Sejfudin V rabac Dinka Pasic-Skripic Zijad Ferhatbegovic

GEOLOGIJA ZA GRADEVINARE

UNIVERZITET U TUZLl RUDARSKO-GEOLOSKO-GRADEVINSKI FAKULTET
2003

Izdavac: JU Univerzitet u Tuzli

Recenzenti: Doc.dr.Hazim Hrvatovic, dipLini.geoL Doc.dr. Ibrahim Cackovic, dipl.ini.grad. Autori: Dr.sci.Sejfudin Vrabac, dipLinz.geoL Dr.sci.Dinka Pasie-Skripie, dipLinz.geol. Kompjuterska priprema teksta i slika: Doc.dr.zijad Ferhatbegovii:, dipLinz.geoL Doc.dr.Dinka Pasie-Skripic, dipLinz.geol.

Stampa: Ars grafika, Tuzla Tiraz: 200 prirnjeraka
Izdavanje ovog univerzitetskog udzbenika odobrio je Senat Univerziteta U Tuzli odlukom broj: 03-2960 4. 12/05., od 18 maja, 2005 god.

Manualia universitas studiorum Tuzlaensis

(Udzbenici Univerzitela u Tuzli)

PREDGOVOR Rezultati geoloskih istraZivanja omogucavaju cjelovitije upoznavanje grade prostora u kojem zivimo te nam koriste u gotovo svim segmentima zivota, napnmJer u gradevinarstvu, rudarstvu, vodosnabdijevanju, energetici, poljoprivredi, sumarstvu, zastiti okoline, itd .. Obzirom da se danas izvode slozene i skupe gradevine, posebna painja se posve6uje nacinu i mogu6nostima temeljenja, stabilnosti i zastiti kosina te uvjetima rada u razliCitim stijenama. Optimalno rjesenje problema nije moguce ni zamisliti bez interdisciplinarnog rada tima strucnjaka razliCitih pro fila, koji sveobuhvatno analiziraju slozenu problematiku gradenja. VaZan dio posla koji pri tom treba obaviti ulazi u djelokrug rada geologije, jer za pravilno planiranje i izvodenje gradevine trebamo poznavati sastav stijena, njihove medusobne odnose i fizickomehanicka svojstva, dinamiku odredenog prostora, strukturno-tektonske i hidrogeoloske odlike terena, itd .. Na osnovu navedenih karakteristika odreduje se nosivost terena, te vrsi izbor alata za rad i eksploziva, izbor mehanizacije, planira zavrsetak radova, itd .. Pri istrazivanjima za hidroenergetske gradevine i postrojenja, geologija daje odgovore na brojna pitanja vezana za odredivanje najpovoljnijih lokacija podzemnih gradevina, brana i akumulacija. IstraZivanja za potrebe vodosnabdijevanja i efikasnu zastitu voda od zagadenja te pronalazenje tennalnih i mineralnih voda, djelatnosti sn u kojima geologija sa svojim specijaliziranim naucnim disciplinama, posebno hidrogeologijom, daje veliki doprinos. Poljoprivreda i sumarstvo takode koriste rezultate geoloskih istrazivanja. Tako se naprimjer, danas dobro zna kakve sve negativne posljedice po okolinu mogu izazvati egzodinamski faktori zbog nekontrolisane sjece suma, narocito na padinama ali i neracionalno pretvaranje planinskih pasnjaka u oranice. U zastiti okoline, geoloska istraZivanja daju vaZne odgovore na pitanja vezana za zastitn prirodnih padina i izvedenih kosina od erozije, zatim 0 mogucnostima i rjesenjima sanacije klizista i odrona, zaStite podzemnih voda od oneCiscavanja, odabiru optimalnih lokacija za odlagalista otpada, itd .. Iz ovog kratkog osvrta na ulogu geologije u praksi, jasno proizilazi potreba gradevinske struke za poznavanje osnova ove nancne discipline. Stoga smo se odlncili da prioritetno za studente Gradevinskog odsjeka na Univerzitetu u Tuzli, ali i za sve strucnjake gradevinarstva, napisemo ovaj udzbenik. Pri tome smo posH od realnosti da studentu treba prezentirati osnove geoloskih disciplina koje su vezane za

I -

I

3

gradevinsku praksu i koje ee mu koristiti ne sarno tokom studija vee i
kasnije u praksi.

SADRZAJ PREDGOVOR I.UVOD .................................................................................................... 9 1.I.Definicija i podjela Geologije ............................................................. 9 l.2. Postanak, grada i osobine Zemlje ...................................................... 9 2. MINERALOGIJA ................................................................................. 14 2.1.Postanak rninerala ............................................................................... 14 2.2. Unutrasnja grada i oblici pojavljivanja minerala ............................... 15 2.2.1. Kristalizirani minerali .............................................................. 15 2.2.2. Amorfni minerali ..................................................................... 16 2.3. Simetrija kristala ................................................................................ 16 2.4. Kristalni sistemi ............................................................................. .... 16 2.5. Polimorfizam i izomorfizam .............................................................. 18 2.6. Fizicka i hemijska svojstva minerala ................................................. 18 2.7. Metode ispitivanja minerala ............................................................... 21 2.8. Sistematika minerala .......................................................................... 22 2.8.1. Silikati ...................................................................................... 23 2.8.1.1. Nezosilikati ................................................................ .26 2.8.1.2. Sorosilikati .................................................................. 27 2.8.1.3. Ciklosilikati ................................................................. 27 2.8.104. lnosilikati ................................................................... .27 2.8.1.5. Fiiosilikati ................................................................... 28 2.8.1.6. Tektosilikati ............................................................... .30 2.8.2. Karbonati ................................................................................. 33 2.8.3. Sulfati ....................................................................................... 34 2.8.4. Sulfidi ...................................................................................... .35 2.8.5. Oksidi i hidroksidi ......................................'............................. 35 2.8.6. Minerali ostalih grupa ............................................................. .36 2.8.7. Elementi .................................................................................. .37 3. PETROLOGIJA .................................................................................... 37 3.1. Podjela stijena prema naCinu postanka ............................................. .38 3.2. Magmatske stijene ............................................................................. 38 3.2.1. Struktura i tekstura rnagmatskih stijena ................................... 39 3.2.2. Lucenje magmatskih stijena .............................................. ...... 041 3.2.3. Sistematika magmatskih stijena .............................................. .43 3.204. Mineraloske i petroloske karakteristike granita, gabra i peridotita ..................................................................... .45 3.2.4.1. Granit ......................................................................... .45 3.2.4.2. Gabri ........................................................................... 46

Ugodna nam je duinost da se zahvalimo recenzentima dr.sci. Ibrahimu Cackovieu. dipl.ing.grad. i dr.sci. Hazimu HrvatoviCu, dipl.ing.geol. koji su svojim savjetima doprinijeli kvalitetu ovog udibenika. Bit cerno zahvalni svim kolegama koji lekst proCitaju i dostave nam svoj kriticki osvrt.

4

5

....11........... .Isusivanje temeljnih iskopa ...................yjcti gradt........................................... Obrada i interpretacija rezultata ......2............................. 4.............................. 149 6.....5..3............." .... 119 4..... Fizicke karakteristike .................................................. Tehnoloska svojstva stijena ........... serpentinita i amfibolita .2........ ........ 168 6.........3..............2........3................... 172 6 7 .................3. 111 112 114 115 4...........1.......leda..................... 155 6...5.3... 3.... 171 6................ Saniranje labilnih padina i klizista ...2.............. 125 4....... 76 3............Povrsinsko raspadanje .2...... Tektonska aktivnost ................ 4...... .......... Amfiboliti .............................. 78 4.. Magmatizam ..................................vatre i hemijskih agresivnih materija na stijene i kamen .......1....................................... Hidrogeoloska istraZivanja u gradevinarstvu ................................... .............................1.... 51 Sistel11atika sedimentnih stijena ............1..............3..... Fluvijalna erozija ......]......7........ laporaca i krecnjaka ..... Sastav............1.1........2.................3.........................3...... PODZEMNE VODE ...Geofizicka istraZivanja ........................................... 131 4............ 4.......4................... Metamorfne stijene ...................... 4..4.3........4.................................... 128 4.............3.. lSI 6....Tidotiti..... Odronjavanje .........................] . 79 4........ ......1... Slojevi i geologke strukture stijena ................................4.............2.......3............2...2..........::njd 1\...............6................. Serpentiniti .............. Eoiska erozija ......................................Istrazno busenje i raskopi .................... Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko Ispitivanje ...... .......................8............... 137 5.... 127 4............................. 124 4.......................................... 77 3... Sistematika metamorfnih stijena ..................4..... Metode istrazivanja za potrebe gracievinarstva ... 79 4....... ....................1.............. 120 4........1.................................... 148 6........ Elementi klizista ..1....2. 90 4...2............7....................4....... 57 3.............2........6...... Inzenjerskogeoloski procesi ........ ............3...... " ..... Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata .....................................!..........................1........................ Seizmicka aktivnost ............... Osipanje ..........................................11.................................... Abrazija ......... Klasifikacija klizista ..............5.. 96 4...................................................................1........... struktura i tekstura sedimentnih stijena ................struktura i tekslura metamorfnih stijena .....1.............49 Sastav........................ 164 6............... .....3..... 60 3... 76 3.............2.......................................1............2........................... 59 3.................... 99 4..............................3.....................1...............3.. Krecnjaci (vapnenci) ........... 57 3................... 131 4. 157 6........................lNZENJERSKA GEOLOGIJA .. Sufozija ...........11........1.................................. ..............1........1..............11............................3......... 168 6................... Kvarciti ..... 69 3 A..............3.....................3................. 116 4..10.. 150 6....................................................4..................1..................... Uvjeti gradenja u sedilnentnim stijenama i primjena sedimentnih stijena u gradevinarstvu .................2....... Pjescari .........1.......... pjescara...............1......................... 77 3... Pokotine ..........2............2....2....... 129 4.............. 133 4..............................................2................. Laporci (Japori) .............. 76 3.. 141 5............ Zamocvarenje terena .2................................... 71 3................. kvarcita... Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenan1a i primjena metalTIorfnih stijena u gradevinarstvu ......... 53 Mineraloske i petroloske karakterislike glina...........................3..................4................. 135 5............................................ GEODINAMIKA ........2....... 3..1......... Mineraloske i petroloske karakteristike mermera.............. Lednicka erozija ...... Poroznost i propusnost stijena ...4..........1......................... 121 4............................................... Znacaj proucavanja geoloskih struktura sa aspekta gradevinarstva . ............................. 93 4...... 112 6.... Inzenjerskogeolosko kartiranje ...........2..............................1 Gline . 4....5............1....1..............11............. Klizenje i kIizisla . Mermeri (mramori) ..6..................1.. Izdani ................1........2.... Mehanicke karakteristike . 58 3... Erozija padavina ......3............ 159 6.............................2......................... Denudacija ........ Cilj iilZenjerskogeoloskog izucavanja klizista ....1...........1. 158 6.............3.............. 102 4.2.4.............3.................2......~ 3.2......................Egzodinamika .......2 Bore ............3...4..glllatskim stijenama i prill1Jena magl11atskih stijena u gracievinarstvu .MineraloSko-petrografske karakteristike ..................................2. 73 3......... 147 5.....4......1..1......12..4.......................................................4..Uticaj vode. 3.......4..........3....... 117 4.............................. Endodinamika ................5........ ..4.........................................13....4......1....... t.........4......................................4................. 146 5.............1. ........................ 134 4...................................................... Zagaciivanje izdanskih voda ..................3..... Nacela modeliranja .....................2..... 138 S. Zone u hidrogeologiji ....3....................4.......................3...... Uzroci stvaranja klizista ............................ 76 304..................9..........1.....11..................................1.47 U l1lJ...................................... Karstna erozija .............4.. 128 4......1............ 158 6...........................2............. 64 3..............3............1.1...........4.............................................................................. 88 4.......48 Sedil11entne stijene ......8.1..........................3..................... Rasjedi ........ 139 5...... 99 .2............3.

......2.. ..... . .6........0dredivanje starosti stijena................ tektonskih i magmatskih dogadaja. ............ teksturu..1................ 208 8...ia i podjela geoiogije Geologija je prirodna nauka koja izucava sastav....... Definici... 192 6......7.... Istorijska geo!ogija............ .............. ... ...2.. ...... .............2......... Petrologija..2......... Njeni osnovni zadaci su odredivanje starosti stijena i geoioskih dogadaja................... ... ..... ..................... Tektonika itd .......1......... .... genezu......... Tuneli ....2.................3. 186 6.... Akumulacijajezera 6..... 181 6..... u nastavku su saZeto prkazane sarno neke................ ....3......... 182 .. .....3...................... 195 7... ................. Aerodromi ..... ........ ................... ..... .........3.2........... ..... 196 7........ U okviru Geologije izdvojeno je vise naucnih disciplina kao sto su : Mineralogija.1.........2.... Tektonika proucava pokrete u Zemljinoj kori i njima proizvedenu tektonsku gradu iIi sklop te strukturne oblike pojedinacno tretirajuCi zakonitosti njihove geneze i rasporeda........ Istorijska geologija je nauka koja se bavi proucavanjem istorije Zemlje kao nebeskog tijela od njenog ulaska u planetski stadij odnosno od "Temena stvaranja litosfere pa do danas............ .......................4... preobrazavanje i sistematiku........ 198 . Geoloska karta .......................... Cestovne saobracajnice . Bavi se problemima prilagodavanja gradevinskih objekata terenu i metodama poboljsanja svojstava stijena.......2... Stratigrafske jedinice .......... .... Geolosko kartiranje ....................... 180 6..2. 209 LITERA TURA ........4.2..1.4.............. Ona obezbjeduje podatke neophodne za ocjenu medusobnog uticaja terena i gradevinskih objekata... .... . Pored navedenog Inzenjerska geologija proucava prirodne gradevinske nemetalicne materijale.......... .2........ Kanali . Fosi!i i stijene kao geoloska svjedocanstva . ...1..........2.......... Saobracajnice .7. 173 6....... 190 6.....2......7. ........2..... 173 6............. Hidrogeologija......2.. te rekonstrukcija paleogeografskih................... ... ... .............. Zasjeci...1..................2..............................................................5........ .......... 179 6....... .... .............. Hidrotehnicki objekti ..................... 193 6.......... .............. 205 8..................1.. ..... ............... Brane . Prostorno planiranje .....3............ 202 .. ................ 8 9 ... 7... uslove njihove eksplotacije kao i mogu6nost njihove upotrebe u gradevinarstvu.........................2.. Zeljeznicke pruge .3.......2... Mostovi ....... 208 8.. .... 204 7........ 185 ..... grada i osobine Zemlje o postanku Zemlje i ostaiih clanova Suncevog sistema postoje razlicite teorije i hipoteze. dinarniku i istorijski razvoj Zemlje. .. ............... Odlagalista otpada ..................7.2.............. ... 6... . Dinamika Zemije u svijetlu mobilisticke koncepcije .... Mezarja i groblja .. 203 7... 194 7.... Odrcdivanje relativne starosti slijena ........ ............. Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu .......... .. ..... Inzenjerska geologija.....3.. .. .................... 1... 188 6...............3.................. ..... Prognozira uslove gradenja u stijenama kao i ponasanje stijena tokom eksplotacije gradevinskih objekata koji su na njima izgradeni......... 20] 7..... 7.......... 191 6... . Inzenjcrska geologi........ kao i 0 njihovoj genezi i primjeni.....3....... 176 6... Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivanja za razlicite namjene i objekte ...... . ........ STRA TlGRAFSKA GEOLOGIJA .... Hidrogeologija je nauka 0 podzemnim vodama koja proucava njihov postanak.......... ..6. 183 6..5............ 217 UVOD 1.2.. 179 6...................................... Odredivanje apsolutne starosti stijena ......................9...............8... rasprostranjenje i kretanje u Zemljinoj kori..2..Pomorske luke....... Temeljenje ............... .. strukturu............. Petrologija je nauka 0 stijenama koja proucava njihov sastav.................. Mineralogija je nauka 0 mineralima odnosno 0 njihovim morfoloskim i hemijskim osobinama............2................ Obzirom da do danas nije izrazito prihva6ena bilo koja od njih.. usjeci i nasipi .. Postanak.214 REGISTAR .. ......2.................. GEOLOSKO KARTlRANJE I GEOLOSKE KARTE .3........... ..2..ia je nauka koja proucava teren kao prirodnu geolosku konstrukciju odnosno kao radnu i zivotnu sredinu.. .......

7~~rs \. Relativna gllstoca litosfere iznosi od 2. Jeffreys. -iitosfera.~. Aulori ove hipoteze su LKant (1724-1804) i neovisno 0 njemu.a~ .:~suflce! \'- Slika I Shematizirani prika:: Sunc'evog sistema (premo iz ~f. ! Zemlja se sasloj.A Lyttleton. Planetezirnalna hipoteza polazi od pretpostavke da su SUllce i planeti nastali iz spiralne magliee.R.eF 19'75. -hidrosfera. Chamberlin i F. DiD materije tog blizanca zadrzan je u podrucju Sunceva djelovanja. pa su njezinim hladenjem i raspadanjem nastali planeti.95 g/cm 3 (u okeanskoj kori ). prasine i mikroorganizama. prcu::eto Nebularna hipoteza pretpostavlja postanak Sunea i planeta iz rotirajuce nebule (llsijana plinska masa) koja je popunja\'ala prostor danasnjeg Suncevog sistema. Plinska hipoteza je varijanta planetezimalne hipoteze.':-. izgraden ad uItrabazicnih stijena. Prema novim shvatanjima u litosferu nazvanu tektosferOlll. a Cijim je zgusnjavanjem te raspadanjem stvorena osnova za postanak planeta. Iz sredisnjeg dijela magliee razvilo se Sunee. nazvan okeanskom korom.~~~-7. odnosno povrsinski Zemljin pokrivac. ugljenog dioksida. Cvrsto dno okeana izgraduje kontinuirani ovoj preteZno bazaltnog sastava. .Moulton.200Jj Bei. kiseonika.ili vodeni Zemljin pokrivac sastavljen od slane vode okeana i mora te slatke vode na povrsini i u podzemlju kontinenata.. nastao plinski val koji je od njega otkinut. Hipoteza "supernova" eksplozije F.estanovic. '~erkui. Materija tog blizanca oslala je II podrucju privlacne sile Sunca. Nju su 1925 godine predlozili JJeans i H.Novi podaci 0 istrazivanju svemira vjerovatno ce rezultirati i novim spoznajama neophodnim za tacniju interpretacijll postanka Suncevog sistema i planete Zemlje. Ravnotezu pJutanja raz}icitih blokova nazivamo izostazijom. arnonijaka. od nekoliko koncentricnih zona. PS de Laplace (1749-1827) .~~:~~\". a u njenim pojedinim dijelovima od kapljica i ('vrstih cestiea koje su nazvane planetezimale razvili su se p]aneti. Hoylea takode polazi od pretpostavke postojanja suncevog bIizanca koji je dozivio eksploziju karkteristicnu za zvijezde tipa "supernova". a njezinim hladenjem i raspadanjem nastali su planeti. Hipoteza Suneeva blizanca pretpostavlja da je primarno Sunee bilo dvostruka zvijezda te da je blizanca danasnjeg Sllnca odvojila privlacna sila neke zvijezde II prolazll.' ! /·U~~·~ . Obzirom da kontinentalna kora lezi na guscoj okeanskoj kori) njezino spustanje na jednoj strani izaziva podizanje na drugoj. prosjecne debljine 40 km u podmcju kontinenata i 10-12 km u okeanskim podrucjima.l. Autor ave hipoteze je R. ubraja se i gornji stjenoviti dio omotaca./Satur~___ -.y:. Ova kora nije kontinuirana jer nedostaje na dnll okeana. odnosno zracni omotac koji je sastavljen od azota.. Taj dio se nazi va kontinentalna kora. :~em~j\~?~~. Njihova je pretpostavka da je prolazom nekog velikog stranog tijela pored Sunea. To su : -atmosfera. Autori ave hipoteze koja je nastala oko 1900 godine su R. Njezin gornji dio izgraduju stijene uglavnom granitnog sastava uz malo sudjelovanje sedimenata.T. / eNeptun .~'~' .7 g/cm3 (u kontinentalnoj kori ) do 2. "::-. 10 II .

Donji dio ornotuca nazi va se mezosfera. ali relativno slab magnet (dipol). 19/)'.u. Dubinski razmak u metrima potreban za povecanje temperature za 1 °c naziva se geotermski stupanj. Zemlja je na polo viOla spljostena tako da njen ekvatorijalni poluprecnik iznosi 6377 km.I/eru. AVO potvrduju i prirodne pojave kao sto su lave vulkana temperature do 1200 °c i vode gejzira do 90 Dc. Geoid u poreaenju sa sferoidom (po Wagneru iz Heraka. Zona/na gr(l(1u ZI. Toplotna energija Sunca djeluje na povrsinu i plitko pod povrSinom Iitosfere.-/) -Omotac. Povecanjem dubine temperatura raste od neutralnog sloja 0 cemu svjedote podaci iz rudnika i duboka busotina. Medutim. tije!a kojem se povrsina Gravitacija. 1984) Slika 2. A-ustell(J. U tom dijelu plasta odvija se 1ermalna dinanlika i s njom u vezi konvekcijska strujanja sto moze biti uzrok elinal11ike i piasticnih detorl11acija u tektosferi. Utvrdeno je da ispod povrsine postoji zona u kojoj je temperatura stalna i uglavnom odgovara srednjoj godisnjoj temperaturi promatranog poodrucja. Ta granicna zona zove se neutralni temperaturni sloj.m nazi va sc astenosfera. P2-srnl!y'j olllola(. a zonalnoj gradi Zemlje ( s1. PI-gornji Ol1lo/ac'. Ciji se pozitivni pol nalazi na juznoj sferi. au okeanskim se podrucjima nalazi ispod nje (s1.c K-koru. L-lifu.'. a srednji dio koji ide od granice s Inezosferorn do dubine oko 400l-:. a on je razliCit na razlicitim mjestima litosfere. a da periferni( vanjska jczgra ) predstavlja metainu tekueu masu u kojoj se odvijaju konvekcijska strujanja.. ana je najmanja na ekvatoru. odnosl1o Ul1utrasnji dio Zenlije koji od graniee sa litos!'crom doseze do dubine 2900 km i inla relativl1u gustocu izmedu 2. ta dubina u Evropi iznosi oko 32 m.2) svjedoCi povecanje temperature i gustoee od povrsine prema sredistu kao i sirenje potresnih talasa kojima je dokazano vise diskontinuiteta. Zemlja se ponasa kao velik. Stika 3. od kojih je llujvazniji MohoroviCicev na graniei litosfere i omatai'a. sredisnji dio Zemljc koji se pruza oel 2900 kl11 do sredista. F 3-don}i OlJlotu(. U prosjeku. Sa povecanjem nadmorske vi sine jatina te sile opada. a najveca na polovima. i centrifugalna sila koja postoji zbog rotacije Zemlje aka njene ose.5 1 g/cm· . H-huf'l:'J~ra (pn. a polarni 6356 km. a negativni na sjevemoj. j j -vw!isku je::gra.~'I!la je::gra. privlacna sila koja djeluje medu masama u Suncevom sistemu. 12 13 . Ugao izmedu geografskog i magnetskog pola zove se ugao magnetne deklinacije. vee geoida.fera.!I1I/. rezultiraju silom teze. Geografski i magnetski polovi Zemlje se ne podudaraju.3 g/enY) i G. Sastoji se od zeljeza i nik1a i ima realativnu gustocu oko 11 g/em 3 Na osnovu visokc temperature (izmedu 4000 0C i 5000('C )i pritiska (oko 3 miliona bara).u kontinentalnom dijelu izdize iznad povrsine elipsoida. te brzine sirenja potresnih talasa.::cf(/ j::_ Herak. Ugao sto ga zatvara magnetski rneridijan s horizontalnom ravninorn zove se ugao rnagnetne inklinacije koji je takode razlicit na razlicitim mjestima litosfere. J2-1II1Ulr(/. -Jezgra iii barisfera. Zbog rotacije. te Wiechert-Gutenbergov diskontinuitet na granici Oll1otaca i jezgre.3). ona nije oblika rotacijskog elipsoida. smatra se da je sredisnji dio jezgre (unutrasnja jezgra) u cvrstom stanju. Temperatura Zemlje rezultat je djelovanja dva izvora: Sunca i stalnih radioaktivnih procesa koji se zbivaju u njezinoj unutraSnjosti.

Pirogeni minerali su oni koji su nastali kristalizacijom iz magme. berit.) koji sadrii otpornije minerale. feldspati. .~.. Takvi minerali su npr. Postanak minerala Prema nacinu postanaka minerali mogu biti: pirogcni.1.) Zbog eesto nepovoljnih uvjeta razvoja minerali se u prirodi nalaze vecinorn u odredenim nepravilnim oblicima koji su rezultat 14 15 . C02 itd. andaluzit. hidatogeni i metamorfni. te njihava eventual no bubrenje. 2. itd). da bisn10 megii utvrditi sastav stijene u kojoj iii 11a kojoj narnjeravamo graditi odredeni objekat. pneumatogeno. 25%). Primjera radi. zeoliti. a to su npr. Minerala ima j n3 drugim planetama kao i na Mjesecu.se oni zovu metamorfni minerali (npr. Koliko je vaino poznavati mineralni sastav matcrijala koji se koristi u gradevinasrstvu veoma ilustrativno se moz. hidrotcrmaini. Drugim rjeCima. Oni minerali koji nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora (npc.) b) ~ (. gips. Pneumatogeni nastaju kristalizacijom iz p1ino\'a i para.2. kvarc. Poznavanje otpornasti minerala na djelovanje atmosferilija veoma . 2. Zanimljivo je da neki minerali mogu nastati na vise razlieitih nacina. hemijskog sastava i fizickih svojstava. Nastali spojevi imaju veell zapreminu nego ani koji su usli u reakciju. itd. Slika 4.itd. Tako recimo kvarc moze nastati: pirogeno. Oblici krista/a: a) magnetita. MINERALOGIJA Minerali su 03nov11i sastojci stijena koje izgraduju Zemljinu litosferu. pneumatogeni. Proueava ih posebna nauena disciplina koja je po njima nazvana mineraiogija.. . itd.2. Ako agregat za pripremu betona sadrz. naein postanka te vrsi njihovu sistematizaciju. mineralogija je nauka koja nam pomaie pri utvrdivanju cjelokupnog sastava stijenske mase. Oni imaju homogenu gradu i odredeni hemijski sastav koji se moze izraziti hemijskom formulom. ) u stvrdnutom hetoou moze doti do hemijske reakcije izmedu ovih mineral a i alkalija (Na.) nazivaju se hidatogeni.4). \ . ivicama i uglovima. Pod mineralima se podrazull1ijeva prirodna tvorevina odredene strukture. Minerali se razvijaju procesom kristalizacije kojim dolazi do stvaranja kristala.. Oblik minerala ovisi 0 mnogim faktorima koji su djelovali tokom njihovog postanka (temperatura.J996) 2. kalcit. iii kamena kojim gradilTIO. sto je karakteristicno za rudne minerale.gahro. b) ka/cita.. kristal se razvija u poliedarsko tijelo omedeno ravnim ploharna. velicina prostora itd. Kristalizirani minerali Mineralne mase koje imaju pravilne ( poliedarske ) oblike kontura nazivaju se kristalima (s1.i rcaktivne silicijske minerale (opal. na ponasanje laporaca bitno uticu minerali glina koji su veoma osjetljivi l1a dodir s vodom. pirokseni i liskuni itd . silimanit. turmalin. pritisak.2. ltd" Postanak bidrotermalnih mineraJa vezan Je za kristalizaciju U vfucim Pravilna unutraSnja grada kristala sastoji se U odredenom rasporedu elementarnih eestica-atoma i jona u prostoru. Kristali se mogu pojaviti u oko 230 poliedarskih oblika. c) kvarca (preuzeto i:::.e vidjeti i na primjenu agregata za beton. To je nauka koja proucava hemijska i fizieka svojstva minerala.Unutrasnja gratia i oblici pojavljivanja mineraia Minerali se u stijenama pojavljuju kao kristalizirani iIi amorfni. ". zbog cega se pojavljllju unutrasnja naprezanja koja rezultiraju pucanjem betona sa pojaV0lTI mrezastih pukotina.O ) iz cementa.O i K. moramo odrediti minerale od kojih se oni sastoje i njihove kolicinske odnose. skupljanje. njihovu unutrasnju gradu.. 0 tom rasporedu avise i karakteristike minerala. topaz. granit.. Sa stanovista gradevinske prakse.Vlahoviic. anhidrit. rastvorima. \ . U sredinama gdje je zrak dosta zagaden i gdje padaju klsele kiSe (npr. raspadanje pod uticajem atmosferilija. Tuzla) racionalnije je primjcnjivati dekorativni kamen (npr. aragonit. Kalcit najcesce nastaje hidatogeno ali moze i pirogeno (diferencijacija baziene magme i stvarnje karbonatnih tijela) i hidrotermalno ( u polimetalienim sulfidnim rudama sa nisko i srednje temperaturnim mineralin1a). temperaturom i djelovanjem vode. Povecanje zapremine u dodiru sa vodon1 primjeceno je kod minerala kao1inita (do. onda .Ie vazno kod odahiranja dekorativnog kamena U odgovarajuCim klimatskim i ekoloskim llvjetima. Ukoliko minerali nastaju u procesu mctamorfizma izazvanom pritiscirna.1. hidrotermalno i hidatogeno. i ostala lizieko-hemijska svojstva. Zbog nejednakog rasta u razlicitim smjerovima. Tako recimo montmorilonit moze povecati zapreminu do 10 puta sto pri izraC\i tunela izaziva vel ike prohleme.

4.-- . tctragonalni. Tetragonalni sistem ima tri kristalografske ose medusobno vertikalne. i -centrom simetrijc. 3. lO() J) 16 17 . graft!. Ravan simetrije dijcli kristal na dva jednaka dijela koji se jedan prema drugom odnose kao prcdme( i lik U ogledalu. korund. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: dijamant. Monoklinicno kristalisu slijede6i minerali: kaolinit.3. itd . aluminijuma i mangana. topaz. olivin. dvije su medusobno upravne. Rombicni sistem ima tri krista10grafske ose nejednake duzine ali medusobno vertikalne. montmorilonit. Kristalni sistemi moze biti duza iii kraca je upravna na njih. itd.Monoklinicni sistem se karakterise sa tri nejednake kristalografske ose. Navedene elemente simetrije imaju plagioklasi i mikroklin. Simetrija kristaia Praviino razvijeni kristalni oblici pokazuju izraienu silnetriju.itd . dolomit. Rombicno kristalisu: kale it . sin1ctrije -osama simetrije. udaljenos( ad centra simelrije do identicnih parova ravni. rnononklinicni i triklinicni. pirit. muskovit. ivica i uglova je jednaka. I. Nastaju obicno procesima povrsinskog raspadanja minerala. 5.. Dvije ose u horizontalnoj ravni su jednake duzine a treca koja 2. Centar simetrije predstavlja tacku u geometrijskom sredistu kristala. 0. a treca je u odnosu na njih kosa.defekata u nj ihovoj gradi ili strukturnoj reSetki a nazlvaju se realnim kristalima. Kristalizirani minerali su anizotropni. fluorit. rombicni..2. Ova silnetrija se manifestuje sljedecin1 elen1cntima: -ravninatna. Osa simetrije u kristalu je svaka osa oko koje obrtanjem kroz 0 360 nekoliko puta dovodimo kristal u is(i polozaj. Zbog toga su ovi minerali izotropni odnosno imaju iste karakteristike U 5vin1 pravcima. ' ' Postoje 32 kombinacije elemenata simetrije koje s obzirom na duzinu i medusobni odnos kristalografskih osa mozemo svrstati u 6 kristalnih sistcrna: teseralni. Pojavljuju se najcesce u kuglastim. bubreiastim i grozdastim oblicima. od kojih su tri jednake duzine i lete u horizontalnoj ravnini sjekuCi se pod 0 uglom od 60 Cetvrta osa je duza iIi kraca i okomita je na njih. Amorfni minerali Minerali se u stijenama. apati!.preu::elo i:::: Sestanovi(:.Teseralni iii kubicni sis tern karakterise se s tri kristalografske ose jednake duzine. biotit. SliIw 5. Ovakvim elemenlima simetrije karakterise se mineral cirkon. . Ako je neki kristal nastao u idealnim prilikama njegov oblik je posve pravilan pa se na21\'a idcalnim kristalom.4. Amort'ni minerali su nestabilni i tete da prcdu u kristalno stanje. 'I . 6. limonit. koje su medusobno vertikalne.~ L.. Trikiinicni sistcm in1a lri nejednake kristaklografske ase koje su koso polozene jedna prema drugoj.ni oblik zbog cega su i dobili takav naziv. U amorfna mineralna tijela spadaju i vulkanska s(akla. P%::aj krisla/ogra/\-kih usa 11 kristainim si''''lemima (prema: Tuclln / 951. Usljed nedostatka strukture amorfni minerali ncmaju odredeni spolja. Heksagonalni sistem odikuje se s cetiri kristalografske ose. ortoklas. gips. Amorfni Ininerali nen1aju prayilnu unutrasnj u grauu. Tako vremenom opal prekristalise u kaleedon a amorfni hidroksidi gvozda u geti!. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: kvarc.. Palazaj kristalografskih Gsa u kristalnim sistemin1a prikazan je na slici 5. U mnorfnom stanju javljaju se cesta silicija i hidroksidi gvozda. 2 . turma!in.2. To znaCi da su njihova svojstva u razlicitim pravcima razlicita. halit. heksagonalni. 2. Kod ideal no razvijcnih kristala. osim u kristaliziranom " pojavljuju i u amOrfn0111 stanju. hornblenda. 6. 2.

Prema obliku minerali mogu biti: prizmatski. karbonati. Vrlo je mali broj mineralnih vrsta stalne boje koja potice od materije od koje je mineral izgraden. Pos!o je ejepljivost osobina minerala da sc cjepa duz neke ravni koja prolazi izmedu atomskih ravni. kristobaliLitd. hromatos-boja). sedefasta (talk.)..itd .ldiohromataski minerali (npr. radioaktivnost. Gustina ili relativna gustina minerala je masa njegove jedinicne zapremine (g/cm\ Kod petrogenih mineral a ona ve6inom varira od 2. hila koja paralelna ravan u mineralu je potencijalana ravan cjepljivosti. te se medusobno zrunjenjuju u svirn koliCinama. veliCina prostora. itd . moze biti alohromatski obojen iuto (citrin).6. RazliCit oblik kristalne resetke uzrokuje kod ova dva minerala izvanredno vel ike razlike u fizickim osobinama i oblieima. za stvaranje kristala mjesanaca potrebno je da izomorfni minerali imaju ne sarno isti tip kristalne resetke. Pri vrlo intenzivnom odbijanju svjetlosti minerali irnaju dijamantsku sjajnos! (dijamant. cirkon). primjer ugljenika koji se javlja kao grafit (kristalise heksagonalno) ili kao dijamant (kristalise teseralno). ook pri nesto manjem intenzitetu sjajnost postaje staklasta ( mnogi silikati-npr. onda je i njegova cjepljivost vise izrazena. Grupa olivina je takode izomorfna smjesa Cije su dvije komponente (forsterit-Mg2Si04 i fajalit-Fe2Si04) razlicito izmijesane. itd . lz izomorfizma proizilazi da dvije supstance razlicitog hemijskog sastava mogu imati iste iii sliene morfoloske i fizicke karakteristike. listicavi. kale it 2.2.5. ldiohromatskom bojom karakterisu se npr. Ovakvi oblici se nazivaju realnim kristalima.5 g/cm 3 (npLkvarc 2. stupicasti. Najrnarkantniji je.itd.minerali bakra azurit (plav) i malahit (zelen).).. oblik. magneticnost. minerali se u prirodi nalaze vecinom u odredenim nepravilnim oblicima koji su posljedica defekata u njihovoj strukturnoj resetki. Suprotno polimorflzmu izomoruzam je osobina da supstanee hemijski razliCite iIi analognog hemijskog sastava mogu stvarati iste kristalne forme pa eak i graditi kristale mjesanee.65. ljubicas!o (ametist). Hrapave povrsine rasipaju svjetlost nepravilno i ne mogu biti sjajnc. Strana materija zove se pigment. vostana (opal). Opcenito. sto je najees6e posljedica razlieitih uslova kristalizacije ( temperatura. Najkarakteristicniji prirnjer za ovu pojavu predstavljaju plagioklasi koji su kristali mjesanei albita NaA1Si3 0s i anortita CaA1Si 20 s koji se nalaze u razlicitim omjerima. allos-drugi) boju koja potice od sitnih mehanickih primjesa iii inkluzija II kristalu. ako je kod minerala razlika kohezije u razliCitim smjerovima veca. Medutim. iglicasti. metalna (piri!). sjaj. Polimorfizam i izomorfizam Koliko raspored testica u kristalnoj resetki ima odraza na fizitke osobine minerala najbolje ilustruje pojava polimorfizma.n.pseudos-Iaz) boje. tridimit. Polimoruzam je osobina da se jedna ma!erija javlja u vise razliCitih kristalnih formi. medutim. izometricni itd .hematit. elektroprovodljivost.idios-svoj. Postoje i boje koje su posljediea preobrazaja minerala usljed povrsinskog raspadanja stijena a one se nazivaju pseudohromatske (grc.. cjepljivost ( kalavost). dok je srednja gustina rudnih minerala oko 5 g/cm 3 Ukoliko mineral ima gustinu 2 g/cm 3 to znaCi da je on dva puta tezi od iste zapremine vode na 4°C. Mnago veci broj minerala irria alllhromatsku (gre. pritisak. Tako se Si0 2 moze javiti u nekoliko modifikacija (kvare.. tvrdina. itd. koji je tipski bezbojan mineral. Kaleit ima tri pravea ejepljivosti.feldspat). kvarc prakticno ne cjepa (s1. itd. itd . Sto su povrsine vise glatke odbijanje svjetlosti je intezivnije i obratno. Fizicka i hemijska svojstva minerala Fizieka svojstva po kojima se minerali medusobno razlikuju jesu: gustina. Kaleit koji je najcesce mlijecnobijel moze npr. Ona zavisi od kristalne strukture i orjentisana je duz paralelnih ravni atoma. tablicasti.) od kojih svaka ima specificne morfoloske j fizicke karakteristike.kvarc.6). U slucaju plagioklasa Na i Ca joni imaju priblizno iste jonske radijuse. ). -18 19 . Zbog cesto nepovoljnih uvjeta razvoja. Savrsenu cjepljivost imaju npr: liskuni i grafit (sI. biti ern od primjesa manganovog oksida iii zut od primjesa zeljeznog hidroksida. vee da im se atomski ill jonski radijusi medusobno mnogo ne razlikuju. Sjajnost minerala potice od razlicitog intenziteta odbijanja svjetlosti sa povrsine minerala. !urmalin .pritisak. Dijarnant naprirnjer ima oko 140 000 puta vecu tvrd06u od grafita.) Pri daljem padu intenziteta svjetlosti sjajnost je polumetalna (hematit). boja. provodljivost toplote.5 do 3. mrko (cadavae)..Boja nije stalna i postojana osobina minerala. Takvu boju zovemo idiohromatska (grc. 2. Naprimjer kvare. Oblik minerala zavisi od mnogih faktora koji su djelovali tokom njihovog postanka (tempertura..6) dok se npr. elasticnost. lirnonitni oker ) su u kamenu prirodni pigment. Cjepljivost (kalavost) mincrala je njihova osobina da se eijepaju dui odredenih ravni.

Korelacija relativne tvrdoce karborundom tvrdoce prema brusenju Osobina minerala da lrpi plasticne deformaeije i da se po prestanku djelovanja sile vraca u prvobitno stanje nazi va se elasticnost. itd . liskuni. rendgenske. utvrdivanje indeksa lorna. mineral se ispituje kvalitativno i kvanlitativno. 20 21 .0 komadi6em prozorskog stakla 6. Ovisno 0 potrebi. Ta metoda omogucava razlikovanje bezbojnih od obojenih minerala.lvrdoce oslalih minerala dobive.J 1~~ I 4.Uz prelpostavku tvrdoce korunda lOOO. 2. hemijske.. pri cemu se moze primjeniti mokri postupak ( mineral se otopi i razlicitim reagensima utvrduje se njegov sastav) i suhi postupak ( mineral se zari i ovisno 0 njegovoj reakciji na visoku temperaturu. sredini-halit. na osnovu cega je ponekad moguce na terenu i u laboratoriji odrediti mineral. Za odredivnie reiativne tvrdoce minerala koristi se Mohsova skala tvrdoce. Pren1a hernijskom ponaSanju minerali mogu biti: -hemijski otporni (kvare. razlikovanje amorfnih mineral a od kristaliziranih itd . primjenjuje se kvaiitativna analiza. koji sc odlikujusavrf:. Za determinaciju minerala i ispitivanje njihovih osobina koriste se razliCite metode kao sto su : opticke. Ako nas zanimaju hemijski elementi od kojih je mineral izgraden.Paraju 37 ne mogu se parati staklo Sijeku slaklo 120 175 1000 140000 celicnilTI nozem 10 Prijc izvodenja gradevinskih radova na nekoj stijeni iii u njoj. Sto su jace sile vezivanja atoma mineral je tvrdi.7. Metalicni minerali imaju neuporcdivo vecu relativnu provodljivost od nemetalicnih.c ovom metodon1 u poreaenju s rdativnorn tvrdOC0111 prikazane su u taben.5 --. termicke. raspadanje pod uticajem atmosferilija itd .enom cjepljivoscu i dcsno-kvarc ko)i se prakticno ne (jepa) (prema TaHiC'.5 5. muskovit) -hemijski neotporni (feldspati.04 1. gips. kojim se posmatra tanki preparat minerala (izbrusak). Kao i druge fizicke osobine. Tvrdoca -lnineraia moze se odrediti i na osnovu otpora kogs mineral pruza brusenju karborundom (silicij-karbid.' -*'--[:#-1= :I I 1 !! ! 1 I I I ~I II I I l : I I! Stika 6.. pirokseni ) -hemijski topivi (kaleit. odnosno koristenja stijenc u gradevinurst\'u neophodno je utvrditi mineralni sasta\' stijene. zatin1 koliCinske odnose mineral a i njihovo eventual no bubrenje.25 i Paraju se 14. dok je krti mineral npLkvarc. tvrdota minerala ovisi od nj ihove kristalne strnktnre pa maze u razlicitim smjerovima biti razlicita. Hemijsko ponasanje minerala prema odredenirn reagensima (najcesce su to kiseline ) je razlicito. upotrebljava se kvantitativna hemijska analiza.1981) II Tvrdoca nekog minerala predstavlja otpor sto ga on pruza prodiranju tvrdog predmeta u njegovu unutrasnjosl. utvrcluju se elementi koji ga izracluju l. Tabela 1. anhidrit ) -hemijski reaktivni (opal.eija relativna tvrdota iznosi izmedu 9 i 10 po Mohsovoj skah. Za odredivanje ponasanja minerala u polariziranom svjetlu koristi se polarizacijski mikroskop.S i C ) u prahu . zeoliti) Prisustvo hemijskih reaktivnih minerala u agragatu za beton veoma je stetno jer maze prouzrokovati pucanje bctona. U poglcdu provodljivosti toplote mincrali se razliCito ponasaju. Hemijske metode cesto se primjenjuju za odredivanje nekog nepoznatog minerala.. Elasticni minerali su npr. Ako se zeli ispitati koliCinska zastupljenost elemenata u mineralu. Ovisnost cjepl/ivosti 0 kris{alnoj struktllri minerala (lijeva-graftt. opticke anizotropnosti. skupljanje .. Metode ispitivanja mincrah~ Mineral I tvrdoca(po Mohsu) I Relativna I Karakteristike I Tvrdoca prema brusenju karborundom talk gips kalcit fluorit apatit ortoklas kvare (kremen) topaz korund diiamant 1 2 i Paraju se noklom 3 4 5 6 7 8 9 0.

inosilikati. kad se uzorak postupno zagrijava ( abieno do aka I aoooe ) . 2. ciklosilikati. 2.osilikato Kristalna resetka im je izrazito zbijena. zbog cega nlincraIi eve grupe imaju veliku gusto6u i tvrdocu. Nczosiiikati predstavljaju silikate kod kojih su SiO" tetraedri samosta1ni. Jezgre velikih jona kiseonika nalaze sc u vrhovima letraedra. filosilikati tcktosilikati. izraden od mineralnog praha i odgovarajuceg ljepila.Rendgenska ispitivanja minerala najcesce se realizuju na sitnim frakcijama minerala iii agregata metodom praha. npLn1agnezija ili zeIjeza (sl.. itd . Ovom metodom najcesce se ispituju mineraii glina. Svaka kristalna materija ima sopstveni rendgenogram (dijagram praha ) koji zavisi od unutrasnjc strukture kristala. Ovom rnetodom odreduje se tenlperatura na kojoj dolazi do termicke reakcije ll1inerala. koji S11 sistematizirani u skupine. zatim kvare (~13%.22 23 . Primjenom ove metode dobiva se uvid u strukturu minerala. alteracijan1a i trosenju. malog broja drugib elemenata zbog cega ih naz1vamo silikat1ma.1. Endotennna reakcija je pracena dehidrataeijom minerala i raspadanjem strukture dok je egzoterrrma reakcija okrakterisana nastajanjem novih visokotemperaturnih formi ( prekristalizacija ) . U kristalnoj resetki silikatnih minerala. Osirn navedenirn metodama minerali se rnogu ispitivati i drugim naCinima radi utvrdivanja njihovih magnetskih.16% ). Za odredivanje velicine i ohlika sitnih cestica u mineralin18 glina koristi se elektronski mikroskop koji omogucava povecanje i do ]5 000 puta. a mali jon silicijuma u njegovom sredistu. U sastavu Zemljine kore najvece ucesee imaju feldspati (plagioklasi ~ 40%. Osnovu strukturne grade silikata Cine SiO" tetraedri. uzrokovane fizickim i hemijskim promjenama. fizickim i hemijskim karakteristikama. sorosilikati. radioaktivnHl i drugib svojstava. sto rezultira novim spoznajama 0 njegovim geometrijskim. u gradi Iitosfere sudjeluje manji broj minerala koji se u okviru stijena koriste 11 gradevinarstvu i industriji gradevinskog materijala. 7).. Minerali su razvrstani u skupine s obzirom na njihov hemijski sastav i strukturnu graau. pri metamorfozama. Ovisno 0 naCinu vezivanja Si0 4 tetraedra u kristalnoj resetkL razlikuju se ovi osnovm strukturni tipovi silikatnih minerala: nczosilikati. itd . Silikati Petrogeni rninerali su uglavnom j-edinjenja silicijuma. mcdusnhno povezani samo preko drugih jona. Njihov hemijski sastav je slozen. augit-hornblenda. Oblik im je izometrican iii kratkostubicast. podvrgne se rendgenskim zrakama i na filmu se dobije odredena karakteristicna slika koja omogucuje odredbu minerala.8.. Kaleit ucestvuje sa 1.itd. NajveCi broj ovih minerala nastao je krlstalizacijom iz magme prl visokim ternperaturarna i uglavnom visokim pritiscima. Pri ovom ostaje sest jona kiseonika sa po . Pri ovakvom trelmanu uzorka dolazi do endotennne i egzoternlne reakcije. SiO~ felraedar kod nc::. U ovu grupu spadaju olivin. Jpak. sastav cementa. SiO_~ tctraedri se medusobno razlicito vezu ( preko drugih jona iii preko zajednickog jona kiseonika ). granati.8. ortnklas ~ 18'%). Veoma tanki vlaknasti valjak. Rezultati ove analize prikazuju se krivuljarna (diferencijalnoterrnicke kYJVf' ) lzoje S11 karakteristlcne 22 odrcciene minerale. Silikati se odlikuju razlicitom tvrdocom i teskom topljivoscu. a snimljeni uzoIci mogu se pavecati jos pet puta. olivin ( . a mali broj iz termalnih rastvora. U narednom poglavlju prezentirana je pojednostavljena podjela vaznijih petrogenih minerala. 1 Stika 7. Sistematika minerala Danas je poznato vise hiljada razlicitih minerala ( >3000 ) i njihovih varijateta. Sorosilikati se karakterisu vczivanjem dva Si04 tetraedra preko zajednickog jona kiseonika. te slabu cjepljivost i veIiki indeks loma svjetlosti.5 %. z3tim. Mineralni prah se maze ispitati i termickim metodama od kojih je najcesca diferencijalno terrnicka analiza.. kiseonika.

itd.9). Ako izme(tu mreza u ravnini ude voda. Filosilikati se karakterisll vezom Si0 4 tetraedra u jednoj ravni (sl.epidot.. a na slobodne valencije vezn se joni metala. Svaki prsten je u strukturi samostalan. I'eze SiO. Ovdje spadaju turmalin. stubicastog stapicastog obika. Veza SiO-. U sorosilikate spada npr. tetraedara kod sorosilikala Ciklosilikati nastaju kada se tri. tetraedara kod ciklosilikata Inosilikati predstavljaju silikate kod kojih Sll Si0 4 tetraedri povezani II jednom pravcu.1 0). itd . a ako je ta veza II dva niza medllsobno povezana kiseonikom onda su to amfiboli (s1. tada je povezanost takvih kristalnih mreza veoma slaba sto je slllcaj sa liskunima i mineralima gEna. a mogu biti i vlaknasti.. Veze SiD. na koje se mogu vezivati joni metala (sI. beril. tetraedaru kod inosilikata Zbog ovakve strukturne grade inosilikati su prizmatskog. 24 25 . feldspati. savrsene cjepljivosti. NaCin veziV(}f!ia silicijuflw i kiseonika kodji/osifika/a Slika 9.ll) usljed cega minerali ove grupe pokazllju savrsenll ejepljivost i imaju plocast i listicav izgled. Tektosilikati predstavljaju silikate kod kojih su Si04 tetraedri u prostoru medllsobno povezani preko svih jona kiseonika (sl. Slika 8. Ovdje spadaju kvare.8).jednom slobodnom valeneijom. cetiri iii sest Si04 tetraedara medusobno povezu u prstenove preko jona kiseonika (s1.l2l. SURa II. Minerali ovakve struktllrne grade imaju relativno malu gustinu i mali indeks lorna svjetlosti. Slik(1 10. Ukoliko su tetraedri povezani II jednom niZll onda su to pirokseni.

)O (OH) ] je mineral metamorfnih i nekih eruptivnih stijena. veoma slozene strukturne grade koja ima svojstva prelaznog tipa izmedu sorosilikata i nezosilikata.AI. B3 Si6 O2. Boja je yeoma varijabilna sto zavisi od hemijskog sastava. a moze biti zuta.4.1.2. dok se prozracne vrste koriste kao poludrago kamenje. silimanit i stauralit. zuckasta do ema. Turmaiin-(NA. Epidot-Ca2 (AI. s opstom formulom M 2 " M3" (Si04 h kod kojih M'" mogu biti AI.O. Tyrdoce je 6. Nezosilikati Ovoj grupi pripadaju olivini. a gustine oko 3.5 a gustina varira ovisno od hemijskog sastava i krece se izmedu 3. Epidot bez zeljeza nazi va se klinoeoisitom. Tvrdoca im je izmedu 6. erveni.3 g/cm'. i staklastu sjajnost. Otporan je na djelovanje atmosferilija pa se nakon raspadanja stijena cesto nalazi u pijesku. grupisani prema struktumoj gradi. zbog visokog lorna svjetla.1. Pirokseni su silikati magnezija. 26 27 . disten. crvena i zelena. Pri povrsinskom raspadanju prelaze u limonit. svrstavaju se u drago kamenje. pjescara i drugih sedimenata. lmaju vrlo slabu ejepljivost.8.2-4.8. granati. magnezit. a nastao je u zavrsnoj fazi kristalizacije. tvrdoce 6. Fe )z Si04 su izomorfna smje.4 g/em 3 Najcesce je zelene boje.2.Fe). zeljeza. Na niskim temperaturama minerali olivinske grupe su nestabilni. 2.2 g/em] Tipican je pneumatolitski mineral.4 g/cm3 i 4. tvrdoce 7 do 8 i gustine oko 4. Tvrdina je 7-7.Ca) (Mg. l:jede u talk. tetraedara povezanih kiseonikovim jonirna u prstenastu strukturu znacajan je turmalin.1.prvenstveno za pegmatite. Granati. Izmedu ova dva krajnja Clana postoje postupni prelazi.5 i 7.9-3. andaluzit i silimanit-Ah(OSi0 4) su polimorfne modifikacije. Dosta je otporan.7 g/em 3 • Ako je u kristalnoj resetki eirkon zamijenjen torijem. cirkon.mineral se odlikuje radioaktivnoscu. Fe i Cr.1. koriste se kao poludragi kamen. Izrazito su otporni. (OH)4 kristalise heksagonalno. itd . Sjajnost je staklasta. Cirkon-ZrSi04 je sporedni mineral eruptivnih i metamorfnih stijena. smaragdnozeleni. Mg. a od onih sa sest SiO.. Djejstvom hidrotermalnih rastvora pre laze u serpentin. Cjepljiyost nije izrazena. [ ( Si. najcesce je erna. Olivini-(Mg.) (SiO. U industriji se koriste kao abrazivni rnaterijal. potom granite. Fe. Fe i Mn.a minerala forsteritaM!?2Si04 i fajalita-Fe2Si04. Koristi se kao termo i piezoelektricna sirovina.smedi i erni. granodiorite. ceste u metamorfnim stijenama. Narandzasti cisti varijateti eirkona.3 g/cm 3 Najcesce je syjetlosive do plavosive boje.8. Lijepe su zelene boje i velike tvrdoce. jesu cesti minerali metaroorfnih stijena. taronosiv i ern. NaCin vezivanja silicfjuma i kiseonika kod tektosilikata U nastavku su obradeni vainiji silikatni minerali.. Vezan je za kisele magmatske stijene . Boja im zavisi od sadrzaja gvozda i obicno je maslinastoze1ena.3. Prazirne vrste olivina nazivaju se hrizolitima.-3. a gustine 3. a M" Ca. Izrazito je otporan mineral i sastojak je pijeskova. [ (Si 20. u iglicastim. Osnovni su sastojei bazicnih i ultrabazicnih stijena. gustinu 3.1.3 g/cm 3 .5 a gustina 2. opal sku masu. 2. Disten.8. Cikiosiiikati Minerali ove grupe s tri i cetiri medusobno prstenasto povezana tetraedra veoma su rijetki. ali moze biti zu!. 2. U stijenama se uglavnom nalaze u obliku nepravilnih zrna. Kristalisu rambicno u kratkostubicastim agregatima ali se najcesce javljaju u vidu zrnastih agregata ncpravilnog oblika. kalcija i aluminija sa nesto natrija. Lih AI. Sorosilikati U OVil grupu spadaju epidot i ems1t. Hemijski sastav mu je jednak epidotu bez zeljeza odnosno klinoeoisitu. Slika 12. Inosilikati U ovu grupu svrstavaju se pirakseni s jednostrukim l1Izom Si0 4 tetraedara i amfiboli s dvostrukim nizom Si04 tetraedara. pa se svrstavaju u drago kamenje.5. tvrdocu 6. 2. Coisit --Ca.) (Si0 4 ) 0 (OH) J je mineral metamorfnih stijena. a ako su prozirni. andaluzit. gdje se stvara u posljednjem stadijumu ocvrscivanja intruzija.5-7. Smedaste je boje. stubicastim iIi prizmaticnim formama. Njihova boja ovisi 0 hemijskom sastavu tako da mogu biti bijeli.

Od minerala glina posebno su znacajni kaolinit. (SiAl).4 g!cm 3 • Nije stabilan lllineral pa nletamorfozorn prelazi u hlorit biotit i cpido!. Pri povrsinskom raspadanju transformi!. Talk.5 3 g/cn1 . turingit) znatno brze.3 (Mg. gustine 3.8.Fc)JAISbOIO (OHlo kristalise monoklinicno. hlorit i talk. Na . AmfiboIi su siIikati magnezija.8-3. Vlaknasti hrizotilski azbest koristi se kao sirovina za proizvodnju vatrostalnih materijala i salonita ali danas u razvijenom svijetu sve manje zbog ekoloskih razloga (izaziva azbestozu ).Nisu stabilni pa Inetarnorf{)z0111 prelaze u amfibole.0-3.Tavlja se u plocastim i listastim agregatima razlicite velicine.5 g/cm 3 Tvrdoea hrizotila je ako 2. boja.8-3. kristalise monoklinicno.2-3. talk.5 a gustina 2. bronzano zelene boje i savrsene cjepljivosti zove se dijaiag.e se 11 kaolinit.2 g/cm 3 U povrsinskim uvjetima minerali hloritske grupe se raspadaju. . Sastojak je metamorfnih stijena a najcesce se nalazi u listieavim nakupinama. zeljeza i kalcija. Oni uglavnom nastaju raspadanjem alumosilikata (feldspati. ListiCi muskovita su odlican izolator. opal i okside gvozda.AI)zO. Uglavnom su zelene boje. kristalise monoklinicno. Biotit-K(Mg. keramici i kao vatrostalni materijal. dijalag. lndustrijski znacaj imaju ona nalazista talka koja su nastala metamorfozom ultrabazicnih stijena. Listicave nakupine nazivaju se antigoritom • a vlaknaste hrizotilom. Nah. ali cesce nastaje metamorfozom feidspata i minerala glina koji sadrze kalij. zatim u kori raspadanja i u zemljistu na kame rastu biljke. broncit.:. Tvraoca mu je 2. Augit. 28 29 .a najcesce u zrnastim agregatirna. posebno znacenje imaju hornblenda. AI). Sastojak je magmatskih i metamorfnih st~lena. Pretcino jc bezbojan iIi bijele i zuckaste boje . hlorite. Fe. kristalise monoklinicno. tako da se nalazi i u metamorfnim stijenama.6-3.4 g/cm3 Oba su minerala zeiene. a u tehnickom kantcnu su stetni. Hornblcnda. Kacl su liske sitne (manje od lmm) s vecom koliCinorn konstitucijske vode i manjinl sadrzajem kalija nazivamo ga sericit. Kristalisu monoklinicno u plocastim iIi listicastim agregatima. Obicno su u grupi. Muskovit se u granitirna javlja kao primarni mineral. Augit sa malinl sadrzajem gvozda. Tipican je sastojak vulkanskih stijena.5-3 a gustoca izmcau 2. Najcesee su prisutni u metamorfnim stijenama. zute i sive boje. U arhitektonsko-graaevinskom kamenu liskuni nisu pozeljni u vecoj koliCini. Nerastvorljiv je i moze biti claleko transportovan u vidu sitnih ljuspi. Tvrdine 6.0 i 2. Pri procesilna povrsinskog raspadanja transformisc se u ka1cit. Muskovit-KA\z (AlSbOto )(OHh kristalise monoklinicno.5. Konacno raspadanje ovih minerala uz odnosenje gvozda dovodi do stvaranja raznih minerala glina. lil1l0nit itd . montmorilonit i iiit.(Ca. aktinolit j trell1oiit. hipersten i diopsid. Nalazi se u obliku mikrokristalastih. metamorfnim i sedimentnim stijenama.(Ca. lmaju savrsenu cjepljivost ali su im ljuspice neelasticne. Tvrdoca talka je I.i lTlinerale: liskune.Si. a gustina 3. Minerali glina su jedana od najzastupljenijih komponenti sedimentnih stijena litosfere. jc tllnogih magnwtskih i nekih rnetamorfnih stijena. u svim nijansama. Serpentin-Mg.5 a gustoca oko 2.. Boje jt' erne. a ponckad sU zastupljeni i u kristalastim skriljcima" 1) izgradnji stijena vecinl dijelom sudjeluju augit..gume. Filosilikati Ova grupa sadr:?.5 a gustoea oko 2. Mada u grupi minerala glina razlikuje ll10 nekoliko vrsta. To su sekundarni minerali koji nastaju metamorfozom biotita. a u povrsinskim llslovima transfonnisu se u kalcit.8 g/cm3 Boje je bijele do svjetIozelene. scrpentin i mincrale glina. Mg. Javlja se u kratkostubicastim i p!ocastim fonnama. Ulazi U S:lstuv mnogih magmatskih stijena. enstatit. Cjepljivost mu je savrsena.Os (OH)4 nastaje metamorfozom oiivina i drugih Mg silikata bez aluminija iz ultrabazicnih i bazicnih stijena. amfibola i piroksena. 2. a sjajnosti staklaste. Nalaze se u magmatskim. Boje je svjetlozelene do erne Sastoja1. Si. [rna veliku primjenu u industriji papira. Slozenog su hemijskog sastava 1 slicnih lTIorfoloskih j fizickih karaktcristika. iIi udruzeni sa drugim alumosilikatima iIi kvarcom i veoma su sitnozrni. te se javlja kao redovan sastojak glinovitih i pjeskovitih sedimenata. Tvrdoca im iznosi 1. listicastih i vlaknastih nakupina.Si. Tvrdina je 6. tako da je bilo kakvo odvajanje golim okam nemoguce. Tvrdoea mu je izmedu 2. na magnezijske silikate.Mg. Boje je tamnozelene do erne. i to oni bogatiji zeljezom (samozit. I"e. Najvazniji liskuni su biotit i muskovit.5 a gustina 2. Vazlli su minerali bazicnih Inagnlutskih stijena. Hloriti su hidratisani aiumosiiikati magnezijuma i gvozaa. Tvrdoea antigorita je 3.2 g/cm 3 U kori raspadanja muskovit je veoma stabilan. obicno u stubicastim kristaliulu. kvarc. rijetko kada se ovi minerali pojavljuju pojedinacno. Lisknni (tinjei) su rasprostranjeni minerali koji se cijepaju u tanke listice. Nastaje djejstvom toplih voda bogatih CO. na osnovu cega se lako raspoznaju. Kao petrogeni rnineral. 0 22 (OH).1. a gustina mu je 2. Preobrazajem prelaze u hlorite i amfibole.2 g/cm 3 Mctamorfozom lako prelazi u hlorit i epidot.s nesto alurninija i natriju.5-2. feldspatoidi ) u povrsinskini uvjetima.O lO (OH). Al ) (Si.

