Sejfudin V rabac Dinka Pasic-Skripic Zijad Ferhatbegovic

GEOLOGIJA ZA GRADEVINARE

UNIVERZITET U TUZLl RUDARSKO-GEOLOSKO-GRADEVINSKI FAKULTET
2003

Izdavac: JU Univerzitet u Tuzli

Recenzenti: Doc.dr.Hazim Hrvatovic, dipLini.geoL Doc.dr. Ibrahim Cackovic, dipl.ini.grad. Autori: Dr.sci.Sejfudin Vrabac, dipLinz.geoL Dr.sci.Dinka Pasie-Skripie, dipLinz.geol. Kompjuterska priprema teksta i slika: Doc.dr.zijad Ferhatbegovii:, dipLinz.geoL Doc.dr.Dinka Pasie-Skripic, dipLinz.geol.

Stampa: Ars grafika, Tuzla Tiraz: 200 prirnjeraka
Izdavanje ovog univerzitetskog udzbenika odobrio je Senat Univerziteta U Tuzli odlukom broj: 03-2960 4. 12/05., od 18 maja, 2005 god.

Manualia universitas studiorum Tuzlaensis

(Udzbenici Univerzitela u Tuzli)

PREDGOVOR Rezultati geoloskih istraZivanja omogucavaju cjelovitije upoznavanje grade prostora u kojem zivimo te nam koriste u gotovo svim segmentima zivota, napnmJer u gradevinarstvu, rudarstvu, vodosnabdijevanju, energetici, poljoprivredi, sumarstvu, zastiti okoline, itd .. Obzirom da se danas izvode slozene i skupe gradevine, posebna painja se posve6uje nacinu i mogu6nostima temeljenja, stabilnosti i zastiti kosina te uvjetima rada u razliCitim stijenama. Optimalno rjesenje problema nije moguce ni zamisliti bez interdisciplinarnog rada tima strucnjaka razliCitih pro fila, koji sveobuhvatno analiziraju slozenu problematiku gradenja. VaZan dio posla koji pri tom treba obaviti ulazi u djelokrug rada geologije, jer za pravilno planiranje i izvodenje gradevine trebamo poznavati sastav stijena, njihove medusobne odnose i fizickomehanicka svojstva, dinamiku odredenog prostora, strukturno-tektonske i hidrogeoloske odlike terena, itd .. Na osnovu navedenih karakteristika odreduje se nosivost terena, te vrsi izbor alata za rad i eksploziva, izbor mehanizacije, planira zavrsetak radova, itd .. Pri istrazivanjima za hidroenergetske gradevine i postrojenja, geologija daje odgovore na brojna pitanja vezana za odredivanje najpovoljnijih lokacija podzemnih gradevina, brana i akumulacija. IstraZivanja za potrebe vodosnabdijevanja i efikasnu zastitu voda od zagadenja te pronalazenje tennalnih i mineralnih voda, djelatnosti sn u kojima geologija sa svojim specijaliziranim naucnim disciplinama, posebno hidrogeologijom, daje veliki doprinos. Poljoprivreda i sumarstvo takode koriste rezultate geoloskih istrazivanja. Tako se naprimjer, danas dobro zna kakve sve negativne posljedice po okolinu mogu izazvati egzodinamski faktori zbog nekontrolisane sjece suma, narocito na padinama ali i neracionalno pretvaranje planinskih pasnjaka u oranice. U zastiti okoline, geoloska istraZivanja daju vaZne odgovore na pitanja vezana za zastitn prirodnih padina i izvedenih kosina od erozije, zatim 0 mogucnostima i rjesenjima sanacije klizista i odrona, zaStite podzemnih voda od oneCiscavanja, odabiru optimalnih lokacija za odlagalista otpada, itd .. Iz ovog kratkog osvrta na ulogu geologije u praksi, jasno proizilazi potreba gradevinske struke za poznavanje osnova ove nancne discipline. Stoga smo se odlncili da prioritetno za studente Gradevinskog odsjeka na Univerzitetu u Tuzli, ali i za sve strucnjake gradevinarstva, napisemo ovaj udzbenik. Pri tome smo posH od realnosti da studentu treba prezentirati osnove geoloskih disciplina koje su vezane za

I -

I

3

gradevinsku praksu i koje ee mu koristiti ne sarno tokom studija vee i
kasnije u praksi.

SADRZAJ PREDGOVOR I.UVOD .................................................................................................... 9 1.I.Definicija i podjela Geologije ............................................................. 9 l.2. Postanak, grada i osobine Zemlje ...................................................... 9 2. MINERALOGIJA ................................................................................. 14 2.1.Postanak rninerala ............................................................................... 14 2.2. Unutrasnja grada i oblici pojavljivanja minerala ............................... 15 2.2.1. Kristalizirani minerali .............................................................. 15 2.2.2. Amorfni minerali ..................................................................... 16 2.3. Simetrija kristala ................................................................................ 16 2.4. Kristalni sistemi ............................................................................. .... 16 2.5. Polimorfizam i izomorfizam .............................................................. 18 2.6. Fizicka i hemijska svojstva minerala ................................................. 18 2.7. Metode ispitivanja minerala ............................................................... 21 2.8. Sistematika minerala .......................................................................... 22 2.8.1. Silikati ...................................................................................... 23 2.8.1.1. Nezosilikati ................................................................ .26 2.8.1.2. Sorosilikati .................................................................. 27 2.8.1.3. Ciklosilikati ................................................................. 27 2.8.104. lnosilikati ................................................................... .27 2.8.1.5. Fiiosilikati ................................................................... 28 2.8.1.6. Tektosilikati ............................................................... .30 2.8.2. Karbonati ................................................................................. 33 2.8.3. Sulfati ....................................................................................... 34 2.8.4. Sulfidi ...................................................................................... .35 2.8.5. Oksidi i hidroksidi ......................................'............................. 35 2.8.6. Minerali ostalih grupa ............................................................. .36 2.8.7. Elementi .................................................................................. .37 3. PETROLOGIJA .................................................................................... 37 3.1. Podjela stijena prema naCinu postanka ............................................. .38 3.2. Magmatske stijene ............................................................................. 38 3.2.1. Struktura i tekstura rnagmatskih stijena ................................... 39 3.2.2. Lucenje magmatskih stijena .............................................. ...... 041 3.2.3. Sistematika magmatskih stijena .............................................. .43 3.204. Mineraloske i petroloske karakteristike granita, gabra i peridotita ..................................................................... .45 3.2.4.1. Granit ......................................................................... .45 3.2.4.2. Gabri ........................................................................... 46

Ugodna nam je duinost da se zahvalimo recenzentima dr.sci. Ibrahimu Cackovieu. dipl.ing.grad. i dr.sci. Hazimu HrvatoviCu, dipl.ing.geol. koji su svojim savjetima doprinijeli kvalitetu ovog udibenika. Bit cerno zahvalni svim kolegama koji lekst proCitaju i dostave nam svoj kriticki osvrt.

4

5

.............2........................................ 102 4........ Eoiska erozija ...... 124 4........................................... 137 5............1.......... 3....1...4......... Izdani . ............1...!.............3......................... 93 4.............. Metode istrazivanja za potrebe gracievinarstva ....................................Povrsinsko raspadanje ..............................2.............. Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko Ispitivanje ...1............1...................2............................. Uzroci stvaranja klizista ........................................ Zamocvarenje terena ......3..............1..................................................2..................................... 4. 76 3...5......... .............1............Geofizicka istraZivanja ....... Cilj iilZenjerskogeoloskog izucavanja klizista ............................1......1.................4....................... 76 304....................3..1...3................3......................1.............. GEODINAMIKA ....... 59 3..............................1.....................3... Znacaj proucavanja geoloskih struktura sa aspekta gradevinarstva ...... ...........Tidotiti.....3.... 172 6 7 ............................................ Klizenje i kIizisla ....1.............] ............3..3.......... 78 4............ Metamorfne stijene ..........2......4...3..................... 120 4.................. 76 3.... Pjescari .............. 4.............................. 117 4........ PODZEMNE VODE .....1................................ lSI 6.vatre i hemijskih agresivnih materija na stijene i kamen ................ 155 6....................4..................7.....1..........3.................2......... Poroznost i propusnost stijena ............................ 164 6..................................2........11.6............1.............4....... 57 3................................ 125 4.........................4........ Klasifikacija klizista ............. ............4..............5.. 77 3......1.......... Mehanicke karakteristike ...............................4.......... Tehnoloska svojstva stijena ...3.............................4........... 88 4.......4......3...2................. 111 112 114 115 4...........2............................................ 57 3.......................................4......................3...... 131 4.............2.....3.. Sufozija ..leda....................... Denudacija .. ........ 127 4.................. Mineraloske i petroloske karakteristike mermera........... 3.. 64 3........1................2........................2....................................................................................1............. 79 4................ 168 6.1.............................4.................... 121 4............... " ... ..2............ serpentinita i amfibolita ................ Tektonska aktivnost . 146 5.................2.........3.1.........1 Gline ................. 135 5...4.... Endodinamika . Saniranje labilnih padina i klizista ................... 149 6... Sistematika metamorfnih stijena ................. 77 3........ ..2... 168 6....1...5...1................... Krecnjaci (vapnenci) ............................1. Rasjedi .... Serpentiniti ....................... Slojevi i geologke strukture stijena .. Abrazija .............11......................3.......................3........yjcti gradt................................... 128 4. ......11.. Sastav....................1...........1.................10.............................8.. 139 5.4......... 58 3... 158 6......................... 3...................................1.......................3.1..... 73 3..........2..........2.......... Elementi klizista ......~ 3.1.....................3..3.................... 96 4.....................7....struktura i tekslura metamorfnih stijena .............................................. 60 3................. 4......2........................................ ........... Osipanje .... .............. 4.......... 76 3.......2..............11.................49 Sastav. kvarcita.... 116 4.......48 Sedil11entne stijene .............. Magmatizam .........glllatskim stijenama i prill1Jena magl11atskih stijena u gracievinarstvu .3..............6............... 53 Mineraloske i petroloske karakterislike glina................. 133 4.......................2...1...2........ struktura i tekstura sedimentnih stijena ...........47 U l1lJ..4...........4............................5.1................. Obrada i interpretacija rezultata ............ .................2........................... 159 6..................... 51 Sistel11atika sedimentnih stijena ..........................................2........1.........5......... 71 3.............4.........1...................4..4.... Erozija padavina ............................. .......1.............................. 147 5.............. 119 4...........................::njd 1\......... Laporci (Japori) .................... Nacela modeliranja ............................... Amfiboliti ...................... Inzenjerskogeoloski procesi .............................. 141 5........................................... 158 6.........2...3... Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenan1a i primjena metalTIorfnih stijena u gradevinarstvu ........... 157 6...................................1... 90 4.........................8...... 150 6..9....Egzodinamika .... 99 4.....Isusivanje temeljnih iskopa .........12......... 134 4............3..... Karstna erozija . 129 4.. Uvjeti gradenja u sedilnentnim stijenama i primjena sedimentnih stijena u gradevinarstvu .............3....................... Fluvijalna erozija ............................11............... Zone u hidrogeologiji ..................11... 79 4......4.............1......2 Bore ...................1......... Pokotine ... Zagaciivanje izdanskih voda ...........Uticaj vode. Lednicka erozija ........................" .................. Fizicke karakteristike .. Hidrogeoloska istraZivanja u gradevinarstvu ........ Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata ...................2..............6....................... Inzenjerskogeolosko kartiranje ............... 112 6....3..................... 128 4...............................3........3......... Mermeri (mramori) ...Istrazno busenje i raskopi ......]..........4..MineraloSko-petrografske karakteristike ....................lNZENJERSKA GEOLOGIJA . 148 6...2..... 131 4..................... ........2...................2..... 4.......1..2.......... 69 3 A.............. t........................................2............. Seizmicka aktivnost ........... laporaca i krecnjaka .............1. 171 6........ Odronjavanje ..........................................3..................................4....................................2.3. Kvarciti . 138 S........................... pjescara.....13...... 99 ...........

