d . gdje se izvode tuneli i vijadukti. u pet razlicitih karata. a prikazuje najznacajnije elemente koji direktno uticu na izradu prostornog plana). neovisno 0 geoloskoj starosti). prema potrebi. seizmotcktonsko-seizmoloska (prikazl!je geotektonsku i neotektonsku rejonizaeiju. uz naznaku mogucnosti vodosnabdijevanja i mogucnosti zagadjenja. L~C~="~F"". snlJ>Ai~J POVOLJ1'<OSTI I ' ! I I nOPusTE.usij~cati. Cestovne saobracajnice Idejno rjesenje trase neke saobracajnice daju gradevinari. bidrogeoloska (registrira sve pojave vode./'\[A OP'TERE(. Preliminarna istrazivanja za potrebe projektovanja i gradilje saobracajniea sadrze geolosko rekognosciranje terena sireg podrucja trase. industrijske zone. inzenjerskogeoloska (prikazuje i daje prognozu stabilnost. podrucja za sport i rekreaciju... "i0 Rezultati ejelovitih geoloskih istraZivackih radova mogu. Takvi" s~ mater~jali u ~labil~oj ravnotezi.. uz pojednostavljeni prikaz njihovog sadrzaja suo litoloska (prikazl!je vrstu stijena i njihov medjusobni odnos. To je veoma vazno u brdovitom terenu. mnoge karaktenstlke terena (litoloske.. Uvjl-'lIKJ pOVOlj<Ul tcrcll 50 -. te zastite od zagadjenja). saobracajnice itd.______L_s:!__. Geoloski podaei obraduju se po dlOmeama.. te njihove fizicko-mehanicke karakteristike. jer su takvi terem (s aspekta lzgradnJe saobracajnica) veoma nepovoljni i redovno ih treba zaobilaziti. tektonske i reljefue) mijenjaju se uzduz trase.-'. Studija 0 utieaju svih navedenih faktora upucuje projektanta na izbor optimalnog rjesenja. I' I STABl1. prognozu mogucih promjena u terenn tokom izgradnje ali i n fazi eksploataeije objekta.. Na taj naCin se odmah odreduju nepovoljna podrucja i s projektantima obavljaju potrebne korekcije. Nanosi na padinama ne smiju se zasijecati i . Kod cvrstih stijena problem predstavlJaJu tektonskI I mikrotektonski elementi narocito oni na lokaeijama zasjeka i usjeka.... a podaci 0 rnineralnim sirovinama. Rezultati trebaju dati nedvosmislena rjesenja 0 odrzivosti projektirane trase u cjelini iii po dionicama.NOST :J tkNjOl~ J 2 OTP()H pm Iv't..23. <.1..DU _ KOEl JCIJb"\'1 PR010l)\. inzenjerskogeoloske.. preporuke za ocuvanje prirodnih nvjeta i podatke 0 njihovoj prilagodbi). a rezultiraju programom geoloskih. Te karte. sintetizirana (na osnovu podataka prethodno izradenih karata omogucava sintezu i precizira interakciju s rezultatima drugih istraZivanja. Prilikom istrazivanja posebnu pafujutreba posvetiti aktivnim i recentnim siparistima. '. 178 179 .3. Saobracajnice Saobracajnice su gradjevinski objekti koji imaju sasvim specificne karakteristike u pogledu planiranja i izvedbe trase.

bilo u cjelini iii po dionieama. Kod izvedbi nasipa treba odabrati kamen male poroznosti. geolog i geomehanicar. To se odnosi na savremene injzenjerskogeoloske egzodinamicke proeese i pojave (klizista. njegove veliCine i nacina slaganja. osim onih koje imaju izrazitu skriljavu teksturu. velike cvrstoce i zilavosti. Injzenjerskogeoloske karakteristike nanosa i stijena koje izgraduju morsko dno odreduju naNn temeljenja pristaniSta i moguenosti produbljivanja morskog dna u slucaju potrebe. Rezultati istrazivanja prikazuju se na kartama u razmjeri od 1 :200 do 1: 1000. labilnim padinama i Jokacijama mogu6ih odrona. bitno je istraziti geolosku gradu i topografiju morskog dna. erozija. Dobivene rezultate analizira tim strucnjaka u sastavu projektant. Uz strme stjenovite obale morsko dno je na veeoj dubini stjenovito i obicno bez bitnijih debljina nanosa. Zastita se izvodi pomocu pregrada temeljenih u teren.2. U krskim terenima potrebno je otkriti eventualno postojanje podzemnih supljina ispod pruge da bi se izbjegla pojava proloma. te topografiju i geolosku gradu obalnog dijela . radi odredivanja nagiba kosina. U nekonsolidovanom nanosu uzorci se uzimaju specijalno izradenim priborom. na raziicitim vrstama stijena.U tunelima.3. Ako treba. Ostale karakteristike inzeJ1jerskogeoloskih istaZivanja sliene su onima koje su opisane u dijelu 0 cestovnim saobracajnicama. Blago zaravnjene padine se u blagom nagibu nastavljaju u more.otito je da u inZinjerskogeoloskom smislu treba istraziti teren. potrebno je istraiiti teren radi optimalnog rjesenja zastite voza i pruge (posebno nakon izlaska iz usjeka).2.3. Kamen za valobrane mora biti veoma male poroznosti. Zbog toga se potrebna paZilja posvecuje pravilnoj izvedbi valobrana. u saradnji sa geomehanicarima i strucnjacima. Ovdje treba naglasiti da u nevczanim materijalima i djelimicno glinama geomehanicka istraiivanja mogu dati odgovor na sva pitanja vazna za postojanost saobracajniea. usjecima i zasjecima pafuju treba obratiti na plohe 6. vrijede strogi kriterijumi kao sto je to slucaj kod cestovnih saobracajnica. odnosno njihovog nagiba u usponu i padu. Reljef morskog dna odreduje se dubinomjerima. 6.3. U brezuljkastim i brdovitim terenima s Jakim uticajem vjetra. odredujuci pri tome debljinu i sastav nanosa. Temeljeni su na dubinama koje omogucuju pristajanje plovnih objekata odgovarajueeg gaza. i na pojavu bujicnih vodotoka i njihovih nanosa. biljnog rastinja.3. slozenim izmedu profila od betona i zeljeza koji su izvedeni za tu svrhu. uzduz trase obavljaju se probna usijecanja i zasijecanja. zalim betonskim i kamenim zidovima i drvenim gredama. koja rezultiraju spoznajama 0 litoloskim i tektonskim karakteristikama.4. programira se istraino busenje i kopanje istraznih jama. odroni). Oni dajn prijedlog 0 prihvatanju projektovane !rase.zilav otporan na udar i srnrzavanje ali i na djelovanje organizama. Nakon obavljenih geoloskih istrazivanja. diskontinuiteta. narocito prstaca koji tokom svog rasta izlucuju razliCite agresivne komponente koje mogu razoriti kamen. vezane sedimentne i metamorfue stijene. Valovi i morske struje na pristanista djeluju razarajuce. nestisljiv. Aerodromi Aerodromi mogu bili izvedeni u nizinskom reljefu. otporan na atrnosferske i druge vanjske faktore. Tuneli se rjeilavaju posebnim projektima. djelovanje valova i morskih struja.Pomorske luke Pomorske luke su objekti izgradeni na rubovima obala. 12 podrucja mehanike stijena. Pri izboru dijela obale za izvedbu pristanista i komunikacija. narocito 180 181 . odnosno 0 potrebi njenog premjeiltanja. klizistima. osobito njegovu stabilnost. ali i lIZ pomoe ronilaca. koji se u njega utiskuje. najbolje karakteristike imaju sve svjeze magmatske stijene. kao i veliCini radijusa krivine.2.InZenjerskogeoloska istraiivanja izvode se u sirini od 200 do 500 m s obje strane projektovane trase. Topograftja i geoloska grada obalnog dijela u luci mora omogueiti izgradnju stabiine i dovoljno prostralie operativne zone.2. za utovare i istovare s brodova te lahku izvedbu komunikacijskih saobracajnica. i rijecnim dolinima i u brdsko-planinskom reljefu. naroCito u pogledu karakteristika upotrebljenog kamena. Kod toga je potrebno znati da su obalni i morski reljef u medusobnoj interakeiji. U pogledu povoljnosti terena za temeljenje pruge. Zeljeznicke pruge Kod projektovanja zeljeznickih pruga. kao i na hidrogeoloske karakteristike terena i djelovanje povrsinskih voda kojemogu ugroziti prugu. 6. u pravilu s vecom koliCinom i debljinom sitnozmastg nanosa.Uzorci iz cvrstih stijena uzimaju se istraZnim radovima. Neposredna zracna zona proucava se sa stanoviSta meteorologije. siparista. Kako je reljef posljedica djelovanja ejelokupnih geoloskih faktora od postanlm do danas . Stoga se pri istraiivanjima za potrebe projektovanja zeljeznickih pruga velika paznja posveeuje karakteristikama reljefa. zbog mogucnosti pojave s'1idnih nanosa i lavina te udara odronjenog kamenja.

_ Teske tunele: u slabo vezanim plasticnim veoma raspadnutim i razlomljenim stijenama.Razvija se snaZan podzemni pritisak pa je potrebna jaka podgrada i adekvatno oblaganje. U nizinskim podrucjima s preovladavajuCim nevezanim poluvezanim sedimentima te vi so kim nivoom podzemne vode koja se u maksimalnim kotama moze podignuti do povrsine terena i ugroziti avionski saobracaj velika pafuja se posve6uje efikasnoj drenazi. _ Veoma teske tunele: u slabo vezanilll i nevezanim stijenama sa znatnim kolicinama vode i vlage. cvrsocu na pritisak i udar. U karstnim terenima problemi se pojavljuju zbog postojanja manjih i vecih kavern. a narocito uzletno. diskontinuitete (njihov polozaj.sletne staze i aerodromske staniee maksimalni nivei podzemnih voda u pjeskovitim i sljunkovitiln sedimentima moraju biti niZi od nivoa temelja najmanje 0. U takvim podrucjima uz inzenjerskogeoloske. Srednje teske tunele: u poluokamenjenim stijenama manje cvrstoce. sirinu i medusobne odnose}. Slika 89. Tuneli Tuneli su podzemni objekti koji se grade u sklopu saobracajnica (cestovnih i zeljeznickih. u podzemlju.U brdsko-planinskim podruejima moguce je izgraditi podzemne hangare za avione. gustocu i prostOlTIU masu. morfo1oske i ostale prirodne okolnosti. te laboratorijskim i in situ mjerenjima sto detaljnije upoznati podlogu kako bi se u cjclosti osigurala stabilnost uzletno-sletne staze i ostalih objekata te postigla odgovaraju6a nosivost (npr. Grihble: jz . KOn/llra plamranog i i:::biJenog profila lunela II slojevllll1l srijcnama ra:::licitog liloioskog sastava (premo Lean. nivo do 1. a u glinama do 1.To ce posluziti kod proracuna dopustenog opterecenja na kontaktnoj povrsini objekta i terena.smjera jaCine ucestalosti vjetra te ucestalosti magIe. fizicke i mehanicke karakteristike. slo. za teske u svodu od 10% do 20%. Dopusteni visak izbijanja (s1. te otpornost na smrzavanje i uticaj vode. Slicni probleml postoje i u prosirenim rijecnilli doli nama. ugao unutrasnjeg trenja. Zbog stabilnosti oi:>jekata.U pjeskovitim glinama smiju dostic. Brdsko-planinska podrucja S11 uglavnom izgradena od cvrstih vezanih stijena razlicitog sastava i starosti te u inienjerskogeoloskom smislu treba istraZiti petrografski sasta\'. I u takvim terenima treba racunati s koliCinom i uticajem povrsinskih i podzemnih voda. gustocu (speeificna [dina). poroznost.kod slijetanja avion pritisce podlogu silom od minimum 200 leN/m2 do maksimum 1500 kN/m 2). snijega i leda sto bitno utice na izbor lokacije aerodroma. istraZnim busenjem. Oblaganje se u eijelosti izvodi samo u tunelima hidrotehnicke namjene. jace ostecenim cvrstim stijenama i stijenama u procesu raspadanja. i prema potrebi i helnijska svojstva.89) za laltke tunele iznosi 10% za srednje teske tunele prosjecno do 10%.Zbog toga je potrebno obaviti detaljna istrazivanja kartiranjem i odredivanjem strukturno geoloskih karakterisika. granieu plasticnosti. Nema pritiska pa su podgradnja ! oblaganja nuini sarno u jate razlomljenim zonama. potkovicastog su oblika) i hidrotehnickih objekata (hidrotehnitki tuneli su pod pritiskom. Razvija se snazan podzemni pritisak pa su nuine jake podgrade i debela iIi armirana obloga. Tuneli se ovisno 0 geoloskim. kruznog su oblika ).-Sestal1ovic.2. stepen trosnosti povrsinskog dijela. Laboratorijskim ispitivanjem na uzoreima i ispitivanjem in situ u terenima nevezanih i poluvezanih stijena treba odrediti granulometrijski sastav.5 metara. Obavezno treba geofizickim istrazivanjima.0 m.zenost zrna.Sm od kote temeljenja. dok za veoma teske tunele u svodu lZllOS! 20-40% au bokovima 10-20%. 6. praznih iIi ispunjenih produktima trosenja nastalih in situ. karakteristikama stijenske mase u kojoj se planira njihova izgranja dijele na: _ Labke tunele: u cvrstim stijenama velike tvrdoce i zilavosti.sitnih cestiea liZ kontroiu stabilnosli i stisljivosti terena. ~ u bokovima od 5 % do 10 %. razliCite stijene u podzemlju razliCito reaguju kod izvodenja gradevinskih radova. koeficijent filtracije.4. granicu tecenja. petrografski sastav fragmenata. Razvija se manji vertikalni a mjestimicno i boeni pritisak pa su obavezni podgradnja i oblaganje. Moguca su bubrenja sa svih strana pa i u podu tunela. stepen vlaznosti. prostornu masu (zapreminska tdina). koheziju. S obzirom na razlicitost u sastavu. trajnu paznju treba posvetiti drenazi i onemogucavanju ispiranja .1986) 182 183 .