30% metamorfnih i 10% sedimentnih stijena.6-3 g/cm3 Sliean . Kaicedon je kriptokristalasti Si02 . Kristalise heksagonalno (S1. izlucuju opalne skelete ). Kristalise monoklinicno (s1. npr. te kao produkt raspadanja prilnarnih silikata. Ortokias-K ( AIShOR ) nastaje kristalizacijom iz magme. Kvarcni pijcsak se koristi za proizvodnju gradevinskog n1aterijala (siporeks. U prirodi ga nalazimo U ""v·ise modifikacija koje su stabilne u razliCitin1 temperaturnim intervalima.Ie montmorilonitu ali znatno slabije apsorbuje vodu i ne pove6ava znatnije zapreminu.. rnetalurgiji. a takoder i talozenjern iz toplih i hladnih Yoda.65 g/cm3 Najcesce se javlja u formi zrna iii sesterostrane prizme i piramide. Feldspati izgradl1ju oka 60% magmatskib. Kristali kvarca Cest je mineral kise1ih magmatskih stijena. U morskim bazenima stvaraju se mnoge bentonitske gline koje predstavljaju Ciste montmorilonite.Si0 2 je jedan od vaznijh minerala koji izgraduju stijene litosfere. a ima ga i u sedimentnim i metamorfnilTI stijenaIna.Ie bijele.0-2. Koristi se kao isplaka pri dubokom busenju. natrija i kalcija. krt je . Nastaje iz magmc. itd . ali 11 ekstremnim slucajevima i do 20%. a takode i za suspenzije pri injektiranju vodopropusnih stijena radi postizanja njihove vodonepropusnosti.OIO] (OH). a natrij sko-kalcij ski alumosilikati plagioklasima. Tvrdoca opal a.14) a vazan . emi morionom. Posebno je zastupljen u dubokomorskim sedimentima (Iaporci. Hemijski Cist kvarc je proziran ("gorski krista]" ) a razliCitl1 hoju mu daju prirnjese (ljubicasti yarijateti nazivaju se ametistom.AhSi2 0s (on . liskuna i drugih alumosilikata. Kvarc ( kremen ). 30 31 .5 a gustoce 2. feldspatoidi i zeoliti. U izgradnji tunela montmorilonit je veoma stelan mineral zbog povecanja zapremine apsorpcijom vode 5tO moze izazvati smanjenje tune]skog profila i rusenje vecih razmjera. Yodu lako apsorbira. Montmorilonit-Aiz [(Si. iuti citrinOll1.6. je 2 . ovisno 0 kolicini vode.6 g/cm3. Kalijski i natrijski almllosilikati nazivaju se alkalnim feldspatima (najvazniji ortoklas).AI). itd. tvrdoce 7 a gustine 2.Ie sastojak granita i sijenita.2 g/cm3 Nastaje raspadanjem bazicnih eruptivnih stijena i tufova u alkalnim sredinama. pri cemu visestruko povecava zapreminu.13).1. Tektosilikati Minerali ove grupe su kvarc. I1it-KAh (ShAIO IO) (OHh je sliean muskovitu. tamni cadaVCClTI. 2. malter).Ie 2-2. Cisti varijateti koriste se u proizvodnji porculana i vatrostalnih materijala.dijatomeje.) se javlja u bijelim 5itno kristalastim agregatima. talozenjem u blizini toplib izvora te biohemijski (mikroorganizmi. Stika 13. Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2.Si0 2 xl·hO nastaje hemijskim trosenjem (raspadanjem) silikata. Upija vlagu pri cemu moZe povecati zaprelninu do 250/0. od 3-9%. Nastaje trosenjem feldspata. ). Feldspati su alumosilikati kalija. a vrste sa vodom ponasaju se kao plasticne mase. Boje . Nastaje pri preobrazaju magmatskih i metamorfnih stijena i to raspadanjem alumosilikata (feldspata iii liskuna-biotita). Yeoma je otporan na uticaj atmosferilija. Ovaj mineral je sastojak i nekih laporaca. Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2. feldspati. ali se od lljega razlikuje manjom kolicinom kalija. glinci ). Tvdoce .6.5. x H 2 0 je mineral bijelosive boje koji svoja svojstva mijenja ovisno 0 koliCini vode. Amorfni kvarc iii ol'al. zalim u industriji stak1a.:r Kaolinit. Cest je sastojak humusnih (kiselih ) sredina. Kolicina vode U opalu varira.8. Ako se javlja 11 trakastim formama sa razlicito obojenim trakama naziva se ahat ( ukrasni kamell ). industriji kermuike. a primjesama moze biti razliCito obojen.

u manjim koliCinama ima ih u matamorfnim stijenama.5 g/cm 3 Ako je bez prirnjcsa. stroncija i kalija. kalcija i rjede barija.5 . iii smed. Karbonati Karbonat! su soli karbonatne ( ugljene kiseline ). Uglavnom nastaju talozenjem iz tolih i hladnih voda. a manjim dijelom raspadanjem minerala nastalih iz magme koji u sebi sadrze kaleij (npr. Zeoliti se alumosilikati natrija. Nalaze se u pukotinama i supljinama magmatskih stijena. te metamorfozom feldspata i feldspatoida. Slika 14. sideri! F eC0 3 . Boja im varira od bijele do zelenkaste.nakupinama. a gustoca 2. U dodiru s vlagorri zeoliti vodu primaju natrag. Uglavnom je bijele iIi crvenkaste boje. Potpuno Cist je bezbojan i proziran. Karbonati izgraduju veei dio sedirnentnih stijena. Boja mu je najcesce mlijecnobijela. a gustoca 2. Vainiji minerali ave grupe SLl leucit i nefelin. Tvrdoca mu je 5. Zeoliti se koriste za prociscavanje radioaktivnih otpadaka. Veoma su rasireni u magmatskim stijenama.7 giern3. ciscenje din1nih gasova.6 g/cm3 . Fcldspatoidi su grupa minerala koji u magmatskim stijenama zamjenjuju feldspate od kojih se razlikuju nlanjirn sadrzajem silicija.2.6-2.6 . a djelovanjem atmosferiiija i hidrotermalnih procesa u kaolinit. ) je takode mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe U kojima se nalazi u nepravilnim zrnima iIi u Slika 15. dok su u sedimentima rijetki ( arkoze ). U vodi se tesko topi.bazicni pJagioklasi ). siv. Boje je bijele iii je razlicito obojen. Tvrdoca mu je 6.lS). Kristalise rornbicno tako da njegovi kristali imaju oblik romboedra (sl. S njima se rijetko javljajll i drugi karbonati kao sto su magnezit MgC03 . 2.5 a gustoea 2. Pri povrsinskom raspadanju bazicni plagioklasi se kalcitisu a kiseli prelaze u minerale glina ( kaolinit ). i smitsonit ZnC03. te magnezij i zeljezo (npr. gustoce 3 2-2. Kristalise te!'seralno. a nekad je i bezbojan. ali ako je voda bogata ugljen 32 33 . Nefelin-Na ( AISiO. Niskotemperaturni K-feidspatje mikroklin. zatim za proCiscavanje otpadnih i kanalizacijskih voda. Nepozeljni su u agregatu za pripremu betona. Kristal kalei!a Tvrdoca mu je 3.5 g/em3 Boje je pepeljastosive i bijele. a gustoca 2.Na (AIShOg) i anortita-Ca (AlzSi 2 08). a od primjesa moze biti zut. a rneau ujima najvazniji su kalcit i dolomit. a gustoca 2.8 g/cm 3 KristaIisu triklinicno. Tvrdoce su 3-5. Obieno su bezbojni ali primjesama mogu biti obojeni.5 g/cm Nastaju hidrotermalno do hidatogeno. rodohrozit MnC0 3 . Tvrdoca mu je 6. Lcucit-K( AISh06 ) je mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe. U kristalnoj resetki zeolita nalazi se slabo vezana voda koja se zagrijavanjem gubi.allgit ). moze se koristiti u proizvodnji porculana. Plagioidasi si izomorfna grupa dvaju Clanova :albita . Kaicit-CaC0 3 je Ininerai k_oji se u st~jenarna najcesce nalazi u zrnastiIll fonnama. Kristali ortoklasa Nije stabilan jer pod djejstvom hidrotermalnih rastvora transfornlise se u sericit. i za odstranjivanje ulja sa vodene povrsine. Raspada sa se u minerale glina.8. Tvrdoca im je 6-6. pri cemu se ne narusava struktura.

vlaknast i plocast. Pri gradnji tunela takva pojava izaziva savijanje opIate i smal1jivanje tunelskog profila a cesto i rusenja. Gustoca mu iznosi izmedu 3. ponovo nastaje tesko topivi kaleij karbonat. 2. Korund se koristi 34 35 .. zbog cega se laka lomi i mrvi. Oksidi su spojevi kiseonika sa drugim hemijskim elementima a hidroksidi su spojevi elemenata sa hidroksilnom skupinom OH .3 g/cm 3 Najcesce nastaje talozenjem u izolovanim dijelovima mora. Praskasti anhidrit lako prima vodu i prelazi u gips. 2. Anhidrit-CaSO. Tvdoca mu je 2. Tvdo6a mu je izmedu 3 i 3. Medu ovim mineralima najznacajniji je pirit. Ako iz njegovog sastava izade karbonatna (ugljena) kiselina.8.. Mineral dolomit je glavni sastojak stijena doiomita i dolomitskih mermera.3 .5. a od primjesa moze biti siv. Kristalizira prakticki u svim uvjetima tako da je on sastojak magmatskih. hidatogeno (u izolovanim dijelovilna mora pri redukcionim uslovima ) itd .x2H 2 0 kristalise monoklinicno. koralji. Zbog velike gustoee ( tezae! ) barit se koristi za izradu teskih opeka. crvenkast i plavkastosiv. itd ) . uz jak sum i pjenusanje u dodiru sa razblaz. a gustoca oko 3 glem'. talozi se gips a zatim anhidrit. Koristi se i kao dodatak u pripremi nekih vrsta cementa. Zrna dolomita se medusobno dodiruju duz ravnih povrsina i ne zadiru jedno u drugo kao kod krecnjaka. dobiva se tzv.1 g/cm • Idiohromatski je bezbojan ali od primjesa moze biti razlicito obojen. Dolomit se koristi za izradu vatrostalnog materijala. framinifere. lako prima vodu i brzo ocvrsne.9 i 3 4. mermera i njihovih breea. Javlja se u pravilnim kristalima te u formi zrnastih masa i sitnozmastih nakupina. Mineral dolO1nit postaje na razne naCine. Kiseonik je najzastupljeniji element u litosferi ( njegov maseni udio u litosferije 50%. Pirit-FeS2 kristalise teseralno. prelazi u limonit i sulfatnu kiselinu koja otapa karbonate (djelovanjem H 2 S04 na krecnjak nastaje gips ). Ako je zahvacen proeesima trosenja. sedimentnih i metamorfnih stijena. Koristi se u industriji cementa.5 i 4. U prvoj fazi poslije karbonata.CaC03 MgC0 3 se kao i kaleit u stijenama najcesce nalazi u zrnastim formama. U prirodi su zastupljeni znatnim brojem. plavi safiri. Moze biti bezbojan. pri cemu se njegov volumen poveea za oko 60% liZ razvijanje pritiska oko 1100 bara. a zapreminski 90% ). "estrih gips" koji s vodom prelazi u veoma tvrdu masu ( "hidraulicni gips "). sto mu ogranicava primjenu u gradevinarstvu. Tvrdoca muje izmedu 3. karbonatnih pjeseara i laporaea sto mu daje posebnu vainost u gradevinskoj praksi i to s dva stanovista : kao materijala kojim se gradi i materijala na kojem se gradi. a ponekad i u pravilnim formama. Maze nastati i biohemijski. a od primjesa moze biti bijel. Ohladen.5 a gustoce oko 5 g/em] Boje je zlatnozute. Obicno se nalazi u plocastim kristalima te nepravilnin1 nakupinarna i zmastim masama. Naime.4. Tvrdoea mu je 3 .8. Nastaju hidatogeno i hidrotermalno. uz sudjelovanje anaerobnih bakterija. Gips-CaSO. zut i ern. Najvlse se razvija metasomatski pri dijagenetskim procesima djejstvom Mg rastvora na krecnjake. a gustoca 4. Bezbojan je . Na tempertauri od 110°C gubi 75% vode.dioksidom ( atmosferska voda ).4. zeleni smaragdi. a kao petrogeni najvafuiji su gips i anhidrit.5 g/cm 3 Bezbojan je iii bijel. Sulfidi U prirodi se nalazi veliki broj sulfida. a gustoca aka 2. a gustoca 2. Nastaje na vise naCina: hidrotermalno. Crveni korundi nazivaju se rubini.enom HCl kalcit se lako topi. Zagrijavanjem iznad 500°C. itd . bijel iIi razliCito obojen primjesama. Obicno se javlja u zmastim i vlaknastim agregatima. Cisti varijeteti lijepih boja su drago kamenje. Oksidi i hidroksidi. Apsorbira zracenje. a nalazi se u magmatskim i metamorfnim stijenama. To je krt mineral tvrdoce 6-6. itd . Sulfati Sulfati su soli sulfatne kiselnie-H2S04. zbog cega je stetan. Kaleit je takode veoma vazna komponenta kod proizvodnje cementa.8. Korund-Ah03 je mineral vel ike tvrd06e (9).5. feldspate i druge minerale u stijeni.4.3. pa se koristi za izradu posebnog maltera. Koristi se za dobivanje sulfatne kiseline. Rjede je hidatogeni mineral a moze nastati i hidrotermalno. tada prelazi u kaleij-hidrogenkarbonat koji je lakse topiv prema formuli: CaC0 3+ H20+ C02 __ Ca (HC03h Kaleijum-hidrogenkarbonat nije stabilan spoj. Kaleit nastaje i biohemijskiposredstvom organizama i mikroorganizama koji izlucuju skelete od -- CaC03 ( skoljke. Kaleit je veoma vazan petrogeni mineraL Bitan je sastojak krecnjaka.. Barit-BaS04 kristalise rombicno. u hemijskoj industriji. kristalise rombicno. Obzirom na slicnost s kalcitom lako se razlikuje po reakeiji na sohm kiselinu. alge. plavka~t. Tako nastaju sige ( stalaktiti i stalagmiti ) u pecinarna i bigar iii sedra oko slapova krskih rijeka. Dolomit. dolomit ne. Javlja se zmast.. Sitnozmi agregati bijele boje zovu se alabaster i koriste se u vajarstvu. od kojih sarno neki sudjeluju u izgradnji stijena.9 glem 3 Boje je bijele do sive. 2.

ako je fino disperziran u stijeni onda moze biti koristan kao npr.5 g/cm3 • Sjajnost mu je dijamantska. Grafit-C je stabilna polimorfna modifikacija ugljenika s tipicnom slojevitom re!letkom. plavozelen. svakako. dijamant i sumpor. Drugi vaZniji mineral ove grupe je f1uorit-CaF 2 koji kristalise teseralno.5 . Zbog velike tvrdoce koristi se u izradi krnna za istrazivacko busenje u tvrdim stijenama.1-2. Tvrdoce je 1-2. dijaspor ) i zeljeznih oksida i hidroksida. itd . Kristalise rombicno. a u gradevinarstvu za izradu kruna koje sluze kod istraZnog busenja u tvrdim stijenama. dio petro\ogije .6 g/cm 3 • Nastaje pirogeno. itd . ali ako sadrzi primjese bitumena i glina moze biti smed i siv. a gustoce od 3 3. a gustoce 2. a gustoca 3. ijubicast. U grupi fosfata vaZnije mjesto zauzima apatit-Cas (CI. u grckim mermerima koji sadrze 0. bubrezastim i grozdastim formama. Zbog velike otpomosti na trosenje moze se naci i u rijecnim nanosima (sekundarna le±ista ). smed. ruzicast. eksploziva i insekticida. 36 37 . Halit je bezbojan mineral kome primjese mogu dati zutu. Koristi se u elektroindustriji i metalurgiji. Vazanje u ishrani.12% fino disperziranog limonita koji im daje lijepu boju.0 g/cm3 Ukoliko je Cist ima zulu boju.. u cementnoj industriji. Obradeni dijamanti su skupocjen nakit. kao topitelj. Iz grupe elemenata koji se u prirodi nalazi samorodno bit ce spomenuti grafit.1-2. . Tvrdoca mu je 10. zut. nalazimo je i na dnu vrtaca. proucava i uslove postanka stijena u nizu geoloskih procesa koji se desavaju u Zemljinoj kori i na njoj. koji se upotrebljava kao prirodni pigment. a kao abraziv za alate kojima se obraduju kamen i tvrdi metali ( u ovim slucajevima se koriste uglavnom vjestacki proizvedeni dijamanti ). Poznata lezista elementarnog sumpora. Boja mu varira od zute do smede. Tvrdi varijeteti su tvrdoee oko 5 . Sumpor-S je element tvrdoce 1. najvecu vamost ima halit (kuhinjska so )-NaCI. Najvece mase grafita nastale su metamorfozom uglja u dubljim dijelovima litosfere.nauke koja pored navedenih sadrzaja. Ako su bruseni u obliku bipiramide. gustoce oko 2. Limonit je u veCim koliCinama ponekad stetan sastojak stijene. PETROLOGIJA Petrografija je nauka ciji je zadatak proucavanje stijena. zovu se brilijanti. Kristalise teseralno. nastalog u anaerobnim uvjetima nalaze se na Sieiliji i u SAD (Texas ). pa cak i em ). su u prirodi zastupljeni vecim brojem minerala. Element. Medu njima. ako se ona zeli primjeniti u arhitektonsko-gradevinske svrhe. a gustoce 2. Kristalizira u formi kocke (teseralno). a s obzirom na veliku otpomost prema trosenju ima ga i u sedimentnim stijenama. a u pravilu.3-3. Zemljaste zute limonite nazivamo limonitnim okerom.0. 2. 2.kao abraziv. Medutim. Petrografija . a oni u obliku polukugle rozetc.2 g/em 3 Bezbojan je iii primjesama razlicito obojen ( zutozelen.1-3. a gustoca 3. Tvrdoce je 2.6. HaHd. Odlikuje se crveukastosmedom bojom. Nastaje iz solfatara i mineralnih termalnih voda. Bezbojan je ali od primjesa moze biti razlicito obojen (zut. kod dobijanja hlorovodonicne kiseline. ali u malim koliCinama.OH) (PO.5-2. zatim optiei. Koristi se u metalurgiji.. Naziv se koristi kao opsti pojam za koloidnu tvorevinu hidratiziranih zeljeznih oksida .grafitski skriljci i mermeri ). je zapravo. Kristalise heksagonalno. Dijamant-C je takode stabilna polimorfna modifikacija ugljenika. itd . Nalazista dijamanata vezana su za ultrabazicne eruptivne stijene -kimberlite.). u anaerobnim vodenim sredinama posredstvom mikroorganizama.. Zemlja crvenica ( terra rossa ) je netopivi ostatak krecnjaka a sastavljena je uglavnom ad aluminijskih hidroksida ( hidrargilit. Nalazi se u listicavim nakupinama i gustim masama. Limonit. plavicast. hidrotermalno. naCin njihovog pojavljivanja i bavi se njihovom klasifikaeijom. ali se cesce nalazi u zrnastim formama kao stijena odnosno kamena so ( tako je zastupljen u !ezistima Tuzle ).2 g/cm3 Boja mu je ema a ejepljivost savrsena ( odraz strukture l. Nastaje uglavnom talozenjem iz morske vode.8.Fe2 0JxH20 je cest hidroksid zeljeza. bemit. ana analizira strukturne. Mineraii ostalih grupa Ostali vaZiliji petrogeni minerali svrstani su u grupe halida i fosfata. te u proizvodnji grafitskih olovaka. smedu i modru boju. slabe je ejepljivosti i ima mastan sjaj. u kojima je prirodni pigment (npr. a naiazi se u zemljastim.4 g/cm . a koristi se i kao sirovina u hemijskoj industriji. Bezbojan je ali od primjesa moze biti razliCito obojen ( play.8. U podrucju krsa ispunjava pukotine i supljine. zelen ). mineraloske i hemijske karakteristike stijena.7. Tvrdoca mu je 5.F. Tvrdoca mu je 4 a gustoca 3. Koristi se za proizvodnju sulfatne kiseline. Nalazi se u eruptivnim stijenama kao sporedni iIi akcesomi mineral. Nalazi se u nekim metamorfnim stijenama .2 g/cm3 Topiv je u vodi i slanog okusa. itd ) 2. sjaja metalnog do mutnog.

nastale postupnom kristalizacijom magme u dubljim dijelovima litosfere. struktura magmatsk. oblik i meclusobni odnosi minerala. . Prema rezultatima istrazivanja americkih geohemicara Clarkea i Washingtona. sedimentnih i vee postoje6ih metamorfnih stijena. Ofitska struktura tini prelaz izmeclu zmaste i porfirske. Prema krupnoci minerala koji ih izgracluju. i polimineraine kada su izgraclene od vise mineralnih vrsta. Struktura ie ovisna ad uvjeta nastanka tih stijena pa se generalno moze razlikovati: zrnasta. Ova struktura je svojstvena svim intruzivnim stijenama. tekstura. a zavisi od nacina postanka stijene. s veCim sudjelovanjem Fe i Mg ( olivini.z Sestanov. veliCina. Tekstura oznacava naCin na koji su minerali zauzeli prostor u stijenskoj masi. stijene se mogu podijeliti na: -fenokristalne ( aka se minerali magu razlikovati okom iii povecanjem do 10 puta). biotit ). te veliCinom. tipov. Struktura i tekstura magmatskih stijena Pod strukturom magmatskih stijena podrazumijeva se stepen kristalizacije. meclusobno se dodiruju i priblizno su ujednacene veliCine. a zavisi od uticaja vanjskih faktora. Ovisno 0 boji. Karakterise se neorjentisanim stapicastim plagioklasima izmeclu kojih se 38 39 . Ovisno 0 kolicinskom udjelu i vaznosti minerala koji izgracluju st\jene minerale dijelimo 11a: -bitne (prevladavaju i 0 njima ovise svojstva stijene kao cjeline) -sporedne ( pojavljuju se u manjim koliCinama ) -akcesorne ( pojavljuju se rijetko i u zanemarivim koliCinama ) Sa graclevinskog aspekla veoma bitne karakteristike stijena su njihova struktura i. Pojed. sedimentne iii talozne stijenc. nastale rnetamorfozom magmatskih. feldspati ). 3. amfiboli. nastale u vodi iii na kopnu kao rezultat taiozenja materijala razlicitog porijekla i metamorfne stijene.kriptokristaine (ako se minerali ne mogu razlikovati ni mikroskopom povecanja do 1000 puta). 1972 preuzeto. mozemo ih podijeliti na: -dubinske (intruzivne iii plutouske). s veCim ucescem Si i Al ( kvarc. u specijalno pripremljenim izbruscima ).3. Vew izmedu ove dvije grupe magmatskih stijena predstavljaju ?liene iii hipabisalne stijene koje se javljaju kao ogranci dubinskih stijena od kojih se razlikuju po strukturi a ponekad i po mineralnom sastavu. zhog cega se jos zove i granitskom struk'turom.2. Ova struktura je karakteristiena za efuzivne stijene.1.h stijena ( prema: Tajder. minerali magmatskih stijena dijele se na: salske iii bezbojne. u magmatskim stijenama minerali se dijele na : primarne ( nastali kristalizacijom iz magme ) i sekundarne ( nastali alteracijom iii izmjenom primarnih minerala pod djelovanjem hidrotermalnih procesa i hemijskog trosenja). ovisno 0 naCinu postanka.n. Struktura stijene . Podjela stijena prema naCinn post. 3. 1986) Za zrnastu strukturu karakteristicno je da se minerali javljaju u formi zma nepravilnih oblika. porfirska.Ie definisana slepenom kristaliniteta. Porfirska struktura se odlkuje relativno krupnim i pravilno kristaliziranim mineralima koji su nepravilno razmjesteni u staklastoj iIi sitnokristalastoj masi. svrstavaju se u t[i glavne skupine: magmatskc iii cruptivne stijene.piroseni. Obzirom na nacin postanka. nastale kristalizacijom magme ili ocvrscavanjem lave.c.1. Tipicna je za granite. . Herak. i femske iii obojene. bilo prilikom nastanka stijene iii uakon toga. Polimineralne stijene su znatno ceSce.tnka Sve stijene litosfere. litosfera je do 16 km duhine izgradena 95% ad magmatskih stijena i ortometamorfita. ofitska i hijalinska struktura ( slika 16 ).2. Stijene mogu biti monomineralne kada su izgraclene sarno ad jedne mineralne vrste. -povrsinske (izlivne iii efuzivne). Magmatske stijene Magmatske stijene nazivaju se prinlamim stijenama. Inaee to su tijela male debljine a velike dutine prostiranja. Ovisno 0 mjestu njihova postanka. nastale brzom kristalizacijom i ocvrscavanjem lave na povrsini (iii pri povrsinskim dijelovima) litosfere. oblikorn i medusobnim odnosom minerala. -mikrokristalne ( aka se minerali mogu razlikovati sama mikroskopom. Slika 16.

odnostlo dok se hladi.JRA POVRSIN$K' (FLOC'" 1 PORf.:rna. . c-vezikularna (mjehurasta) nlvoe. a) pn naglom o('vrsCivanju lave. STRUKTI. i nllprllViino. f1uidalna i vezikularna ( sJ. Vezikularna tekstura k€!n\kterise se s mnogo supljin€! n€!shlUh oslobadanjem plinov<l i pam lokam n€!gloghl<ldenj& adnosna kristalizacije law. Tada sU u magmatskim stijenarna prislltna prizmaticna tijela razlicltih dirnenzij a. u njoj se POjlWljUjU na. Ako je rastojanje 40 41 . plOCllsto.nalazi piroksen augit koji je ('esto hloritisan. Plocasto i bankovito lucenje nastaju ukaliko je u stijeni zastllpljen sarno jedan sistem paralelnih pukotina. Na sliei 17.SIV) Stika 17. Kod fluidalnc tcksture mineralna .2. Paralelopipedno iii pru:mlltskQ lucenje karakterise se prisustvom nekoliko sistema pukotina koje su medusobno upravn\!.:uju se slijedeci oblici lucenja: paraielopipedno iii pru:matsko.tijen!! i OIJABAZNA ) OUSWSKl (M. b-f/uida/na.IlMim mineraJimu (kvare. a fizicko-mehanicka svojstva priblizno su im jednaka u svim smjerovima. Kad magma ocvrscava. U ovisnosti od prostomog polozaja pukotina i prslina razlil. Hijalinska iii stakIasta struktura nastaje staklastoj masi orjentisani u smjeru taka lave. Magmatske stijene se u prirodl obieno javljaju kIlO !zdijelj\!!1erasCianjene mase razlicitog oblika. bez vidljive orjentaeije. Ta pojava odvajllnja magmatskih stijene dliZ diskontinulteta naziva Se IUgenje.2 Lucenje magmats/dh . Vaznije lekslure mqgmatsklh stijena a-masivna. Ova leksl]Jfa karakteristicna je .O. Karakteristicn&Je >oa bw>:icne efuzivne stijene.aSKA '<1J"UNS". To u"rokuje formir@je diskontinuiteta kao sto su pukotine i prsline. stubasto. Rijetki stapicasti minerali ( obieno feldspati ) su u Stijene koje imaju zmastu strukturu uglavnom su jednolicne boje. Tipski je razvijena u dijabazima te se jos naziva i dijabaznom strukturom. Ona ovisi od uvjeta kristalizacije a moze biti : homogena iii masivna. kuglasto.wivn!'l) (eksture. su orjentisana Pllralelno srnjeru taka lave. itd ) onda se takVa tekSlUfa Zave mando!astll. prikazane su bazicne magmatske stijene u razlicitim nivoima litosfere i s tim u vezi strukture karakteristicne za pojedine Stika 18. Osim toga lako su obraduju i dobra poliraju pa se mogu koristiti u arhitektonsko-gradevinske svrhe.] 8 ). kaici!. bankovito. Prema tome ova tekslunl Svgjstvena je "fu>oivnim stijenama.prezanja.1:8. U grattevinarstvu gU povgljnije stUene homogene (m.. ' . Sjencenjem su oznacene zone metamorfisanih stijena Tekstura magmatskih stijena predstavlja prastorni raspored mineralnih zma u stijeni.\lnom. ali se pojedini varijateti povoljnih fi>oicko-rneh@i¢kih svojstavil magu koristiti u dekorati vne svrhe._ OfiTSAA HIPABlSAlNI (SKLAD) Homogena iii masivna tllkstufll odlikuje 5e r<lVnomJWlO rasporedenim mineralnim ~rnim<l. Ukoliko se nakrmdnim procesirna supU!ne !spune ral1. intru>:lvne stijene. 3. veziknlllrnom i mandoltlstom tllksturom imaju ogranicenu primjenu zbog nepavoJjnih karakteristik!l. Strukture bazlcnlh magmatsklh stijena u avlsnastl ad ab/llka pojavljivanja tih stijena u razH6itim nivoima iitosfere. Stijene Sa fluid. U ovisnosti 0(1 polozaja lih pukotina i prslina ma$matske stijene ge odvajflju i odlamaju.

1989) Kugiasto lucenje svojstveno je izlivnim stijenama i jav\ja se u plicim perifemim dijelovima intruzija. Ipak. sto je pretezno rezultat vece koliCine Si0 2 u feldspatima i mjestimicne pojave kvarca. Opsti pregled magmatskih stijena alkal~jske i kalcijsko-alkalijske serije prikazan je u narednoj tabeli. Detaljnija i kompletnija sistematika magmatskih stijena bazira se JOS 1 na bitnim sastojcima stijena te njihovim strukturnim i tekstumim karakteristikama. spomenika. a ukoliko je one ve6e ad 60 em nastaju banci. Lucenje stijena ad velikog je znacaja za eksploataeiju kamena i njegovu obradu u gradevinske svrhe ( izradu koeki. ako su sistemi pukotina i prslina jako gusti. neutralnc. komponente. sto je iskljucivo rezultat sadrzaja Si0 2 u plagioklasima i drugim silikatnim mineralima. pri cemu stubovi stoje upravno na povrsinu sliva. magmatske stijene se dijele na kisele. koja je skoncentrisana u olivinu i drugim silikatnim mineralima s manjim sadrzajem Si02 . Na osnovu sadrzaja Si02 komponente . Nepravilno lucenje javlja se kada se sistemi pukotina ukrstaju iIi stoje pod kosim uglom sto uvjetuje izdvajanje nepravilnih blokova razliCitih dimenzija. komponente. Neutralne stijene sadrze 55% do 65%SiO.sve magmatske stijene dijelimo na dubinske (intruzivne iii plutonske). bazicne i ultrabazicne. Prisustvo pukotina lucenja znatno olaksava eksploataeiju.). Narocito kuglastim i nepravilnim lucenjem.3. a takode i obradivost magmatskih stijena.bazalti). obzirom na mineralni sastav i struktumo-tekstume karakteristike. a tolika kolicina te komponente rezultat je vece kolicine minerala kvarca i minerala sa vecim u<~escem Si. U1trabazicne stijene sadrze manje od 45% Si02 komponente. Stubasto lucenje karakeristicno je za izlivne stijene a narocito je cesto kod slivova bazicnih stijena (npr. Bazicne stijene sadrze od 45% do 55% SiO. Kiselc magmatske stijene sadrze vise od 65% SiO. Stubasto lucenje (sLJ9) karakterise se cetverostranom. veoma je tesko dobiti 42 43 . blokove odredenih dimenzija. . Stika 19. su nepovoljne stijene sa 3. ivicnjaka. zatim na zicne (bipabisalne ) i na povrsinske (efuzivne iii izljevne).izmedu pukotina manje od 10 em onda se formiraju ploce. Stubasto Jucenje u bazaltima (Birkeland & Larson. Poznatije sistematizacije ukljucuju : mjesto postanka ( nivo kristalizacije ) kiselost.odnosno sadrzaj Si02 mineralni i hemij ski saslav Prema mjestu postanka.2. itd. Izdvojeni komadi imaju oblike koncentricno gradenih kugli. petostranom iIi sestostranolll izdijeljenoscu u vidu stubova. Magmatske stijene. imaju obicno veliku cvrstaeu i zbog toga se dosta tesko eksploatisu i obraduju. Ultrabazicne stijene su izdvojene jer one ne sadrze feldspate. ovisno 0 kriteriju koji se pri tome definira. Sistematika magmatskib stijena Magmatske stijene litosfere mogu se sistematizovati na vise naClna.

Boje su sive i sivozelene. Lucenje im moze biti paralelopipedno. gabra peridotila Od magmatskih stijena u gradevinarstvu najces6u primjenu imaju graniti i gabri. zbog cega se pretezno koriste u skulptorstvu. Njihovi bitni minerali su kvare i plagioklasi. Obicno se nalaze na obodu granitskih batolita.. itd. Nalaze se u obliku vecih i manjih izljeva i vulkanskih kupa. Sijeniti rijetke neutralne dubinske magmatske stijene koje se javljaju u rnanjim masivima i zilama.leukos-bijel. Pojavljuju se u vidu izljeva. Nalaze se u obliku velikih i debelih ploca. Stoga co karakteristike ovih stijena biti detaljnije prikazane. teksture fluidalne a boje su sivozelene. homblenda. Struktura im je zmasta. Andezita ima u okolini Srebrenice.j ! ALKGABRO GABRO i i----------~------~----------.jl ULTRABAZ I leNA ! PQVRSINSKA ) i OLiVIN PIROKSEN I I PIKRITi i KIMBERLIT I I 3. a teksture homogene. gabra i peridotita prikazane u narednom poglavlju ovdje ce u kratkim crtama biti opisane ostale magmatske stijene koje su navedene u tabeii 2.I i I ~-----+-------+----------+--------~'------~----------4 OUBINSKA I KISELA KVARC SIOTIT HORNBLENDA f---------jl POVRSINSKA I GRANIT RIOLIT I I OIORIT i GRANO DIO~·. Dijabazi se cesto javljaju na potezu Banja Luka-Zavidovi6i-Visegrad.N-S-KA--+---------f----------l.I' K~FELDSPAT! PLAGIOK LASI -AlKALNA : FELDSPATA SERlJA .4. dvoliskunski g. djelimicno imaju dobro razvijene ravni). Ofitske ( dijabazne ) su strukture i homogene teksture. Rioliti su efuzivni ekvivalenti granita. turmalinski g. vulkanskih kupa i eruptivnih :lila. Graniti dobijaju naziv prema nekom vodecem bojenom iii karakteristicnom mineralu: biotitski granit.-----------..j ALK..BAZAL T BAZALT PERIDOTIT ----------f-------I-.Tabela 2. U obradi su podatniji od granita. tamnosive i zelenkaste boje. 44 45 . su efuzivni ekvivalenti granodiorita. Treba istaCi da su sitnozmi i srednjezrni varijateti mnogo povoljniji za gradevinarstvo od krupnozrnih. Strukture su porfirske. Dioriti su neutralne intruzivne stijene. ekvivalenti peridotita. BAZICNA I OUBINSKA POVRSINSKA I ' rI i : ± 810TIT I OACITiI i r-. RazliCitih su nijansi svjetlozelene boje. jer se u njima nalaze primarna lezista dijamanata. muskovitski g. Od granita se razlikuju po tome sto ne sadrie kvare.4. Graniti Ime su dobili po latinskoj rijeCi granum-zmo (javljaju se u zmastim agregatima).SlJENIT HORNBlENOA NEUTRALNA f--PO_V_R_"_NS_M __ +-______. fluidalne i mandolaste. izgradene od alkalnog feldspata (ortoklas iii mikroklin.. Obzirom da su karakteristike granita. Strukture su porfirske. koji se pretemo javijaju u obliku skladova. kvarca i bojenog minerala (biotit.. nepravilno. Daciti su svjetlosive. Struktura im je porfirska a tekstura fluidalna.). Mineraloske i petroloske karakteristike granita. uglavnom hipidiomorfno zrnaste (mineral... Boje su bijele do ruzicaste i Cfvene.j f---------j DUBINSKA : PIROKSEN OLiVIN ± Trahiti su efuzivni ekvivalenti sijenita. pri cemu veliCina zrna u ovim stijenama varira. NajcesCi su dvoliskunski graniti (sa biotitom i muskovitom) te se zato nazivaju obicni graniti. itd. Varijateti sitnijeg zma i s djelimicno staklastom osnovom imaju tamniju boju. kratos-vladavina ) zmaste stijene.2. Teksture su masivne. itd. a homo gene teksture. Bitni minerali u njima su feldspati...-. Boje su tamnozelenosive do erne. ponekad albit) . svjetao. turmalin. i------~-----~----------l f--------. Kimberliti su ultrabazicne eruptivne stijene. Andeziti su efuzivni ekvivalenti diorita. a tekstura homogena. plocasto. Daeit._______. Imaju veliku ekonomsku vainost. . Graniti su leukokratne (grc. Struktura im je porfirska. sto ovisi 0 boji K-feldspata ortoklasa koji prevladava u stijeni.~!_T_RA_H __ 'T____~-A-ND-~--'T--~I__________-. a tekstura masivna (homogena). sastavljene preteino od Na-plagioklasa i hornblende. Zmaste su strukture.T--+------··-----~I:I ! f-O-U-B-. Bazalti su efuzivni ekvivalenti gabra. amfibolski g. Trahiti se zbog hrapavosti primjenjuju za stubista i plocnike. 3. Strukture su zrnaste. Dijabazi su hipabisalni ekvivalenti gabra.. Opsti pregled magmatskih stijena MJESTU PQSTANKA I KISELOST! i MINERALNI I SASTAV i i ' I ALKALNA KALClJSKO ! BEZ i SERIJA Ii I i ".1. ali i u formi zila i skladova.2.

zelene pa katkad i erne boje. obieno oblika lakolita iii zila. povisenim sadrzajem alkalija (Na. ponekad i homblenda.4. Zbog toga peridotitske stijene ne sadrze salicne (svjet/e) minerale (feldspat. katkad i u obliku ziea promjenljive debljine. dijabazima i sedimentnim stijenarna kada grade takozvane ofiolitske komplekse (fragmenti okeanske kore i gomjeg omotaca). Sekundarni su sosirit (albit + epidot + eojisit) koji se stvara na racun bazienih plagioklasa. Peridotiti se javljaju u vidu velikih masa obicno nepravilnog oblika. U masi. Obieno su manje iIi vise serpentinisani (olivin i piroksen se transformisu u serpe. gvozda (FeO) i kaJcija (CaO). Ponekad mogu biti i ofitske strukture. ponekad mogu evrstu stijensku masu dovest. staklastog do masnog sjaja i veoma jedri. u rastreslto stanje tzv. Blok-dijagram granitske intruzije (Ristic i Pamii:.20 ). 3. Gramt! se javljaju u vidu razlicitih formi ( s1. 46 - 47 . To su stijene vrlo razlicite boje sto zavisi od sastava i stepena sadrzine peridotita. . Gabri se javljaju u vidu ve6ih masa. SadrZaj alkalija pa i ka1cija uglavnom je minimalan. Osim hromita peridotiti mogu da sadrze platinu i dijarnant.O) ! mahm sadrzajem magnezijuma (MgO).). Ako se u ulozi bitnog sastojka pored dva navedena minerala javi i olivin stijena se naziva olivinski gabro. U njima se javljaju olivin i pirokseni. Peridotiti Opsta karakteristika stijena peridotitske grope je da su siromasne silieijem i aluminijem a bogate magnezijem i gvoZdem. Gabri Stijene ove grupe siromasne su siiie~em. Njihovo raspadanje pocin]e promjenom bojenih minerala (najcesee njihovom oksidacijom). kao bitni minerali. b~gate ka1cije:n: magnezijumom i gvozdem. Kada imaju praviino paralelopipedno iii bankovito iucenje uz srednju veliCinu zma veoma su cijenjen gradevinski materijal. hlorit. olivin. Stijena izgradena od bazicnog plagioklasa i monoklinienog piroksena (uglavnom dijalag) u ulozi bitnih sastojaka naziva se gabro (u uzem smislu). liZ odgovarajuCi bojeni mineral (p!roksen. a. uslje~ cega zadohijaju mrkocrvenu boju. Ako su sasvim svjezi tamnozelene su do Zuckastozelene boje. Veei masiv gabra u BiB je na podrucju Jablaniee.Stijene grupe granita i granitoida odlikuju se visokim sadrzajem silicijuma (SiO. zatim sfen. Zmaste su strukture. itd. a javlja se paralelopipedno i bankovito lucenje.2. Ako stijena sadrii olivine kao sekundarni mineral javlja se i serpentin. Ovi procesi obieno poCinju po obodu zma. Nakon toga zamu6uju se feldspat! ko]! daljom transformacijom prelaze 11 gline.2.O 1 K. Od sporednih sastojaka ueestaliji su ilmenit. tarnnozeiene.granitski grus. Pomenuto je da povoljno luteni srednjezrni i sitnozmi varijateti gabra predstavljaju dobar gradevinski materijal. . Jedan od takvih kompleksa zastupljen je u Centralnoj ofiolitskoj zoni u Bosni i Hereegovini (od Banja Luke do Visegrada). a masivne teksture. magnezIt. Sve dubinske stijene gabro grupe karakterisu se zmastom strukturom i relativno ujednaeenom krupnocom zma.) . Sadrzaj labradora sa plavicastim svjetlueanjem povecava vrijednost gabra kao gradevinskog kamena. Peridotiti su vrlo rijetko svjeze stijene. l!z serpentin se kao alteraeioni produkti sreeu jos talk. Stika 20.3. Jedm! minerali koji nisu podlegli raspadanju su kvarc i muskov!t. To su stijene zelenosive. 3. epidot. Djelimicno iii potpuno alterisani peridotiti dobijaju zelenu iIi eak emu boju. Lucenje je uglavnom nepraviino. spilitima. Masivne su teksture koja ponekad moze biti i planparalelna. Cesto bazicni plagioklas (labrador) pokazuje svjetlueanje u plavicastoj boji sto se naziva labradorizacija. koja podsjeca na PlJesak. /981) Poznati masivi granita su u sjevemoj Bosni ( Motajiea i Prosara ) . Kao karaktenstlcan sasto]ak J3vl]a sebazlcm plagioklas (labrador i bitovnit). hlont.4. Peridotiti su udrnZeni sa gabrima. kaleit. Od rudnih minerala najcesci su hromit i magnetit. amfibol. Ove stijene glacaju se dobro i imaju lijep izgled. apatit i magnetit. kvare).:tin). Lucenje je preteZuo nepraviino. Graniti spadajl1 11 vrlo otporne stijene.2.

tunclskih partaIn te za izradu postolja spomenika. Koristi se u najrazlicitije svrhe kao arhitektonsko-gradevinski i tehnicki kamen. sedimentnih i metamorfnih s!ijena litosfere.jaruzanja i klizanja. Pri tome ne dolazi do promjena hemijskog sastava stijene vee do njenog komadanja i usitnjavanja. Daciti se koriste kao tehnicki kamen. V rste rioiita s malo fenokristala i gustom osnovom. Svjezi gabro se moze lako polirati i tada je veoma postojan na djelovanje atmosferilija. i ivicnjake. Graniti se koriste za oblaganje zidova u enterijerima i eksterijerilna.if kalcit i opaL Povrsinski raspadnnti peridotiti jako su ispucali i ispresjecani zican1a opata i magnezita. Mehanicko trosenjc stijena iii dezintegracija uzrokovana je siiama koje djeluju iz atmosfere ( insolacija ).3. medutiul. .U svjezinl intruzlviulU nlogu se izvesti stabilni tuneli i drugi podzemni objekti vecih dirncnzija. zatim za izradu dekorativnih pioi'a za oblaganje. savijanju i udarcima. za ivicnjake. (ako su lijepih boja i skloni poliranju). ako se granit jako ugrije i polije hladnom vodom odmah se raspukne u nepravilne komade.talozenje rastrosenog materijala Nakon talozenja uz odredene fizicko-hemijske procese. Upotreba periaotita u gradevinskc svrhe v1'1o jc ogranicena jcr su ani pored velike zapreminske iezinc nedovoljno otporni nn atmosferske uticaje. U zoni povrsinskog raspadanja yise Inetara u dubinu) tereni izgradeni. Takode. Peridotiti u tehnickoj praksi imaju manju primjenu zbog velike gustoce (2.ukoliko Sl1 OY'C stijcnc trosne i razlomljene nosivost in) znatno opada. U gradevinarstvu se posebno primjenjuje na mjestima izlozenim velikom pritisku. spomen ploea i bistRo Nepovoljno svojstvo granita je da ukoliko dade do trosenja feldspala ova stijena tada 1ma nejednaku boju i razliCite fizieko-mchanicke karakleristikc. zatim kao drobljeni Kamen u cestogradnji. Upotreba magmatskih stijena u gradevinarstvu u direktnoj je ovisnosti od karakteristika pojedinih tipova stijena. itd" Bazalti imaju veliku primjenu kao agregat za beton a porozne vrste se koriste za izradu pjesackih staza jer zadrzavaju hrapavost. Obradeni blokovi granita upotrebljuvuju se za izgradnju stubova. 3.2. obalnih utvrda. zidanje potpomih i obloznih zidova. rastezanju .Procesorn metamorfoze ave stijene transforrnisu se u serpen(init breeastog izgleda koji se radi lijepe zeiene boje naroelta koristi za unutrasnje oblaganje zidova. Tereni izgradcni od 3vjezih intruzivnih stijena irnaju veoma povoljne karaktcristike za temeljenje najrazli6ilijih objekata.5 Uvjeti gradenj" II magmatskim magmatskih stijena u gradcvinarstvu stijcnama primjena Sijeniti su u obradivanju podatniji od granita. nledutim zbog velikog otpora ovih stijena radovi u njirna su usporclliji i skuplji. llpotreblJUvajll sc II arhitektllri i kiparstvll .Visegrad ). Guste vrste se primjenjuju u gradnji obalnih utvrda i morskih pristanista. cesto u veoma sitne cestice. n·::oStecenih lIlagmatskih stijena nosivost je prakticno neogranicenu.transport mehanicki usitnjenih fragmenata i otopljenih materija. uz pojave. moze doCi do stvrdnjavanja sedimenata.2 gr/cm3 ) i male otpomosti prema fizickim i hemijskim agensima. hidrosfere i biosfere. jer se' ne glacaju i uvijek ostaju brapavi.Kod svjezih. plocnike. plocnika. Gabro se koristi priiikom izrade temelja visokih gradevina. Aka su ave stijene trosne iii jace ispucale poprinlaju karakteristike slicne nevezanirn stijenama. mostova. . Peridotiti su u BiB ugla\'l10m zaswpljeni 11 okviru Centralne ofiolitske zone (potez Banja Luka-Zavidovici. Takvo trosenje moze biti olaksano sistemima pukotina i prslina II zonama koje su bile zahva6ene izrazenom tektonskom aktivnos6u. Sedimentne stijene Postanak sedimentnih stijena rezllitat je slozenog i dugotrajnog procesa koji sadrzi: -fizicko i hemijsko trosenje postojeCih magmatskih. za kocke. Ponekad se varijateti peridotita (lerzoliti ) koriste kao ukrasni kamen za unutrasnju dekoraciju jet imaju iijepu tamnozelenu beju i cesto trakastu gradu. jer su postojane prema hemijskim agensima i solima iz morske vode.6-3. Trahiti se primjenjuju u izradi stepenica i plocnika. Efuzivne magmatskc stijene (poput intruziva) u svjezem stanju Cine veonlH povoljnu podlogu za tcnlcljenje. Imaju slicne karakteristike i prilikonl izgradnje tUllC1a i drugib podzemnih objekata. ad ovih stijena zahvaceni su prOCeS1l11Cl erozije. zbog ('ega se pretezno koriste u umjetnickoj obradi. jer ima veliku cvrstoeu i zilavost. 48 49 . Koriste se i kao sirovina za kamenu vunli (toplotni izolacijski materijal). Rjede se upotrebljavaju u arhitektonsko-gradevinske i skulpturne svrhe. gradnji zeljeznickih pruga i kod pripreme betona. stubova mostova. 3.

rijeke. Struktura sedimentnih stijena definisana je prije svega velicinom i oblikom cestica koje sudjeluju u gradi stijena. U pravilu. mora. raziicitih po veliCini i obliku ( klasticne ili mehanicke sedimentne stijene ). sericit-muskovit. krupnokristalasta. raspored i oblik pojedinih mineralnih sastojaka. Klastienu strukturu imaju sedimenti izgradeni od fragmenata stijena i minerai a. i sudjeluju u nastanku glacijalnih sedimenata koji se odlikuju nesortiranoscu. iIi u obliku otopljenih materija. Pri niskim temperaturama i malim pritiseima u sedimentima se nakon talozenja zbivaju mnoge fizicke i hemijske promjene (zbijanje.3. hemijskim putem bit ce olaksano u toplijoj vodi.).002 glina prema grckom prema latinskom prema PSEFIT PSAMIT ALEVRIT PELIT RUDIT ARENIT LUTIT GRAVEL SAND SILT CLAY Zma u klasticnim sedimentima prema obliku mogu biti: uglasta.002 prah (silt) <0. U mineralnom sastavu sedimenata najcesce se nalaze kvarc. Stvrdnjavanje moze biti potpuna iIi nepotpuno. a rezultat je svih procesa koji su djelovali na stijenu tokom nastanka. prema njemackoj geoloskoj skoli razumijevaju se veliCine zma. 3. Ca-plagioklas) manje otporni na hemijske agense. Sedimentne stijene hemjskog porijekla karkterisu se kristalastom strukturom (npr. anorganskim. Struktura sedimentnih stijena moze biti k1asticna i kristalasta. Prema porijeklu minerali mogu biti alotigeni i autigeni. Nairne. U sedimentologiji i petrologiji sedimentnih stijena za kvalitativno oznacavanje velicine zrna klasticnih sedimenata uobicajena je ova terminologija : VeliCina zma engleskom (mm) >2 sljunak 2-0. kompaktna i glatka stijenska masa lakse odoljeva hemijskom trosenju nego ona sa puno prslina. prekristalizacija i s1. nevezanih vodom natapljenih taloga nastaju cvrste stijene. cementacija. ili u nekoj kasnijoj fazi. bili su podvrgnuti transportu i talozeni su dalje od matiene stijene. iIi sporo (karbonat!). Pri hemijskom trosenju stijene najvazniji je utieaj atmosferilija (atmosferska voda. hlorida i nekih drugih soli. Pod strukturom sedimentne stijene. Hemijski sedimenti mogu imati i oolitsku i sferolitsku strukturu ( sI. kalijski feJdspat). dok ima i onih koji su praktieno netoplvl (kvarc). jer se moe rastvaranja vode povecava sa temperaturom. Karbonatne stijene nastale mehanieki odlikuju se detriticnom strukturom. Cement kod ovih stijena moze biti bazalni. dolomit i minerali glina. Postoje minerali koji se pod uticajern vode otapaju veoma brzo (karnena so.1. 50 51 . Ta su obiljezja prema anglo-americkoj skoli obuhvacena terminom teksturatexture.02-0. sitnokristalasta.21). organskim i humusnim kiselinama. Ledenjaci mehanicki razaraju stijene i prenose materijal razlicitih dimenzija. muskovit. Ooliti su koncentricno slojevite grade. a moze nastati neposredno nakon taloienja. kolicini u njoj otopljenog CO2 . Vaian faktor hemijskog trosenja jesu veliCina i oblik povrsine stijene koja je izlozena djelovanju vode. Navedene promjene koje se dogadaju u sedimentu od njegovog talozenja pa do pocetka metamorfnih procesa nazivaju se dijageneza. Do talozenja cestiea nastalih mehanickim trosenjem dolazi zbog djelovanja sile teze. Najvazniji dijagenetski procesi su procesi litifikacije pri kojima od rahlih. Kod silikatnih minerala je zapaieno da su oni minerali koji su kristalisali na visim temperaturama (olivin.Hemijsko trosenje se svodi uglavnom na otapanje komponenata topivih u vodi. otapanje.02 pijesak 0. ili pak uticajem organizama. Sedimenti transportovani vjetrom dobro su sortirani po velicini zma. te koliCini kiseonika. piroksen. strnktura i tekstura sedimentnih stijena Mineralni sastav sedimentnih stijena avisi 0 sastavu primarnih stijena Cijim su trosenjem one nastale. meduprostorni. Transport ledom odvija se u glaeijalnim podrucjima veoma malom brzinom (150-1300 m godisnje). kad se promjene dinamieki uvjeti koji su omogucavali transport. od blokova do sitnih cestica. kaleit. okeani) koja prenosi ogromne koliCine materijala u obliku vucenog i suspendiranog nanosa.). ugljena kiselina i kiseonik). cement oblaganja i kontaktni. Iz pravih otopina materije se izlncuju kao posljedica prezasicnosti. Alotigeni minerali potjeeu od mehanicki i hemijski razorenih stijena. od onih nastalih pri nizim temperaturama ( kvare. Autigeni minerali nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora. Najznacajniji faktor transporta je voda (bujicc. Otopljene mineralne materije taloie se promjenom fizicko-hemijskih fal(tora koji su uvjetovali njihovu topljivost. potoci. zaobljena i dobro zaobljena. Sastav. medusobni odnos. poluuglasta. trosenje stijena. mikrokristalasta itd. poluzaobljena. a nazivaju se eolskim sedimentima. pukotina i supljina koj" je liZ to i hrapava. Moe otapanja vode ovisi 0 njenoj kiselosti (ph faktoru). sulfati).

brece i brecoliki krecnjaci. prostornim rasporedom i orjentacijom pojedinih komponenata. hemijskom dijagenezom i djelatnos6u organizama.Ako Sli velicine preko 2 mrn zovu se pizoliti Sferoliti se sastoje od tankih iglicastih kristala radijalno rasporedenih oko centra kristalizacije. transporta. Sistematika sedimentnih stijena Sistematika sedimentnih stijena bazirana je na njihovoj genezi. Brecasta tekstura Tekstume karakteristike koje se najcesee istraZuju na terenu su : vanjska i unutrasnja slojevitost. gvoZdevitih i aluminijskih sedimentnih stijena.slojeviti pjescari itd.23) imaju stijene sastavljene ad vezanih veCih i manjih cestica drobine ( npr. Slikll. Najznacajniji tipovi tekstura scdimentnih stijena su: masivna (homogcna). Stika 23. ritmicnost. teksture sedimntnih stijena uglavnorn se istrazuju i proucavaju na lerenu. ) . struktura-structure) podrazumijevaju se sve karakteristike njene grade uvjetovane meausobnim odnosima. teksture nastale podvodnim klizanjima i razarenjem slojeva. Trakasta i slojevita tekstura ( s1. Mehanicko trosenje. itd.odnosno zone sa krupnijim i sitnijim sastojcima (npr. trakasta.21. 22. 3. Oolitska i sferolitska struktura sreeu se kod karbonatnih. teksture na donjim i gomjim slojnim povrsinama. a manjim dijelom u laboratoriji.3.). kao i vanjskim i unutrasnjim morfoloskim oblicima sedimentne stijene Za razliku od struktura. Brecastu teksturu (s1. Trakasfu-slojevita lekslUra u sanoj jormaciji ieiista Tusanj u Tuzli. Tok nastajanja sedimenata obuhvaea kao sto je navedeno faze trosenja. ) karakteristicna je za slojevite sedimentne stijene kod kojih se izmjenjuju zone razlicite boje. talozenja i litifikacije odnosno stvrdnjavanja. trakasti laporci. Pod teksturom sedimentne stijene ( u americkoj ternlinoiogiji . transport mehanicki rastrosenog materijala i mehanicko 52 53 . Masivnu teksturu imaju stijene kod kojih su minerali jednolicno rasporedeni u stijeni Gedd krecnjaci. fosfatnih. slojevita i brecasta.). Slika 22.2. Graila oolita (a) i sferolita (b) Organogena struktura je karakteristicna za stijene izgradene veCinom od netransportiranih ostataka biljnog i zivotinjskog porijekla. homogeni pjescari.

Dolomiti Sll karbonatne stijene koje se poput krecnjaka. nalaze u fonni slojeva razliCite debljine iii Sll pak masivni.DIJATOMIT. Nalazl se u rijecnirn koritima i terasama. sastavljene od fragmenata veCih od 2 mm. Polimiktni pijesak je sastavljen od cestica razliCitog petrografskog sastava dok je oligomiktni izgraden od cestica istog sastava.lavlja se pretczno u vidu slojeva . dobro sortiranih prema veliCini. izgraden od sitnih cestica razlicitog stepena zaobljenosti. Petrografski sastav drobina II vecini slucajeva je jednolican zbog kratkotrajnog transporta. Drobina (krs. kalkarenit i kalklutit su klasticni krecnjaci nastali mehanickim putem pretalozvanjem cestica primarnih krecnjaka. I (ARENITI) 0. Prah iii alevrit (silt) je nevezani sitnozmasti klasticni sediment. Nastaju prirodnom cementacijom drobine razliCite krupnoce cestica. Sastav(jen je od kvarca. talozenjem cestica transportovanih vjetrom i vodom. a ea. faze su nastajanja hemijskih sedimentnih stijena. naziva se oligomiktni sljunak. tada nastaju biohemijski iii organogeni sedimenti. Opsti pregled sedimentnih stijena zasnovan na njihovoj genezi da! je u taheli 3. muske'llt.002 mm ALEVRITI (LUTITI ) <0. Vezivo im je uglavnom kalcitno i kvarcno. RADIOLARlT. ovdje su dati osnovni podaci 0 ostalim sedimentnim stijenama u tabeli 3. Obicno se nalazi u podnozjima strmih padina ( gdje se formiraju sipari iii tocila ) i u donjem dijelu kratkih bujicnih potoka.talozenje jesu faze nastajanja mehanickih i klasticnih sedimentnih stijena. i cini petrografski spektar slivnog podrucja 54 - (polimiktni sljunak). Velike koliCine kvarcnog pijeska (nekad prelazi u slabo vezani pjescar) nalaze se u Krekanskotn bazenu.SPIKULIT ( SPONGOLIT ) . poluvezane i vezane. Obzlrom da ce karaktenstIke ghna. laporaca 1 krecnJaka biti detaljnije prikazane. Sljunak je u veCini slucajeva sortiran prema velicini val utica a ponekad je slojevit. Nastaju prirodnom cementacijom valutica sljunka. liskuna i rjede kaleita . marinski i jezerski. Fizickomehanicka svojstva im ovise 0 karakteristikama veziva i fragmenata. BIGAR TRAVERTIN.06-0. Kod transporta veCim rijecnim tokovima sljunak je redovito heterogenog sastava. BRECA KALKRUDIT PIESCAR. ROZNJAC ( ROZNAC ) SEDIMENETNE ORGANOGENE STIJENE KRECNJAK. PJescara. Brece su vezane klasticne slijene. Pijesak je nevezan klasticni sediment. mehanicki (cementacijom transportiranih cestica rastrosenih dolomitnih stijena) i hemijskom 55 . ANHlDRIT. Alevrolit (siltit) je vezana sitnozrnasta klasticna stijena. Petrografski sastav val utica je uglavnom razliCit ( polimiktni konglomerati ). Hemijsko trosenje. limonitsko itd. Valutice mogu biti razliCite veliCine. Njegov mineralni sastav jc sliean mineralnom sastavu pijeska uz odredeni udio minerala glina. Kalkrudit. . KRECNJAK (SEDRA). j ALEVROLIT KALKLUTIT GLlNA I LAPORAC (LAPOR) I I NEKLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE I HEMl. I PSAMrTI 2~O. kvarcno. Nastaju na vise naCina: uglavnom procesom dolomitizacije.ie) je nevezan klastican sediment sastavljen od krupnih uglastih fragmenata. sto ovisi od duzine transporta i njihovaj otpomosti na mehani6ko i hemijsko troseyUe.MULJ ~:~::K'_ . Klasticne sedimentne stijene mogu biti nevezane. Konglomerati su vezane. transport hemijski rastvorenog materijala i precipitacija (talozenje). uglavnom slojevite stijene. Ako je talozenje izvrseno uz sudjelovanje organizama. Ako je jednakog sastava. GIPS. Fizicko-mehanicke karakteristike im ovise 0 karkteristikama cestica i vrsti vcziva kojim su valutice cementiranc. 'Jpstl pregw se lmentni 1 stijena KLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE VELlCINA NAZIV CESTICA >2mm PSEFITI (RUDITI ) I I NEVEZANI SLJUNAK DROBINA PlJESAK SEDIMENT POLUVEZANA STlJENA i VEZANA STIJENA I I I KONGLOMERAT . KALKARENIT. itd ) i cestice rezistentnih stijena . granat.06 mm ! i . kao i u obalno~ podrucju mora i jezera. U njemu su zastupljeni rezistentni minerali ( kvarc.002 mm PELrn (LUTITI) I I LES ( PRAPOR ) PRAH. zaohljenih cestiea vecih od 2 mm. eolski. Nastaje u vodenim podrucjima iii na kopnu. DOLOMIT. feldspata. Vezivo je uglavnom karbonatno. izgraden od krupnih zaobljenih fragmenata iii cestica (val utica. cestica velicine praha. Nalazi se u naslagama flisa. Sljunak je nevezan klasticni sediment. Prema genezi moze biti rijecni.lSKE SEDIMENTNE STIJENE (V APNENAC). oblutaka) jednakog ili razliCitog petrografskog sastava. Vezivo im moze biti kalcitno.

Bigar (sedra) je hemijski sediment. dolomitni pijesak. U nasoj zemiji dolomiti se najceSce javljaju u Vanjskim Dinaridima zajedno sa krecnjacima. Organogeni silicijski sedimenti su dijatomiti. Nalazi se uglavnom u vidu soc iva u krecnjacima a ponekad i u obliku slojeva. nepravilno laminiran iii slojeviti krecnjak nastao anorganskim izluCivanjem kalcita iz vru6ih voda oko termalnih izvora iii iz toplih sulfatnih otopina. kalcitski dolomit ima 50-90 % dolomita dak dolomitski krecnjak ima lO-50 % dolomita). laporovite gline (sadrie 5-15% CaC03).3. jednocelijskih iivotinja radiolarija. Gline testo kao primjese sadric hidrokside gvozaa koji stijenu pigmentiraju crvenkasto. Male kolicine mangana boje stijenu zelenkasto.1. laporci ( lapori ) i krecnjaci ( vapnenci ) 3.ni krecnjak nastao na slapovima jezera i rijeka i na izvorima izluCivanjem kalcita po vlatima mahovina.3.3. apatita. izrazito poroz. kaleita. Minearaloske i petroloske karakteristike glina. a kao specifican tip izdvajamo rezidualne gline (nastaju raspadanjem primamih stijena). Najvece koliCine roinjaca nastale su u vrijeme podmorskih izljeva lave s velikom kolicinom silicija. i viSecelijskih zivotinja spliZvi (njihove iglice). modrozelenim algama i vodenom bilju. laporaca i krecnjaka Za gradevinsku praksu od sedimentnih stijena posebno su vazne gEne.precipitacijom iii talozenjem minerala dolomita iz prezasi6enih rastvora. ilovace (oneciscene pijeskom i kaJcijum karbonatom koristi se u ciglarskoj industriji).. montmorilonitske. supljikavi. ~I _ I 2: . Poznate naslage sedre u nasoj zemlji su u koritu rijeke Une. Roznjac je silicijski sediment sastavljen ad kaJcedona. jezerske i marinske. sericita. sedimentne stijene su razvrstane na natin kako je prikazano slikom 24. u tzv. zatirn zma kvarca. Ces(o sadrie i organske supstance (narocito bitumije) koje im daju tamnosivu i cmu boju. itd. 3. Travertin je cvrsto litificirani.Ikritskog R'latrfksa Slika . uz zadovoljavanje posebnih uvjeta. To je spuzvasti. Cestice glina medusobno su povezane preko vodenih opni koje obavijaju svaku cesticu. pjescari . U sastavu dolomita nalazi se s manjim iIi vecim udjelom. cirkona. pjescara. ad sedre se razlikuje vecom kompaktnoscu i izrazito slojevitom gradom. celijasto graden. zuto Hi mrkocrveno. Gline se sastoje od minerala glina. i kaleit. Dakle roznjaci mogu nastati organogeno i hemijski. Dolomiti se raspadaju u veoma sitna zma oblika romboedra ostrih ivica.. posebno u podrucju prskanja vode vodopada. Gline su obicno slojeviti do tankoslojeviti sedimenti katkad su trakaste teksture.uik$ > ~bkog CIllUeflta C ~ .3. Pod uticajem pritiska iIi vrlo intenzivnim iSllsivanjem. Prema mjestu postanka gline dijelimo na rijecne. gline gube vodu i prelaze u cvrste slojevite stijene koje se nazivaju gline!. radiolariti i spikuliti koji su nastali talozenjem skeleta algi dijatomeja. UilI<ribJ<i m. Gline Gline su klasticni poluvezani sedimenti sa precnicima cestica manjim od 0. Manja koliCina roznaca nastala je direktnom precipitacijom iz otopina bogatih silicij-dioksidom.002 mm. koji su organizmi koristili za izgradnju svojih skeleta Cijim talozenjem je formiran ovqj sediment. barske. 24. EN 12407: 1996). opala i kvarca.. Crvenica iIi 56 57 . hlorita. na osnovu cega se razlikuju prijelazni varijateti od dolomita do krecnjaka ( npr. Rezidualne gline obicno nisu slojevite. .!'vdjela sedimentnih stijena prema prijedlogu evropskih norm. Prema mineralnom sastavu razlikujemo slijedece vrste glina: kaolinitske ( vatrostalne koje cesto nastaju raspadanjem granita). Prema prijedlogu evropskih normi (pr.