. 173 6.... 7. .......... Fosi!i i stijene kao geoloska svjedocanstva ....6... kao i 0 njihovoj genezi i primjeni.4.....3. ...........7............ preobrazavanje i sistematiku. Tektonika itd ..1...... 176 6.2.............ia je nauka koja proucava teren kao prirodnu geolosku konstrukciju odnosno kao radnu i zivotnu sredinu...... .. 7.................2.. U okviru Geologije izdvojeno je vise naucnih disciplina kao sto su : Mineralogija.......... Zeljeznicke pruge ..........2......... 8 9 ............ Aerodromi .......5...... . 6................ ...... Kanali . ........... usjeci i nasipi ... Hidrogeologija je nauka 0 podzemnim vodama koja proucava njihov postanak...... ..... 180 6... 208 8......... ............ Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivanja za razlicite namjene i objekte ............................................ ... ... 182 ..... 192 6..... Petrologija je nauka 0 stijenama koja proucava njihov sastav.....2.................... ....... .............3.... ..8...................... Obzirom da do danas nije izrazito prihva6ena bilo koja od njih...................2....... Inzenjcrska geologi...3..... 185 ................ 183 6.................. Saobracajnice ... Odrcdivanje relativne starosti slijena .2......4........ . . Prognozira uslove gradenja u stijenama kao i ponasanje stijena tokom eksplotacije gradevinskih objekata koji su na njima izgradeni...........2........... Petrologija.................. 190 6.....5............ ....ia i podjela geoiogije Geologija je prirodna nauka koja izucava sastav.................... Hidrogeologija... ... ..1.......6......3..3.......2..........214 REGISTAR ........ 173 6........ Mostovi .......... Postanak........ Zasjeci..... ................... .................... Brane ....... ..... ...... Cestovne saobracajnice ... ......... Istorijska geologija je nauka koja se bavi proucavanjem istorije Zemlje kao nebeskog tijela od njenog ulaska u planetski stadij odnosno od "Temena stvaranja litosfere pa do danas...........2... Odredivanje apsolutne starosti stijena ....2.......... .... te rekonstrukcija paleogeografskih...........3...... Stratigrafske jedinice .....7...... .... strukturu.......... 208 8.... Prostorno planiranje ...... Istorijska geo!ogija....... 198 .. ...... Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu . .... 191 6............1......... ........ Dinamika Zemije u svijetlu mobilisticke koncepcije ......... Geoloska karta ... 196 7.............7............................1.. .3............ Akumulacijajezera 6...................... Definici......Pomorske luke.....2.1.... STRA TlGRAFSKA GEOLOGIJA ... tektonskih i magmatskih dogadaja.... ......... u nastavku su saZeto prkazane sarno neke.1..2.. ....... ... Temeljenje ..... . ........... genezu....3.. Ona obezbjeduje podatke neophodne za ocjenu medusobnog uticaja terena i gradevinskih objekata...........4.... grada i osobine Zemlje o postanku Zemlje i ostaiih clanova Suncevog sistema postoje razlicite teorije i hipoteze...... 217 UVOD 1..... GEOLOSKO KARTlRANJE I GEOLOSKE KARTE . 204 7.......... 203 7.......... Mineralogija je nauka 0 mineralima odnosno 0 njihovim morfoloskim i hemijskim osobinama..... Mezarja i groblja ........ ...... . ........2...0dredivanje starosti stijena... .... ....... Inzenjerska geologija....... 209 LITERA TURA .... .. 179 6....... 202 ... teksturu....... Odlagalista otpada ......2...... 193 6... 179 6........... Pored navedenog Inzenjerska geologija proucava prirodne gradevinske nemetalicne materijale..... ......................... ...2.............2.... .1........... 181 6........2........2...... ...................... . 186 6. .....3.........2................................. ... 1...... rasprostranjenje i kretanje u Zemljinoj kori.............. 188 6. Tektonika proucava pokrete u Zemljinoj kori i njima proizvedenu tektonsku gradu iIi sklop te strukturne oblike pojedinacno tretirajuCi zakonitosti njihove geneze i rasporeda...... ..... uslove njihove eksplotacije kao i mogu6nost njihove upotrebe u gradevinarstvu.2... Tuneli ........ ...............2........... Njeni osnovni zadaci su odredivanje starosti stijena i geoioskih dogadaja...........2.......3....... dinarniku i istorijski razvoj Zemlje....................... .... 195 7.................. ........2..... .......7.........2..... Geolosko kartiranje ......... ............... ................ 194 7... ..... ....... Bavi se problemima prilagodavanja gradevinskih objekata terenu i metodama poboljsanja svojstava stijena......... 205 8. 20] 7............ ...........9..... Hidrotehnicki objekti ..................

.Moulton. Autor ave hipoteze je R. :~em~j\~?~~. Aulori ove hipoteze su LKant (1724-1804) i neovisno 0 njemu. / eNeptun .R. Ova kora nije kontinuirana jer nedostaje na dnll okeana.estanovic. Prema novim shvatanjima u litosferu nazvanu tektosferOlll. Nju su 1925 godine predlozili JJeans i H. Hipoteza "supernova" eksplozije F. ugljenog dioksida. Cvrsto dno okeana izgraduje kontinuirani ovoj preteZno bazaltnog sastava. Iz sredisnjeg dijela magliee razvilo se Sunee.. pa su njezinim hladenjem i raspadanjem nastali planeti.a~ .. arnonijaka. '~erkui.eF 19'75.~~~-7. Plinska hipoteza je varijanta planetezimalne hipoteze. Taj dio se nazi va kontinentalna kora. nazvan okeanskom korom. ubraja se i gornji stjenoviti dio omotaca. izgraden ad uItrabazicnih stijena. kiseonika. a Cijim je zgusnjavanjem te raspadanjem stvorena osnova za postanak planeta.~. Materija tog blizanca oslala je II podrucju privlacne sile Sunca. Obzirom da kontinentalna kora lezi na guscoj okeanskoj kori) njezino spustanje na jednoj strani izaziva podizanje na drugoj. prosjecne debljine 40 km u podmcju kontinenata i 10-12 km u okeanskim podrucjima.7 g/cm3 (u kontinentalnoj kori ) do 2.':-. Jeffreys.200Jj Bei. Njezin gornji dio izgraduju stijene uglavnom granitnog sastava uz malo sudjelovanje sedimenata. 10 II . od nekoliko koncentricnih zona. -iitosfera. PS de Laplace (1749-1827) . Hipoteza Suneeva blizanca pretpostavlja da je primarno Sunee bilo dvostruka zvijezda te da je blizanca danasnjeg Sllnca odvojila privlacna sila neke zvijezde II prolazll.T./Satur~___ -.95 g/cm 3 (u okeanskoj kori ). odnosno zracni omotac koji je sastavljen od azota.~'~' . prcu::eto Nebularna hipoteza pretpostavlja postanak Sunea i planeta iz rotirajuce nebule (llsijana plinska masa) koja je popunja\'ala prostor danasnjeg Suncevog sistema.ili vodeni Zemljin pokrivac sastavljen od slane vode okeana i mora te slatke vode na povrsini i u podzemlju kontinenata. Planetezirnalna hipoteza polazi od pretpostavke da su SUllce i planeti nastali iz spiralne magliee. Ravnotezu pJutanja raz}icitih blokova nazivamo izostazijom. ! Zemlja se sasloj. Hoylea takode polazi od pretpostavke postojanja suncevog bIizanca koji je dozivio eksploziju karkteristicnu za zvijezde tipa "supernova". Chamberlin i F. prasine i mikroorganizama.Novi podaci 0 istrazivanju svemira vjerovatno ce rezultirati i novim spoznajama neophodnim za tacniju interpretacijll postanka Suncevog sistema i planete Zemlje. "::-. a njezinim hladenjem i raspadanjem nastali su planeti. DiD materije tog blizanca zadrzan je u podrucju Sunceva djelovanja. odnosno povrsinski Zemljin pokrivac. -hidrosfera.A Lyttleton.:~suflce! \'- Slika I Shematizirani prika:: Sunc'evog sistema (premo iz ~f.l.~~:~~\". Relativna gllstoca litosfere iznosi od 2.7~~rs \.y:. Autori ave hipoteze koja je nastala oko 1900 godine su R. To su : -atmosfera. nastao plinski val koji je od njega otkinut. Njihova je pretpostavka da je prolazom nekog velikog stranog tijela pored Sunea. a u njenim pojedinim dijelovima od kapljica i ('vrstih cestiea koje su nazvane planetezimale razvili su se p]aneti.' ! /·U~~·~ .

1984) Slika 2. U prosjeku. te Wiechert-Gutenbergov diskontinuitet na granici Oll1otaca i jezgre.::cf(/ j::_ Herak.fera. a zonalnoj gradi Zemlje ( s1. od kojih je llujvazniji MohoroviCicev na graniei litosfere i omatai'a. H-huf'l:'J~ra (pn. a negativni na sjevemoj. U tom dijelu plasta odvija se 1ermalna dinanlika i s njom u vezi konvekcijska strujanja sto moze biti uzrok elinal11ike i piasticnih detorl11acija u tektosferi.'. J2-1II1Ulr(/. ta dubina u Evropi iznosi oko 32 m. privlacna sila koja djeluje medu masama u Suncevom sistemu. Donji dio ornotuca nazi va se mezosfera. a srednji dio koji ide od granice s Inezosferorn do dubine oko 400l-:. PI-gornji Ol1lo/ac'.u kontinentalnom dijelu izdize iznad povrsine elipsoida. L-lifu.~'I!la je::gra.5 1 g/cm· . j j -vw!isku je::gra. Zona/na gr(l(1u ZI. vee geoida. smatra se da je sredisnji dio jezgre (unutrasnja jezgra) u cvrstom stanju.2) svjedoCi povecanje temperature i gustoee od povrsine prema sredistu kao i sirenje potresnih talasa kojima je dokazano vise diskontinuiteta. Stika 3. odnosl1o Ul1utrasnji dio Zenlije koji od graniee sa litos!'crom doseze do dubine 2900 km i inla relativl1u gustocu izmedu 2. Temperatura Zemlje rezultat je djelovanja dva izvora: Sunca i stalnih radioaktivnih procesa koji se zbivaju u njezinoj unutraSnjosti.3 g/enY) i G. 19/)'. a polarni 6356 km.3). Povecanjem dubine temperatura raste od neutralnog sloja 0 cemu svjedote podaci iz rudnika i duboka busotina. Ugao sto ga zatvara magnetski rneridijan s horizontalnom ravninorn zove se ugao rnagnetne inklinacije koji je takode razlicit na razlicitim mjestima litosfere.. Ta granicna zona zove se neutralni temperaturni sloj. A-ustell(J. Zbog rotacije. sredisnji dio Zemljc koji se pruza oel 2900 kl11 do sredista. a najveca na polovima. Zemlja se ponasa kao velik. ali relativno slab magnet (dipol). F 3-don}i OlJlotu(. rezultiraju silom teze. a da periferni( vanjska jczgra ) predstavlja metainu tekueu masu u kojoj se odvijaju konvekcijska strujanja. P2-srnl!y'j olllola(. Ugao izmedu geografskog i magnetskog pola zove se ugao magnetne deklinacije. ona nije oblika rotacijskog elipsoida.m nazi va sc astenosfera.I/eru. i centrifugalna sila koja postoji zbog rotacije Zemlje aka njene ose. Utvrdeno je da ispod povrsine postoji zona u kojoj je temperatura stalna i uglavnom odgovara srednjoj godisnjoj temperaturi promatranog poodrucja. Dubinski razmak u metrima potreban za povecanje temperature za 1 °c naziva se geotermski stupanj. Geografski i magnetski polovi Zemlje se ne podudaraju.-/) -Omotac. tije!a kojem se povrsina Gravitacija. a on je razliCit na razlicitim mjestima litosfere. Toplotna energija Sunca djeluje na povrsinu i plitko pod povrSinom Iitosfere. -Jezgra iii barisfera. 12 13 . te brzine sirenja potresnih talasa.u. Medutim. Sastoji se od zeljeza i nik1a i ima realativnu gustocu oko 11 g/em 3 Na osnovu visokc temperature (izmedu 4000 0C i 5000('C )i pritiska (oko 3 miliona bara). ana je najmanja na ekvatoru. au okeanskim se podrucjima nalazi ispod nje (s1.c K-koru. Ciji se pozitivni pol nalazi na juznoj sferi.!I1I/. AVO potvrduju i prirodne pojave kao sto su lave vulkana temperature do 1200 °c i vode gejzira do 90 Dc. Geoid u poreaenju sa sferoidom (po Wagneru iz Heraka. Zemlja je na polo viOla spljostena tako da njen ekvatorijalni poluprecnik iznosi 6377 km. Sa povecanjem nadmorske vi sine jatina te sile opada.