fizicko-mehanicke osabine. 6. inzenjcrskogeoloskog kartiranja geofizickih istrazivanja. Fizicko-lnehanicka svojstva koja utiCll na stabilnost temelja stubova mostova i vijadukata (a time i na cjelokupnu konslrukciju) Sll: cvrstoca na pritisak. vijadukti izvode se u sklopu saobracajnica. stisljivosti. Istrazivanja se izvode 11 tri faze: ..o i:::Ses!u!1ovic 1986) U ovoj fazi istrazivanja su veoma vazna i n10raju biti tacna i pravovren1ena jer rezultiraju podacima koji mogu uticati na izmjene u glavnom projektu tukom izvedbe a u [azi eksplatacije tunela (kod eventualnog ostecenja obloge) daju llvid u graau i sastav ostecene dionice. uglu unutrasnjeg trenja. 90). granulometrijskom i petrografskom sastavu. lnienjerskogeoloski projit tune/a (LB-/ijevi bok S-svod DB-desni bok). a vijadukt objekat koji premoscuje suhu dolinu.2. optornost na uticaj vode i otpornost na udaL Hidrogeoloske karakteristike bitne za sigurnost temeljne konstrukcije su: podzemni tokovi i veliCina slivnog podrncja s kojeg voda gravitira lokacijama stubova. odronjavanje dijelova stijenske rnase. treba definisati karakteristike bitne za gradcnje i sigurnost u eksploataciji. 2ilavost. temelja stubova mostova i vijadukata u nevezanim i poluvezanim stijenama. odnosno rijecne doline. U slucaju izvedb. sufoziji i likvefakciji LB s t!"H I I I I t Il Stika 90. uz detaljno· registrovanje svih relevantnih geoloskih karakteristika i njihovo ucrtavanje na inzcnjerskogeoloskol1l profllu tunela u rnjerilu od 1:100 do 1:200 (s1. koj. te osipanje i klizanje po povrsinan1a diskontinuiteta. U pogledu iiloiogije. povisenih temperatura i podzenmog pritiska. istramog busenja. odnose se na litoloski sastav terena.iesenja). SLl potrebni prj projektovanju i izgradnji mostova i vijadukta. nivou podzemne vode i njegovom kolebanjll. prostorna masa. tektonske i strukturnogeoloske karakteristike. otpornost na smrzavanje. slozenosti zrna. i nakon niza godina moze doc.Pri projektovanju i izgradnji tunela inzenjerskogeoloska istrazivanja su od najvece vaznosti jcr moraju rezultirati podacima koji su neophodni za odabiranje najpovoljnije varijante i predvidanje teskoca koje se mogu pojaviti prilikOll1 izvodenja i tokOIn eksploatacije objekta . (prema Alagdalenic preuze. poroznost.Zavrsni claborat 0 istraiivanjin1a tokom izgradnje tunela izvanredno je vazan materijal jer se koristi za projektovanje i izvodenje tunela u slicnirn geoloskirn prilikama. poroznosti. Smatra se da je most objekat koji spaja obale neke rijeke. tunela izgradenog u veoma nepovoljnim stijenama (npr. gustoca.Mostovi i vijadukti Mostovi . istrazivackiln radovima u svim fazan1a projektovanja. Bitni geoloski podae. zbog skracivanja duzine puta i troskova koji bi nastali obilazenjcm a takoder i zbog poboljsanja saobracajnih karakteristika trase. i kod vijadukata). Savrerneni egzodinamicki procesi koji uticu na stabilnost Illostova i vijadukata su: fluvijalna erozija (veoma i trajno izrazena na obalama koje spajaju most. U torn smislu nepovoljcne karakteristike imrtju stijene koje su jako razlomljene i trosne~ naroCito ako je telnelj lociran u rasjednoj zoni iii u razlomljenom tjemenu antiklinale. razliCitih ispitivanja in situ (tnetodama mehanike stijena) i labormorijskih ispitivanja. Struktllrnogeoloske karakterislike su bime kod odredivanja lokacija temelja siubova i iskopa za teu1clje (radi njihove stabilnosti i otpornosti na seizmicke uticaje i postizanje dopustene nosivosti).Takva se ocjena daje nakon studiozne obrade geoloskih karakteristika.5. a povremeno u slueaju bujicnih vodotoka. tc vodopropusnost i nivoi kolebanja podzemne vode. do pucanja i deformisanja obloge ali i do pomicanja trase 184 185 . Svi navedeni radovi rezultiraju claboratom 0 injzenjerskogeoloskim uvjetima izgradnje luncia u sklopu kojeg so obavczno nalaze prognozni inzenjerskogeoloski profili. U takvim stijenama. bujanju. . velika se painja posvecnje debljini sloja.u jako ubranim poremecenim i degradiranim niskometamorfisanim skriljcirna).istrazi\'anja za potrebe projektnc dokumcntacije~ koja rezultiraju ocjenom 0 moguC:~nostin1a i ogranicenjirna predlozenih varijanti (iii sumo jednog t:. tiksotropij. koheziji. za lemeljenje mostova i vijadukta povoljne su sve svjeze cvrste stijene koje odgovaraju kriterijama nosivosti. Pri tonIe treba paznju posvetiti pojavama podzemni voda i plinova. zbog morfoloskih karakteristika tcrena. hidrogeoluske karakteristike i uticaj savremenih egzodinamiekih procesa i pojava. istrazivanja tokom eksploatacije tunela sastoje se u instrumental nom pracenju svih relevantnih karakteristika u pogledll stabilnosti i postojanosti objekta jer je iskustveno dokazno da.istrazivanja tokom igradnje tuneia sadrze pracenje radova.

a radi povecanja stepena sigurnosti i stabilnosti. ovisno je 0 litoloskorn sastavu. uz trajno nabijanje vibrovaljeima i osiguranje optirnaine vlainosti. za nasipanje se koriste sljunak. Kod izrade veorna visokih zasjeka i usjeka. odnosno podlozni slijeganju tokorn vrernena.U slojevitirn stijenarna bitan je i odnos nagiba slojnih ploha prema nagibu kosine zasjeka i usjeka (slika 91). Cilj irn je postizanje projektovane nivelete u visinskorn i prostornom smislu. sirine potrebne za prihvacanje rnanjih odronjenih kornada i ublaiavanje njihovog udara na saobracajnicu. Stabilnost kosina nasipa. Ostali rnaterijali zahtijevaju blaze nagibe. U tu svrhu izvode se potporni i oblozni zidovi. Za izvedbu nasipa najpovoljniji je lomljeni. U kraskirn terenirna gornji dio kosine zasjeka i usjeka izvodi se u blazern nagibu od donjeg. te 0 proslojcima i leearna materijala razliCitih granulometrijskih i fizicko-mehanickih karakteristika. sirnetricni i nesirnetricni.(tecenje stijena).b-zG!>jek u krecnjaku stabilan S obzirom na odnos nagiba slojeva i kosinc zasjeka. povoljnih petrografskih i fizickomehanickih karakteristika. u nagibu I: I i veeern. Zastiti kosina od utieaja savremenih egzodinarnickih faktora (erozije. pijesak.U glinarnaje to dug proees. u svim slucajevima kada je kota nivelete trase ispod kote terena neposredno u padini (zasjeei). Za izvedbu nasipa nisu 186 187 . Stabilnost zasjcka i usjeka. u siucajevima kada je kota nivelete trase iznad kote terena. U cvrstim. nivou podzemne vode i njegovom oseilavanju. 2 Slika 91.2. u takvirn terenima potrebno je studiozno izuciti sve vazne faktore. usjeci i nasipi Zasijecanje i usijeeane terena. biti od veorna strmih do okornitih. nesimetricna radi postizanja stabilnosti oba boka U odnosu na slojevitosf . gabionski madraei. posveeuje se painja u razlornljenirn stijenarna. vodopropusnosti. pijesak i glina. Time se izbjegavaju visoki stepeni nagiba trase i njezino produzenje obilazenjern prepreke.0usjck u magmatskoj stijeni s aha stabllna boka . U pravilu je u takvirn terenima prvih nekoliko metara stijene intenzivno razlomljeno i odvojeno u blokove razliCitih dimenzija s pukotinarna koje su pretezno ispunjene zemljorn crvenicom. stabilnost kosina aVIS! 0 granulometrijskorn petrografskom sastavu. vezanirn stijenama izvedba zasjeka i usjeka. J. razlornljenosti stijenske rnase. 0 cernu ce ovisiti naCin terneljenja (pIitko terneIjenje iIi terneljenje na busenirn iii zabijenirn pilotirna). izraduju se kontrafori sa sidrenjern u stijenskoj rnasi iIi se stijenska rnasa zasticuje rnlaznim betonom. koji traje godinarna. kod kojeg ce bokovi biti stabilni. Zasjeci i usjeci izvode se u rnorfoloski razudenom terenu. osipanja).Zasjeci. U terenirna izgradenirn od nevezanih i poluvezanih sedimenata.c-usjek u krecnjaku sa stabilnim lijevim bokom i desnim bokom sklonom klizanju po slojnim povrsinama (diskontinuitetima) Nasipi su takode objekti koji se izvode na eestovnirn saobracajniearna i zeljeznickirn prugama. i glina su u nasi pima stisljivi. prilagodeni njihovim karakteristikarna u pogiedu stepena otpornosti rnaterijala na SlllCan]e. uz povoljne inZenjerskogeoIoske i strukturnogeoloske karakteristike. postavljaju se usidrene zicane mreze sa zategarna. Ako karnena nema u terenima (u terenirna izgradenirn od poIuvezanih i nevezanih sedirnenata). c-zasjek u krecnjaku nestabilan S obzirom no odnos nagiba slojeva i nagiba kosine zasjeka 2. Sljunak. 6.6.:b-usjek u krecnjaku. (visih od 6rn). Upotrebom i pravilnorn ugradnjorn karnena elirninise se rnoguenost slijeganja. 1 Nagibi kosina rnogu u cvrstirn stijenarna. narocito one koji mogu izazvati pojave klizanja. dobro slozeni kernen. Opeenito. odronjavanja. Konsolidacija nasipa u sljuneirna traje relativno kratko (slicno je kod pijesaka). Nasipanje se obavlja u slojevirna debljine do rnaksirnum 60 em. postize se karnenom. klimatskim faktorima (smrzavanjul. uobicava se izvesti berma. U ovisnosti 0 geoloskim karakteristikarna stijena. odnosno odredivanje nagiba kosine. iii podrucju niskih brezuljaka (usjeei). prostornorn polozaju pukotina i njihovorn rnedusobnorn odnosu. kao i nasipavanje pojedinih njegovih dijelova u funkciji su realizaeije eestovnih saobraeajniea i zeljeznickih pruga. Zbog toga su nagibi kosina i usjeka u nevezanim i poluvezanim sedirnentirna u pravilu veorna bIagi. poroznosti.a-zasjek u magmatsko} stijeni stabilan pri vrlo strmom nagihu . koheziji. uglu unutrasnjeg trenja materijala.

nestabilnim padinama i klizistima. oko brane i ispod nje. istraiivanja za pOlrebe izrade osnovnog projekta.postojanost kosina usjeka i zasjeka ). izdasnost izvora. ovisno 0 vrsti objekta i potTebi. sprecavanja pop lava.povoljni materijali podlozni trosenju i raspadanju (npr. poljoprivrede ltd. ali ni gradevinski otpad. naein izvedbe. istraiivanja za potrebe izrade glavnog projekta. jer naknadno uoeeni detalji (koji u kompleksnim geoloskim istraiivanjima prije nisu uoceni) mogu vrijediti za prilagodavanje realnom stanju.7. dobiva se uvid n geolosku gradu lokaeije unutar kompenzacijskog bazena. podzemnih i porsinskih tokova). Osnovnim projektom definise se konacni izbor lokacije najpovoljnije za hidrotehnicki objekt. medu kojima veliki znacaj imaju ona koja obraduju uticaj akumulacije na eko-sistem i osiguranje postojanosti (odnosno poboljsanje karakteristika) odgovarajucih izvora u nizim 188 189 . lnzenjerskogeoloska studija. uzimajuCi u obzir pozitivne i negativne faktore. .debljina povrsinskog trosnog pokrivaca. hemij skim svoj stvima vode moguCim gubicima proej edivanj em. istrazivanja tokom izvodenja radova. veliCinu slivnog podrucja.geoloskoj gradi i vizuelnoj ocjeni kvaliteta stijena.akumulacija. materijal potreban za njenu izvedbu. posebno ani sa vecom koliCinom glinovite komponente).lokacijarna povoljnim za akumuliranje vode.geofizickim parametrima.Odreduje se tip brane.2. Dobiveni rezultati koriste se kao temelj za glavni projekt ejelokupnog investieionog zahvata.radovima koje treba obaviti za izradu osnovnog projekta. potrebno je prouCiti morfoloske karakteristike terena. i prijedlozima sanacije. . klimatoloske i meteoroloske karaicteristike. maksimalna dopustena visina uspora i drugo. IstraZni radov! provode se u cetiri faze: prelirninama istrazivanja. za postojanost akumulaeijskog jezera i njegovu funkeionalnost obavljaju se i druga istrazivanja. hidrogeoloske odlike (prosjeenu koiicinu dotoka u akumulaeiju od padavina. Tokom izvodenja radova kontrolisu se oejene prethodnih faza istraiivanja i zakljucei.2. laporci. Osim toga. vodosnabdijevanja. uticaj egzodinarnickih i endodinamickih procesa i pojava.7. Posebna painja posvecuje se nestabilnim padinama i klizistima. definisu se: naein i dubina temeijenja. .hidrogeolSkim karakteristikama (nivo podzemmne vode. tunela i drugih dijelova objekta. S obzirom na to da njihova pogresna iii nedovoljno precizna oejena moze lzazvati katastrofalne posljedice. . mogucnost procjedivanja unutar akumulacije. 6. hemizam podzemne i nadzemne vode. Istrazivanja ove faze moraju rezultirati spoznajama 0: . koja je rezultat istrazivanja ave faze.je hidrotebnickih objekata (brana. te koliCinu nanosa koja se vremenom taloii u akumulacijsko jezero. Rezultati se graficki prikazuju na kartama i profilima u mjerilu od 1: 100 do 1:5000. kanala). obavlja se izbor lokacija povoljnih za akwnuliranje vode i za eksploataciju i preradu potrebnog karnena iz privremenog kamenoloma. U sklopu rezuitata istraiivanja za potrebe osnovnog projekta.rezultatima razliCitih probnih opterecenja. -inienjerskogeoloskim karakteristikama (mineraloskopetrogarfska.akumuliranju materijala (koji moze biti transportovan zbog djelovanja denudacije i erozije) u izvedenim objektima. U fazi preliminarnih istrazivanja uz konsultaciju postojecih objavljenih radova i fondovskih dokumenata.Akumulacijska jezera Kod izvedbe akumulacijskih jezera za potrebe energetike. U fazi istraiivanja za potrebe osnovnog projekta istrazuju se lokacije koje su odabrane kao povoljne za hidrotehnicke objekte. smijer kretanja podzemne vode. mora sadrzavati spoznaje 0: . fizicka i mehanicka svojstva stijena.1. 6. U fazi istraiivanja za pootrebe glavnog projekta koriste se spoznaje prethodnih faza istrazivanja i obavljaju dopunska detaljna istraiivanja na lokacijama pojedinih dijelova objekta. . silt (prah) i gline s organskim materijarna. veliCina slijeganja stijenske mase ispod brane. . Odreduje se ugao kosine zasijecanja i usijecanja padina. su kompleksna i raznovrsna jer zahtijevaju taene i do kraja precizne determinacije odnosa na terenu. glavna podrueja gubitaka procjedivanjem u podrucju akumulaeije te oko brane i ispod nje). Naravno.Hidrotehnicki objekti Geoloska istraiivanja za potrebe izgradn.