Najlakse se izvode radovi u slabo vezanim pjescarima. gotovo cmom bojom. Postoje razliCite klasifikacije pjescara. Medutim.3. dok se drugi minerali javljaju u podredenim kaliCinarna. U podzemnim prostorijama mogu se javiti pritisci izazvani bubrenjem minerala glina. Jer je poznato da su gline vodonepropusne.3. a najvise za izradu opeke. a i zbog nepovoljnih fizicko-mehanickih svojstava. minerali glina ) te zmima kvarea i odlomcima stijena. Pjescari nastaju vezivanjem (cementacijem) pijeskova nekim ad prirodnih veziva. a najteie u kvarcnim pjescarima vezanim silieijskim vezivom. stijene i fosila. medutim . U zavisnosti od kvaliteta veziva pjescari mogu biti dobra do. Na uvjete rada u ovim sedimentima bitno utite sklonost ka raspadanju i raskvasav[lnju. Osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike glina su mala stabiinost padina i vjestackih kosina. (cesta klizanja terena). oblaganje tunelskih partaia i za ugradivanje u temelje. siderit) uglavnom predstavlaju cement pjescara ali mogu da se jave i kao alotigena. mikroklin. sa koliCinom matriksa manjom od 15%. Joana od kalsifikacija bazira na zastupljenosti matriksa (lat. Dia kalcita moze biti hemogenog porijekla. dolomit. bituminozni i dr. Upotreba glina u gradevinarstvu svodi se na ugradnju u nasipe. Bitni sastojci su kvarc. detriticna zma. od 15%. hlorit. Minerali glina i drugi silikati najcesce izgraduju matriks i cement pjescara. 3. metanl0rfnih i starijih sedimentnih stijena. tj . erijepa i keramickih ploCica. prije svega gline.3. plagioklas). Boja pjescara potice najcesce od veziva. Uz veziva na pogadnost pjescara za gradnju utice i slojevitost. Laporci ( Japori ) Laporci su mijeSatle karbonatno-glinovite stijene sastavljene od varijabitnih odnosa kriptokristalastog kalcita i od siliciklasticnog detritusa pelitnih dimenzija.2. feldspati. Pjescari cesto dobijaju nazive prema vrsti veziva: silieijski. u pravilu nije moguce ustanoviti porijekio takvog kaleita pa se uglavnom smatralo da su laporci S obzirom na genezu. kvare. Pjescari se uglavnam javljaju kao dobro uslojeni sedimenti. U Ciste pjescare spadaju i arkoze. rorke. iii arenit.nastati izlucivanjem iz morske iIi jezerske vode. veliko i neravnomjemo slijeganje pod objektima. bez elektronskog mikroskopa. 3. Upotreba pjescara u gradevinarstvu prilicno je raznavrsna. ako nisu pretrpjele intenzivne dijagenetske promjene minerala glina.a naroCito varijatet sa glinovitim vezivorn irnaju malu otpornost na uticaj egzogenih faktora. kada ie neophodna upotreba eksploziva. Osim navedenog u glinarna je cesto intezivno razvijena erozija. PjeScari Pjescari su klasticne stijene sa veliCinom zma 2-0.3. ie veoma raznovrstan i pored alotigenih ukljucuje i autigene minerale (nastali u pjescaru nakon njegovog talozenja procesima dijageneze). odlicna podloga i sredina za gradenje. grauvake obicno nisu cvrsto litifieirane pa su na izdaneima podloine brzom trosenju. Danas je. a kalcit i kao . zatim feldspati (ortoklas. liskuni i odlomei stijena. Ciji sastojci odgovaraju produktima raspadanja magmatskih . gvoZdeviti (vezani hematitom iii limonitom). Siabo vezani pjescari kariste se za vanjsku dekoraeiju i za izradu potpomih zidova. Zbog toga. Ciji srednji sadrzaj iznosi 65%. Slabo vezani pjescari. i necisti pjescari iii grauvake kod kojih je udia matriksa vee. mala nosivost (stoga se glinovita zemljista prije izrade gradevinskih objekata konsoliduju). Grauvake su stijene bogate detriticnim matriksom ( sericit.Mineralni sastav ovih klasticnih (terigenih) stijena. matriks -osnova) koji predstavlja materijal sitnijeg zma ( <30 mikrona ) u kaji su uloiene krupnije cestice minerala. Uslovi rada u glinarna su uglavnom nepovoljni. a dio moze biti najsitniji karbonatni detritus. Obzirom na kolicinu matriksa izdvajaju se dva tipa pjescara : cisti pjescari. klasticnog porijekla. Odlikuju se tarnnosivom do. a siliciklsticni detritus ( glina i silt ) . crvene iIi zelene boje. pri cemu je kaleit hemogenog. jasno da dio kalcita pripada karbonatnom detritusu nastalom fizickim i biogenim usitnjavanjem ( organizmi koji buse podlogu ) starijih karbonatnih stijena. vapnoviti. sastojak fosilnog detritusa. 58 59 . Pri izgradnji hidrotehnickih objekata i podvodnih dijelova gradevinskih kanstrukeija treba izostaviti primjenu pjescara sa lahko rastvorljivim vezivom i vezivirna koja u vodi orneksavaju. NaraCito je kod njih izrazeno stetna djejstvo mraza. Najcesce su :lute. u giinama se pri izradi podzemnih objekata mora obavezno vrsiti podgradivanje i oblaganje. Obicnim mikroskopskopetroloskim istraiivanjima. zaptivanje terena (injektiranje). laporoviti.3. sive.06 mm. Zbog velikog udjela glinavitag matriksa. Sa smanjenjem debljine slojeva smanjuje se pagodnost i obratno. Karbonati (kaleit. kao i odiomaka stijena male otpornosti na trosenje. glinoviti. naslage glina pruzaju povoljne uvjete kod formiranja povrsinskih akumulacija vode.terra rossa predstavlja pelitski materijal koji nastaje raspadanjem krecnjaka. Arkoze su razliCite baje i vode porijeklo od granitoidnih stijena. Tipicna arkoza je krupnozma stijena izgradena uglavnom od kvarea i feldspata. mjesoviti hemogeno-klasticni sedimenti.

koji sadrze vise od 10 % zma promjera > 2mm. dotle Folkova klasiJ1kacija ima 81m primjenu pri mikroskopskim istrazivanjima krecnjaka. Neke kiasiJ1kacije tu granicu stavljaju na 33 i 66 % (Pettijohn. Obje ove kiasifikilcijc osnivaju se na strukturno··teksturnirn karakteristikama krecnjaka. kao organogeni sedimenti kad nastaju uz aktivno llcesce zivih organizaIna i najzad kao rezultat mehanickog raspadanja i pretalozavanja ranije stvorenih krecnjaka. Obicno se javijaju sa k. Krecnjaci nastali kao Slika 25. lako su laporci definisani kao s111jesa gline i kalcita. 1975 ). feldspal. sericit ili muskovit ) ne treba vise sn1utrati laporceln. ovisno 0 strukturi i 0 naCinu na koji su organizmi sudjelovali u stvaranju tih stijena ( s1.. Dunharnovu klasiJ1kaciju nadopunili su Embry i Klovan ( 1972 ) uvodenjem dva nova tipa stijena: floutston i radston. Stijenu koja . Baja je razliCita u ovisnosti ad primjesa. Laporci koji imaju Inanje giinovite komponente masivnu teksturu pogodniji su rnedij.rccnjacima iii pjeskovitill1 stijenama. Krecnjaci mogu nastati na vise nacina: kao hemijski sedimenti. Krecnjaci ( vapnend ) Krecnjaci Sli najrasprostranjenije karbonatne stijene i jedne od najrasprostranjenijib sedimentnih stijena lIopste. ! 962 ) pnmJenJuJe se samo za marinske krecnjake jer njome nisu obuhvaceni slatkovodni i teresticki 60 61 . Tekstura krecnjakaje razlicita. zatim primjese glina. muda mogu biti sivo-plavicasti zu6kasti. Najcesce je svjetlosiva iIi bijela . detriticna itd .. u njima redovno ima i siliciklasticnog materijala ( b'arc. a baundston su podijelili u tri nova tipa : bafiston. zelenkasti itd. vec je to litificirani laporac iii Il1arlit ( marlstonePettijohn.1975 ). bindston i fremston. odnosno na ITwdusobnim odnosima prin1arnih struktumih sastojaka. a sa primjesama gvozda mrko zutu do crvenu boju. itd. Najznacajniju prinljenu ove stijene inwju za proizvodnju celnenm pri telnu treba da sadrze 75-78%) CaCO J i 22-25 %) kuolina i tada se nazivaju celnentnim laporcima. odnosu udjela zma i mulja te znakovima organogenog vezivanja skeleta za vrijeme razvoja organizama. dok sa primjesama bitumije krecqjaci imaju emu boju. Mn.3. a 11akon dijagenetskih procesa u veciln dubinama zalijeganja tipicni minerali gEna transforn1isani su u hidroliskunc ( hlorit. ooliticna.5 mm) do kriptokristalasta ( ispod 0.Ie prije dijageneiskih procesa na veCim dubinama znlijcganja bila sastavljena od kalcita i gline s 111cdusobninl oonOS0111 koji odgovara sastavu laporaca. Kalsifikacija krecnjaka ( vapnencu ) s nadopunama Embryja i Klovana ( 1972 ) po Dunhamu (1962) Folkova klasifikacija ( 1959. liskun. karbonatnog mulja i kalcitskog cementa. tj. zma pijeska. Javljaju se u slojevima razlicite dcbljine a rnogu biti i masivni. za graclc\'inskc objckle. iii pak kaicijski glinoviti skriljac ( calcareous clay shale) aka pokazuje lisnatost. 3. Struktura mozc biti krupnokristalasta (velieina zma >0.25 ). organsku materiju itd. rnehanicki talozi izgradeni su abieno od fragnlenata razlicitc vdicine (kalkrudili.Laporcem obicno sn1utramO s1ijenu koja sadrzi izrnedu 200/0 i 80% gline i 20 i 80% kaleita. Obicno sadrze hemijske primjese Fe. tj.. Sastavljeni su od kaleita ali su rijetko sasvim Cist.litiJ1kacije na mjestu rasta.01 mm ) iii pak organogena. kalkareniti i kalklutiti).4. zma. u prirodi su rijetkost. Laporci su najcesce sive boje. Od nekoliko klasifikacija krecnjaka u Svijetu danas najslru orimienu imaju Dunhamova "(1962) i Folkova (1959 i 1962) k]asifikacija. Dok se Dunhamova klasiJ1kacija vise primjenjuje pri terenskom opisivanjll i odredivanju krecnjaka. Katkad su Citave geoloske formacije izgradene san10 od krecnjaka.3. Mogu se javiti kao slojevi razliCite debljine ili kao masivni. srednjcg i krupnog silta do sitl10g pijeska. ) dimenzija sitnog. Mg. saslavljeni samo ad gline i kaleita. Pravi "cisti" Iaporci. Dunhamova klasifikacija krecnjaka ( 1962 ) bazirana je na slijedeCim karakteristikama: prisutnosti iii odsutnosti karbonatnog mulja.

._= L_----. ili je potrebna tanka obloga. zastore puteva i zeljeznickih pruga. Ukoliko su krecnjaci masivne teksture bez tektonskih ostecenja stabilnost kosina u zasjecima kao i stabilnost zidova u tunelinla i drugim podzemnim prostorijama je velika.~_ _ _~"="='k=c='n""+-_ _-j alokcln. u niskogradnji za nasipe. munjc od 109{ alokcma 1O'}' 1 ~_ _ _ _ _ _ _ _+-_'_·a_". oblaganje kosina nasipa. U prijedlogu evropskih normi preuzeta je kiasifikacija prema Folku (1959.. valjkaste elipsoidne cestice kriptokristalaste strukture.:'-j pdc!ifcrni pclsparit pdmikm 62 63 . kamenih nabacaja u lukobranima. kod nekih tipova krecnjaka sparitni kalcit moze nastati procesima rekristalizacije.alda.--+--"'=r=--:1 gn:h. 35 75 .. Tabela 5.__l.ici. fosilima fosilifcmi i mikri! !--__+--":cp.. a koji je unutar bazena bic prenosen vodom. ali njihova pogodnosl opada sa porastom slepena ispucalosti i kavernoznosti. i 1962. Upotreba krecnjaka u gradevinarstvu je velika. manjc oll vapn<:nci 1If< mikrit sa vik (xi 25'!.) prikazana tabelom 4. Pod mikritom podrazumijeva sve karbonatne cestice precnika < 4 mikrona i smatra da je nastao brzim hemijskim i lili biohemijskim izluCivanjima iz morske vode." intraklas!a mtmspant imramlkril[ in. Krecnjak se koristi za izradu betonskog agregata.. Oblaganje podzemnih prostorija cesto nije potrebno.iski sastojci u krecnjacima ukljucuju say karbonatni materijal koji je nastao hemijskim iii biohemijskim procesima unutar sedimentacionog bazena.. lVleautilTI. kamenih (zidanih i nasutih) brana. za oblaganje portala i obzidivanje tunela. __ i' +-~n"=H='i=k=.i..krecnjaci. Kao ortoherne (Folk ( 1959) definise mikrokristalasti kalcitski mulj iii mikrit i sparitski kaleit.'nski vecinom spantl1l vccinom mikritski j . Folk izdvaja cetiri bitna alohema: -intrakiaste.'--if--C'. kako po obimu .:. Ortohemijski sastojci iii orlohemi su karbonatne komponente krecnjaka nastale hemijskim i biohemijskim izluCivanjem u sedimentnom bazenu iIi u sarnom krecnjaku kao autigeni n1inerali. slIm::t evrsti krecnjaci predstavljaju odlicnu podlogu i sredinu za gradenje.':..:. u prijedlogu evropskih nonni uvrstena je klasifikacija prikazana na tabeli 5. Alohern. kao i za ispunu u drenaZarna. Kals(fikacfia karhonatnih stijena premo sadriini kalcijum karbonata i glinovUe komponente (po EN 12407: 1966. U visokogradnji se upotrebljavaju za zidanje i oblaganje zgrada. sva obavijena karbonatna zrna -fosile. I ~~ecnJ [lapOrOYiti I I krecnjak vapnoviti krecnjak laporac I glinovili laporac I glina .. i-I 1100 95 85 6S 25 I . U oblasti hidrogradnje koriste se za izradu pristanisnih zidova. oospafJ1 oomikril 1l\ikrits ooidirnn !nikril" mikeil biolitil :1:1 3:1 do 1:3 j:3 hinspant biord~ hinmikril bwpd .ar. kuglaste.--_~Ic-------::-::-_---i 85 95 .. ugradnju u potporne zidove. karbonatne fragmente nastale razaranjem poluocvrslih i neocvrslih unutar bazenskih sedimenata. za pecenje kreca i za proizvodnju cementa. Klasifikacija krecnjaka premo F'olku (pr En! 2.To su : alohemijski i ortohernijski sasto.tf..--.. Krecnjaci su u Bosni i Hercegovini veoma siroko zastupljeni a osobito u Vanjskim Dinaridima. tako i po raznovrsnosti.f07: 1966) Obzirom da karbonatne stijene cesto sadrze razliCite koliCine glinovite komponente. karbonatne bioklaste i to cjelovite skelete i njihove krhotine i -pel etc. Sparit iii sparitski kalcit predstavlja prozirne sitne kristale kalcita precnika > 10 mikrona.laporoYita glina I' I 'I i I0 % _. Folk razlikuje dvije glavne grupe karbonatuih sastojaka.:.~ 5 1" nekarbonata.. page 13) r % CaC03 -----------. iziucene kao cement u porama krecnjackog taloga. -ooide. viSe 0el lO'7r :11okema a\okema f Yohllncnu !---:c-. iii aiohemi. Tabela 4.:"'c.

3. lagano i dugOlrajno siijeganje koje moze traFtl desetljeCima. temeljenje u cistim pijescillla U odredenim prilikama moze se abavili uz relativno veJikll dopustenu nosivost. jer stupaju u hemijsku reakciju sa cernentOlTI. Uvjeti gradenja u sedimentnim sedimcntnih stijena. a dreniranje lahJeo. koja se lahko drenira. Uvjeti za rad u glinovitim sedimentima koji su zasiceni vodorn izuzetno su teski. u zoni podzemne vode tl uslovi su znatno otezani. nar06to iznad nlvoa izdani. pa oni mogu sadrzavati vel ike kolicine podzcmne vode. ravnotezi i stabilnosti kao glina. zbijenije su i evrsce. Nepovoijni za beton su . Propusnost takvih tcrena je velika. dotie druge zbog svoje stisIjivosti. Kod hidrotehniekih objekata upotrebljava se kao ispuna u drenaiama. kohezija je reiativno veca. pijesci Sil closta pokretljivi. Kanali. osobito ako su zasiceni vodom. ali i za izradu sljuneanih filtera kod vodozahvatnih bunara. Znatno manje zastupljeni su jezerski i rnorski sljunei. jaspisa i uopste hidrokside siiieija. dobro sloieni sljunak do 800 kN/rn Za izgradnju saohracajnica i drugih objekata niskogradnje sljunci imaju povoljne karakteristikc. Dok neke gline u pogledu temeljenja imaju povoljne karakteristike. izazvanom sedimentima iznad njih. Dopusteno opterecenje mehkih g!ina iznosi do 100 kN! m 2 .4. izgradnju donjeg ( talnpona ) i gornjeg nose6eg sloja fleksibilnih ( asfaltnih ) saobracajnih kons1rukcija. Usiovi izvodenia radova su pretezl10 povoijni. Za temeljenje u pjeskovitim terenima vaznu ulogu ima koliCina glinovite komponente u' njima. Gline koje su bile izlozene velikon1 pritisku. ali je kolicinski velika. U sljunkovitim terenima formira se vcea koliCina podzemne vode. ali ako sadrii liskune. Sto su ccstice sitnije. Stisljivost inl je neznatna.za srednje slozenl slj unak 300-600 kN/m2 2 . odnosno 0 uglu wlutrasnjeg trenja <. a iznosi: . a krupnozrnasti. Najvise se upotrebljava kao agregat za betone i nsralte. Sitnozrnasti pijesak . Poput sljllnka i pijesak se u gradevinarstvu koristi kao agregat za beton i asfalte.za cisti. Propllsnost pijeskaje velika. Kohezija je sposobnost sitnih cestica da pruzaju otpor s1l1icanju.p (ugao kosine kod kojeg je materUal II prirodnom stanj u stabilan). Pijesak se koristi i za izgradnju dijelova saobracajnih konstrukcija na putcvima. a da se to ne odrazava ncgativno na objcka!. veoma dobro sloicni pijesak i do 500 kN/m2 . krecnjaka i kvarea. Generalno je dopusteno veee opterecenje glina u horizontainim terenima. a manje na padinama. glinovit i zasicen vodom. akumulacijski 64 65 .treba istaCi da se ne moze govoriti uopsteno 0 ponasanju glina i glinovitih stijena u pogledu izvodenja radova u njima iIi na njima. te 0 koliCini eventualno prisutne glinovite komponente. Kod terena izgradenih od giina i raz!icitih glinovitih stijena stabilnost ovisi 0 koheziji (e) i uglu unutrasnjeg trenja ( <p ). Jos jedna nepovoljna karakteristika podrucja izgradenih od g!ina je izraiena denudaeija i erozija. SIjunci su rastresili u SUhODl i makranl stanju i slaho stisijivi. Najvece koliCine sljunaka u Bosni i Hercegovini nalaze se u dolinama i koritima sadasnjih i nekaclasnjih rijeka. Meduti~. Osobito su u gradevinarstvu opasni tzv. Za spravljanje betona najpovoljniji su sljunci Cija zrna vode porijeklo od magmatskih stijena. Nepozeljene komponente su i gEna te valutice poroznih. "tekuci pijescI . ima dopustenu nosivost 2 do 100 kN/m Subi dobro sloicni pijesak moze se opteretiti s 200-400 kN/m'. Dopusteno opterecenje za gradenje na sljunku ovisi () sastavu . Zasi6eni vadom. a takoder i za izradu maitera. nepovoijan je . Negativna karakteristika je sto se ova vada lahko zagaduje i s10 ponekad in1a nepovoljan he:mijski sastav. Naime.za giinoviti i sasvim sipki sljunak do 200 kN/m2 . Gline imaju dvije faze slijeganja: prva. Stoga 11 odnosu fla sljunkove pijeskovi predstavljaju marlje povoljne sredine i podloge za gradenje. Stoga terneljenju u glinmna treba priCi sa izuzetnom paznjom. i druga. bubrenja i tiksotropije ne rnogu podnijeti odgovarajuca opterecenja.a cvrstih 300-600 kN! rn 2 . koja se pojavljujc neposredno nakon opterecenja i traje kratko. Podzemni radovi u pijescima izbjegavaju se zbog izuzetno teskih uvjeta rada i sporog napredovanja. opala. ali ako sadrze imalo gline nosivost se znatno sn1anjuje a povecava slijeganje zbog stisljivosti. u gradevinarstvu stijenama primjena Stabilnost terena izgractenlh od nevezanih sedinlenam ovisi 0 granulOll1etrijskom sastavu i zbijenosti materijala. polucvrstih giina 200-300 kN! rn 2 . a rezultat je privlacnih sila sto djeluju menu njima. pa U odredenim prilikan13 imaju karakteristike povoljne za tenleljenje objekata. U glinovitim terenima klizista nastaju i kod veoma blagih nagiba padina i ucestala su . Pijesci su u suhom stanju potpuno rastresiti a malo ovlazena lTIaSa je slnbo kohezivna. upotreba sljunka u graoevinarstvu prilicno je jednostrana. a rnanifestuje se bocnim istiskivanjem. pa su takvi tereni povoljni za vodosnabdijevanje. skriljavih i hemijski izmjenjenih stijena. Medutim. U nasoj zemlji posebno su poznati kvarcni pijesei pontske starosti iz Krekanskog bazena. Praktieno nijedan drugi sediment nije podlozan promjenama u konzisteneiji. veliCini i slozenosti val utica.. Izvedba podzemnih radova II sljuncilna je teska i spora. Stoga proizilazi zakljucak da je za ocjenu 0 mogucnosti temeljenja na glinama i glinovitirn stijenama neophodno izvrsiti detaijna inzenjerskogeoioska i geomehanicka istrazivanja. a uz to i izuzetno skupa pa se izbjegava gdje je god 10 moguee.ljunei koji sadrze valutice roznaca.3.

Obzirom da su odredeni tereni Bosne i Hercegovine izgradeni od naslaga flisa. Problemi nastaju zbog nestabilnih padina sklonih klizanju te intenzivne denudacije i erozije. te laporci i druge glinovite stijene. Redovito je stabilna ona slrana gdje su slojevi nagnuti suprotno od nagiba padine. Podzemni radovi mogu se izvoditi relativno lahko. Kosine usjeka. veoma uceslalih strukturnih promjena. Medutim. Pri izgradnji saobracajnica problemmi su izraieni zbog nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka i njihovog podlokavanja. stvarajuci pri tome pritisak koji nijedna podgrada ne moze izdrzati. U hidrogeoloskom smislu naslage laporaca izgraduju vodonepropusne tcrene. Inzenjerskogeoloske odlike terena s naslagama flisa ovise i 0 svojstvima litoloskih clanova koji ga izgraduju. koji u dodiru sa vodom visestruko povecava zapreminu. u gornjem toku rijeke Neretve itd. osobito ako ne sadrZe vee. a vodonepropusni clanovi osiguravaju postojanost vjestackih akumulacija. narocito ako se njegove fizicko-mehanicke odlike bitno ne mijenjaju u zoni objekta. moguca je pojava nejednolikog slijeganja gradevinske konstfukcije. jer uglavnom imaju veliku nosivost i dobru stabilnost. odnosno nejednake otpomosti sedimenata flisa na razarajuce djelovanje atmosferilija. neophodno je sa aspekta gradevinarstva upoznati njihove osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike. erozioni kanali. Litoloski clanovi sa veCim ucescem gline trose se lakse i cine udubljenja. a odredene vrste (npr. Narocito je opasno ako gline sadrze vecu koliCinu montmorilonita. rejon Motajice i kore raspadanja laporaca sirom nase zemlje). Tereni izgradeni od krecnjaka i dolomita povoljan su medij za temeljenje i podzemne radove. postotak minerala glina.bazeni i drugi hidrotehnicki objekti u ovim stijenama su relativno lahko ostvarljivi. Problemi se usloznjavaju zbog razlicitih. kompleks flisnih naslaga je vodonepropustan medij ako ga posmatramo kao cjelinu. Posmalrano hidrogeoloski. Primjena krecnjaka u gradevinarstvu·· je 66 67 . te ako su masivn.jima vezano je za uticaj mutnih tokova. sto omogucava brzo napredovanje bez podgradivanja. Podzemni radovi u glinama i glinovitim stijenama izvode se tesko i sporo. Ukoliko u laporcima ima vise CaC03 oni su Cvrscl. U Bosni i Hercegovini gline su uglavnom zastupljene u ugljonosnim bazenima. pretezno manjeg kapaciteta. sto izaziva vel ike pritiske i viskove izbijanja. Opcenito. dok otporniji sedimenti strse u terenu. Stvaranje flisa sa karakteristicnim strukturnim i teksturnim obiljez. Laporci su zastupljeni sirom nase zemlje. uzduzne brazde.. Reljef flisnih terena je izrazito razuden slo je pos\jedica selektivne erozije. sto namece potrebu sanacije terena radi podizanja jednolikih svojstava ispod temelja. mada ima i rezidualnih glina (npL Bratunac. zasjeka i raskopa u krecnjacima su stabilne. Odlikuje se izrazitom izmjenom krupnozrnastih i sitnozrnastih stijena. U terenima izgradenim od krecnjaka i dolomita treba izbjegavati siparista u kojima zbog nestabilnosti nije preporucljiva gradnja. Flisni sedimenti su obicno intenzivno ubrani i izrasjedani sto se veoma dobro uocava na otvorenim profilima. Stabilnost flisnih terena pored ostalog ovisi i 0 polozaju slojeva. tragovi vrtlozenja. ako viSe danoya razliCitih imenjerskogeolskih svojstava izgraduje lokaciju objekta.. i tektonski neosteceni. sto moze dovesti do zatrpavanja akumuiacijskog bazena. Profili u podrucjima s naslagama fliSa povoljni su za izvedbu hrana. Oni gradiraju cestice. Gline se u gradevinarstvu najvise koriste za izradu opeka i crijepa. Prilikom izvodenja podzemnih radova problemi nastaju kod zdrobljenih i raskvasenih glinovitih sedimenata flisa sklonih bujanju. Pri izgradnji saobracajnica najveca su opasnost dionice u usjecima nestabilnih padina kao i duboke i ceste jaruge. pa njihove forme pri ocvrscavanju ostaju ocuvane.Dopusteno opterecenje za temeljenje objekata ovisi 0 fizicko-mehanickim odlikama tih stijena koje u prvom redu ovisi od medusobnog odnosa CaC03 i glinovite komponente. Osnovni problemi prilikom izvodenja gradevinskih radova u flisu proizilaze iz njegoye heterogenosti i brzih izmjena litoloskih clanoya razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. medu kojima preovladuju pjescari i detriticni krecnjaci. lokalno. Naslage flisa se kao gradevinski materijal ponekad lokalno eksploatisu u mnogim kamenolomima (pjescari i detriticni krecnjaci). U hidrogeoloskom pogledu gline se tretiraju kao vodonepropusni sedimenti. kotrljanja. zatim na prostoru Sarajevo-Banjaluka. Medutim. na kontaktu vodopropusnih i vodonepropusnih danova moze biti mnogo izvora. ti tragovi bivaju ispunjeni materijalom iz mutnog toka. itd . u vertikalnom i lateralnom pravcu. Neposredno nakon nastanka. Laporci su stijene povoljne za temljenje i izvodenje gradevinskih zahvata u podzemlju.Stoga otvoreni profili ne smiju duze vrijeme ostati nezasticeni. upravo zbog dobre stabilnosti i povoljne busivosti. a eroziono djeluju na istalozene sedimente cime se stvaraju razlicite teksture: tragovi teeenja.Njihova negativna karakteristika je da su malo otporni na uticaj atmosferilija. Za temeljenje su najpogodnije lokacije izgradene od jednog litoloskog clana. Laporci se koriste kao sirovina za proizvodnju cementa. Posebno ekonomsku vainost laporci imaju za prizvodnju cementa. to su (osim u jace razlomljenim podrucjima) najpovoljnije stijene za izradu tuncla i drugih podzemnih objekata. Izuzetak Cine tektonski ostecene zone u kojima se javljaju rasjedi i sistemi pukotina.bentonit ) kao isplaka kod busenja (odrzavanje zidova busotina ) kao i za injektiranje. Flis je u BiH zastupljen u sjevernoj Bosni. Flis se moze definisati kao tipican sinorogeni compleks klasticnih marinskih naslaga.

Najvise se kriste u dekorativne svrhe i to za ablaganje fasada. i -razliCitirn strukturama u gradi stijene (prsline. dobro vezanih klaticnih sedimentnih stijena je prakticno neogranicena. odabiru II sklopu krskih polja. vrlo lijepih sara i lrulke obradljivosti posebno . DijcloVJ stijenskih lnasa se odronjnyuju o a voda se slijeva nn saobracajnicu. to ce se dio akumulirane vode obavezno gubiti podzenlnim komunikacijanla. strukturnim teksturnim promjenarn. ). Kao sta je navedeno upotreba pjescara u gradevinarstvu je prilicno raznovrsna ( za spoljasnju dekoraciju i za potporne zidove. U krskin1 terenilna pukotine. detriticni krecnjaci ) Cine stabilnu padlogu za temeljenje i rad u njima. Ipak. pa se u toj zoni metarnorfoza vrsi uglavnom mehanickim putem. Lokacije akumulacija obicno se . a pri svestranorn pritisku obrazuje se granniarna struktura odnosno masivna i okcasta tekstura. Za presJccanje glavnih odvodnih puteva. OViS110 0 strukturninl. kao sirovina za dobijanje kreca i ostalih veziva te u cementnoj industfiji. Inzenjerskogeo\oska svojstva u podrucju krsa su kompleksna i razIikuju se od jednog do drugog lokaliteta. projektuju se injekcio!lc zavjese. ciji bi svod pod pritiskom mogao popustiti i izazvati djelimicno slijeganje iii utonucc ohjekta. rasporedu i naCinu vezivanja mineralnih cestica.rccnjaka povrSinskim i podzelnnim vodalna nastaje specifican krski reljef koji moze bid prepreka u izradi gradevinskih objckata na pOvTsini i u podzemlju.metamorfozom mogu biti zahvacene velike mase stijena na sirem podrucju. razlomijene zone. za portale tunela itd.su na cijeni dobro cementovane mermerne. uz povecani pritisak i temperaturu. krecnjacke i serpentinske brece. 3.konglomerati. Kroz pukotine voda prodire u podzemlje pri cemu otapa krecnjak i siri porne prostore. metamorfizmu su podvrgnute manje mase stijena na uzem podrucju. sto ovisi 0 karakteristikama metarnorfizma fizi6kinl i hemijskim svojstvima same stijene. ili se izvode pregradivanjem dubokih rijec!lih dalina. poznato jc da je krs ( pOSlnatrano generalno ) \'odopropustan. Osim poznavanja inzenjerskogeoloskih i hidrogeoloskih svojstava stijena. Krska polja su podrucja pavoljna za ostvarenje akumulacija. U gradevinarstvu brece imaju raznovrsnu primjenu.. Pri izgradnj i saobracajnica u krskim terenima veliki problem je odrzavanje stabilnosti kosina usjeka i zasjeka 11a kojinla se javljaju pukotinski sistemi. Cija dubina scie do nivoa na kojem je dokazana minimalna kolicina gubitaka vode.4. Od kalkarenita koji se nalazi blizu aerodroma Mostar obnovljcn je Stari most u I\1ostaru a krecnjaci Brese kod Sarajeva koriste se za izradu spomenika. Ovisno 0 pritisku fonniraju se razlicite teksture metamorfnih stijena. Erozijom k. iduCi od povrsine prema dubljim dijelovima litosfere. Terem izgradeni od cvrstih vezanih klasticnih sedimentnih stijena (pjescari. tj. pa se trumv metarnorfizam naziva kontaktni. nanosi koji ugrozavaju saobra6aj. hidrogeoloskim i hidroioskim kurakteristikama stijena i terena. jer su im dna prekrivena slabopropusnim do nepropusnirn naslagama. i dotod vade otezavaju izvedbu podzemnih objekata i zahtjevaju posebne zastitne mjere. tektonika predisponira nastanak povrsinskih krskih morfoloskih pojava i slozenih podzemnih komwlikacija. pukotine itd.).110 rijesiti problem vododrziyosti u takvom mediju. Zbog povoljnih boja. Pri projektovanju i izvedbi akU111Ulac. brece. zbog konfiguracije. litostratigrafskinl. pri prodoru magme uz povecanu temperaturu i umjereniji pritisak. stubova i stepenista. Dakle. Ali situacija se od podrucja do podrucja Inijcl1Ju.rnnogostruka: koriste se kao tehnicki i arhitektonsko-gradeyinski kamen. veonlU je V017. uglavnom u dubljim dijelovima litosfere. najbliza povrsini s umjerenim pritiskom temperaturom. gdje vladaju visoki pritisci i temperature.Ako takvih pojava ima (a one se odreduju geofizickim istrazivanjima i husenjem) objekt treba prelocirati ili poboljsati svojstva stijenske mase do te mjere da se planirani objekt moze izgraditi bez opasnosti za njegovu funkcionalnost. te mjesta predvidenih za podgradivanjc kao i tipove podgrada. obliku. Nairne. sedinlentnih i metamorfnih stijena. Pritisak je uglavnom jednostran ( bocan ). -velicini. sto se tretira leaa regionalni metarnorfizam. Vodopropusnost krskih terena je uslovljena pukotinskorn poroznoscu. noseCi pri tome crvenicu i krsje. U vecim dubinama Zemljine kore. Dopustena nosivast neostecenih. 68 69 . Pri jednostranom pritisku nastaje folijacija (skriljavost). uvjeti rada u takvim stijenmna mogu varirati od povoljnih do 105ih sto ovisi 0 : -mineralnom sastavu cestica i sastavu veziva. zidova. Obzirom da se fadi 0 krsu. Kod metarnorfizma pritisak moze biti svestran (hidrostaticki) i jednostran (bocni iii stres).ija u podrucja krsa. Cilj jc da se odgovarajuCim istrazivanjirna nastaji postici kolicina gubitaka koja je opravdana sa ekonomskog aspekta. Za temeljenje objekata u krskim tcrenima treba ispitati pukotinske sistemc i odrediti da Ii u dubini ( do koje se manifestira veci dio projektovanog pritiska na stijensku masu ) ima vecih pukotina iii kaverni. poznavanje tektonskih elemenata uzduz trase tunela Olnogucava planiranje brzinc i !laCina rada. razlikuju se tri zone u kojima se zbiva metamorfoza stijena : -epizona. Medutim. Obzirom na pritisak i temperature. Krski tereni su u BiB zastupljeni uglavnom u Vanjskim Dinaridima (potez Trebinje-Bihac). Pri tome je postojeca stijena podvrgnUla brojnim mineraloskim. Metamorfne stijene Metamorfne stijene nastale su preobrazajem postojeCih magmatskih.

a time j do promjena u strukturi i teksturi stijene. pa se takva n1etamorfoza nazi va kontaktna. Stijene podvrgnute regionalnoj metamorfozi sadrie staurolit. Za kataklasticnu ili kineticku metamorfozu karakteristicni su tzv. kordijerit) karakteristicni su za termalnu metamorfozu i nisu stabilni u zonama velikih dislokaeija s jakim usmjerenim pritiskom. karakteristicna za gnajs. svojstvena filitu mikasistu. u dubljim dijelovima litosfere. Stres je vrlo slab a ponekad izostaje. kojom su stijene podvrgnute djelovanju temperature i usmjerenog pritiska u dubljirn dijelovima litosfere.. Sastav.odnosno glineni sedimenti u filite. andaluzit itd. a rezultira prekristalizacijom minerala. turmalin. -katazona. disten. Kod homeoblasticne strukture razlikuju se: -granoblasticna ( zrnasta ) struktura. dok Je progradna brza. a iz hornblende i bazicnih plagioklasa nastaju hlorit i sosirit). Povecanjem pritisaka i temperature kod progradne metamorfoze odredena mineralna asocijacija. Heteroblasticna struktura . Blasticna struktura Inoze biti homeoblasticna. ako su minerali razlicitih veliCina.Ie naJeesee zastupljena kao porfirohlasticna. 70 71 . Struktura metamorfnih stijena rezultat je prekristalizaeije i rasta minerala u cvrstom stanju (hlasticna struktura) iii drobljenja dijelova i Citave mase primarnih stijena (klasticna struktura). Metamorfoza u tom dijelu dovodi do djelimicne iii potpune prekristalizaeije postojecih minerala. Padom temperature i smanjenjem pritiska kad retrogradne metamorfoze uz uticaj razliCitih rastvora nastaje nova asocijaeija koja je stabilna u promjenjenim uslovima (takvom metamorfozom gabro pre1azi u zeleni skriljac. dok su neki minerali tipicno rnetamorfni (silirnanit. Njome su zahvaeene uglavnom manje mase stijena na kontaktu s magmom. 3. mermer i kvarcit. nazi va polimetamorfoz~jm. struktura i tekstura metamorfnih stijena Metamorfne stijene su sastavljene od minerala karakteristicnih za magmatske (kvare. kojom su stijene podvrgnute jakom usmjerenom pritisku pri relativno niskoj temperaturi u povrsinskom dijelu litosfere. Ako je stijena bila visestruko podvrgnuta metamorfozi u razliCitim geoloskim vremenima. neke piroksene. a peridotit u serpentiniL iz granata nastaje hlorit. postaje nestabilna i prelazl u asocijaciju koja je stabilna u promijenjenim uvjetima (ilit i montmorilonit prelaze u serieit i hlorit. Buduci da ovakva metamorfoza zahvata siTa podrucja i vece mase stijena naziva se i regionalnom.-mezozona. a rezultira promjenom hemizma stijene i njezine strukture i teksture. ako su mineralni sastojci priblizno iste veliCine i heteroblasticna. liskuni. U ovoj zoni dolazi do ejelovite prekristalizaeije minerala te struktumih i teksturnih promjena. Smatra se da je metamorfoza moguea do temperature 1500 C Jer se na vecoj temperaturi veCina stijena topi. kojom su stijene podvrgnute povisenoj temperaturi i relativno niskom pritisku (uglavnom kod prodora magme prema povrsini) .1. feldspati.stres mincrali (staurolit. s veoma visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. amfibole i druge minerale koji su postojani pri visokim pritiscilna i temperaturatna. -nematoblasticna (stapicasta ) struktura. strukture i teksture stijene. Najvece rnase ll1etan10rfnih stijena nastale su u rnezozoni i eplZOlli. -termalna metamorfoza. mikasiste i gnajseve). kad su neki minerali u strukturi izrazito veei od drugih ( slicno porfirskoj strukturi kod eruptivnih efuzivnih stijena ). kojorn su stijene podvrgnute djelovanju visoke temperature i hidrostatickog pritiska u najdubljim dijelovima litosfere. -dinamotermalna metamorfoza. s visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. Metamorfoza maze bitj progradna i retrogradna.). tipicna za amfibolit. odnosno djelimicnom iii potpunom promjenom hemizma. homblenda itd. -plutonska mctamorfoza. a rezultira drobljenjem minerala i stijena. -lepidoblasticna ( Iisticava ) struktura. stabilna pri uvjetima llizeg pitiska i ten1perature. liskuni i granat).4. Antistres minerali (andaiuzit. Vrste metamorfoze kojima mogu biti podvrgnute postojece stijene su : -kataklasticna iii kineticka metamorfozs.a rezultira djelimicnom promjenom hemizma stijene. Navedene vrste struktura prikazane su na sliei 26.) i sedimentne stijene (kaleit i dolornit). Retrogradna metamorfoza se odvija veorna sporo. onda se takva metamorfoza. u najdubljim dijelovima litosfere.

Po4iela metamorfnih stijena prema vrsti metamo~foze I SKUPINA klasticne stijene I hornfelsi (korniti ) mermeri ( mrarnori ) NAZIV STlJENE VRSTA METAMORFOZE iIi metamorfne kataklasticna iii (mehanicka dislokacijske brece. medu najtipicnije teksture uhraja se skril. kod kojt se manji fragmenti primarne stijene iii veca mineralna zrl1a nalaze u sitnozrnastoj zdrobljenoj 11lasi. -brecasta. kod kojt su minerali zauzeIi paralelan raspored zbog djelovanja usmjerenog pritiska u epizoni i mezozoni. Za rnetamorfne stijene karakteristicna je i cvorasta (okcasta iii flaserska) tekstura.4. Tabela 6. Navedene teksture prikazane Sll na slid 27. Sistematika metamorfnih stijena Metamorfne stijene se mogu razvrstati prema: vrstl 1 mtezitetu metarnorfoze. Podjela prema kvantitativnom tnineralnom sastavu i teksturnim karakteristikama odreduje sarno one metamorfne stijene koje su nastale regionalnom metamorfozom. kod kojc sLlneki minerali (ohicno.2. S obzironl na rasporcd minerala U l1letamorfnirn stijenama. zdrobljenim agregatom.reliktna struktura pjescara je hlastopsamitska).kvarc i fe1dspal) nakupljeni u mase lc6aste iii O\'alne forme a karakteristicna je za metamorfne stijene nastale u dubljirn dijelovima litosferc. kineticka deformacija.java. OkcQsta (a)1 !kri/java (6) reksruru Slikll 26. -kataklasticna. j\i!ke slruktllre lI/etul1/urfnih sf!ienu Kod masivne teksture zrna u stijeni su rasporedena bez vidljive orjentacije 3. porijeklu minerala od kojih su izgradene i kvantitativnom mineralnom sastavu i teksturnilll svojstvima. Ako su u 111etmnorfnoj stijeni vidljivi ostaci strukture primarne stijene lakva se struklura naziva reliktnom (npr. pa je zato manjkava. Stoga ce ovdje biti prikazana podjela metarnorfuih stijena prema vrsti i intenzitetu metamorfoze (tabela 6. jer u veeini slucajeva nije mogu6e odrediti porijeklo minerala odnosno razlikovati ortoskriljce (nastale metamorfozom magmatskih stijena) od paraskriljaca (nastalih metamorfozom sedimentnih stijena). kod kojc su ostala saclIvana jczgra primarnih mineral a obrubljena sitnozrnastim. kontaktna metarnorfoza pelitski pjegavi skrilici kontaktna 1 regionalna kontaktni 1 skriljavi meffi1eri metarnorfoza 72 73 . Sistenlatika prema porijeklu materijala od kojih su izgradene stijene nije pouzdana. drobljenje miloniti ) hornfelsi.Stika 27. kod koje su mincrali zdrobijeni i razlol1lljeni S10 je posljedica mehanicko& drohijenja primarnih stijena zbog djelovanja usmjerenog pritiska.) Klastiene metamorfne strukture su: -porfiroklasticna.

kvarca te grafita. Na osnovu toga definisan je termin metamorfnih facijesa u kojima nastaju stijene razlicitog hemijskog sastava u odredenim fiziekim uvjetima. Gnajsi su sive do erne boje.!>lend.2 8 ) kvarciti I kontaktna pretvaraju u finokraljusaste stijene sa reliktnim fragmentima primarnih minerala. . nematoblasticna i porfiroblasticna. Struktura imje blastopelitska do lepidoblasticna a tekstura skriljava.1ena." e"'Ep\doti iiI>! ".1e se od sericita. arkoza i glinovitih skriljaca itd. Boje su sive i crne. Nastaju termokontaktmm met31norfizmom slabog intenziteta od glinovitih C"Ka. Boja 1m Je SIva do cma. Detaljnije karakteristike mermera. .. Boja im potice od mineral a zelene boje: hlorit. u okviru epizone i mezozone.. page 14) Metamorfne stijene razliCitog mineralnog sastava postiZu ravnotezu tokom metamorfizma u nekim odredenim. visokog stepena metamorfoza amfiboliti. zeieni skriljci i metamorfizma I argilosisti mikasisti.dovoljno sirokim granicama pritiska i temperature. II:lo. Hornfelsi ( korniti ) su finozmaste kontaktno meamorfne stijene lzgradene od Zilla bez preferirane orjentacije. U filitima je koliCina muskovita (sericita) veea neao kod argilosista a manja nego u mikasistima. To su prelazne slijene. Argilosisti (glineni skriljci) nastaju regionalnom metamorfozom glinovitih stijena uz jaci pritisak. . Sast0. metamorfne stijene su razvrstane prema mineralnom sastavu ( sl . a isto tako i vulkanskih stiiena na kontaktu sa magmatskim intruzijama. muskovita. Stika 28. zelenkasti (hloriti ) i erni (grafiti). "".. Sastoje se od kvarca. laporovl11h 1 srodmh stl.W Q~K . Nastali su regionalnom metamorfozom glinovitih stijena. argilosista i filita. Uglavnom su iuekasti (sericiti). kalcita i epidota. Komiti su uglavnom produkt~. . ovisno 0 koliCini obojenih mineral a. drobe i Iaporovitih stijena. Gnajsi su nastali metamorfozom visokog stepena iz kiselih magmatskih stijena. Fl"""t<bpati """. pri cemu nastaju uvijek iste mineralne asocijacije. Glavni sastojci su liskuni i kvarc. kvarcita. Uz minerale glina ( ilit ) sadrie i sericit. lepidoblasticna. skriljci srednjeg i regionalna 1 plutonska gnajsi. hlorita. . a tekstura skriljava. J Pjegavi skriljci su kontaktno-metamorfne stijene vrlo slabo lzraiene por~roblasticne strukture i skriljave teksturc. Tlnjcl. a ovdje ce biti navedeni osnovm podaci 0 ostalim stijeama navedenim u tabeli 6.ravni navlaeenja gdje se stijene u blizini ove ravni premjestaju. izmedu glinovitih stijena i filita. a tekstura skriljava i okcasta. npr. Struktura filita Je Iepidoblasticna.. 74 75 . serpentinita i amfibolita date su u narednom poglavlju. Mikasisti (Iisknnski skriljci) pripadaju grupi skriljaca srednjeg i vlsokog stcpena metamorfizma. Struktura im je lepidohlasticna do porfiroblasticna. Zeleni skriljci nastaju regionalnim metamorfizmom na niskim temperaturama it bazicnih i intermedijarnih magmatskih stijena i njihovih lufova.Koncepcija 0 metamorfnim facijesima primjenjena je za genetsku klasifikaciju metamorfnih stijena. hlorit i grafit. Ima ih na podrueju srednje Bosne. Srecu se dliZ dislokacionih ravni. epidot i aktinolit..ntitktnog izohemijskog metamorfizma glinovitih. Filiti s~ nastali regionalnom meamorfozom glinovitih stijena u eplzom. Miloniti su tektonske breee koje se sastoje iz heteroblastienih fragmenata. opkoljenih finom milonitskom pastom. prije svega biotita. obieno mikroskopskih velieina. feldspata i liskuna. Struktura im je razliCita: granoblasticna. metamorfoza grafitski kvarciti I skriljci niskog stepena regionalna metamorfoza ! filiti.i regionalna IliSkunoviti kvarciti. metamorfizma serpentiniti U prijedlogu evropskih normi. Podjela metamorfnih stijena prema mineralnom sastavu (po EN 12407: 1996. termoko.. Podrinja i na podrucju Sane i Une..bt>n. Ima Ih u srcdnjoj Bosni i Podrinju. a tekstura skriljava.

koje OVlse od stepena njihove razlomljenosti. u prirodi vrsiti i regionalnom metamorfozom u prisustvu vode. kao i krecnjaei. mrki iIi crni. zadriana i da ima temperaturu oko 400°C . Sa sadrzajem iiskuna prelaze u kyarc-mikasiste. ali ima i skriljavih. K \'arciti se u gradevinarstvu koriste ograniceno. kvarc.4. omogu6en odlazak. K varciti Kvarciti su metanlorfne stijene u kojinla kvarc cini vise od 80 ~~ mase stijene. 3. U najvecem broju slncajeva imaju nematoblastii'nu strukturu (stapicasta sa naglasenom paralelnom Oljentacijom hornblende). Boja mermera ovisi od njegove cvrstoce. Serpentiniti Ako je vodi.4. K vareiti su uglavnon1 monomineralne stijene izgradene ad kvarca. U njn1a se javljaju 1ezista azbesta i magnezita. Nastaju kontaktn0111 i regionalnom mctamorfOzolll pjescara sa slicijskim vezivom iii od roznaca. epidot. Mogu sadrzavati u malinl koliCinama granat. sivi pa i crnL Crna boja potice od organske materije i veoma je nepostojana. alb it.4. crvenkasti. Pri obradi mermera vazna je veliCina zrna i naCin njhovog srastanja. U mermerin1a se mogu sresti muskovit. U tiln slucajevima prirnarna klasticna zrna kvarca SlI nesta krupnija a rekristalisala silicijska masa obrazuje sitnozrne vijence oka primarnih zrna (heteroblasticna struktura). Imaju "veliku primjenu u graclevinarstvu. Kao sporedni sastojci u kvarcitima javljaju se disten. Teksture su masivne mada ima i skriljavih kvareita. Mineraloilke i petroioske karakteristike mermen. Serpentiniti predstavljaju uglavnom nepovoljan medij za izvodenje povrsinskih i podzemnih radova. Na ovaj naCin mogu nastati velike mase stijena koje se nazivaju serpentiniti.4. nlagnetit.4. Od sporednih sastojaka sadrie hromit. ona reagnje sa olivinom stvarajuCi serpentin. plavkasti. preteino kao lomljeni kamen za sve grube gradevinske radove. magnetit. Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenama primjena metamorfnih stijena u gradevinarstvu Mermeri i kvarciti imaju povoljne karakteristike za povrsinske i podzemne radove pod uvjetom da nisu tektonski izlomlieni.aja primjesa mogu biti zelenkasti. Aka Sll Cisti bijele su boje i saharoidnog sjaja ( gre.3. Struktura im je granoblasticna ponekad mogu imati sacuvanu strukturu kvarcnih pjescara. itd.. Razlikovanje ove dvije grupe stijena je izuzetno tesko. Prema mineral nom sastavu razlikujemo kakitske i dolomitske mermere pri cemu su kalcitski mermeri znatno VIse rasprostranjeni. kvarc i organska materija. Zelene su do tamnozelene boje.3.4.3. gralit. Kvarcna zrna su u ovim stijenama cesta zupcasto srasla sto stijenama daje veliku cvrstinu. Narocito moie biti veiiki sadrzaj muskovita ako su mermeri nastali mctamorfozom glinovitih krecnjaka. Postoje prelazi ka granoblasticnoj strukturi (granonematoblasticna). Cisti mermeri izgradcni su ad zrna kalcita iii dolomita koja su obicno izometricna i raz1i6ito srasla.1. koja je primarno bila u peridotitima. lzgradeni su uglavnom od serpentina koji moze nastati kako od olivina tako i od piroksena. grafit.4. Mermer se eijene kao izvrstan materijal. epidot. Strukture su granoblasticnc. zbog primjesa. Serpentiniti su masivne teksture. Boja im je zelena. (mramori) Mermeri su metamorfne stijenc nastale kontaktnom i regionalnom metarnorfozorn krccnjaka i dolomita. Preobrazaj peridotita u serpentinite moze se. silimanit. razlicite velicine zrna. Najugu Krivajsko-konjuskog masiva kod Dubostice nalazi se masiv amfibolita ( lSxS km ). stvori6e se normalne peridotitske stijene. Odlicno se poliraju. biotit. kaleit. itd. kada se nazivaju serpentinski skriljei. Tereni igradeni od mermera i kvareita imaju promjenljive hldrogeoloske karakteristike. Najvece mase serpentinita nalaze se na Konjuhu i Ozrenu. Nastaiu metamorfozom bazaltoidnih magmatskih stijena (orto-amfiboliti) iii bazicnih tufova i laporaea (para-amfiboliti). sivi.4. itd. Tekstura 1m je mas:vna (homogena). serpentinita i amfibolita 3. hematit. lzgracleni su od amlibola ( hornblende) i plagioklasa (andezin). Mermer. talk.3. itd. U slucajn da voda bnde 76 77 . Usljed sudrz. Povrsinski radovi otezani su 3. kvare. meclutim. 3. Najvise se koriste kao arhitektonsko~radevinski kamen. limonit. Amfiboiiti Amfiboliti su stijene visokog kristaliniteta i visokog stepena metamorfizma. i u kiparstvu. 3. Stetne primjese kod mermera predstavljaju pirit.3. Cisti kvarciti su bijele boje ali su najcesce. Pri proejeni kvaliteta mermera posebnu paznju treba obmtiti na prisustvo stetnih minerala: pirit. hlori!. kvare. Mermeri bogati liskunima koji lokalno imaju elemente lepidoblasticne strukture nazivaju se cipoHni. sakchar-secer ). NaroCito su povoljni sitnozrni varijateti ler se lakse obracluju i potpunije glacaju.Za dekorativne svrhc najbolji su sitnozrni mermeri jer se najlakse i najbolje poliraju. magnctit. Skriljave su iIi l11asivne teksture. tamnozelena iii sarena.3.2. kvarcita.3.

pod Cijim djelovanjem dolazi do kretanja i premjestanja stjenovitog materijala u litosferi. Ti procesi su takode doveli do stavranja mnogih boranih planinskih vijenaca razlicite starosti kao i do sireqja okeanske kore. kako u moru tako i na kopnu. odnosno tektonski poremecena. metamorfizmom i seizrnizoill. prostorno ograniceni. Pod geoloskim silama i pojavama mogu se definisati sve one koje na rna koji nacin modifikuju spoljasni izgled i unutrasnju strukturu litosfere. ali je podzemni rad u njima dosta teiak. 78 79 . narocito u podrucjirna gdje se njihova aktivnost i danas neposredno izraiava. te jaee razlomljene i trosne. a rezultiraju izdizanjern velikih boranih planinskih vijenaca i nastankom depresija. Tektonska aktivnost Mehanicki pokreti u Zernljinoj kori i gornjem omotacu. vainu ulogu irnaju orogeni pokreti. horizonlalna pomicanja te udaljavanja kontinenata s jedne strane·i pribliiavanja. u tunelu kod Maglaja u tektonskoj zoni registrovana je montmorilonitna glina. odnosno sudaranja s druge. Geodinamika se dijeli na endodinamiku (unutrasnja geodinamika) i egzodinamiku (spoljasnja geodinamika). odvijaju i danas. Prilikom izvodenja radova U ovirn stijenama prepofucljivo je brzo Dok endogene sile. sto je veoma usporilo i otezalo izvodenje radova. koja narusava reljef i dovodi do nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka. Takvi (recentni pokreti ) predmet su proucavaqja neotektonike. a time i do izmjene strukture geoloskih tijela.ici. nastala trosenjem serpentinita. filiti i hloritski skriljci-samo u svjeiem stanju imaju povoljna svojstva za temeljenje i izgradnju objekata na povrsini. kosine zasjeka i usjeka pri izvedbi saobracajnica vecinom su nestabilne. Zbog toga su na serpentinitima moguca klizanja manjih i vecih masa. obuhvaceni su zajednickirn imenom kao tektonski pokreti. U njirna se nastavlja tektonska aktivnost. Pored toga. Naprimjer. pracene su magmatizmom. 4. Tereni koje izgraduju skriljci viseg stepena metamorfizma-gnajsi. U sklopu pokreta u litosferi izazvanih endodinarnskirn silarna. Zbog prilicno nepovoljnih fizicko-mehanickih karakteristika ave se stijene u gradevinarstvu gotovo i ne primjenjuju. To je rezultat matarnorfoze i prateceg povecanja zapremine kod transformacije olivina u serpentin. Oni su u geoloskoj proslosti rezultirali izdizanjima i spustanjima dijelova litosfere. rasjedanje i navlaceqje stijenskih kompleksa. U podrucjima izgradenim od skriljavih stijena oye grupe. dotIe egzogene sile razaranjem ( fizickim i hernijskirn putem ) istaknutih dijelova na Zemljinoj povrsini i odnosenjem razorenog materijala u nize dijelove gdje ga akumuliraju. oblaganje izbijenih profila. Karakterise ih boranje. liZ popratne pojave identicne onima u geoloskoj proSIosti. ako nisu izrazito skriljavi. formirajuCi pogodne prostore za sedimentaciju. a praceni su magrnatskom aktivnos6u i metamorfizmom uz oslobadanje seizmicke energije. imaju povoljne karakteristike za temeljenje objekata na povrsini i za radove u podzemlju. To su yeorna jaki pokreti koji uzrokuju bitne prornjene postojeCih medusobnih odnosa stijena u dijelu litosferc. Endodinamika Endodinamika proucava djelovanje unutrasnjih sila Zemlje i procese koje te sile proizvode. Sve te pojave. koje su bitno mijenjale izgled Zernljine povrsine. Voda se u manjim kolcinam i izoliranim pojavama maze naCi sarno u zoni povrsinskog raspadanja.1. Kod radova u podzemlju yeCi problemi nastaju sarno u zonama gdje su stijene izrazito skriljave. spustanja.1. amfiboliti amfibolitski skril. ubrzan je proces mehanicke i hemijske degradacije. Sloieni endodinarnicki procesi djeluju na Iitosferu od vremena postanka Zernlje. izuzev za nasipanje (ali i tada su kategorisane kao slahiji rnaterijal). Procesi koji se odvijaju u unutrasnjosti Zemlje uglavnom nastaju pod uticajem visokog pritiska i temperataure. teze ka potpunoj pcneplcnizaciji odnosno zaravnjenju terena. rnoguca je pojaya povecanog pritiska i suvisnog profila kod izbijaqja. pokretima rnagme i snaznlm orogenim kretanjirna teie da s!vore neravnine na Zernljinoj povrsini. Treba napomenuti da se izdizanja. Relativno su brzi. Izdignuta podrucja izgraduju magmatske.1. Pojave koje nastaju djelovanjem endodinarnickih sila odrazavaju sc i u gradevinskoj praksi. Skriljci llizeg stepena metamorfizn1a-argilosisti. Upotreba skriljaca viseg stepena rnelarnorfizma u gradevinarstvu je ogranicena zbog njihoye skriljavosti. kako bi se izbjegla pojava poput bubrenja i naknadnih odrona.zbog njihove razlomljenosti do znatne dubine. Ako je stijenska masa izrazito skriljava i uz to borana. Pri izradi podzemnih objekata. 4. takva podrucja podlozna su intenzivnoj eroziji. Amfibolit se koristi kao kvalitetan tehnicki kamen. 4. sto rezultira debelin1 trosnirn povrsinskim pokrivacem i nepovoljnim svojstvima za gradenje. a rezuitiraju magmatskom aktivnoscu i pokretima litosfere.GEODINAMlKA Gcodinamika je nauka koja proucava Zemlju s dinamickog glediSta ispitujuCi sile koje djeluju na Zemlju kao i posljedice djelovanja tih sila. Ove stijene izgraduju vodonepropusne terene . sedimentne i metamorfne stijene s razlicitim medusobnim odosirna. pa je uputno brzo oblagaqje.