njihovu unutrasnju gradu. .) koji sadrii otpornije minerale. Kristali se mogu pojaviti u oko 230 poliedarskih oblika. zeoliti. granit.O i K. Pod mineralima se podrazull1ijeva prirodna tvorevina odredene strukture. da bisn10 megii utvrditi sastav stijene u kojoj iii 11a kojoj narnjeravamo graditi odredeni objekat. Ukoliko minerali nastaju u procesu mctamorfizma izazvanom pritiscirna. pirokseni i liskuni itd ..~. Kristalizirani minerali Mineralne mase koje imaju pravilne ( poliedarske ) oblike kontura nazivaju se kristalima (s1.. U sredinama gdje je zrak dosta zagaden i gdje padaju klsele kiSe (npr. skupljanje. ) u stvrdnutom hetoou moze doti do hemijske reakcije izmedu ovih mineral a i alkalija (Na. aragonit. iii kamena kojim gradilTIO. kristal se razvija u poliedarsko tijelo omedeno ravnim ploharna. ". Drugim rjeCima.. ltd" Postanak bidrotermalnih mineraJa vezan Je za kristalizaciju U vfucim Pravilna unutraSnja grada kristala sastoji se U odredenom rasporedu elementarnih eestica-atoma i jona u prostoru.. sto je karakteristicno za rudne minerale.2. Slika 4.i rcaktivne silicijske minerale (opal. i ostala lizieko-hemijska svojstva. a to su npr. Sa stanovista gradevinske prakse. topaz. C02 itd. Tuzla) racionalnije je primjcnjivati dekorativni kamen (npr. hemijskog sastava i fizickih svojstava. Koliko je vaino poznavati mineralni sastav matcrijala koji se koristi u gradevinasrstvu veoma ilustrativno se moz. Minerala ima j n3 drugim planetama kao i na Mjesecu. .se oni zovu metamorfni minerali (npr. Oblik minerala ovisi 0 mnogim faktorima koji su djelovali tokom njihovog postanka (temperatura.2.Vlahoviic. pneumatogeni. Povecanje zapremine u dodiru sa vodon1 primjeceno je kod minerala kao1inita (do. anhidrit. b) ka/cita. 2. Kalcit najcesce nastaje hidatogeno ali moze i pirogeno (diferencijacija baziene magme i stvarnje karbonatnih tijela) i hidrotermalno ( u polimetalienim sulfidnim rudama sa nisko i srednje temperaturnim mineralin1a).. feldspati.) Zbog eesto nepovoljnih uvjeta razvoja minerali se u prirodi nalaze vecinorn u odredenim nepravilnim oblicima koji su rezultat 14 15 . 25%).) nazivaju se hidatogeni.J996) 2. Zbog nejednakog rasta u razlicitim smjerovima.e vidjeti i na primjenu agregata za beton. pneumatogeno. c) kvarca (preuzeto i:::. Poznavanje otpornasti minerala na djelovanje atmosferilija veoma . Minerali se razvijaju procesom kristalizacije kojim dolazi do stvaranja kristala..Unutrasnja gratia i oblici pojavljivanja mineraia Minerali se u stijenama pojavljuju kao kristalizirani iIi amorfni. Oni minerali koji nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora (npc.O ) iz cementa. rastvorima. raspadanje pod uticajem atmosferilija.) b) ~ (. turmalin. mineralogija je nauka koja nam pomaie pri utvrdivanju cjelokupnog sastava stijenske mase. andaluzit. silimanit. kalcit. Primjera radi. Tako recimo kvarc moze nastati: pirogeno. hidrotermalno i hidatogeno.4). Tako recimo montmorilonit moze povecati zapreminu do 10 puta sto pri izraC\i tunela izaziva vel ike prohleme. te njihava eventual no bubrenje. Pirogeni minerali su oni koji su nastali kristalizacijom iz magme. itd. naein postanka te vrsi njihovu sistematizaciju. moramo odrediti minerale od kojih se oni sastoje i njihove kolicinske odnose. pritisak. MINERALOGIJA Minerali su 03nov11i sastojci stijena koje izgraduju Zemljinu litosferu.gahro. Proueava ih posebna nauena disciplina koja je po njima nazvana mineraiogija. temperaturom i djelovanjem vode. zbog cega se pojavljllju unutrasnja naprezanja koja rezultiraju pucanjem betona sa pojaV0lTI mrezastih pukotina. hidrotcrmaini. itd). To je nauka koja proucava hemijska i fizieka svojstva minerala. gips. hidatogeni i metamorfni. itd. Oni imaju homogenu gradu i odredeni hemijski sastav koji se moze izraziti hemijskom formulom. 2. na ponasanje laporaca bitno uticu minerali glina koji su veoma osjetljivi l1a dodir s vodom.1. onda . Postanak minerala Prema nacinu postanaka minerali mogu biti: pirogcni.1. \ . ivicama i uglovima. Zanimljivo je da neki minerali mogu nastati na vise razlieitih nacina. Takvi minerali su npr.2. 0 tom rasporedu avise i karakteristike minerala.itd. Pneumatogeni nastaju kristalizacijom iz p1ino\'a i para. Ako agregat za pripremu betona sadrz. Nastali spojevi imaju veell zapreminu nego ani koji su usli u reakciju. berit. kvarc. velicina prostora itd.Ie vazno kod odahiranja dekorativnog kamena U odgovarajuCim klimatskim i ekoloskim llvjetima. \ . Oblici krista/a: a) magnetita.

lO() J) 16 17 . gips. .3. Amorfni Ininerali nen1aju prayilnu unutrasnj u grauu. biotit. ortoklas. halit. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: dijamant. Navedene elemente simetrije imaju plagioklasi i mikroklin. Zbog toga su ovi minerali izotropni odnosno imaju iste karakteristike U 5vin1 pravcima. topaz. 6.itd . SliIw 5. olivin. 4.Monoklinicni sistem se karakterise sa tri nejednake kristalografske ose. Nastaju obicno procesima povrsinskog raspadanja minerala. bubreiastim i grozdastim oblicima.. Simetrija kristaia Praviino razvijeni kristalni oblici pokazuju izraienu silnetriju. muskovit. Heksagonalni sistem odikuje se s cetiri kristalografske ose. Kod ideal no razvijcnih kristala. Amorfni minerali Minerali se u stijenama. Amort'ni minerali su nestabilni i tete da prcdu u kristalno stanje.2. U amorfna mineralna tijela spadaju i vulkanska s(akla. Kristalizirani minerali su anizotropni. rombicni.ni oblik zbog cega su i dobili takav naziv. 2 . 2. fluorit. Usljed nedostatka strukture amorfni minerali ncmaju odredeni spolja. rnononklinicni i triklinicni. sin1ctrije -osama simetrije. koje su medusobno vertikalne.Teseralni iii kubicni sis tern karakterise se s tri kristalografske ose jednake duzine. Monoklinicno kristalisu slijede6i minerali: kaolinit. limonit. i -centrom simetrijc. montmorilonit. itd . graft!. Pojavljuju se najcesce u kuglastim. aluminijuma i mangana. korund.4. apati!. U mnorfnom stanju javljaju se cesta silicija i hidroksidi gvozda.~ L.. a treca je u odnosu na njih kosa. P%::aj krisla/ogra/\-kih usa 11 kristainim si''''lemima (prema: Tuclln / 951. I. Rombicni sistem ima tri krista10grafske ose nejednake duzine ali medusobno vertikalne.-- .. 3. 5. 2. Dvije ose u horizontalnoj ravni su jednake duzine a treca koja 2. ivica i uglova je jednaka. Ovakvim elemenlima simetrije karakterise se mineral cirkon. itd. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: kvarc..2. ' ' Postoje 32 kombinacije elemenata simetrije koje s obzirom na duzinu i medusobni odnos kristalografskih osa mozemo svrstati u 6 kristalnih sistcrna: teseralni. Tako vremenom opal prekristalise u kaleedon a amorfni hidroksidi gvozda u geti!. Ova silnetrija se manifestuje sljedecin1 elen1cntima: -ravninatna. Centar simetrije predstavlja tacku u geometrijskom sredistu kristala.defekata u nj ihovoj gradi ili strukturnoj reSetki a nazlvaju se realnim kristalima. od kojih su tri jednake duzine i lete u horizontalnoj ravnini sjekuCi se pod 0 uglom od 60 Cetvrta osa je duza iIi kraca i okomita je na njih. Palazaj kristalografskih Gsa u kristalnim sistemin1a prikazan je na slici 5.preu::elo i:::: Sestanovi(:. 'I . Osa simetrije u kristalu je svaka osa oko koje obrtanjem kroz 0 360 nekoliko puta dovodimo kristal u is(i polozaj. hornblenda. Ako je neki kristal nastao u idealnim prilikama njegov oblik je posve pravilan pa se na21\'a idcalnim kristalom. Rombicno kristalisu: kale it . 6. Tetragonalni sistem ima tri kristalografske ose medusobno vertikalne. 0. tctragonalni. pirit. dvije su medusobno upravne. dolomit. Trikiinicni sistcm in1a lri nejednake kristaklografske ase koje su koso polozene jedna prema drugoj. heksagonalni. udaljenos( ad centra simelrije do identicnih parova ravni. osim u kristaliziranom " pojavljuju i u amOrfn0111 stanju. Ravan simetrije dijcli kristal na dva jednaka dijela koji se jedan prema drugom odnose kao prcdme( i lik U ogledalu. To znaCi da su njihova svojstva u razlicitim pravcima razlicita. Kristalni sistemi moze biti duza iii kraca je upravna na njih. turma!in.