Mogu biti koristeni i kao plovni putevi (npLSueski. b-masivna hClOnsko brana. U geoloskom smislu. akumulacijska jezera se uglavnom izvode u prasirenim dijelavima rijecnih dalina te u podrucjima kraskih polja (ali uz bitna i raznolika istrazivanja i injektiranja radi ostvarenja postojanosti akumulacije). Dopusteno opterecenje na dodirnoj plohi teren-temelj Ima posebno znacenje zbog pritiska kojim brana cljeiujc na stijenu svojom lnaSOill. lnzenjerskogeoloske karakteristike. pokriveni i nepokriveni. te se tom problernu u fazi istrazivanja i projcktovanja poklanja odgovarajuca paznja. rijecnim prosirenim dolinama). Vrsta materijala od kog ce neka brana biti izgradena takode ovisi i 0 morfo!ogiji.. Savremene brane se izvode od betona. takvim pojavama. i neoblozeni. Seizmicnost terena je jedna od komponenata koja takodc bitna utice 11a izbor pregradnog mjesta i tipa brane. uz registrovanje svib relevantnih hidrogeoloskib pojava. Pri lOme morfologija terena i inzenjerskogeolaske od!ike stijena imaju veorna vaznu ulogu. narocito one izgradene od betona i afmiranog betona. Najucestaliji tipovi brana prikazani su n3 sl1d 92. seizmicnost. lspucalost terena i s njom u vezi hidrogeoloske karakterisike uvjetuju projektovanje -. koje (uz astale) posebno treba prouCiti pri odabiranju lokacije i tipa brane su: razlomljenost terena. lspucalost znatno utice i na izbor tipa brane zbog potrebe unosenja dodatnih sila (razliCitim vrstama sidara) u tercn. Kanai je moguce izgraditi u svim vrstama stijena. posebno prilikom naglog punjenja i praznjenja vode. akull1ulacije se ostvaruju i u kavernoznim razlomljenim krskim terenima (u krskim poljima. odronjavanje. Inzinjerskogeoloskim istTaZivanjima bitno je odrediti stabilnost obala akumulacije S obzirom na djelovanje vode (denudacija.2. a izvedba je moguca liZ strogo postovanje uvjeta gradnje u seizmicki aktjvnim podrucjima. sta znaei da u fazi istrazivanja i projektovanja treba pazljivo pri6i litoloskim· i strukturnogeoloskim istrazivanjima ten1eljnc stijene i bokova. b Brane su hidrotehnieki objekti kojima se omogueava zadrzavanje vode u nekom podrucju.).7.Raz/iCifi tipovi brana 11 popre<-'nom pre. a nasute u sirim rijecnim dolinamf). Smicanje brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom dogada se redovno po plohama diskontinuiteta (slojnim j tektonskim pukotinama). vaino je hidrogeoloskim istraiivanjima odrediti vodopropusnost terena na obodima 1 u podrucju dna akumulacije.1=7\ ~~-- d S/ika 92. zbog njene osjctljivosti 11a potrcs. U fazi projektovanja. oSlpanJe. U sirem podrucju akumulaeija. klizanja masa. Po potrebi mogu bItt oblozenl (cak i u vodonepropusnom terenu).3. 6. c-olak~aJ1a armiram!-bclOnska brana. uvalarna.Branc radova u eilju sprecavanja gubitaka vode ispad i oko brane. dopusteno opterecenje i mogucnost smicanja brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom.2. sufozija) 1 intenzitet ispunjavanja akumulacija razliCitirrl nanosima (transportovanim vodenim tokovima iii nastalim trosenjem stijena obeda akurnulacije). Lucne anniranobetonske brane izvode se u uskim klisurama. S danasnjim stepenom tehnickotehnoloskih dostignuca. treba posvetiti . 190 191 . primjecenaje povecana seizmicka aktivnost. Panamski kana! itd. s razlicitim stepenima nagiba osc i bokova. obavezno izraduju karte seizmicke mikrorejonizacije.~/ekll (a-naslIta zemljana brana s glinenimjezgrom. d-/uhw betonska hrana) 6. kao i u fazi eksploatacije. pravougaonog iii trapeznog oblika.2.odgovarajucu pazllJu.7.Kanali Kanali su dovodni i odvodni objekti hidrotehnickih sistema za potrebe energetike i poljoprivrede. uz prethodne prognoze. armiranog betona i kamenog nasipa s vodonepropusnim glinenim jezgrom. U morfoloskom smislu. U morfo!oskom smislu brane se izvode u susnim dije!ovima rijecnih dolina iii na nekom drugom morfoloski pavoljnom mjestu.U seizmickin1 zonama se u s!ucaju potresa veceg od 6 stepeni MSK-64 skale. Svi nabrojani elemen6 ovisit ce 0 inzenjerskogeoloskim.podruejima. ovisno 0 pritisku akumulirane vode koji na branu djeluje i inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena u kojim se izvode. Za postojanost akumulacije najpovoljnije su vadonepropusne stijcne (npLsvjeze magmatske). erozija. kako bi sc osiguraia stabilnost brane. Savrerneni egzodinamicki procesi obieno su rezultat porasta nivoa vode u podzemlju sto se prenosi i na sire podrucje padina.

njenu brzinu i mjesto (mjesta) isticanja. tehnoloskog i gradevinskog sianovista. a ponekad i izradu raskopa.8. a od inzenjerskogeoloskih egzodinamickih pojava. neophodno je : . da bi se u bilo kojoj fazi eksploatacije odlagalista potpuno onemogucilo prodiranje zagadivaca u podzemlje. ugla unutraSnjeg trenja.hidrogeoloskim. koncentraciju zagadivaca u vremenu. U tu svrhu. U ovom posljednjem (tehnicko-tehnoloskom smislu) bitnu ulogu imaju inzenjerskogeoloska istrazivanja. s napomenom da gline ipak !maju najvise povoljnih elemenata. Medutim. koriste se prvenstveno gline i prab. kosina zasjeka u odnosn na traZenu visinu. istraZivanjima zabvata sira okolina u cHju odredivanja koliCine i kvaliteta takvog materijala. definisu slivno podrucje podzemnih voda. U cvrstim i razlomijenim stijenama (naroCito krskim) bitno je istraziti kolicinu gubitaka vode kroz dno i bokove. kao i dotok u slucajevima visokog podzemnog vodostaja u zaledu.izdvojiti teren koji pripada slivu crpilista (odnosno izvoru) pitke vode i voda za potencijalno vodosnadbjevanje naselja i industrije. veliki znacaj u trazenju optimalnog rjesenja lokacije odlagalista imaju dvije specijalisticke discipline koje su s gradevinarstvom najvise povezane. treba ugraditi odgovarajuce materijale u podlogu. Kako je veoma tesko u morfoloski pogodnom terenu naC! prirodnu. po potrebi sadrze i geofizicka istrazivanja i istrazna busenja. ona se postize oblaganjem dna i bokova betonom (iIi armiranim betonom) s dodacima za postizanje vodonepropusnosti. Teren koji pripada slivu crpilista iIi izvoru pitke vode za potencijalno vodosnabdijevanje u cjelosti se i bezuvjetno odbacuje kao podrucje n kojem bi se trazilo morfoloski i saobracajno povoljno odlagaliste otpada. prirodne vlaznosti. prostorne mase ( zapreminska masa ). socijalnom i tehnicko-tehnoloskom smislu.2. injektiraju se ani dijelovi u kojima se voda gubi pri\'ilegovanin1 putevin1a (u vccim dobro povezaniln puklinama). litoloskim i strukturnogeoloskim karakteristikama terena. Kod pripremanja podloge treba odgovarajucim zabvatima osigurati odvodnju odlagalista i odabrati mjesta za prihvat procijednih voda iz odlagalista u cilju njihovog evakuiranja. Uz to pokriveni inertni materijal mora se lahko i brzo zbijati ffiaSinama. te njihovu oscilaciju i mogucnost ispiranja sitnijih frakcija iz nevezanih i poluvezanih sedilnenata. To je n10guc:e sprijeCiti zastitom kosina (npr. posebno ce ovisiti 0 namj eni kanala. odredivanja diskontinuiteta (u cvrstim stijenarna). Obim i vrsta istrazivanja ovisit ce 0 siozenosti litoloske i tektonske grade terena. Hidrogeoloska istraZivanja 0 mogucem odlagalistu otpada prethode ostaIim istrazivanjima iz domena tehnickih nauka. kohezije i vodopropusnosti. U inzenjerskogeoloskom smislu bitne su karakteristikc stabilnost kosina kanala. i padine u kojoj ce kanal biti izveden. ali i 0 konstrukcij skim odlikama kanala i zahtjevima projektanta u veZl sa vodonepropusnoscu kanala. Zbog toga se imenjerskogeoloskim odgovarajuceg kvaliteta. i drugin1 l1vjetirna.ene karakteristike terena. Pri tonle je vaino odrediti koliCinc podzemnih voda koje gravitiraju ka kanalu. osim kartiranja (u svim stijenama). vodopropusnost stijena. Inzenjerskogeoloski istrazni radovi. U slucajevima kada nema potrebe za cjelovitin1 betoniranjem kanaia. jeT daju podatke 0 mogucoj migraciji zagadivaca u podzemne vode. smjer kretanja zagadene vode. Da bi se studiozno pristupilo istraZivanju problema zagadenja. klimatskim. U neoblozenim kanalima dolazi do erodovanja i punjenja dna sitnim cesticama. neophodno je u inzenjerskogeoloskom smislu istraZiti teren radi pripremanja podloge za odlagaliste otpada te odredivanja stabilnost. U okviru geologije. Pri inzenjerskogeoloskim istraZivanjima odlagalista otpada primjenjuju se.0dlagalista otpada Otpadni materijal njegovo konlrolisano odlaganje na odgovarajucu deponiju predstavlja jedan od problema s kojim se covjek svakodnevno susrece. 192 193 . Inertni materijal za pokrivanje otpada laboratorijski se ispituje u pogledu gustoce ( specificna masa ). U ovisnosti 0 topografskim. U tehnologiji odlaganja otpada znacajno mjesto zauzima potreba svakodnevnog prekrivanja otpada slojem inertnog materijala. kako bi se in situ i u laboratoriji u cjelosti upoznalc trai. Takvi podaci upucuju na eventualno potrebne mjere oblaganja kanala. apsolutno vodonepropusnu podlogu. pamja se posvecuje 6. Upravo tQj segment zivota nastoji se rijesiti s ekoloskog i sanitarno-epidemioloskog. . brzinu migracije zagadivaca u podzemlje. s razlicitom efikasnoscu. Ako se zahtijeva vodonepropusnost.izdvojiti teren povoljan za lokaciju odlagalista otpada. jeT se njegovom izvedborn nloze aktivirati proces klizanja masa. jos i istramo busenje i raskopi. hidrogeoloski povoljan teren za lokaciju odlagalista otpada mora biti istraZen u cilju izbora i vrednovanja potencijalnih lokaliteta n sanitarno -zdravstvenom. odnosno. To su: hidrogeologija i inzenjerska geologija. uz obavezno kartiranje.gabionirna) i trajnim ciscenjem dna.