Takvi sedimenti. s fragmentima razlicite velicine nakupljenim bez vidljivog reda unutar kojih postoje olistolitL nazivaju se vild flis. Ta su podrucja bez fanerozojkih sedimenata. iz geosinklinalnih prostora. lzmec!u ostrvskih lukova formiraju se unlltrasnja korita. a zastupljen je i regionalni metamorfizam.Treca faza se odlikuje izdizanjima koja prvo pocinju u sredisnjem dijelu geosinklinala i sire se prema njenim krajevima. odnosno glinovite stijene a lok~lno konglomerati i detriticni krecnjaci). Razaranjem mladih boranih i nedovoljno konsolidovanih planinskih vijenaca nastaje ishodisni materijal za postanak novih sedimenata. Tokom orogenetskih pokreta u ortogeosinklinali odvija se izrazito jaka magmatska aktivnost. Magmatska aktivnost se odvija u dubljim zonama. U unutrasnjirn koritima nastaje talozenje klasticnog 111aterijala Uz sudjelovanje mutnih tokova u ovoj fazi nastajll karakteristicni f1isni sedimenti u kojim se izmjenjuj u krupnozrnaste i sitnozrnaste stijene (pretezno pjescari i laporci. U sredisnjem dijelu najtesce se formira uzdignuce. na citavom podrucju geosinklinale izdignuti su i formirani veliki mladi borani planinski vijenci i udubljenja na rubovima i u mec!uplaninskim podrucjima. Nastaje kopneno podrucje s manjim izolovanim bazenima a obodni dijelovi su i dalje pod morem. nastaju i prirastaju mladi borani planinski vijenci. Zavrsna magmatska aktivnost u sklopu orogeneze u ortogeosinklinali naziva se finalni magmatizam. a prema kopnenim masama rubna. liZ koje. Pokreti u kratonima su dugotrajni i uglavnom 'verikalni bez izrazitijih pr0111jena u prostomim odnosima mec1u stiienama. Gcosinkiinale su velika utonula izduzena 1 kontinuirana labilna podrucja u kojima se odvija dugotrajna sedimentacija 111aterijaia razliCitog sastavu i porijekla. centralni diD se izdize. ali slabijim intenzitetom nego u vrijeme izdizanja. I . odnosno ofiolitima iii zelenim stijenama. Prema fiksistickoj koncepciji na prikazani nacin su nastali nasi Dinaridi te Alpe i Karpatobalkanidi. Za razliku od orogena. generalno gledajuCi odvija se u tri faze: -Prvu fazu karakterise nastanak I razvoj geosinklinala s nagomilavanjem velike koliCine preteino glinovitih i glinovitopjescarskih sedimenata koji UZroklljll spustanje njenog dna. U udubljenjima se nastavlja sedimentacija. Ovakvi pokrcti nazivaju se epirogcni pokreti. Geosinklinalno korito nastavlja se ispunjavati trosenjem kordiljera.Drugu fazu obiljczava izdizanje ostrvskih lllkova (kordiljera ili geosinkiinala) pod uticajcm kompresijskih pokreta.Aubouin. nakon koga slijedi sinorogenetski. erupcija i intruzija. sredisnji masiv. Zbog veoma jakog boranja. o okolnostill1U koje rezultiraju orogenetskim pokretinla i prostoru u kojem oni nastaju postoje dvije koncepcije. U pocetkll je to inicijalni 111agn1atizam zastupljen uglavnom peridotitima. Ovi blokovi s cela naviake bivaju ulozeni u nove nekonsolidovane klasticne sedimene. One su osnovane nu raziiCitom tumacenju polozaja kontinenata od vremena nastanka Zemlj inc kore do danas. izgraden od fragmenata razliCite velicine bez vidljivijeg sortiranja i slojevitosti. takode izgradena ad jako boranih i nletal110rfisanih starih stijena koje su prekrivene mladinl. boene pritiske i visoku temperaturu II dubljim dijelovima. L. metamorfnih I seizmickih aktivnosti. Ovakva podrucja nazivaju se orogenom.Kober i francuski J. a nazivaju se kratonima u cijem sklopu su stitovi i platforme. Najizrazitiji predstavnici fiksisticke koncepcije koji su istrazivali terene Bosne i Hercegovine i susjednih drzava bili su austrijski geolog J. nazvanih olistoiitima. one se lomi. dacitirna i riolitima uz granitske intruzije. Mec!u sedimentima koji nastajll II zavrsnoj fazi orogenetskih pokreta kao posljedica razaranja mlac!eg gorja vazan je sediment molasa. Konacno.29 ) 80 81 . Platforme su pretezno horizolltailla velika podrucja. Stitovi su nesimetricna blago uzvisena velika stabilna podrucja izgrac!ena od najstarijih stijena koje su bile izlozene jakom boranju j metamorfizmu. Kad labilno dno geosinklinale dode u fazu u kojoj ne moze izdrzati teret sedimenata. veoma slabo porenlecenim sedimentirna. Nakon sinorogenetskog slijedi supsekventni magrnatizanl sa andezitima. gabrima i dijabazima. navlacenja i lomljenja naslaga izraien je magmatizam u obliku izljeva. Sedimenti su podvrgnuti pocetnom boranju koje je praceno izljevima lave i intruzijama sto Cini osnovu nastanka nove kontinentalne kore. . pretezno sa granitima. a nalaze se izmedu relativno stabilnih rnasa iii uz njihoy rub. Prilikom navlacenja moze doCi do odronjavanja i urusavanja veCih blokova. magmatskih. a bocni dijelovi se boraju i navlate na kontinentalne obodne mase.T vulkanizam" metamorfizam i seizrnizam. Kober navodi da geosinklinalno podrucje prelazi u orogen zbog pritiska koji izazivaju nataloteni sedimenti i kontinentalne rubne mase. Fiksisticka koncepcija polazi od nepromjenljivosti polozaja kontinenata. Proces nastanka boranih planinskih vijenaca iz geosinklinala prema fiksistickoj koncepciji. stare stabilne kontinentalne mase nemaju izrazitijih tektonskih. tzv. Tako nastaje dvostrllki orogen ( s1. koji rezllltira bazicnim eruptivnim stijenama sa prevladavanjem bazalta i stijena alkalijske grupe s feldspatoidima.

otkinute od podloge. boraju i lome neovisno 0 poremecajima podine. bez inicijalnog magmatizma sa sedimentima specificnog sastava.1991 . Mio .Wcgenera koji je 1912. na osnovu cega je zakljuceno da iz svih ortogeosinklinala nisu nastali planinski vijenci jednakib karakteristika. -pragovi. Slika 30. proucavajuCi Dinaride. kojima je u fazi nastanka i razvoja svojstven tzv-inicijalni magmatizam s ofiolitima Hi baziCnim i ultrabazicnim stijenama (peridotiti. l{jevo iz 1921 god. cemu je dokaz postojanje ofiolita. Eu~eugeosinklinala! P-prag. One se nalaze u rubnim dijelovima geosinklinale. s poremecajima koji se odvijaju unutar starih stabiliziranih masa. -eugeosinklinale. Istraiivanja orogena rezultirala su spoznajama 0 njihovoj raz1i6it05ti. -miogeosinklinale. -jurski tip boranja (nazvan po planini Juri). To je prvi izdignuti planinski vijenac. god.). Prema Aubouinovu tumacenju Unutrasnji Dinaridi ( Supradinarik. time JC dato logieno tumacenje slicnosti obrisa nekib kontinenata ( sUI ). a desno iz 1931 god. nakon provedene analize procesa nastanka kontinenata i okeana zakljuCio da se kontinenti pomicu. Koberovo interpretirw?jc dvostrukog orogena. kod kojeg se krovinske naslage. a prati ih pojava dijapirizma. s jedne i druge strane sredisnjeg masiva. s prevladavajucim boranjem blokova uz izrazito lomljenje i rasjedanje i S VCOlna intenzivnim magmatizmom. Aubouinova shema geosinklinafc u parovima ( SM-sredi!inji masiv. 1986. s velikom debljinom sedirnenata i bez ofiolita nastali su iz rniogeosinklinale. -germanotipno (saksonsko) boranje. prema Heraku. -andski tip orogeneze. a odvajaju eugeosinklinalne prostore ad miogeosinklinalnih. izradio shemu pojavljivanja geosinklinale u parovima ( s1. S tim u vezi tazlikuju se : -alpinotipna orogencza. Prema sbvacanju J . Ta se podrucja nalaze u sredisnjim dijelovima geosinklinale.Aubouin je.Slika29. Iz miogeosinklinale izdizanjern nastaju planinski vijenci s naslagama debelim i vise od 10 km. s prevladavajucim velikim navlakama i umjerenim magmatizmom. Erozijom tog masiva nastaje materijal kojim se ispunjava geosinklinala. Njezin se pocetak vezuje uz istrazivanja A. Mobilisticka koncepcija bazira se na mijenjanju polozaja dijelova litosfere tokom razvoja Zemlje. ali sa slabije izra±enim metamorfizmom.miogeosinklinala) (preu:::eto j:::. 82 83 .Aubouina u geosinklinalnom prostoru kao cjelini postoje: -sredisnji masiv koji je nastao u fazi razvoja geosinklinale i simetricno dijeli geosinklinale na parove. gabri. (preuzeto iz : Herak. a Vanjski Dinaridi (Adrijatik. intenzivno boran i razlomljen. uzdignuca u geosinkinali sa specificnom sedimentacijom neritskih naslaga. Herak 1984) S obzirom na saslav stijenskih kompleksa i strukture utvrdio je i simetriju u njihovom ponavljanju. uz rubove kontinental nih masa. Posto se ispune sedimentima dolazi do boranja pracenog magmatizmom kiselog sastava (graniti i njima slicne stijene) i izdizanja velikih planinskib vij enaca. grade i vel ike debljine.30 ). 1984) J. 1986. Epiadrijatik i Dinarik prema Heraku.1995). dijabazi itd.1991 i 1995 ) nastali su iz eugeosmkhnalnog prostora.

a mjesta udaljavanja popunjavaju se novom okeanskom korom bazaltnog sastava. (8""". prcuzeto iz . konvergcntne (destruktivne iii konzumacijske) transformne (neutntlne iIi konzervativne). Uzroci kretanja ploea dovode se u vezu sa konvekcijskim (topiotnim) strujanjem koje je u neposrednoj vezi s kretanjelTI maglne. preuzeto iz Heraka.c. Mjeseca i drugih svemirskih tijela. sto se vidi na slid 33. l-glavna podrucja subdukcije. Pokreti u astenosferi rezultiraju pomicanje ploca duz granica koje mogu biti divcrgentne ( konstruktivne iii akrecijske). 2-okeanski hrptov.ea.. a sljetlija mogui'e pra:::nine (po Bul/ardu. Prema njoj litosfera je sastavljena od sest velikih i veceg broja manjih ploea koje leie i pomieu se po astenosferi ( s1.. Podudaranjc kOl1lura kontincnata pu rubovima kont.. ali i gravitacijskim silama.nentskog praga (selja)tamniju podru{ja o:::acavajll l1?/esta moguceg prekril'at?ia..1" > OKean~.J" ~ ('Dfl2uma"'j~) o.32 ) --- ~\:=-~====~:~:~:~:~~~:~. Za te zone karakteristieni su potresi plitkih iarista.""""'" SI...T I Slika 32.e !cOre • ~ub<lu. ]984 ) Slika 31. Divergentne granice jos se nazivaju i zonama sircnja ("spreading"). Ona izazivaju kretanja magme. 84 85 . Everetfu i Smithl!.==== I '""" . Glavne p/oce /irosfcre. 1984 ) Plote litosfere su elasticne. Mobilisticku koncepcija obuhvata U osnovi sve one stavove koji zastupaju kretanje ploea litosfere po plasticnom sloju astenosfere. Kretanja u litosferi objasnjavaju se i privlacnim silama Sunca. ali ujedno i dovoljno krute da mogu zadrzati svoj oblik. dopunjeno) U slucaju divergcntnih granica ploce se udaljavaju. 1975. (grebeni )SIre/ice ozacavaju smjer krelanja ploeG ( po Sul/ardu.33.. te kretanju njezinih odvojenih dijelova.. Na mobilistickoj koncepciji razvijena je sredinom 60-tih godina ovog vijeka koncepcija nove glabalne tektonike odnosno tektonika ploe•. Herak. sto rezultira velikinl valovitim izvij anj em. a markirane su hrptovima i uzvisenjima na dnu okeana. oscilacijama i lomovima u Zemljinoj kori. Graniee ploeG UfOs/ere (prema: Beiser.

S-mjesto subdukcije. spoj Pacifickog okeana s okolnim kontinentima ujedno predstavlja ( uglavnom ) i subdukcijsku granicu r. sto je praceno izraZenim vulkanizmom andezitskog sastava i potresima plitkog. On se povremeno ( nakon savladavanja tTenja ) ponavlja. Njome se objasnjava razlog postojanja ofiolita na kontinentu. Zbog jakog trenja u dnbljim dijelovima kontinentalne kore ovaj proces nije stalan. prema tektoniei ploca. Proces orogeneze se.subdukcije odvijaju se u kontinentalnoj kori. To su transformni rasjedi. podrucja Japana i Filipina slika 34 ). Ve6ina njih nalazi se u okeanskim bazenima. P-plast ( omotac j. To je dijelom haoticni sediment s fragmentima razlicitog porijekla i velicine. N-neritik. OF o Slika 35. MF-metamorfna fronta. Pri tome pomak po pruzanju moze naglo prestati na obje strane iIi promjeniti oblik i smjer kretanja. kontinentalne (krustalne) iii A-subdukeije (nazvane po Ampfereru. S tektonikom ploea povezan je speeifican sedimentni kompleks nazvan melanz (fr. K o I I I Slika 34. a plitke su zbog njezine krutost! koja ne dopusta vece podvlacenje. Zavrfnefaze orogeneze kolizijskog tipa-sudar dva kontinenta:K-kontinentalna kara. M-meiani (prema Dewey & Bird. 1984) Postoje takoder i misljenja 0 moguCim kombinacijarna navedenih tipova orogeneze. U tom je slucaju izraZena jaka konzumacija okeanskog dijela ploce pa doiazi do sudaranja dva kontinenta ( slika 35 ).Konvergente granice su mjesta na kojima se ploce priblizavaju. Himalaji. subducira-podvlaci. oct kojih barem jedna nosi na sebi kontinentainu koru.·· . F-flis.. 0okeanska kara. 86 87 . preuzeto iz Herak. £0embrionalna orogenezQ. ad pelita do olistolita. O-okeanska kara. . ¥I I I I I I pacificke ploce. Razlikuju se dva osnovna tipa orogeneze: kordiljerski i kolizijski.melange) . sto moze rezultirati nastankom sistema navlaka. dok obale Atlantskog okeana predstavljaju sarno granicu izmedu kontinentalne i okeanske kore ( na istoj ploCi ). a morfoloski su markirane dubokim brazdarna i u odredenim slucajevima ostrvskim lukovima. dogada u zoni kolizije dviju ploea. odnosno Amstutzu). Jednafaza orogeneze kordiljerskog·lipa. modifikovano. pa su izdvojena dva osnovna tipa: atlantski iii pasivni kontinentalni rub i pacificki ili aktivni kontinentalni rub. OF-ofioliti. pri cemu se granica izmedu ploca nalazi u sredini Atlantika (srednjeatlanski hrbat. zbog velike gustoce. F-jliS. Ako se ploce horizontalno pomicu (klize) jedna uz drugu. GD-gabro i dioriti. a nazivaju se JOS 1 zonama subdukcije. te pojavom potresa plitkih i srednje dubokih zarista. modifikovano. ofiolitni melanz ( u kojem prevladavaju fragmenti ofiolitnih stijena ) i olistostromni melani (nastao podmorskim gravitacijskim klizanjem). akreacijska. Nairne. preuzeto iz: Herak J984 ) Kolizijski tip orogeneze nastaje kod duzeg trajanja subdukcije. onda ne dolazi do nastanka nove kore ni do unistavanja postojece. kao i 0 promjenarna smjera subdukcije. B-subdukcije nastaju naJcesce uz rubovc kontinenata. Kordiljerski tip orogeneze dogada se iznad dijela okeanske ploce koja se subdueira ( podvlaCi ) pod ostrvski Ink ( primjer. Prilikom subdukeije dogada se da dijelovi (iii komadici) okeanske kore ( koja se redovno.:·· . Ta se pojava naziva obdukcijom. Razlikuju se duboke iii B-subdukcije (nazvane po seizmologu Benioffu) i plitke. Te su granice markirane dubokim rasjedima s horizonntalnim kretanjem. pod kontinentalnu ) budu otrgnuti od podloge i navuceni na kontinentalnu koru. Pri priblizavanju i sudaranju dviju kontinentalnih ploca dolazi do odvajanja i smieanja gomjih dijelova kontinentalne kore kojima je najcesce zabvacen sedimentni pokrovo Odvojeni dijelovi su potiskivani i formiraju izokline i polegle bore. M-molasa. Tokom istraiivanja okeanskih prostora uocena su morfoloski razlicito gradena podrueja spojeva kontinenata i okeana.K-kontinentaina kara. Razlikuje se tektonski mel ani (nastao pretezno u zoni subdukeije ). odnosno divergentna granica). a zarista njihovih potresa su plitka. srednje dubokog i dubokog zarista. naprimjer. D-delta (prema: Dewey & Bird. A-subdukcije mogu biti manifestovane i vulkanizmom kiselog sastava. U tim se podrucjima okeanska kora podvlaci pod kontinentalnu. A.

ali samo u mjeri koiu dopustaju poznati odnosi danas i utvrdena stanja u geoloskoj proslosti. Svaki sloj irna donju i gornju povdinu siojevitosti. Sarno izuzetno. Takav odnos slojeva je diskordantan. dcltama.1. Podinu jednog sloja Clni onaj sloj koji leii ispod njega a njegovu krovinu predstavlja sloj koji Ieii preko njega.l koja se cesto javlja na izdancima. Medusobno paraieini slojevi koji su vremenskl kontll1111ranO talozeni. sJojeve (5-60 em) i banke (60-300 em). . Razlikujemo stvarou debljinu (d) koja predstavlja najkrace rastojanje iii okomien izmedu slojnih ploha i prividnu debljinu (d. Prvobitan polozaj slojcva je skoro redovno priblizno horizontalan. I hi i. Obzirom da je osnovno obiljezje evolucije nepovratnost procesa. Odstojanje od jedne do druge povrsinc prcdstavlja debljinu sloja. Masivni sedimenti nemaju izrazenu slojevitost. vertIkalm . Pruzanje sloja je njegovo presjeciste sa vodoravnom ravninom. Svaki sloj ima svoju podinu i krovinu. . Polozaj slojeva u prostoru ( pruzanje i smjer pada ) i ugao nagiba. Konkordantni slojevi: a-hori::. . Prema tome dovoljno je odrediti sarno smjer pada sloja (azimut) na terenu. bez obzira na njihov nagib.. podzemnim radovima itd. nazivaju se konkordantnim iii konformnim slojevima (sI. U veCini slucajeva nagnutost i savijenost slojeva posljedlca je naknadnih tektonskih poremecaja. . I I i ! I i :! i I LJH II. kOSI. slojevi 1l10gU U lzvjesl10j uljeri i u toku smnoga talozenja da zauzmu i kosi (nagnuti) polozai i to u priobalskim dijelovima bazena. Navedeni podaci ukazuju da ima dovoljno razloga da se 0 tektonici razmislja na mobiiisticki nacin. H- I I Stika 37.37). u koritima rijeka itd. omogucava procjene 88 89 . oko koralskih sprudova. iz cega odreciujerno i pravac pruzanja sloja.36 ). Prema debljini sloja razlikujemo: liske «5 mm). Kod vertikalnog sioja mjcri se sarno njegovo pruzanje. . I-~ I ~ iii I I i II . anda ani mecisobno mogu biti pod nekim uglom.1. Pristalice navedene koncepcije nalaze dokaze za svoje pretpostavke. Ugao nagiba je ngao sto ga sloj zatvara sa vodoravnom ravninom. d-prevrnutj Ako dva niza slojeva nisu vremenski kontinuirano talozena. dok se kod horizontalnog libelom provjerava njegova horizontalnost.Dakle. Stika 36. 4. . Slojevi se u prirodi javljaju kao hOrlzontaim. Kod svakog izdanka nagnutog sloja potrebno je razlikovati pruzanje sloja. teorijom tektonike ploca objasnjava se ukupna tektogenez~ litosfere. c-vertikalni. ali naglasavaju mogucnost varijacija i potrebu da se svaka pojava posebno ispita radi sto tacnije rekonstrukcije razvoja litosfere i procesa i pojava koje se u njoj dogadaju... Slojevi i geoioske strukture stijena Sloj jc elementarni oblik pojavljivanja sedimentnih stijena u prostoru nastao talozenjem istovjetnog materijala pod nepromjenjcnim uvjetima sedirnentacije.1. smjcr pada (azimut) i ugao nagiba (s1. prevrnuti. ali i popratne pojave kao sto su magatizanl. u istrainim busotinama. nlctamorfizam 1 seizmizam. Elementi p%ioja nagnutih slojeva Pruzanje sioja i smjer pada sloja stoje uvijek meciusobno pod uglom od 900. Smjer pada sJoja (azimut) pokazuje na koju je stranu svijeta sloj nagnut. b-uhrani. nema realnog opravdanja da se danasnje stanie nepromienjeno projektuie u bilo koje razdoblje geoloske proslosti. plocc (S-5mm).· Da bi utvrdili koji su slojevi prevrnuti neophodno je prije svega utvrditi nihovu staros!. uz poznavanje litoloskih svojstava i ruptura. Odredvanje poloiaja slojeva omogucuju njihovi dijelovi koji se pojavljuju na povrsini (izdanci).onatlni. .

Ras. morfoloske razlike.na trasi saobracajnice.. tektonske brece. reversne i horizontalne iii trasnkurentne. moramo poznavati njegove osnovne elelnente h::ao sio su rasjedna povrsina. Po paraklazi se stijenske mase mogu izdizati.. s-skok.38 ).1. Da bi definisali rasjed. PK-podinsko krilo. itd.38 ).'" 0000000 RP Stika 38. h-hod Stika 39. itd.jedi. Normalni rasjedi obuhvataju i sve vertikalne rasjede.o ponasanju tih stijena kada njihova prirodna ravnoteza bude poremecena gradevinskim radovima (npr. Hod iii bocni razmak je horizontalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka).iedi imaju krovinsko krilo uzdignuto uz rasjednn povrsinu iii podinsko krilo spusteno niz rasjednu povrsinu. zatim tektonska ogledala sa strijama..O::. Kod rasjeda s vertikalnom rasjednom povrSl11om krila se oznacavaju prema stranama svijeta. Do iste pojave dolazi ako je podinsko krilo uzdignuto uz rasjednu povrsinu. RCl'crsni rasjed Rasjedna povrsina je povrsma po kojoj je izvedeno relativno kretanje krila rasjeda. Vecu stabilnost i uopste povoljnije uvjete gradenja pruzaju masivni i bankoviti sedimenti u odnosu na tankoslojevite.jedi Rasjed je osnovna strukturna jedinica u litosferi koja nastajc pomicanjem dijelova stijenske mase po pukotini koja se naziva parakiaza iii rasjedna povrsina.1..ina. Kad se krila po rasjednoj povrsini pomicll koso osirn hoda i skoka nastaje i horizontalni pomak paralelno sa pruzanjem rasjedne povrsine (paraklaze). Horizontalni ili transkurentni rasjedi imaju krila koja se pomjeraju u pravcu pruzanja rasjedne povrsine. kao i kombinacijom jednog i drugog kretanja. spustati iii uzduzno pomicati pod uticajem vertikalnih (radijalnih) i horizontalnih (tangencijalnih) pritisaka. Normalni rasjedi su takyi rasjedi kod kojih se krovinsko krilo spustilo niz rasjednu povrsinu ( s1. ploeaste i listaste sedimente istovjetnog litoloskog sastava. Pomjeranje krila moze biti u dva smjera. Reversni ras. 40 i 41). krila rasjeda. te skok i hod ( 81.--. Po vertikalnoj rasjednoj povrsini moze postojati sarno skok i eventualno horizontalni pomak paralelno sa rasjednom povrsinom. Poprecni prcsjek normalnog rasjeda sa eiementima RP-rasjedna povrl.1. pa razlikujemo desne (dekstralne) i lijeve (sinistralne) rasjede. Kada je kretanjem blokova zdrobljen siri pojas stijene rasjedna povrsina se pretvara u trodimenzionalno tijelo koje se naziYa rasjedna zona.39 ) ---I !-::----:-----::c.).. Po relatiynom kretanju krila rasjedi se dijele na: normalne. 90 91 . Skok kod rasjeda predstavlja yertikalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka). niz izvora n8 kracem razmaku. iii pak kretana oba krila u navedenim smjerovima ( s1. pUkotinc itd. Sto se tice klasifikacije rasjeda najcesce se spomil'\iu dvije i to: a) po relativnom kretanju krila b) po odnosn prema sklopu okoline. Na rasjede ukazuju ostri kontakti naslaga razllcite starosti. bore. KK-krovinsko krilo.1. Ona moze biti debela nekoliko decimetara do vise stotina metara. Ovo je od posebne vaznosti za ocjenjivanje stabilnosti padina U odnosu na mogucnost pojavljivanja klizista.. Krila rasjeda iii rasjedni blokovi su dijelovi stijenske mase sa jedne i druge strane rasjedne povrsine. U okviru sedimentnih slojevitih stijena najbolje se uoeavaju strukturni elementi formirani tektonskim putem kao sto su ras. Normalni rasjedi su posljedica ekspanzije i grayitacije. Kod rasjeda sa kosom povrsinom razlikuju se krovinsko krila koje se nalazi iznad rasjedne povrsine i podinsko krilo koje se nalazi ispod rasjedne povrsine.. >1. prema tome jesu Ii krila jedno prema drugome pomaknuta udesno ili ulijevo ( s1.

,
Slika 40. Desni (a) i lijel'; (6) horjzontalni rasjed Slika -12 Horst (timor) i rov (graben)

Horst iii timor obiljezenje relativno uzdignutim sredisnjim dijelom, dok se bokovi s(epenicasto spustaju. Rov iii graben nastaje ako se sredisnji dio terena relativno spusta U odnosu na granicne rubne terenc. Trenje rasjednih krila pri kre(anju stvara na njihovim rasjednim povrsinama uglacane povrsine koje nazivamo gorska ogledala. Strije, odnosno brazde na njima ukazuju na pravac kretanja, a ponekad aka Sli dobro ocuvane i na sam smjer kretanja rasjednih krila.

4.1.1.1.2. Bore
Bore su strukturne jediniee litosfere koje nastaju savijanjem slojeva najces6e pod uticajem sila kompresije koje se prenose po slojevima. Slojevite stijene izlozene jednostranom iii dvostranom bocnom pritisku ( horizontalni iIi tangecijalni ) podlijezu povijanju odnosno ubiranju na razliCite naCine, gradeci pri tome razliCite naborne oblike. Pri oblikovanju bora samo izuzetno sudjeluju gravitacijske sile i dijapirski prodori, Bora se sastoji od izbocenog ( konveksnog ) i udubljenog ( konkavnog ) dijela. lzboceni dio bore je antikiinala, a udubljeni je sinklinala (s1.43 )

Slilw 41. Desni rusjed San Andreu." u SAD (California)

Rasjedi s horizontulnim kretanjem kod kojih na objc strane u pruzanju pomak naglo prestajc iii se mijenja oblik i smjer nazivaju se transformni rasjcdi~ Po odnosima prema sklopu okoline, rasjedi se klasifikuju prema tome kakav je polozaj rasjedne povrsine u odnosu na povrsine slojevitosti iIi ose sklopa. Izdvajaju se: uzduzni (Iongitudinalni), popreeni (transverzalni ) i kosi (dijagonalni). Specificne vrste rasjeda su makazasti i rotacijski rasjedi. Kod makazastih rasjeda hila su relativno razmaknuta na jednom kraju dok su kod rotaeijskih rasjeda krila relativno razmaknuta na oba haja rasjeda i to u suprotnim smjerovima. Rasjedi su u prirodi rijetko usamljeni. Obicno ih ima vise u nekom terenu pa se govori 0 sistemu rasjeda. Najesce su oni posljedica tektonskih poremecaja regionalnih razmjera. Grupe rasjeda grade slozene oblike kakvi se cesto ponavljaju u prirodi. Mogu se javiti kao: paralelni, koneentri"ni, radijalni, itd .. Slozeni strukturni obliei nastali rasjedanjem terena nazivaju se horst (timor) i roy ( graben) (s1. 42 ).

92

93

T
1

,

~
normalna

I

M
,
izoklina

lepezasta

Slika 44. Klasifiacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i kri/a bore

Stika 43.Bora sastavijena od sinklinaleantiklinale u francuskih Alpa sjeverno od Grenlanda (iz Birkeland & Larson, 1989)

podrucju

Prevojna podrucja nabora nazivaju se sarniri, a izrnedu njih nalaze se krila (bokovi). Samir antiklinale zove se greben iii tjeme, a samir sinklinale zove se dno. Unutrasnji dio sinklinale je jezgro sinklinale (najmladi sedmenti), a unutrasnji dio antiklinale je jezgro antiklinale (najstariji sedimenti). Osa antikiinale iii osa sinlinale je zamisljena iinija presjeka aks~jalne ravni u horizontalnoj projekciji, koja oznacava pravac pruZanja antiklinale odnosno, sinklinale. Kad su oblici pravilni, ova iinija kod antiklinale ide sredinom grebena a kod sinklinale sredinom njenog dna. Prava koja prolazi kroz pomenutu osu, koja predstavlja liniju u horizontaJnoj projekciji, i dijeli antiklinalu, odnosno sinklinalu na dva dijela, naziva se aksijalna ravan. Bore su medusobno razlicite, kako po obliku tako i po dimenzijarna. Najcesce se razvrstavaju: a) prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, b) na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali. Prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, bore se dijele na : normalne, izokline i lepezaste ( sI.44).

Normalne ( simetricne ) bore imaju krila koja leze simetricno prema aksijalnoj ravni i to kod sinklinale krila konvergiraju ka aksijalnoj ravni na nite, a kod antiklinaJe na vise. Izokline bore imaju hila koja su vecim dijelom paralelna aksijalnoj ravni, pa i medusobno sarno su povijena u tjemenu ( kod antiklinale ), odnosno u dnu ( kod sinklinale ). Lepezaste bore imaju krila koja se lepezasto prosiruju u dnu sinklinale i tjemenu antiklinale. Na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali bore se dijele na: nspravne, kose, prevrnute, polegJe i zagnjurene (sl 45 ).

I I
I
I
l

uspravna

Slika 45. Klasijikacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i horizontalne ravni (Uv - ugao vergence)

Uspravne bore, imaju uspravnu aksijaJnu ravan koja prema horizontali stoji pod uglom od 90 stepeni iii pod priblifuo vertikaJnim uglom. Kose bore, imaju aksijalnu ravan pod izvjesnim uglom prema horizontali. Prevrnute bore, imaju kosu aksijalnu ravan, krila im padaju na istu stranu, slojevi su na krovinskom kriIu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). PoJegle bore imaju skoro iIi potpuno horizontalnu aksijalnu ravan, slojevi su na krovinskom krilu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). Zagnjurene bore imaju ugao vergence (otklon aksijaJne

94

95

ravni od vertikaie ) veti od 90°, tako da antiklinala ima oblik sinforme u samiru i obrnuto. Pored navedenih bora postoje i specijalni oblici bora kao sto ~u : koljenasta ( fleksura ). dijapirska itd. Koljcnasta bora iii monoklma bora koja se jos zove i fleksura ima u jednon1 krilu skoro horizontalne slojeve a u drugom vrlo strme. Dijapirska bora. je rezultat vertikalnog prodora pojedinih tijela ( so, gips. anhidrit, itd.) prema povrsini. Bore mogu biti proste i slozene. Proste bore su na terenu najcesce predstavijene jednom antiklinalom i jednom sinklinalom. Siozene bore u sebi sadrze vise prostih bora iii oblika drugog reda. Ako jedna slot.ena bora velikih dimenzija ima oblik slozene antikIinale onda se ana zovc antiklinorij i obrnuto, aka u cjelini ima koritasti odnosno oblik sinklinale. onda se zove sinklinorij ( sl.46 ).

Stika 46. Sinklinorij ( S) i ol1(ikiinorij (.4)

Sinkinorij i antikiinorij imaju clemente anaiogne sinklinali i antiklinali.

4.1.1.1.3. Pukotine
Pukotine su ravni diskontinlliteta uzduz kojih nije doslo do veCih pomaka u stijenskoj masi. Mcdu njima raziikujemo dijaklaze, pukotine nesto ve6ih dimenzija ( koje u sedirncntnim stijenama rnogu presjecati vise slojeva) i ieptoklaze manje pukotinc koje se uglavnom nalaze u povrsinskom dijeiu stijena. Veorna sitne pukotine, koje se ceslO ne mogu registrovati okonl, nazivaju se prsline. Pukotine mogu nastati u svim fazama postanka stijena. Formiraju se rastezanjem, stezanjem, i torzijom stijena. te pri konsolidaeiji ( magmatske stijene ), temperaturnim promjenama i slieno. Za njihovo potpunije definisanje potrebno pozna"ati slijedece karakteristike: naein postanka ( gcnezu ), polozaj u prostoru, orjentaciju, oblik. dimenzije, vrstu i karakterstike ispune. PoslOji vIse klasifikacija pukotina. Prema genctskoj kalasifikaciji pukotine se dijele na: -primarne ( iucenje, usiojavanje, dehidrataeija )

-tektonske ( paraleine osama nabora, paraieine rasjedima iIi pod nekim uglom) -pukotine rnehanickog raspadanja ( do dubine 15-30 m ) -gravitacione ( pri klizenju i odronjavanju ) -tehoogene ( nastaju pri miniranju, slijegan,iu i iskopavanju ) Primarne pukotine nasta!e su u fazi formiranja stijene, dok su ostale pukotine koje se zovu jos i sekundarne, nastale zbog djelovanja endodinamickih i egzodinamickih faktora kao i djelovanjem covjeka na vee formiranu stijenu. U fazi formiranja magmatskih stijena nastaju pukotine zbog promjene zapremine tokom h!auenja magme. Pri susenju vlaznih sedimenata i zbog prornjene zaprernine nastaju tzv.pukotine isusivanja. Usljed prekida u sedimentaciji formiraju se meduslojne pukotine iIi pukotine uslojavanja. Meuu sekundarnim pukotinama posebno znacenje imaju one koje su nastale djelovanjem pritiska na stijenu. Kod kinetickog razmatranja razlomnih deformacija osnovni kriterij predstavlja vrsta naprezanja koja je uzrokovala obrazovanje sistema pukotina. Prema kinematskoj klasifikaciji pukotine se dijele: -tenzione pUkotine -pukotine smicanja -relaksacionc pukotine Tenzioue pukotine javljaju se u naborima na spoIjriim krivinama sarnica, a uz rasjede kao posljedica kretanja rasjednih blokova. Obieno su otvorene, bez ispllne, ili su naknadno ispunjene razlieitim materijalom. Mogu biti nepravilne, socivaste iIi peraste (uz rasjede ). Javljaju se llpravno na pravac najmanjeg pritiska-03 . Pukotine smicanJa su po obliku obii'no bliske ravnima i pokazuju tragove kretanja ( em-dm pomjeranja blokova ) pre1azeei u rasjede. Zidovi su im g!atki i obieno blisko postavijeni tako da nemaju ispunu ( nisu zice ) a na zidovima obicno posjeduju strije ( brazde ) koje su paralelne pravcu kretanja. Nastaju paralelno sa smjerom srednje jakog pritiska (02 ) a sa smjerom najveceg pritiska (01) zatvaraju ostar ugao. Relaksacione pukotine nastaju u ravnima upravnim na smjer maksimalnog pritiska (od u fazi kada njegovo djejstvo prestane i nastupi relaksacija u stijenskoj masi. Pukotine su obicno zatvorene, zbijene i rayne. Na sliei 47. prikazan je polozaj pukotina prema kinematici nastanka njihov izgled

96

97

1. Naprotiv.. Kod rasjeda klivai moze biti paralelan s paraklazom iIi pod odredenim uglom na nju.2. 4. Uz to. zatim pomicanje blokova u tunelima.usvajanja geometrijskih karakteristika ( visina i nagib etaze. itd. pravcem pruianja za vertikalne. za cjelovito proucavanje sistema pukotina nuzno je utvrditi i sve karakteristike pojedinih istovrsnih pukotina i pojedinaenih pukotina koje Cine sistem. para i visoke temperature kojom magma topi stijene i siri postojece pukotine. a odredena je njenim elementima polozaja (smjerom i uglom nagiba za nagnute pukotine. Polaiaj pukotina prema kinematici nastanka i njihov izgled (b r smjer najveceg pritiska. naCin otkapavanja.y z taeke u kojoj se ona nalazi. Pukotine lueenja ( kackasto iIi paraleiopipedno i bankovito do plocasto ) znatno olaksavaju eksploataciju. cvrstoci i stepenu vlainosti. pojave pojedinacnih pukotina. U dnu sinklinala prilikom izrade podzemnih prostorija javljaju se veei pritisci. U slueaju da ana kristaIizira u ). 3. Orijentaeija pukotine mjeri se geoloskim kompasom. Podaei a pukotinama se nakon terenskih istrazivanja statisticki obraduju i grafieki prikazuju odredenim dijagramima. Vrsta i karakteristika ispune defini. te mogucnosti koristenja kamena kao pnrodnog gradevinskog materijala. stepenicasta ) i oblikom njene povrsine ( glatka . usporiti i poskupili izvocienje daljih radova. Zbog naprijed navedenQg. granulometriji. Kod duze pukotine njen polozaj se odreduju s dvije tacke ili viSe. 02 -smjer srcdnje jakog pritiska. Meautim. /-tenziona pukotina. paralelno poredanih pukotina koje se zovu pukotinski klivaz.1. Oblik pukotine odreduje se njenim oblikom po pruzanju (ravna. one su eesto koneentrisane i Cine sisterne pukotina. br smjer najmanjeg pritiska. jer one upucuju na mehanicka Za prognoziranje uvjeta gradenja na nekom terenu neoph~dno je pored drugih elemenata istraiiti i geoloske strnkture tog terena. Prilikom izvodenja podzemnih radova kroz rupture moze doCi do prodora vode i gasova. 4.. a takode i obradivost rnagmatskih stijena.e materijal ispune pukotine i to prema mineralnom sastavu. broj etaze i s1.4. Istraiiva'1ie pukotina ima posebno znaeenje u sklopu inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena. blokove odredenih dimenzija. posto popusti visoki pritisak pod kojim se pnmarno nalazi. valovita. . ujedno i manje pokretna. PriIikom ubiranja terena u okviru ubranih stijena formiraju se pukotine paralelne asi nabora koje se nazivaju klivaz. Pojava zaostajanja "i kristalizacije magme u untrasnjosti naziva se plutonizam. ako su sistemi pukolina jako gusti veoma je tesko dobit. Poznato je da rupture ( rasjedi. Navedene pukotine negativno uticu na fizicko-mehanieke karakteristike stijena. Naprimjer. medusobne odnose u prostoru medu istovrsnim pukotinama i ukupan broj pukotina u sistemu.osteeenja bitna za stabilnosl kosina i iskopa.1.relak. Tokom prodiranja prema povrsini magma se postepena hladi i postaje viskozna. Znacaj gradevinarstva proucavanja geoloskih struktura sa aspekta Slika 47. Dimenzije pukotine definisu ~ezinu duzinu i sirinu. kao i primjene kamena. Taj proces je posljedica manje gustoee magme od stijena Iitosfere ( sto dovodi do magmatskog uzgona ) i postojanja plinova. Poznavanje ispucalosti stijenskih masa ima veliki znacaj kod projektovja kamenolorna tj. Tereni sa rupturama imaju manju stabilnost a lokom zemljotresa gradevinski objekti na ovakvim terenima trpe veea ostecenja.wciona pukotina) Polozaj pukotine u prostoru odreden je koordinatama x. 8tO moze zatim otdati. Magmatizam Magma iz unutrasnjosti Zemlje prodire prema povrsini kroz ndiCite pukatine i kanak. pukotine ) mogu prouzrokovati klizanje i odronjav~e terena. prouCavanju geoloskih strnktura treba posvetiti posebnu paznju.itosferi. Za utvrdivanje osnovnih parametara sistema pukotina neophodno je odrediti broj zastupljenih istovrsnih pukotina prema kinematici nastanka. nastaju razlieite magmatske intruzivne stijene. 98 99 . ). a iznad podzemnih prostorija moze doei do naglog prolamanja stijena. ondaje njihov polozaj u odredenoj vezi s elementima nastale makrostrukture. 2-pukotina smicanjo. a utvrdivanjem horizontalnosti za horizontalne). Ako su pukotine nastale kao posljedica veCih tektonskih poremecaja. hrapava ). U terenu se rijetko nalaze pojedinaene ( slucajne ) pukotine.1. pri boranju i rasjedanju terena u slojevitirn stijenama nastaje sistem uskih. gustih.

gejziri ( vruca voda i para ). Naprimjer bazaltska lava vulkanu Maunaloa na Havajima teee brzino111 oko 16 km/h. Tokom tog vremena maze biti izvorom povremenih vulkanskih erupcija. Kad intenzivna vulkanska aktivnost prestane. Mauna Loa ria Havajima. K. Tamboro na Sumatri. H 2 S. Stika 48. havajski vuIkani ). Mt. dolazi do mirnog izljevanja kroz pukotine litosfere bez formiranja vulkanske kupe ( naprimjer. Krakatall ( izmedu Sumatre i Jave ). i Ti. nastaju sve vrste magmatskih stijena. Meru i Kilimandaro u Afriei itd . Demavent u lranu. a to njeno svojstvo ovisi 0 hemijskom sastavu i temperaturi. S02. njezinim naglim oslobadanjem dolazi do ekspIozivne erupcije i nastaju vulkanske kupe (naprimjer. Mg. 1984) U podrucju SredozemIja poznati su vulkani Vezltv. Ca. S obzirom na visoku temperaturu magme o (600-1200 C) ona se moze hladiti hiljadama godina..).48 ) nastao od lave. a slikatni rastop koji izbija na povrsinu naziva se lava. ali vezanih za podrucja mladog boranog gorja i velikih tektonikom deformisanih zona ( s1. Si. a medu njima su vaznije fumarole ( vodena para i plinovi ). vee se poput tjesta izdize iznad vulkanskog grotla. preuzeto iz Herak. Vaino je naglasiti da su pri jednakoj temperaturi. H 2 0. Ra5poredvulkana na Zem!ji (po Ramseyu. Etna. Ljcvkasto udubljenje formirano na vrhu kupaste uzvisine naziva se kraterom. japanski i meksicki vulkani ). Vezllv. izljeva i drugih oblika vulkanske aktivnosti na povrsini litosfere. Medutim. Sve manifestacije do kojih dolazi izlaskom magme na povriiinu nazivaju se zajednickirn imenom vulkanizam. HCl. To su postvuIkanske pojave.49 ) Slika 49. pepela i drugog eruptivnog materijaIa. 1989) 100 101 . solfatare ( prevIadava sumporvodonik ). mofete ( llgIjen-dioksid ). NaCin rada i oblik vulkana ovisi 0 koliCini i sastavu plinova i 0 pokretljivosti 111agme. a bazicne fluidalne. ako je vodena para u podredenom odnosu ( sto je cest slucaj kod bazicnih fluidnih lava) . Dekkan u Indiji. Vulkan predstavlja zavrsetak duboke pukotine cjevastog oblika kroz koju magma izbija nu povrsinll litosfcre. HF itd. Ararat II Turskoj. Fe. Ponavljanje izliva moze rezultirati nastankom debelih ploca efuzivnih stijena na velikoj povrsini. Na. Ako u sastavu plinova preovladava vodena para ( sto je cesto karakteristika kiselih viskoznih lava. a kisela lava vulkana Mont Pele na Martiniku ( SI od Venecuele ) uz snizenu temperaturll uopstc ne teee. a II ostalim podrucjima: EIbrus i Kazbek na Kavkazu. Prema naucniku Bowenu (1956) postoji sarno jedna izvorna magma bazicnog sastava iz koje kristalizacijskom diferencijacijom . lJ 99250/0 kolicine luagma je sastavljena od 0.ios i neke lahkoisparljive komponente koje se zajednickim imenom nazivaju plinovima i paramn (CO" CO. Fuji u Japanu. Etna.Pelle na Martiniku. Vulcano i Stromboli. Recentna erupc(ja vu/kana Cerro Negro ( Nicaraglloj (iz Birkeland & Larson. Uz to ana sadrii . AI. na povrsinu mogu izlaziti razliciti plinovi i pare iz magme koja u unutrasnjosti litosfere jos nije posve ohladena. Na tom zavrsetku obicno se formira kupast oblik (s1. kisele magmc viskozne.Magma predstavlja silikatni viskozni rastop. Tokom istorijskog razdoblja bilo je aktivno oka 800 vulkana rasporedenih u vise pojasa.

Ovi potresi su lokalnog karaktera i njima pripada oko 3 % od svih potresa uopste. a dolaze najcesce kao prethodnica vulkanskim erupcijama. -mediteransko-transazijsko podrucje. Pretpostavlja se da njima pripada oko 7% od svih potresa uopste. gdje su registrovana zarista najjaCih potresa kojima se oslobada oko 80% ukupne seizmicke energije. preuzclO i::: Herak. siabiji i manjih razmjera od tektonskih pOlresa.1. Proucavanjem ove vrste dinamickih kretanja u Zemlji i njenoj kori bavi se posebna disciplina nazvana seizmoiogija.3. U svim ostalim seizmicki aktivnim podrucjima na Zemlji oslobada se preostalih 5% energije. Iran. San Francisko razrusen potresom tektonskog porijckla ( 1906 god. gdje se oslobada ako 15% ukupne seizmicke energije. u kojima postoje supljine. Oni se javljaju u labilnim terenima.~ta ( hipocentara): lijevo-plitki potrest u podrucju okeanskog grebena. Lokacije vainijih zarista potresa prikazane su slikom 52. Glavnim potresin13 smatraju se ani koji SD nastali kao posljedica tektonskih poremecaja koji izazivaju pucanje i vibracije lito sfere uz oslobadanje energije.. s dubokim zaristima.50 ) Slika 51. lznenadni poremecaji u Zemlji. (s1.4. Burma i Malajski arhipelag (adgovara zoni kolizije izmedu africke i indijske ploce s juga i cvroazijske ploce sa sjevera). Kako se pri ovim potresima i vibracijama Zemlja "trese". a manifestuje se pojavama potresa. Seizmicka aktivnost je rezultat endodinamskih procesa. Vulkanski potresi su znatno Ijedi . Prema uzrocima njihovog nastajanja. pa sc kao takvi smatraju lokalnim potresima. zemljotresi se dijele na tektonskc. u zonama subdukcije ( sl. koji so manifestuju kao potresi i vibracije u litosferi i na njenoj povrsini. Raspored potresnih iarj. Slabiji potresi plitkih zarista nastaju u podrucju okeanskih grebena Vulkanski polresi javljaju se u vulkanskim oblastima. a om jaCi. kojem pripadaju Sredozemlje. Hipocentri vulkanskih potresa nalaze se uglavnom na dubini od 30-50 km . Mala Azija. Urvinski (urusni ) potresi nastaju u onim dijelovima Zemljine kore. transformnim rubovima pacificke ploce). gdje dolazi do rasjedanja. 102 103 . vulkanskc. trusovi se cesce u narodu nazivaju zemljotresi.desno-spustanje iarista u zoni subdukcije ( prema Wvllieju. urvinske i vjestacke. Najaktivnija seizmicka podrucj a na Zemlj i su: -cirkumpacificko podrucje uz rubove Tihog okeana ( odgovara subdukcijskim i u manjoj mjeri. lako zem~jotresi traju svega nekoliko sekundi. pecine i drugi prazni prostori u litosferi. Vjestacki potresi najcesce se javljaju u oblastima miniranja i eksplozija u vezi sa radovima u Zemljinoj kori. 1989) Pretpostavlja se da tektonskim potresima pripada oko 90% svih potresa. kao i prelna nacinu manifesacije san1ih potresa na Zemijinoj povrsini.51 ). Stoga su tektonski potresi uglavnom vezani za geosinklinalne oblasti a rijetko za stare ukocene stjenovite mase ( platforme ). Nastaju usljed velikih napona u kanalu i proboja lave. poznati su pod opstim imenom trusovi. 1984) Slika 50. ali isto tako i na povrsini Zemlje u nestabilnim terenima. u kojima su stijene zahvacene orogenim pokretima. Pamir. Himalaji. a najcesce zbog eksplozije i iznenadnog oslobadanja gasova i para. na povrsini litosfere mogu izazvati katastrofalne posijedice. Kavkaz. Seizmicka aktivnost transformnih rasjeda.) (iz Birkeland & Larson. Prema poslavkama Nove globalne tektonike potresi nastaju pomicanjem litosfernih ploea.

godine ( koristi se u SAD-u ). . zgrade od blokova i montazne zgrade od prirodnog obradenog kamena. Podjela u ska1i: 104 105 . prikazane su u nastavku. Prvu opisnu skalu intenziteta dao je Pignatoro 1783 godine. i -Medvedev-Sponheuer-Karnikova skala ( MSK-64) iIi UNESCO-skala s 12° iz 1964 godine. koja se 1 danas koristi kod nas. osipanje komadi6a maltera i ljuskica bojc sa zidova i plafona ( stropova ). seoske zgrade ad nepecene opeke. opadanje krupnih komada maltera. podjelom i opisom potresa od V do XII stepena. Prv. stepen. rusenje unutrasnjih zidova. 2. TipC-armirano-betonske zgrade i dobro gradene drvene zgrade II KoliCinske karakteristike ( procentualni odnos ostecenih gradevina prema postojecem broju gardevina ) Pojedine-do 5% Mnoge-do50% Vecina-priblizno 75/j-o III Klasifikacija ostecenja 1.Raspored glavnih epicentara potresa na Zeml}i (po Gutenbergu. padanje crijepa sa ITova. IV Grupirana obiljezja skale a) Ljudi i okolina koja ih okruzuje. c) Prirodne pojave. 5. Predmeti koji vise Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje nazi va se hipocentrom. JaCina potresa u epicentru oznacava se stepenima. -Japanska skala sa 7° iz 1950. Zivotinje su uznemirene. rusenje dimnjaka. pojava pukotina na dimnjacima i padanje dijelova dimnjaka. Zgrade se potresaju iz temelja. a mJesto vertikalne projekcije hipocentra na povrsini u kojem se osjeti najjaCi udar. otvorene pukotine. djelimicno rusenje zgrada. skala MSK-64 najpotpunijaje ( i za gradevinarstvo najprihvatljivija ) od svih do sada predlozenih jer polazi od vrste gradevina te vrste i koliCine ostecenja nastalog potresom odredenog stepena. s Osnovne karakteristike od kojih polazi MSK-64 skala.Stika 52. stepen-totalna oste6enja: potpuno ruset\ie zgrada.razaranje: pucanje zidova. 4. -Modificirana Mercallijeva skala ( MM) s 12° iz 1931. Koriste se jos svega cetiri: -Mercalli-Cancani-Siebcrgova skala (MCS ) iz 1917. a na bilo kom drugom mjestu s Im. a na temelju skale intenziteta. 1984) I Tipovi zgrada ( zgrade kod kojih nisu primjenjene aseizmicke mjerenja) Tip A. TreCi stepen-te:i:a ostecenja: vece i dublje pukotine u zidovima. kuce oblijepljene glinom.Linije koje spajaju sva rnjesta jednakog intenziteta potresa jesu izoseiste. Intenzitet potresa u epicentru oznacava se s 10. Drugi stepen-umjerena ostecenja: lnanje pukotine u zidovima. b) Gradevinske konstrukcije. S obzirom na opisane karakteristike intenziteta potresa.lahka ostecenja: sitne pukotine u malteru. razaranje konstruktivnih veza.zgrada ad neobradenog kamena. 3. Pet. naziva se epicentrom. godine s 12°. prellzeto I:::: Herak. Cetvrti stepen. Intenzitet potresa ( izrazen u stepenima od V do XII ) V O Jak potres-potrcs koji budi iz sna a) Potres tog stepena osjete svi !judi u kucama i mnogi pod vedrim nebom: mnogi se bude iz sna. a do danas ih je bilo u upotrebi 38. kao i one s djelimicnom drvenom konstrukcijom. Tip B-obicne gradevine od pecene opeke.

a voda se muti zbog dizanja mulja. Spomenici i stubovi padaju. b) Mnoge zgrade tipa C trpe stetu prvog stepena.sll. a puni mogu presusiti. a na pojedinim stete cetvrtog stepana. Potres osje6aju Ijudi i u vozilima koja se kreeu. Kamene ograde i zidov1 se fuse. ako je udar okomit na ravninu njihanja. Na spojnicama cjevovoda nastaju osteeenja. a mnogi tesko odrzavaju ravnotezu. a djelimicno i prevrce. b) pojedine zgrade tipa B i mnoge zgrade tipa A trpe ostecenja prvog stepena. a poneke zgrade iz ove grupe trpe stete treceg stepena. c) U ravnicarskim predjelima s visokim nivoom podzemne vode. Velika zvona zvone. a putevi se osteeuju.jako se njisu. b) Moguee su stete prvog stepena na pojedinim zgradama tipa A. c) Mogueaje promjena izdasnosti izvora. Na rezervoarima se javljaju ozbiljna ostecenja. Vise6i predmeti (lusteri) djelimicno se oste6uju. a mnoge zgrade tipa B stetu drugog stepena. Rjede nastaju kJizista na sljunkovito-glinovitim obalama.S vodom i bez nje mogu biti izbaceni pijesak i mulj na povrsinu. b) Mnoge zgrade tipa C trpc osteeenja treeeg stepena. voda izbija na povrsinu i izljeva se. Domace zivotinje bjeze iz stala. a pojedine cetvrtog. a pojedine i cetvrtog. a) Potres osjete svi Ijudi u kueama i pod vedrim neborn. Na mjestima gdje su putevi zasjeceni u padine mogu se pojaviti klizista i pukotine. Pukotine koje se javljaju u terenu mogu imasti sirinu i do 10 em. Mogu se pojaviti novi izvori.a u kamenim ogradama i zidovima pukotine. U brdovitim podrucjima ucestali su odrani i odvaljivanje yelikih komada 106 107 . Grane na drveeu se lome. Rijetko dolazi i do lorna cjcvovoda na spojeviIna. Nezatvoreni prozori i vrata se nji. Tezak namjestaj se pomice. Presahli bunari se pune vodom. Statue i kameni spomenici okrecu se ake svog postolja. a aktivni presusiti. zivotinje bjeze na sve strane. Velike stete vidljive su na namjestaju. b) VeCina zgrada tipa C trpi stete drugog stepena. Na mnogim zgradama tipa A nastaju stete treeeg stepena. Pojedine zgrade tipa A trpe ostecenja drugog stepena. Pojedine zgrade tog tipa trpe stete petog stepena. Nivo vode u bunarima se mijenja. Mnoge zgrade tipa A imaju osteccnja cetvrtog stepena. U veeini slucajeva zaustavljaju se salovi s njihalom. Mala crkvena zvona pocinju zvoniti. VIIo Silan potres koji izaziva ostecenja gradevina a) Ljudi bjeze iz kuea u panici. kao i izdasnost izvora. Nepricvrsceni predmeti se pokrceu. Podzemne cijevi se djelomicno lome. Voda u jezerima se muti. O IX Ograniceno razoran potres-potrcs koji izaziva opea osteeenja gradevina O a) Opca panika. a neki gube ravnoteiu. Izdasnost i niva vode se mijenjaju. TekuCine se izlijevaju iz otvorenih posuda. c) Na vodenim povrsinma nastaju valovi. Mnoge zgrade tipa A trpe stete petog stepena.Slike na zidovima se pomicu. Pored takvih. U ponekim slucajevima krive se zeljeznicke pruge. Mnoge zgrade tipa B dobijaju ostecenja cetvrtog stepena. a ponekad i prevrcu. U mnogim slucajevima lome se stakleni predmeti i posude. Ljudi istrcavaju iz ku6a na ulicu. U pJaninskim predjeJima mogu6e su pojave kJizanja. c) U nekim vlaZnim tlima moguce su pojave pukotina sirine do I em. c) Dolazi do klizanja tla na bokovima USJeClma puteva. Mijenja se izdasnost izvora i nive vode u bunarima. Pukotinc u tlu mogu imati sirinu i do nekoliko eentimetara. PreSllsenl izvon St: mogu ohnoviti. a pojedinc petog. VIII Stetan potres-potres koji izaziva jaka ostecenja zgrada a) Opei strab i panika: potres se jako osjeca i u automobilu u pokretu. maze se pojaviti i veCi broj rnanjih pukotina. VIO Dosta jak potres-potres koji izaziva paniku.

. itd. Odnos magnitude M i intenziteta potresa u epicentru 10. Nivo vode u bunarilllU se nlijenja . a rijeke mogu promjeniti smjer svog taka.rasjedi.Cijevi u podzemnim instalacijama se savijaju i lome. prel11a S. Nastaju velika klizanja i adroni stijenu. slabiji-after liok ( s1. Centralna zona je seizmicki dosta mirnija od prethodne. Tu mjeru definisao je Richter I 935. c) U tiu nastajc veliki broj otvorenih pukotina i rasjeda. Tuzla i Derventa.godine..V.Podrucje Bosne i Hercegovie izlozeno je potresima CIJa Jacma dostize 8-9 stepeni Mercaliijeve skale.2. rijeka i jezera se izlijcva. c) U tiu se pojavljuju otvarene pukotine sirine od nekoliko centimetara do 1 m. 108 109 . Sto puta jaci potres ima magnitudu I. Premjestaju se stijenske mase u horizontalnom i vertikalnom smjcru. Nastaju velike pronljene u rezimu podzemnih voda. Stona i Dubrovnika. najslabiji potres s oslobodenom energijom ad oko 10 5 J ima magnitudu O. I\1ogu nastati nova lczera. zeijeznicke pruge i putevi postaju neupotrcbljivi. Medvedevu (1965 ) moguce je odrediti formulom: 10=1.nakon cega slijedi glavni udar. a isto taka i na strmim morskiul obalama. u takvoj skali oznacavaju magnitudu M=8. Slabije vezana tia khze niz padine. nastaju velike pukotine u tlu i velika horizontalna i vertikalna premjestanja stijenskih masa. x!' Razorni potres-potres koji izaziva opce rusenje zgrada b) Muage zgrade tipa C trpe ostecenja cetvrtog stepena.stijena. Podrucje BiH podijeljeno je na lri glavne zone: sjeverna. a prostire se sjeverno ad linije Rudo-Bosanski Novi. nastaju odronjavanja velikih razmjera u planinskim predjelima iii na obalama rijeka i drugih vodotoka. XIIo Katastrofalan potres-potres koji izaziva promjenu reljcfa b) Stete su veOl11a velike. VeCina potresa ima svoj pocelni stadij sa slabijim udarima-for sok. pa se po njemu magnitudna Ijestvica naziva jos i Richterovom. centralna i juzna. b) Teska su oste6enja na solidno gradenim objektima. c) Povrsinski izgied Zel11lje bitno se m~ienja. U njoj su zastupljeni seizmicki aktivni rasjedi od kojih je najbitnija sprecanskokozaracka rasjedna zona. Sjeverna zona obuhvata sjevemu Bosnu.53 ).1. vee ina zgrada tipa A trpi ostecenja petog stepena. Nastaju nova jezera. odnosno. . Seizmotektonske defonnacije su prouzrokovane nonnalnim rasjedanjem Juzna zona ima vise rasjednih struktura znacajnih za seizmicku aktivnost. da bi poslije njega nastupili zavrsni. cija je magnituda 0.9 logaritamskoj 23 (s oslobodenom energijom od oko 10 J ) dok potres kaji se jedva osjeti ima magnitudu 1. Doiazi do aktiviranja mnogih kiizista. Najvainije seizmogeno podrucje je Treskavica. a najvaznija struktura je Busovacka rasjedna zona. Mostovi. brane. Xlo Pustosni potres-potres koji izaziva katastrofu Na osnovu kolicine oslobodene energije. Nastaju teska ostecenja na mostovima.3. te vrbaski rasjed kod Banja Luke.lacina potresa u zaristu ( hipocentru ) oznacava se magnitudom M. i tako redom.5 log h +3 M-Inagnituda h-dubina zarista (km) Io-intenzitet potresa u epicentru Razorno djelovanje potresa bit 6e vece ako je zariste plice. a 100xlOO (l0000) jaci magnitudn 2. U susjednoj Hrvatskoj sreclnja dubina zarista potresa nalazi se oko 15 km. Brojevi 0. . moguce je potpuno rusenje svih gradevina iznad i ispod zemlje.5 M -3. Yoda iz kanala. Magnituda nekog potresa odreduje se kao dekadski logaritam maksimalne amplitude u odnosu na standardni ( etalonski ) potres. Najznacajnija seizmogena podrucja su Gatacko i Nevesinjsko polje. Odredivanje ovog intenziteta trazl posebno iz~cavanje. Zeljeznicke pruge se krive. a pojedine zgrade tog !ipa i petog stepena. Cijevi u POdZCI11nin1 instalacijama se lon1e.5. zalede Makarske. Na povrsini puteva ( asialt. Za naSu zemlju uradena je seizmotektonska karta na kojoj je prikazana debJjina Zemljine kore. epicentri potresa. Seizmogena podrucja su Banja Luka . ovisno 0 dubini zarista. Na obalatna rijcka mogu6a su fOrIl1iranja velikih klizista. makadam ) nastaju valovite defortnacije. Seizmotektonske defortnacije na ovom podrucju izazvane su horizontalnim kretanjima na rasjedima. Muoge zgrade lipa B trpe ostecenja petog stepena. Na nasipima i branama dolazi do kriticnih o'tccenja.