sjaj. itd . te se medusobno zrunjenjuju u svirn koliCinama. tvrdina. iglicasti.) Pri daljem padu intenziteta svjetlosti sjajnost je polumetalna (hematit). medutim. radioaktivnost. Tako se Si0 2 moze javiti u nekoliko modifikacija (kvare. !urmalin . tablicasti.2. Gustina ili relativna gustina minerala je masa njegove jedinicne zapremine (g/cm\ Kod petrogenih mineral a ona ve6inom varira od 2. pritisak.minerali bakra azurit (plav) i malahit (zelen). elektroprovodljivost. allos-drugi) boju koja potice od sitnih mehanickih primjesa iii inkluzija II kristalu. stupicasti.itd . Pos!o je ejepljivost osobina minerala da sc cjepa duz neke ravni koja prolazi izmedu atomskih ravni.). Zbog cesto nepovoljnih uvjeta razvoja. kristobaliLitd. dok je srednja gustina rudnih minerala oko 5 g/cm 3 Ukoliko mineral ima gustinu 2 g/cm 3 to znaCi da je on dva puta tezi od iste zapremine vode na 4°C...pseudos-Iaz) boje. listicavi. Kaleit ima tri pravea ejepljivosti. itd . itd . sedefasta (talk. hila koja paralelna ravan u mineralu je potencijalana ravan cjepljivosti. metalna (piri!). vee da im se atomski ill jonski radijusi medusobno mnogo ne razlikuju.5 do 3. izometricni itd . Kaleit koji je najcesce mlijecnobijel moze npr. Naprimjer kvare. Suprotno polimorflzmu izomoruzam je osobina da supstanee hemijski razliCite iIi analognog hemijskog sastava mogu stvarati iste kristalne forme pa eak i graditi kristale mjesanee. Prema obliku minerali mogu biti: prizmatski..Boja nije stalna i postojana osobina minerala. biti ern od primjesa manganovog oksida iii zut od primjesa zeljeznog hidroksida. Pri vrlo intenzivnom odbijanju svjetlosti minerali irnaju dijamantsku sjajnos! (dijamant. ldiohromatskom bojom karakterisu se npr. sto je najees6e posljedica razlieitih uslova kristalizacije ( temperatura. 2. tridimit.ldiohromataski minerali (npr.hematit.feldspat). magneticnost. karbonati.65. cjepljivost ( kalavost).5 g/cm 3 (npLkvarc 2.. moze biti alohromatski obojen iuto (citrin). Oblik minerala zavisi od mnogih faktora koji su djelovali tokom njihovog postanka (tempertura. Polimorfizam i izomorfizam Koliko raspored testica u kristalnoj resetki ima odraza na fizitke osobine minerala najbolje ilustruje pojava polimorfizma.kvarc. onda je i njegova cjepljivost vise izrazena. Strana materija zove se pigment. minerali se u prirodi nalaze vecinom u odredenim nepravilnim oblicima koji su posljedica defekata u njihovoj strukturnoj resetki.itd. kale it 2. Sjajnost minerala potice od razlicitog intenziteta odbijanja svjetlosti sa povrsine minerala. ljubicas!o (ametist). ook pri nesto manjem intenzitetu sjajnost postaje staklasta ( mnogi silikati-npr.. lirnonitni oker ) su u kamenu prirodni pigment. Vrlo je mali broj mineralnih vrsta stalne boje koja potice od materije od koje je mineral izgraden. Dijarnant naprirnjer ima oko 140 000 puta vecu tvrd06u od grafita. Najkarakteristicniji prirnjer za ovu pojavu predstavljaju plagioklasi koji su kristali mjesanei albita NaA1Si3 0s i anortita CaA1Si 20 s koji se nalaze u razlicitim omjerima.).5. vostana (opal).n. Fizicka i hemijska svojstva minerala Fizieka svojstva po kojima se minerali medusobno razlikuju jesu: gustina.6) dok se npr. oblik. cirkon). Ovakvi oblici se nazivaju realnim kristalima.pritisak. Polimoruzam je osobina da se jedna ma!erija javlja u vise razliCitih kristalnih formi. hromatos-boja). ako je kod minerala razlika kohezije u razliCitim smjerovima veca. za stvaranje kristala mjesanaca potrebno je da izomorfni minerali imaju ne sarno isti tip kristalne resetke. Grupa olivina je takode izomorfna smjesa Cije su dvije komponente (forsterit-Mg2Si04 i fajalit-Fe2Si04) razlicito izmijesane. Opcenito. kvarc prakticno ne cjepa (s1. koji je tipski bezbojan mineral.6). Savrsenu cjepljivost imaju npr: liskuni i grafit (sI. veliCina prostora. Hrapave povrsine rasipaju svjetlost nepravilno i ne mogu biti sjajnc. Najrnarkantniji je. Postoje i boje koje su posljediea preobrazaja minerala usljed povrsinskog raspadanja stijena a one se nazivaju pseudohromatske (grc.6. itd. Sto su povrsine vise glatke odbijanje svjetlosti je intezivnije i obratno. elasticnost. Takvu boju zovemo idiohromatska (grc. U slucaju plagioklasa Na i Ca joni imaju priblizno iste jonske radijuse. itd. Ona zavisi od kristalne strukture i orjentisana je duz paralelnih ravni atoma. Mnago veci broj minerala irria alllhromatsku (gre. Medutim. Cjepljivost (kalavost) mincrala je njihova osobina da se eijepaju dui odredenih ravni. provodljivost toplote. ). primjer ugljenika koji se javlja kao grafit (kristalise heksagonalno) ili kao dijamant (kristalise teseralno). boja. lz izomorfizma proizilazi da dvije supstance razlicitog hemijskog sastava mogu imati iste iii sliene morfoloske i fizicke karakteristike..) od kojih svaka ima specificne morfoloske j fizicke karakteristike. mrko (cadavae).idios-svoj. -18 19 . RazliCit oblik kristalne resetke uzrokuje kod ova dva minerala izvanredno vel ike razlike u fizickim osobinama i oblieima.

Metalicni minerali imaju neuporcdivo vecu relativnu provodljivost od nemetalicnih.eija relativna tvrdota iznosi izmedu 9 i 10 po Mohsovoj skah. pirokseni ) -hemijski topivi (kaleit. U poglcdu provodljivosti toplote mincrali se razliCito ponasaju. Za odredivnie reiativne tvrdoce minerala koristi se Mohsova skala tvrdoce. Ako se zeli ispitati koliCinska zastupljenost elemenata u mineralu. liskuni. Ta metoda omogucava razlikovanje bezbojnih od obojenih minerala.S i C ) u prahu . muskovit) -hemijski neotporni (feldspati. pri cemu se moze primjeniti mokri postupak ( mineral se otopi i razlicitim reagensima utvrduje se njegov sastav) i suhi postupak ( mineral se zari i ovisno 0 njegovoj reakciji na visoku temperaturu.. 20 21 . rendgenske.1981) II Tvrdoca nekog minerala predstavlja otpor sto ga on pruza prodiranju tvrdog predmeta u njegovu unutrasnjosl. gips. koji sc odlikujusavrf:.5 --. Hemijsko ponasanje minerala prema odredenirn reagensima (najcesce su to kiseline ) je razlicito.Paraju 37 ne mogu se parati staklo Sijeku slaklo 120 175 1000 140000 celicnilTI nozem 10 Prijc izvodenja gradevinskih radova na nekoj stijeni iii u njoj. tvrdota minerala ovisi od nj ihove kristalne strnktnre pa maze u razlicitim smjerovima biti razlicita. zatin1 koliCinske odnose mineral a i njihovo eventual no bubrenje. Tvrdoca -lnineraia moze se odrediti i na osnovu otpora kogs mineral pruza brusenju karborundom (silicij-karbid. primjenjuje se kvaiitativna analiza.5 5. Metode ispitivanja mincrah~ Mineral I tvrdoca(po Mohsu) I Relativna I Karakteristike I Tvrdoca prema brusenju karborundom talk gips kalcit fluorit apatit ortoklas kvare (kremen) topaz korund diiamant 1 2 i Paraju se noklom 3 4 5 6 7 8 9 0. odnosno koristenja stijenc u gradevinurst\'u neophodno je utvrditi mineralni sasta\' stijene. kojim se posmatra tanki preparat minerala (izbrusak).. utvrdivanje indeksa lorna. Korelacija relativne tvrdoce karborundom tvrdoce prema brusenju Osobina minerala da lrpi plasticne deformaeije i da se po prestanku djelovanja sile vraca u prvobitno stanje nazi va se elasticnost. itd . Sto su jace sile vezivanja atoma mineral je tvrdi. raspadanje pod uticajem atmosferilija itd . 2.25 i Paraju se 14. Za odredivanje ponasanja minerala u polariziranom svjetlu koristi se polarizacijski mikroskop. opticke anizotropnosti. upotrebljava se kvantitativna hemijska analiza. utvrcluju se elementi koji ga izracluju l.04 1.J 1~~ I 4. Pren1a hernijskom ponaSanju minerali mogu biti: -hemijski otporni (kvare.c ovom metodon1 u poreaenju s rdativnorn tvrdOC0111 prikazane su u taben. hemijske. na osnovu cega je ponekad moguce na terenu i u laboratoriji odrediti mineral. skupljanje . razlikovanje amorfnih mineral a od kristaliziranih itd . Hemijske metode cesto se primjenjuju za odredivanje nekog nepoznatog minerala.0 komadi6em prozorskog stakla 6. anhidrit ) -hemijski reaktivni (opal. sredini-halit.' -*'--[:#-1= :I I 1 !! ! 1 I I I ~I II I I l : I I! Stika 6.enom cjepljivoscu i dcsno-kvarc ko)i se prakticno ne (jepa) (prema TaHiC'.. termicke. Ovisnost cjepl/ivosti 0 kris{alnoj struktllri minerala (lijeva-graftt. Kao i druge fizicke osobine.7. Ovisno 0 potrebi.. Elasticni minerali su npr. zeoliti) Prisustvo hemijskih reaktivnih minerala u agragatu za beton veoma je stetno jer maze prouzrokovati pucanje bctona. Tabela 1.lvrdoce oslalih minerala dobive. dok je krti mineral npLkvarc. Ako nas zanimaju hemijski elementi od kojih je mineral izgraden. mineral se ispituje kvalitativno i kvanlitativno. Za determinaciju minerala i ispitivanje njihovih osobina koriste se razliCite metode kao sto su : opticke.Uz prelpostavku tvrdoce korunda lOOO.