Ove mjere se poduzimaju u cilju sprecavanja zagadenja podzemnih voda. metamorfizma.2. epirogenetskih pokreta i seizrnizrna. Na pocetku su se istorija Zemlje. Naravno. s navedenim naucnim oblastima koje se medusobno dopunjuju. skupljanja i bubrenja. Ona se uglavnom izvode u nevezanim i poluvezanim sedimentima. Geotektonika pomaie u razumijevanju procesa i promjena koje su rezultirale prostomim odnosima meau stijenama litosfeTe u odreaenom geoloskom razdoblju. proucavali iz dokumenata nadenih u slojevima sedimentnih stjena te odatle potice i naziv stratigrafija (Iat. U povrsinskim dijelovima okrsenih terena.klizistima i siparima. Naprimjer. navedene same one naucne oblasti bez kojih bi informacije koje slijede bile nepotpune. Ovdje su.9. te pritiska kojim voda djeluje kao i njene eventualne agresivnosti. kapilarne vlage. STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA Razvoj Zemlje kao nebeskog tijela od vremena njenog nastanka i razvoja zivota na njoj.naroCito u podrucjima s visokilTI nivoom podzemne vode. Biostratigrafija daje vrijedne podatke 0 vremenskom redoslijedu nastanka zivota i omogucava podjelu stijena po starosti upravo u ovisnosti 0 organizrnima koji su u njima nadeni. izgradenim od sedimenata sa sitnijim cesticama u pravilu je i moguenost osteeenja i slijeganja veea. ~aleontologija proucava razvoj i promjene u zivotinjskom (paleozoologija) i biljnom (paleobotanika) svijetu tokom duge geoloske istorije Zemlje. mehanizme nastanka i razvoja planinskih vijenaca i s tim u vezi rekonstrukciju pojava poput magmatizma. Za dobijanje cjelovite slike 0 fazama razvoja Zemlje koriste se rezultati i spoznaje svih naucnih grana geologije. hemija. podatke u proucavanju razvojnog puta Zemlje i zivota na njoj daju jos i paleogeografija koja opisuje fizickogeografske promjene te paleoklimatologija. patrebno jc odrediti: elemente stabilnosti terena (da bi se izbjegle pojave klizista). naroCito 0 hemizmu i stepenu dijagenetskih promjena. U terenima. Mineralogija pomaZe pri odreaivanju uvjeta koji su rezultirali nastankom odreaenih vrsta minerala i njihovim nakupljanjem. 7. pukotine i pukotinske sisteme. njihove mineraloske. kao i namjene ove knjige. 194 195 . debljinu razlomljenog dijela u evrstim stijenama. struktume. treba ih locirati u vodonepropusnim terenima i izvesti ih tako da se sprijeci bilo kakav njihov negativaJl uticaj na okolinu. ali i rezultati i spoznaje drugih prirodnih naucnih disciplina. 6. Dakle. naprimjer fizika. narocito opis i podjela geoloskih doba po starosti. Litostratigrafija proucava litoloske karakteristike stijena i daje veoma korisne podatke. prostorno i vremenski glavne dogadaje i pojave iz istorije Zemlje kako geoloske. njihovoj genezl 1 prognozi daljnjih efekata takvih pojava.stratum-sloj).Ona opisuje i na naucnoj osnovi rekonstruise. tako i bioloske pa se jos naziva i istorijska geologija. ali i u povrsinskim. Mezarja i groblja se ne bi smjela izvoditi na lokacijama unutar slivnih podrucja. U inzenjerskogeoloskom smislu. koje sluie za odredivanje relativne starosti stijena i korelaciju istovremeno nastalih stijena. kod izbora novih lokacija za mezarja i groblja iii u slucajevima prosirenja postojceih. da mezarja i groblja ne bi bila izvor zagadivanja podzemnih voda. betonski zidovi Inezara i grobnica se ostecuju zhog ponavljenih procesa susenja i vlazenja. Na stabilnost betonom izvedenih mezaJ:ja i grobnica u glinovitim materijalima utieu promjene prostorne mase zbog smrzavanja i odmrzavanja. radi prikaza kompleksnosti zadataka kojim se stratigrafska geologija bavi. PaZljivo se prati i seizmicka aktivnost. veoma razlomljenim stijenama krsa.Mezarja i groblja Mezarja i groblja su objekti koji se izvode na periferijama urbaniziranih cjelina. gdje postoji direktna veza sa izvorom pitke vode iIi crpilistem za pitku vodu. koja istraiuje klimatske promjene tokom geoloske istorije Zemlje. tekstume i fizicko-mehanicke karakteristike te uvjete okoline i procese koji su se odvijali u Zemljinoj kori u vrijeme kada j e odredena stij ena nastala. parametre 0 kojima ovisi proillJena zapremlne i sadrzaja vode (u glinovitim stijenama). sto dovodi do njihovog ostecenja i slijeganja. Pored navedenih naucnih disciplina. jer postignutim znanjem i rezultatima pomaiu u rekonstruisanju i interpretaciji razvoja Zemlje i zivota na njoj. cesto u bogata (ali iscrpljiva) lezista ruda bez kojih je covjekov danasnji zivot nezamisliv. dinamicka geologija nam omogucava da upoznamo promjene u rasporedu kontinenata u odnosu na magnetne i geografske polove Zemlje. biologija. integralno proucava naucna disciplina koja se naziva stratigrafska geologija. njihovu ispunu i mogucnost kOllluniciranja povrsinskih i podzemnih voda. usko su povezane i druge. Petrologija omogucava upoznavanJe stijena.

Dakle. odnosno terestricki (eolski. Ovisno 0 mjestu sedimentacije. Morske biljke iive sarno do dubine oko 200 m.2. a u podrucjima delti. oni koji plivaju poznati su kao nekton ski. da izdizanja u pravilu slij"ede nakon jakih deformacija zbog 196 197 . grebenski koralji su veoma osjetljivi na Cistoi:u mora i vee kod manjih zamuljenja ugibaju. gline i laporci te hemijski i organogeni sedimenti sa slatkovodnom florom i faunom) i mocvame naslage. u razliCitim klimatskim pojasevima. analizom sedimenata i fosilnih ostataka u njima. razlikuju se sedimenti morskih i marinskih prostora. flisern. estuarima i limanima. Ipak. sedimenti nastali na kontinentu i mjesoviti sedimenti. 06to je da proucavanjem savremenih procesa i pojava i njihovih uzrocnika. pa se danas zna da su pokretacki evolueijski faktori uz prirodnu selekciju jos i mutacija. a u podini su morske sitnozrnaste naslage. mogu zivjeti i na dubinama do kojih svjetlost ne dopire. Mjesoviti sedimenti zastupljeni su lIZ obalna podrucja (litoral). planktonu. Docena je da neke morske zivotinje i biljke mogu zivjeti sarno u odredenoj zivotnoj sredini. jer do te dubine prodire svjetlost koja im je nuina za fotosintezu. a izdizanja su izrazito obiljezena dubokim kanjonima urezanim u kopno kroz dugo geolosko vrijeme. dok u abisalnim sedimentima dominiraju organski muljevi i sitnozrnaste naslage s nesto planktonskih fosila. jezerske iii lakustricke (sljunci.) jc tokam svojih istrazivanja biljnog i zivotinjskog svijeta (kako reeentnog. a time i podataka za rekonstrukeiju i interpretaeiju faza u razvoju Zemlje i zivota nalazi se u sedimentnim stijenama koje su nastale u morima. koji polazi od pretpostavke da su tokom Zemljine proslosti na njenoj povrsini i u unutrasnjosti djelovale uglavnom iste one sile koje djeluju i danas. Proucavanjem fosilnih ostataka uoceno je da su se biljni i zivotinjski organizmi ad prvih pojavnih oblika do danasnjih dana mijenjali i usavrsavali. Mjesoviti sedimenti taloze se jos u lagunama. tako i iosilnog) uoCio zakonitosti evolucije i zakljucio da je najvazniji uzrok promjena prirodna selekeija. razlomljenim i metamorfisnim stijenama lIZ manifestacije eruptivne i seizmicke aktivnosti. U tim sedimentacionim sredinama. Charles Darwin (1809-1882.o mutacije gena omogucile pocetak evolueijskog procesa. Kontinentalni sedimenti mogu biti kopneni. U skladu s takvom pretpostavkorn. batijalni sedimenti su predstavljeni muljevima. Dakle. u sredisnjem dijeiu brakicne naslage nesto krupnijeg zma s kosom slojevitoscu. dobijamo spoznaje 0 procesima i pojavama koji su se dogadali tokom razvoja Zemlje i utieali na oblike zivota na njoj. u slatkoj vodi i na kopnu. te peCinske naslage) i slatkovodni medju kojima razlikt\jemo rijecne iii fluvijalne (rijeeni nanosi). zivotne sredine uvjetuju egzistenciju odredjenih iivotinjskih i biljnih oblika i zajednica. nalaze se klasticne naslage. u krovini su sitnozmaste slatkovodne naslage. Kasnijim istrazivanjima Darwinova teorija evolucije je doradjivana. odnosno eko sistema u kojim su zivjeli. glacijalni i glaciofluvijalni sedimenti. Neritski sedimenti (cesto karbonatne stijene) sadrie brojne plitkomorske fosile. Dinamika Zemlje u svijetlu mObilisticke koneepcije Dokaze 0 stalnom "sukobljavanju" egzodinamickih i endodinamickih sila danas nalazimo u podrucjima orogena s veoma deformisanim. pa je stirn u vezi uveden termin facijes za oznacavanje litoloskih i paleontoloskih svojstava stijene nastale u odredjenom sedimentacionom prostoru. mogu6e je odrediti raznovrsne karakteristike sedimentacionog prostora u kome su nastali neki sedimenti. pijesci. Navedeni podaei omogucavaju nam da zakljuCimo u kom je sedimentacionom prostoru nastao neki sediment u dalekoj geoloskoj proslosti. a spuzve i druge zivolinje. Poznato je da danasnji organizmi zive u morima. odnosno da su prirodni procesi geoloske proslosti analogni danasnjim. te u postojanju priobalnih i plitkomorskih sedimenata na velikim visinama. Nesumnjivo je da se zivot zaceo u vodi te da su kopneni obliei nastali kasnije.Fosili i stijene kao geoloska svjedocanstva Dogadaje u razvoju Zemlje i uvjete zivota na nJoJ moguce je rekonstruisati i interpretirati proucavanjem stijena litosfere i okamenjenih ostataka organizama (fosila) koji su u nekom geoloskom razdoblju iivjeli i razvijali se u odredenoj zivotnoj sredini. Svako razdoblje Zemljine proslosti bilo je obiljezeno svojim karakteristicnim oblicima zivota. 7. u ovisnosti 0 uvjetima okoline. uz strme obale. u cemu uvjeti okoline omogucavaju opstanak selekcijom odabranih najprilagodljivijih organizama. U okviru marinskih sedimenata razlikuju se pJitkovodni (neritski) sedimenti. Smatra se da su uprav. izolaeija i snaga gena. najvise fosilnih ostataka. Pri tome se sluiima aktualistickim principom. dok organizmi koji Iebde u vodi pripadaju. Budue. a taka je bilo i u geoloskoj proslosti. Organizmi koji zive na morskom dnu nazivaju se bentoski. dubokovodniji (batijalni) i dubokovodni (abisalni) sedimenti. laporcima i krecnjacima s dominirajucom nektonskom falIDom. Naprimjer. Sedimentacione sredine su bitne za nakupljanje odredenih sedimenata.

prerna klasienoj geosinklinskoj koncepciji kasnije poznat Mediteransko-transazijsko geosinklinalno podrueje. /989. a u istocnom dijelu bio Tethys okean ("zaliv" Panthalasse). Slika 93. godine objavio radikalnu teoriju 0 pomicanju kontinenata sa naucno utemeljenim obraz10zenjem 0 slicnosti kontura nekih nasuprotnih kontinenata (osobito Afrike i Juzne Amerike). Tako je prihvacena misao 0 nekad jedinstvenoj kontinentalnoj masi. mnogobrojna detaljna naucna istrazivanja dala Sil podrsku osnovnim \Vegenerovim postavkama 0 pomicanju kontinenata. 93.). iz kojeg strse vulkanske morske planine.Cileanski model subdukeije). 0 starosti nove okeanske kore na dnu okeana zakljucuje se upravo iz debljine abisalnih sedimenata. Medutim.1. u slueaju kad se jedna okeanska ploea subdueira pod drugu (npr. Rubovi okeana markirani su uglavnom ostrvskim lukovima vulkanskog porijekla. pracenim dubokim okeanskim brazdama. ove knjige. danasnji zapadni rub Pacifika: Japan. radiometrijskim mjerenjima starosti uzoraka bazalta s dna okeana dobivena je najveca starost od priblizno 150 miliona godina. a u neposrednoj okolini zone sirenja mladi abisalni sedimenti nedostaju. trebalo je odgovoriti na lllZ slozenih pitanja 0 uzrocima nastanka horizontalnih sila koje se tako jakim pritiskom realiziraju. Sljedeca potvrda 0 kretanju litosferskih ploea dobivena je preeiznim mjerenjima udaljenosti kontinenata. S druge strane. a njihovi struktumi obliei raskinuti transformnim rasjedima ukazuju na pojavu jakih naprezanja. Na relativno konsolidovano dno se s vremenom nakupljaju abisalni sedimenti i izravnjavaju relief. srednjedubokih i plitikih zarista potresa. a ni fosili nadeni u abisalnim sedimentima nisu bili stariji. Od sredine 60-ih godina ovog stoljeca do danas. kad se okeanska kora subdueira pod kontinentalnu. a juzni Gondwana. nalaze se U okeanskirn prostorima. poredjenjcm rasprostranjenosti fosilnih ostataka. Grebeni su locirani unutar okeana. dobiveni su brojni podaei koji su omogucili definisanje litosferskih ploea i dali osnovu koneepeiji 0 sirenju okeanskog dna. odnosno 0 kretanju velikih odvojenih masa Zemljine kore tokom geoloske proslosti. Nakon sto 5e njemacki geofizicar Alfred Wegener 1912. Nova okeanska kora se tokom udaljavanja od sredisnjeg dijela sirenja lomi i izdize. odredjivanjem sadrzaja dubokih. Odnosno. nazvanoj Pangaea. Udaljavanje kontinenata prema savremenim gledistima (premo: Trevison & Giglia. Prema postavkama tektonike ploce. u koje se utiskuje baziena lava uglavnom pukotinskog tipa izljevanja. Mjerenjima brzine relativnog kretanja ploea na 198 199 . sto je svakako jedan u nizu dokaza 0 kretanju litosferskih ploea.8 emigod" a na juznom dijelu 2. otvorena je mogucnost globalnog gledanja na dinanliku litosferc. Pangaea je bila okruzena okeanskim prostorom nazvanim Panthalassa.1.3 em/god" dok se Juzna Amerika udaljava od Afrike u sjevemom dijeJu za 2.5 em/god" a u juznom za 4. Na primjer. preuzeto iz: Lf)estanovic. debljina sedimenata se u pravilu povecava udaljavanjern od ose zone sirenja. Nairne. pracenjem eruptivne aktivnosti te magnetizma u starim stijenama na povrsini i u okeanskoj kori. moze se zakljueiti da je dno okeana u geoJoskom smislu mlade od sedimenata kontinentalne kore. koja se pocela "kidati" prije oko 220 miliona godina. Spoj sjevernog i juznog kopnenog dijela bio je na zapadu. nova litosferska kora nastaje upravo u tim zonama.) Sjeverni dio te jedinstvene kontinentalne mase nazvan Je Laurazija. Filipini i dalje prema Australiji). Snimanjem dna okeana. da bi prije pribliz. liZ obalu Juine Amerike . odredjeno je da se Sjevema Amerika udaljava od Evrope brzinom koja na sjevemom dijelu iznosi 1. precizmm geodetskim pracenjem promjena u udaljenostima kontinenata. Prema tome. tada otoenih lukova nema (npr. Divergentne granice litosferskih ploca markirane grebenima koji su simetricni U odnosu na osu zone sirenja. uzroelllclma kretanja i njihovim granicama pojasnjena je u potpoglavlju 4. nova globalna tektonika). sto je dno mladje.nagomilanog pritiska.no 65 miliona godina njezini dijelovi (kao zasebni kontinenti) dosli u polozaj koji priblizno odgovara danasnjem (51. 2001.1 em/god. pa ce u nastavku biti prezentirani sarno savrerneni dokazi 0 kretanju ploea. na istocnom rubu Paeifika. Teorija 0 pomicanju litosferskih ploea (tektonika ploca. a cesto su prekinute i segmentirane transformnim rasjedima. to je i manja mogucnost postojania sedimenata.