Na poveeanJe seizmicnosti u tim stijenama znatno utice visok nivo podzemne vode. 4. glavnim udarom ijednim after . klizista. Seizmicki su opasne sve nevezane .feri. geoloskoj gradi stijene i nai'inu gradnje. a najsporiji u nevezanim. te lokalnih uvjeta 0 kojima ovisi poveca. Amplituda talasa u vezanim stijenama iznosi do 2.nje . ostecenja gradevmsklh obJekata ovisit 6e i 0 njihovoj udaljenosti od epicentra. Seizmogram potresa s dvafor . duzine i d09m. undae secundac iii S-talasi. sto ujedno oznaeava granicu medu medijima. Kroz njih se potresm talas! prenose ravnomjemo. gnajsevi . cvrstim stijenama. polozaj slojeva. moguce je izdvojiti podrucja na kojima odredeni objekat trebamo temeljiti i konstrukeijski koncipirati tako da izdrzi ocekivani potres. potresni se talasi iii reflektiraju iIi lome. krecnjaci. hidrosferi i biosferi.foka. dolomiti. Naselja treba da budu sirokih uliea i sa dosta zelenih povrsina ravnomjemo rasporedenih po eijeloj povrsini grada.Stika 53. itd). Tako recimo na dubini od 15 m potres se mamfestl\Je sa samo oko 10% razome snage koja je registrovana na povrsini. i to vise iIi manje paralelno. s naglaskom na veeu nepovoljnost onih s krupnijim zm!ma. sire se konveksno prema sredistu ZemUe. glineni skriljei i njima sliene stijene. Stijene na kojima radimo mogu se u seizmickom smislu podijeliti u dvije grupe: a) seizmicki bezopasne stijene i b) seizmicki opasne stijene.7 pula. Poznato je da su zgrade od betona sa skeletnom armaturom znatna otpomije od zidanih kamenih zgrada kao i zgrada od opeke. U grupu seizmicki bezopasnih stijena ubrajaju se sve cvrste stijene ovim redosljedom: magmatske stijene. ali da se od njihovog razomog uticaja mozemo zastiti odgovarajuCim planiranjem. undae primae iii P-talasi. Egzogene sile djeluju na Zemljinu koru s tendeneijom da izvrse peneplenizaciju (izravnjavanje) reljefa na podrucjima gdje su endogene sile dovele do stvaranja neravnina u reljefu. iIi ~manjenje stepena seizmickog intenziteta. a brzina im raste s dubinom. Osim nacina i dubine temeljenja. koja se naziva diskontinuitetom. -Dugi talasi. -Transverzalni talasi. Iskustveni podaei svjedoee da je razomo djelovanje potresa izrazitije na povTsini nego u dubini. U seizmicki aktivnim podrucjima urbani sticka rjesenja treba osmisliti tako da se opasnost za Ijude svede na minimum. vibriraju u smjeru sirenja potresnog udara.. a u nevezanim i do 30 ell. i njihove uticaje na Zemljinu koru. U dosadasnjoj praksi spoznali smo da se zemljotresi ne mogu predvidjeti. Zakljueak koji proizilazi iz ovih podataka jeste da u potresnom podrucju objekte treba temeljiti dublje.stijene. Znacajno je da egzogene sile zajedno sa proeesima i pojavama koje uzrokuju imaju adraz u dijelu litosfere u kojem se vrse gradevinski radovi i grade razni objekti. Egzodinamika Egzodinamika proucava zbivanja u atmos. konglomeratai. rasjedi. Ovi procesi manifestuju se kao: III . kvarciti. za sto su potrebne najmanje tri seizmoloske stanice ( ne u pravcu !). izazlvaju stezanje i rastezanje stijenske rnase. aridno-insolaeija i vjetar ). vibriraju okomito na smjer sirenja. Potres se registrira uredajem koji se naziva seizmograf. bez narusavanja njegove funkeionalnosti. te litoloskog sastava i tektonske grade. Sporiji su od PiS talasa i imaju najmanju vaznost. Na osnovu zakasnjenja S-talasa prema P-talasima maze se izracunati mjesto epicentra.fokom Potresni udari sire se u talasiIna koji rezultiraju jaCim iIi slabijim vibracijama. 110 pjeScari . Prilikom izgradnje u seizmieki aktivnim podrucjima. humidnovoda i organizmi.a razlikuju se naCinom i brzinom sirenja: -Longitudinalni taiasi. projektovanjem i izgradnjom objekata. Brzina sirenja talasa ovisi 0 materijalu kroz koji prolaze. sporiji su od P-lalasa za oko 1. Na osnovu ucestalosti potresa i njihove jaCine na nekom podrucju. nuzno je VOG!t! racuna i 0 lokalnim uvjetima ( reljef. razliCite elasticnosti i gustoee. Na prelazu iz jednog medija ( koji ima odredenu elasticnost i gustocu ) u drugi. Savremeni egzodinamski procesi djeluju na Zemljinoj povrsini ovisno od klimatskog uticaja ( nivalno podrucje-snijeg i led. Najbrzi su u vezanim.5 em. undae longae iii L-talasi sire se sarno kroz litosferu. najbrzi Sil.2.

odnosno zamrznuta voda u porama kamena ( led ima veeu zapreminu od vode za oko 10 % pa sc stvaraju visoki pritisci ). kiseonika. U prirodnim uvjetima fizicko i hemijsko raspadanje djeluju zdruzeno. CO2 i drugih hemijski aktivnih supstanci. rastvaranje i hidroliza. ako nije erodovana. -erozija padina. Na povrsinama kamena zahvacenog ovim procesom uocavaju se mrkozute mrlje koje prljaju kamen i narusavanju njegov izgled osobito ukoliko je kamen glacan i poliran.micko usitnjavanje stijenske masc. Slieno razomo djejstvo ima i mraz. aksidacija. -karstna erozija.1. Nestabilni alumosilikati prelaze u minerale glina. -odroujavanje. -klizeuje.-povrsinsko raspadanje stijenskih masa. profil terena sa korom raspadanja Ova kara moze biti razliCite debljine od nekoliko mm do oko 20 m. Hidroliza predstavlja razlaganje slozenih silikata uz prisustvo vade sta je praceno iZdvajanjem kiseline. Ove izmjene su najvece pri povrsini terena i liZ povrsine prslina i pukotina. itd. jer sarna raspadina. 4. Hemijske izmjene nastaju u onim dijelovima stijenskih masa koje su dostupne dejstvu vode. Hidratacija je proces vezivanja cestica rastvorenih u vodi sa molekulima vode. pa se takva izmjena stijena naziva fizicko-hemijsko raspadanje. Ovim procesom oslobada se sumporna kiselina koja razlaze druge minerale ( feldspat. itd. kale it ). Negativna strana zone raspadanja ogleda se u Cinjenici da stijenske mase imaju manju cvrstocu te su manje otpome na mehanicke uticaje i eroziju. -colska erozija. Proucavanje egzodinamskih procesa omogu6ava ocjenjivanje pogodnosti nckog tcrena za izgradnju gradevinskih objekata. -zamocvarenje.2. Egzodinamski procesi mogu biti vezani za veee prostare kada se tretiraju kao regionalni ( npr. Usljed pramjene temperature dolazi do sirenja i skupljanja mineral a odnosno do pojave prslina i pukotina. magnetit. pirokseni i amfiboli u serpentin ) i hloritizacija ( biotit. Ovaj proces je naroCito razvijen u tropskim predjclima u uvjetima visih tClnperatura i Slika 54. sporije u karbonatnim stijenama a najmanje i najsporije u stijenama silikatnog i silicijskog sastava. Hemijske izmjene stijenskih masa su najbrze u onim stijenama koje sadrZe lahko rastvorljive minerale ( sulfati . sufozija-ispiranje tla. predstavlja zaStitni pokrivac dubljih svjezih dijelova stijenskih masa. ). NajcesCi uzrok fizi6kog raspadanja stijena je dncvno i godisnje temperaturno kolebanje. -sufozija. Fizickim raspadanjem tretira se meh. -abrazija. hloridi ). -fiuvijalna erozija.denudacija. -osipanje. amfibol i piroksen u hlorit ).temog djelovanja. Oksidacija predstavlja proces djelovanja slobodnog kiseonika na minerale sa dvovalentnim zeljezom ( pirit. Sa inzenjerskogeoloskog aspekta zona raspadanja moze da ima negativnu i pozitivnu ulogu. odnosno planiranje i projektovanje odgovarajucc zastite u slucaju njihovog .zeniji 112 113 . klizanje terena. Povrsinsko raspadanje stijenskih masa je najrasprostranjeniji savremeni geoloski proces. Pri tome sulfidni minerali pirit i markasit oksidisu pretvarajuci se u limonit. Povrsinsko raspadanje stijenskih mas a velike vlamosti. Vidovi hidratacije su kaalinizacija ( feldspati i liskuni u kaolinit ). U okviru ovih zona u odgovarajucim uvjetima formir~u se klizista a u 81ucaju potresa u okviru njih izra. Zona stijenskih masa u kojoj dolazi do znacajnije izmjene fizickih osobina i hemijskog sastava naziva se zona iIi kora raspadsnja ( 81. -Iednicka erozija. ). a mogu djelovati i kao lokalni egzodinamski procesi ( npr. crozija ).54 ). serpentinizacija ( olivin. Hemijsko raspadanje predstavlja hcmijske izmjene stijenskih masa kao sto su hidratacija. biotit. Sa dubinom proces fizickih i hemijskih promjena postaje sve sporiji. odronjavanje. olivin. raspadanje stijena. Ono se sastoji iz fizickog ( mehanickog ) i hemijskog raspadanja stijcnskih masa. .

Razlika izmedu ovog procesa i procesa denudacije je u tome sto se pri denudaciji teren spira cijelom povrsinorn a pri eroziji dolazi do zljebljenja terena dut pravacajacih mlazeva vode. Denudacija Denudacija ( lat. a duzina im iznosi par stotina metara. Shema razvojajarllga. lz navedenog proizilazi da je deluvij veorna nepovoljan rnedij za gradnju bilo kakvih gradevinskih objekata. 4. A-perspekfiva. Kao posljedica nakupljanja rnaterijala nosenog kisnim kapima i rnlazevirna kiSnice. Takode zahvaljujuci kori raspadanja razvijaju se poljoprivredna dobra i povecavaju povrsine obrasle sumorn.2. Slika 57. svojom snagom zljebe povrsinu terena i odnose rastresiti pokrivac.5 mm godisnje ). ponekad Zone raspadanja rnogu irnati pozitivne karakteristike. Mnogi inzenjerski zahvati ( kopanje kanala. Proces nastajanja jaruga prikazan je na slici 57.56) do 2m.2. Intenzitet erozije padina zavisi od geoloske grade terena. podlozan velikorn i neravnomjernorn slijeganju. Pri tome vodene kapljice i slabiji rnlazevi vode nose sa soborn sitne mineralne cestice. j' Slika 55. Takav primjer je kada se u okviru njih formira materijal ( glina itd. koliCina i intenzitet atmosferskih padavina. vegetacija.55 ). Delnvij se formira od eluvija odnosno. rnaterijala formiranog u kori raspadanja stijena.3. B-horizontlana projekcija 114 115 . Stika 56. a sporo i nepotpuno drenira. ) koji se koristi u gradevinarstvu. Vododerine imaju dubinu erozionih zljebova (s1.2. . otpomost stijena prema mehanickom i hemijskom razaranju itd.denudare-ogoliti ) predstavlja proces spiranja i ogoljavanja terena pod djelovanjern atrnosferske i kopnene vode. Tri faze razvoja erozionih :f(jebova Kod jaruga zljebovi su duhlji ad 2m ( mogu bili duboki do 20 m ) a duzina im moze biti oko 1 krn. izglodavati ) padina je proces linijskog spiranja padina povremenirn mlazevima tekute vode. PriIikom crozije padina formiraju se odgovarajuCi erozioni i akumulacioni oblici. daljem razaranju. javlja se deluvij. Brzo se razblacuje. itd. itd) lakse se izvode zahvaljujuci korama raspadanja. a zasjecen i raskvasen jos i klizenju. Povremeni povrsinski tokovi. To je nglavnom slabo konsolidovan i stisljiv rnaterijal. Proces se odvija diskontinuirano i dosta ravnomjerno po cijeJoj povrsini ( npr.erodere-prostrugati. Erozioni oblici su vododerine i jaruge dok su akurnulacioni oblici erozione plavinc. Medutirn.Na denudaciju utii'u lokalni faktori kao sto suo geoloska grada i reljef terena.su seizmiCki efekti. prisustva biljnog pokrivaca. Profil terena sa korom raspadnja-l ( e/uvij ) cijim je kretanjem niz padinu formiran defuvij (2) I I Deluvij se odikuje ilovacastirn sastavorn i velikom poroznosti. kJimatskih prilika. Erozija pad ina Erozija (lat. u brdsko-pJaninskim predjelirna reljef se snizi oko 0. Nagomilanje pokrenutog i nosenog sitnog rnaterijala vrsi se po lokalnim depresijama u reljefu iii dosta cesce pri dnu padina ( s1. nagiba terena. 4.

. Mogu biti izgradene od pij eska i sljunka 1 I ( s1. promjenama u koliCini taloga itd. podloznost slijeganju. Tako je naprimjer u karito rijeke Miljacke (1999. nagib rijecnog iii potocnog korita. kolieina tekuce vode. ) na terenima sa bujicnim tokovima dosta je teska i lnoze biti veoma skupa. . slaba nosivost. U dolinama potoka i rijeka gdje preovlaauje vertikalna erozija ( zljebljenje korita ) formiraju se kanjoni ( skoro vertikalne obale ). Razvojem ovog procesa obrazuju se priobalne terase koje su nagnute prema moru.2. u Lipnici kod Tuzle ( selo CaniCi ) bujica nosiin stabia krupnog drveea koja Sli probijala zidove kuea a scoski put je za kratko vrijeme nestao i pretvoren je u vododerinu. Na podrucju Tuzlanskog kantona tokom 2001 god. itd. prisustvo i karakter tektonskih pokreta. k1isure ( kose obale ). itd.4. Ukoliko u dolinama patoka i rijeka dominira bocna erozija ( podlokavanje obala ) formiraju se rijecni meandri. 4.. izrada popleta i drugih pregrada po vecim iljebovima. pruge. kanali. usljed potoene i rijeenc erozije doslo je do pojave brojnih klizista.5. Nivoi jezera i vecih rijeka su lokalne erozione baze.. koli6na i vrsta vucenog i lebdeceg nanosa. lzgradnja objekata( pUlcvi. Tako je recimo 2001 god. Savntmpoa aluvi'jatna ' !. Inzenjcrskogeoloske odlike plavine su: velika poroznost. Da bi se ovo sprijecilo potrebno je regulisati i Cistiti korita rijeka i potoka. Fluvijalna erozija Fluvijalna (lat. Ukoliko je plavina formirana bujicnim tokom onda se naziva proluvij.abradere-ostrugati ) podrazumijeva se djelovanje morskih i jezerskih talasa koje se manifestuje u vidu razaranja obala. mostovi. kao i podloinost mehanickorn razaranju." slaba konsolidovanost. RijeL~ne lerase izgradene od pijeska i sljunka Stvaranje terasa moze biti prouzrokovano: pomjeranjem i promjenom erozione baze. zabrana oranja terena sa nagiborn veCin1 od 20 0 . patoka: )' Stika 58.Erozione plavine nastaju u blaZe nagnutinl iE ravnim dijelovima terena odnosno tamo gdje oslabi transportna moe povremenih vodenih tokova. Navedene abrazione tvorevine prikazane su na slikama 59 i 60. Abrazija Pod abrazijom ( lat. To se desava pri bujicnoj eroziji kada se formira bltjicna plavina odnosno proluvij. Nekada teiikoce mogu biti tako velike da se radije pristupa izmjestanju trasa puteva itd. Kao znacajne tvorevine rijecne i potoene erozije javljaju se rijecne i potoene teruse. terasa ravan Korito I .2. .. N ISKC!.) odlagan zemljani materijal koji je doyen do promjene toka rijeke i njenog udaranja 0 drugu obalu odnosno bocne erozije (podrivanje obale ) eime je izazvano stvaranje velikog klizista. One nastaju produbljavanjem rijeenog iii potocnog korita odnosno usijecanjern nove doline u starom i relativno sirokom dolinskom dnu. iii su stjenovite odnosno usjecene u osnovne stijene po stranama doline. odnosenju razorenog materijala i njegovom talozenju.58 ). klima itd. Sanacione mjere protiv erozije padina su: zatravljivanje i posulnljavanje padina. Udaranjem talasa u kamenite obale formiraju se udubljenja odnosno talasne potkapine. izgradnji naselja. Proueavanje oblika i veliCine rijecnih i potocnih terasa ima veliki znacaJ pri slijedeCim gradevinskinl radovima: izgradnji saobracajnih objekata i kanala. itd. Ukoliko podsjeeene mase padnu u more obrazuju se strmi odsjeci na obali mara koji se zovu klifovi. fundiranju mostova (izbjegavati terase iei u zdravu stijenu ). izgradnji brana. 4. Intenzitet rijecne i potoene erozije ovisi od ve6eg broja cinilaca kao lito suo geoloski sastav i struktura terena. 116 117 . tektonskim pokretima. dok je nivo mora opca eroziona baza fluvijalne erozije.f1uvius-rijeka) crozija obuhvata razaracki rad potoka i rijeka koji se manifestuje u vidu produbljavanja ( vertikalna erozija ) i prosirivanja ( boena erozija ) njihovih korita.god. vodopadi itd. Prema tOlne tereni izgradeni ad plavina nisu pogodni za izgradnju saobra6ajnih i drugih gradevinskih objekata. Intcnzivna erozija padina moze u kratkom roku uCiniti tcrcn neprohodnim za vozila i Ijude.

Zastifni zidovi na obali Floride (Birkeland & Larson.~jek) Slika 61. taloze se u priobalskom dijelu mora ( uglavnom u zalivima ) gdje se stvaraju sljuncane i pjescane plaze. . Sliku 59. kao i oni doneseni potocima i rijekama. 1989) 4. ( zaklonjenost ostrvima ).. Faktori koji uticu na abraziju su slijedeci: nagib obale ( proces je intenzivmJI na strmim obalama). prinos klasticnog materijala sa kopna (smanjuje abraziju ). a ukoliko v~da rastvara minerale cestice i odnosi ih u vidu rastvora onda je u pitanju hernijska sufozija.. 1989) Mehanicki sedimenti koji se formiraju prilikom razaranja obale. Marsko ooala sa ahrazionim tvorevinama ( I-kltt: 2-talasna potkapina. 4-kontincntalni od.zaliyi. Razaranje stijenskih masa obavlJa se pod hldrodmamlcktm djejstvom toka podzemnih voda kroz porozne nevezane 1 slabo vezane sedimente ( prasinasti. Jacma talasa. Pn ovom procesu imamo dvojako djelovanje vode. .) i drul'lh objekata (napr. Sufozija je najcesce zastupljena u priobalskim dlJelovlma r11eka 1 Jezera. 3.. odronjavanje. Ovom procesu su najcesce izlozeni sitnozrnasti pijeskovi i prasinasto-glinovite stijene.6. . odnosl nerastvorljive mineralne cestice takvu SUfOZlJU nazlvamo rnehamckorn.priobalska terasa. Sastoji se u izgradnji specificnih zastitnih zidova ( sl 61.nabacivanje blokoya ). a u zani cyrsCih stijena rtoyi i poluostrva. Ove Oljere treba pored abrazlJe da spr~iece i druge egzodinamicke procese kao sto su klinnje terena . polozaj obale na obali. Kada voda . itd. KIf! na zapadnoj obali Koreje ( Birkeland & Larson.2. pjeskoviti i glinoviti sedimenti ). U okviru meksih stijena abrazijom se formiraju Jl8 119 . odnosno tame gdje se nivo rijeka i jezera brzo ffilJenJa. . Sufozija Sufozija je proces ispiranja i prenosenja sitnih cestica iz rastresitih stijena kroz koje se filtriraju podzemne vode. Provodenje mjera zastite morskih i jezerskih obala woma je tesko i skupo.. Obrazovanje plaZa dovodi do slabljenja pa i do potpunog prestanka abrazije obala. Slika 60. sastav stijena i polozaj slojeva mehanicka otpomost stijena. Ovakva abrazija naziva se selektivna abrazija.

Skrape (sI. dok se mjesovile nl0c:vare koje su najzastupljenije prihranjuju vodom oba porijekla.7. CHj inienjerskogeoloskog istraiivanja rnocvara je da se utvrde: genetski tip mocvara. tokom Vre111ena.te preopterecenjll debljih taloga i njihovorn istiskivanju ispod nasutog rnaterijala. Usljed navedenih karakteristika rnocvare su cesto neprohodne kako za vozila. Saniranje rnocvarnih terena sastoji se II isusivanju pornocll drenaznih kanala i drenaznih rovova.prihvatanju povrsinskih voda i onemogucavanju njihovog priticanja u mocvaru.U terenin1a iziozenim procesu sufozije. uvale i karstna polja. duzina. rnorfoiogija (oblik. Najrasprostranjeniji je karst u krecnjacima. Prilikom izrade saobracajnica njihove trase obicno idu rubovima mocvara jer su lamo uglavnom mocvarski talozi najtanji. zatim izlivene iz korita rijeka za vrijeme pop lava. kojima se sprijecavu iznosenje mineral nih cesticu iz nevezanih i slabovezanih sedinlenata. pri cemu se obrazuju raznovrsne supljine. vrtace.2. debljina sedimenata). a ponekad i izdignute podzernne vode U okviru mocvara dolazi do talozenja sedirnenata biljnog porijekla ( treset ). visoke sarno padavinama. gipsni i soni karst. rnermerirna i dolomitima. itd. Uprkos lakse rastvorljivosti sulfatne i hloridne stijene imaju manje karstnih formi. Saniranje terena zahva6enih sufozijorn dosta je teSko.izradi nasipa u cilju sprijecavanja izliva poplavnih voda. Obzirom na stijene u kojima je zastupljena ova erozija razllkujemo karbona!ni. Skrape u krecnjacima Vanjskih Dinarida Vrtace su tanjirasta iii ljevkasta udubljenja Cija je sirina najcesce 10-50 m a dubina 3-20rn. 4. speeifican rezim eirkulacije podzemnih voda. 4. hidrogeoloske karakteristike. 120 121 . Karstna erozija Pod karstnom erozijom podrazumijeva se razaracki rad povrsinskih i podzemnih voda II labko rastvorljivirn stijenama (karbonatne. formiraju se lokalna udubljenja tanjirastog oblika koja podsjecaju na plitke vrtace. snijeznica ). U priobalju vecih rijeka sufozija rnoze izazavati klizanje terena. U te svrhe prinljenjuje se injcktiranje silikatnim maSaIua ili izrada betonskih elaana sa filterima. Visoke nlocvare se karakterisu tanjim slojevima organskih naslaga. Opec inzenjerskogeoloske odlike mocvarnih sedimenata su: velika poromost. sirina. pijeska. tako i za Ijude. Termin karst obuhvata geoloske procese i pojave u Zemljinoj kori i na povrsini izazvane hemijskim rastvaranjem stijena. Na dnu vrtaca prislltne su pukotine duz kojih su vrtace nastale(sI. Slika 62. sa karakteristicnim reljeforn i hidrografskom mrezom. Te vode rnogu biti atmosferskog porijekla ( kisnica. izvanredna stisljivQst. te izrazito slijeganje i istiskivanje pri opterecenjll. zatirn gline. te fizicka i mehanicka svojstva sedimenata. rasjedi) sto se odrazava na smanjenje rastvaranja pa i karstitifikaeiju sulfatnih i hloridnih stijena. geoloska grada. sulfatne i hloridne). Ove stijene su plasticnije pa se u njirna rjede formiraju diskontinuiteti (pukotine.8.2. Znacajniji povrsinski reljefni obliei u karstu su: skrape. uvjeti prihranjivanja.skidanju i odstranjivanju tankih mocvarskih taloga. Izvodi se najcesce onda ako su ugrozeni znacajniji objekti.63).62) su brazde cija sirina i dubina mogu da budu od nekoliko centimetara do nekoliko decimetara a duzina po vise nletara. Niske mOGvare se prihral1jujll sarno izdanskonl VOd01l1. Zamocvarenje tcrena Pri ovorn egzodinarnickorn proeesn dolazi do akurnuliranja stajacih voda u okviru depresija.

rastvorljivost stijena. hidrografskim hidrogeoloskim svojstvima pojedini au tori izdvajaju dva tipa karsta: holokarst (potpuni karst iii Ijmi karst) i merokarst (nepotpuni iIi zeleni karst).)'e na kronl pei:ine) i sfaiagmifl (NlstlllW podu pei.ivanju karsta prikupljaju se sljedeci podaci: vrste. Stika 64. Medutim.Imaju izuzetan znaca] za eirkulaeiju i bidraulicku povezanost podzemnih voda. Ponori su zjapece pUkotine u koje poniru povrsinske vode. starost karsta. Pecine su uglavnom horizontalne podzemne pro.S04. vodopropust1jivost protocnost podzemnih voda i rastvaracka moe podzemnih voda ( prisustvo disoeiranih jona CO 2 . a relativno stabilni sa 1 prolomom za 1-20 godina. Vrtace formirane u ispucalim krecnjacima Uvale nastaju spajanjem vise vrtaca.Slika 63. Tako se naprimjer vrlo nestabilni tereni karakterisu sa 5-10 proloma godisnje. Nalaze se po obodu 1 duu karstnih polja. stabilnost terena i uvjeti izgradnje gradevinskih objekata. Karstna poija se formiraju spajanjem vise uvala a mogu nastati i tektonskin: putem.Mogu biti duboke vise slotina metara. Na razvoj karsta uticu sljedeCi i~lktori: mineralni sastav stijena i njihova tektonska ostecenost. kao 1 tokove ponomiea. teska prohodnost. Prilikom izvodenja gradevinskih radova u karstnim terenima nailazi se n3 sljedece oteO'avaj uce okolnosti: teski uVjeti vodosnabdjevanja. intenzitet obrazovanja povrsinskih i podzemnih karstnih oblika. uglavnom bliic povrsini tcrena kao i duO' tektonskih ruptura.storij~ u kojima ponek3'd teku manji vodeni tokovi. po~ori. treba navesti da se karstni podzemni oblici (peCine. Znacajniji podzemni karstni obliei suo karstni kanali.CI). Pri injzenjerskogeoloskom istraz.64) . Stepen stabilnosti terena odreduje se prema broju proloma na I km' za jednu godinu. Karstna polja Bosne i Hercegovine uglavnom su nastala tektonskl. sfaiaklifi (n'.kaverne) mogu koristiti za skladistenje materijala iIi pak kao sklonista za ljude. ceste vrtace i druge depresije.jame. poroznost.'il1c) Po koliCini karstnih oblika. Ovi 122 123 . brojnost i prostorni raspored karstnih oblika. Karstifikacija je intenzivnija u zonarna . U pecinama se stvaraJu peemskl nakltl ka? sto su stalaktiti (vise na krovu petine) i stalagmiti (rastu na podu peeme) (sI. Formiraju se duz pukotina i rasjeda.lace cirkulacije voda koje sadrze slobodan CO 2 . uvala i vrtaca.U dubini su vezane za karstne kanale. iznenadni prodori podzemnih voda i prolomi (u tektonski ostecenim zonama) prilikon1 izgradnje tunela. Jame su pretezno vertlkalne pukotme ko]e su prosirene karstnom erozijom. Duzina im je do 2 km a sirina par stotina metara. nestabilni sa 1-5 proloma godisnje.Karstni kanali su ejevaste supljine nastale prosmvanJem pukotina sirine nekoliko em do vise dm. jame i pecine. pc~jave odrona i sipara itd.

Barhanl. te ugao otpora smicanja i ugao prirodnog nagiba. mincraloski i petrografski sastav pijeska.Eolska erozij2 Eolska crozija predstavlja izduvavanje. pa su pod vegeiacijom . posumljavanje i izrada popleta. zbijanje Jnase pod dinamickim uticajima.Lcdnicka erozija Aktivnost Ieda pri stvaranju erozionih oblika naziva se lednicka iii glacijalna (laLglacies . mikro reljcfEL prisustva vegetacijc na povrsini teren<1. preu::etv I:: Birke!and&Larson) Inzenjerskogeoloskim istrazi \'anjem terena sa eolskim tvorevinanla prikupljaju sc sljedcCi podaei: vrsta matiene stijene od koje potice pijesak.ill eolski erozioni obEd: kamene pustinje i oaze. koja SD blize nivou podzemne vade. koja vjetar transportuje.65)0 Stika 66. zatravljivanje. Pjescanc pustlnje nastaju talozenjeul vjetrom tnmsportovanog pijeska blize iii daije ad kamcnitih pu:otiniao Dine predstavijaju brezuljke uglavnom polumjesecastog oblika cija je blaze nagnuta strana okrcnuta ka vjetru (s1.2.! II Kalij(wmji(po Shelton.led) erozijao Bez obzira na sporast kretanja lednika (nekoliko em-m na dan) ani svojim krctanjcm uticu 11a forn1iranje reljefa obrazujuci erozione i akumulacione obI ike. Transport pfjeska iformirunje dine(po Bagno!du preu=eto i:: Heraka) 124 125 .tereni takode sadrze dobar (krecnj aci) 0 lahko obradljiv gradevinski kamen ldealan oblik dine je srpasta barhana (sL66) 4.:. 4. debljina naslaga. Eolski akulllUladoni oblici Sli pjcscane pustinje i dine. vlainos! i vodopropustljivost naslaga. Najpoznatiji erozioni lednicki obliei reljefa su cirk i valovo Cirk predstavija amfiteatralnu depresiju u okviru kojc se snijeg pretvara u ledo Na mjestu nekadasnjih cirkova n10gu se fornlirati glacijalna jezera kakav je i prin1jer prikazan na slici 670 Slilw 65. Na osnovu navedenih podataka poduzimaju se mjcre u eilju sprecavanja razvoja eoiske erozije i njenog uticaja na gradevinske objekteo Najcesce sanacione mjere sue prekrivanje terena humusom. vrenlenske duzine djelovanja vjetra. Eolska erozija je Ilojintenzivnija u pustinjskim predjelinlu gdje su utmosferski talozi izuzetno rijetki i gdje je rastvoreni nlaterijal lahko p0kretljiv jer nije obrastao vegctacijOln.U starogrckoj mitologiji Eol je bio bog vjetra pa je po njelItU ova erozija dobiia naziv. granulometrijski sastav zma.9. oblik i glatkost zma.PrilikOln ovog procesa nasta. smjera duvanju vjetra. Eolska erozija oVls1 od sijedecih faktora: jacine vjetra.2. tu se jedino nloze zivjeti u pustinji. vlainosti stjenskih masa na kaje vjetar djeluje~ te krupnocc.1O. Kamene pustinje se karakterisu prisustvorn krupnih karnenih b10kov<1 na povrsini terena. oblika i sastava Zfll3. Proces izduvavanja i odnoscni. Oaze su plitka OVa111<1 udubljenja (dubina 5-20m). prenoscl1Je i talozenje cestica prasine i pijeska pod djejstvOlll vjetra. rastresitog materijala nazi va se deflacija (laLde'i1atio-Ocluvmi). poroznost.

KliZenje i klizisla KliZenje je proces otkidanja i pomjeranja otkinutih masa preko stabilne podloge.1l.To je polukruzni bedem formiran 126 127 .Klizenje se odvija po kliznoj vise-manje skoljkovitoj povrsini ako je u pitanju homogeni glinoviti materijal. pa se izmjenjuju evrse. Materijal je veoma heterogene granulacije. u svome tijelu. Slika 69.itd. Akumulacioni lednicki oblik reljefa naziva se ceona morena. Wyoming) (i:: Birkeland & Larson) Valov predstavlja lednieko korito kroz koje se kretao iii krete lednik (s1. podlozan je nepravilnom slijeganju. slabo konsolidovan i moze biti debeo vise desetaka metara. Valov kro:: koji se krete lednik (glecer) i nasi morenski mataUal (Yentna Glacier-Alaska) (iz Birkeland & Larson) Kameni materijal koji lednici nose na svoJoJ povrsml.69). Za taj materijal karakteristieno je da je uglavnom nevezan pri eemu se naziva til (sI.Ako su naslage uslojene. 4. To je padinski gravitacioni proces. Slika 67.2.a ukoliko je izazvano djelatnoscu covjeka onda se tretira kao tehnogeni proces. iii pri dnu. razliCitom vodopropustljivoscu. te se odlikuje nedovoljnom nosivoscu. nepovoljnim uvjetima zaptivanja injektiranjem.Glacijalni til u Siera Nevadi-Kalifornija ( po Putnam. ukoliko je taj sloj nagnut. GlacijalnajezeraJormirana 11 dolinama cirkova (Wind River Mountains. naziva se morenski materijal. Slika 68.na mjestu otapanja lednika. Klizenje moze nastati spontano i tada se naziva prirodni proces. klizanje se odvija po slojnoj povrsini stabilnijeg sloja.68). (stabilniji) i glinoviti (pokretljivi) slojevi. U ovom materijalu mogu6a je nestabilnost.i:: Birkeland&Larson) Pri inzenjerskogeoloskom istraZivanju terena sa lednickom erozijom posebna paznja se posvecuje morenskom materijalu koji zbog svojih karakteristika moze biti nepovoljna sredina za izvodenje gradevinskih radova.

koja se. intenzivnom denudacijol11 i erozijonl. (e hemijska i mehaniCka sufozija. ne tako rijetko.n. zasjecanjem i usjecanjenl. Osnovni elementi klizista prikazani su na sliei 70.iene konfiguracije padina Do promjena II sastavu i svojstvima stijena dolazi usljed raz!icitih uzroka od kojih su najznacajniji fizicko i hemijsko raspadanje s(jena. smjer razvoja klizenja. Najvecu ostecenost tijela klizista uglavnom imaju plitka klizista. Tijeio klizista predstavija tlo iii stjensku masu koja se krece niz padinu.2.Ceoni oziljak klizista je hipsometrijski najvisi dio klizista. brza pomjeranja mldan i nagla) i neaktivna (smirena. Posmatrana u presjeku ona je cesce nepravilnog nego cr~ometrijski pravilnog oblika. to je zapravo pukotina duz koje je doslo do spustanja otkinute mase.3. NajcesCi nep~sredni povodi za pocetak klizenja su: izrazito povecanje vlaznosti stijena i rastresitog pokrivaca padine. Nainlc. utice veCi broj faktora koji se 1l10gU svrstati u dvije grupe: promjene u sastavu i svojstvima stijena. Slika 70.Uzroci stvaranja klizista Na veliCinu. odnosno to .Ie dio terena koji se pomjera iii se p0111jerao niz padinu.Proces klizenja moze biti kontinuiran. E-trbuh. Uvala iii depresija kliziSta je ulegnuti dio tijela klizista.Elementi kliziSta Svako kliziste posjeduje odredene elemente. Kod velikih kliziSta moze ih biti i po nekoliko u tijelu klizista. Kliziste je tvorevina procesa klizenja. nasipanjen1 materijala itd. oblik. Prirodne i vjestacke iZ1njene konfiguracije padina lTIOgU biti izazvane: poarIvanjsm rijecnih obula. mogu pretvoriti u manja jezerca.Prema aktivnosti procesa klizenja kliziSta se dijele na aktivna (spora-vizuelno nevidljiva pomjeranja. odnosno bare. geoloski sklop stijena itd. prekomjerna usjecanja itd. FG-noiica kliziSta. D-sekundarni oiiijci) 4.11.2. i prirodnc i vjestackc izm. Klizna povrliina iii povrsina klizenja je donja sasvim jasno izraiena granica tijela klizista i stabilne podloge po kojoj je doslo do smicuceg kretanja tiieia kliziSta. dubina klizista. Sekundarni oziljci klizista su pukotine duZ kojih je doslo do naknadnog komadanja tijela klizista. vjestacko preopterecenje padine. na osuncanim padinama tokom suse dolazi do formiranja pukotina koje tokom kisnog perioda prinlaju povrslnske vade sto cesto predstavlja jedan od nzroka klizenja terena. Nozica klizis!a predstavlja hipsometrijski najnizi dio tijela klizista. 4.Trbuh klizista je ispupceni dio tijela klizista.l. C-depresija. vrijenlc nastanka i svojstva klizista. Kod njih Sll pukotine gus6e ali su i spustanja blokova manja 4.2. veliCina klizista. U velikim klizistima moze se obrazovati vise takvih ulegnuca.Klasifikacija idizista Klizista se mogu klasifikovati po raznim kriterijumima kao ilto su: aktivnost procesa klizenja.11. Diskontinuirano aktiviranje klizenja vecinom je povezano za obilnije topljenje snijega iIi intcnzivnije padavinc poslije duzih susa. i fosilna-starija i 128 129 .2. ali cesce je diskontinuiran. Elementi klizista prikazani u planu ina profilu (AB-ceoni oiiijak kliziSta.

Na osnovu dubine izdvajaju se: povrsinska (do 1 m). vel ike i ceste oscilacije nivoa podzemnih voda. bioloski i tehnicki. bioloska ogoljenost. a u laboratoriji odreduju se fizicka Svo]stva stlJena-vlninost. pojavu krivih stabala tzv. geomorfoloski.duboka (5-20 m) i vrlo duboka (preko 20 m). . geotehnicka osmatranja. mogu se primjeniti efikasne mjere saniranja. nepovoljna orjentacija nagiba slojeva i ruptura (smjer nagiba niz padinu). Prema veliCini klizista se mogu podijeliti npr. Inzenjerskogeolosko rekognosciranje (terensko upoznavanje problema). istraini iskopi-rovovi. cesta pojava izvora. geofizicka ispitivanja.2. Konsekventno kliziste II Tuzianskom kantonu (snimio ZFerhatbegovi6) Na prostoru Tuzlanskog kantona evidentirano je preko 600 klizista. dimenzije i ostala svojstva klizista. stanje napona.itd. Geomorfoloski indikatori su: strm nagib padine. 3. hidroloska i hidrogeoloska osmatranja. Analiza literaturnih i fondovskih podata\<a (ako postoje).. Prepoznavanje labilnih pad ina vrsi se na osnovu razliCitih indikatora kao sto su: geoloski. na vrlo mala « 100 m 3 ). plitka (1-5 m). ltd.Tehnicki indikatori koji ukazuju na labilnost padine su prsline i pukotme na obJekrlma (zgrade. istrnino busenje. 2.prekrivena sedimentima).l. nepovoljan litoloski sastav.strmo podsjeeene padine. Od bioloskih indikatora treba navesti: ogoljenost padina. 71) (klizenje po slojnim plohama i klizenje rastresitog pokrivaea preko evrs!e podloge). pojavu barske vegetacije uz 130 131 . uzajamni uticaj klizista na objekte i objekata i radova na kliziste.Prema geoloskom sklopu stijena u kojima se formiraju klizista se dijele na: konsckventna (51.Saniranje labilnih padina i k1izista Ako se pouzdano definisu uzroci k1izenja.potporni zidovi.4.itd. Za saniranje klizista primjenjuju se tri grupe sanacionih mjera.obim i raspored istrainih radova kako na klizistu tako i izvan njega). Od geoloskih indikatora znaeajni su duboka povrsinska raspadnutost stijena.) te krivljenje objekata. koji su zanvaceni III mogu bit! zanvacem procesom klizenja i b)pravilno odabiranje a potom i projektovanje mjera saniranja k1izista.mjere Slika 71. hidroloski i hidrogeo!oski.velike i eeste oseilacije nivoa rijeka i jezera.itd. 4. asekventna (klizenje u jednorodnim.Izrada projekta inzenjerskogeoloskih istrniivanja (vrsta.morfologiju i druge karakteristike klizista. antropogene utlca]e ltd.11. Kada je u pitanju smjer razvoja klizenja izdvajaju se deiapsivna (proces klizenja odozdo navise) i detruzivna kIizista (proces klizenja odozgo nanize).) . do ogromna (> 1000 000 m').2. intenzivna tektonska ostecenost stijena.uglavnom zemljastim masama) i insekventna (klizenje u heterogenoj geoloskoj sredini duz kosih pukotina koje presjecaju horizontalne slojeve iIi slojeve nagnute suprotno od padine). lzrada elaborata 0 inzenjerskogeoloskim uvjetima saniranja klizista sa prijedlogom sanacionih mjera. konzisteneija. Za sistematsko proucavanje klizista i procesa klizerBa neophodno Je d:fimsalJ podatke 0 terenu i stijenama kao i 0 procesu kiizenja i kllZlstU. Izvodenje terenskih i laboratorijskih istrniivanja (inzenjerskogeolosko kartiranje."pijanih suma". geodetska i. mnogo pistevina. vrbe itd. Hidroloski i hidrogeoloski indikatori su:jaka raskvasenost stijena. fizicke karakteristike stijena. okna. 5.11. 4. Pri izucavanju velikih klizista treba se pridrzavati sljedeceg redoslijeda: 1. granica plastienosti cvrstoca na smicanje itd. klImatske faktore. Podael 0 terenu i stijenama obuhvataju: geolosku gradu. morfolosh odlike. hidrogeoloske karaktenstlke. Kad]e u pllanju proces klizenja i kliziste onda treba odrediti: uzroke koji su doveli do klizenja. jako razuden reljef i velika zatalasanost padina.5. Medu njima izrazito dominiraju plitka.Cilj inzenjerskogeoloskog izucavanja k1izista Cilj inienjerskogeoloskog izucavanja kliziSta svodi se na sljedece: a) d~finisa~je stepena ugrozenosti objekata. 4. konsekventna klizista.

kojima se otklanjaju uzroci klizenja.njegovoj podlozi i zalec!u. 2000 ) Slika 72.72) za prihyatanje i odvodnju poyrsinskih Yoda.OOO. Gdron "Jasenjani" nOS/GO us/jed vertikalnog zasjeka visine preko20m kao i zbog nepovuljne orijemQcije primarnih i sekundarnih diskontinuiteta (Basagfc. izrada drenaznih royoya za prihvat i odvoc!enje podzemnih voda. 3.mjere kojima se poboljsavaju karakteristike tvorevina u tijelu klizista. Akutne sanacione mjere primjenjuju se za saniranje aktivnih klizista. oziljak odrona (povrsina otkidanja-bez lisaja i drugog nizeg bilja).sa izravnjavanjern povrsine 4.2. gabioni. terasiranje povrsine terena i rasterecenje ceanog dijela klizista te zamjena stjenskih masa (koriste se stjenske mase koje pove6avaju etpore sn1icanja). pukotina glinama. 132 133 . nepovoljna orijentacija primarnih i sekundarnih diskontinuiteta. Prema velicini tiJela odroni se dijele od vrio malih (do 100m3 ) do ogromnih (> 1.) Slika 73. Do ovog procesa dolazi usljed djejstva gravitacije i drugih sila kada one savladaju otpore smicanja (koheziju i unutrasnje trenje).mjere kojima se sili klizenja suprotstavlja kontra sila.One obuhvataju: obnavlj anjeunistene vegetaeije (zatravljivanje. Odroni su narocito cesti u krecnjacima. odronski materijal (moze biti homogen iii heterogen i on gradi tijelo odrona koje moze imati razlicite dimenzije).-2-po fijelu kli::d'ta 3~kombinacija obodnih i kana/a po Tijelu klizi. i sprecavanJe podlokavanje obala (regulisanje tokova rijeka i potoka).0dronjavanje Odronjavanje je egzodinarnicki proces pri kome dolazi do otkidanja i padanja dijelova stijena sa strmih padina. zatvaranje terena. injektiranje sa slabim pritiscima (injektiranje stjenske mase u tijelu klizista te podlozi i zaiec!u).Prema vremenu izvoc!enja razlikuje se preventivno i akutno saniranje. Prije veceg odronjavanja mogu da se jave manja otkidanja i padanja kamenih blokoya. Uzroci odronjavanja karnenitih masa mogu biti sljedeci: podsjecanje strmih padina. Dreniranje kli:::ista kanalima(l-obodnt. podupiranje potpornim konstrukcijarna (kameni.12. sipoy!' itd. betonski armirano betonski zidovi. Odronjavanje uglavnom pocinje pojavom noyih prslina i pukotina iii prosirivanjem postojeCih.Te mjcre su: izrada kanala (sl. dijafragme.~la) U terenu na kome se desilo odronjavanje mogu se razlikovati: zona odronjavanja (zona otkidanja i stropostavanja kamenih dijelova). sprecavanJe raskvasavanja terena povrsinskim i podzemnirn vodama (izrada vodozahvata.OOOm ). 2.posumlj avanj e).Prcventivne mjere se primjenjuju u cilju sprecavanja klizenja na labilninl padinama. Takav jedan odron koji se nalazi na magistraJnom putu J ablanica-Mostar prikazan je na slici 73. zamrzavanje vade u pukotinama~ fast korijenja visih biljaka.kanala. itd.drenaznih rovoya).

Klasifikacija sipara vrsi se na osnovu razliCitih kriterija kao sto su: debljina tijela sipara (vrlo t~i do 0. prodori podzcmnih voda i tecljivih masa.0sipanje Osipanje je padinski proces rotacionog kretanja (kotrljanja) komada stijena nastalih mehanickim raspadanjem kamenitih stijena. Sipari su testi u nasim krecnjackim terenima Vanjskih Dinarida (sl. itd.).Inzenjerskogeoloski procesi 4. 74) Pod inzenjerskogeoloskim procesima podrazumjevaju se vjestacke promjene geoloskih uvjeta terena prouzrokovane izgradnjom objekata (rudarski radovi. itd. nadimanje stjenskih masa. aktivnost sipara (aktivni.sniiavanjem nivoa izdani (primjer Venecije). naselja. mora itd. prolamanje stjenskib masa. Karakteristican primjer slijeganja usljed nekontrolisane eksploatacije kamene soli predstavlja Tuzla gdje su pojedine zone u proteklih 100 godina slegnute oko 15m. 4. U nozlcl sipara akumuliraju se krupniji blokovi dok se pri vrhu sipara nakupljaju sitniji komadi stijena.lnzenjerskogeoloske karakteristike odronskog materijala su: losa sortiranost blokova.)preventivno mehanicko uklanjanje labilnih blokova prije izgradnje objekata b. zemljotresi..pruge) i drugih gradevinskih objckata. mala nosivost. nagib povrsine (blaZeg nagiba do 25°.. Kao na. lahka i potpuna ocjedljivost. Sipari u krecnjacima Vanjskih Dinarida Siparski materijal moze biti pokrenut usljed sljedeCih uzroka: zasjecanjem tijela sipara (gradevinski radovi). velicina tjela sipara (vrlo mali<!O m '. podzemni Cgorski") udari.) u terenima gdje su vee sagradeni gradevinski objekti primjenjuje se podupiranje i izgradnja potpomih zidova. pregrade).Pukotine na So/nom trgu u Tuzli nastale slijeganjem teren (snimio ZFerhatbegovicj 134 135 .). Saniranje sipara izvodi se na sljedece nacine: izradom potpomih konstrukcija (potpomi zidovi. Navedene karakteristike definisu sipar kao nepovoljnu podlogu za izgradnju saobraeajnica (putevi.2.13. saobraeajnice. podrivanjem nozice sipara vodom rijeka. Slika 74. izrazila vodopropustljivost itd. akumulacije. Kretanje drobinskog materijala je diskontinuirano i kratkotrajno. kao i injektiranje pri slabom pritisku.neaktivni).75).IilZenjerskogeoloske odlike tijela sipara su: velika poroznost. potresima (miniranje.3.do vrlo debeli>20m). velika stisljivost. do ogromni> 100000 m\ Stika 7S. rasterecenjem masa ublazavanjem njihovog nagiba.Mnogi objekti u gradu su sruseni a danas se na ulicama i zgradama nalaze brojne pukotine i neravnine koje svjedoce 0 slijeganju terena (sI. Slijeganje iercna lnoze biti prouzrokovano eksploatacijom mineralnih sirovina bocnim istiskivanjem slabonosivih stijena. itd.ices"i inzinjerskogeoloski procesi izdvajaju se: slijeganje terena.5 m. Istrazivanje odrona najcesce se sastoji u preventivnom utvrdivanju faklora koji mogu dovesti do pojave odrona. brane.strmog nagiba 3S-4S0).). Saniranje tcrena sklonih odronjavanju svodi se na sljedeca dva vida:a. itd. Nagomilavanjem ovog materijala formira se sipar. velika poroznost. preopterecenjem tijela sipara (izrada nasipa. sidrenje labilnih masa. i sl. slaba konsolidovanost.itd .

god.Kratf!r form iran prolamanjem [erena usUed nekontrolirane eksploatacije kamene soli u . nagib povrsine. Slicnih pojava ima sirom Svijeta. propusnost stijena i kolicina vode sto se vee nalazi u porama stijena. NajcesCi su u rudnicima uglja nn dubinama veCim od 250 m. U prirodi se sreee u vulkanskim oblastima.conatus-zajedno roden) je podzemna voda koja se nalazi u sedimentnoj seriji a vodi porijeklo od voda mora iii jezera u kome su se stvarali dotieni sedimenti. smanjuju mogucnost infiltracije. Konatna voda (lat. a ne i tecne podzemne vode. precnika oko 25m. 136 137 . Proiamanje stijenskih masa desava se kada u krovini podzemnih prostorija dude do pucanja i pomjeranja stijena sto se moze prenijeti sve do povrsine terena. Prodori podzemnih voda i teCljivih masa javljaju se u tune lima i drugim podzemnim objektima naroCito u karstnim terenima. Juveniina voda nastaje vezivanjem vodonika i kiseonika koji se oslobadaju u procesll diferencijacije magme. Da bi se ovaj proces sprijeCio potrebno je vrsiti brzo probijanje prostorija i izvoditi njihovo zatvoreno podgradivanje.voda dolazi iz atmosfere kondenzacijom vodene pare koja se nalazi u vazduhu i zajedno sa njim prodire u supljine i pukotine koje se nalaze u litosferi i tll se kondenzuje u VOdll.a odomacen je i naziv vadozna voda.)-'AD (Dunrud & Nevins.i:: Imamovii) Nadimanje stijenskih mas a uglavnom je vezano za bujanje glina koje prodiru u podzemne prostorije. Navedene inzenjerskogeoloske procese treba studiozno i kontinuirano proucavati te podllzimati odgovarajuce mjere radi njihovog sprecavanja i ublaiavanja. a takva je npr.. Dio vode zadrzane u kapilarnim porama iii uz stijenke sitnih mineral nih cestica naziva se f"Izicki vezanom vodom iii vlagom. juvenilna i konatna. Podzemni ("gorski") udari predstavljaju iznenadno rusenje stijena sa zarusavanjem i zatrpavanjem podzemnih prostorija. voda u porama stijena i vegetacija. Podzemna voda meteorskog porijekla potice od padavina iz atmosfere i zato se cesto naziva atmosfcrska iii meteorska voda.juvenilis-mladalacki). Nize od ove dubine javljaju se sarno vodene pare.Smatra se da se podzemne vode javljaju u Zemljinoj kori na dubini do 12 lan. a dio koji se krece pod uticajem gravitacije je slobodna voda. 5. Slika76. biljni pokrov. Na poniranje vode II tlo uticu: padavine. a strmi nagib padina. Udari se desavaju u stijenama velike cvrstoce u kojima moze da se akumulira energija elastii'ne deformacije. Konatna voda miruje u odredenim geoloskim strukturama sve dok se do njih ne dode busenjem iii im se prirodnim putem (rasj edanj em) ne omoguCi istieanje i zamjenjivanje atmosferskom vodom. Prolomi su najcesci u tektonski ostecenim zonama. Tadaje na eesti nastao krater dubine oko 15m. zatim plitko ispod povrsinskih tokova itd.Postoje jos i atmosferske i povrsinske vode. Ona nastaje prvi put pa se cesto naziva i "mlada voda"(lat.Pored infiltracije meteorske vode u podzemlje.Udari se dogadaju na mjestima maksimalne koncentracije napona u momentu trenutne preraspodjele naprezanja usljed oslabljenja napregnute zone podzemnim iskopom. i ova zabiljezena u SAD prikazana na sliei 76.Prema porijeklu podzemna voda moze biti: vadozna (meteorska iii atmosfcrska).Prin1jer prolamanja terena zabiljezen je na Boricu u Tuzli 1989. PODZEMNE VODE Podzemne vode su one vode koje se nalaze u unutrasnjosti Zemlje.Veca kolicina padavina u terenima izgradeninl ad propusnih stijena rezultira Inogu6noscu nakupljanja veCih koliCina podzemne vode.Najnepovoljniji vid slijeganja je veliko 1 neravnomjerno slijeganje.U toku kretanja kroz Zemljinu koru mjesa se sa vodom meteorskog porijekla pa je veoma tesko utvrditi pravu juvenilnu vodu.

U ovoj zoni voda ispunjava prazne prostore do nepropusne podloge iii do dubine u kojoj je temperatura 1Oliko visoka da dolazi do isparavanja. Odstupanje moze biti u vezi s polozajem i vrstom nepropusne podloge i s obiljezjima vodonosnih stijena.. Granica izmedu freatske vade i prozracne zone nije ostra. velicinu i druge karakteristike takvih supljina. pri cemu moze lnijenjati podzemne puteve.ukupna kolicina vode koja se moze nakupiti ovisi od stepena poroznosti odredenog sedimenta odnosno stijene.1. SJobodna voda ne ispunjava potpuno supljine ave zone i ne 6ni povezan slo. Fizicki vezana vada gubi se uglavnom isparavanjem na povrsini (evaporacija). poroznost predstavlja zapreminu supljina u . Voda II podzemlju U okviru hOn1ogenih granuliranih naslaga: J-vodoncpropusna pod/oga. U hidrogeologiji.Navedeni tipovi poroznosti prikazani su na sliei 78. kao i njihova veliCina. pukotinske se supljine proSlrujU pa nastaje pukotinsko-disolucijska (krska) poroznost.2. pa se zato kate da se vezane stijene karakterisu sekundarnom (pukotinskom) poroznosti. obiik.oda. 138 139 . 3-1'odno licc s kapilarnim obrubom iii nivu podzemnc vade.S. Dio vode u ovoj zoni fizicki je vezan adhezijskim i drugim molekularnim silama (vlaga). Ova definicija se odnosi na stijene sa intergranularnom poroznosti (nevezani sedimenti i poluvezane stijenegline). Sekundarna poroznost nastaje nakon formiranja stijene djelovanjem razlicitih sila. ali i uopste u ejelokupnoj geotehnici. Yodno lice cesto oponasa povrsinsku konfiguraeiju terena ispod kojeg se nalazi. i to u ublazenim kontnrama. . te 0 vezivu koje ispunjava prostor izmedu zrna.. a oznacava primarnu poroZDost. Zona vode temeijnice iii freatskc vode nalaze se ispod prozraene zone..Poroznost i propusnost stijena -..Zone u hidrogeologiji 1 11 I S obzirom na hidrodinamieke karakteristike. U vezanim stijenarna voda se nakuplja i cirkulise u pukotinarna. zavisi 0 veliCini i obliku zma. Ukupna zapremina supljina. isparavanje i na eventualno istjecanje vode na povrsinu iIi podzemljem. S.2-voda temeUnica ilifreatska >.U krecnjacima i dolomitima koji su viSe iii manje topljivi u vodi koja sadrzi C02 i neke druge agresivne sastojke.vec je obrubljena kapilarnim obrubom u kojem se voda dize kroz kapilarne pore i ulazi u prozracnu zonu..l. To ovisi 0 klimatskim i geoloskim uvjetima koji utieu 11a kolieinu vode. njihovom rasporedu.iedinici zapremine stijene (npr u 1 m 3 stijene).Ono se nalazi na razlicitim dubinmna. a trose je i biljke i na kraju ispustaju (transpiracija). Slobodna voda pod utieajem gravitaeije teee u nize predjele. Prostori gdje nema vode ispunjeni su zrakom pa i odatIc i naziv zone. Pukotiuska poroznost karakteristiena je za sve guste i tvrste stijene koje su prakticno netopljive u vodi. 77) S obzirom na Cinjenicu da voda u podzemlju cirkulira i zadrzava se u porama i supljinarna (u nevezanim klastiCnim sedimentima) i pukotinarna i supljinarna (u vezanim stijenarna). u podzemlj u se generalno razlikuju: prozracna zona iIi zona acracije i zona vode temeljnice iIi zona freatske vade (sI. 4-prozrah1D zono Prozracna zona je podrucje blizu povrsine u kojem ispunjenost supljina vodom ovisi 0 kolicini padavina. U novije vrijeme sve vise preovladuje stav da kao pore u stijenarna treba smatrati sve one prostore u stijenama koji nisu ispunjeni cvrstom mineralnom materijom bez obzira na naCin postanka. Povrsina vade temeljnice naziva se vodno lice iIi nivo podzemnc vodc. Slika 77. .

!reba istaci da propusnost stijena nije proporcionalna njihovoj poroznosti. Voda iz izdani moze da hrani izvore. Medutim. busenjem busotina.Ukoliko stijena propusta vodu to se naziva njenom propusnoscu iii permeabiinoscu.A-F-faktori poroznosti u granuliranim naslagama (A. Naime gline imaju veliku poroznost (neke cak vetu od 50 %) ali su prakticno vodonepropusne zbog toga sto su pore taka male da se voda \eze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati. 140 141 . Zbog toga je njihova vodopropustljivost veca nego kod pijeskova. F-poroznost zrna).3. 5. Siozene izdani nastaju kombinacijim najmanje jedne zbijene i jedne razbijene izdani.25mm). Tipovi poroznosti. Cije su podzemne vode spojene u jedinstvenu vodenu masu. rna gdje oni bili izvodeni u zoni prostiranja zbijenih izdani. G-porozna zona izmeau slivova lave. rn/sec.!-pukotinska poroznost masivnih stijena (po Gillulyju i dr. I-nadizdanska zona. 2-izdanska zona. rijeke. Navedeni tipovi izdani prikazani su na sliei 79.Vodopropustljivost je neposredno ovisna od velicina i medusobne povezanosti pora kao i od napona koji uvjetuje laetanje vode. U vezi stirn veca je i vodopropustljivost stijena. One stijene koje lahko propustaju podzemnu vodu nazivaju se hidrogeoloski kolektori za razliku od hidrogeoloskih izolatora koji su vodonepropusne stijene u kojima se ne moze formirati izdan. U krupnozrnim sljunkovima velicine pora dostizu I em pa i vise. Krupnozrni sljunkovi imaju poroznost 20-35 %. H-poroznost u krecnjaku zbog korozivnog pro.iz Heraka) Stepen ukupne poroznosti uzoraka u procentima za neku stijenu izracunava se prema formuli: n-stepen ukupne poroznosti uzorka stijene n _Vp XlOO(%) V V -ukupna zapremina uzorka stijene Vp-ukupna zapremina supljina u uzorku Dakle. a izraiava se u emisec. Shematski prikazane izdani aJ razbijena izdan.Butica) poloiaja zrna.bez obzira na njihovo porijeklo i geoloske uvjete u kojima se sada naJaze u Zemljinoj kori.. b)zbijena izdan. Dakle izdani se formiraju u stijenama koje su sposobne da primaju. itd. Obzirom na vrstu poroznosti koja je zastupljena u stijeni gdje je formirana izdan razlikuju se razbijene i zbijene izdani. ukupna kolicina vode u stijeni zavisi od stepena njene poroznosti. D-uticaj granulomerrijskog SQstava i rasporeda zrna razlicite velicine.Kretanje podzemne vode pod djejstvom sile gravitaeije moguce je sarno u porama superkapilamih veliCina (>0.E-utieaj eementacije meauzrnskih prostora. zadrzavaju i propustaju podzemnu vodu. utoliko je manji olpor kretanju vode. Stoga milao lokacija vodozabvatnih objekata u terenima sa zbijenim izdanima nema veCi znacaj. iIi midan.On se najces6e oznacava sa "k".naziva se koeficijent filtracije iii koeficijent vodopropustijivosti. Razbijene izdani se formiraju u stijenama sa pukotinskom poroznos6u dok se zbijene izdani obrazuju u stijenarna sa intergranularnom (meduzrnskom) poroznoscu. c)sloiena izdan. neminovno naide na vodu. Ukoliko su vece dimenzije pora u stijenama. bunare i druge prirodne i vjestacke vodne objekte. 3-hidrogeoloski izolator Dovoljno kompaktne vodene mase zbijenih izdani daju mogucnost da se kopanjem bunara. ledinica kojom se definise vodopropusnost stijena " Slika 79.Izdani Izdanima se nazivaju sve geoloski znacajne akumulacije slobodnih podzemnih voda.{:irenja primarnih supljina. Slika 78.