Osirn navedenirn metodama minerali se rnogu ispitivati i drugim naCinima radi utvrdivanja njihovih magnetskih. Ovom metodom najcesce se ispituju mineraii glina. Pri ovakvom trelmanu uzorka dolazi do endotennne i egzoternlne reakcije. U sastavu Zemljine kore najvece ucesee imaju feldspati (plagioklasi ~ 40%. Za odredivanje velicine i ohlika sitnih cestica u mineralin18 glina koristi se elektronski mikroskop koji omogucava povecanje i do ]5 000 puta. koji S11 sistematizirani u skupine. ciklosilikati. kad se uzorak postupno zagrijava ( abieno do aka I aoooe ) . Svaka kristalna materija ima sopstveni rendgenogram (dijagram praha ) koji zavisi od unutrasnjc strukture kristala. ortnklas ~ 18'%). z3tim. Sorosilikati se karakterisu vczivanjem dva Si04 tetraedra preko zajednickog jona kiseonika. pri metamorfozama. uzrokovane fizickim i hemijskim promjenama. Silikati Petrogeni rninerali su uglavnom j-edinjenja silicijuma. NajveCi broj ovih minerala nastao je krlstalizacijom iz magme prl visokim ternperaturarna i uglavnom visokim pritiscima. Ovom rnetodom odreduje se tenlperatura na kojoj dolazi do termicke reakcije ll1inerala. olivin ( . sorosilikati. npLn1agnezija ili zeIjeza (sl.22 23 .. augit-hornblenda. a snimljeni uzoIci mogu se pavecati jos pet puta. u gradi Iitosfere sudjeluje manji broj minerala koji se u okviru stijena koriste 11 gradevinarstvu i industriji gradevinskog materijala. Osnovu strukturne grade silikata Cine SiO" tetraedri. 7). SiO_~ tctraedri se medusobno razlicito vezu ( preko drugih jona iii preko zajednickog jona kiseonika ). itd . kiseonika.5 %. malog broja drugib elemenata zbog cega ih naz1vamo silikat1ma.8. 2. Primjenom ove metode dobiva se uvid u strukturu minerala. Ovisno 0 naCinu vezivanja Si0 4 tetraedra u kristalnoj resetkL razlikuju se ovi osnovm strukturni tipovi silikatnih minerala: nczosilikati.. Endotennna reakcija je pracena dehidrataeijom minerala i raspadanjem strukture dok je egzoterrrma reakcija okrakterisana nastajanjem novih visokotemperaturnih formi ( prekristalizacija ) .. 2. Mineralni prah se maze ispitati i termickim metodama od kojih je najcesca diferencijalno terrnicka analiza. zbog cega nlincraIi eve grupe imaju veliku gusto6u i tvrdocu. izraden od mineralnog praha i odgovarajuceg ljepila.osilikato Kristalna resetka im je izrazito zbijena. Jpak.itd. te slabu cjepljivost i veIiki indeks loma svjetlosti. Minerali su razvrstani u skupine s obzirom na njihov hemijski sastav i strukturnu graau. sto rezultira novim spoznajama 0 njegovim geometrijskim. 1 Stika 7.Rendgenska ispitivanja minerala najcesce se realizuju na sitnim frakcijama minerala iii agregata metodom praha. itd . radioaktivnHl i drugib svojstava. a mali jon silicijuma u njegovom sredistu.8.16% ). SiO~ felraedar kod nc::. U ovu grupu spadaju olivin. zatim kvare (~13%. filosilikati tcktosilikati. Pri ovom ostaje sest jona kiseonika sa po . U narednom poglavlju prezentirana je pojednostavljena podjela vaznijih petrogenih minerala. Kaleit ucestvuje sa 1. Rezultati ove analize prikazuju se krivuljarna (diferencijalnoterrnicke kYJVf' ) lzoje S11 karakteristlcne 22 odrcciene minerale. inosilikati. sastav cementa.1. Oblik im je izometrican iii kratkostubicast. granati. U kristalnoj resetki silikatnih minerala. mcdusnhno povezani samo preko drugih jona. Jezgre velikih jona kiseonika nalaze sc u vrhovima letraedra. a mali broj iz termalnih rastvora. Silikati se odlikuju razlicitom tvrdocom i teskom topljivoscu. Nczosiiikati predstavljaju silikate kod kojih su SiO" tetraedri samosta1ni. alteracijan1a i trosenju.. fizickim i hemijskim karakteristikama. Veoma tanki vlaknasti valjak. podvrgne se rendgenskim zrakama i na filmu se dobije odredena karakteristicna slika koja omogucuje odredbu minerala. Sistematika minerala Danas je poznato vise hiljada razlicitih minerala ( >3000 ) i njihovih varijateta. Njihov hemijski sastav je slozen.

tetraedaru kod inosilikata Zbog ovakve strukturne grade inosilikati su prizmatskog.jednom slobodnom valeneijom.1 0).epidot. tetraedara kod sorosilikala Ciklosilikati nastaju kada se tri. Svaki prsten je u strukturi samostalan. itd. NaCin veziV(}f!ia silicijuflw i kiseonika kodji/osifika/a Slika 9.. U sorosilikate spada npr. Slika 8.9). Ovdje spadaju turmalin. Filosilikati se karakterisll vezom Si0 4 tetraedra u jednoj ravni (sl.8). savrsene cjepljivosti. cetiri iii sest Si04 tetraedara medusobno povezu u prstenove preko jona kiseonika (s1.l2l. Ako izme(tu mreza u ravnini ude voda. a mogu biti i vlaknasti. Ovdje spadaju kvare. tetraedara kod ciklosilikata Inosilikati predstavljaju silikate kod kojih Sll Si0 4 tetraedri povezani II jednom pravcu. Slik(1 10. a na slobodne valencije vezn se joni metala. Veze SiD. I'eze SiO. itd . Minerali ovakve struktllrne grade imaju relativno malu gustinu i mali indeks lorna svjetlosti. beril. stubicastog stapicastog obika. SURa II. tada je povezanost takvih kristalnih mreza veoma slaba sto je slllcaj sa liskunima i mineralima gEna.ll) usljed cega minerali ove grupe pokazllju savrsenll ejepljivost i imaju plocast i listicav izgled. a ako je ta veza II dva niza medllsobno povezana kiseonikom onda su to amfiboli (s1. feldspati. Tektosilikati predstavljaju silikate kod kojih su Si04 tetraedri u prostoru medllsobno povezani preko svih jona kiseonika (sl. na koje se mogu vezivati joni metala (sI. Veza SiO-.. Ukoliko su tetraedri povezani II jednom niZll onda su to pirokseni. 24 25 .

3 g/cm 3 .O.AI. (OH)4 kristalise heksagonalno.8. Cikiosiiikati Minerali ove grupe s tri i cetiri medusobno prstenasto povezana tetraedra veoma su rijetki.) (Si0 4 ) 0 (OH) J je mineral metamorfnih stijena. Olivini-(Mg. U stijenama se uglavnom nalaze u obliku nepravilnih zrna. Disten.2. Boja im zavisi od sadrzaja gvozda i obicno je maslinastoze1ena. U industriji se koriste kao abrazivni rnaterijal. gdje se stvara u posljednjem stadijumu ocvrscivanja intruzija.mineral se odlikuje radioaktivnoscu. tvrdocu 6.Fe). granati. Lih AI. Epidot bez zeljeza nazi va se klinoeoisitom. [ (Si 20. Djejstvom hidrotermalnih rastvora pre laze u serpentin. Otporan je na djelovanje atmosferilija pa se nakon raspadanja stijena cesto nalazi u pijesku. Fe )z Si04 su izomorfna smje. pjescara i drugih sedimenata. Tyrdoce je 6. Koristi se kao termo i piezoelektricna sirovina. Tvrdoca im je izmedu 6.. a od onih sa sest SiO. erveni.4 g/em 3 Najcesce je zelene boje. ceste u metamorfnim stijenama. l:jede u talk. Mg. Kristalisu rambicno u kratkostubicastim agregatima ali se najcesce javljaju u vidu zrnastih agregata ncpravilnog oblika. Dosta je otporan.) (SiO. Tvrdina je 7-7.8.prvenstveno za pegmatite. cirkon. zeljeza. taronosiv i ern.9-3.. magnezit. najcesce je erna. NaCin vezivanja silicfjuma i kiseonika kod tektosilikata U nastavku su obradeni vainiji silikatni minerali. 2. kalcija i aluminija sa nesto natrija. a gustine oko 3. Fe. Epidot-Ca2 (AI. Prazirne vrste olivina nazivaju se hrizolitima. gustinu 3. tetraedara povezanih kiseonikovim jonirna u prstenastu strukturu znacajan je turmalin. Fe i Mn. s opstom formulom M 2 " M3" (Si04 h kod kojih M'" mogu biti AI. Smedaste je boje.1.2-4. pa se svrstavaju u drago kamenje.5-7.5.1. Cjepljiyost nije izrazena. grupisani prema struktumoj gradi.smedi i erni. a nastao je u zavrsnoj fazi kristalizacije. a ako su prozirni. jesu cesti minerali metaroorfnih stijena. opal sku masu.7 g/em 3 • Ako je u kristalnoj resetki eirkon zamijenjen torijem. [ ( Si. 2. Inosilikati U ovu grupu svrstavaju se pirakseni s jednostrukim l1Izom Si0 4 tetraedara i amfiboli s dvostrukim nizom Si04 tetraedara. Narandzasti cisti varijateti eirkona. Sorosilikati U OVil grupu spadaju epidot i ems1t. 26 27 .3 g/cm 3 Najcesce je syjetlosive do plavosive boje. potom granite. i staklastu sjajnost. koriste se kao poludragi kamen.2. dok se prozracne vrste koriste kao poludrago kamenje. Coisit --Ca. a M" Ca. andaluzit. Osnovni su sastojei bazicnih i ultrabazicnih stijena.-3. Cirkon-ZrSi04 je sporedni mineral eruptivnih i metamorfnih stijena. Pirokseni su silikati magnezija. Fe i Cr.2 g/em] Tipican je pneumatolitski mineral. Turmaiin-(NA.8.4.)O (OH) ] je mineral metamorfnih i nekih eruptivnih stijena.4 g/cm3 i 4. tvrdoce 7 do 8 i gustine oko 4.1.3 g/cm'. 2. smaragdnozeleni.8. Boja je yeoma varijabilna sto zavisi od hemijskog sastava. Izrazito su otporni. Slika 12. a moze biti zuta. Na niskim temperaturama minerali olivinske grupe su nestabilni. Lijepe su zelene boje i velike tvrdoce. crvena i zelena. lmaju vrlo slabu ejepljivost. Granati. Pri povrsinskom raspadanju prelaze u limonit. Sjajnost je staklasta. Nezosilikati Ovoj grupi pripadaju olivini. u iglicastim.1. 2.5 a gustina varira ovisno od hemijskog sastava i krece se izmedu 3.1.5 a gustina 2. zuckasta do ema. itd . Hemijski sastav mu je jednak epidotu bez zeljeza odnosno klinoeoisitu. disten. stubicastim iIi prizmaticnim formama. a gustine 3.Ca) (Mg. Izrazito je otporan mineral i sastojak je pijeskova. Izmedu ova dva krajnja Clana postoje postupni prelazi. veoma slozene strukturne grade koja ima svojstva prelaznog tipa izmedu sorosilikata i nezosilikata. silimanit i stauralit. granodiorite. Vezan je za kisele magmatske stijene . ali moze biti zu!. andaluzit i silimanit-Ah(OSi0 4) su polimorfne modifikacije. Njihova boja ovisi 0 hemijskom sastavu tako da mogu biti bijeli. svrstavaju se u drago kamenje.a minerala forsteritaM!?2Si04 i fajalita-Fe2Si04. zbog visokog lorna svjetla. B3 Si6 O2.5 i 7.3. tvrdoce 6.