U sjevernam dijeiu Pangaee (Laurazija) zivjcle su biljke penjaciee istog roda. Navedene karakteristike mogu se koristiti za uporedivanje i odredivanje relativne starosti pod pretpostavkom da su jednake iIi sliene stijene ujedno i istodobne. 10m. te da su potresi upravo posljedica pomicmlja litosferskih ploea. Potvrda za navedenu tvrdnju nalazi se u postojanju anomalije sile tde u podrucjima brazdi. s manje ili vise taenosti. Dakle i o[lOllti bi trebali biti jos jedan u nizu dokaza a stalnom kretanju litosferskih ploea tokom geoloske istorije zemlje. sto se smatra malo vjerovatnim u slucaju da su kontinenti od svog nastanka bili u danasnjem poloiaju. fosili papratnjace Glassopteris. gdje se topi i u mineraloskorn smislu transformise uz oslobadanje vel ike kolii'ine energije na dubinama od vise stotina kilornetara. RazliCitim metodama.1. stariji ad 200 miiiona godina. odnosno tamo gdje 1m nije mjesto postanka. Na primjer. To znaCi da iz podataka 0 "zannznutom" magnetizmu mozemo zakljuciti 0 orijentaciji te stijene prema nekadasnjem polu. Obzirom da su hipoteze 0 pomicanju rotacione ose Zemlje odbacene kao nemoguce po zakonima fizike. nazivamo ih ofiolitima. Mobilistickom koncepcijom je danasnji polozaj ofiolita protumacen navlacenjem dijela okeanske kore na kontinentalnu. nadeni su na razlicitim kontinentima. Proucavanjem seizmicke aktivnosti i lokaeija potresa u zemljinoj kori potvrdello je da sn potresne zone saglasne s granicama ploea (brazdama. 7.. zabiljeien je tek u stijenama starim do . Podaei 0 paleomagnctizmu takode su posluzili pristalicama mobilizma kao jos jedan dokaz za postojanje i pomicanje litosferskih ploea. jer je tesko zamisliti paralelnn evoluciju na udaljenirn kontinentilna. u jasno ogranieenim prostorima i 200 201 . Fosilni ostaci istih vrsta nekih biIjaka i zivotinja geoloske prosiosti. Polaritet koji odgovara danasnjem. Relativna starost magmatskih i metamorfnih stijena odredjuje se na osnovu njihovog odnosa sa sedimentnim stijenama poznate (takode relativne) starosti. Pri odredivanju relativne starosti stijena posebno se koriste metoda supcrpozicije. Cinjenica je da stijene ciji minerali sadrie zeljezo tokom nastanka registfuju orijentaciju magnetskih polova Zemlje i prema njima se polariziraju. dobiveni su podaei izmedju 1. lzrazito jaki ucestali potresi na konvergentnim (subdukcijskim) granieama objasnjavaju se Cinjenicom spustanja dijelova relativl10 hladne (i manje guste) Iitosferske ploce duz konvergentne odnosno subdukcijske granice u topliju (vece gustoce) astenosferu. Nairne. 7. nekih vodozemaca i gmizavaca nadjeni su u podrucjima Juine Afrike i juinog dijela Juzne Amerike. Medjutim. razliCit polaritet u starijim stijenama je objasnjen promjenama u polozaju kontinenata. ta se starost moze odrediti relativno i apsolutno (radiometrijski). a vrlo slieni kod nastajanja stijena razliCite starosti. Ipak.3. sta se objasnjava vezom ta dva kontinenta (Gondwana) u sklopu Pangaee. Iz razlike starosti ofiolita (odnosno okeanske kore) i vremena njihovog "smjestavanja" na kontinentalnu korn.irim podrucjima jer litolo. Litoloska metoda je zasnovana na litoloskim karakteristikama. Odredivanje starosti stijena Osnovni preduvjet za pouzdanu rekonstrnkciju redoslijeda dogadanja u razvitku zivota na Zemlji i promjena u prostornim odnosima medju stijenama litosfere jest poznavanje starosti stijena. hemijski sastav. Medutim. To je oeito jos jedan dokaz 0 postojanju prakopna i njegovom komadanjn i odvajanju. upravo uvjeti mogu biti razliciti kod postanka istodobnih stijena. Praktiena vrijednost metode prestaje u uvjetima tektonski jace poremecenih naslaga. Kad stijene koje gradi okeansko dno (ultrabazicne i bazicne magmatske stijene s dubokol110rskim sedimentima) danas nalazimo na kontinentu.ka obiljezja naslaga ne ovise 0 vremenu postanka nego 0 mjestu i nvjetima u kojima su nastale. sta bi takode bila teska iogicki objasniti da ti dijelovi u dalekoj geolaskoj proslosti nisu bili jedinstveno kopno. To pravilo vrijedi za primarni polozaj slojeva sedimentnih stijena.730 hiljada godina.divergentnim granicama. nadene danas u Sjevernoj Arnerici i Velikaj Britaniji. moze se odrediti vrijeme obdukcije. sto se naziva obdukcijom. stepen dijageneze itd . Naprijed navedeni podaei ukazuju da mobiiisticka koncepcija daje prihvatljiva objasnjenja cjeJokupne Zemljine dinamike tokom njenog razvitka. SW ukazuje na brzinu prirasta nove okeanske kore. iitoloska i paieontoioska metoda. grebenima i transformnim rasjedima). Metoda supcrpozicije slojeva polazi od cinjenice da su mladl slojevi talozeni iznad starijih. a samo u zadnjih 10 rniliona godina utvrdeno je cak preko 15 epizoda obrnutog (reversnog) polariteta. kao sto su boja. Odredivanje relativne starosti stijens Za odredjivanje relativne starosti najvise se koriste podaci iz sedimentnih stijena.3 i 10. to je nepouzdan postupak za uporedivanje na .3 em/god.3.

vrijeme poluraspadanja odnosi se na radiaaktivni element nekog minerala a kako je taj mineral magao nastati prije nastanka stijene.47 milijardi godina. Paleontoloska metoda ternelji se na proucavanju i interpretaciji evolucije zivotinjskih i biijrrih organizama tokom geoloske proslosti.3 milijarde godina. Neki organizmi geoloske proslosti zivjeli Sil u vise geoloskih razdobija.l8 U je 4. Ovom rnetodom je odredena starost stijena s Mjeseca i nekih rneteorita u rasponu izmedju 4. Konaeni.4. Takvi fosili. Eoni se daljc dijele na ere. U okviru kriptozoika izdvojena je 202 203 . Nakon uginuca. ova metoda se koristi za odredbu starosti tih stijena. S druge strane. a na kraju prelazi u stabilne izotope. zbog cega se njihova masa tokom vremena smanjuje. period (sistem). za odredivanje relativne starosti stijena imaju posebnu vrijednost. 7. 7. Metoda uran-olovD sluz] za odredivanje apsolutne starosti najstarijih stijena litosfere. jer su bili otporni na promjenu uvjeta zivota iii su imali veliku sposobnost adaptacije novonastalim uvjetima. a 89% aloma gubitkom j3 cestica prelazi u kalc\j (")Ca). broj metoda pomocu kojih se pokusava odrediti apsolutna starost pojedinih stijena litosfere. era (era tern). Tako su izdvojene slijedece jedinice: eon (eonotem).3.6 i 4.7 milijardi godina. Prj tome se tretiraju minerali iz grupe liskuna. te metode ne daju posve tacne rezultate. Konacan produkt njegovog raspadanja je 4He (ex cestice) i izotop olova 206 Pb . a geografski su bili veoma rasprostranjeni. ne sarno okarnenjerri ostaci organizarna geoloske proslosti. Zbog relativno kratkog vremcna poluraspadanjc izotopa J4C. cpoha (serija) i doba (kat). jasno je da starost minerala ne mora biti i s!varna starost stijena. a nazivaju se ihnofosiiima. Spektrometrijskim odredivanjem mase izotopa olova i poredenjem 5 masom radioaktivnog izotopa urana.Stratigrafske jedinice U cilju prikaza geoloske istorije Zemlje koriste se geohronoloske i njima odgovarajuee hronostratigrafske jedinice. Mjerenjem omjera 14C/ 12 C odredjuje se starost s velikom pouzdanoscu. i ugljenikova metoda. rpak. Radioaktivni elementi emitiraju ex i j3 cestice te y zrake.dijelom poznatim uvjetima i litoloske karakteristike mogu posIuziti za vremensku korelaciju.2. On ima vrijeme poluraspadanja 5. Nairne. a njegovi stabilni izotopi su 12C i 13c. U organizme putem CO2 ulazi procesom fotosinteze. s vremenom poluraspadanja 1. U okviru svake gcohronoloske jedinice (eon-doba) stvarane su tanje iIi deblje nasI age stijena koje zapravo predstavljaju hronostratigrafske jedinice (eonotem-kat). a sluzi i za odredivanje starosti arheoloskih nalazista. Ono je konstanta. Ugljcnikova metoda bazira sc na radioaktivnom izotopu ugljenika (4C). a nazivaju se karakteristicni iii provodni fosili. Pri tome moze da se primjenjuje metoda karakteristicnih (provodnih) fosila. Za odredivanje starosti stijena koriste se fosili. Vrijeme poluraspadanja radioaktivnog izotopa urana 2. To je iskoristeno za proucavanje starosti stijena metodama koje se nazivaju radiometrijske. U okviru geohrono]oskih jedinica najduzc su trajali coni a izdvojena su dva ito: kriptozoik i fanerozoik. Ovi fosi!i imaju prakticnu vrijednost s gledista evoIucije i odredivanja uvjeta koji su vladali u okolisu njihovog zivljenja. ali za odredivanje relativne starosti stijena ne znaee mnogo. bilo je organizarna koji su zivjeli sarno u nekom odredenom geoloskom razdoblju iii u odredenom ekosistemu. Najcesce primjenjivane radiornetrijske metode su: uran-olovo. Obzirom da se kalij i njegovi spojevi nalaze u mnogim magrnatskim i metamorfnim stijenama.567 ± 30 godina. stabilni produkt ( izotop) moze se koliCinski uporedivati s izvamim radioaktivnim elementom. kalij-argon-kalcij. rpak. vee i tragovi njihove zivotne aktivnosti i otisci takode se ubrajaju u fasile. Vrijeme koje je potrebno da se kolicina nekog radioaktivnog (iii nestabilnog) elementa smanji na polovinu je njegovo vrlJeme poluraspadanja. organizmi geoloske prosIosti redavno su bili uklopljeni u neki sediment bez kontakta sa zrakom kada prestaje razmJena ugljenika izmedju okoli!'a I organizama. a moze biti od nekoliko hiljada godina do nekoliko miiijardi godina. zajedno s njom iii poslije njenog nastanka. Radioaktivnim raspadanjem izotopa 14C reducira se njegova prvobitna koliCina i odnos sa stabilnim izotopima. Metoda takode daje i dosta pouzdane rezultate za odredivanje starosti stijena starijih od 10 miliona godina. Odredivanje apsoiutno starosti stijena Proucavanjem prirodnih radioaktivnih elemenata i prodnkata njihovog raspadanja pronaden je vee. ovom metodom se postizu dobri rezultati u ispitivanju mladih stijena i zivata (u posljednjih 30 do 40 hiljada godina). definise se starost minerala iz proucavane stijene. fosilnih asocijacija i filogenetska metoda. Metoda kalij-argon-kalcij osniva se na raspadanju radioaktivnog izotopa kalija 40K na dva na('ina: II % atoma dobivanjem elektrona iz svemira (apsorpcijom j3 cestica) prelazi u argon (40 A).