80). U njma je hidraulicki mehanizam promjenjljiv.maksimalni vodostaj rifeke. Tek po otvaranju nekog dljeia hidrogeoloskog kolektora djelatnoscu covjeka iii erozijom vode iz zatvorenih izdani mogu da se krecu iii eksploatisu. Njihov hidraulicki mehanizam je ustaijen. Shematski prika:: slobodne izdani (I-minimalni vadostaj rijeke.~~-=-:'-::':::'::-. 1996 ) Vertikalna komponenta hidraulickog pritiska u arteskim izdanima naziva se pijezometarski pritisak..~. ~:.. Izdanska zona formirana je u naJl11Zlm dijelovima hidrogeoloskog kolektora.2-hidrogeolo. --. - --'~ .3-nivo slobodne izdani i . Pri istrazivanju vode u sloienim izdanima busotine treba postavljati u dijelu na kojem je zastupljena izdan zbijenog tipa. Debljina i oblik ovog pojasa zavisi od duiine i izgleda kapilarnih pora.osciJacije nivoa izdani) iz Vlahovic. Podinu hidrogeoloskom kolektoru cini glina kao vodonepropusna podloga. Kada se izvede busotina iii bunar na dijelu terena cIJa se povrsma nalazi hipsometrijski nize od pijezometrijskog nivoa.-~~ --~~-. Prema hidraulickim karakteristikama otvorene izdani mogu biti slobodne i arteske. voda iz arteske izdani izbija pod pritiskom na povrsini terena i dostiie visi nivo od same povrsine terena. 2.~.·~E~~~~ ':'.--- . .::':. Oscilacije nivoa slobodne povrsine izdani uslovljavaju i oscilacije kapilarnog pojasa....Taj dio naziva se subarterski dio izdani. dok se nadizdanska zona rasprostire izmedu izdanske zone i povrsine terena. Priticanje svjeze vode u izdan naziva se prihranjivanje. Slika 81. izdanska voda ne moze izbiti na povrsinu terena. Prihranjivanje izdani vodom iz atmosferskih 142 143 .a najcesee u dubinama 50 do 300 m. a na njihovo mjesto priticu svjeze vode najces':e sa povrsine Zemlje.-:~. Ona se obicno krece od nekoliko cm do 2 m.Kapilarni pojas obrazuje se u kapilarnim i sUbkapilarnim porama neposredno iznad slobodne povrsine izdani. Prema tome.1h. Slika 80. Siobodne izdani po cijelom svom prostranstvu nemaju povlatni hidrogeoloski izolator.~ __ . ~ __~ I~~_...vki fIoialor. 1996 ) ( Arteske izdani su na najveeem dijelu svog prostranstva prekrivene povlatnim hidrogeoloskim izolatorom (sI. Zatvorene izdani obuhvacene su sa svih strana hidrauluckim izolatorima.:0:. Otvorene izdani formiraju se u otvorenim hidrogeoloskim kolektorima koji su cije10m gornjom povrsinom iii jednim njenim dijelom vezani za povrsinu terena.81). Najopstije hidrogeoloske karakteristike kolektora u kojem je formirana izdan prikazane su na slici 77.~. Vode veeine otvorenih izdani stalno se smjenjuju. Po tom karakteristicnom svojstvu one su j dobile naziv slobodne izdani (sI. >.pfjezomelarski nivo. narocito u slabije poroznim stijenskim masama sa rijetkim vodenim zicama zavisi i od slucajnosti da Ii ce se njima presjeci iii ne nek. Na dijelovirna arteskih izdani gdje je povrsina terena hipsometrijski VIsa od pijezometarskog nivoa. od vodenih ogranaka.. i sto se u njihovom susjedstvu nalaze busotine iIi bunari sa vodorn. Arteske izdani javljaju se u dubinama od nekoliko metara do 2 km. otorene izdani su znatno vise zastupljene i imaju znatno veei prakticni znacaj. a povrsina izdani moze da oscilira slobodno u vertikalnom pravcu.U zoni prostiranja razbijenih izdani ne mora se uvijek naiCi na izdansku vodu. - . Artdka izdan (l-hidrogeoloski kolektor.bez obzira sto su ti objekti zasli u stijensku masu dublje od nivoa izdani. Na osnovu uzajamnog polozaja hidrogeoloskih izoiatora i kolektora mogu se formirati dvije osnovne hidraulicke vrste izdani: zatvorene i otvorene.a lagano oticanje vode iz izdani praznjenje.U njima nivo izdani moze slobodno da oscilira sve do same povrsine lerena.§*~~=-~~~" '. dok se nivo do koga dopire arteski pritisak naziva pijezometarski nivo.a nivo izdani u njemu je subarteski nivo izdani. One sto su jedno vrijeme cinile izdan lagano olieu negdje prema Zemljinoj povrsini. jer su vode u njima nepokretne i po kolicini nepromjenljive. 5. uspjesnost lociranja vodozahvatnih objekata u razbijenim izdanima.. 6-subarteski nivo)(iz Viahovic.''''.__ '-I":--~ .-- . U odnosu na zatvorene izdani.

hidraulickom stanju. znacaj pri procjenama filtracionih svojstava stijena i uslova ugradnje uredaja za vodosnabdijevanje i dr.njenje izdani vrsi se kroz izvore iii druge vidove izliva. Prirodno praz. 4-hidrogeoloski izolator. Zakoni kretanja podzemnih voda koriste se pri hidrogeoloskim proucavanjima zahvata podzemnih voda.. _ r____ _ ~ --.taloga iii iz povrsinskih voda 113jcesce je difuzno. a dio hidrogeologije u kojem se izucavaju zakonomjernost. drenaZa.U vertikaluom presjeku graniee depresione kupe predstavljene su depresionim krivim. pravac i dr.taljeno i promjenljivo.zadobija promjenljiv karakter pod djejstvom razlicitih prirodnih i tehnickih cinilaca (neravno~erna infiltracija atmosferskih taloga.Laminamo kretanje zastupljeno je ne samo u stijenama meduzrnske poroznosti vee i u ispucalim stijenama u kojima koeficijenti vodopropustljivosti ne prelaze 0. U mnogim slucajevima javljaju se manje promjene sto se u praksi moze zanemariti.. Kod malo propustljivih glina kupe su uske sa malim radijusima uticaja. Po karakteru kretanje podzemnih voda moze biti laminarno i turbulentno. Crpljenjem se izdanske vode iz bunara izdizu na povrsinu terena pornocu raznih uredaja.4 cmlsec.~~~c. kolicina. razlike nivoa slobodne povrsine izdani.-~ /'-.Depresiona kupa nastala crp(je'?iem podzemne vodc (l-nivo podzemne vode: 2-depresiona kriv(l. -_ ~ _ --. Praznjenjc slobodnih izdani moze se vrsiti na vise nacina.Dobro vodopropustljivi sljunak i pijesak kod kojih je manje trenje vode i cestiea. ka ~ 145 . Podzemne vode se mogu kretati kroz stijene u obliku infiltracije iii filtracije. S-sniZenje nivoa vode u bunaru iii busotini.~ - ~ ~ '~r .--' . crpljenje vodom.3 do 0.U stjenama sa krupnim porama i pukotinama Ciji su koeficijenti vodopropustljivosti veti od 0. Pri infiltraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore djelimicno ispunjene vazduhom iIi vodenom parom. kretanja podzemnih voda naziva se dinamika podzemnih voda. Filtracioni tokovi podzemne vode medusobno se razlikuju po nacinu kretanja.) ne mjenjaju se tokom vremena. Kretanje podzemnih voda postaje promjenljivo tj. koje se medusobno priblizavaju prema dnu bunara iii busotine.. infiltracija otpadnih i industrijskih voda i dr.-___... medu njima osnovn. Bitno se razlikuju dva naCllla vjestackog praznJenja izdani: gravitaciono ocjedivanje i crpljenjc. Ovo udllbljenje naziva se depresiona kupa. Kretanje podzemnih voda moze biti u. Pri tome se kretanje vrsi od mjesta sa vecim pritiskom tj._r- r~' -. _ ____ .Vjestacko praznjenje izdani vrse Ijudi. sn prirodno i vjestacko praznjenje. Za praktiCne svrhe koriste se jednacine za priblimo odredivanje velicina radijusa uticaja. imajn siroke kupe sa velikim radijusima uticaja. sa visim nivoom..3 do 0.Ovaj tip kretanja vode u s\ienama javlja se relativno rijetko.~~ Slika 82. ?C '" r_______ c~ r~ ~--~---. Ono predstavlja faktor koji ne samo da remeti prirodni rezim izdani.' . koje prodiru koncentrisano kroz ponore u podzemlje. Dimenzije depresione kupe a saglasno tome radijus uticaja i veliCine snizenja (visine kupe). Pri laminamom kretanju strujnice vode su medusobno paralelne. 144 Odredivanje granica depresione kupe ima veliki prakticn. Obrazovanje depresione kupe izaziva odstupanje toka podzemne vode od prirodnog pravea. Prj filtraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore koje su potpuno ispunjene vodom. rezervi itd.). ovise 0 vodopropustljivosti tvorevina. Masa te vode koja se krece obrazuje filtradoni tok. rezimu filtracije. Pri ustaljenom kretanju svi elementi filtracionog toka (brzina. U vecini slucajeva podzemne vode se kretu.4 cm/sec.kretanje vode u pojedinim slucajevima moze biti turbulentuo pri cemu se strujnice vode medusobno sijeku. 3-izdan. Prj gravitacionom ocjedivanju vjestackim uredajima se omogucava izdanskilTI vodan1a da pod djejstvorn gravitacije izbijaju na povrsinu terena. U torn slucaju voda sa povrsine terena ponire u hidrogeoloski kolektor kroz bezbroj pora. tako i tokom vremena.zlike hidraulickih pritisaka tj.vec cesto mijenja i cjelokupan hidraulicki mehanizam izdani. H-debljina izdant) Horizontalna projekcija depresione kupe ima priblizno krumi oblik. __ ___ ___ r__ ..Toll1 prilikom snizava se nivo izdani (podzemne vode) obrazujuci oko mjesta crpljenja udllbljenje u izdani kaa sto je prikazano na slici 82. R-radUlis lltic(?ia (depresione kupe). Filtracioni tok je promjenljiv ako se njegovi elementi mjenjaju kako u prostoru.-:--' ~. Praznjenje izdani moze biti i prcka vegetacije koja svojim korjenjem dopire do kapilarnog pojasa nadizdanske zone i iz njega se snabdijeva vodorn za svoje zivotne procese. Radijus bazisa depresione kupe naziva se radiju.f . Kretanje podzemnih voda vrs! se pri postojanju ra. uticaja. Jedino u izdani razbijenog tipa koja iina mnoge supljinc (u karstnin1 predjelima) moze mjestimicno lzaan da se prihranjuje velikim koliCinama povrsinskih voda i2 rijeka ponornica...itd.

te 0 hidrogeoloskim osobinama stijenskih masa. dok neorganske materije vjestackog porjekla dospjevaju u podzemne vode najcesce iz gradskih. za potrebe izgradnje hidrolehnickih objekata. Prirodni zagadivaCi organskog porjekla nalaze se vee na samoj povrsini terena. Opcenito.lama i stala. dok je nizvodno prostiranje l1ll1ogostruko vece. TakO se kroz pijeskovito-sljunkovite flJecne sedimente preCiscavanje izvrsi na duzini od najmanje SOm u horizontalnom pravcu. ovisno 0 potrebi. pri cemu je za izbor metode bitno da Ii se podzemne vode istrazuju radi njihovog koristenja. hidrogeoloski i ostali dostupni podaci koji su osnova za detaljna istrazivanja. Rezultati detaljnih hidrogcoloskih istrazivanja graficki se ucrtavaju na karte u mjerilu 1:25 000 do 1:500. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se prilikom rjesavanja problema vodosnabdijevanja. ali i ispod njegove povrsine. Udaljavanjem od izvora zagadivanja vrs! se prirodno preciscavanje izdanskih voda. za navodnjavanje i odvodnjavanje. ovisno 0 potrebi.mjestima sa nizim pritiskom odnosno nizim nivoom podzen1ne vode. a Sm u vertikalnom pravcu. seoskih i industrijskih otpadnih voda. ZagaUivanje izdanskih voda Tokom pronicanja i filtracije. Rezultati prospekcijskih istraiivanja prikazuju se graficki na kartama malih razmjera (l: 100 000.hidrogeoloska istrazivanja treba da rezultiraju spoznajarna 0: odnosu izmedu povrsinskih i podzemnih voda. Na povrsini terena to su najcesce istruhli dijelovi biljaka iii uginulih zivotinja. To zahtijeva ne sarno prec:izno izradenu geolosku kartu i geoloske profile vee i rezultate ostalih izvedenih istrazivackih radova kao sto su podaci dobiveni istrainim busenjem sa 146 147 . za izvedbu hidrolehnickih objekata. odvodnje u rudnicima. Hidrogeoloska istrazivanja u grailevinarstvu 5. djelovima osim nabrojanih jos i ugalj. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se radi rjcsavanja nekog prakticnog problema i pri tom geoloski odnosi istrazivanog podrucja u cjelosti moraju biti poznati. Neorganske materije prirodnog porijekla poticu od rastvorenih soli iz stjenskih masa kroz koje se krecu podzemne vode.Uzvodno od mjesta zagadivanja prenosenje je kratko. Ta razlika nivoa podzemne vode naziva se razlika pi. Najopasnije po zdravlje Ijudi je zagadivanje izdanskih voda materijarna organskog porijekla. neorganskog iii orgamkog porijekla. Pri tome se stvaraju uslovi za zagadivanje izdanskih voda. Prodiranje zagadivanja u dubinu uslovljeno je snizavanjem nivoa izdani. septickih . Regionalna (opsta) hidrogeoloska istrazivanja su detaljnija. Prospekcijska (orijentaciona) istrazivanja provode se na neistrazenim podrucjima radi dobivanja orijentacionih spoznaja 0 hidrogeoloskim prilikarna na terenu. prograrniraju se regionalna i detaljna istrazivanja. odvodnje sa saobracajnica i 51. naroCito ako se smzavanje vrS! crpljenjem iz vodozahvatnih objekata. U njima se preCiscavanje izvrsi pri filtracionom putu od 1 do 4m. ZagadivaCi mogu biti prirodnog iii vjestackog. a treba da budu zavrsena i regionalna hidrogeoloska istrazivanja. istraiuju se u cilju isusivanja terena i temeljnih jama. U njima se bakterioloski zagadene vode preCiste na duzini od oko 20cm. Najbolji prirodni precistaei su visoko plasliene (masne) gline. U ovakvim istrazivanjima upotrebljava se osnovna geoloska karta i svi geoloski. Organske materije vjestackog porijekla pOlicu najveCim dijclom iz smetljisla. U najnepovoljnijim uvjetima zagadivaJ::\jem moze biti zahvacena izdan u okviru cjelokupne sabirne povrsine. Kada su podzemne vode sletne. Za upoznavanJe hidrogeoloskih osobina slijenskih masa treba dobra poznavati litostratigrafske karakteristike stijena i njihov polozaj u prostoru (5 obzirom na tektoniku). U takvim vodama nalazi se obilje bakterija zaraznih bolesti (zutica. a u dubljim . 1:200 000 i manjc). 5. pri cemu se rade hidrogeoloske karte u mjerilu 1:25 000 iIi 1:50 000. saobracajnica i drugih slozenih inZcnjerskih objekata. U pijesku i sljunku preCis6avanje je razliCito u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Pri kretanju kroz karstifikovane stjenske Hidrogeoloska istrazivanja obavljaju se u razlicite svrhe. dok je najmanji obim vezan za neposrednu okolinu mjesta zagadivanja. Hidrogeoloska istraiivanja mogu biti: prospekcijska (orijentaciona). Stepen preciscavanja zavisi od dimenzija pora u s1jenarna i od duzine predenog puta.iezomctarskog nivoa. .). cesto nije dovoljna ni duzina od 12 km za potpuno bakteriolosko preciscavanje izdanskih voda. . Medutim kretanje izdanskih voda kroz ove sedimente kolicinski je vrlo malo i uz to vrlo sporo. dizenterija.5. difterija. kolera i dr. Oslale vrste gline i les su nesto slabiji preCistaCi. rnase. Na osnovu dobivenih podataka.4. regionalna (opsta) i detaijna. podzemne vode dolaze u dodir sa materijama razlicitog porijekla. Rasprostiranje zagadivanja uslovljeno je pravcem kretanja izdanskih voda. Podzemne vode se istrazuju za potrebe vodosnabdijevanja naselja i industrijskih objekata. za navodnjevanje i sJ. iii se tretiraju kao stetne pa ih stoga treba odstraniti.

geoloskih karakteristika stijenske mase i karakteristika temeljnog iskopa.enje iz cijevnih bunara postavl. a moze se provoditi na vise naCina.6. i n.lcesce se prirnjenju. stanja.lena i terena za potrebe gradn. Dobiveni rezultati osnova su za ocjenu rnognceg stcpena uticaja prirodnih geoloskih i naknadno izazvanih procesa i pojava na graclevinski objekt.lena. Prihvativsi takvu definiciju i zadatak inzenjerske geologi. Ako je kola terneljenja sarno djelirnicno u vodonosnom sloju.la. odronjavanja.lena i rnehanici tla.la veoma bliska gradevinskim discipiinama: konstrukcijama. Ovdje treba naglasiti da potpuno isusivan. 1z takvog fonda podataka hidrogeolog Inoze i_zdvoj iti odlike stijenske 111ase U OdllOSU na vodopropusnost i definisati smier (iii sm. odnosno vjerovatno6i pojave klizanja kosine iskopa. INZENJERSKA GEOLOGIJA Inzenjerska geologija . cesta se dogodi da se kroz zasjecene dijelove dobiva manji iii veCi pritok vode koja otezava izvodenje gra(tcvinskih ra<.le temeljne . Hidrogeoloska funkcija sti. Povrsinska odvodn.le. ocito je da se osnova inzen. optimalnoj metodi i nacinu snizavanja nivoa podzemne vode~ odnosno isusivanju temeljnog iskopa za gradnju u kontaktnom podrucju. 148 149 . a u fazi eksploatacije ugroza'i.. tako da se razlikuju stijene kao hidrogcoloske barijere (izoiatori) kao koiektori.lera protiv eventualnih nepovol.l\'ljenog dotoka vode U otvoreni iskop iz stij enske mase.le kota ternei.len.lalisticka naucna disciplina.jezgrovanjem. Na.le: a) otvoreno crpljenje iz gradevinske jame. stabilnosti kosina. koja proucava geolosku gradu. razliCitim metodama mogu6e je postici snizenje nivoa podzemne vode i temcljenje obaviti n suhorn. ispitivanja vodopropusnosti.lavarna.ienih oko jame.leka i usjeka na povrsini.lem nije rnognce. Da bi se Ijesenja isusivanja temeljnih iskopa mogia efikasno projektirati. stepenu opasnosti od savremenih egzodinamickih proeesa i pojava (denudaci. narocito potresa.la 0: koliCini pretposli.le.le). To ukazuje da je inzenjerska geologi. te podova. kao i u fazi eksploatacije objekta. Hidrogeoloske barijere Sll definisane nepropusnoscu i prostornim polozajem stijena.rnogucnostima pronalaZen. pri Ce!l1U je posebno vazno dobiti odgovore na piotan. abrazije. osipan. koje 6e biti izazvane savremenim egzodinamickim i endodinarnickim procesima i po. geofizicka i laboratorijska ispitivan. njenim rezultatima se definisu uvjeti gradnje.le. kao i cndodinamickih pojava. cime se snizava niva podzemne vode.iov'l 11(1 tC111eijenju objekata. opazanje pijezOlnetara. u skiopu hidrogeoloskih karakteristika istraiivaTIog terena. potrebna su sazm. Dakle. Zanimijivo je da su za postanak i razvoj inzenjerske geologije zaslillni upravo gradevinari. Drugi zudatak sastoji SE' u projektovanju efikasnc odvodnje objekata radi sprecavanja dotoka vade u konlaktnu zonu temelj-stijena.lena .la pri izvedbi graclevinskih radova.lihov odraz na graclevinski objck!. erozije.le u graclevinarstvu. strukture.la itd.lerove! kretanja podzemne vode. geoloske procesc.lihovog ponasan. ako . predvidaju se promjene li terenu. bokova i svodova podzernnih objekata.la i upotrebe prirodnih graclevinskih rnaterijala. b) crpl.Isusivanjc tcmcljnih iskopa Aka se temeljna jat11IJ kopa u vodopropusnirn podrucjima.J tcn1eijc. kao i predvidan. .la graclevinskog zahvata.lektirana ispod kote podine vodonosnog sloja. Nacin crpljenja zavisit ce od koliCine dotoka.le: prirodnih geoloskih proeesa i pojava te proeesa i pojava izazvanirn gradevinskirn radovirna.la gornjih dijelova litosfere te n.la ljesava se izvedbom otvorenih kanala (drenova) koji vodn sknpljaju i odvode izvan podruc.le speci. veoma slozena pojava koja u konkretnom slucaju zavisi od prilika na terenu. mehanici sti. Prellla tOl11C\ prvi zadatak je isusiti temeljni iskop. mineralosko-petrografske i fizicko-rnehanicke karakteristike sti. sastava. stabilnosti izvedenih kosina zas. koji traze od geologa podatke 0: cvrstoci i stabilnosti sti.lnih faktora. klizanja..tllJa KO. a hidrogeoloske kolektore cine propllsne stijene s intergranularnim i pukotinskim porozitetorn. 5.lerskogeoloskih istrazivanja svodi nu odreclivan. karakteristika i nvjeta nastanka i prostiran.le zastitnih rn.lame crpljen. sufozi. mogucnostima procjeclivanja povrsinskih voda i njihovoj pretpostavljenoj kolicini. 6.la rezllitiraju 1Z hidrogeoloskih istrazivanja.la pro.

hidrogeologije). poremeceni i neporemeeeni. endodinamike. jer se obradom tih podataka dobiva stvaran uvid u strukturnogeolosku gradu istraZivanog podrueja. ali i drugih disciplina koje pridonose istrazivanju terena za potrebe gradnje ( inzenjerske geofizike. geoloske. pri inzinjerskogeoloskim istrazivanjima treba koristiti rezultate ostalih geoloskih disciplina (stratigrafije. Naravno.a cilj im je omoguciti optimalan pristup planiranju i izvedbi radova. ali i razvoj novib primjenjenib naucnih disciplina.njihov postanak. jama. kao i procese koji nastaju u kamenu pod uticajem razlicitih faktora. InZenjerskogeoloska istrazivanja se nliZno rade za sve objekte jer daju rezultate Cija primjena u praksi bitno utice na pravovremeno eliminisanje moguCih negativnih uticaja terena na objekat. a omogucuju i spoznaje 0 nosivosti terena. egzodinamike. Inzenjerska geofizika svojim metodama i rezultatima taleoder doprinosi odredival1iu fizicko-mehanickih karakteristika stijena i terena predvidenih za gradevinske zahvate. uz ostale istrazivaeke radove. koja proucava mineralosko-petrografska i tehnicka svojstva stijena i kamena i nai'in istrazivanja !ezista i mogucnosti primjene kamena i nevezanih scdimenata u gradevinarstvu. lnzenjerskogeoloska istrazivanja daju osnovu za idejna rjesenja. potkopa 1 slieno. Uz to daje se pregled postojecih rezultata istraZivanja bitnih za definisanje inZenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena. vrste eksploziva. ali i laboratorijskim ispitivanjima. morfologije.1. vijadukata. koja daje vrijedne podatke 0 inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena (sastav. dajc veoma vrijedne podatke. mineralogije. To se naroeito odnosi na hidrogeologiju. inzenjerske seizmologije. tunela.. mehanike tla).morfoloske. izradi raskopa. u pogledu slozenosti.Intenzivna gradevinska aktivnost eovjeka kroz stoljeea. bez detaljnih akumulacijskih inZenjerskogeoloskih istraZivanja koja. istraZivacko busenje. Kod inzenjerskogeoloskog kartiranja analizira se fotogeoloska dokumentacija (fotoskice i avionski snimci). arhitekturi i skulptorstvu.1. mehanike stijena. kosina zasjeka usjeka. Metode istrazivanja za potrebe gradevinarstva Inzenjerskogeoloskim istraZivanjima treba odgovoriti na veliki broj pitanja u vezi definisanja uslova kojima treba udovoljiti pri izvedbi objekata. hidrografske i hidrolosko-klimatoloske podatke na terenu. kako bi se mogao izraditi cjelovit projekt istrazivanja. Zatim slijedi detaljan opis problematike i cilja istraZivanja i s tim u vezi i obim predvidenih istraZivanja. treba obratiti pukotinama i pukotinskim sistemima. predlaZu investitoru optimalan pristup izvedbi radova. istrainom busenju. koja proucava podzemne vode. optimalnog naCina izvedbe radova. podvrgavaju se laboratorijskim ispitivanjima. Interdisciplinarnim pristupom moguce 150 151 . eiji rezultati uSl1lJeravaJu dalJnJe faze istrazivanja: geofizieka istraZivanja. je u inzenjerskogeoloskom smislu definisati kvalitativne ali i kvantitativne karakteristike stijenske mase u terenn. pomorskih i zrakoplovnih luka). brana i mezarja. istrazenosti. Je 6.). 6. idejne projekte i glavne projekte objekata razliCite namjene. Posebnu paznju pri povrsinskom kartiranju terena i kartiranju jezgra istraZnih busotina. njegova dinamika i cjenovnik. kvalitet. postojanje egzodinamickih geoloskih procesa i pojava. tehnieke petrografije. petrografije.1. Projekt istraZivanja sadrzi opee geografske. kartiranju zasjeka. izboru alata. a inzenjerska seizmologija proucavajuci seizmicke pojave i njihove posljediee. lnzenjerskogeolosko kartiranje. istraznih jama i sl. Nesumnjivo da pri tome lstraZlvanja pocinju inzenjerskogeoloskim kartiranjem. mostova. Uzorci s terena. predhodi geofizickim istraZivanjima. omogueili su razvoj metoda istrazivanja u inzenjerskoj geologiji. Dobivene rezultate radni tim obraduje i interpretira. saobracajnica (cestovnih. zeljezniekih. a naroCito slozenih i skupih gradevinskih objekata. Nemoguee je zamisliti optimalno koncipiranje i izvedbu temelja bilo koje gradevine. Ta istraZivanja je nuzno shvatiti kao dio ukupnih raznovrsnih istraZivanja koja treba obaviti prije izgradnje nekog objekta. umjetnih jezera. pokrivenosti i prohodnosti. rezim. strukture. upotrebe kamena i sl. a uz to su vaZni rezultati laboratorijskih ispitivanja. Inzenjerskogeolosko kartiranje Prije pocetka terenskog rada prikupljaju se i proueavaju svi dostupni podaci 0 nekom terenu. PostojeCi podaci i rezultati dobiveni eventualno potrebnim rekognosciranjem terena daju sliku stepena teiine inzenjerskogeoloskih istrazivanja. kao jedna od faza istraZivanje terena. omogucuju optimalno projektovanje i izvdebu prakticno svih. hidrogeoloskih i geomorfoloskih pojava i sl. okana. koje su dopunjavale podatke dobivene inzenjerskogeoloskim istrazivanjima. raskopa is!. mehanizacije. neophodne za sto sigurniju gradnju u seizmicki aktivnim podruejima. i liZ odredena misljenja i sugestije. i tehnicku petrografiju. kOllstrukcijska slozenost objekata i potreba da se objekti izvedu na ponekad nestabilnim terenima i terenima teskim za izvodellje radova. izradu raskopa. . izradu istraZivackih zasjeka.. tektonike. kolii'inu i djelovanje u podzemlju.

!apori.. egzodinamickim geoloskirn pojavama i njihovom eventualnom napredovanju te hidrogeoloskim i geomorfoloskim pojavama. liZ unosenje podataka iz postojece seizmicke karte 0 seizmickoj aktivnosti. ugJavnom sio-evile I 152 ·~·I ~ ~ E g ~ ii <n ~ 11 Slli~ijske krt' sihcifirane roznaci sli)ene druge or------------"---------------i"Ro~fu~~~. ali stiJene.. te bore i sve pratece manifestacije do kojih je zbog boranja doslo.S E Plasticne JO>lc<O.--------t-. dobijaju podaei 0 odnosima izmedu razlicitih litoloskih kompleksa. lravertllli dolomiti.Kartiranjern se. Ie -indeks konzistencije) RAZRED I PODRAZRED I I BITNE INZ. brece.75 ~~ E ii '" ~ "5-E. valutice.~z~"~z~jlo~ho~'~no~g.. isprav(jeno i dopunjeno. M. kong!omerati i srednjel. Stijene se klasificiraju prema Uputstvu za izradll osnovne inzenjerskogeoloske karte (tabela 7) Tabela 7. I mrki lIg1Jen.'.rna '" krupnozrna '" Karbonatne I ! iZraZena tekstuma pukotinska anizotropllos( sliJenske mase stijene vapnencl. 1988. nairne.. koje imaju znacenje za ukupnu inzenjerskogeolosku sliku terena. koje se mogu koristiti u gradevinarstvu ili u druge svrhe. lllcenjll (kod magmatskih) i skriljavosti (kod metamorfhih) . karakteristikama litoloskih jedinica.=_j Slijene podlozne Karbollatnc okrSavanju gliuc i Japori Jako jzrn1ena anizotropnos! i finozmaSle sredn jezrna sle i krupnozrna pjdcari. lapor. Istrazivanje tektonskih karakteristika sadrzi narocito elemente i karakteristike rasjeda. Klasti~ne sedimenlnc I [-"==-----1 Dobro slozene SIJlUlCi..000 (preuzeto i=: [}pulstva za izradu DICK. haht Organogene Vulkano-klasticne kamen. te ispllcalosti (kod svih stijena). sedimentne slijene '" Z '" ~ --_J '-' Slijene razlititih struklUmotekstumih fizickomehanickih sv~tava I I Suliatne I haloidne gips. 1: 100. anhidri!.1 Vulkanogenosedil!lelllnc ~scari okamenjcni lapori. Kod odredivanja struktllrno-tektonskih karakteristika..RISTI I KE Rastresite Stijene promjenljivog petrograt:~kog i granulometrijskog.. promjelllj i ve I lekSlUre I podloZne okrSavan·13 cYfSle.-. pukotinama i pukotinskirn sistemima.lERSKOGEO I INZEN. siltiti pjescal'i.. pijesci Zbiiene Siabo slozene I stuene I I ' -_ _ _ _ _ _.n. tektoniei.JERSKOG 'I LOSKE JED!NICE EOLOSKE KARAKTf. Sumiranjem podataka izdvajaju se zone prema ugrozenosti savremenim egzodinamickim (i tchnogenim) procesima i pojavama. pratecih plikotina. diiabazi i anizo(ropna sti'cnska masa 153 . prema intezitetu okrsenosti i prema stepenu stabiinosti. blokovi svoJ~tava Meke 1.< 0. pojavama nemetalicnih mineralnih sirovina. stanju stjenske rnase. inienjerskogeoloska klasifikacija stijena za O/GK. rasjednih zona i neotektonskih kretanja.~'"='~=. konglomerati nejedllOfodnost II pogJedu sastava i fizickomehanickih svoJstava '" finozmaste okamcnjcne gline. sastava ujednacenih fizickomehafllckih Prasina. najveca se paznja posvecuJe sloievitosti (kod sedimentnih stijena). ligult i trese! piroklaSli!i tufovi I vulkanske pooiozne fizickohelllijskim prom'enama podiozne proceSlma oksida~ nehomogene nejednorodne I I i-·-------rb~"~"'------!_'''~..EN.75 Tvrde lc>!O GlinovHoklasticne Glme . rudnim pojavama. krsje. brece..

j.....K""i i tn~...."..lI 1...~ _f'<'£'C""""" oil.al .§§El '"'.... menneri .r" I.:!.."l:~·.lncl.".... l~ -:: : :...J."an 1CZi::~ ~'. .K>!{ """00 .. t. peridotiti 1 .. dior!u.. Seizmicke mctode baziraju se na vjestackom izazivanju elasticnih valova i odredivanju njihove brzine sirenja kroz materijale koji se istrazuju..Ij""i .. su seizmicke i geoeiektricne te razliCita mjerenja u istraZnim busotinama. amfibolski kvarciti. argilosisti.-c..'.·Ii" 1\:- .... andeziti.. . Svaku inzenjerskogeolosku kartu prate profili i odgovarajuci tekstualni dio (turnac).. Slika 83..tI fu~:3J r i . .. Na osnovu razliCitosti lih brzina. .. '"= !""'>rtc~i.""~ III... ffi'b'0~ -f>/J.. n<::~ .-.::rtOui f.1.... dok se podredeno u tu svrhu koriste magnetometrijska mjerenja. .... :-.. bazalti.§ I \ o " "'.... b...... <><In>'oi'''''''"''j ...."tlj.::1 ~ 0 0 "' i5 . zeleni skrilici Amfiboliti....c...•• ....tt. "".. " ""'''i'' . dijabazi Graniti..1Wstil....-.lb<'f'#I'rii~ "'t>1'W. .. ~ri hrcl'e '"i<·"".'<......i..j" w#~ .&n"".AAU r>trc'"" ~ i».<>j ...'"'''' ___ . s vafuim grafickim prilozima i dokumentaeijom...M.~l" miiti.·d. I "'f' ..-... ~ •."'. ~·'~ d.iI.. P1Ulonske " Autometamorfne Kontaktnomelamorfne skriljave simozrnaste skriljave kmpnozmastc ~ I serpentinili skarni..' 10<101. 1988) 6....J...!!J J!':.j . skriljci.x~ .l><l>r. korni!i.. li. ~ w. t""d""" ...~"" ".e!1 ~. masivne iii Irakaste teksture jako izraiena anizotropnost u vezi sa stnlklurnotekslUrnim fizickomehaniekim svoistvima Stijene heterogenog sastava pukotinskom anizotronnos\.alC'i tt'<l....c...f' . Neki simboli u inienjerskogeoloJkoj karli (iz Uputstva::a izradu OfGK..''''' ·!I.F-::o:.........o~i mi..•.....~j<.ct:" . ~.1ffijITIiijl ~~ lIk...71i Vulkanske daciti.. n...10_11 ..tc"~ij...nam.-..":l1". ."\I~ ... gabri.. trahitl. Neki vaZni simboli koji se koriste pri izradi inzenjerskogeoloske karte prikazani su na sliei 83..... koje se primjenjuju za ejelovitije upoznavanje karakteristika stijenske mase radi izvedbe nekog inzenjerskog objekta. mermer.. at ..l .~~ '" E ndkri!jave karbonatne mermen· preteZllo homogene am:zotropne stijene ujednacenih fizickomehanickih svo'stava jako iZraZena pukolinska anizotropnost cvrste..... !. .GeotIzicka istrazivanja Temeljne geofizicke metode.g<:<-><:kklTi&tiI! ~ . filiti..>naJS!..2.-.... i.. I ..k i<iu."'...... u podzemlju se mogu 154 155 .~. ..i. "krko..• . <Joi>.

Prj busenju za potrebe gradevinarstva. za odredivanje pojava vodonosnih sljunaka u glinama i s1. Refleksijska metoda nalazi osnovnu primjenu u istraZivanju de1:iljeg podzemlja. IstraZivacki zasjeci i usjeci izvode se na 156 157 . kvalitet stijenske mase i debljina trosnog dijela na njezinoj povrsini. naCinu rada (udarno. izmedu ostalog. Radi postizanja sto potpunijih spoznaja 0 karakteristikama slijenske rnase. u busotinama se mjeri specificni elektricni otpor. Geoelektricne metode koje se koriste u gradevinarstvu suo metoda elektricnog otpora. Na temelju podataka tih mjerenja moguce je detaljno litolosko rasclanjivanje nabusenih materijala. za TV i slereofotografsku karotazu itd. pomo6u otkrivki. debljina sedimenata za koje su karakteristicne male brzine "irenja elasticnih valova radi seizmicke mikrorejonizacije. Obrada reznitata busenja pocinje determinacijom jezgra i odvajanjem njegovih dijelova za laboratorijska ispitivanja. To suo debljina nekonsolidovanih materijala do cvrste stijene. Primjenjuje se u gradevinarstvu za odredivanje trosnih i razlomljenih podrucja u evrstim stijenama. Istrafno busenje i raskopi lstraillo busenje svrstava se medu najuniverzalnije istrazivacke radove jeT se tim naCinom istrazivanja dobiva mnostvo razliCitih podataka vaZnih za projektovanje i izvedbu inzenjerskih objekata. a izazivaju ih. uglavnom se koriste promi busenja 131 mm. Kroz busotine se injektira smjesa za zatvarunje pukotina. nagib slojeva itd. osnovni je uvjet da busotina bude pra:vilno izvedena. potencijal. lstrazivackim raskopima. udarno rotaelono ). istraZivackih zasjeka i usjeka. i mjestu rada ( s povrsine. istraZivackih jama i istraZivackih potkopa.1. Metoda eiektricnog olpora bazira se na Cinjenici da pojedine vrste stijena imaju razlicite velieine specifienog olpora. horizontalno. a 1110ze posluziti 1 za f<lzlicita geofizlcka. ugao nagiba slojeva. Neka se ispitivanja obavljaju in situ. elektromagnetska metoda i metoda spontanog potencijala. pripadna radioaktivnost. odnosno u samoj slijeni iii na stijeni kakva je u prirodi.krecnjacima i dolomitima ).s jezgrom iii bez jezgra ). Pogodna je za odredivanje podrucja slabijih fizicko-mehanickih karakteristika u tvrstim stijenama (npr. zatim za istraZivanja naJazista gradevinskih materijala i odredivanje eksploatibilnih nasJaga. elektrohemijski procesi u nekim rudnim lezistima i slieni uzroci. sto je veoma bitno pri temeJjenju i izvedbi podzemnih radova.Moze pruziti i podatke 0 debljini nekonsolidovanih sedimenata na dnu mora. vodopropusnosti itd. zatirn jc 1110guce odredivanje . vrste i ugao nagiba pukotina. ovisno 0 zadatku i potrebl ). Ovisno 0 potrebi. smjeru busenja ( vertikalno.3. odabrani uzorci se ispituju u laboratoriji. Radni proces se pri busenju dijeli prema: pogonu ( rUCHO i filotornO ). naCinu iznoscnja 11lmerijala s dna busotine ( bez ispiranja-na ispuh. nlJcrenja. dubina i oblik klizne plohe klizista. njihovu sirinu i ispunu. Refrakcijskom metodom pouzdano se mogu odrediti karakteristike naslaga do dubine na kojoj objekt ima uticaja na stijenu. Metoda spontanog potencijala bazira se na mjerenju potencijala koji postoje ispod povrsine. Elektromagnetska mctoda bazira se na upotrebi struja i pojava indukcije u vidljivim materijalima pod zemljom. stepen razlomljenosti jezgra. 116 mm i 101 mm. Otkrivke se koriste u terenu s tankim rastresitim pOkrivacem u cilju neposrednog uvida u karakteristike rastresitog materijala i njegove debljine i stijene koja nam je. koso. jamsko ). uzimanje uzoraka vode. trenje pri protjecal1ju podzemne vode. llsn1jereno ). Zato se ova metoda primjenjuje pri istraZivanju rudnih lezista i tokova podzemnih voda te pri odredivanju gubitaka vode iz akumulacije u krsu. poroznosti. u prirodnim uvjetima. Opcenito daje pouzdane podatke ondje gdje su razlike specificnih elektrienih otpora istraZivanih materijala velike. Izvedena busotina moze sluziti za ispitivanje vodopropusnosti. dobiva se mogucnost promatranja i mjerenja dijelova stijenske mase u njihovom prirodnom okruzenju. odnosnQ odredivanje tokova podzemnih voda. s ispiranjem . \TSenje bojenja. zatim u istraZivanju vode i lezista glina. apsorpcija gama-zraka ( tzv. a zavrsni prom obicno iznosi 86 nun.izdvajati materijali razlicitih karakteristika. nedostupna promatranju i mjerenju in situ. pa se ponekad koristi u istraZivanju za projektovanje obalskih gradevina. brzina elastienih valova. a pouzdane podatke daje u istraZivanju nekih rudnih lezista. rOiaciono. otpor prema busenju. Osnovne dvije seizmicke metode su rcfrakcijska i refleksijska. Pri tome treba odrediti vrstu naslaga kroz koje je buseno. prOIl1Htranje oscilacija podzen1ne vade ( pijezoluetar ).a od njih.gama-gama karotaZa ). Da bi se sva navedena istrazivanja nlog1a izvesti ( iii nek. 6. tacne dubine promjene materijala razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika.

6. stisljivost.1.1.ta i za istraZivanje terena na pregradnim profilima kod projektiranja brana. omogucava dreniranje podzemnih voda. uglavnom kod istrazivackih radova.4.tehnoloskih karakteristika. bez supljina. Analizom mineralnog sastava odreduju se bitni. . drugih mehaniekih karakteristika stijena. gdje su: y. bubrenje. Ovim radovima se. a odreduje se fonnulom: 6. njihova zastupljenost. boja. . vatre i hemijski agresivnih supstaneija na stijene i kamen.1.Mineralosko . . radioaktivnost i Ijepljivost. te uvida u dublje dijelove stijenske mase.petrografskih karakteristika. polarizacijskim mikroskopom. prikazana je jediniena zapremina zapreminom evrste faze i zapreminom pora i supljina.1. Istrazivacke jame izvode se u cilju uzimanja neporemecenih uzoraka za laboratorijska ispitivanja. speeifiena tezina. uticaja vode. prostorna masa. ( zapreminska tdina ).. fizickih karakteristika. itd. IstraZivacki potkopi izvode se na strmim padinama. vodopropusnost.zapremina evrste faze ( em3 ) Kod cvrstih stijena gustoca ovisi direktno od mineralnog sastava stijena. Prostorua masa oznacava odnos cvrste faze prema ukupnoj zapremini uzorka zajedno sa supljinama. Osnovne karakteristike stijena u pogledu njihove upotrebljivosti u gradevinarstvu direktno ovise 0 mineralnom sastavu. Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko ispitivanje U sklopu inzenjerskogeoloskih istraZivanja stijena kamena obavljaju se laboratorijska ispitivanja u cilju odredivanja: mineralosko .gustoca ( g/cm 3 ) mo .petrografskih karakteristika. a izracunava se pomocu izraza: 6. radi saniranja klizi. stijene sa 158 159 . gdje su: y. Mineralosko .padinama u svim vrstama stijena.masa cvrste faze (g ) Vo . mehanicko . toplotna provodljivost. habanja. strukturi i teksturi stijene.prostorna masa (g/em 3 ) mo -masa cvrste faze (g) V -ukupna zapremina uzorka (em3 ) Slikom 84.4. Fizicke karakteristike Medu fiziCkim karakteristikama stijena bitnu ulogu imaju gustoea. svjezina i eventualni stetni sastojci. uz pomoe poveeala. velika se painja posvecuje mineralnom sastavu. uz proucavanje karakteristika stijenske rnase. Gustoea je odnos mase evrste faze prema ukupnoj zapremini ( volumenu ). leda. tvrdoce. ali i istrailvacko busenje u podzemlju.petrografske karakteristike Kod odredivanja mineralosko . odnosno oni minerali koji svojim promjenama rnogu negativno djelovati na ukupna svojstva stijene. postojanost. strukturi i teksturi.petrografska svojstva stijena ispituju se makroskopski. Mineralosko petrografske karakteristike bitne su sa stajalista cvrstoce.4. sporedni i akcesorni minerali. poroznost.2. Ova metoda se prvenstveno koristi za odredivanje nacina temeljenja i karakteristika temeljne stijene kod izvedbi nadogradnji na postojecim objektima.

0 10. V -ukupna zaprernina uzorka u prirodnom stanju (em3 ) o poroznosti ovise tehnicka i akusticka svojstva kamena.deformaeija uzorka (rn) h .0-20. Nevezane stijene imaju malu stisljivost. koji se racuna pomocu izraza: Prostorna masa stijena ovisi 0 nj ihovom mineralnorn sastavu i sadrzaju sup1jina. upijanje vode. vcoma poroznih krecnjaka itd. Tabela 8.visina uzorka (rn) Ll. =~kN/m2 Ll. Vodopropusnost iii permeabilnost oznaeava rnogucnost stijene da propusta vodu. cvrsta Slika 84.povrsina popreenog presjeka vodonosnog sloja ( m 2 ). To svojstvo ovisi 0 ve1ieini pora i njihovoj povezanosti u stijeni.5 g/cm 3 do 3 g/cm 3 . otpomost na smrzavanje i s1.kolieina vode koja protice kroz stijenu ujedinici vremena (m3/s).hIh . odnosno laminarnog teeenja podzemne vode u pijeseima i slienim materijalima. Kvantitativni pokazate1j stis1jivosti je modul stisijivosti.0-2.0 5. stepenu zasi6enosti vodom.re1ativna deformaeija Stis1jivost se odreduje u neporemecenorn uzorku u edornetru.hIh Vp gdje suo Mv . slijeganje se brzo realizira. poroznosti. Ovisno 0 poroznosti karnen se kategorizira u sest grupa (tabela 8). gline irnaju veliku poroznos! ( neke eak i veeu od 50 % ).5-5. Ll."vrste faze (Va) i zapreminom supljina (VpJ Stisijivost oznacava svojstvo stijene da srnanJuJe zapreminu dje10vanjem vanjskih faktora. a bitno utice na slijeganje tcrena ispod gradevinskog objekta. 161 . a nize vrijednosti su karakteristike nekih travertina. LI.0 vise od 20.0-10. U praksi se za odredivanje vodopropusnosti. k .h . mineraloskirn karakteristikama i strukturi. ali su praktieno vodonepropusne.Najvise vrsta kamena koji se koristi u gradevinarstvu ima prostornu masu od 2. pod pritiskorn. naCinu i brzini optereeenja. ali nije proporcionalno poroznosti.prirast pritiska (kN/rn2).razlika visine vode u posmatranim presjecima (m). itd.5 2. iz Sestanovie 1993 KATEGORIJA KAMEN A Kornpaktan Dobro porozan Umjereno porozan Dosta porozan Jako porozan Ekstremno porozan POROZNOST(%) rnanje od 1.-H2.0 1. korlsti Darcyjev zakon filtracije prema izrazu: gdje suo n-poroznos! (%) V p-zaprernina pora (em3 ) . a izrazava se u procentima prerna formuli: n = -yXIOO(%) M . Kod po1uvezanih stijena stisljivost ovisi 0 mineralnom sastavu.supljine v v. Nairne. Kategorizacija kamena prema poroznosti (prema Crnkovi6 Sarie. H.0 160 Q = k. Jedinicna zapremina stijene (V) sa zapreminom (.i) . jer su pore tako malene da se voda veze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati. a ovisno je 0 granulometrijskom sastavu. A' H -H 3 1 2 (m Is) L gdje suo Q . Poroznos! oznacava odnos zapremine svih supljina prcma ukupnoj zapremini uzorka u prirodnom stanju.modu1 stis1jivosti (kN/rn2). uz sprecavanje boenog sirenja uzorka.koeficijent filtraeije ( mls ) A .

ispituje se vodopropusnost (VDP) stijena utiskivanjem vode pod pritiskom u istraznu busotinu. koju kamen prima radioaktivnim zracenjem okoline. kobalta. svjezini i velicini mineral a. Za primjenu u gradjevinarstvu. mada treba pravilno valorizovati i veoma vazna svojstva prirodnih pigmenata. Povecanje volumena iznosi od 25% do 80%. treba veliku painju posvetiti izboru materijala za izradu glinenih jezgri i ekrana brana te izvedbi tunela u glinovitim stijenama. jonske zamjene. tako i mehanizacijom.000 kN/m2 . U tehnickoj primjeni karnena bitna je inducirana radioaktivnost. glinesklone bubrenju mogu inicirati nastanak klizista. 163 . Radioaktivnost je obiljezje stijena koje u sebi sadrze radioaktivne minerale. Deformacije koje nastaju povecanjem i snizenjem temperature karnena treba uzimati u obzir kad se karnen ugradjuje s drugim materijalima.dliZina puta filtracije ( m ). nekim laporcima i alevrolitima) moze iznositi i do 12 puta vise U odnosu na prvobitni volumen. kamen je. Jediniea koja definise gubitak I litra vode u 1 minuti na I m dmni busotine pod pritiskom od 1x I 06 Pa (uz odriavanje pritiska od najmanje 10 minuta) naziva se I Lugeon. Bubrenje stijena oznacava svojstvo povecanja volumena zbog upijanja vode. struktumim i teksturnim karakteristikama i poroznosti. a da su plocaste i skriljave stijene anizotropne (provodljivost toplote bolja je u smjeru povrsina skriljavosti i slojevitosti. sto ukazuje na nuinost odredjivanja njihove kompatibilnosti u pogledu toplotnog koeficijenta linearnog sirenja. Topiotna provodljivost stijena ovisi 0 mineraloskom sastavu. prednjaCi karnen vece gustoce. Iskustveni podaci svjedoce da je stijena zrnaste strukture i homogene teksture u pogledu toplotne provodljivosti gotovo izotropna. a rezultat je reflaksije svjetlosnih zraka odgovarajuce talasne 162 duzine s njene povrsine. a ona nastaje u slucajevima postojanja minerala teskih metala. To je bitno svojstvo gline i glinovitih stijena. mangana i elemenata rijetkih zemaija.volumen uzorka nakon bubrenja Vo . poput cirkona s radioaktivnim torijem. Shematizirani prikaz Dareyjevog pokusa. opcenito. Ljepijivost je svojstvo stjenskih masa da se Iijepe za razlicite materijale (alate i orudja sa kojima se izvode zemljani radovi). Pojava Ijepljivosti kod stijena predstavlja jedan od Cinilaca koji odredjuju uvjete izvodjenja radova kako rucnim alatom. kao i kod drugih objekata.stepen bubrenja VB . Induciranu radioaktivnost lakse primaju karbonatne stijene. Stepen bubrenja definise se izrazom: B. a najizraienije kod poluvezanih sedimenata. Ipak. Medjutim. povoljan materijal kao zastita od radijacije. imajuci pri tome u vidu stepen njihove stabilnosti. prostomom rasporedu minerala. kao i stepen smanjenja efekata rada.L . Boja stijene ovisi 0 njenom mineralnom sastavu. boja karnena u vecini slucajeva ima odlucujuCi utieaj. Ovo svojstvo posjeduju sve vrste stijenskih masa. Vezano za bubrenje. dat je na slie. Ovo svojstvo simi i za proejenu prohodnosti vozila na raskvasenim terenima. Shematizirani prikaz Darcyjevog pokusa Kod izgradnje brana i akumulacija. a uzrokovano je karakteristikarna minerala glina i mogucnostima. Nova metodologija proucavanja Ijepljivosti poluvezanih sedimenata omogucila je da se dode do zakljucka da Ijepljivost glina raste s povecanjem sadrzine vode i spoljailnjeg opterecenja. kojim se objasnjava laminami tok vode u presjeeima. nego okomito na njih). a kod montmorilonita (bitan mineral u bentonitskim glinama. prirode materijala i povrsine kontakta predmeta za koji se vrsi Ijepljenje.volumen uzorka prije bubrenja Pri bubrenju moze nastati pritisak od 300 do 1. vlaznosti i glatkoCi povrsine. poput krecnjaka i dolomita a slabije magmatske silikatne stijene i gline. ono je najmanje i prakticno zanemarljivo kod cvrstih stijena. Maksimalna vrijednost Ijepljivosti dostize se pri najvecoj molekularnoj vlainosti. u cemu. Ljepljivost poluvezanih sedimenata zavisi od karakteristika pome vode koja se nalazi u njima. 85. Uz to. gdje su: By . v dotok Slika85.

3.5.8 3. skriljav Pjestar. Cvrstoca na istezanje odredjuje se za kamen na prizmaticnim uzorcima propisanih dimenzija. silikatni Pjescar.). eiasticnost. a odlikuju se hrapavim i nepravilnim prijeIomom (slojevite sedimentne i skriljave metamorfne stijene). Mehanicke karakteristike Mehanicke karakteristike stijena. ! gdje su: evrstoea na pritisak (MP a). F .0 I CVRSTOCA I I CVRSTOCA NA SAVIJANJE . Cvrstoea na istezanje stijena uglavnom se ispituje na uzorku u obliku diska (valjka). u kojem se istodobno primjenjuju horizontalna sila smicanja i vertikalna sila na plohu smicanja. 2 A . . kod tega su boene stranice slobodne.Tednoosna evrstoca na pritisak racuna se prema izrazu: Cvrstoca na smicanje isp1tU. Uporedni preglcd cvrstoee na pritisak. istezanje i savijanje VRSTA I STIJENE 1 I CVRSTOCA NA FRITISAK MPa 185. Kod laboratorijskog ispitivanja kamena uzorak je kocka s ivicama duzine 5 em. prikazana je cvrstoca nekih stijena na pritisak. Zilavost stijena (dinamicka cvrstoca) oznacava svojstvo stijene da pruia otpor na udar i na ucestalo djelovanje neke koncentrirane sileo Stijene neotpome na udar nazivaju se krte.le se na cilindricnom iIi prizmaticnom uzorku u specijalnom aparatu. cvrstoca na savijanje. plasticnost i tiksotropnost. lspitivanje cvrstoce na pritisak obavlja se na tri uzorka.2 16.4 8.6 . MPa 21. Elasticnost stijene je odlika koja ukazuje na mogucnost promjene oblika i volumena stijene pod uticajem vanjskih faktora i 164 165 . frekventne stepenice itd. Ona je takodje vrijedan pokazatelj pri istraznom busenju i obradi kamena.0 135.2 1 1.5 3 . a promjer ne smije biti manji od 5. cvrstoca na smicanje.6. sto utice na primjenu kamena u prastorima izlozenim habanju (podne povrsine interijera. a rezultat se uzima kao aritmeticka sredina sva tri mjerenja. istezanje i savijanje. opit se obavlja na uzorku u obiku valjka.0 4.8 203.4.sila koja je dovela do lorna uzorka (MN). Pri tome odnos visine uzorka i promjera baze mora iznositi minimalno 2. Prema iskustvenim podacima ona je 20 do 40 puta manja od cvrstoce na pritisak.0 136.2 2. podovi trgova.0 50. Otpornost na hahanje oznacava postojanost stijene i kamena prema abraziji struganjem. ali i na valjkastim uzorcima.1. karbonatni Krecnjak gust Krecnjak porozan 95.4 cm. Cvrstoca na pritisak je rezultat jednoosnog optereeenja na jedinicu povrsine dok ne dode do lorna uzorka. Tabela 9. 0 zilavosti stijena treba voditi racuna na mjestima izlozenim ucestalim dinarnickim udarima. Tabelom 9. koje su bitne za gradjevinsku praksu. Opterecenje se prenosi na plaS! i mora biti okomito na os valjka. Na uzorak se djeluje silom okomitom na njegovu os. a optereeuje se po eijeloj povrsini. otpornost na habanje.2 Cvrstoca na pritisak. Za odredjivanje jednoosne cvrstoce na pritisak neke stijene. istezanje. cija je visina jednaka radijusu. su: tvrstoca na pritisak. a vertikalna se odrzava trajnon1. Cvrstoca na savijanje ispituje se na uzorku oslonjenom na dva osionca (nosata). cvrstoca na istezanje. i3 p - I Granit. Ova cvrstoea je (u najvecem braju slucajeva) 10 do 20 puta manja od cvrstoce na pritisak. u vodozasicenom stanju i nakon ponovljenih ciklusa smrzavanja i odmrzavanja. Sila smicanja se povecava do sloma.4 4. savijanje i smicanje mogu biti znatno manje u slucaju postojanja mikroprslina u mineralima i manjih pukotina u stijeni. s Cime treba racunati pri ispitivanjima.8 INA ISTEZANJE MFa 16. zmaste i porfirske strukture) odlikuju se glatkim i skoljkastim prijelomom. svjez Granit.3 6. zilavost.povrsina uzorka na koju je sila djelovala (m ) Za upotrebu kamena u arhitektonsko-gradjevinske svrhe uzorci se ispituju u suhom stanju. pri cemu se rezultati reduciraju na prizmatican uzorak. a ispituju se laboratorijskim postupcima. Zilave stijene (magmatske stijene.4 6.

U vrednovanJu kamena za primjenu u gradjevinarstvu vaZan je pokazatelJ n. Modul elasticnosti i Poissonov koeficijent za neke vrste stijena NAZIV STIJENE Krecnjak Pjescar Andezit Granit Mermer Glinac MODUL POISSONOV ELASTICNOSTI GN/m 2 KOEFICIJENT 20. poput cvrstoee eJasticnosti. Pri potpunom zasiCenju vodom neke gline prelaze u kasasto stanje pri dinamickim djejstvima.0 0. Odredjuju se Hookeovim zakonom proporcionainosti naprezanja i deformacije. ali u korelaciji s poroznoscu i ostalim pokazate~jima fizickih karakteristika. . u cetvrtu kategoriju (2. a neotporne su stijene sa veIikim stepenom poroznosti i malom cvrslocom (laporci.25-0. Poissonovim koeficijentom. narocito na one koje u sebi sadrze vecu koiCinu vlage iIi su potpuno zasicene vodom. poput gipsa. To jc svojstvo koje se ogieda u sposobnosti primanja i zadrzavanja vode u unutrasnjosti kamena a laboratorijski se odredjuje odnosom mase destilirane v~de.36 10. Tikstropija je karakteristika nekih glina. gline i druge stijene u kojima prevladavaju minerali gIina).5%). iskljuCivo zbog mehanickog djelovanja. a manje u kaolinitskim glinama. Fizicko djeiovanje vode na stlJenu rezultira mijenjanjem nekih njenih svojstava. mermeri) i lahko topive st!Jene (sulfatne I hloridne stijene. voda n veCini stijena mijenja njihove temeljne karakteristike'. 0.0 0.0 metoda:na. Elasticnost stijena izrazava se: Youngovim modulom (E). 6. Vezane stijene.30 . koji ostaju promjenjeni i nakon prestanka djelovanja sile. Pokazatelji elasticnih svojstava stijena imaju veliko znacenje prj odredjivanju podzemnih pritisaka u tunelima. Tabela 10. U laboratoriji se modul elasticnosti ispituje uglavnom ultrazvukom. Procenat upijanja vode treba analizirati uvijek pri primjeni kamena u vanjskim uvjetima. -strukturnim i teksturnim karakteristikama. poroznosti. kod nekih sVjezih magmatskih stijena i kvarcnih pjescara).vraeanje u prvobitno stanje nakon prestanka takvog uticaja. mtenzItetu smrzavanja.05-0.21-0.0%) a u sedmu kategoriju (vise ad 30%). pri izradi podzemnih prostorija i pri dmamlcklm oSCllaclJama izazvanim radom raznih masina. a takodje i kod temeljenja teskih objekata visokogradnje i pri izgradnji brana. Znacajna je za cvrste.0 35.luce.lcgovo upijanje vode. a in situ pomoeu hidraulicnog jastuka. sto se izraiava u procentima. koji oznacava odnos reiativne uzdufue deformacije i relativnog poprecnog skracenja. 0 mineralnom sastavu.0-30. Prema upijanju vode kamen se razvrstava u sedam kategorija pri cemu u prvu kategoriju dolazi kamen koji upija veoma malo vode (manje od 0.15-0. koji oznacava reciprocnu vrijednost Poissonovog broja. Na djeIovaf\je Ieda otpome su stijene malog stepena poroznosti i veIike cvrstoce (sve kristalizirane magmatske stijene.20-0. prema ukupnoj nlaSl suhog kmnena. kompaktni krecnjaci.40 10. kod cega te promjene mogu bill neznatne.0-48. dolomiti. siabo topive stijene (preteZno st1. Stepen ?jelov~nja leda ovisi. a ovisi 0 njihovim mineraloskim. Deformacije se realiziraju bez loma stijena. a zatim se po prestanku tog djejstva vracaju u prvobitno stanje. vatre i hemijski agresivnih materija na slijene i kamen Vo~a na stijene djeluje fizii'ki i hemijski. anhidrita i kamene soli).25 31. a kod lwkih (naroCito glinovitih) izaziv~ nove fizicke pojave. Tiksotropne pojave sreeu se pri pobijanju sipova dinamickim Led na stijene djeluje razara. To je odlika poluvezanih stijena (glina).1. Plasticnost je svojstvo stijena da nakon djelovanja neke sile mijenjaju oblik i volumen. koju k~en upije pri propisanom atmosferskom pritisku i temperatmi. Hemijskim djelovanjem voda otapa slabije otpome minerale.0 0. Poissonovim brojem (m). Otpornost kamena na uticaj leda u laboratoriji ispitllje se nakon vise ciklusa zarnrzavanja i 166 167 . a odrazava se u izmjeni viskoziteta.32 33. mermeri i pjescari). poput bubrenja i tiksotropije. Uticaj vode.0 0.krecnjaci.5-5. Najuocljivije tIksotropne pOjave JavljaJu se u glinama koje su izgradjene ad montmorilonita.30 0. gotovo zanemarljive (npr. prikazane su vrijednosti modula elasticnosti (E) Poissonovog koeficijenta za neke vrste stijena.lene karbonatnog sastava . . Medjutim.4. pa se s tim u vezi razlikuju prakticno netopive stijene (veCina svjeZih magmatskih stijena i metamorfmh stIJena slhkatnog sastava).4. vremenu f\jegovog trajanja i uceslalosli ciklusa smrzavanje-odmrzavanje. koji oznacava silu potrebnu da uzorak jedinicnog poprecnog presjeka produzi za iznos prvobitne duzine. zilavosti i boje. pri. cvrstoCi stijene. Tabelom 10. leda. bu~enju tla.20-0.

glinovite stijene. stijene visoke cvrstoee i velike zilavosti. Spoznaje 0 uticaju leda na kamen i njegovoj otpomosti odredjuju izbor materijala za ugradnju u brane. Stetno djelovanje leda veoma se ocituje u deformacijama plitkih temelja ohjekata i saobracajnica. amfiboliti. krecnjaci s kalcitskin1 zilicama i gips.5. Pukotine su u stijenskim masama veCinon1 kOl1centrirane te cine sisteme pukotina. Ovisi 0 mineralnolll sastavu (naroCito tvrdoCi minerala koji stijenu izgradjuju). Od otpomosti kamena na djelovanje leda ovisit ce i mogucnost njegove primjene kao agregata za betone i asfalte. ali i kao materijala za gradenje i oblag~e objekata. roznjaci) srednje tVl'de stijene (krecnjaci. kvarciti. Promjene u kamenu enterijera obicno nastaju agresivnim djelovanjem sredstava za Ciscenje. poroznosti. glina. zilavosti.1. Kod toga su monomineralne stijene postojanije. zilavosti i svjezini minerala koji stijenu izgradjuju. treba odrediti i sve karakteristike pojedinih skupina i pojedinacnih pukotina koje Cine sistem. POllzdani podaci 0 busivosti neke stijenc dobijaju se in situ. vapneni laporci i trosne 111agn1atske stijene) mehke stijene (sedra. Stepen djclovanja hemijski agresivnih rnaterija ovisi 0 otpomosti minerala koji izgraduju stijenu. i to uglavnorn u zagadjenom urbanom i industrijskom okruzenju. teze se. Busivost stijcna predstavlja njihovu osobinu da pruz. les. cvrstoCi.) prilikom busenja kroz njih. Znacajno je da na vatrll nisu otporne izlivne ll1agmatske stijene staklaste strukture. pukotinama i pukotinskinl sisternilna. Na vanjskim povrsinama mijenja se boja i pigmentacija. Za odredivanje osnovnih pararnelara sistema pukotina potrebno je precizirati: broj zastupijenih skupina prema kinematici nastanka.komponente i gline koje ne bubre) Poznavanjem busivosti dobijaju se podaei bilai za izbor busaceg pribora. Iskustveni podaci ukazuju da se teze obradjuju i poliraju krupnozrnaste stijene. pojave pojedinacnih pukotina. Obradivost je svojstvo stijena i kamena koje ukazuje na mogucnost njihovog oblikovanja razliCitim alatima. karbonatni pjescari. itd. Tehnoloska svojstva stijena Znacajnije tehnoloske karakteristike stijena u inzenjerskoj geologiji su obradivost i otpornost pri busenju. ana ovisi 0 mineralnom sastavu. mermeri. ali i rciirou busenja. laporci s vecom kolicinon1 glinovite. Ocjena 0 podobnosti nekog kamena za primjenu u gradjevinarstvu daje se na osnovu rezultata mineralosko-petrografskih laboratorijskih analiza.6. medjusobne odnose u prostoru medju skupinama pukotina i ukupan broj pukotina u sistemu. koje se s obzirom na kinemaliku nastanka nalaze kao odredjeni broj skupina. Hemijski agresivne materije koje djeluju na stijenu i kamen nalaze se u atmosfcri. 6. teksturi. Jako velikorn i iznenadno povecanom temperaturom razara im strukturu i bitno smanjuje c:vrstocu. Prema busivosti razlikuju se: veoma tvrdc sti. mogucnost upotrebe karnena kao prirodnog graaevinskog materijala. a kvantitativno se otpornost karnena na smrzavanje odredjuje koeficijentom otpomosti. U pogledu glacanja i poliranja. temelje mostova i gradnju lTIOstova. koje mogu biti zahvacene pozarom. skriljave metamorfne stijene i 168 169 . narocitu paznj II treba posvetiti mineralnom sastavu i struktumo-teksturnim karakteristikama. Uglacane stijene pored estetske privlacnosti llnaju ve6u otpon10st na djelovanje atmosferilija i drugih Vlli1jskih uticaja. obradjuje kamen jedrih i svjezih stijena izgradjenih od minerala priblizno jednakih fizicko-mehanickih karakteristika. vrsti i tvrdoci veziva~ statickoj i dinamickoj cvrstoCi. kao i stijene s kvarcnim vezivom. kvarcni pjescari. 6. Na vatru su manje atpome vrste kamena koje u sebi imaju b·arca.1. ali analiza ostalih fizickih i mehanickih karakteristika. Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata Istraziv~e pukotina lma poseban znacaj U okviru inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena.aju olpor busacem alatu (dlijeto.odmrzavanja. za cjelovito proucavanje sistema pukotina. Spoznaje 0 njima ukazuju na mehanicka ostecenja bitna za stabilnost kosina i iskopa. Vatra ima negativan uticaj na stijene. pri cemu bitnu ulogu imaju promjene zeljezovitih sulfidnih minerala u kamenu. sve svjde magmatske stijene. a njihov je neposredni uticaj uglaVnOlTI izazvan padavinama. ali s uspjehom. od polimineralnih zbog toga sto je u monomineralnih stijena koeficijent linearnog sirenja jednolik dok kod polimineralnih svaki mineral ima svoje specificne temperatume karakteristike. zatim roznjaci. tufovi. sto se manifesluje brzinom busenja iii habanjem busace krune. Pri upotrebi kamena u konstrukcijama. Uz to.icnc (sve sVJCZC rnagmatske stijene. strukturi.

u globalu. cvrstocll na pritisak. tektonske karakteristike.' da se u gradjevinarskoj praksi strukturni dijagrami cesto koriste za dopunu informaeija 0 odnosu struktura prema.1. kako pravaca tako i ravnina. prirodnim okolisem. Normalno. " h Stika 87. granicni uvjeti stabilnosti i promjene koje ce nastati izgradnjom objekta. 86). Kod toga treba orediti nacin na koji ee se neki proees (iii pojava) opisati i modelirati sa svojim opstim karakteristikama i kako ce s. a u drugom na periferiju (ekvatorijalna mreza). a podjela po radijusu oznacava ucestalost pojedine skupine. naprimjer.e dobiveni podaei interpretirati i odraziti u interakeiji sa stvamim. nakon terenskih istrazivanja. kod kojega podjela po vanjskom obodu pokazuje skupine (najcesee odredjene pravcem pruzanja pukotina). u prirodnim i promijenjenim uvjetima nastalim gradevinarskim zabvatima.Podaci 0 pukotinama se. 7. statisticki obradjuju i graficki prikazuju odredjenim Ol]agramima. Izgled polurozete (dijagram pruzarya pukotina) Strukturni dijagrami imaju najvecu pnmJenu u statistickom prikazu strukturnih elemenata. sto se moze vidjeti na sliei 87. Podaei se obicno nanose na sjevernoj polovini (sl. na terenu nije moguce istraziti i izmjeriti bas sve pukotine. a temelje se na teoriji slicnosti.. Statisticki se pukotine najcesce prikazuju rozetom iii strukturnim dijagramima. Da bi se postigao zeljeni cilj. i to njen donji dio). potrebno je razluCiti ono bitno sto oznacava proucavanu pojavu iii proces. moguce deformaeije. naprimjer: promjene naponskog stanja. Pri tome treba imati u vidu da se svi strukturni elementi u terenu posmatraju kao pravci iii kao ravnine. Kod detaljnih istraiivanja mjere se elementi pukotina u cilju dobivanja statistickih podataka 0 njihovoj orjentaciji u terenu. Matematicki modeli daju kvantitativne podatke kojima se cgzaktno opisuju inzenjerskogeoloski procesi i pojave. vee se ogranicavamo na dovoljan. Treba napomenuti. ali reprezentativan broj (bez zanemarivanja pojava koje. Dok je to relativno jednostavno kod materijala za konstrukciju objekta (naprimjer. Nacela modeliranja 270 7. 6. Modeliranje se u imenjerskoj geologiji moze definisati kao sistem ispitivanja prognoziranih dogadaja u vremenu i prostoru s obzirom na sastav stijenske rnase. Bitna pretpostavka ispravnog postavljanja problema statistickog ispitivanja pukotina (i ostalih strukturnih elemenata) sadrzana je u spoznaji 0 zakonitostima njihovog poloZaja u prostoru i uzajamnim vezama. tako da je pol u jednom slucaju postavljen u centar (polama mreZa). Veei broj mjerenja omogueuje sigurnije zakljuCivanje. beton se smatra homogenim i izotropnim materijalom poznatib deformabilnih 17()' 171 . Kod toga se koristi tzv. Projekci}a polulopte: po/arna (a) i ekvatorijalna (b) lzrada strukturnib dijagrama opisana je u udzbenieima geoloskog kartiranja i strukturne geologije. dcfonnabilne karakteristike is!. odnosno traienje fjesenja u kvantitativnom smislu laboratorijskim i matematickim modeliranjem. Laboratorijski modeli predstavljaju na6n eksperimentalnog proucavanja pojava i njihovib posljedica na konstrukciju. raspored zona u kojima se koncentrisu razliciti oblici napona. istezanje i smicanje. polozajna lopta (zamisljena i geografski orjentisana lopta. Rozeta je predstavljena polamim koordinatnim sistemom. Smatra se da je dovoljno izmjeriti od 50 do 250 pukotina. vodopropusnost. osi tunela i brana. Polozajna lopta za prakticne svrhe projektira se u ekvivalentnoj projekeiji (Scbmidtova mreza). Pri tome kvalitati vne karakteristike sluze za definisanje problema. odnosno treba shematizirati problem. mogucem dotoku vode i slicno.3pad Slika 86. odudaraju od cjeline). njenu strukturu i teksturu.