Serpentin-Mg.8 g/cm3 Boje je bijele do svjetIozelene. kristalise monoklinicno.2 g/cm 3 U kori raspadanja muskovit je veoma stabilan.(Ca. Mg. Tvrdoca im iznosi 1. AI). Kao petrogeni rnineral.e se 11 kaolinit.Mg. a gustina mu je 2. gustine 3.0-3. Mada u grupi minerala glina razlikuje ll10 nekoliko vrsta.Nisu stabilni pa Inetarnorf{)z0111 prelaze u amfibole. Pri procesilna povrsinskog raspadanja transformisc se u ka1cit. posebno znacenje imaju hornblenda.1. tako da se nalazi i u metamorfnim stijenama.5 a gustoea oko 2. lmaju savrsenu cjepljivost ali su im ljuspice neelasticne. te se javlja kao redovan sastojak glinovitih i pjeskovitih sedimenata.a najcesce u zrnastim agregatirna. Nerastvorljiv je i moze biti claleko transportovan u vidu sitnih ljuspi. tako da je bilo kakvo odvajanje golim okam nemoguce. Tvrdoea mu je izmedu 2. Oni uglavnom nastaju raspadanjem alumosilikata (feldspati. 0 22 (OH). 28 29 . Fe.8. keramici i kao vatrostalni materijal. Vlaknasti hrizotilski azbest koristi se kao sirovina za proizvodnju vatrostalnih materijala i salonita ali danas u razvijenom svijetu sve manje zbog ekoloskih razloga (izaziva azbestozu ). boja. montmorilonit i iiit. u svim nijansama.. Boje je svjetlozelene do erne Sastoja1. Pri povrsinskom raspadanju transformi!. Biotit-K(Mg.:. Ulazi U S:lstuv mnogih magmatskih stijena. Najcesee su prisutni u metamorfnim stijenama. Vazlli su minerali bazicnih Inagnlutskih stijena. lil1l0nit itd .5 a gustoca oko 2. Sastojak je magmatskih i metamorfnih st~lena. kvarc. zute i sive boje. Tvrdina je 6. hlorit i talk.8-3. AmfiboIi su siIikati magnezija. metamorfnim i sedimentnim stijenama.5-2. iIi udruzeni sa drugim alumosilikatima iIi kvarcom i veoma su sitnozrni. hlorite.O lO (OH). To su sekundarni minerali koji nastaju metamorfozom biotita. obicno u stubicastim kristaliulu.. Muskovit-KA\z (AlSbOto )(OHh kristalise monoklinicno.Fc)JAISbOIO (OHlo kristalise monoklinicno. turingit) znatno brze.4 g/cm3 Oba su minerala zeiene. Tipican je sastojak vulkanskih stijena.5. Kristalisu monoklinicno u plocastim iIi listicastim agregatima. (SiAl). a u tehnickom kantcnu su stetni. . Tvrdoca talka je I.2-3. kristalise monoklinicno. Na . na magnezijske silikate.Si. zeljeza i kalcija. aktinolit j trell1oiit. Nastaje djejstvom toplih voda bogatih CO. listicastih i vlaknastih nakupina.6-3. Minerali glina su jedana od najzastupljenijih komponenti sedimentnih stijena litosfere. broncit. Nah. Augit sa malinl sadrzajem gvozda.2 g/cm 3 U povrsinskim uvjetima minerali hloritske grupe se raspadaju. Slozenog su hemijskog sastava 1 slicnih lTIorfoloskih j fizickih karaktcristika.5 g/cm 3 Tvrdoea hrizotila je ako 2.2 g/cm 3 Mctamorfozom lako prelazi u hlorit i epidot.5 3 g/cn1 . Cjepljivost mu je savrsena. Pretcino jc bezbojan iIi bijele i zuckaste boje . scrpentin i mincrale glina. a ponckad sU zastupljeni i u kristalastim skriljcima" 1) izgradnji stijena vecinl dijelom sudjeluju augit.Tavlja se u plocastim i listastim agregatima razlicite velicine. Konacno raspadanje ovih minerala uz odnosenje gvozda dovodi do stvaranja raznih minerala glina. Augit. hipersten i diopsid. Muskovit se u granitirna javlja kao primarni mineral.Os (OH)4 nastaje metamorfozom oiivina i drugih Mg silikata bez aluminija iz ultrabazicnih i bazicnih stijena.4 g!cm 3 • Nije stabilan lllineral pa nletamorfozorn prelazi u hlorit biotit i cpido!. enstatit. Sastojak je metamorfnih stijena a najcesce se nalazi u listieavim nakupinama.(Ca.8-3. dijalag. i to oni bogatiji zeljezom (samozit. kristalise monoklinicno.5 a gustina 2. Al ) (Si. Nalaze se u magmatskim. feldspatoidi ) u povrsinskini uvjetima. Filosilikati Ova grupa sadr:?. Lisknni (tinjei) su rasprostranjeni minerali koji se cijepaju u tanke listice. opal i okside gvozda. Talk. lndustrijski znacaj imaju ona nalazista talka koja su nastala metamorfozom ultrabazicnih stijena. ListiCi muskovita su odlican izolator. Obicno su u grupi. Hloriti su hidratisani aiumosiiikati magnezijuma i gvozaa. Javlja se u kratkostubicastim i p!ocastim fonnama. I"e. 2. Si. na osnovu cega se lako raspoznaju. Preobrazajem prelaze u hlorite i amfibole. bronzano zelene boje i savrsene cjepljivosti zove se dijaiag. U arhitektonsko-graaevinskom kamenu liskuni nisu pozeljni u vecoj koliCini. Tvrdoea antigorita je 3. Listicave nakupine nazivaju se antigoritom • a vlaknaste hrizotilom.AI)zO. amfibola i piroksena.i lTlinerale: liskune. Boje jt' erne. a u povrsinskim llslovima transfonnisu se u kalcit. jc tllnogih magnwtskih i nekih rnetamorfnih stijena. a gustina 3.0 i 2.gume. Tvrdine 6. Kacl su liske sitne (manje od lmm) s vecom koliCinorn konstitucijske vode i manjinl sadrzajem kalija nazivamo ga sericit. ali cesce nastaje metamorfozom feidspata i minerala glina koji sadrze kalij.Si.s nesto alurninija i natriju. a sjajnosti staklaste.3 (Mg. Uglavnom su zelene boje.5-3 a gustoca izmcau 2. Nalazi se u obliku mikrokristalastih. Najvazniji liskuni su biotit i muskovit. rijetko kada se ovi minerali pojavljuju pojedinacno. Boje je tamnozelene do erne. Hornblcnda. zatim u kori raspadanja i u zemljistu na kame rastu biljke.5 a gustina 2. [rna veliku primjenu u industriji papira. Tvraoca mu je 2. Od minerala glina posebno su znacajni kaolinit. talk.

5. Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2. te kao produkt raspadanja prilnarnih silikata. 2. Upija vlagu pri cemu moZe povecati zaprelninu do 250/0.OIO] (OH). izlucuju opalne skelete ).AI). U prirodi ga nalazimo U ""v·ise modifikacija koje su stabilne u razliCitin1 temperaturnim intervalima. Cisti varijateti koriste se u proizvodnji porculana i vatrostalnih materijala. pri cemu visestruko povecava zapreminu. Boje .dijatomeje. je 2 . ovisno 0 kolicini vode. emi morionom.) se javlja u bijelim 5itno kristalastim agregatima. Nastaje pri preobrazaju magmatskih i metamorfnih stijena i to raspadanjem alumosilikata (feldspata iii liskuna-biotita).Ie bijele. Kvarcni pijcsak se koristi za proizvodnju gradevinskog n1aterijala (siporeks. Yodu lako apsorbira. Kvarc ( kremen ). Kalijski i natrijski almllosilikati nazivaju se alkalnim feldspatima (najvazniji ortoklas). I1it-KAh (ShAIO IO) (OHh je sliean muskovitu. a vrste sa vodom ponasaju se kao plasticne mase. ). feldspatoidi i zeoliti.6-3 g/cm3 Sliean .. Posebno je zastupljen u dubokomorskim sedimentima (Iaporci.14) a vazan .2 g/cm3 Nastaje raspadanjem bazicnih eruptivnih stijena i tufova u alkalnim sredinama. tvrdoce 7 a gustine 2. Nastaje trosenjem feldspata.8. Kolicina vode U opalu varira.6. Koristi se kao isplaka pri dubokom busenju. x H 2 0 je mineral bijelosive boje koji svoja svojstva mijenja ovisno 0 koliCini vode. Feldspati su alumosilikati kalija. Tvrdoca opal a. Ortokias-K ( AIShOR ) nastaje kristalizacijom iz magme. Hemijski Cist kvarc je proziran ("gorski krista]" ) a razliCitl1 hoju mu daju prirnjese (ljubicasti yarijateti nazivaju se ametistom. itd. Yeoma je otporan na uticaj atmosferilija. Amorfni kvarc iii ol'al. tamni cadaVCClTI. Ovaj mineral je sastojak i nekih laporaca. a takode i za suspenzije pri injektiranju vodopropusnih stijena radi postizanja njihove vodonepropusnosti. Kristalise heksagonalno (S1. Nastaje iz magmc. Ako se javlja 11 trakastim formama sa razlicito obojenim trakama naziva se ahat ( ukrasni kamell ). rnetalurgiji. itd . Stika 13. a natrij sko-kalcij ski alumosilikati plagioklasima. npr. feldspati. Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2.6.Si0 2 je jedan od vaznijh minerala koji izgraduju stijene litosfere. krt je .6 g/cm3. Kristali kvarca Cest je mineral kise1ih magmatskih stijena. a primjesama moze biti razliCito obojen. Kaicedon je kriptokristalasti Si02 . Cest je sastojak humusnih (kiselih ) sredina. a takoder i talozenjern iz toplih i hladnih Yoda. 30 31 .Ie montmorilonitu ali znatno slabije apsorbuje vodu i ne pove6ava znatnije zapreminu.Si0 2 xl·hO nastaje hemijskim trosenjem (raspadanjem) silikata. 30% metamorfnih i 10% sedimentnih stijena. zalim u industriji stak1a. Montmorilonit-Aiz [(Si. Tektosilikati Minerali ove grupe su kvarc.AhSi2 0s (on . U morskim bazenima stvaraju se mnoge bentonitske gline koje predstavljaju Ciste montmorilonite.1. Tvdoce . Feldspati izgradl1ju oka 60% magmatskib.Ie 2-2.0-2.:r Kaolinit. iuti citrinOll1. malter). industriji kermuike. od 3-9%. talozenjem u blizini toplib izvora te biohemijski (mikroorganizmi.13). glinci ). liskuna i drugih alumosilikata. a ima ga i u sedimentnim i metamorfnilTI stijenaIna. ali 11 ekstremnim slucajevima i do 20%. ali se od lljega razlikuje manjom kolicinom kalija. natrija i kalcija.5 a gustoce 2. Kristalise monoklinicno (s1.Ie sastojak granita i sijenita. U izgradnji tunela montmorilonit je veoma stelan mineral zbog povecanja zapremine apsorpcijom vode 5tO moze izazvati smanjenje tune]skog profila i rusenje vecih razmjera.65 g/cm3 Najcesce se javlja u formi zrna iii sesterostrane prizme i piramide.