Nczna se tacno niti kad jc i kako nastala njena kamena kora. poCinje formiranje kontinentalne kore iznad okeanske.). uglavnom vulkanskim ekshalacijanlU uz sudjelovanje suncevog vjetra i kometa.I w .N~ i i . kamena kora postaje deblja jer kristalizira 111110StVO uglavnom andezitsko-dacitskih stijena. I I 500 570 7() proterozoik (algonkij) i "' '" 0. karhon i perm. 7u 45-55 34-45 65 65 135 11)0 I ~ 'II '" . Kenozojska era je najmlada.5 milijardi godina. 13.krecla I pak"oc\:n K j p. j 7.) adw. kao u ostalom ni za nastanak Suncevog sistenla. razgranicenjem jezgra i omotaca< 0 nastanku atmosIere lakodje nema pouzdanih podataka< Pretpostavlja sc da je prvobitna Zemljina atmosfera. U ovoj eri najvecu zastupljenost imaju skriljave metamorfne stijenc (mikasisti argilosisti i iiliti) a potom pjescan< Mczozojska era dijeli se net tri perioda: trijas. Odlikuje se skora potpunim odsustvom nletanl0rfriih stijena i vrlo velikom zastupijenoscu krecnjaka. situr Mdovicij kambrij . em Pr: I . sta se dogadalo od prvih oko 1 do 1. :. pripadaju razdoblju od zadnjih 3 do 3. Prva hidrosfera vodi porijeklo od plinova koji su na povrsinu izbili sa vulkanima.vi. Za prvo razdoblje formiranja Zemlje kao jedne od devet planeta nema pouzdanih podataka. Arhajska protcroz0jska era zastupljene su uglavnom nlctamorfniIn stijenama (gnajs[. a U okviru fanerozoika izdvojcne su palcozojska~ mezozojska i kenozo. Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu Razvitak Zemlje proucava se od vremena kad je ona nastala. a pravo formiranje reljefa mogio se dogoditi kasnije. devon. a druga (koju cesto nazivamo prvobitn01n) je nastala naknadno.! II ~ I . sHuI'. '" '" @ ~".. uz sUdjelovanje geoloskib siia< U slijedeCim fazama razvitka Zemlje dolazi do gravitacijske diferencijacije materijala koji je gradio tadasnjukamenu koru. mikasistl itd. sastavijena od vodonika i helija. to se dogodilo prije ako 4. a podijeljena je nu dva perioda: tcrcijar i kvartar.7 miiijardi godin2< Podaci nadeni u stijenama litasfere omogucavaju poznavanje evolucije Zemlje i zivota na njoj < Realnost spoznaja ovisi 0 brojnosti nalaza i njihovoj naucnoj obradi i interpretaciji< Podaci koje su nam ostavili organizmi u stijenama.5.5 milijardi godinaO Taj dio razvitka Zemlje uprkos brojnim istrazivanjima ostaje sve do danas nedovoljno pozna\. Geohronol(j~ka skala Zcmljinc kore -: 1 N 0 " I .) Pc. jura i kreda. I . odnosno. Paleozojska era sastoji se od scst perioda: kambrij. zasnovanim na proucavanju stijena s Mjeseca i nekih meteorita.~ska era. I I I 4700 204 205 . 0 D I 50-55 ! i 40 (')(i-65 . kao i kondenzacijom vodene pare iz atillosfere. a prema sadasnjim spoznajama.arhajska i proterozojska era. a laksa kisela magma se utiskuje u vise dijelove< Kad je magmatska aktivnost postala intenzivnijom. I '" Z jura trijas <: ~ "" '" I I0 i N 6:: I I I I I T I i 230 285 perm k:ui)on devon P C ) 50-55 i 0 . i i 350 395-400 4)5-400 .Oit. . U njoj so st"\'arane velike mase klasticnih sedirnenata. GeohroIloloSka sLab Zemljine kore bcz epchu i doba ( katovi) prikazanaje na labeli br. prve izbocine i udubine na povrsini 1110gle Sll na5tati i kao rezultatl stezanja pri ocvfsCivanju. Ipak. Smatra se da je voda u pocetku Zcmljinog <razvoja kontinuirano pokrivala veei diD pOVTsine formirajuei prvi plitki okean< Tabela 13. orciovicij. f- g: t. danas odredenih ispod gotovo svih starib kontinentalnih masa< U to se vrijeme poCinje odvijati i diferencijacija u unutrasnjosti Zemlje. bila ostatak primarnog omotaca te da je Hisparila" u svelnir zbog nedovoljne Zenlljine gravitacije. Danas se smatra pribvatljivom pretpostavka da je hladna povrsina postojala od samog pocetka te da je bila pretopljavana i preradivana toplotnim strujama i uzarenonl masom koja je iz unutrasnjosti prodirala prema povrsini< U tom su razdoblju meteoriti i manji asteroidi ucestalo padali na Zemljinu ponsinu< lomeCi je i formirajuci vece i manje kratere pri cernu se mijenjao reljef i stvarao uvjet za nastanak prvih vodenih bazena. od kada se racuna pocetak prvog primitivnog zivota na Zemlji< Sto je bilo prije toga. ~i oko 4000 I I I .il (arI1eol.

Nastanak zivota na Zemlji precmet je brojnih istrazivanja, ali ni do danas nen1a pouzdanog odgo-vora na pitanje: k3ko': Prvi organizmi nisu ostavili traga u stijenama, pretpostavlja sc, s .lednc strane zbog toga sto nisu posjedovali cvrste mineralizovane dijelovc, a s druge strane, zbog veoma dugog vremena koji je prolcko od njihovog izumiranja. tokom kojeg su stijene u kojiIna -su ostaci eventualno bili sacuvani, pretrpjele vise metamorfoza koje SD ill unistilc. PrCIna sacuvanim i analiziranim najstarijim fosilima, rac-una se da su pry! i primitivni organski ablici zivota nastali na Zem1ji prije vise od 3 milijarde godina. lshodistem zivota smatraju se organski spojevi nakupljeni u plitkim vodama. Njihova koncentracija se povecavala lsparavanjem. Djelovanjem ultraljubicastih Suncevih zraka na takvu koncentriranu otopinu dolazi do veoma slozenih hemijskih procesa koji rezultlraju nastanlcom aminokiselina, ugljikohictrata, proteina i nukleinskih kiselina. S dovoijno ugljendioksida omogncen(:l je fotosinteza a ena dalje (}1nogucava nastanak prvih biljaka sposobnih za samostalan zivot, odnosno, prema takvoj shelni nastao jc onaj prvi, odlucujuci evolucijski skok. Je Ii doista bilo tako, nije naucno potvrdeno, ali irna logike u tako zanlisljenoj shelni. Prekmnbrijske stijcne, od kojih najstarije imaju oko 4~7 Inilijardi godina, a najmladje oko 570 mil10na godina, danas 5U U pravilu predstavljene rnetamorfitima, bez fosiIa. On1 rijetki pronaclcni -rosiE nisu dovoljni za detaljnije hronostrmigrafsko odvajanje i ilnaju prakticno zn_acenje uglavnoHl za paleontologe. Istrazivanjem struktura 1 uocavanjem ,geoloskih promjena koje Sll u tom razdoblju bile intenzi"vne, prekillnbrijski eon, nazvnn jos i kriptozolk, podijeljen je u dvije ere: stariju, nazvanu arhajk (arheozoik) i mladju naz\-'anu proterozoik (algonkij). Na prostoru BiB, prekrambijske stijene TIlSU nigdje dokumentovane. Paleozo.iska era trajala je ukupno oko 335 do 350 rnoliona godina, odnosno od prije 570 do prije 230 miliona godina. Najstarija je era fanerozojskog eona. Posebno je znacajna kao era intenzivnog razvitka zivota. Podijeljena je u sest porioda. PoCinje kambrijem a zavrsava se perrnom. Organski svijet paleozoika je veoma raznovrstan. Istice se bogato prisustvo tabuiatnih i tetrakorala. krinoida, trilohita, u ordoviciju i siluru dominiraju graptoliti. razvijaju se cefalopodi-nautiloidea i amonoidea. brahiopodi su znacajni, u mladem paloozoiku dominiraju fuzulinide, a javljaju se skoljke i puzevi. U paleozoiku se javljaju prve ribe, vodozemci i gmizavci. Flora je predstavljena primitivnom psilofitskom florom, papratima, rastavi6ima i preCicama. U Bosni i Hercegovini paleozoik je uglavnom predstavljen metmTIorfitirna (skriljcima) a sporadicno krecnjacima. klastitima i drugim tvorevinama. 1zdvojen je: Sansko-Unski paleozoik, Kljucki paleozoik.

Centralnobosanski paleozoik, paleozoik istocne Bosne i paleozoik jugoistocne Bosne. Mezozojska era trajala je oko 150 do 170 miliona godina, odnosno pocela je priblizno prije 230 a zavrsila se prije 65 miliona godina. To je sredisnja era fanerozojskog eona. a znacajna je po velikim promjenama u geoloskom smislu i u razvitku zivota. Dijeli se na tri perioda: trijas, juru i kredu. U razvoju organskog svijeta u mezozoiku su izvrsene znatne promjene. U trijasu pojavili su se prvi sisari, a u juri prve praptice (Archaeopteryx). Zbog pogodnih klimatskih uvjeta tokorn mezozoika razvili su se dzinovski gmizavci koj i su izumrli krajem krede. Od beskicmenjaka najveci znacaj imaju cefalopodi amoniti na osnovu kojih su izvrsena detaljna biostratigrafska rasclanjavanja. Sa amonitima druguju belemniti koji krajem mezozoika zajedno izumiru. Znacajne su skoljke. puzevi. brahiopodi, jezevi a od mikrofaune foraminifere. U Bosni i Hercegovini mezozoik ima veliko rasprostranjenje. Sedimentne, magmatske i vulkanogeno-sedimentne tvorevine mezozoika, javljaju se na povrsini od oko 35 hiljada km 2 • iIi na priblizno Y, teritorije BiB. Dominantno ucesce menu navedenim stijenama imaju krecnjaci. Kenozojska era je najmlada u istorijskom razvitku ZemIje. 1me joj potice ad grckih rijeCi kenos i zoon. sto u prevodu znaCi novi zivot. Nazi\' slikovito oznacava pro111jene U odnosin1a kontinenata i okeana, ali i u oblicima flore i faune. sto tokom kenozoika poprimaju danasnji izgled i rasprostranjenost. Traianje se proejenjuje na oko 65 miliona godina. Dijeli se na dva perioda: tercijar i levartar. Pocetak kenozoika jasno je obiIjeien velikim promjenama u organskom svijetu. Na kopnu preovladuju cvijetnice a javlja se i veliki broj insekata. Za ovu eru karakteristican je nagli razvoj sisara i ptica. 2ivi svijet u toku ove ere sve se vise usavrsava i priblizava danasnjim oblicima organizarna. U kenozoiku se javlja i najvisi predstavnik zivih biea - covjek. Tokom kenozoika su ubrane i definitivno formirane najmlade vjenacne planine: Alpi. Dinaridi. Pirineji. Apenini. Kavkaz, Himalaji itd. Kenozoik je najvise zastnpljen na podrncju sjeveme Bosne, dok je u ostalirn podrucjima vezan uglavnom za slatkovodne ugljonosne bazene, iIi za diskontinuirane zone u Hercegovini. Dominantno je predstavljen klastitima sa podredenim ucescem krecnjaka. magmatskih stijena i drngih tvorevina.

8. GEOLOSKO KARTIRANJE I GEOLOSKE KARTE Za dobivanje opee slike 0 geoloskim istrazivanjima i procesu nastanka geoloske karte te 0 geoloskoj karti kao konacnom rezultatu

206

207

istraiivanja, u nastavku SU, na nivou inforrnacije za one kojima geologija nije maticna strnka, opisani zadaci geoloskog kartiranja po fazama rada i opc; pojmovi 0 geoloskoj kalii. 8.1. Geolosko kartiranje Geolosko kartiranje je osnovna metoda terenskih terenskih istraiivackih radova, Cija je svrha evidentiranje sastava stijena, i strukturnih odnosa odredenog lerena. Ono se odvija u lri faze, koje obuhvataju: 1. pripremne radove 2. rad aa terenn i 3. zavrsne kabinetske i laboratorijske radove. Pripremni radovi sadrze: proucavanje postoje6ih podataka 0 terenu, u sto spadaju svi objavljeni radovi i fondovska dokumentacija, prethodnu fotogeolosku obradu, kojom se dobivaju orijentacioni podaei 0 terenu i njegovoj gracli, sto ce tokom rada na terenu biti provjereno, kreiranje koncepcije kartiranja ( proliliranjem, kartiranjem izdanaka, pracenjem granica ), pripremanje lOpografskih podloga i ostale dokumentacije koja 6e sluiiti na tereou, sredi vanje terenske opreme, planiranje srnjestaja, prehranc i nacina rada na terenu. Rad us tcrenu obnhva':a: rekognosiranje radi upoznavanja lerena i prikupljanja materijala za preliminarnu laboratorijsku obradu, detaijno kartiranje, prilikom kog se na terenu biljeze podaei na taekama opazanja i uzimaju uzorei za laboratorijska ispitivanja, a u terenskoj bazi se dobiveni podaci svalwdnevno aiuriraju na karti obilazaka, u dnevniku tacaka opazanja i terenskoj geoloskoj karti, liZ pop is i spremanje uzoraka, reambuliranjc radi rjesavanja nerijesenih problema iii dopune podataka. ZavrSni kabinetski i laboratorijski radovi obuhvatajn:

izradu grafieke dokumentacije u koju spada geoloska karta, geoloski stub, profili i blok dijagrami, paleontoloska,mineraloska, petroloska, sedimentnopetroloSka, hemijska, fizicko-mehanicka i po potrebi druga ispitivanja uzoraka, izradu izvjestaja ( iIi tumaca) koji se sastoji od teksta i priloga.