SiD je Ve0111U blizu stvarnom stanjuL stijenska masa je u pravilu anizotropna. objekte S obzirom na razlicitost inzenjerskih objekata koji se izvode na (iii u) cvrstim. Oomd" i interl'retaci.1. Brz! elektronski racunari snmnjuju mogucnost greske. to ih je 1110guce prilagoditi nacinu prinljerenolll obradi na racunaru i SilTIulirati stanjn (u snlislu promjena koje ce nastati u prostoru izgradnjonl nekog objekta.I(e. radne karte. Tekstualni diu izvjestaja treba da sadrzi tri dijela: uvod~ prikaz vrsta i llletoda istrazivanjG i rezuhale iS1razivackih radova. gradevinara i (po potrebi) strui'njaka drugih profila.dlogorn temeljenja. liZ interpretaciju. heterogena i diskontinuirana.) . dopunjuju rezultati istrazivackih radova. odnosno izvedbe bilo kojcg inze~erskog objekta . ali i sloma stijene). Sve pomoene radne materijale. bit ce razliCit i uticaj inzenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena na objek!. sintetiziraju u izvjestaj U (J rezullatinlfl inzenjerskogeoloskih istraiivackih radovi. Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivaja za razlicitc namjene . zbog cega na pogodnom mjestu . kako bi se na propisan nacin i nn jednom mjestu euvali i obradiE svi geotehnicki istraZivacki radovi. funkcionalnost i stabilnost objekta. vezane stijene) rijesimo probleme deformacija i eventualnog 172 . (skice. tekstuulnih i grafickih).treba navesti imena svih istrazivaca koji su sudjelovali u njegovom stvaranju. tekstualne opise.karakteristika. a sve li cilju dtfinisanja optiIl1alne gco111ctrije konstrukcije objckta i uvjeta gradenja. treba zastititi u cvrstom omotu radnog naloga za odredjeni posao. kad se prate eventualna slijeganja i deformacije.ako sa ovaj izvodi u stijeni Jogieno.1. potrebno je za sve faze projektovanja odrediti inzenjerskogeolaske karakteristike i njihov odraz na konstrukciju tokom izgradnje i u eksploataciji. ponuda.2. Izvjestaj 0 imenjerskogeoloskim istraZivackim radovima rezultat je timskog rada geologa. 6.. te shematizacija moze u scbi sadrzavati lunogobrojne i hitne grei:. a u direktnoj su vezi sa stijenskorn masoru u kojoj se izvode radovi. koj im zavrsuva prva faza u]oge inzenjera-geologa. profili istraznih busotina i ostalih istraznih radova s deternlinacijorn. u kojem trebaju biti najmanje jedan primjerak gotovog elaborata. Izvjestaj 0 istrazlvackim radavlnla U osnovi treba sadrzavati tekstualni dio i priloge.2. koherentnim i inkoherentnim stijenama. Uz maksimalno mogueu usaglasenost koncepcije prajekta i karakteristika terena. Nakon zavrsenog posIa.8. geofizicara.po potrebi.fotograflje zanimljivih detaija i pojava koje 6e inzenjerskim zahvaton1 biti izmjenjene ili unistene).obicno na pocetku iii na kraju tekstualnog djela . 6. U priiozima se nalaze grallcki materijali koji dokumentuju navode iz tekstualnog dijela (situacija. dnevnike busenja. povecavajuCi istovrerneno brzinu obradc in i'onnacij a. Obradjeni rezultati istraiivanja trebaju uputiti gradevinare u sve relevantne probleme koji ih ocekuju tokom gra(lenja. izrazito je slazen i nadasv. U uvodu je izlozeno da je s izvjestajem svrsena tek prva faza uloge inzenjera-geologa. geoloske kartc i profili. Naravno. Taj dio posla. uz mogucnost niza Sinll. Kako se inzenjerskogeoiuskim istrazivanjilna prikupi veoma vcliki broj infonnacija (nulner1ekih. odnosno sve relevantne karakteristike vazne za funkcionalnost objekta. Investitoru pripada onoliko primjeraka izvjestaja koliko je predvidjeno ugovorom. sve do pronalaska optinl<-llnog ljesenja.11acija.oj fazi elaboriraju se posebno i takode cuvaju u prilogu radnog naloga.ia rezultata Provedeni istrazivHcki radovi obradjuju se i. vezanim stijenama. Interakcija objekta i stijene kao realnog okruzenja treba biti u svakom pojedinacnom slucaju istrazena i cjelovito odredjena. 6. raz!iciti dijagrami i fototeka . filmove. Na kraju tekslualnog dijela slijedi papis literature kOjOlll su se autori sluzili za forrniranje stava 0 nekom problemu. u granicanlH elasticnosti.. a koje su u vezi s promjenama u stijenskoj masLRezultati istralivanja u drugoj i tree. pomoene analize laboratorijskih ispitivanja i s1.:' odgovoran. cijim se poznavanjem omogucava da metadama mehanike tla (za inkoherentne i koherentne stijene) i mehanike stijena (za evrste. ovisno 0 potrebi i natinu izvedbe daljnjih istrazivackih radova. cjelokupni materijal se arhivira i euva (za eventualno konsultiranje u drugom istrazivackom radu iii za druge svrhe). a jedan primjerak obavezno treba dostaviti slilloi koja vodi geotehnicki katastar. ugovor i kopija racuna za izvedbeni rad. drugi i treci dio izvjestaja bit ce obradjeni u vise samostalnih jedinica. s prijE. sto je u funkcionalnoj vezi sa slozenos6u grade lerena i samog objekta. pri tome moraju biti zadovoljeni osnovni nvjeti: trajnost. Treta faza poCinje zavrsetkom ohjekta.. uz trazenu stabilnost i sigumost. Temeijenje Osovna funkcija tcmelja neke gradjevine je prenosenje opterecenja objekta na podlogu. U drugoj fazi obavlja se inzenjerskogeoloski nadzor i . U projektovanju i gradnji temelja bitne su inzenjerskogeoloske karakteristike terena.

U tome bitnu ulogu imaju parametri olporno'li na smicanje: kohezija (c) i ngao unutrasnjeg trenja ('1').brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz stijenu u prirodnom stanju (m/s). metodama proracuna iz domena mehanike tla dobijaju se pouzdani podaci 0 svim relevantnim karaktcristikama temeljenja. Temeljenje na stijeni m. Kada se za temeljenje koristi kamen. lnzenjerskogeoloskim i njihova plombiranje betonom istraZivalliima odredjuju se litoloske karakteristike stijena. odnosno mogu6e slijeganje istrazivanja mor". pukotinska ispllna i njene karakteristike. Ako se tOllle doda i posve odredjeni. Razpodjele napona ispod teme/ja za homogeni izotropni elasticni Poluprostor(a) i diskonlinuilela pod razli(}ilim uglovima (b-j) (prema pokusu Gazieva /971. istezanje i smieanje.jbrze postize pomocu strukturnih (Schmidtovih) dijagrama. karakteristike pukotiria (hrapavost. drveta i kamena. koji ·na indirektan naem. tc odredimo dopusteno opterecenje koje podloga moze preuzeti bcz lama ispod gradevine. Na rezultate uticu parametri e i '1'. To se n". preu::. kako monolitnog uzorka tako i pukotinske ispune. te njihove grade i sastava po dubini. smjer i ugao nagiba. polozaj slojeva. U slucajevin1a vecih defekata u gradji stijene. Poznavanjem parametara inkoherentnih i kohercntnih stijcna. problemi temeljenja ponekad mogu biti veoma slozeni. V" . s obzirom 118 dodatne nap one kojima se djeluje na stijenu.eto iz: Sestanov. cisccllje pukotina od ispune s1. nz definisanje inzenjerskogeoloskih karakteristika. poput betona i armiranog betona. treba istraZiti i niz drugih parametara. 1993. U nekim stijenama (glinovite stijene.c. a koji mogu dovesti do njenog sloma. i to 11e samo u neposred11oj kontaktnoj zoni temelj-podloga. temeljcnju prethode konsolidacijski radovi (injektiranje. njihovim sistemima i medjusobnom odnosu. bit ce jasno da. izvedena mase. bitnih za odredivanje postojeCih napona u masivu. cvrstoca na pritisak. Vim .kriljei) ta voda bitno mijenja kohezijll i neke mineralc Gonska izmjena. sirina. Ol~jentaciono. Uz to koristi se i koefieijent ostecenosti stijenske rnase..). daje odgovor na pitanje 0 deformabilnim karakteristikama pomocu izraza: gdje su: e . kao jedinog ispravnog puta rjesavanja prob1e1na. itd. Razlike raspodjele napona ispod temelja.) Kod temeljenja treba uzeti u obzir ulogu podzemne vode. Stika 88. prikazane su na sliei 88. To znati da takav kamen mora biti izgraden od rezistentnih 174 175 .jbolje i n". niskometamorfirani . Danas temeljenje na takvim lnaterijalima ne predstavija velik problem. koje su u pravilu heterogene i anizotropne s brojnim deformaeijama u svojoj gradi i s odredenim prirodnim i naponskim stanjima. ispuna) i utieaj vode. U tu svrhu su nuzm kvantitativni podaci 0 diskontinuitetima. duiina. Da bi se dobio cjelovit uvid u deformabilnost stijenske i karakter slijeganja.slijeganja Gednolikog iIi diferencijalnog). U cvrstin1~ vezaniln stijenmna. eime se dobijaju podaei za projektovanje dopustenog opterecenja dimenzija temelja. odabiru se varijeteti postojani u vlazi i vodi. polozaj diskontinuiteta i njihov medjusobni odnos.koeficijent ostecenosti stijenske rnase. koji ovisi 0 brojnim faktorima. za homogeni izotropni elasticni poluprostor i za stijenske mase s diskontinuitetima pod razicitim uglovima. celika.). mineralne izmjene. Takva situaeija upucuje na potrebll interdisciplinamog pristupa temeljenju l1a stijen!. otpomi na smrzavanje.Qze se izvesti neposredno (bez temeljne stope) i s temeljnom stopom odredjenih dimenzija. vee i u dubini do koje objckt djeluje 11a stijenu.ju rezultirati odredivanjem zona jednakih deformabilnih karaktcristika.brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz monolitni uzorak stijene (m/s) Za izvcdbu temclja koristc se razliciti materijali. a za svaku vrstu stij"ena i raz!iciti naCin deformisanja. uzimaju se intaktni i poremeceni llzorci za laboratorijska ispitivanja. deformabilnost. Na uzorcima se odredjuju parametri otpornosti na smicanje.

l III t l\'jCHlO pOV-C." od""n" ! !. koji u vezi s drugi_m vrstanla istratjvanja doprinosi.TVIU l" "".djnlj. OJ)f{O:---:.'. narocito bujicnim vodotocima. hidrogeoloske.-j :-. U pogledu morfologije !reba proueiti karakteristike reljefa nagibe padina. uz sve 08talo (npr.. NaroCito je vaZno definisati geotektonske i neotektonske pojave u cilju prognoziranja moguCih seizmickih efekata na teren i objekte. maksimalni nivo podzernne vode smije biti do 0. pedoloske. I'O)A"v:'I. Ali.rZ." :. Kategorizacija terena prema dopustenoj nosivosti stijena i njihovoj stabilnosti u odnosu na gradevinske radove u njima. fLO" UL".'" i PL\ VI J F. saobracajne. seiZlnotektonske. Prostomi polozaj stijena u terenu njihove strukturne karakteristike takodje bitno uticu na urbanzaciju.UZ\lI(:-'. ). Odabir dimenzija i oblika mora biti prilagoden svrsi. Podzemne vode visokog nivoa otezavaju izgradnju i eksploataciju objekata. prikazana je u tabe1i 11.. Snizenje nivoa podzemnih voda usjesno se obavlja drenaznim sistemima.'. debljine vodonosnog sloja.5 m od dna temelja.\. SIPA. procese i pojavc kao i sel::micnost {erena 176 177 .~~J .donosenj~ optimalnih odluka 0 ttrbanizaciji.mineraia. promjene nivoa i hemijski sastave vode (zbog agresivnosti).I. ekoloske . kod prostornog planiranja. KUnS-f. hidrografskc. sipara. Pri tome se odluka 0 najviSem dopustenom nivou podzemne vode donosi u ovisnosti 0 karakteristikama objekta. U domenu geoloskih disciplina.. Povol.L.(JST TEHE~:\ !'ltE~t\ l InJ)I{['. tuale poroznosti i velike cvrstoce na pritisak.2.JflOst {crena za i~gri.ldt!ju U odnosu na savrefllene egzodinulllh'k('. uvjetno povoljan (10-20%) i nepovoljan teren (nagib veei od 20%). Time cjelovile geoloske karakteristike. Povrsinske vode mogu izazvati plavljenje hipsometrijski nizih dijelova.. Veci znacaj za konacnu odluku ima litoloski clan s najnepovoljnijim fizickomehanickim karakteristikama.. a naroeito polozaj vodonepropusnih i vodopropusnih slojeva.. prikazana je tabelom 12. -~ LK/ poj:lI'c kli/. zamocvarenje terena i erodiranje. povoljan (5~IO%).--" I I'L"I.2. bioloske. vee je nuzno odrediti i litoloske. kako povrsinskih i podzemnih. Povoljnost terena za izgradnju. ~ . 6.lIl NA~"\iO'<'. plavljenja. naroCito u projektovanju i izvedbi odvodnje. moze podijeliti na optimalan (nagib 1-5%). Terene u kojima se izmjenjuju litoloski clanovi razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika treba paZljivo istraZiti. I"'P"-: l. reljef ima veliko znacenje u planiranju izgradnji gradskih i industrijskih sadrzaja.\ < . seizrnoloske 1 geoll1orfoioske karakteristike. bujisnih vodotoka i njihovih nanosa. pogorsavaju sanitame uvjete i pridonose aktiviranju klizista. liZ zoniranje terena s tog stajalista i naznaku fizicko-mehanickih svojstavu...lj. : . Teren se s obzirom na povoljnost izgradnje u odnosu na nagib. tako i otpadnih voda.n<""a . : P()JX. te seizrnotektonskih i SeiZll1ickih karakteristika. istezanje smicanje. brzinu i smjer teeenja.uji/'ulb 11. : STEPEN P(WOLj!\'()Sl'. klimatoloske.tH tcr-cH Litoloski sastav terena takodje direktno utice na urbanizaciju odgovarajuceg podrucja.\ . S obzirom na navedene karakteristike.. Tabela 12. Povoljnost terena prema dopustenoj nosivosti stijena u odnosu na gradevinske radove u njima stabilnosti Y > ') Tabela 11. c1eterrninlra}u ieren za izgradnju sa svih relevantnih slaj aMta. Op6enito. Velika painja posvecuje se stabiinosti terena kada su u pitanju pOjave poput klizista. Za uspjesno projektiranje drenaZe !reba poznavati iilZenjerskogeoloske i hidrogeoloske karakteristike terena. U pravilu.\." (. . nije dovoljno odrediti sarno inienjerskogeoloske karakteristike. P"ostorno pluniranje I Inzenjerskogcoloska istraiivanja prostora za izgradnju novih urbanih podrucja treba posmatrati kao dio istrazivanja cieiokupnoookolisa..

gdje se izvode tuneli i vijadukti.. preporuke za ocuvanje prirodnih nvjeta i podatke 0 njihovoj prilagodbi). 178 179 . jer su takvi terem (s aspekta lzgradnJe saobracajnica) veoma nepovoljni i redovno ih treba zaobilaziti. 6. . te dopustenih nagiba...3. prema potrebi.200 lahiiMl I "v\'. To upucuje na neophodnost studioznog upoznavanja uticaja reljefa. te ib je uvijek neophodno izvesti prije prostornog planiranja . te njihove fizicko-mehanicke karakteristike.______L_s:!__. podrucja za sport i rekreaciju. a rezultiraju programom geoloskih..NOST :J tkNjOl~ J 2 OTP()H pm Iv't. a prikazuje najznacajnije elemente koji direktno uticu na izradu prostornog plana). Nanosi na padinama ne smiju se zasijecati i .b'lJA..I I . Saobracajnice Saobracajnice su gradjevinski objekti koji imaju sasvim specificne karakteristike u pogledu planiranja i izvedbe trase. Podaei 0 geomorfoloskim karakteristikama unose se u seizmotektonsko-seizrnolosku.KONOVi 1 .usij~cati. u litolosku kartu. Na taj naCin se odmah odreduju nepovoljna podrucja i s projektantima obavljaju potrebne korekcije. Prilikom istrazivanja posebnu pafujutreba posvetiti aktivnim i recentnim siparistima. snlJ>Ai~J POVOLJ1'<OSTI I ' ! I I nOPusTE. 6.. inzenjerskogeoloska (prikazuje i daje prognozu stabilnost./'\[A OP'TERE(. '. Preliminarna istrazivanja za potrebe projektovanja i gradilje saobracajniea sadrze geolosko rekognosciranje terena sireg podrucja trase. hidroloskih i hidrogeoloskih te inz~njerskogeoloski~ karakteristika. geoloske gradje.. i nosivosti. uz naznaku mogucnosti vodosnabdijevanja i mogucnosti zagadjenja. seizmotcktonsko-seizmoloska (prikazl!je geotektonsku i neotektonsku rejonizaeiju. Obim radova OVISI 0 geoloskoj gradi terena. pa na odredjenim dionicama postoje razliCiti uticaji egzodinamickih i endodinamickihprocesa i pojava koje oni izazivaju... Kod cvrstih stijena problem predstavlJaJu tektonskI I mikrotektonski elementi narocito oni na lokaeijama zasjeka i usjeka._____.. industrijske zone.C. pa svaki veCi nekontrohsam zahvat moze Izazvah obrusavanje .. Rezultati trebaju dati nedvosmislena rjesenja 0 odrzivosti projektirane trase u cjelini iii po dionicama. Te karte. prognozu mogucih promjena u terenn tokom izgradnje ali i n fazi eksploataeije objekta.___L ____.. inZenjerskogeoloskih i drugih istraZivackih radova.d . Cestovne saobracajnice Idejno rjesenje trase neke saobracajnice daju gradevinari.. a podaci 0 rnineralnim sirovinama.2. Geoloski podaei obraduju se po dlOmeama._'_ _ . hidrogeoloskih. Studija 0 utieaju svih navedenih faktora upucuje projektanta na izbor optimalnog rjesenja..-'._.DU _ KOEl JCIJb"\'1 PR010l)\. neovisno 0 geoloskoj starosti).) ovisno 0 povoljnosti terena.23. te zastite od zagadjenja). "i0 Rezultati ejelovitih geoloskih istraZivackih radova mogu. Zbog duzine saobracajnica.. tektonske i reljefue) mijenjaju se uzduz trase.. te interpretira tektonsku evolueiju terena uz proejenu djelovanja seizmickih sila na prostoru predvidenom za urbanizaciju). <. I' I STABl1. Uvjl-'lIKJ pOVOlj<Ul tcrcll 50 -. i prijedlog sanacije manje povoljnih podrucja.1. Trasa se ucrtava na postojecu geolosku kartu odgovarajuce razmjere i uocava se geoloska grada terena. inzenjerskogeoloske. > 1000 Ill. uz pojednostavljeni prikaz njihovog sadrzaja suo litoloska (prikazl!je vrstu stijena i njihov medjusobni odnos. L~C~="~F"". prezentirati model prirodnog sistema kojeg treba urbanizirati. To je veoma vazno u brdovitom terenu. sintetizirana (na osnovu podataka prethodno izradenih karata omogucava sintezu i precizira interakciju s rezultatima drugih istraZivanja. saobracajnice itd. ! ~ Izvedena istraZivanja omogucavaju rejonizaciju urbanih ejelina za izgradnju objekata razliCite namjene (stambena podrucja. u pet razlicitih karata. ali i klimatoloskih i ekoloskih faktora pnJe Izrade IdeJnog I izvedbenog projekta. bidrogeoloska (registrira sve pojave vode. mnoge karaktenstlke terena (litoloske.. Takvi" s~ mater~jali u ~labil~oj ravnotezi.

U brezuljkastim i brdovitim terenima s Jakim uticajem vjetra. Ako treba. odnosno 0 potrebi njenog premjeiltanja. za utovare i istovare s brodova te lahku izvedbu komunikacijskih saobracajnica.3. Kako je reljef posljedica djelovanja ejelokupnih geoloskih faktora od postanlm do danas . koji se u njega utiskuje.2. otporan na atrnosferske i druge vanjske faktore. odroni). Neposredna zracna zona proucava se sa stanoviSta meteorologije. zalim betonskim i kamenim zidovima i drvenim gredama. bilo u cjelini iii po dionieama. Temeljeni su na dubinama koje omogucuju pristajanje plovnih objekata odgovarajueeg gaza. U pogledu povoljnosti terena za temeljenje pruge. Ovdje treba naglasiti da u nevczanim materijalima i djelimicno glinama geomehanicka istraiivanja mogu dati odgovor na sva pitanja vazna za postojanost saobracajniea. Nakon obavljenih geoloskih istrazivanja. Injzenjerskogeoloske karakteristike nanosa i stijena koje izgraduju morsko dno odreduju naNn temeljenja pristaniSta i moguenosti produbljivanja morskog dna u slucaju potrebe. U krskim terenima potrebno je otkriti eventualno postojanje podzemnih supljina ispod pruge da bi se izbjegla pojava proloma. odredujuci pri tome debljinu i sastav nanosa. klizistima. geolog i geomehanicar. uzduz trase obavljaju se probna usijecanja i zasijecanja.otito je da u inZinjerskogeoloskom smislu treba istraziti teren. To se odnosi na savremene injzenjerskogeoloske egzodinamicke proeese i pojave (klizista. kao i na hidrogeoloske karakteristike terena i djelovanje povrsinskih voda kojemogu ugroziti prugu. djelovanje valova i morskih struja. diskontinuiteta. Zeljeznicke pruge Kod projektovanja zeljeznickih pruga. bitno je istraziti geolosku gradu i topografiju morskog dna. Uz strme stjenovite obale morsko dno je na veeoj dubini stjenovito i obicno bez bitnijih debljina nanosa. programira se istraino busenje i kopanje istraznih jama. najbolje karakteristike imaju sve svjeze magmatske stijene. zbog mogucnosti pojave s'1idnih nanosa i lavina te udara odronjenog kamenja. narocito prstaca koji tokom svog rasta izlucuju razliCite agresivne komponente koje mogu razoriti kamen. 6. Topograftja i geoloska grada obalnog dijela u luci mora omogueiti izgradnju stabiine i dovoljno prostralie operativne zone. i rijecnim dolinima i u brdsko-planinskom reljefu. erozija. Tuneli se rjeilavaju posebnim projektima.2. osobito njegovu stabilnost. na raziicitim vrstama stijena.U tunelima.2.3. njegove veliCine i nacina slaganja. Zbog toga se potrebna paZilja posvecuje pravilnoj izvedbi valobrana. nestisljiv.Uzorci iz cvrstih stijena uzimaju se istraZnim radovima. potrebno je istraiiti teren radi optimalnog rjesenja zastite voza i pruge (posebno nakon izlaska iz usjeka). i na pojavu bujicnih vodotoka i njihovih nanosa.Pomorske luke Pomorske luke su objekti izgradeni na rubovima obala. ali i lIZ pomoe ronilaca. Kod izvedbi nasipa treba odabrati kamen male poroznosti. u saradnji sa geomehanicarima i strucnjacima. siparista. 12 podrucja mehanike stijena. radi odredivanja nagiba kosina. 6. odnosno njihovog nagiba u usponu i padu. vrijede strogi kriterijumi kao sto je to slucaj kod cestovnih saobracajnica. U nekonsolidovanom nanosu uzorci se uzimaju specijalno izradenim priborom. usjecima i zasjecima pafuju treba obratiti na plohe 6. osim onih koje imaju izrazitu skriljavu teksturu. koja rezultiraju spoznajama 0 litoloskim i tektonskim karakteristikama. Reljef morskog dna odreduje se dubinomjerima. velike cvrstoce i zilavosti. Pri izboru dijela obale za izvedbu pristanista i komunikacija.2. labilnim padinama i Jokacijama mogu6ih odrona. Blago zaravnjene padine se u blagom nagibu nastavljaju u more. biljnog rastinja. narocito 180 181 . slozenim izmedu profila od betona i zeljeza koji su izvedeni za tu svrhu. Oni dajn prijedlog 0 prihvatanju projektovane !rase.3. Zastita se izvodi pomocu pregrada temeljenih u teren. naroCito u pogledu karakteristika upotrebljenog kamena. Dobivene rezultate analizira tim strucnjaka u sastavu projektant. Rezultati istrazivanja prikazuju se na kartama u razmjeri od 1 :200 do 1: 1000. Ostale karakteristike inzeJ1jerskogeoloskih istaZivanja sliene su onima koje su opisane u dijelu 0 cestovnim saobracajnicama.3. vezane sedimentne i metamorfue stijene. u pravilu s vecom koliCinom i debljinom sitnozmastg nanosa.InZenjerskogeoloska istraiivanja izvode se u sirini od 200 do 500 m s obje strane projektovane trase. te topografiju i geolosku gradu obalnog dijela . Kod toga je potrebno znati da su obalni i morski reljef u medusobnoj interakeiji. Aerodromi Aerodromi mogu bili izvedeni u nizinskom reljefu. kao i veliCini radijusa krivine.4. Valovi i morske struje na pristanista djeluju razarajuce.zilav otporan na udar i srnrzavanje ali i na djelovanje organizama. Kamen za valobrane mora biti veoma male poroznosti. Stoga se pri istraiivanjima za potrebe projektovanja zeljeznickih pruga velika paznja posveeuje karakteristikama reljefa.

slo. te laboratorijskim i in situ mjerenjima sto detaljnije upoznati podlogu kako bi se u cjclosti osigurala stabilnost uzletno-sletne staze i ostalih objekata te postigla odgovaraju6a nosivost (npr. gustocu (speeificna [dina). Razvija se manji vertikalni a mjestimicno i boeni pritisak pa su obavezni podgradnja i oblaganje.4. Tuneli se ovisno 0 geoloskim. poroznost. Tuneli Tuneli su podzemni objekti koji se grade u sklopu saobracajnica (cestovnih i zeljeznickih. Oblaganje se u eijelosti izvodi samo u tunelima hidrotehnicke namjene. U takvim podrucjima uz inzenjerskogeoloske.1986) 182 183 . Dopusteni visak izbijanja (s1. koeficijent filtracije. i prema potrebi i helnijska svojstva. Grihble: jz . snijega i leda sto bitno utice na izbor lokacije aerodroma. Srednje teske tunele: u poluokamenjenim stijenama manje cvrstoce.U brdsko-planinskim podruejima moguce je izgraditi podzemne hangare za avione.smjera jaCine ucestalosti vjetra te ucestalosti magIe.Razvija se snaZan podzemni pritisak pa je potrebna jaka podgrada i adekvatno oblaganje. Zbog stabilnosti oi:>jekata. Nema pritiska pa su podgradnja ! oblaganja nuini sarno u jate razlomljenim zonama. stepen trosnosti povrsinskog dijela. U nizinskim podrucjima s preovladavajuCim nevezanim poluvezanim sedimentima te vi so kim nivoom podzemne vode koja se u maksimalnim kotama moze podignuti do povrsine terena i ugroziti avionski saobracaj velika pafuja se posve6uje efikasnoj drenazi. granicu tecenja. u podzemlju.-Sestal1ovic. prostornu masu (zapreminska tdina).Sm od kote temeljenja.sitnih cestiea liZ kontroiu stabilnosli i stisljivosti terena. gustocu i prostOlTIU masu. kruznog su oblika ). potkovicastog su oblika) i hidrotehnickih objekata (hidrotehnitki tuneli su pod pritiskom. trajnu paznju treba posvetiti drenazi i onemogucavanju ispiranja . istraZnim busenjem. a narocito uzletno. koheziju.zenost zrna. cvrsocu na pritisak i udar. za teske u svodu od 10% do 20%. granieu plasticnosti. S obzirom na razlicitost u sastavu. _ Teske tunele: u slabo vezanim plasticnim veoma raspadnutim i razlomljenim stijenama. Moguca su bubrenja sa svih strana pa i u podu tunela.Zbog toga je potrebno obaviti detaljna istrazivanja kartiranjem i odredivanjem strukturno geoloskih karakterisika. KOn/llra plamranog i i:::biJenog profila lunela II slojevllll1l srijcnama ra:::licitog liloioskog sastava (premo Lean. Slika 89.2.0 m. ~ u bokovima od 5 % do 10 %. fizicke i mehanicke karakteristike.89) za laltke tunele iznosi 10% za srednje teske tunele prosjecno do 10%.To ce posluziti kod proracuna dopustenog opterecenja na kontaktnoj povrsini objekta i terena. dok za veoma teske tunele u svodu lZllOS! 20-40% au bokovima 10-20%. _ Veoma teske tunele: u slabo vezanilll i nevezanim stijenama sa znatnim kolicinama vode i vlage. jace ostecenim cvrstim stijenama i stijenama u procesu raspadanja. te otpornost na smrzavanje i uticaj vode. morfo1oske i ostale prirodne okolnosti. nivo do 1. a u glinama do 1. sirinu i medusobne odnose}.5 metara. Razvija se snazan podzemni pritisak pa su nuine jake podgrade i debela iIi armirana obloga.kod slijetanja avion pritisce podlogu silom od minimum 200 leN/m2 do maksimum 1500 kN/m 2).U pjeskovitim glinama smiju dostic. diskontinuitete (njihov polozaj. U karstnim terenima problemi se pojavljuju zbog postojanja manjih i vecih kavern. praznih iIi ispunjenih produktima trosenja nastalih in situ.sletne staze i aerodromske staniee maksimalni nivei podzemnih voda u pjeskovitim i sljunkovitiln sedimentima moraju biti niZi od nivoa temelja najmanje 0. 6. Brdsko-planinska podrucja S11 uglavnom izgradena od cvrstih vezanih stijena razlicitog sastava i starosti te u inienjerskogeoloskom smislu treba istraZiti petrografski sasta\'. Laboratorijskim ispitivanjem na uzoreima i ispitivanjem in situ u terenima nevezanih i poluvezanih stijena treba odrediti granulometrijski sastav. razliCite stijene u podzemlju razliCito reaguju kod izvodenja gradevinskih radova. Obavezno treba geofizickim istrazivanjima. stepen vlaznosti. karakteristikama stijenske mase u kojoj se planira njihova izgranja dijele na: _ Labke tunele: u cvrstim stijenama velike tvrdoce i zilavosti. ugao unutrasnjeg trenja. I u takvim terenima treba racunati s koliCinom i uticajem povrsinskih i podzemnih voda. petrografski sastav fragmenata. Slicni probleml postoje i u prosirenim rijecnilli doli nama.

tc vodopropusnost i nivoi kolebanja podzemne vode. tunela izgradenog u veoma nepovoljnim stijenama (npr.Takva se ocjena daje nakon studiozne obrade geoloskih karakteristika.. 2ilavost. U slucaju izvedb. te osipanje i klizanje po povrsinan1a diskontinuiteta. U pogledu iiloiogije. U takvim stijenama. odnosno rijecne doline. temelja stubova mostova i vijadukata u nevezanim i poluvezanim stijenama. otpornost na smrzavanje. poroznost. lnienjerskogeoloski projit tune/a (LB-/ijevi bok S-svod DB-desni bok). a vijadukt objekat koji premoscuje suhu dolinu. i nakon niza godina moze doc. nivou podzemne vode i njegovom kolebanjll. istrazivackiln radovima u svim fazan1a projektovanja.u jako ubranim poremecenim i degradiranim niskometamorfisanim skriljcirna). koheziji.o i:::Ses!u!1ovic 1986) U ovoj fazi istrazivanja su veoma vazna i n10raju biti tacna i pravovren1ena jer rezultiraju podacima koji mogu uticati na izmjene u glavnom projektu tukom izvedbe a u [azi eksplatacije tunela (kod eventualnog ostecenja obloge) daju llvid u graau i sastav ostecene dionice. uz detaljno· registrovanje svih relevantnih geoloskih karakteristika i njihovo ucrtavanje na inzcnjerskogeoloskol1l profllu tunela u rnjerilu od 1:100 do 1:200 (s1. poroznosti.Zavrsni claborat 0 istraiivanjin1a tokom izgradnje tunela izvanredno je vazan materijal jer se koristi za projektovanje i izvodenje tunela u slicnirn geoloskirn prilikama. za lemeljenje mostova i vijadukta povoljne su sve svjeze cvrste stijene koje odgovaraju kriterijama nosivosti. Svi navedeni radovi rezultiraju claboratom 0 injzenjerskogeoloskim uvjetima izgradnje luncia u sklopu kojeg so obavczno nalaze prognozni inzenjerskogeoloski profili. U torn smislu nepovoljcne karakteristike imrtju stijene koje su jako razlomljene i trosne~ naroCito ako je telnelj lociran u rasjednoj zoni iii u razlomljenom tjemenu antiklinale. Fizicko-lnehanicka svojstva koja utiCll na stabilnost temelja stubova mostova i vijadukata (a time i na cjelokupnu konslrukciju) Sll: cvrstoca na pritisak.Pri projektovanju i izgradnji tunela inzenjerskogeoloska istrazivanja su od najvece vaznosti jcr moraju rezultirati podacima koji su neophodni za odabiranje najpovoljnije varijante i predvidanje teskoca koje se mogu pojaviti prilikOll1 izvodenja i tokOIn eksploatacije objekta . treba definisati karakteristike bitne za gradcnje i sigurnost u eksploataciji. do pucanja i deformisanja obloge ali i do pomicanja trase 184 185 . sufoziji i likvefakciji LB s t!"H I I I I t Il Stika 90.istrazi\'anja za potrebe projektnc dokumcntacije~ koja rezultiraju ocjenom 0 moguC:~nostin1a i ogranicenjirna predlozenih varijanti (iii sumo jednog t:. 90). 6. zbog skracivanja duzine puta i troskova koji bi nastali obilazenjcm a takoder i zbog poboljsanja saobracajnih karakteristika trase. razliCitih ispitivanja in situ (tnetodama mehanike stijena) i labormorijskih ispitivanja. zbog morfoloskih karakteristika tcrena. inzenjcrskogeoloskog kartiranja geofizickih istrazivanja. gustoca. (prema Alagdalenic preuze. odronjavanje dijelova stijenske rnase. bujanju. vijadukti izvode se u sklopu saobracajnica. istramog busenja. Smatra se da je most objekat koji spaja obale neke rijeke. uglu unutrasnjeg trenja. odnose se na litoloski sastav terena. tiksotropij. .iesenja). stisljivosti. fizicko-mehanicke osabine. povisenih temperatura i podzenmog pritiska. velika se painja posvecnje debljini sloja. Bitni geoloski podae. slozenosti zrna.2. istrazivanja tokom eksploatacije tunela sastoje se u instrumental nom pracenju svih relevantnih karakteristika u pogledll stabilnosti i postojanosti objekta jer je iskustveno dokazno da. a povremeno u slueaju bujicnih vodotoka. Struktllrnogeoloske karakterislike su bime kod odredivanja lokacija temelja siubova i iskopa za teu1clje (radi njihove stabilnosti i otpornosti na seizmicke uticaje i postizanje dopustene nosivosti). Istrazivanja se izvode 11 tri faze: .5.istrazivanja tokom igradnje tuneia sadrze pracenje radova. prostorna masa.Mostovi i vijadukti Mostovi . granulometrijskom i petrografskom sastavu. Savrerneni egzodinamicki procesi koji uticu na stabilnost Illostova i vijadukata su: fluvijalna erozija (veoma i trajno izrazena na obalama koje spajaju most. optornost na uticaj vode i otpornost na udaL Hidrogeoloske karakteristike bitne za sigurnost temeljne konstrukcije su: podzemni tokovi i veliCina slivnog podrncja s kojeg voda gravitira lokacijama stubova. hidrogeoluske karakteristike i uticaj savremenih egzodinamiekih procesa i pojava. Pri tonIe treba paznju posvetiti pojavama podzemni voda i plinova. tektonske i strukturnogeoloske karakteristike. koj. SLl potrebni prj projektovanju i izgradnji mostova i vijadukta. i kod vijadukata).

biti od veorna strmih do okornitih. U tu svrhu izvode se potporni i oblozni zidovi. Zbog toga su nagibi kosina i usjeka u nevezanim i poluvezanim sedirnentirna u pravilu veorna bIagi. Za izvedbu nasipa nisu 186 187 . i glina su u nasi pima stisljivi.b-zG!>jek u krecnjaku stabilan S obzirom na odnos nagiba slojeva i kosinc zasjeka. koheziji. usjeci i nasipi Zasijecanje i usijeeane terena.a-zasjek u magmatsko} stijeni stabilan pri vrlo strmom nagihu . klimatskim faktorima (smrzavanjul. poroznosti. Ostali rnaterijali zahtijevaju blaze nagibe. nesimetricna radi postizanja stabilnosti oba boka U odnosu na slojevitosf . Stabilnost kosina nasipa. narocito one koji mogu izazvati pojave klizanja. prostornorn polozaju pukotina i njihovorn rnedusobnorn odnosu.(tecenje stijena). u svim slucajevima kada je kota nivelete trase ispod kote terena neposredno u padini (zasjeei). odnosno odredivanje nagiba kosine. nivou podzemne vode i njegovom oseilavanju. uz trajno nabijanje vibrovaljeima i osiguranje optirnaine vlainosti. postavljaju se usidrene zicane mreze sa zategarna.2. Nasipanje se obavlja u slojevirna debljine do rnaksirnum 60 em. sirnetricni i nesirnetricni. U kraskirn terenirna gornji dio kosine zasjeka i usjeka izvodi se u blazern nagibu od donjeg.0usjck u magmatskoj stijeni s aha stabllna boka . Za izvedbu nasipa najpovoljniji je lomljeni. povoljnih petrografskih i fizickomehanickih karakteristika. vezanirn stijenama izvedba zasjeka i usjeka. pijesak i glina.U glinarnaje to dug proees. koji traje godinarna. pijesak. 1 Nagibi kosina rnogu u cvrstirn stijenarna. prilagodeni njihovim karakteristikarna u pogiedu stepena otpornosti rnaterijala na SlllCan]e. Stabilnost zasjcka i usjeka. U terenirna izgradenirn od nevezanih i poluvezanih sedimenata. U pravilu je u takvirn terenima prvih nekoliko metara stijene intenzivno razlomljeno i odvojeno u blokove razliCitih dimenzija s pukotinarna koje su pretezno ispunjene zemljorn crvenicom. a radi povecanja stepena sigurnosti i stabilnosti. Kod izrade veorna visokih zasjeka i usjeka. Zastiti kosina od utieaja savremenih egzodinarnickih faktora (erozije. u siucajevima kada je kota nivelete trase iznad kote terena. vodopropusnosti. uz povoljne inZenjerskogeoIoske i strukturnogeoloske karakteristike. U ovisnosti 0 geoloskim karakteristikarna stijena. 0 cernu ce ovisiti naCin terneljenja (pIitko terneIjenje iIi terneljenje na busenirn iii zabijenirn pilotirna).:b-usjek u krecnjaku. 6. Konsolidacija nasipa u sljuneirna traje relativno kratko (slicno je kod pijesaka). dobro slozeni kernen. stabilnost kosina aVIS! 0 granulometrijskorn petrografskom sastavu. (visih od 6rn). osipanja). ovisno je 0 litoloskorn sastavu. J. Opeenito.6. za nasipanje se koriste sljunak.c-usjek u krecnjaku sa stabilnim lijevim bokom i desnim bokom sklonom klizanju po slojnim povrsinama (diskontinuitetima) Nasipi su takode objekti koji se izvode na eestovnirn saobracajniearna i zeljeznickirn prugama. Sljunak. odnosno podlozni slijeganju tokorn vrernena.U slojevitirn stijenarna bitan je i odnos nagiba slojnih ploha prema nagibu kosine zasjeka i usjeka (slika 91). kod kojeg ce bokovi biti stabilni. u nagibu I: I i veeern. Ako karnena nema u terenima (u terenirna izgradenirn od poIuvezanih i nevezanih sedirnenata). odronjavanja. 2 Slika 91. Zasjeci i usjeci izvode se u rnorfoloski razudenom terenu. izraduju se kontrafori sa sidrenjern u stijenskoj rnasi iIi se stijenska rnasa zasticuje rnlaznim betonom. Cilj irn je postizanje projektovane nivelete u visinskorn i prostornom smislu. te 0 proslojcima i leearna materijala razliCitih granulometrijskih i fizicko-mehanickih karakteristika. kao i nasipavanje pojedinih njegovih dijelova u funkciji su realizaeije eestovnih saobraeajniea i zeljeznickih pruga. iii podrucju niskih brezuljaka (usjeei). uobicava se izvesti berma. uglu unutrasnjeg trenja materijala. Upotrebom i pravilnorn ugradnjorn karnena elirninise se rnoguenost slijeganja. razlornljenosti stijenske rnase.Zasjeci. c-zasjek u krecnjaku nestabilan S obzirom no odnos nagiba slojeva i nagiba kosine zasjeka 2. postize se karnenom. sirine potrebne za prihvacanje rnanjih odronjenih kornada i ublaiavanje njihovog udara na saobracajnicu. posveeuje se painja u razlornljenirn stijenarna. U cvrstim. gabionski madraei. Time se izbjegavaju visoki stepeni nagiba trase i njezino produzenje obilazenjern prepreke. u takvirn terenima potrebno je studiozno izuciti sve vazne faktore.

silt (prah) i gline s organskim materijarna. hemizam podzemne i nadzemne vode. . . uzimajuCi u obzir pozitivne i negativne faktore.2. obavlja se izbor lokacija povoljnih za akwnuliranje vode i za eksploataciju i preradu potrebnog karnena iz privremenog kamenoloma. Dobiveni rezultati koriste se kao temelj za glavni projekt ejelokupnog investieionog zahvata. izdasnost izvora. hidrogeoloske odlike (prosjeenu koiicinu dotoka u akumulaeiju od padavina. naein izvedbe. mogucnost procjedivanja unutar akumulacije. poljoprivrede ltd. smijer kretanja podzemne vode. Rezultati se graficki prikazuju na kartama i profilima u mjerilu od 1: 100 do 1:5000. istraiivanja za potrebe izrade glavnog projekta.geofizickim parametrima. za postojanost akumulaeijskog jezera i njegovu funkeionalnost obavljaju se i druga istrazivanja. dobiva se uvid n geolosku gradu lokaeije unutar kompenzacijskog bazena. 6. ovisno 0 vrsti objekta i potTebi.rezultatima razliCitih probnih opterecenja. ali ni gradevinski otpad. U fazi preliminarnih istrazivanja uz konsultaciju postojecih objavljenih radova i fondovskih dokumenata. posebno ani sa vecom koliCinom glinovite komponente). fizicka i mehanicka svojstva stijena.geoloskoj gradi i vizuelnoj ocjeni kvaliteta stijena. medu kojima veliki znacaj imaju ona koja obraduju uticaj akumulacije na eko-sistem i osiguranje postojanosti (odnosno poboljsanje karakteristika) odgovarajucih izvora u nizim 188 189 .povoljni materijali podlozni trosenju i raspadanju (npr. vodosnabdijevanja. veliCinu slivnog podrucja. . Posebna painja posvecuje se nestabilnim padinama i klizistima. oko brane i ispod nje.nestabilnim padinama i klizistima.debljina povrsinskog trosnog pokrivaca. jer naknadno uoeeni detalji (koji u kompleksnim geoloskim istraiivanjima prije nisu uoceni) mogu vrijediti za prilagodavanje realnom stanju.lokacijarna povoljnim za akumuliranje vode.akumuliranju materijala (koji moze biti transportovan zbog djelovanja denudacije i erozije) u izvedenim objektima.radovima koje treba obaviti za izradu osnovnog projekta.Hidrotehnicki objekti Geoloska istraiivanja za potrebe izgradn. sprecavanja pop lava. Osnovnim projektom definise se konacni izbor lokacije najpovoljnije za hidrotehnicki objekt. . IstraZni radov! provode se u cetiri faze: prelirninama istrazivanja. istraiivanja za pOlrebe izrade osnovnog projekta. U sklopu rezuitata istraiivanja za potrebe osnovnog projekta.postojanost kosina usjeka i zasjeka ). kanala). materijal potreban za njenu izvedbu. definisu se: naein i dubina temeijenja.7. su kompleksna i raznovrsna jer zahtijevaju taene i do kraja precizne determinacije odnosa na terenu. istrazivanja tokom izvodenja radova.7. -inienjerskogeoloskim karakteristikama (mineraloskopetrogarfska. . Tokom izvodenja radova kontrolisu se oejene prethodnih faza istraiivanja i zakljucei. 6. i prijedlozima sanacije.Akumulacijska jezera Kod izvedbe akumulacijskih jezera za potrebe energetike. Osim toga. maksimalna dopustena visina uspora i drugo. U fazi istraiivanja za potrebe osnovnog projekta istrazuju se lokacije koje su odabrane kao povoljne za hidrotehnicke objekte. Naravno. S obzirom na to da njihova pogresna iii nedovoljno precizna oejena moze lzazvati katastrofalne posljedice. U fazi istraiivanja za pootrebe glavnog projekta koriste se spoznaje prethodnih faza istrazivanja i obavljaju dopunska detaljna istraiivanja na lokacijama pojedinih dijelova objekta.je hidrotebnickih objekata (brana.hidrogeolSkim karakteristikama (nivo podzemmne vode. glavna podrueja gubitaka procjedivanjem u podrucju akumulaeije te oko brane i ispod nje). tunela i drugih dijelova objekta. laporci.2. uticaj egzodinarnickih i endodinamickih procesa i pojava. podzemnih i porsinskih tokova). lnzenjerskogeoloska studija. te koliCinu nanosa koja se vremenom taloii u akumulacijsko jezero. mora sadrzavati spoznaje 0: . Odreduje se ugao kosine zasijecanja i usijecanja padina.1. koja je rezultat istrazivanja ave faze.Odreduje se tip brane.akumulacija. Istrazivanja ove faze moraju rezultirati spoznajama 0: . hemij skim svoj stvima vode moguCim gubicima proej edivanj em. veliCina slijeganja stijenske mase ispod brane. . klimatoloske i meteoroloske karaicteristike. potrebno je prouCiti morfoloske karakteristike terena.

7. s razlicitim stepenima nagiba osc i bokova. S danasnjim stepenom tehnickotehnoloskih dostignuca. narocito one izgradene od betona i afmiranog betona. kao i u fazi eksploatacije. Za postojanost akumulacije najpovoljnije su vadonepropusne stijcne (npLsvjeze magmatske). Pri lOme morfologija terena i inzenjerskogeolaske od!ike stijena imaju veorna vaznu ulogu. zbog njene osjctljivosti 11a potrcs. lnzenjerskogeoloske karakteristike. Po potrebi mogu bItt oblozenl (cak i u vodonepropusnom terenu). lspucalost terena i s njom u vezi hidrogeoloske karakterisike uvjetuju projektovanje -. Smicanje brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom dogada se redovno po plohama diskontinuiteta (slojnim j tektonskim pukotinama). uvalarna. c-olak~aJ1a armiram!-bclOnska brana. akumulacijska jezera se uglavnom izvode u prasirenim dijelavima rijecnih dalina te u podrucjima kraskih polja (ali uz bitna i raznolika istrazivanja i injektiranja radi ostvarenja postojanosti akumulacije). Inzinjerskogeoloskim istTaZivanjima bitno je odrediti stabilnost obala akumulacije S obzirom na djelovanje vode (denudacija. Seizmicnost terena je jedna od komponenata koja takodc bitna utice 11a izbor pregradnog mjesta i tipa brane.).7. lspucalost znatno utice i na izbor tipa brane zbog potrebe unosenja dodatnih sila (razliCitim vrstama sidara) u tercn.2. primjecenaje povecana seizmicka aktivnost. akull1ulacije se ostvaruju i u kavernoznim razlomljenim krskim terenima (u krskim poljima. Savrerneni egzodinamicki procesi obieno su rezultat porasta nivoa vode u podzemlju sto se prenosi i na sire podrucje padina. b-masivna hClOnsko brana. pravougaonog iii trapeznog oblika. U morfoloskom smislu. seizmicnost. b Brane su hidrotehnieki objekti kojima se omogueava zadrzavanje vode u nekom podrucju. a nasute u sirim rijecnim dolinamf). i neoblozeni. takvim pojavama. obavezno izraduju karte seizmicke mikrorejonizacije. ovisno 0 pritisku akumulirane vode koji na branu djeluje i inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena u kojim se izvode. a izvedba je moguca liZ strogo postovanje uvjeta gradnje u seizmicki aktjvnim podrucjima. Lucne anniranobetonske brane izvode se u uskim klisurama. odronjavanje.Branc radova u eilju sprecavanja gubitaka vode ispad i oko brane. vaino je hidrogeoloskim istraiivanjima odrediti vodopropusnost terena na obodima 1 u podrucju dna akumulacije. 190 191 .1=7\ ~~-- d S/ika 92. U fazi projektovanja. Panamski kana! itd. d-/uhw betonska hrana) 6. erozija.Kanali Kanali su dovodni i odvodni objekti hidrotehnickih sistema za potrebe energetike i poljoprivrede. uz prethodne prognoze. armiranog betona i kamenog nasipa s vodonepropusnim glinenim jezgrom. rijecnim prosirenim dolinama). oSlpanJe.odgovarajucu pazllJu. Najucestaliji tipovi brana prikazani su n3 sl1d 92. te se tom problernu u fazi istrazivanja i projcktovanja poklanja odgovarajuca paznja. Dopusteno opterecenje na dodirnoj plohi teren-temelj Ima posebno znacenje zbog pritiska kojim brana cljeiujc na stijenu svojom lnaSOill. dopusteno opterecenje i mogucnost smicanja brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom. Savremene brane se izvode od betona. kako bi sc osiguraia stabilnost brane. Svi nabrojani elemen6 ovisit ce 0 inzenjerskogeoloskim. U sirem podrucju akumulaeija.Raz/iCifi tipovi brana 11 popre<-'nom pre. Kanai je moguce izgraditi u svim vrstama stijena.U seizmickin1 zonama se u s!ucaju potresa veceg od 6 stepeni MSK-64 skale.. posebno prilikom naglog punjenja i praznjenja vode. pokriveni i nepokriveni. sufozija) 1 intenzitet ispunjavanja akumulacija razliCitirrl nanosima (transportovanim vodenim tokovima iii nastalim trosenjem stijena obeda akurnulacije).~/ekll (a-naslIta zemljana brana s glinenimjezgrom. uz registrovanje svib relevantnih hidrogeoloskib pojava. treba posvetiti . sta znaei da u fazi istrazivanja i projektovanja treba pazljivo pri6i litoloskim· i strukturnogeoloskim istrazivanjima ten1eljnc stijene i bokova.3. koje (uz astale) posebno treba prouCiti pri odabiranju lokacije i tipa brane su: razlomljenost terena. klizanja masa.2. U geoloskom smislu.2. Vrsta materijala od kog ce neka brana biti izgradena takode ovisi i 0 morfo!ogiji.podruejima. Mogu biti koristeni i kao plovni putevi (npLSueski. U morfo!oskom smislu brane se izvode u susnim dije!ovima rijecnih dolina iii na nekom drugom morfoloski pavoljnom mjestu. 6.

treba ugraditi odgovarajuce materijale u podlogu. U ovisnosti 0 topografskim. neophodno je : . kohezije i vodopropusnosti. brzinu migracije zagadivaca u podzemlje. ali i 0 konstrukcij skim odlikama kanala i zahtjevima projektanta u veZl sa vodonepropusnoscu kanala. Kako je veoma tesko u morfoloski pogodnom terenu naC! prirodnu. To su: hidrogeologija i inzenjerska geologija. smjer kretanja zagadene vode. vodopropusnost stijena. da bi se u bilo kojoj fazi eksploatacije odlagalista potpuno onemogucilo prodiranje zagadivaca u podzemlje. neophodno je u inzenjerskogeoloskom smislu istraZiti teren radi pripremanja podloge za odlagaliste otpada te odredivanja stabilnost. a od inzenjerskogeoloskih egzodinamickih pojava. Inertni materijal za pokrivanje otpada laboratorijski se ispituje u pogledu gustoce ( specificna masa ). i drugin1 l1vjetirna. koncentraciju zagadivaca u vremenu. jos i istramo busenje i raskopi. kako bi se in situ i u laboratoriji u cjelosti upoznalc trai. injektiraju se ani dijelovi u kojima se voda gubi pri\'ilegovanin1 putevin1a (u vccim dobro povezaniln puklinama). Upravo tQj segment zivota nastoji se rijesiti s ekoloskog i sanitarno-epidemioloskog. Uz to pokriveni inertni materijal mora se lahko i brzo zbijati ffiaSinama. ugla unutraSnjeg trenja.hidrogeoloskim. jeT se njegovom izvedborn nloze aktivirati proces klizanja masa. U slucajevima kada nema potrebe za cjelovitin1 betoniranjem kanaia. hidrogeoloski povoljan teren za lokaciju odlagalista otpada mora biti istraZen u cilju izbora i vrednovanja potencijalnih lokaliteta n sanitarno -zdravstvenom. veliki znacaj u trazenju optimalnog rjesenja lokacije odlagalista imaju dvije specijalisticke discipline koje su s gradevinarstvom najvise povezane. To je n10guc:e sprijeCiti zastitom kosina (npr. Medutim. posebno ce ovisiti 0 namj eni kanala. U neoblozenim kanalima dolazi do erodovanja i punjenja dna sitnim cesticama. Hidrogeoloska istraZivanja 0 mogucem odlagalistu otpada prethode ostaIim istrazivanjima iz domena tehnickih nauka. Takvi podaci upucuju na eventualno potrebne mjere oblaganja kanala. U tu svrhu. Pri inzenjerskogeoloskim istraZivanjima odlagalista otpada primjenjuju se. a ponekad i izradu raskopa. Kod pripremanja podloge treba odgovarajucim zabvatima osigurati odvodnju odlagalista i odabrati mjesta za prihvat procijednih voda iz odlagalista u cilju njihovog evakuiranja. odredivanja diskontinuiteta (u cvrstim stijenarna). U ovom posljednjem (tehnicko-tehnoloskom smislu) bitnu ulogu imaju inzenjerskogeoloska istrazivanja. . ona se postize oblaganjem dna i bokova betonom (iIi armiranim betonom) s dodacima za postizanje vodonepropusnosti. Obim i vrsta istrazivanja ovisit ce 0 siozenosti litoloske i tektonske grade terena.ene karakteristike terena. klimatskim. apsolutno vodonepropusnu podlogu. U cvrstim i razlomijenim stijenama (naroCito krskim) bitno je istraziti kolicinu gubitaka vode kroz dno i bokove. U tehnologiji odlaganja otpada znacajno mjesto zauzima potreba svakodnevnog prekrivanja otpada slojem inertnog materijala. kosina zasjeka u odnosn na traZenu visinu.8. U inzenjerskogeoloskom smislu bitne su karakteristikc stabilnost kosina kanala. istraZivanjima zabvata sira okolina u cHju odredivanja koliCine i kvaliteta takvog materijala. Da bi se studiozno pristupilo istraZivanju problema zagadenja. socijalnom i tehnicko-tehnoloskom smislu. koriste se prvenstveno gline i prab. s razlicitom efikasnoscu. Ako se zahtijeva vodonepropusnost. po potrebi sadrze i geofizicka istrazivanja i istrazna busenja. pamja se posvecuje 6.gabionirna) i trajnim ciscenjem dna. odnosno. prirodne vlaznosti. kao i dotok u slucajevima visokog podzemnog vodostaja u zaledu. Inzenjerskogeoloski istrazni radovi. te njihovu oscilaciju i mogucnost ispiranja sitnijih frakcija iz nevezanih i poluvezanih sedilnenata.izdvojiti teren koji pripada slivu crpilista (odnosno izvoru) pitke vode i voda za potencijalno vodosnadbjevanje naselja i industrije. jeT daju podatke 0 mogucoj migraciji zagadivaca u podzemne vode. Teren koji pripada slivu crpilista iIi izvoru pitke vode za potencijalno vodosnabdijevanje u cjelosti se i bezuvjetno odbacuje kao podrucje n kojem bi se trazilo morfoloski i saobracajno povoljno odlagaliste otpada. njenu brzinu i mjesto (mjesta) isticanja.0dlagalista otpada Otpadni materijal njegovo konlrolisano odlaganje na odgovarajucu deponiju predstavlja jedan od problema s kojim se covjek svakodnevno susrece. tehnoloskog i gradevinskog sianovista. definisu slivno podrucje podzemnih voda. i padine u kojoj ce kanal biti izveden.2. U okviru geologije. prostorne mase ( zapreminska masa ). s napomenom da gline ipak !maju najvise povoljnih elemenata. uz obavezno kartiranje.izdvojiti teren povoljan za lokaciju odlagalista otpada. osim kartiranja (u svim stijenama). Pri tonle je vaino odrediti koliCinc podzemnih voda koje gravitiraju ka kanalu. Zbog toga se imenjerskogeoloskim odgovarajuceg kvaliteta. litoloskim i strukturnogeoloskim karakteristikama terena. 192 193 .

prostorno i vremenski glavne dogadaje i pojave iz istorije Zemlje kako geoloske. Mineralogija pomaZe pri odreaivanju uvjeta koji su rezultirali nastankom odreaenih vrsta minerala i njihovim nakupljanjem. Ovdje su. Biostratigrafija daje vrijedne podatke 0 vremenskom redoslijedu nastanka zivota i omogucava podjelu stijena po starosti upravo u ovisnosti 0 organizrnima koji su u njima nadeni. Naravno.9. ali i u povrsinskim. STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA Razvoj Zemlje kao nebeskog tijela od vremena njenog nastanka i razvoja zivota na njoj. jer postignutim znanjem i rezultatima pomaiu u rekonstruisanju i interpretaciji razvoja Zemlje i zivota na njoj. 194 195 .naroCito u podrucjima s visokilTI nivoom podzemne vode. Ove mjere se poduzimaju u cilju sprecavanja zagadenja podzemnih voda. tekstume i fizicko-mehanicke karakteristike te uvjete okoline i procese koji su se odvijali u Zemljinoj kori u vrijeme kada j e odredena stij ena nastala. 7. hemija. koje sluie za odredivanje relativne starosti stijena i korelaciju istovremeno nastalih stijena. metamorfizma. Pored navedenih naucnih disciplina. podatke u proucavanju razvojnog puta Zemlje i zivota na njoj daju jos i paleogeografija koja opisuje fizickogeografske promjene te paleoklimatologija. kod izbora novih lokacija za mezarja i groblja iii u slucajevima prosirenja postojceih. struktume. proucavali iz dokumenata nadenih u slojevima sedimentnih stjena te odatle potice i naziv stratigrafija (Iat. Dakle. narocito opis i podjela geoloskih doba po starosti. naprimjer fizika. patrebno jc odrediti: elemente stabilnosti terena (da bi se izbjegle pojave klizista).Ona opisuje i na naucnoj osnovi rekonstruise. Litostratigrafija proucava litoloske karakteristike stijena i daje veoma korisne podatke. mehanizme nastanka i razvoja planinskih vijenaca i s tim u vezi rekonstrukciju pojava poput magmatizma. izgradenim od sedimenata sa sitnijim cesticama u pravilu je i moguenost osteeenja i slijeganja veea. sto dovodi do njihovog ostecenja i slijeganja. parametre 0 kojima ovisi proillJena zapremlne i sadrzaja vode (u glinovitim stijenama). navedene same one naucne oblasti bez kojih bi informacije koje slijede bile nepotpune. radi prikaza kompleksnosti zadataka kojim se stratigrafska geologija bavi. njihove mineraloske. njihovu ispunu i mogucnost kOllluniciranja povrsinskih i podzemnih voda. dinamicka geologija nam omogucava da upoznamo promjene u rasporedu kontinenata u odnosu na magnetne i geografske polove Zemlje. integralno proucava naucna disciplina koja se naziva stratigrafska geologija. Geotektonika pomaie u razumijevanju procesa i promjena koje su rezultirale prostomim odnosima meau stijenama litosfeTe u odreaenom geoloskom razdoblju. ali i rezultati i spoznaje drugih prirodnih naucnih disciplina.2.stratum-sloj). 6. betonski zidovi Inezara i grobnica se ostecuju zhog ponavljenih procesa susenja i vlazenja. debljinu razlomljenog dijela u evrstim stijenama. skupljanja i bubrenja. Petrologija omogucava upoznavanJe stijena. veoma razlomljenim stijenama krsa. Za dobijanje cjelovite slike 0 fazama razvoja Zemlje koriste se rezultati i spoznaje svih naucnih grana geologije. Mezarja i groblja se ne bi smjela izvoditi na lokacijama unutar slivnih podrucja. te pritiska kojim voda djeluje kao i njene eventualne agresivnosti. pukotine i pukotinske sisteme. U inzenjerskogeoloskom smislu.klizistima i siparima. kao i namjene ove knjige. koja istraiuje klimatske promjene tokom geoloske istorije Zemlje. s navedenim naucnim oblastima koje se medusobno dopunjuju. treba ih locirati u vodonepropusnim terenima i izvesti ih tako da se sprijeci bilo kakav njihov negativaJl uticaj na okolinu. epirogenetskih pokreta i seizrnizrna. usko su povezane i druge.Mezarja i groblja Mezarja i groblja su objekti koji se izvode na periferijama urbaniziranih cjelina. ~aleontologija proucava razvoj i promjene u zivotinjskom (paleozoologija) i biljnom (paleobotanika) svijetu tokom duge geoloske istorije Zemlje. da mezarja i groblja ne bi bila izvor zagadivanja podzemnih voda. U povrsinskim dijelovima okrsenih terena. Naprimjer. kapilarne vlage. njihovoj genezl 1 prognozi daljnjih efekata takvih pojava. naroCito 0 hemizmu i stepenu dijagenetskih promjena. cesto u bogata (ali iscrpljiva) lezista ruda bez kojih je covjekov danasnji zivot nezamisliv. gdje postoji direktna veza sa izvorom pitke vode iIi crpilistem za pitku vodu. tako i bioloske pa se jos naziva i istorijska geologija. PaZljivo se prati i seizmicka aktivnost. Na stabilnost betonom izvedenih mezaJ:ja i grobnica u glinovitim materijalima utieu promjene prostorne mase zbog smrzavanja i odmrzavanja. U terenima. Ona se uglavnom izvode u nevezanim i poluvezanim sedimentima. biologija. Na pocetku su se istorija Zemlje.