Karbonati izgraduju veei dio sedirnentnih stijena.nakupinama. Kristalise rornbicno tako da njegovi kristali imaju oblik romboedra (sl.5 g/cm Nastaju hidrotermalno do hidatogeno.8 g/cm 3 KristaIisu triklinicno.6 . moze se koristiti u proizvodnji porculana.8. Tvrdoce su 3-5. rodohrozit MnC0 3 .Na (AIShOg) i anortita-Ca (AlzSi 2 08). Tvrdoca mu je 6. Boja im varira od bijele do zelenkaste. Fcldspatoidi su grupa minerala koji u magmatskim stijenama zamjenjuju feldspate od kojih se razlikuju nlanjirn sadrzajem silicija. te metamorfozom feldspata i feldspatoida. te magnezij i zeljezo (npr. i smitsonit ZnC03. Tvrdoca im je 6-6. Potpuno Cist je bezbojan i proziran. gustoce 3 2-2.5 a gustoea 2. a gustoca 2. ciscenje din1nih gasova. Niskotemperaturni K-feidspatje mikroklin. Tvrdoca mu je 5.lS). Slika 14.6 g/cm3 . siv. Kristali ortoklasa Nije stabilan jer pod djejstvom hidrotermalnih rastvora transfornlise se u sericit. a gustoca 2. U dodiru s vlagorri zeoliti vodu primaju natrag. a gustoca 2.bazicni pJagioklasi ).2. S njima se rijetko javljajll i drugi karbonati kao sto su magnezit MgC03 . dok su u sedimentima rijetki ( arkoze ).6-2. Raspada sa se u minerale glina. 2. i za odstranjivanje ulja sa vodene povrsine. Pri povrsinskom raspadanju bazicni plagioklasi se kalcitisu a kiseli prelaze u minerale glina ( kaolinit ). Kristalise te!'seralno. Nepozeljni su u agregatu za pripremu betona. Zeoliti se alumosilikati natrija. U kristalnoj resetki zeolita nalazi se slabo vezana voda koja se zagrijavanjem gubi. Kristal kalei!a Tvrdoca mu je 3. ali ako je voda bogata ugljen 32 33 . a manjim dijelom raspadanjem minerala nastalih iz magme koji u sebi sadrze kaleij (npr. Tvrdoca mu je 6. Karbonati Karbonat! su soli karbonatne ( ugljene kiseline ). U vodi se tesko topi. pri cemu se ne narusava struktura.5 g/em3 Boje je pepeljastosive i bijele. Vainiji minerali ave grupe SLl leucit i nefelin. Boja mu je najcesce mlijecnobijela. a rneau ujima najvazniji su kalcit i dolomit.7 giern3. a od primjesa moze biti zut.5 . iii smed. zatim za proCiscavanje otpadnih i kanalizacijskih voda. sideri! F eC0 3 . a djelovanjem atmosferiiija i hidrotermalnih procesa u kaolinit. Nalaze se u pukotinama i supljinama magmatskih stijena. Uglavnom nastaju talozenjem iz tolih i hladnih voda. Nefelin-Na ( AISiO. Veoma su rasireni u magmatskim stijenama. ) je takode mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe U kojima se nalazi u nepravilnim zrnima iIi u Slika 15.5 g/cm 3 Ako je bez prirnjcsa. Plagioidasi si izomorfna grupa dvaju Clanova :albita . a nekad je i bezbojan. a gustoca 2. stroncija i kalija. Boje je bijele iii je razlicito obojen. Zeoliti se koriste za prociscavanje radioaktivnih otpadaka.allgit ). Kaicit-CaC0 3 je Ininerai k_oji se u st~jenarna najcesce nalazi u zrnastiIll fonnama. Obieno su bezbojni ali primjesama mogu biti obojeni. u manjim koliCinama ima ih u matamorfnim stijenama. kalcija i rjede barija. Uglavnom je bijele iIi crvenkaste boje. Lcucit-K( AISh06 ) je mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe.

Zrna dolomita se medusobno dodiruju duz ravnih povrsina i ne zadiru jedno u drugo kao kod krecnjaka. sedimentnih i metamorfnih stijena..dioksidom ( atmosferska voda ). Sitnozmi agregati bijele boje zovu se alabaster i koriste se u vajarstvu. a od primjesa moze biti siv. Crveni korundi nazivaju se rubini. zeleni smaragdi. Kiseonik je najzastupljeniji element u litosferi ( njegov maseni udio u litosferije 50%. Kaleit nastaje i biohemijskiposredstvom organizama i mikroorganizama koji izlucuju skelete od -- CaC03 ( skoljke. Nastaje na vise naCina: hidrotermalno. zbog cega se laka lomi i mrvi. a zapreminski 90% ). od kojih sarno neki sudjeluju u izgradnji stijena. Gustoca mu iznosi izmedu 3. Dolomit.9 i 3 4. pa se koristi za izradu posebnog maltera. Tvdoca mu je 2. Barit-BaS04 kristalise rombicno. To je krt mineral tvrdoce 6-6. Korund-Ah03 je mineral vel ike tvrd06e (9). Kristalizira prakticki u svim uvjetima tako da je on sastojak magmatskih.4. alge. feldspate i druge minerale u stijeni. U prvoj fazi poslije karbonata.8. tada prelazi u kaleij-hidrogenkarbonat koji je lakse topiv prema formuli: CaC0 3+ H20+ C02 __ Ca (HC03h Kaleijum-hidrogenkarbonat nije stabilan spoj. Apsorbira zracenje. Korund se koristi 34 35 . crvenkast i plavkastosiv. Tvdo6a mu je izmedu 3 i 3. Tvrdoca muje izmedu 3. Mineral dolO1nit postaje na razne naCine. Anhidrit-CaSO. talozi se gips a zatim anhidrit. uz jak sum i pjenusanje u dodiru sa razblaz.5 a gustoce oko 5 g/em] Boje je zlatnozute. vlaknast i plocast. Kaleit je veoma vazan petrogeni mineraL Bitan je sastojak krecnjaka.enom HCl kalcit se lako topi.5. dolomit ne. Pri gradnji tunela takva pojava izaziva savijanje opIate i smal1jivanje tunelskog profila a cesto i rusenja. 2. Zbog velike gustoee ( tezae! ) barit se koristi za izradu teskih opeka. itd ) . a ponekad i u pravilnim formama. Tako nastaju sige ( stalaktiti i stalagmiti ) u pecinarna i bigar iii sedra oko slapova krskih rijeka. itd . Pirit-FeS2 kristalise teseralno. Oksidi su spojevi kiseonika sa drugim hemijskim elementima a hidroksidi su spojevi elemenata sa hidroksilnom skupinom OH . sto mu ogranicava primjenu u gradevinarstvu.CaC03 MgC0 3 se kao i kaleit u stijenama najcesce nalazi u zrnastim formama. a kao petrogeni najvafuiji su gips i anhidrit.3. Naime.4. Gips-CaSO.8. pri cemu se njegov volumen poveea za oko 60% liZ razvijanje pritiska oko 1100 bara. 2.1 g/cm • Idiohromatski je bezbojan ali od primjesa moze biti razlicito obojen. koralji. Dolomit se koristi za izradu vatrostalnog materijala. Ako iz njegovog sastava izade karbonatna (ugljena) kiselina. Nastaju hidatogeno i hidrotermalno. Rjede je hidatogeni mineral a moze nastati i hidrotermalno. a od primjesa moze biti bijel. Ako je zahvacen proeesima trosenja. prelazi u limonit i sulfatnu kiselinu koja otapa karbonate (djelovanjem H 2 S04 na krecnjak nastaje gips ). Zagrijavanjem iznad 500°C. Na tempertauri od 110°C gubi 75% vode.9 glem 3 Boje je bijele do sive. Koristi se u industriji cementa. lako prima vodu i brzo ocvrsne. Obicno se javlja u zmastim i vlaknastim agregatima. a gustoca aka 2.3 . u hemijskoj industriji.. itd ..4. Bezbojan je .5 i 4. Oksidi i hidroksidi. plavi safiri. 2. Mineral dolomit je glavni sastojak stijena doiomita i dolomitskih mermera. hidatogeno (u izolovanim dijelovilna mora pri redukcionim uslovima ) itd .x2H 2 0 kristalise monoklinicno. Najvlse se razvija metasomatski pri dijagenetskim procesima djejstvom Mg rastvora na krecnjake. mermera i njihovih breea.3 g/cm 3 Najcesce nastaje talozenjem u izolovanim dijelovima mora. ponovo nastaje tesko topivi kaleij karbonat. Tvrdoea mu je 3 . a gustoca 2. karbonatnih pjeseara i laporaea sto mu daje posebnu vainost u gradevinskoj praksi i to s dva stanovista : kao materijala kojim se gradi i materijala na kojem se gradi. Ohladen. dobiva se tzv. Javlja se zmast.5. Obicno se nalazi u plocastim kristalima te nepravilnin1 nakupinarna i zmastim masama. kristalise rombicno. U prirodi su zastupljeni znatnim brojem. framinifere. bijel iIi razliCito obojen primjesama. Koristi se za dobivanje sulfatne kiseline. plavka~t. a nalazi se u magmatskim i metamorfnim stijenama. "estrih gips" koji s vodom prelazi u veoma tvrdu masu ( "hidraulicni gips "). Moze biti bezbojan. Sulfati Sulfati su soli sulfatne kiselnie-H2S04. Maze nastati i biohemijski. Javlja se u pravilnim kristalima te u formi zrnastih masa i sitnozmastih nakupina.8. Medu ovim mineralima najznacajniji je pirit. uz sudjelovanje anaerobnih bakterija. Praskasti anhidrit lako prima vodu i prelazi u gips.. Kaleit je takode veoma vazna komponenta kod proizvodnje cementa. Cisti varijeteti lijepih boja su drago kamenje. a gustoca oko 3 glem'. zut i ern. Koristi se i kao dodatak u pripremi nekih vrsta cementa. zbog cega je stetan.5 g/cm 3 Bezbojan je iii bijel. a gustoca 4. Sulfidi U prirodi se nalazi veliki broj sulfida. Obzirom na slicnost s kalcitom lako se razlikuje po reakeiji na sohm kiselinu.

Bezbojan je ali od primjesa moze biti razliCito obojen ( play. naCin njihovog pojavljivanja i bavi se njihovom klasifikaeijom. Zemljaste zute limonite nazivamo limonitnim okerom. Nastaje uglavnom talozenjem iz morske vode. najvecu vamost ima halit (kuhinjska so )-NaCI. Tvrdoce je 2. koji se upotrebljava kao prirodni pigment.OH) (PO. ali se cesce nalazi u zrnastim formama kao stijena odnosno kamena so ( tako je zastupljen u !ezistima Tuzle ). Koristi se u metalurgiji. u cementnoj industriji. u grckim mermerima koji sadrze 0. Odlikuje se crveukastosmedom bojom. a u pravilu. Tvrdoca mu je 10. Limonit.7. a gustoca 3. ana analizira strukturne. U grupi fosfata vaZnije mjesto zauzima apatit-Cas (CI. Limonit je u veCim koliCinama ponekad stetan sastojak stijene. sjaja metalnog do mutnog. Kristalise heksagonalno. Bezbojan je ali od primjesa moze biti razlicito obojen (zut. Tvrdi varijeteti su tvrdoee oko 5 . a koristi se i kao sirovina u hemijskoj industriji. a kao abraziv za alate kojima se obraduju kamen i tvrdi metali ( u ovim slucajevima se koriste uglavnom vjestacki proizvedeni dijamanti ). HaHd.F.1-2. smedu i modru boju. zovu se brilijanti. te u proizvodnji grafitskih olovaka. mineraloske i hemijske karakteristike stijena. Zemlja crvenica ( terra rossa ) je netopivi ostatak krecnjaka a sastavljena je uglavnom ad aluminijskih hidroksida ( hidrargilit.. Koristi se za proizvodnju sulfatne kiseline. Nalazi se u listicavim nakupinama i gustim masama.8. Ako su bruseni u obliku bipiramide.1-3. itd ) 2. Kristalise rombicno. Obradeni dijamanti su skupocjen nakit.3-3. Tvrdoca mu je 4 a gustoca 3. Zbog velike otpomosti na trosenje moze se naci i u rijecnim nanosima (sekundarna le±ista ).Fe2 0JxH20 je cest hidroksid zeljeza. a naiazi se u zemljastim. nalazimo je i na dnu vrtaca. svakako. kod dobijanja hlorovodonicne kiseline. smed. su u prirodi zastupljeni vecim brojem minerala. a u gradevinarstvu za izradu kruna koje sluze kod istraZnog busenja u tvrdim stijenama. ijubicast. a oni u obliku polukugle rozetc.. Nalazista dijamanata vezana su za ultrabazicne eruptivne stijene -kimberlite. Halit je bezbojan mineral kome primjese mogu dati zutu. Koristi se u elektroindustriji i metalurgiji. pa cak i em ). a gustoce od 3 3.6 g/cm 3 • Nastaje pirogeno.grafitski skriljci i mermeri ).6. Medu njima. a s obzirom na veliku otpomost prema trosenju ima ga i u sedimentnim stijenama. ruzicast. plavozelen.kao abraziv.. itd . 36 37 . Boja mu varira od zute do smede. proucava i uslove postanka stijena u nizu geoloskih procesa koji se desavaju u Zemljinoj kori i na njoj. Vazanje u ishrani. Iz grupe elemenata koji se u prirodi nalazi samorodno bit ce spomenuti grafit. a gustoce 2. Nalazi se u nekim metamorfnim stijenama . u kojima je prirodni pigment (npr. ali u malim koliCinama.nauke koja pored navedenih sadrzaja.1-2. Sumpor-S je element tvrdoce 1.8. ako se ona zeli primjeniti u arhitektonsko-gradevinske svrhe. zelen ). Grafit-C je stabilna polimorfna modifikacija ugljenika s tipicnom slojevitom re!letkom. Mineraii ostalih grupa Ostali vaZiliji petrogeni minerali svrstani su u grupe halida i fosfata.0 g/cm3 Ukoliko je Cist ima zulu boju. gustoce oko 2. ako je fino disperziran u stijeni onda moze biti koristan kao npr. Medutim. Kristalise teseralno. Dijamant-C je takode stabilna polimorfna modifikacija ugljenika. nastalog u anaerobnim uvjetima nalaze se na Sieiliji i u SAD (Texas ). Kristalizira u formi kocke (teseralno). bubrezastim i grozdastim formama.).5-2. Tvrdoca mu je 5. Drugi vaZniji mineral ove grupe je f1uorit-CaF 2 koji kristalise teseralno. plavicast. Tvrdoce je 1-2. dijaspor ) i zeljeznih oksida i hidroksida. Nalazi se u eruptivnim stijenama kao sporedni iIi akcesomi mineral.0. kao topitelj. a gustoca 3. dijamant i sumpor.2 g/em 3 Bezbojan je iii primjesama razlicito obojen ( zutozelen. itd . dio petro\ogije .5 g/cm3 • Sjajnost mu je dijamantska. hidrotermalno. eksploziva i insekticida. Zbog velike tvrdoce koristi se u izradi krnna za istrazivacko busenje u tvrdim stijenama. Petrografija .2 g/cm3 Topiv je u vodi i slanog okusa. Najvece mase grafita nastale su metamorfozom uglja u dubljim dijelovima litosfere. U podrucju krsa ispunjava pukotine i supljine. Poznata lezista elementarnog sumpora. Nastaje iz solfatara i mineralnih termalnih voda.2 g/cm3 Boja mu je ema a ejepljivost savrsena ( odraz strukture l. .5 . itd . Naziv se koristi kao opsti pojam za koloidnu tvorevinu hidratiziranih zeljeznih oksida . 2. ali ako sadrzi primjese bitumena i glina moze biti smed i siv. u anaerobnim vodenim sredinama posredstvom mikroorganizama. zatim optiei. slabe je ejepljivosti i ima mastan sjaj. je zapravo.12% fino disperziranog limonita koji im daje lijepu boju. a gustoce 2.4 g/cm . Element. bemit. zut. PETROLOGIJA Petrografija je nauka ciji je zadatak proucavanje stijena. 2.