8.2.Geoloska karta Geoloska karta je graficki prikaz grade terena, starosti stijena, njihovog sastava i medusobnih odnosa te ostalih vainih geoloskih pojava, nacrtana na topografskoj podlozi na osnovu rezultata dobivenih geoloskim kartiranjem na (erenu, kabinetskih radova i iaboratorijskih ispitivanja. Na geoloskoj karti moraju biti oznaeene geoloske graniee, polozaji slojeva, strnkture, nalazista fosila, mineralnih sirovina is!., sve standardiziranim simbolima i grafikom. Ako je karta obojena, onda se propisanom bojom oznaeavaju kartirane hronostratigrafske jediniee, a ako je izgradena crno- bijelom tehnikom, koriste se odgovarajuca sjencenja. Geoloska karta mora sadrzavati legendu kartiranih jediniea i oznaka koje su uertane na njoj. U legendi su kartirane jedinice poredane vertikalno po starosti, tako da su najdonje ujedno i najstarije, a prema gore su sve miade. Uz osnovnu geolosku kartu izraduje se i geoloski stub. Njime sn propisanim grafickim simbolima prikazane utvrdene geoloske tvorevine prema redoslijedu nastanka njihova debljina, uz kratko opisane karakteristike. Sastavni dio geoloske karte je jedan profil iii vise profiia. Geoloski profil je graficki prikaz svih utvrdenih geoloskih elemenata i njihovih odnosa po dubini u odredenom vertikalnom presjeku. Takav profil je s obje strane ogranicen vertikalnim pravcima S oznacenim apsolutnim visinama, a uz to sadrii oznaku orijentacije, horizonlalno grafieko mjerilo i nazive vaznijih lokaliteta. U geoloskim profilima uertavaju se litoloske oznake koje se mogu koristiti i za oznacavanje vrste stijena na cmo-bijeiim kartama. Na geoloskim kartama postoje slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja u kombinaeiji s bojama, te oznake strukturnih elemenata. Slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja date su u tabeli 13. Boje koje se koriste za oznacavanje starosti sedimentnih stijena su: kvartar - bijela tereij ar - zula kreda - zelena karbon - siva devon ~ sivosmeda silur - svijetla plavozelena

208

209

jura - plava trijas - Ijubicasta penn-smeda

ordovicij - tamno plavozelena kambrij - sivomaslinasta prekambrij - ruzicasta

Geoloske srukture se na kartama oznacavaju grafickim oznakama crvene boje. Neke od grafickih oznaka prikazane su na slici 95.
'V

Starije stijene istog geoloskog razdobJja boje se tamnijim, a mlade svijetlijim nijansama. Magmatske stijene se na geoloskoj karti oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Propisana boja za intruzivne kisele i neutralne stijene je kannin crvena, za bazicne zelena, a za ultrabazicne sivozelena. Efuzivne kisele i neutralne stijene oznacavaju se narandzastom bojom, a baziCne zelenom. Slovima grckog pi sma oznacava se sastav eruptivnih stijena. Za oznacavanje nekih intruzivnih i efuzivnih stijena koriste se slijedeca slova grckog pisma: ' granodiorit 6, , diorit 6 , sijenit q , gabro y , peridotit 0" - granit r - riolit X , daeit a p
,

- osa sinklinale, uspravne iii kose

- osa sinklinale, prevrnute iii polegle

- osa antiklinale, uspravne ili kose

- osa antiklinale, prevrnute iii polegJe

andezit a , bazalt j3, dijabaz j3j3

Metamorfne stijene se na karti takode oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Naprimjer, mermeri se boje svijetJoplavo s oznakom M, kvarciti kobaJtnoplavo S oznakom Q, alnfiboliti zeleno S oznakom A, gnajsevi ruzicasto s oznakom G itd. Starost magmatskih i metamorfnih stijena oznacava se simbolima datim u tabeli 13. LitoJoske oznake nekih sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stijena, prikazane su na slid 94<

=+
o

=+=

- osa sinklinorijuma, uspravnog iii kosog

- osa antiklinorijuma, uspravnog iii kosog

- rasjed bez oznake karaktera, osmatran - rasjed pokriven ili nesigurno lociran (pretpostavljen)

1':'0'::-'1
c:-:J I%"Yhl
~

GLiNA
PIJESAK

~ ~
+.. .•• ~
~ ~'

KRECNJAK
SLOJEV1T

-- , E:3
1=--:;:;:3
~ -

n ANDEZIT

DOLOMIT SLOJEVIT '( GRANJT

!>

aA.ZALT

- rasjed osmatran fotogeoloski - vertikalan rasjed - relativno kretanje krila rasjeda horizontalnog tipa - elementi pada pukotine - vertikalna pukotina

5LJUNAK

STIJENE S FElDSPATOIOIMA
G GNAJS

PJESCAR
SLOJEV1T

~ ."
" . ITm

v_ GA8RO

Ie::: ill
f)J):l

~

KONGLOMERAT SLOJEVIT
BRECA

1; $IJENIT

Q KVARClr

g=;;q
~7!i!

SlOJEVITA
LAPORAC

~
• i ••
~

{f

PERIDOTIT

F"~~'r:i

x RlOUT

!'ii'h1 liliiii

I\;!MERMER
MASlVNI
A AMFlBOLIT

- horizontalna pukotina
Slika 94. Litoloske oznake za pojedine vrste stijena Slika 95. Graficke oznake za pojedine ge%ske strukture

210

211

Bordev. 175-182. 1. 1-486. The Viking Press. Nanena knjiga. 15-23.1972: The Studio Handbook of Minerals. Boegel 11.l. 2000: Oeologija.. Caclwvic 1.6 B. B.. Skolska knjiga. 1-277.. -spccijalnc gcoioske karte ~. LlTERATURA Basagic M. FilipoviC B. 1-175.(illl. Gcoluy/w !WI"/U BU.. V.' . Obradovic J.. 2003: Poznavanje ..173. Beograd. 2003: Klizista Tuzlanskog kantOlla. Gillen C. f9YI. 1978: Gcolosko kartiranje.l . 1304 New York. 2000: Odroni u karbonatnim stijenama. 1996: Sedimentologija.ja kHz..Sarajevo. f)oruevii. Birkeland P. 1992: Sedimentary petrology. litolo~.. 1-439.185. < • Prema sadrzaju. Oxford University. et aL" 1976: Fiziceskie svojstva gornih parod i poleznih iskopaenlih.9-15. Univerzitet u Beogradu.Opis gcoloske kartc i svih evidentiranih geoloskih elemenala kao Ijasnjenje grafickih prikaza 11<1 karti 1e istorija nastanka kartiranog terena ikazuju se u tunlacu geoloske kanc.c P. " .23-29.2003: Hitne intcrventne lujere na klizistill1a karaktensl1ka~ primjena i opmvdanost. 1. Zavod za geoiogiju. E. Dortman N. . & Vasi6 N.). 1-436.. Hrvatovic H... Univerzilet u Beogradu. Sarajevo. Civilna zastila-Kantona1ni stab CZ-Tuzla.. 1980: Metodika hidrogeoloskih istraiivanja. 1984: Gcologija. & Mi\ovanov.Tuzla.Civilna zastitaKal1tonalni stab CZ-Tllzla. & Larson E. kojc sadri.f!1·illc ! j'I"<!ICI. sanae. fnzla. geockoloskc karle itd.Tuzla. Slika 96. Janjic M. tektonskc karL:. 17/18.'fU i~ NlTulurj('. 1-646. Cackovi6 1. Fcrha\begovic 2002: Savremeni egzogeno geoloski procesi u krovini tuzlanskc sone formacije..cnjclskogcohlske karle.'IIl' i H{'J"CCY. . 1979: Inzenjerska geodinamika... Nedra. Beograd. Hrvatovic l-l. 17118. University of Aberdeen. Geoloske kartc se mogu podije1iti prema mjcriiu i sadrzaju. Beograd. Earth science institute. Blatt H. -osnovnc geoloske karte ( od i: I 00 DOD do I: I 0 000 ).. Rudarstvo. 1989: Putnam's geology.. geoloskc kartc se dijek na: -opst(~ geoloskc iUlrtc. 1999: Geoloski vodic kwz Bosnu i Hercegovinu.513. Zbornik radova ROOF. 1. XXIV 37-41.. 1.)) 213 . & Redzepovi6 R. -dctaljnc gcoloskc kar!e ( 1: 10000 i veee ). Basagic M. 2000: Inienjerskogeoloski i geotehnicki modeli kHzista na podrucju Tuzlanskog kantona. TLlzia Dimitrijevi(: lVt. ] Ivloskva..'ta. W. Univerzitet u Beogradu. Dzindo A.429. starosti i sirukturnoj gradi terena (takvH je naprimjer Osnovna geoloska karLa BiH u M l:lOO 000). 2003: Geologija-postanak. Gculoskn karlu 8iH l'fikaLlrlajc na slicl 06.New York. Tuzla. Beograd. Aberdeen. hidrogeoloske kane. Grubii..1984: Metamorphic geology. University of Oklahoma. struktura 1 dmamlka ZemlJe.. Beograd.. Tuzla. 86-92. civilna zastita-Km. A. 1. Tuzla. prikazom tcrenn sa aspckta oelre-denc geoloskc disciI)linc.tonalni stab CZ-Tnzla. Univerzitet u Tuzli. Oklahoma City. Prema jerilu geoioske karte se dijele na: -pregledne gcoloskc karte ( 1: 100000 i manje ). 1991: Osnovi petro\ogije.ke kane" fOlOgeoloskc karte. Rudarstvo.e pudatkc 0 sasta\'u. 1·· 223. Zagreb. j c Nauka. Fcrhatbeuovi(: Z.1-203 . Herak M.

Beograd. & Ferhatbegovi6 Z.. ~ Tisljar J. Rokic Lj... Tuzla.Sarajevo.::a PanonskoF bazena. Lege! F. 1-107. Zagreb.Tuzla. 1.. Skolska knjiga. 2001: Osnove gcoiogijc i petrografije. Zagreb. 1-204.R. Scstanovic S. Cackc)\'ic r & Zekan S. Tuzla. 1-198. 1985: Geology for civil engineers. 12. Vlahm'. 1983: Specijalna mineralogija. Rudal'stvo.ma tuzlansKe gradske zone. Split. Tuzla. 10. Halilovie S. Rudarstvo 17/18. Univerzitet u Tuzli.. Soklie l. 1988: Hroaologija geotektonskih pokreta u Dinaridima u mczozoikll i kenozoiku. Beograd. 2001: Odreclivanje koeficijenta fiI{racije lezista Omarska na osnovu granulometrijske al1alize. Sokiit 1. Ferhathcgovic Z.. PasiC-Skripie D. Sarajevo. Zagreb.. Stevie M. knj. Sestanovic S. ANU BiT-I. Rudovi LXXXV. 1964: Postanak 1 struktura Tuzlanskog bazena. ~001: Promjene toka brzine slijeganja po petogodisnjim penod.. Sveuciliste u Splitu. 1-364. . I I 1-139. knj... Tuzla. Redzepovi6 R. 1-447. Zbornik radova ROOF. Kantonailli Slab CZ. 163-169.ipa an putu Ka!csija. ' Mandzi6 E. Vrabac S.736. ... PasiC-Skripic D.J Bil-1. Tuzla.. Nafta.& Ristic P.47-51. Taksie A... 102-111..310. 2000: Marinski paleogen i miocen II profilima istraznih busotina kod Gracanice. & Sijercic I. 1.. Sarajevo. JanjiC S. 1981: Petrologija i petrografija magmatskih stijena.. 1967: I-lidrogeologija. Beograd. 214 215 . Geoloski glasnik.ta.pnmJcna u graditeljstvu.1-375 . Sestan~\i6 S. 127134. Beograd.. Zavod za geologiju. Putnis A.. Cackovic r.231.. 10.... Zbornik radova RGGF XXIlI.457. Rudarstvo ! 7118. 65-71 Tuzla. Me Graw-Hill Book Company i557.. Zagreb.Sapna.Rudarstvo. Sveuciliste II Splitu. Soklic I. Tuzla. 156-162. Tuzla.. 1-35. Sarajevo. 1996: Geologija u gradevinarstvu. Suljkanovic M. & Zekan S. 1989: Mineralogija. 1-233. Milojevic N. 1986: Tektonsko. 162-171. Univerzitet u Beogradu. Vardarskc zone i juinih dije1o. & Gribble C. 2003: Sanacija klizisla "i'asji grab" na putu Kalesija-Sapna. . 5-25. Beograd. 2001: Stijenski masivi kao objekti inzenjerskoge()loskih izucava~a sa osvrtom na savremene inzenjerskogeoloske karakteristike tuzlanskog sonog lezi!. Sokiic 1. 1-395. 2000: Prikaz uzroka msenja potpornog zida i na:. 2000: Razvoj baze podataka nestabilnih terena urbanog podmcja kantona Sarajevo. Rudarstvo. 23/24.odrona uz prometnice primjenom drenaznog sustava i gabionskih zidova. Univerzitet u Sarajevu. 129-33.primjena cradevinarstvu. Uniwrzitct u TllZli. 1-262..Corie S.. Jasarevi6 I. McLean A. Split. Sarajevo. 115-117. 1-159. 1964: Lineamenti sjeveroistocne Bosne. 1999: Facijalne i biostratigrafske odlike badena i sarmata sjcYerne Bosnc. Stevie M . 2000:Metodologija istrazivanja klizista. Skolsk" knjiga 1-198. 1987: Klizcnje i stabilizacija kosina. University of Camhridge.. Glasgow... lnstilu! za gcoioska iSlrazivanja. Sarajevo. 2000: Sanira~e klizista.Janjic M . 1970: Geologija za mdare. 1985: Inzenjerska geologija sa osnovama geologije. Grifon. ] -314. . Nonveiller E.Tuzla. 1979: Osnovi geologijc.23-38. & Alit F. 1989: Geotehnika. 2001: Kako zivjeti na klizistu.. Sarajevo. Sarae Dz. 2000: Kliziste StuboGracanica istrazivanje i sanacija. . & Lebo Z. Pami" J.& FerhatbegoviC Z. AN1. 1. Radovi LXXIX. 1993: Osnove inzcnjerske geologije... 1-220. 23/24. ' Petkovie K. Zagreb. Pasic-Skripi6 D. & Nikolic P.& Kovacevic R.. 198 J: Gcologija za gradevinare.23-55.. Naucna knjiga. Rudarstvo 17118. XXII!!. Soklic I. 134-137. 10. 2000: Deformaeije gabionskih konstrukcija pri osiguranju padina. J 986: Osnovc geologije i petrografije. 1-378. 1... Beograd.. Svjetlost. Stevie M. Beograd. Rudarstvo 17118. Rudarstvo 17118. Zagreb.c. Jevremovi6 D" i997: Geoloski gradevinski materijali. Naucna knjiga.. 1996: Magmatske formacije Dinarida. Tisl'jar L 2001: Sedimcntoiogija karbonata i evaporila. Ristic P. P. Beograd. Geoloski glasnik. Naucna knjiga.. 1973: Cities and geology. Tuzla. Tuzla. Gradevinski institut.D.c 'vI. New York. & Panic J. Risti6 P. Cambridge. 17/]8.. 1-272. 1992: Introduction to mineral Sciences. Nikolic P. ' Lokin P. Skolska knjiga. University of Glasgow. 1994: Scdimentne stijene. Univerzitet u Beogradu.stmktumi obliei Tuzlanskog bazena i Majevicc.. Tuzla.. Vrnbac S . Univerzitet u Beogradu. Zigic 1. 1-596. Tuzla. 1-422.159-169.