Neritski sedimenti (cesto karbonatne stijene) sadrie brojne plitkomorske fosile. mogu6e je odrediti raznovrsne karakteristike sedimentacionog prostora u kome su nastali neki sedimenti. odnosno terestricki (eolski. u ovisnosti 0 uvjetima okoline. Poznato je da danasnji organizmi zive u morima. Ovisno 0 mjestu sedimentacije. dubokovodniji (batijalni) i dubokovodni (abisalni) sedimenti. Kontinentalni sedimenti mogu biti kopneni. a u podrucjima delti. zivotne sredine uvjetuju egzistenciju odredjenih iivotinjskih i biljnih oblika i zajednica. a time i podataka za rekonstrukeiju i interpretaeiju faza u razvoju Zemlje i zivota nalazi se u sedimentnim stijenama koje su nastale u morima. a spuzve i druge zivolinje. estuarima i limanima. batijalni sedimenti su predstavljeni muljevima. dok u abisalnim sedimentima dominiraju organski muljevi i sitnozrnaste naslage s nesto planktonskih fosila. a taka je bilo i u geoloskoj proslosti. pijesci. Pri tome se sluiima aktualistickim principom.) jc tokam svojih istrazivanja biljnog i zivotinjskog svijeta (kako reeentnog. te peCinske naslage) i slatkovodni medju kojima razlikt\jemo rijecne iii fluvijalne (rijeeni nanosi). 7. Dakle. U okviru marinskih sedimenata razlikuju se pJitkovodni (neritski) sedimenti. Mjesoviti sedimenti taloze se jos u lagunama. glacijalni i glaciofluvijalni sedimenti. Dakle. mogu zivjeti i na dubinama do kojih svjetlost ne dopire. analizom sedimenata i fosilnih ostataka u njima. grebenski koralji su veoma osjetljivi na Cistoi:u mora i vee kod manjih zamuljenja ugibaju. uz strme obale. razlikuju se sedimenti morskih i marinskih prostora. Charles Darwin (1809-1882. te u postojanju priobalnih i plitkomorskih sedimenata na velikim visinama. Morske biljke iive sarno do dubine oko 200 m. razlomljenim i metamorfisnim stijenama lIZ manifestacije eruptivne i seizmicke aktivnosti. odnosno da su prirodni procesi geoloske proslosti analogni danasnjim. Kasnijim istrazivanjima Darwinova teorija evolucije je doradjivana. dobijamo spoznaje 0 procesima i pojavama koji su se dogadali tokom razvoja Zemlje i utieali na oblike zivota na njoj. a izdizanja su izrazito obiljezena dubokim kanjonima urezanim u kopno kroz dugo geolosko vrijeme. Sedimentacione sredine su bitne za nakupljanje odredenih sedimenata. Organizmi koji zive na morskom dnu nazivaju se bentoski. najvise fosilnih ostataka.Fosili i stijene kao geoloska svjedocanstva Dogadaje u razvoju Zemlje i uvjete zivota na nJoJ moguce je rekonstruisati i interpretirati proucavanjem stijena litosfere i okamenjenih ostataka organizama (fosila) koji su u nekom geoloskom razdoblju iivjeli i razvijali se u odredenoj zivotnoj sredini. Dinamika Zemlje u svijetlu mObilisticke koneepcije Dokaze 0 stalnom "sukobljavanju" egzodinamickih i endodinamickih sila danas nalazimo u podrucjima orogena s veoma deformisanim. u cemu uvjeti okoline omogucavaju opstanak selekcijom odabranih najprilagodljivijih organizama. Navedeni podaei omogucavaju nam da zakljuCimo u kom je sedimentacionom prostoru nastao neki sediment u dalekoj geoloskoj proslosti. odnosno eko sistema u kojim su zivjeli. Naprimjer. Mjesoviti sedimenti zastupljeni su lIZ obalna podrucja (litoral). u sredisnjem dijeiu brakicne naslage nesto krupnijeg zma s kosom slojevitoscu. jer do te dubine prodire svjetlost koja im je nuina za fotosintezu. Proucavanjem fosilnih ostataka uoceno je da su se biljni i zivotinjski organizmi ad prvih pojavnih oblika do danasnjih dana mijenjali i usavrsavali. koji polazi od pretpostavke da su tokom Zemljine proslosti na njenoj povrsini i u unutrasnjosti djelovale uglavnom iste one sile koje djeluju i danas. pa je stirn u vezi uveden termin facijes za oznacavanje litoloskih i paleontoloskih svojstava stijene nastale u odredjenom sedimentacionom prostoru. Budue. tako i iosilnog) uoCio zakonitosti evolucije i zakljucio da je najvazniji uzrok promjena prirodna selekeija. oni koji plivaju poznati su kao nekton ski. Smatra se da su uprav. flisern. U skladu s takvom pretpostavkorn.o mutacije gena omogucile pocetak evolueijskog procesa. u slatkoj vodi i na kopnu. dok organizmi koji Iebde u vodi pripadaju. Docena je da neke morske zivotinje i biljke mogu zivjeti sarno u odredenoj zivotnoj sredini. gline i laporci te hemijski i organogeni sedimenti sa slatkovodnom florom i faunom) i mocvame naslage. izolaeija i snaga gena. da izdizanja u pravilu slij"ede nakon jakih deformacija zbog 196 197 . Nesumnjivo je da se zivot zaceo u vodi te da su kopneni obliei nastali kasnije. nalaze se klasticne naslage.2. a u podini su morske sitnozrnaste naslage. sedimenti nastali na kontinentu i mjesoviti sedimenti. 06to je da proucavanjem savremenih procesa i pojava i njihovih uzrocnika. laporcima i krecnjacima s dominirajucom nektonskom falIDom. planktonu. jezerske iii lakustricke (sljunci. pa se danas zna da su pokretacki evolueijski faktori uz prirodnu selekciju jos i mutacija. U tim sedimentacionim sredinama. Ipak. u razliCitim klimatskim pojasevima. Svako razdoblje Zemljine proslosti bilo je obiljezeno svojim karakteristicnim oblicima zivota. u krovini su sitnozmaste slatkovodne naslage.

kad se okeanska kora subdueira pod kontinentalnu. Pangaea je bila okruzena okeanskim prostorom nazvanim Panthalassa. u slueaju kad se jedna okeanska ploea subdueira pod drugu (npr. a u neposrednoj okolini zone sirenja mladi abisalni sedimenti nedostaju. Prema tome. Tako je prihvacena misao 0 nekad jedinstvenoj kontinentalnoj masi. a ni fosili nadeni u abisalnim sedimentima nisu bili stariji. Teorija 0 pomicanju litosferskih ploea (tektonika ploca. poredjenjcm rasprostranjenosti fosilnih ostataka. Nova okeanska kora se tokom udaljavanja od sredisnjeg dijela sirenja lomi i izdize. Na relativno konsolidovano dno se s vremenom nakupljaju abisalni sedimenti i izravnjavaju relief. odredjivanjem sadrzaja dubokih. Prema postavkama tektonike ploce. 93. odredjeno je da se Sjevema Amerika udaljava od Evrope brzinom koja na sjevemom dijelu iznosi 1. sto je dno mladje.1 em/god. preuzeto iz: Lf)estanovic. uzroelllclma kretanja i njihovim granicama pojasnjena je u potpoglavlju 4. Snimanjem dna okeana. sto je svakako jedan u nizu dokaza 0 kretanju litosferskih ploea. nazvanoj Pangaea. Slika 93. da bi prije pribliz. Sljedeca potvrda 0 kretanju litosferskih ploea dobivena je preeiznim mjerenjima udaljenosti kontinenata. Grebeni su locirani unutar okeana. Filipini i dalje prema Australiji). pa ce u nastavku biti prezentirani sarno savrerneni dokazi 0 kretanju ploea. Udaljavanje kontinenata prema savremenim gledistima (premo: Trevison & Giglia. u koje se utiskuje baziena lava uglavnom pukotinskog tipa izljevanja.1. odnosno 0 kretanju velikih odvojenih masa Zemljine kore tokom geoloske proslosti. godine objavio radikalnu teoriju 0 pomicanju kontinenata sa naucno utemeljenim obraz10zenjem 0 slicnosti kontura nekih nasuprotnih kontinenata (osobito Afrike i Juzne Amerike). otvorena je mogucnost globalnog gledanja na dinanliku litosferc. Divergentne granice litosferskih ploca markirane grebenima koji su simetricni U odnosu na osu zone sirenja. precizmm geodetskim pracenjem promjena u udaljenostima kontinenata. danasnji zapadni rub Pacifika: Japan. pracenim dubokim okeanskim brazdama. moze se zakljueiti da je dno okeana u geoJoskom smislu mlade od sedimenata kontinentalne kore. Nakon sto 5e njemacki geofizicar Alfred Wegener 1912. /989. iz kojeg strse vulkanske morske planine. a njihovi struktumi obliei raskinuti transformnim rasjedima ukazuju na pojavu jakih naprezanja. tada otoenih lukova nema (npr. ove knjige.5 em/god" a u juznom za 4. nalaze se U okeanskirn prostorima. Rubovi okeana markirani su uglavnom ostrvskim lukovima vulkanskog porijekla. debljina sedimenata se u pravilu povecava udaljavanjern od ose zone sirenja. S druge strane. Od sredine 60-ih godina ovog stoljeca do danas. Nairne. koja se pocela "kidati" prije oko 220 miliona godina. 0 starosti nove okeanske kore na dnu okeana zakljucuje se upravo iz debljine abisalnih sedimenata.Cileanski model subdukeije). na istocnom rubu Paeifika. pracenjem eruptivne aktivnosti te magnetizma u starim stijenama na povrsini i u okeanskoj kori. a juzni Gondwana. a u istocnom dijelu bio Tethys okean ("zaliv" Panthalasse).) Sjeverni dio te jedinstvene kontinentalne mase nazvan Je Laurazija. Na primjer. dobiveni su brojni podaei koji su omogucili definisanje litosferskih ploea i dali osnovu koneepeiji 0 sirenju okeanskog dna.no 65 miliona godina njezini dijelovi (kao zasebni kontinenti) dosli u polozaj koji priblizno odgovara danasnjem (51. 2001.nagomilanog pritiska. prerna klasienoj geosinklinskoj koncepciji kasnije poznat Mediteransko-transazijsko geosinklinalno podrueje. srednjedubokih i plitikih zarista potresa.3 em/god" dok se Juzna Amerika udaljava od Afrike u sjevemom dijeJu za 2. Spoj sjevernog i juznog kopnenog dijela bio je na zapadu. nova litosferska kora nastaje upravo u tim zonama. liZ obalu Juine Amerike . radiometrijskim mjerenjima starosti uzoraka bazalta s dna okeana dobivena je najveca starost od priblizno 150 miliona godina. to je i manja mogucnost postojania sedimenata. nova globalna tektonika).8 emigod" a na juznom dijelu 2. Mjerenjima brzine relativnog kretanja ploea na 198 199 . mnogobrojna detaljna naucna istrazivanja dala Sil podrsku osnovnim \Vegenerovim postavkama 0 pomicanju kontinenata.1. Medutim.). trebalo je odgovoriti na lllZ slozenih pitanja 0 uzrocima nastanka horizontalnih sila koje se tako jakim pritiskom realiziraju. a cesto su prekinute i segmentirane transformnim rasjedima. Odnosno.

fosili papratnjace Glassopteris.divergentnim granicama.U sjevernam dijeiu Pangaee (Laurazija) zivjcle su biljke penjaciee istog roda. sto se naziva obdukcijom. To znaCi da iz podataka 0 "zannznutom" magnetizmu mozemo zakljuciti 0 orijentaciji te stijene prema nekadasnjem polu. stariji ad 200 miiiona godina.1. sta se objasnjava vezom ta dva kontinenta (Gondwana) u sklopu Pangaee. Na primjer. Cinjenica je da stijene ciji minerali sadrie zeljezo tokom nastanka registfuju orijentaciju magnetskih polova Zemlje i prema njima se polariziraju. dobiveni su podaei izmedju 1. hemijski sastav. To je oeito jos jedan dokaz 0 postojanju prakopna i njegovom komadanjn i odvajanju. RazliCitim metodama. Nairne. Odredivanje starosti stijena Osnovni preduvjet za pouzdanu rekonstrnkciju redoslijeda dogadanja u razvitku zivota na Zemlji i promjena u prostornim odnosima medju stijenama litosfere jest poznavanje starosti stijena. iitoloska i paieontoioska metoda. Mobilistickom koncepcijom je danasnji polozaj ofiolita protumacen navlacenjem dijela okeanske kore na kontinentalnu. nadeni su na razlicitim kontinentima. nadene danas u Sjevernoj Arnerici i Velikaj Britaniji. Kad stijene koje gradi okeansko dno (ultrabazicne i bazicne magmatske stijene s dubokol110rskim sedimentima) danas nalazimo na kontinentu. Praktiena vrijednost metode prestaje u uvjetima tektonski jace poremecenih naslaga. sta bi takode bila teska iogicki objasniti da ti dijelovi u dalekoj geolaskoj proslosti nisu bili jedinstveno kopno. lzrazito jaki ucestali potresi na konvergentnim (subdukcijskim) granieama objasnjavaju se Cinjenicom spustanja dijelova relativl10 hladne (i manje guste) Iitosferske ploce duz konvergentne odnosno subdukcijske granice u topliju (vece gustoce) astenosferu.3. razliCit polaritet u starijim stijenama je objasnjen promjenama u polozaju kontinenata. Proucavanjem seizmicke aktivnosti i lokaeija potresa u zemljinoj kori potvrdello je da sn potresne zone saglasne s granicama ploea (brazdama. 7. nazivamo ih ofiolitima. upravo uvjeti mogu biti razliciti kod postanka istodobnih stijena. To pravilo vrijedi za primarni polozaj slojeva sedimentnih stijena. to je nepouzdan postupak za uporedivanje na . Fosilni ostaci istih vrsta nekih biIjaka i zivotinja geoloske prosiosti.3 i 10. stepen dijageneze itd . Naprijed navedeni podaei ukazuju da mobiiisticka koncepcija daje prihvatljiva objasnjenja cjeJokupne Zemljine dinamike tokom njenog razvitka. Odredivanje relativne starosti stijens Za odredjivanje relativne starosti najvise se koriste podaci iz sedimentnih stijena..ka obiljezja naslaga ne ovise 0 vremenu postanka nego 0 mjestu i nvjetima u kojima su nastale.730 hiljada godina. grebenima i transformnim rasjedima). Obzirom da su hipoteze 0 pomicanju rotacione ose Zemlje odbacene kao nemoguce po zakonima fizike. gdje se topi i u mineraloskorn smislu transformise uz oslobadanje vel ike kolii'ine energije na dubinama od vise stotina kilornetara. SW ukazuje na brzinu prirasta nove okeanske kore. jer je tesko zamisliti paralelnn evoluciju na udaljenirn kontinentilna. 10m. zabiljeien je tek u stijenama starim do . Medutim. Navedene karakteristike mogu se koristiti za uporedivanje i odredivanje relativne starosti pod pretpostavkom da su jednake iIi sliene stijene ujedno i istodobne. Pri odredivanju relativne starosti stijena posebno se koriste metoda supcrpozicije. Medjutim.irim podrucjima jer litolo.3 em/god. Polaritet koji odgovara danasnjem. nekih vodozemaca i gmizavaca nadjeni su u podrucjima Juine Afrike i juinog dijela Juzne Amerike. te da su potresi upravo posljedica pomicmlja litosferskih ploea. a samo u zadnjih 10 rniliona godina utvrdeno je cak preko 15 epizoda obrnutog (reversnog) polariteta. Dakle i o[lOllti bi trebali biti jos jedan u nizu dokaza a stalnom kretanju litosferskih ploea tokom geoloske istorije zemlje. Ipak. Potvrda za navedenu tvrdnju nalazi se u postojanju anomalije sile tde u podrucjima brazdi. Metoda supcrpozicije slojeva polazi od cinjenice da su mladl slojevi talozeni iznad starijih. Iz razlike starosti ofiolita (odnosno okeanske kore) i vremena njihovog "smjestavanja" na kontinentalnu korn. Litoloska metoda je zasnovana na litoloskim karakteristikama. Podaei 0 paleomagnctizmu takode su posluzili pristalicama mobilizma kao jos jedan dokaz za postojanje i pomicanje litosferskih ploea. 7. sto se smatra malo vjerovatnim u slucaju da su kontinenti od svog nastanka bili u danasnjem poloiaju. s manje ili vise taenosti. Relativna starost magmatskih i metamorfnih stijena odredjuje se na osnovu njihovog odnosa sa sedimentnim stijenama poznate (takode relativne) starosti. a vrlo slieni kod nastajanja stijena razliCite starosti. moze se odrediti vrijeme obdukcije. u jasno ogranieenim prostorima i 200 201 . odnosno tamo gdje 1m nije mjesto postanka. kao sto su boja. ta se starost moze odrediti relativno i apsolutno (radiometrijski).3.

ova metoda se koristi za odredbu starosti tih stijena.7 milijardi godina.2. Najcesce primjenjivane radiornetrijske metode su: uran-olovo. rpak. To je iskoristeno za proucavanje starosti stijena metodama koje se nazivaju radiometrijske. Konaeni. U okviru svake gcohronoloske jedinice (eon-doba) stvarane su tanje iIi deblje nasI age stijena koje zapravo predstavljaju hronostratigrafske jedinice (eonotem-kat). Zbog relativno kratkog vremcna poluraspadanjc izotopa J4C. a nazivaju se ihnofosiiima. Spektrometrijskim odredivanjem mase izotopa olova i poredenjem 5 masom radioaktivnog izotopa urana. 7. U okviru geohrono]oskih jedinica najduzc su trajali coni a izdvojena su dva ito: kriptozoik i fanerozoik. cpoha (serija) i doba (kat). a sluzi i za odredivanje starosti arheoloskih nalazista.Stratigrafske jedinice U cilju prikaza geoloske istorije Zemlje koriste se geohronoloske i njima odgovarajuee hronostratigrafske jedinice. te metode ne daju posve tacne rezultate.3. ne sarno okarnenjerri ostaci organizarna geoloske proslosti. a nazivaju se karakteristicni iii provodni fosili. Konacan produkt njegovog raspadanja je 4He (ex cestice) i izotop olova 206 Pb . Pri tome moze da se primjenjuje metoda karakteristicnih (provodnih) fosila. bilo je organizarna koji su zivjeli sarno u nekom odredenom geoloskom razdoblju iii u odredenom ekosistemu. Nairne. Tako su izdvojene slijedece jedinice: eon (eonotem). S druge strane. definise se starost minerala iz proucavane stijene. Nakon uginuca. Paleontoloska metoda ternelji se na proucavanju i interpretaciji evolucije zivotinjskih i biijrrih organizama tokom geoloske proslosti. Ono je konstanta. Radioaktivnim raspadanjem izotopa 14C reducira se njegova prvobitna koliCina i odnos sa stabilnim izotopima. Metoda uran-olovD sluz] za odredivanje apsolutne starosti najstarijih stijena litosfere. Neki organizmi geoloske proslosti zivjeli Sil u vise geoloskih razdobija. ali za odredivanje relativne starosti stijena ne znaee mnogo. Metoda kalij-argon-kalcij osniva se na raspadanju radioaktivnog izotopa kalija 40K na dva na('ina: II % atoma dobivanjem elektrona iz svemira (apsorpcijom j3 cestica) prelazi u argon (40 A). Eoni se daljc dijele na ere. Obzirom da se kalij i njegovi spojevi nalaze u mnogim magrnatskim i metamorfnim stijenama.6 i 4. a na kraju prelazi u stabilne izotope. Takvi fosili. Metoda takode daje i dosta pouzdane rezultate za odredivanje starosti stijena starijih od 10 miliona godina. Vrijeme poluraspadanja radioaktivnog izotopa urana 2. Ovi fosi!i imaju prakticnu vrijednost s gledista evoIucije i odredivanja uvjeta koji su vladali u okolisu njihovog zivljenja. period (sistem).4.3 milijarde godina. Za odredivanje starosti stijena koriste se fosili.567 ± 30 godina. za odredivanje relativne starosti stijena imaju posebnu vrijednost. rpak. a njegovi stabilni izotopi su 12C i 13c. 7. U okviru kriptozoika izdvojena je 202 203 . zajedno s njom iii poslije njenog nastanka. Ovom rnetodom je odredena starost stijena s Mjeseca i nekih rneteorita u rasponu izmedju 4. Mjerenjem omjera 14C/ 12 C odredjuje se starost s velikom pouzdanoscu. a moze biti od nekoliko hiljada godina do nekoliko miiijardi godina. organizmi geoloske prosIosti redavno su bili uklopljeni u neki sediment bez kontakta sa zrakom kada prestaje razmJena ugljenika izmedju okoli!'a I organizama. jasno je da starost minerala ne mora biti i s!varna starost stijena.l8 U je 4. kalij-argon-kalcij. broj metoda pomocu kojih se pokusava odrediti apsolutna starost pojedinih stijena litosfere. jer su bili otporni na promjenu uvjeta zivota iii su imali veliku sposobnost adaptacije novonastalim uvjetima.dijelom poznatim uvjetima i litoloske karakteristike mogu posIuziti za vremensku korelaciju. a geografski su bili veoma rasprostranjeni. Vrijeme koje je potrebno da se kolicina nekog radioaktivnog (iii nestabilnog) elementa smanji na polovinu je njegovo vrlJeme poluraspadanja. vrijeme poluraspadanja odnosi se na radiaaktivni element nekog minerala a kako je taj mineral magao nastati prije nastanka stijene. ovom metodom se postizu dobri rezultati u ispitivanju mladih stijena i zivata (u posljednjih 30 do 40 hiljada godina). a 89% aloma gubitkom j3 cestica prelazi u kalc\j (")Ca).47 milijardi godina. vee i tragovi njihove zivotne aktivnosti i otisci takode se ubrajaju u fasile. Odredivanje apsoiutno starosti stijena Proucavanjem prirodnih radioaktivnih elemenata i prodnkata njihovog raspadanja pronaden je vee. zbog cega se njihova masa tokom vremena smanjuje. stabilni produkt ( izotop) moze se koliCinski uporedivati s izvamim radioaktivnim elementom. s vremenom poluraspadanja 1. On ima vrijeme poluraspadanja 5. i ugljenikova metoda. U organizme putem CO2 ulazi procesom fotosinteze. Prj tome se tretiraju minerali iz grupe liskuna. Ugljcnikova metoda bazira sc na radioaktivnom izotopu ugljenika (4C). Radioaktivni elementi emitiraju ex i j3 cestice te y zrake. fosilnih asocijacija i filogenetska metoda. era (era tern).

~i oko 4000 I I I .5 milijardi godinaO Taj dio razvitka Zemlje uprkos brojnim istrazivanjima ostaje sve do danas nedovoljno pozna\. Kenozojska era je najmlada.5.N~ i i . i i 350 395-400 4)5-400 . a druga (koju cesto nazivamo prvobitn01n) je nastala naknadno. razgranicenjem jezgra i omotaca< 0 nastanku atmosIere lakodje nema pouzdanih podataka< Pretpostavlja sc da je prvobitna Zemljina atmosfera.arhajska i proterozojska era. U njoj so st"\'arane velike mase klasticnih sedirnenata. od kada se racuna pocetak prvog primitivnog zivota na Zemlji< Sto je bilo prije toga. I '" Z jura trijas <: ~ "" '" I I0 i N 6:: I I I I I T I i 230 285 perm k:ui)on devon P C ) 50-55 i 0 . sta se dogadalo od prvih oko 1 do 1. 0 D I 50-55 ! i 40 (')(i-65 . 13. kamena kora postaje deblja jer kristalizira 111110StVO uglavnom andezitsko-dacitskih stijena.. U ovoj eri najvecu zastupljenost imaju skriljave metamorfne stijenc (mikasisti argilosisti i iiliti) a potom pjescan< Mczozojska era dijeli se net tri perioda: trijas. prve izbocine i udubine na povrsini 1110gle Sll na5tati i kao rezultatl stezanja pri ocvfsCivanju. Geohronol(j~ka skala Zcmljinc kore -: 1 N 0 " I . Odlikuje se skora potpunim odsustvom nletanl0rfriih stijena i vrlo velikom zastupijenoscu krecnjaka.).~ska era. uglavnom vulkanskim ekshalacijanlU uz sudjelovanje suncevog vjetra i kometa. sHuI'. kao i kondenzacijom vodene pare iz atillosfere. danas odredenih ispod gotovo svih starib kontinentalnih masa< U to se vrijeme poCinje odvijati i diferencijacija u unutrasnjosti Zemlje. I I 500 570 7() proterozoik (algonkij) i "' '" 0.krecla I pak"oc\:n K j p. '" '" @ ~". orciovicij. odnosno. GeohroIloloSka sLab Zemljine kore bcz epchu i doba ( katovi) prikazanaje na labeli br.7 miiijardi godin2< Podaci nadeni u stijenama litasfere omogucavaju poznavanje evolucije Zemlje i zivota na njoj < Realnost spoznaja ovisi 0 brojnosti nalaza i njihovoj naucnoj obradi i interpretaciji< Podaci koje su nam ostavili organizmi u stijenama. Ipak. em Pr: I .5 milijardi godina. kao u ostalom ni za nastanak Suncevog sistenla.) adw. bila ostatak primarnog omotaca te da je Hisparila" u svelnir zbog nedovoljne Zenlljine gravitacije. Za prvo razdoblje formiranja Zemlje kao jedne od devet planeta nema pouzdanih podataka. a prema sadasnjim spoznajama. Danas se smatra pribvatljivom pretpostavka da je hladna povrsina postojala od samog pocetka te da je bila pretopljavana i preradivana toplotnim strujama i uzarenonl masom koja je iz unutrasnjosti prodirala prema povrsini< U tom su razdoblju meteoriti i manji asteroidi ucestalo padali na Zemljinu ponsinu< lomeCi je i formirajuci vece i manje kratere pri cernu se mijenjao reljef i stvarao uvjet za nastanak prvih vodenih bazena. a U okviru fanerozoika izdvojcne su palcozojska~ mezozojska i kenozo. 7u 45-55 34-45 65 65 135 11)0 I ~ 'II '" . Smatra se da je voda u pocetku Zcmljinog <razvoja kontinuirano pokrivala veei diD pOVTsine formirajuei prvi plitki okean< Tabela 13. I I I 4700 204 205 . :.il (arI1eol. . Prva hidrosfera vodi porijeklo od plinova koji su na povrsinu izbili sa vulkanima. j 7. Nczna se tacno niti kad jc i kako nastala njena kamena kora.! II ~ I .) Pc. f- g: t. mikasistl itd. zasnovanim na proucavanju stijena s Mjeseca i nekih meteorita. a podijeljena je nu dva perioda: tcrcijar i kvartar. to se dogodilo prije ako 4. a pravo formiranje reljefa mogio se dogoditi kasnije. I . pripadaju razdoblju od zadnjih 3 do 3. devon. karhon i perm. jura i kreda. a laksa kisela magma se utiskuje u vise dijelove< Kad je magmatska aktivnost postala intenzivnijom.I w . Paleozojska era sastoji se od scst perioda: kambrij. Arhajska protcroz0jska era zastupljene su uglavnom nlctamorfniIn stijenama (gnajs[. Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu Razvitak Zemlje proucava se od vremena kad je ona nastala. sastavijena od vodonika i helija.Oit. uz sUdjelovanje geoloskib siia< U slijedeCim fazama razvitka Zemlje dolazi do gravitacijske diferencijacije materijala koji je gradio tadasnjukamenu koru. poCinje formiranje kontinentalne kore iznad okeanske.vi. situr Mdovicij kambrij .

Nastanak zivota na Zemlji precmet je brojnih istrazivanja, ali ni do danas nen1a pouzdanog odgo-vora na pitanje: k3ko': Prvi organizmi nisu ostavili traga u stijenama, pretpostavlja sc, s .lednc strane zbog toga sto nisu posjedovali cvrste mineralizovane dijelovc, a s druge strane, zbog veoma dugog vremena koji je prolcko od njihovog izumiranja. tokom kojeg su stijene u kojiIna -su ostaci eventualno bili sacuvani, pretrpjele vise metamorfoza koje SD ill unistilc. PrCIna sacuvanim i analiziranim najstarijim fosilima, rac-una se da su pry! i primitivni organski ablici zivota nastali na Zem1ji prije vise od 3 milijarde godina. lshodistem zivota smatraju se organski spojevi nakupljeni u plitkim vodama. Njihova koncentracija se povecavala lsparavanjem. Djelovanjem ultraljubicastih Suncevih zraka na takvu koncentriranu otopinu dolazi do veoma slozenih hemijskih procesa koji rezultlraju nastanlcom aminokiselina, ugljikohictrata, proteina i nukleinskih kiselina. S dovoijno ugljendioksida omogncen(:l je fotosinteza a ena dalje (}1nogucava nastanak prvih biljaka sposobnih za samostalan zivot, odnosno, prema takvoj shelni nastao jc onaj prvi, odlucujuci evolucijski skok. Je Ii doista bilo tako, nije naucno potvrdeno, ali irna logike u tako zanlisljenoj shelni. Prekmnbrijske stijcne, od kojih najstarije imaju oko 4~7 Inilijardi godina, a najmladje oko 570 mil10na godina, danas 5U U pravilu predstavljene rnetamorfitima, bez fosiIa. On1 rijetki pronaclcni -rosiE nisu dovoljni za detaljnije hronostrmigrafsko odvajanje i ilnaju prakticno zn_acenje uglavnoHl za paleontologe. Istrazivanjem struktura 1 uocavanjem ,geoloskih promjena koje Sll u tom razdoblju bile intenzi"vne, prekillnbrijski eon, nazvnn jos i kriptozolk, podijeljen je u dvije ere: stariju, nazvanu arhajk (arheozoik) i mladju naz\-'anu proterozoik (algonkij). Na prostoru BiB, prekrambijske stijene TIlSU nigdje dokumentovane. Paleozo.iska era trajala je ukupno oko 335 do 350 rnoliona godina, odnosno od prije 570 do prije 230 miliona godina. Najstarija je era fanerozojskog eona. Posebno je znacajna kao era intenzivnog razvitka zivota. Podijeljena je u sest porioda. PoCinje kambrijem a zavrsava se perrnom. Organski svijet paleozoika je veoma raznovrstan. Istice se bogato prisustvo tabuiatnih i tetrakorala. krinoida, trilohita, u ordoviciju i siluru dominiraju graptoliti. razvijaju se cefalopodi-nautiloidea i amonoidea. brahiopodi su znacajni, u mladem paloozoiku dominiraju fuzulinide, a javljaju se skoljke i puzevi. U paleozoiku se javljaju prve ribe, vodozemci i gmizavci. Flora je predstavljena primitivnom psilofitskom florom, papratima, rastavi6ima i preCicama. U Bosni i Hercegovini paleozoik je uglavnom predstavljen metmTIorfitirna (skriljcima) a sporadicno krecnjacima. klastitima i drugim tvorevinama. 1zdvojen je: Sansko-Unski paleozoik, Kljucki paleozoik.

Centralnobosanski paleozoik, paleozoik istocne Bosne i paleozoik jugoistocne Bosne. Mezozojska era trajala je oko 150 do 170 miliona godina, odnosno pocela je priblizno prije 230 a zavrsila se prije 65 miliona godina. To je sredisnja era fanerozojskog eona. a znacajna je po velikim promjenama u geoloskom smislu i u razvitku zivota. Dijeli se na tri perioda: trijas, juru i kredu. U razvoju organskog svijeta u mezozoiku su izvrsene znatne promjene. U trijasu pojavili su se prvi sisari, a u juri prve praptice (Archaeopteryx). Zbog pogodnih klimatskih uvjeta tokorn mezozoika razvili su se dzinovski gmizavci koj i su izumrli krajem krede. Od beskicmenjaka najveci znacaj imaju cefalopodi amoniti na osnovu kojih su izvrsena detaljna biostratigrafska rasclanjavanja. Sa amonitima druguju belemniti koji krajem mezozoika zajedno izumiru. Znacajne su skoljke. puzevi. brahiopodi, jezevi a od mikrofaune foraminifere. U Bosni i Hercegovini mezozoik ima veliko rasprostranjenje. Sedimentne, magmatske i vulkanogeno-sedimentne tvorevine mezozoika, javljaju se na povrsini od oko 35 hiljada km 2 • iIi na priblizno Y, teritorije BiB. Dominantno ucesce menu navedenim stijenama imaju krecnjaci. Kenozojska era je najmlada u istorijskom razvitku ZemIje. 1me joj potice ad grckih rijeCi kenos i zoon. sto u prevodu znaCi novi zivot. Nazi\' slikovito oznacava pro111jene U odnosin1a kontinenata i okeana, ali i u oblicima flore i faune. sto tokom kenozoika poprimaju danasnji izgled i rasprostranjenost. Traianje se proejenjuje na oko 65 miliona godina. Dijeli se na dva perioda: tercijar i levartar. Pocetak kenozoika jasno je obiIjeien velikim promjenama u organskom svijetu. Na kopnu preovladuju cvijetnice a javlja se i veliki broj insekata. Za ovu eru karakteristican je nagli razvoj sisara i ptica. 2ivi svijet u toku ove ere sve se vise usavrsava i priblizava danasnjim oblicima organizarna. U kenozoiku se javlja i najvisi predstavnik zivih biea - covjek. Tokom kenozoika su ubrane i definitivno formirane najmlade vjenacne planine: Alpi. Dinaridi. Pirineji. Apenini. Kavkaz, Himalaji itd. Kenozoik je najvise zastnpljen na podrncju sjeveme Bosne, dok je u ostalirn podrucjima vezan uglavnom za slatkovodne ugljonosne bazene, iIi za diskontinuirane zone u Hercegovini. Dominantno je predstavljen klastitima sa podredenim ucescem krecnjaka. magmatskih stijena i drngih tvorevina.

8. GEOLOSKO KARTIRANJE I GEOLOSKE KARTE Za dobivanje opee slike 0 geoloskim istrazivanjima i procesu nastanka geoloske karte te 0 geoloskoj karti kao konacnom rezultatu

206

207

istraiivanja, u nastavku SU, na nivou inforrnacije za one kojima geologija nije maticna strnka, opisani zadaci geoloskog kartiranja po fazama rada i opc; pojmovi 0 geoloskoj kalii. 8.1. Geolosko kartiranje Geolosko kartiranje je osnovna metoda terenskih terenskih istraiivackih radova, Cija je svrha evidentiranje sastava stijena, i strukturnih odnosa odredenog lerena. Ono se odvija u lri faze, koje obuhvataju: 1. pripremne radove 2. rad aa terenn i 3. zavrsne kabinetske i laboratorijske radove. Pripremni radovi sadrze: proucavanje postoje6ih podataka 0 terenu, u sto spadaju svi objavljeni radovi i fondovska dokumentacija, prethodnu fotogeolosku obradu, kojom se dobivaju orijentacioni podaei 0 terenu i njegovoj gracli, sto ce tokom rada na terenu biti provjereno, kreiranje koncepcije kartiranja ( proliliranjem, kartiranjem izdanaka, pracenjem granica ), pripremanje lOpografskih podloga i ostale dokumentacije koja 6e sluiiti na tereou, sredi vanje terenske opreme, planiranje srnjestaja, prehranc i nacina rada na terenu. Rad us tcrenu obnhva':a: rekognosiranje radi upoznavanja lerena i prikupljanja materijala za preliminarnu laboratorijsku obradu, detaijno kartiranje, prilikom kog se na terenu biljeze podaei na taekama opazanja i uzimaju uzorei za laboratorijska ispitivanja, a u terenskoj bazi se dobiveni podaci svalwdnevno aiuriraju na karti obilazaka, u dnevniku tacaka opazanja i terenskoj geoloskoj karti, liZ pop is i spremanje uzoraka, reambuliranjc radi rjesavanja nerijesenih problema iii dopune podataka. ZavrSni kabinetski i laboratorijski radovi obuhvatajn:

izradu grafieke dokumentacije u koju spada geoloska karta, geoloski stub, profili i blok dijagrami, paleontoloska,mineraloska, petroloska, sedimentnopetroloSka, hemijska, fizicko-mehanicka i po potrebi druga ispitivanja uzoraka, izradu izvjestaja ( iIi tumaca) koji se sastoji od teksta i priloga.

8.2.Geoloska karta Geoloska karta je graficki prikaz grade terena, starosti stijena, njihovog sastava i medusobnih odnosa te ostalih vainih geoloskih pojava, nacrtana na topografskoj podlozi na osnovu rezultata dobivenih geoloskim kartiranjem na (erenu, kabinetskih radova i iaboratorijskih ispitivanja. Na geoloskoj karti moraju biti oznaeene geoloske graniee, polozaji slojeva, strnkture, nalazista fosila, mineralnih sirovina is!., sve standardiziranim simbolima i grafikom. Ako je karta obojena, onda se propisanom bojom oznaeavaju kartirane hronostratigrafske jediniee, a ako je izgradena crno- bijelom tehnikom, koriste se odgovarajuca sjencenja. Geoloska karta mora sadrzavati legendu kartiranih jediniea i oznaka koje su uertane na njoj. U legendi su kartirane jedinice poredane vertikalno po starosti, tako da su najdonje ujedno i najstarije, a prema gore su sve miade. Uz osnovnu geolosku kartu izraduje se i geoloski stub. Njime sn propisanim grafickim simbolima prikazane utvrdene geoloske tvorevine prema redoslijedu nastanka njihova debljina, uz kratko opisane karakteristike. Sastavni dio geoloske karte je jedan profil iii vise profiia. Geoloski profil je graficki prikaz svih utvrdenih geoloskih elemenata i njihovih odnosa po dubini u odredenom vertikalnom presjeku. Takav profil je s obje strane ogranicen vertikalnim pravcima S oznacenim apsolutnim visinama, a uz to sadrii oznaku orijentacije, horizonlalno grafieko mjerilo i nazive vaznijih lokaliteta. U geoloskim profilima uertavaju se litoloske oznake koje se mogu koristiti i za oznacavanje vrste stijena na cmo-bijeiim kartama. Na geoloskim kartama postoje slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja u kombinaeiji s bojama, te oznake strukturnih elemenata. Slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja date su u tabeli 13. Boje koje se koriste za oznacavanje starosti sedimentnih stijena su: kvartar - bijela tereij ar - zula kreda - zelena karbon - siva devon ~ sivosmeda silur - svijetla plavozelena

208

209

jura - plava trijas - Ijubicasta penn-smeda

ordovicij - tamno plavozelena kambrij - sivomaslinasta prekambrij - ruzicasta

Geoloske srukture se na kartama oznacavaju grafickim oznakama crvene boje. Neke od grafickih oznaka prikazane su na slici 95.
'V

Starije stijene istog geoloskog razdobJja boje se tamnijim, a mlade svijetlijim nijansama. Magmatske stijene se na geoloskoj karti oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Propisana boja za intruzivne kisele i neutralne stijene je kannin crvena, za bazicne zelena, a za ultrabazicne sivozelena. Efuzivne kisele i neutralne stijene oznacavaju se narandzastom bojom, a baziCne zelenom. Slovima grckog pi sma oznacava se sastav eruptivnih stijena. Za oznacavanje nekih intruzivnih i efuzivnih stijena koriste se slijedeca slova grckog pisma: ' granodiorit 6, , diorit 6 , sijenit q , gabro y , peridotit 0" - granit r - riolit X , daeit a p
,

- osa sinklinale, uspravne iii kose

- osa sinklinale, prevrnute iii polegle

- osa antiklinale, uspravne ili kose

- osa antiklinale, prevrnute iii polegJe

andezit a , bazalt j3, dijabaz j3j3

Metamorfne stijene se na karti takode oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Naprimjer, mermeri se boje svijetJoplavo s oznakom M, kvarciti kobaJtnoplavo S oznakom Q, alnfiboliti zeleno S oznakom A, gnajsevi ruzicasto s oznakom G itd. Starost magmatskih i metamorfnih stijena oznacava se simbolima datim u tabeli 13. LitoJoske oznake nekih sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stijena, prikazane su na slid 94<

=+
o

=+=

- osa sinklinorijuma, uspravnog iii kosog

- osa antiklinorijuma, uspravnog iii kosog

- rasjed bez oznake karaktera, osmatran - rasjed pokriven ili nesigurno lociran (pretpostavljen)

1':'0'::-'1
c:-:J I%"Yhl
~

GLiNA
PIJESAK

~ ~
+.. .•• ~
~ ~'

KRECNJAK
SLOJEV1T

-- , E:3
1=--:;:;:3
~ -

n ANDEZIT

DOLOMIT SLOJEVIT '( GRANJT

!>

aA.ZALT

- rasjed osmatran fotogeoloski - vertikalan rasjed - relativno kretanje krila rasjeda horizontalnog tipa - elementi pada pukotine - vertikalna pukotina

5LJUNAK

STIJENE S FElDSPATOIOIMA
G GNAJS

PJESCAR
SLOJEV1T

~ ."
" . ITm

v_ GA8RO

Ie::: ill
f)J):l

~

KONGLOMERAT SLOJEVIT
BRECA

1; $IJENIT

Q KVARClr

g=;;q
~7!i!

SlOJEVITA
LAPORAC

~
• i ••
~

{f

PERIDOTIT

F"~~'r:i

x RlOUT

!'ii'h1 liliiii

I\;!MERMER
MASlVNI
A AMFlBOLIT

- horizontalna pukotina
Slika 94. Litoloske oznake za pojedine vrste stijena Slika 95. Graficke oznake za pojedine ge%ske strukture

210

211

1·· 223.429. 1. A. Basagic M.tonalni stab CZ-Tnzla. W.. & Vasi6 N. 1980: Metodika hidrogeoloskih istraiivanja. -spccijalnc gcoioske karte ~. Cackovi6 1. civilna zastita-Km. 1984: Gcologija. Caclwvic 1. . 2003: Geologija-postanak. University of Oklahoma.. 2003: Poznavanje . Beograd. Dortman N. 1-175. 1-646. 2000: Oeologija. starosti i sirukturnoj gradi terena (takvH je naprimjer Osnovna geoloska karLa BiH u M l:lOO 000). & Mi\ovanov. Univerzitet u Tuzli. University of Aberdeen.. geockoloskc karle itd. 1. Oxford University.. Rudarstvo.23-29. 1-436. geoloskc kartc se dijek na: -opst(~ geoloskc iUlrtc.Opis gcoloske kartc i svih evidentiranih geoloskih elemenala kao Ijasnjenje grafickih prikaza 11<1 karti 1e istorija nastanka kartiranog terena ikazuju se u tunlacu geoloske kanc. Hrvatovic l-l.ke kane" fOlOgeoloskc karte.'fU i~ NlTulurj('. Obradovic J.). 1996: Sedimentologija. Tuzla. & Larson E.New York... 1304 New York... 17118. f9YI. Janjic M. hidrogeoloske kane. 175-182. Grubii. 17/18. -osnovnc geoloske karte ( od i: I 00 DOD do I: I 0 000 ). 1-486. Beograd. Rudarstvo.. & Redzepovi6 R. Geoloske kartc se mogu podije1iti prema mjcriiu i sadrzaju. FilipoviC B. LlTERATURA Basagic M. 1. Oklahoma City. -dctaljnc gcoloskc kar!e ( 1: 10000 i veee ). 1989: Putnam's geology. Civilna zastila-Kantona1ni stab CZ-Tuzla. ] Ivloskva. Zbornik radova ROOF.Tuzla. TLlzia Dimitrijevi(: lVt. fnzla.ja kHz. 1. Blatt H.cnjclskogcohlske karle. sanae. Birkeland P.. < • Prema sadrzaju.173. Tuzla. f)oruevii. Gillen C. 1979: Inzenjerska geodinamika.l .1972: The Studio Handbook of Minerals. Univerzitet u Beogradu. Dzindo A..e pudatkc 0 sasta\'u. 1999: Geoloski vodic kwz Bosnu i Hercegovinu.Tuzla.9-15. Boegel 11. Tuzla..)) 213 .c P. Zavod za geoiogiju.6 B. tektonskc karL:. Beograd... E. et aL" 1976: Fiziceskie svojstva gornih parod i poleznih iskopaenlih. Hrvatovic H. 1978: Gcolosko kartiranje.1-203 . 1-439. Fcrha\begovic 2002: Savremeni egzogeno geoloski procesi u krovini tuzlanskc sone formacije. Bordev. Nanena knjiga. Beograd. XXIV 37-41.513. The Viking Press. Fcrhatbeuovi(: Z. Earth science institute. Slika 96. Zagreb. kojc sadri.1984: Metamorphic geology. prikazom tcrenn sa aspckta oelre-denc geoloskc disciI)linc. 86-92. " . 1-277. struktura 1 dmamlka ZemlJe. Aberdeen.'ta.. Beograd. 2003: Klizista Tuzlanskog kantOlla.' . Prema jerilu geoioske karte se dijele na: -pregledne gcoloskc karte ( 1: 100000 i manje ). 2000: Odroni u karbonatnim stijenama. 1.2003: Hitne intcrventne lujere na klizistill1a karaktensl1ka~ primjena i opmvdanost. 1992: Sedimentary petrology.'IIl' i H{'J"CCY. Nedra. Univerzilet u Beogradu.. V. 2000: Inienjerskogeoloski i geotehnicki modeli kHzista na podrucju Tuzlanskog kantona.l. j c Nauka. litolo~. Univerzitet u Beogradu. . Herak M.. B.. Gcoluy/w !WI"/U BU.Civilna zastitaKal1tonalni stab CZ-Tllzla. 15-23.f!1·illc ! j'I"<!ICI. Sarajevo. Skolska knjiga.185..(illl.Sarajevo.. 1991: Osnovi petro\ogije.. Gculoskn karlu 8iH l'fikaLlrlajc na slicl 06..

Svjetlost. Tuzla. PasiC-Skripic D.. Taksie A. 134-137.. Tuzla. 1-395. & Sijercic I. Stevie M. Soklie l. 1992: Introduction to mineral Sciences. New York. Rudarstvo 17/18. ' Lokin P. Cackc)\'ic r & Zekan S. 1988: Hroaologija geotektonskih pokreta u Dinaridima u mczozoikll i kenozoiku.. 1-447. 1-272.. . Rudarstvo 17118. 1996: Magmatske formacije Dinarida. XXII!!. 1983: Specijalna mineralogija. Tuzla. Putnis A. Suljkanovic M. Vardarskc zone i juinih dije1o. 1985: Geology for civil engineers. 1981: Petrologija i petrografija magmatskih stijena.. P. 127134.. Zagreb. Zbornik radova RGGF XXIlI.odrona uz prometnice primjenom drenaznog sustava i gabionskih zidova. Cambridge.& FerhatbegoviC Z. Glasgow. Zagreb. knj. 2000: Deformaeije gabionskih konstrukcija pri osiguranju padina..159-169. Univerzitet u Tuzli. Beograd. Beograd. 1. Zagreb. Uniwrzitct u TllZli. 12. Rudarstvo 17118.. Redzepovi6 R. Grifon.. Zagreb.& Kovacevic R. Zagreb.. Jasarevi6 I. Tuzla. Ristic P. 1-107.. Pami" J.Sapna. Geoloski glasnik. 2003: Sanacija klizisla "i'asji grab" na putu Kalesija-Sapna. 1964: Lineamenti sjeveroistocne Bosne. Univerzitet u Beogradu. 2001: Odreclivanje koeficijenta fiI{racije lezista Omarska na osnovu granulometrijske al1alize. Ferhathcgovic Z. Risti6 P.. Sarajevo. Split. Sokiit 1.J Bil-1. 1987: Klizcnje i stabilizacija kosina. 2000: Marinski paleogen i miocen II profilima istraznih busotina kod Gracanice. 1.Rudarstvo. 23/24. Rokic Lj.. Naucna knjiga. 198 J: Gcologija za gradevinare. Vrnbac S . 1985: Inzenjerska geologija sa osnovama geologije. 1-198. 1-220. ANU BiT-I. Skolska knjiga. Tuzla. Scstanovic S. & Zekan S. Sarae Dz.. & Ferhatbegovi6 Z. AN1.. 17/]8. 2001: Osnove gcoiogijc i petrografije. 1-159.736. 10.23-55... Zigic 1.. 5-25..R. Jevremovi6 D" i997: Geoloski gradevinski materijali.310. 2000: Prikaz uzroka msenja potpornog zida i na:. Skolska knjiga. & Alit F. Sarajevo.47-51. Vlahm'. Sveuciliste u Splitu.. 1999: Facijalne i biostratigrafske odlike badena i sarmata sjcYerne Bosnc. Sarajevo. Rudovi LXXXV.. & Lebo Z. PasiC-Skripie D.Tuzla. Sestan~\i6 S. 1... 1. 1989: Mineralogija.. JanjiC S. Pasic-Skripi6 D.. 163-169. Rudal'stvo.Tuzla. Rudarstvo. 162-171..stmktumi obliei Tuzlanskog bazena i Majevicc. 1996: Geologija u gradevinarstvu.. ' Mandzi6 E. Rudarstvo 17118. 2001: Kako zivjeti na klizistu. Me Graw-Hill Book Company i557. Sarajevo. University of Camhridge..::a PanonskoF bazena. Lege! F. 1979: Osnovi geologijc. 2000: Sanira~e klizista. J 986: Osnovc geologije i petrografije. Beograd. Split. ~001: Promjene toka brzine slijeganja po petogodisnjim penod. Sokiic 1. . Kantonailli Slab CZ. 129-33. 1970: Geologija za mdare. ~ Tisljar J. 1-422.. Beograd. Zavod za geologiju. 2000: Kliziste StuboGracanica istrazivanje i sanacija. & Gribble C.c. Beograd. ] -314. .231.Corie S. Geoloski glasnik. 214 215 . Tuzla.1-375 . Tuzla. 2001: Stijenski masivi kao objekti inzenjerskoge()loskih izucava~a sa osvrtom na savremene inzenjerskogeoloske karakteristike tuzlanskog sonog lezi!. Vrabac S.& Ristic P. Tuzla. Stevie M . 10.. Sveuciliste II Splitu. Skolsk" knjiga 1-198. Zagreb.D. 2000: Razvoj baze podataka nestabilnih terena urbanog podmcja kantona Sarajevo. Sarajevo. 156-162.ma tuzlansKe gradske zone. . Naucna knjiga.Janjic M . 65-71 Tuzla. Soklic I. 1-378. Halilovie S. 1-596.457. Rudarstvo ! 7118. 23/24.. knj. 1-204. 1973: Cities and geology.ipa an putu Ka!csija.. 10. Milojevic N. Tuzla.... I I 1-139. 1989: Geotehnika. Cackovic r. Tuzla.Sarajevo. Univerzitet u Sarajevu. Radovi LXXIX.23-38. 1994: Scdimentne stijene. Naucna knjiga.pnmJcna u graditeljstvu.c 'vI. Beograd. 1-35. 1986: Tektonsko.. Nonveiller E. Tuzla. Soklic I. & Panic J. 115-117. 1-262. 1-364.. Nikolic P. 1967: I-lidrogeologija.. 2000:Metodologija istrazivanja klizista.ta. 1-233. McLean A. 102-111. lnstilu! za gcoioska iSlrazivanja. .. Sarajevo. Gradevinski institut.. Beograd. University of Glasgow.primjena cradevinarstvu. ' Petkovie K. & Nikolic P.. Univerzitet u Beogradu.. Zbornik radova ROOF. 1964: Postanak 1 struktura Tuzlanskog bazena.. Stevie M. Tisl'jar L 2001: Sedimcntoiogija karbonata i evaporila.. Beograd. Nafta. 1993: Osnove inzcnjerske geologije. Univerzitet u Beogradu. Sestanovic S.

16 antiklinala. 49 bazien. 16 andaluzit.27 dolo mit. 43 bigar ( sedra ). 162 bore. Wiley. 55 drobina.27 andeziti. 143 atmosfera. 104 epidot. 71 bo. Tuzla.59 arteilke izdani. 124 dioriti. Chichester.ia minerala. 56 biostratigrafija.44 debljina sloja. 76 cirk. 164 cvrstoca na pritisak. 204 dijabazi. F. 62 alpinotipna orogenezu. 1995: The evolving continents. 169 centar simetrije.526. 55 alohemijski sastojci. REGISTAR Abrazija. 128 endodinamika. Windley B. 202 argilosisti. 93 antiidinorij. 165 elementi kHz. 96 apati!.. 132 alevrolit ( sHtit ).Civilna zastita-Kantonalni stab CZ Tuzla.90 augit. 124 epicenter. 79 eolska erozija. 93 brane. S3 brcce. 114 detalinn kartiranje. 19 boj" slijen. 28 amfiboliti.27 cvrstoca na istezanje. 7-9. 16 coslovne saobracajniee. 2003: O$novni uzroci pojaye klizista na podrucju Tuzlanskog kantona. 1.28 blasticn!! struktura.27 217 .44 disten.. 208 detri!icn" slmklnra. 75 arkoze.28 barit.36 apsolutna staros!. 195 bioHt. 179 ciklosilikati. 88 deluvij. 189 akutue sanudone mjere. 50 dijamant.55 clasticnost slijone. 165 dadti. stiieno. 34 dolomiti. 162 busivost stijena.56 dinamika podzemnih voda.190 brecas!a lekstura. 37 dijatomiti.125 cirkon. 35 anizotropni minerali. 45 dijageneza.35 bazalti. 70 dine. 51 devon.sta. 83 amfiboli. 164 cvrstoca na savijanje~ 164 cvrstoca na smicanje. 181 akumulacijska jezera.26 ejepljivost (kalavost) minerala. 117 Aerodromi..nje.27 cipolini. 19 eoisit.Vrabac S. 77 amorfni minerali. 45 anbidri!.45 bazalti.l.55 bubr. 11 atmosferska iii meteorska voda. 137 dinamotermalna metamori'oza. 114 denudaeija.

93 idealni l-{r"' r iii!. ~ 27 lioefidjcn! filtrad. 195 longitudinaln' tala.. 121 karstnll polja. ] 59 halidi. 72 ktasticna strul{hH"}L ' klifovi. 41 Ijepl.115 jezgra. 80 gcolektonika.33 karstna erozi. SH borublcuda.36 . 59. 13 gustina mineraia~ J 8 gustoca.ja. ~: kristalizirani miuerali.. 55 kalkrndit. 1(] 1 grodirmmika. 42 kvarc ( kremen ).ia. 110 lucen..204 kristalasta stroktllra. 188 rOllerm.rjC.. 197 kon raspadlluja.62 ". 71 ierzoliti. 28 fizii'ko raspadan.I\) inzen. 99 magmatske 38 magnezit.rfi.ie. 43 klasifikacija ldiziSta.'''''' 130 kontinentalni sedirnentR.~ :. 163 magma.:~enti. 18 izosciste. 21 hemijski otporni mineraii. ] 57 1£. 30 27 jame.. 104 izntr-opni nljnera ii.c":ni-Sic. 30 k31'boo.11'. 32 fiksisticka koncepci. 191 kanioni. 195 gcotermski stupanj. 75 horst. 21 hemijski reaktivni mincarli . 33 mandolasta teL ': ~u ra. 69 fosiU. 21 hcmijski topivi mineraH.ja._f. 36 lisl".. 10 !l!'lril'i...9 g~oioska karta 1 209 geolosld prom. 128 klizenje. 198 lava.3:..12 jura.36 gcologi. H2 tlnidaina tckstur3. 21 hemijsko raspadanje.SfitT/ <~. 28 Ii/osiera.lode. 209 geoloski stub.i. 14 hillrogeologija. 100 lednicka erozija. 50 hillatogeni minerali.:" Sun"eva hliunca..ia. 19/1 37 granati.'mH". 76 merolmrst.99 kliziSte. H liloslratigrafi. 78 gcoeicktricne n". 36 nuvijaln" erozi.nc> 'I~ 171 Gom!w". 40 . 60 kreda.".141 izomorfizarn.iski neotporni millerali." 207 gcosinklinalc.". krccnjaei. 55 kambrij.. .ie magmaiskill slijella.epirogeni pokreti.196 fmllamie. 55 kalklutit.. -:'" !li'\~'''I. 9 istra:bw husenjc i raslwpi..::. 121 kataklasticna metamorfozlI. 112 hemijsko trosenje. 124 kanali.ili ).-. 17 hemi.10 hliPolc.. 204 kamenc pustinje. 2~) 123 75 iii ma..122 jaruge. 125 icpidoblasticna struktura.45 kisele magmatskc stijcne.66 Laurazija.icrskogeoic'\ski ]j 35 kartjranje j klivaz.n' (Iinjd).lo. 141 hi!ll'osfera...iivost.~. 13 gil'S. 141 lwoglomerati. 80 filit. 113 komnd. HI" nnermcri..n.32 limon.ja. 31 feldspa/oidi. 4i horizonta1ni rasjedi..iadja (skriljavost).". 76 kvartar.48 lellei!. 11 6 foii. 11 7 kH"'~~~:<::. 156 geofiziciul 155 gco~ngija . minerali. 96 klasti""" mctamorf"" stmktura.iziri.. skala. 1] hi<irolehnil'ki objckt.28 hornfels. 15 kristalni sistemi. 9 hi<lrogeoioski i:wlaiori. 197 :rna. 26 graniti~ 45 granoh~asticna grauvake~59 \ ". 41 fluorit... 80 erozi. heksagonalni sistem.' :_~ra.33 kalkarenit. 207 mikasisti. 116 kaolin. 151 71 gravitad.ia. 16 WI"''''" 218 219 . :. lIH 46 ge. 15 mclanz. 207 kimberliti. 34 gHnc~57 gnaj§~ haHt. 16 kuglasto lucenje... 115 faciJes. 129 klasifikacija pulwtj"". 52 TtU1tC. 209 gcoloslw ka.iska era.".. 70 kcoozo. 14 Hi staidas!a stmktom. 197 feldspati...!. 204 laboratorijski modeli. 86 J'. 204 karbonatl. 30 kvarciti.!a. 75 mikrit.!. 123 metamorfnc stijene. ( l".herg. 51 kristali.je.. 38~69 metamorfni mjneraH~ 15 mczozojska era. 75 filosilikati. 204 kalcit. 55 konsekv. 141 hidrogeoloski kolek!ori. 41 mnrin\C~. 171 laporci.sivna rdishl.

195 paleontologija. 23 petrografi.88 pukotine.41 .45 < ' otpornost na habanje. 133 ofitska strok/ofa 39 oksidi. 51 rijecni meanor'.ni minerali. 55 rasjed.90 sorosilikati. 155 leks!ura. 122 refleksijska metoda. 135 ' organogena struktunI. 52 seizmicki opasnc stij""'" no tektonika..54. 16 spccijalne geoloske karte. ') seizmograf.122 porfirska struktura.81 monoklinicni sistem. 9 petroiogija. 115 serpentin'!.170 sump"r. 79 ~ ortohemijski sastojd 62 ortoldas.71 pnwi no Ineen. 55 pij~zom"t"rski pritisak. 5'" orogen. 179 sljunak. an. 203 rclativna starost. " stijene.64 sedimentn" stijene. 10 ncfeli". 163 smjer pada. 44 tcrasc..32 plan~~ezimalna bipotez" 10 piashenos!.81 olivini.116 silikati.6 po Imlktni sli"na\{ 32 poiimorfuam. 9 mjesoviti sedimenti 197 mobilisticka konce~cija 83 modeliranje.58 rcversni ras. 1 It) tektouika ploea. 49 stitovi.96 smitsonit. 49 plinska hipotez" 10 ' . 07 ' podzemni ("gorski") "d' ' I'· .26 omotac. 198 para\elopipedno iii lucenjc. 201 strlje. p~rogeni miner-ali. 160 os~ simetrije. 143 pint.135 silimanit.122 peridoti!i. 70 pneumalogcn' minerali 4 podzemne vode.miloniti. 37 l'ctrologija. 97 stratigrafske jedinice.ic. 135 prubnjc sloja.37 pijL'Sak. 16 oSlpanje. 18 Icnzionc pukotine. 135 p.trog.prizmatsko paraskriljaci. 170 rioliti.mkovito lucenjc 41 piutonizam.35 rozeta. 32 nemll. 54 ohs!oli!i. _.35 ' ol~gomiktlli illjnnak.208 stratigrafskll gcologija. 181 ponod. 18 sufozija. 97 sloj. 142 pnkoline smicanja.lcdi~ 91 struktura. 122 refrakcijska metoda. 18 ' " pomorskc luke. 124 I'j escari. 156 stisljivosl. 23 tercijar. 79 selektivna abrazii'" 119 teklos ilika 25 s"rpentin.37 roiniac. 123 muskovit.93 sulfidi.119 rombieni sistem.124 obtik minerala. 132 sinklinala. 92 sjajnos t minerala. 16 sparit.62 rcalni kristali. 55 simetrija kristaia. 13 siderit.29 temeijcujc. 31 opste geuluske karte 141 ordovicij. 17 sulian. 126 most. 176 slijeganje terena. p i ocasto i b.obla. pokrell. 168 odronjavanje.74 m~nerali glina.28 nasipl.. 195 paleoklimatologija. 34 rov.13 !" 221 . 194 relaksacione pukoline.12 opal.! ( silt). 19 prostomo pianiranje. 165 paleogeografija. 16 prevcntivne mjcre. 18 radioaktivnost. J 61 rckognosiran.208 stalagmiti. 30 morenski materijal. 44 stubasto luccnje.121 saobracajnice. 42 rodobrozit. 166 ' platforme. 141 rcambuliranje. . 45 pecine. 136 sinklinorij.i'" 42 nentralne s!ijene 25 Ilczosilikati 26 ' IHVO podzemnc vode 91 normalni rasjed'.ia. 76 temperatura zemli c. 35 .. 14 I'!c~~vi skriljci. 58 plagioklasi. 88 slobodne izdani. 56 skrape. 21 seizmicki bezopas .80 seizmicka aktivnost5 102 talk. 134 sil"r.88 propusnost. 110 tektonski pokre!. 31 ' ortoskriljci. 18 obradivost. 75 p!e~~ane (lnstinje. 39 poroznost.!. 17 montmorilonit.clI" strukl < ne <I um. 93 prolamanje stijenskib masa. 156 stalakli!i.29 seizmickc metode.187 Nebularna hipoteza. 116 strukturni dijagrami. 27 ravan simetrije. 99 ' plutonska metamorfoza. 135 pr~h iii alevr. 91' oaze. 96 proluvij. 97 s'jeni!i. 29 mmeraiogija.75 sipar.47 perm. 4 p"oks"n'. 171 ' molasa.195 paleozojska era. 206 Pangaea.

92 transverzaini talas.141 hmcli. 17 Tetbys okean. 163 trahiti. 41 viJadukt. 70 teseralni iii kubicni sistem. 27 {vnloea mineral". 55 ultrahazicnc stijenc. 39 zcljeznicke pmgc.122 va!ov.121 vulkan. 31 transformni rasjedi. 125 vezil{uiarna tekstura. 25 usjed. 17 tumac. 56 trijas. 186 zeleni skriljci. 132 tetragonalni sistem.termalna metamorfoza.. 75 zcmlja ervenica. 161 vrtace. 10.186 m'ale.4S trakasta i slojevita tckstura. 166 toplotna provodljivost stijcna. 135 triklinicni sistem.86 zrnasta struktura. ISO ziiavosf stijena~ 165 222 . 17 tikstropija. 100 vllikanskc kupc. 123 vodoaerioc. 65 zeoliti. 20 ugao nagilla.lOO vulkanizam.33 zOlle subd""dje.121 YodOprOpllsnost iii pcrmcabiloost. i83 turmalin. 36 zemijotrcsi. 71 travertine. zasjcci.