56 dinamika podzemnih voda. 189 akutue sanudone mjere.26 ejepljivost (kalavost) minerala. 96 apati!. 137 dinamotermalna metamori'oza.55 bubr. 11 atmosferska iii meteorska voda. 114 denudaeija. 114 detalinn kartiranje. 77 amorfni minerali.Vrabac S. 164 cvrstoca na pritisak. 55 alohemijski sastojci. 75 arkoze.27 cvrstoca na istezanje. 124 dioriti. 204 dijabazi. 1995: The evolving continents. 83 amfiboli.35 bazalti. 181 akumulacijska jezera. 56 biostratigrafija. 19 eoisit.36 apsolutna staros!.27 andeziti. 16 antiklinala. 35 anizotropni minerali. 128 endodinamika. 169 centar simetrije. 45 dijageneza.Civilna zastita-Kantonalni stab CZ Tuzla. 34 dolomiti. Chichester. 19 boj" slijen. 16 andaluzit. 28 amfiboliti.59 arteilke izdani.190 brecas!a lekstura. 202 argilosisti.55 clasticnost slijone.44 debljina sloja. 43 bigar ( sedra ).. 37 dijatomiti. Windley B. 165 elementi kHz..44 disten. 165 dadti. 55 drobina. 76 cirk. 79 eolska erozija. 132 alevrolit ( sHtit ). 70 dine. 162 busivost stijena. 195 bioHt.27 dolo mit. 7-9. 71 bo.nje.90 augit. 143 atmosfera. 93 brane.125 cirkon. 51 devon.. 50 dijamant. 1. 104 epidot. 124 epicenter. 208 detri!icn" slmklnra. 16 coslovne saobracajniee. F. stiieno.28 blasticn!! struktura.27 cipolini. 45 anbidri!. S3 brcce. REGISTAR Abrazija. 49 bazien.28 barit.sta. 62 alpinotipna orogenezu.l.27 217 . Tuzla. 179 ciklosilikati. 2003: O$novni uzroci pojaye klizista na podrucju Tuzlanskog kantona. 164 cvrstoca na savijanje~ 164 cvrstoca na smicanje.45 bazalti.526. Wiley. 88 deluvij. 93 antiidinorij. 162 bore.ia minerala. 117 Aerodromi.

ja.". 204 kalcit. 197 :rna. 41 fluorit.45 kisele magmatskc stijcne. 17 hemi.. 16 kuglasto lucenje.icrskogeoic'\ski ]j 35 kartjranje j klivaz.122 jaruge. 60 kreda.iski neotporni millerali.ili ). 55 kambrij.c":ni-Sic.!. 38~69 metamorfni mjneraH~ 15 mczozojska era.204 kristalasta stroktllra. 51 kristali.62 ". 14 hillrogeologija. 76 merolmrst. -:'" !li'\~'''I. 141 lwoglomerati. 30 kvarciti.36 ..lode.iziri.-. 93 idealni l-{r"' r iii!.. 75 horst.". 121 karstnll polja.. :. 209 geoloski stub.sivna rdishl.33 kalkarenit. 42 kvarc ( kremen )..".141 izomorfizarn. 16 WI"''''" 218 219 ..115 jezgra. 36 lisl".. 124 kanali. 11 6 foii.iivost. 197 kon raspadlluja.herg. 80 erozi.~ :. 9 istra:bw husenjc i raslwpi. 21 hemijski reaktivni mincarli . 116 kaolin.rfi. 75 filosilikati. 163 magma.lo.32 limon. 198 lava. 141 hi!ll'osfera.28 hornfels. 96 klasti""" mctamorf"" stmktura.I\) inzen. 41 Ijepl. 71 ierzoliti..ie magmaiskill slijella. 171 laporci. lIH 46 ge. SH borublcuda. 33 mandolasta teL ': ~u ra..ia.11'. ( l".:" Sun"eva hliunca. 75 mikrit.n' (Iinjd).9 g~oioska karta 1 209 geolosld prom. 21 hemijsko raspadanje.. 209 gcoloslw ka.12 jura. 112 hemijsko trosenje.. 36 nuvijaln" erozi. 129 klasifikacija pulwtj"". 14 Hi staidas!a stmktom..3:. 31 feldspa/oidi. 110 lucen. 13 gil'S. 18 izosciste. 100 lednicka erozija.." 207 gcosinklinalc.33 karstna erozi.!. 26 graniti~ 45 granoh~asticna grauvake~59 \ ". 43 klasifikacija ldiziSta. 1] hi<irolehnil'ki objckt. 41 mnrin\C~. 70 kcoozo..je.epirogeni pokreti. 34 gHnc~57 gnaj§~ haHt. ~ 27 lioefidjcn! filtrad.48 lellei!. krccnjaei. 30 27 jame.. H liloslratigrafi. 4i horizonta1ni rasjedi.iadja (skriljavost). H2 tlnidaina tckstur3.ja. 40 . 115 faciJes.. 55 kalkrndit. 128 klizenje. heksagonalni sistem. 188 rOllerm. 191 kanioni.ia.. 15 mclanz. 19/1 37 granati. 15 kristalni sistemi. 2~) 123 75 iii ma..~. 78 gcoeicktricne n". 52 TtU1tC.nc> 'I~ 171 Gom!w". 99 magmatske 38 magnezit._f.iska era. 76 kvartar.. HI" nnermcri. minerali. 55 kalklutit..".ie. 86 J'.. 80 filit. 28 Ii/osiera. 204 laboratorijski modeli.ja. 125 icpidoblasticna struktura.ia.:~enti. 11 7 kH"'~~~:<::. 13 gustina mineraia~ J 8 gustoca. 50 hillatogeni minerali. 113 komnd.rjC. ..!a. 28 fizii'ko raspadan. 32 fiksisticka koncepci. 21 hcmijski topivi mineraH.'''''' 130 kontinentalni sedirnentR. ] 59 halidi. 104 izntr-opni nljnera ii.10 hliPolc. 204 kamenc pustinje..n. 30 k31'boo.' :_~ra. 69 fosiU.i. 72 ktasticna strul{hH"}L ' klifovi.196 fmllamie. 195 longitudinaln' tala. 55 konsekv.. 80 gcolektonika. 59. 121 kataklasticna metamorfozlI. skala. 204 karbonatl.99 kliziSte..'mH"... 195 gcotermski stupanj. 10 !l!'lril'i. 123 metamorfnc stijene. 141 hidrogeoloski kolek!ori. ~: kristalizirani miuerali.::. 1(] 1 grodirmmika. 21 hemijski otporni mineraii.36 gcologi. 207 kimberliti. 151 71 gravitad. 207 mikasisti.66 Laurazija. 9 hi<lrogeoioski i:wlaiori. 197 feldspati. 156 geofiziciul 155 gco~ngija .SfitT/ <~.. ] 57 1£.

!.prizmatsko paraskriljaci. 49 stitovi. . 126 most.26 omotac. 31 ' ortoskriljci. 27 ravan simetrije.35 ' ol~gomiktlli illjnnak. p i ocasto i b. 18 obradivost. 135 p. 56 skrape. 23 tercijar.88 propusnost. 198 para\elopipedno iii lucenjc. 37 l'ctrologija. 19 prostomo pianiranje. 88 slobodne izdani. 99 ' plutonska metamorfoza. 18 sufozija. J 61 rckognosiran. 49 plinska hipotez" 10 ' .. 51 rijecni meanor'.81 olivini. 18 Icnzionc pukotine. 75 p!e~~ane (lnstinje. 203 rclativna starost. 55 pij~zom"t"rski pritisak.47 perm. 44 tcrasc. an. 179 sljunak.28 nasipl.187 Nebularna hipoteza. 9 mjesoviti sedimenti 197 mobilisticka konce~cija 83 modeliranje.58 rcversni ras. 17 montmorilonit. 45 pecine. 133 ofitska strok/ofa 39 oksidi. 34 rov. 142 pnkoline smicanja. 93 prolamanje stijenskib masa. 171 ' molasa.6 po Imlktni sli"na\{ 32 poiimorfuam.119 rombieni sistem.13 !" 221 .93 sulfidi. 134 sil"r. 21 seizmicki bezopas .88 pukotine.37 roiniac. 135 pr~h iii alevr..195 paleozojska era. 9 petroiogija.170 sump"r. 18 radioaktivnost.clI" strukl < ne <I um. 141 rcambuliranje. 31 opste geuluske karte 141 ordovicij. pokrell.80 seizmicka aktivnost5 102 talk. 54 ohs!oli!i.122 peridoti!i.37 pijL'Sak. 5'" orogen. 4 p"oks"n'. 23 petrografi. 206 Pangaea.12 opal.208 stratigrafskll gcologija. 166 ' platforme.32 plan~~ezimalna bipotez" 10 piashenos!. " stijene. 181 ponod. 18 ' " pomorskc luke.208 stalagmiti. 07 ' podzemni ("gorski") "d' ' I'· . 55 simetrija kristaia. 91' oaze. 195 paleontologija.54. 55 rasjed.81 monoklinicni sistem. 29 mmeraiogija. 79 ~ ortohemijski sastojd 62 ortoldas.mkovito lucenjc 41 piutonizam.71 pnwi no Ineen. 16 sparit. 124 I'j escari. 92 sjajnos t minerala. 96 proluvij. 122 refrakcijska metoda. 116 strukturni dijagrami. 160 os~ simetrije. 194 relaksacione pukoline. 16 oSlpanje.trog.. ') seizmograf. 30 morenski materijal. 132 sinklinala. 1 It) tektouika ploea. 14 I'!c~~vi skriljci. 17 sulian. 76 temperatura zemli c. 97 sloj.ic..62 rcalni kristali. 163 smjer pada.obla. 35 .74 m~nerali glina. 70 pneumalogcn' minerali 4 podzemne vode. 170 rioliti. 97 stratigrafske jedinice.122 porfirska struktura. 13 siderit. 135 ' organogena struktunI. 42 rodobrozit. 97 s'jeni!i. 10 ncfeli".41 .135 silimanit.90 sorosilikati.lcdi~ 91 struktura. 115 serpentin'!.45 < ' otpornost na habanje.29 temeijcujc.64 sedimentn" stijene. 176 slijeganje terena.29 seizmickc metode. 195 paleoklimatologija. _. 110 tektonski pokre!.miloniti.35 rozeta. 52 seizmicki opasnc stij""'" no tektonika. 156 stalakli!i. 16 spccijalne geoloske karte. 155 leks!ura.96 smitsonit. 16 prevcntivne mjcre. p~rogeni miner-ali. 136 sinklinorij. 58 plagioklasi.! ( silt). 165 paleogeografija.116 silikati. 168 odronjavanje.121 saobracajnice. 201 strlje. 143 pint.75 sipar. 156 stisljivosl. 32 nemll. 44 stubasto luccnje.ia.124 obtik minerala. 135 prubnjc sloja.ni minerali. 123 muskovit. 122 refleksijska metoda.i'" 42 nentralne s!ijene 25 Ilczosilikati 26 ' IHVO podzemnc vode 91 normalni rasjed'. 39 poroznost. 79 selektivna abrazii'" 119 teklos ilika 25 s"rpentin.

141 hmcli. 17 tumac. 39 zcljeznicke pmgc. 100 vllikanskc kupc.86 zrnasta struktura. 27 {vnloea mineral".121 vulkan.. 75 zcmlja ervenica. 163 trahiti. 135 triklinicni sistem. 186 zeleni skriljci. 65 zeoliti. 166 toplotna provodljivost stijcna.lOO vulkanizam. 17 Tetbys okean. 41 viJadukt. 161 vrtace.termalna metamorfoza. 17 tikstropija. 70 teseralni iii kubicni sistem. 25 usjed.33 zOlle subd""dje. 125 vezil{uiarna tekstura. 36 zemijotrcsi. 55 ultrahazicnc stijenc.121 YodOprOpllsnost iii pcrmcabiloost. 132 tetragonalni sistem. ISO ziiavosf stijena~ 165 222 . 31 transformni rasjedi.186 m'ale. 10. 123 vodoaerioc. 56 trijas. i83 turmalin. zasjcci. 71 travertine.122 va!ov. 92 transverzaini talas. 20 ugao nagilla.4S trakasta i slojevita tckstura.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->