1. Slika 16. -mikrokristalne ( aka se minerali mogu razlikovati sama mikroskopom. Ovisno 0 kolicinskom udjelu i vaznosti minerala koji izgracluju st\jene minerale dijelimo 11a: -bitne (prevladavaju i 0 njima ovise svojstva stijene kao cjeline) -sporedne ( pojavljuju se u manjim koliCinama ) -akcesorne ( pojavljuju se rijetko i u zanemarivim koliCinama ) Sa graclevinskog aspekla veoma bitne karakteristike stijena su njihova struktura i. feldspati ). amfiboli. svrstavaju se u t[i glavne skupine: magmatskc iii cruptivne stijene. nastale rnetamorfozom magmatskih.piroseni. nastale brzom kristalizacijom i ocvrscavanjem lave na povrsini (iii pri povrsinskim dijelovima) litosfere. Prema rezultatima istrazivanja americkih geohemicara Clarkea i Washingtona. Ova struktura je karakteristiena za efuzivne stijene. sedimentnih i vee postoje6ih metamorfnih stijena. u magmatskim stijenama minerali se dijele na : primarne ( nastali kristalizacijom iz magme ) i sekundarne ( nastali alteracijom iii izmjenom primarnih minerala pod djelovanjem hidrotermalnih procesa i hemijskog trosenja).2. Ova struktura je svojstvena svim intruzivnim stijenama. zhog cega se jos zove i granitskom struk'turom.Ie definisana slepenom kristaliniteta. oblikorn i medusobnim odnosom minerala. Polimineralne stijene su znatno ceSce. Inaee to su tijela male debljine a velike dutine prostiranja. Tekstura oznacava naCin na koji su minerali zauzeli prostor u stijenskoj masi. struktura magmatsk. stijene se mogu podijeliti na: -fenokristalne ( aka se minerali magu razlikovati okom iii povecanjem do 10 puta). Ovisno 0 mjestu njihova postanka. Magmatske stijene Magmatske stijene nazivaju se prinlamim stijenama.2. Pojed. Prema krupnoci minerala koji ih izgracluju. mozemo ih podijeliti na: -dubinske (intruzivne iii plutouske). Ovisno 0 boji. ofitska i hijalinska struktura ( slika 16 ).z Sestanov. a zavisi od nacina postanka stijene.3. bilo prilikom nastanka stijene iii uakon toga. Struktura i tekstura magmatskih stijena Pod strukturom magmatskih stijena podrazumijeva se stepen kristalizacije. oblik i meclusobni odnosi minerala.n. litosfera je do 16 km duhine izgradena 95% ad magmatskih stijena i ortometamorfita.kriptokristaine (ako se minerali ne mogu razlikovati ni mikroskopom povecanja do 1000 puta). nastale kristalizacijom magme ili ocvrscavanjem lave. veliCina. s veCim sudjelovanjem Fe i Mg ( olivini. Obzirom na nacin postanka. Ofitska struktura tini prelaz izmeclu zmaste i porfirske.1. biotit ). s veCim ucescem Si i Al ( kvarc. ovisno 0 naCinu postanka. tekstura. -povrsinske (izlivne iii efuzivne). meclusobno se dodiruju i priblizno su ujednacene veliCine. . Porfirska struktura se odlkuje relativno krupnim i pravilno kristaliziranim mineralima koji su nepravilno razmjesteni u staklastoj iIi sitnokristalastoj masi. minerali magmatskih stijena dijele se na: salske iii bezbojne. te veliCinom. nastale u vodi iii na kopnu kao rezultat taiozenja materijala razlicitog porijekla i metamorfne stijene. i polimineraine kada su izgraclene od vise mineralnih vrsta. nastale postupnom kristalizacijom magme u dubljim dijelovima litosfere. Podjela stijena prema naCinn post. Tipicna je za granite.c. 3. Karakterise se neorjentisanim stapicastim plagioklasima izmeclu kojih se 38 39 . Herak. i femske iii obojene. 1972 preuzeto. 3. Struktura stijene .tnka Sve stijene litosfere. Stijene mogu biti monomineralne kada su izgraclene sarno ad jedne mineralne vrste. porfirska. sedimentne iii talozne stijenc. tipov. u specijalno pripremljenim izbruscima ). Vew izmedu ove dvije grupe magmatskih stijena predstavljaju ?liene iii hipabisalne stijene koje se javljaju kao ogranci dubinskih stijena od kojih se razlikuju po strukturi a ponekad i po mineralnom sastavu. a zavisi od uticaja vanjskih faktora. . Struktura ie ovisna ad uvjeta nastanka tih stijena pa se generalno moze razlikovati: zrnasta. 1986) Za zrnastu strukturu karakteristicno je da se minerali javljaju u formi zma nepravilnih oblika.h stijena ( prema: Tajder.

1:8. Karakteristicn&Je >oa bw>:icne efuzivne stijene. c-vezikularna (mjehurasta) nlvoe.. stubasto. su orjentisana Pllralelno srnjeru taka lave. a fizicko-mehanicka svojstva priblizno su im jednaka u svim smjerovima. u njoj se POjlWljUjU na. Ta pojava odvajllnja magmatskih stijene dliZ diskontinulteta naziva Se IUgenje. b-f/uida/na. U ovisnosti od prostomog polozaja pukotina i prslina razlil. Prema tome ova tekslunl Svgjstvena je "fu>oivnim stijenama._ OfiTSAA HIPABlSAlNI (SKLAD) Homogena iii masivna tllkstufll odlikuje 5e r<lVnomJWlO rasporedenim mineralnim ~rnim<l. U grattevinarstvu gU povgljnije stUene homogene (m. bez vidljive orjentaeije. f1uidalna i vezikularna ( sJ. Ova leksl]Jfa karakteristicna je . Sjencenjem su oznacene zone metamorfisanih stijena Tekstura magmatskih stijena predstavlja prastorni raspored mineralnih zma u stijeni. Tipski je razvijena u dijabazima te se jos naziva i dijabaznom strukturom. Ako je rastojanje 40 41 .aSKA '<1J"UNS". Na sliei 17. Ukoliko se nakrmdnim procesirna supU!ne !spune ral1. Vezikularna tekstura k€!n\kterise se s mnogo supljin€! n€!shlUh oslobadanjem plinov<l i pam lokam n€!gloghl<ldenj& adnosna kristalizacije law. Vaznije lekslure mqgmatsklh stijena a-masivna. kuglasto. i nllprllViino. Osim toga lako su obraduju i dobra poliraju pa se mogu koristiti u arhitektonsko-gradevinske svrhe. Ona ovisi od uvjeta kristalizacije a moze biti : homogena iii masivna. STRUKTI. a) pn naglom o('vrsCivanju lave. To u"rokuje formir@je diskontinuiteta kao sto su pukotine i prsline. veziknlllrnom i mandoltlstom tllksturom imaju ogranicenu primjenu zbog nepavoJjnih karakteristik!l.:rna. Kad magma ocvrscava.tijen!! i OIJABAZNA ) OUSWSKl (M. . Plocasto i bankovito lucenje nastaju ukaliko je u stijeni zastllpljen sarno jedan sistem paralelnih pukotina. bankovito.2 Lucenje magmats/dh . Stijene Sa fluid. 3. Tada sU u magmatskim stijenarna prislltna prizmaticna tijela razlicltih dirnenzij a.wivn!'l) (eksture.2.JRA POVRSIN$K' (FLOC'" 1 PORf. plOCllsto.SIV) Stika 17. Hijalinska iii stakIasta struktura nastaje staklastoj masi orjentisani u smjeru taka lave.IlMim mineraJimu (kvare. Strukture bazlcnlh magmatsklh stijena u avlsnastl ad ab/llka pojavljivanja tih stijena u razH6itim nivoima iitosfere.] 8 ).nalazi piroksen augit koji je ('esto hloritisan. Kod fluidalnc tcksture mineralna .:uju se slijedeci oblici lucenja: paraielopipedno iii pru:matsko.\lnom. prikazane su bazicne magmatske stijene u razlicitim nivoima litosfere i s tim u vezi strukture karakteristicne za pojedine Stika 18. Rijetki stapicasti minerali ( obieno feldspati ) su u Stijene koje imaju zmastu strukturu uglavnom su jednolicne boje. U ovisnosti 0(1 polozaja lih pukotina i prslina ma$matske stijene ge odvajflju i odlamaju. Magmatske stijene se u prirodl obieno javljaju kIlO !zdijelj\!!1erasCianjene mase razlicitog oblika. Paralelopipedno iii pru:mlltskQ lucenje karakterise se prisustvom nekoliko sistema pukotina koje su medusobno upravn\!. ali se pojedini varijateti povoljnih fi>oicko-rneh@i¢kih svojstavil magu koristiti u dekorati vne svrhe.prezanja. itd ) onda se takVa tekSlUfa Zave mando!astll. kaici!. ' . odnostlo dok se hladi.O. intru>:lvne stijene.

koja je skoncentrisana u olivinu i drugim silikatnim mineralima s manjim sadrzajem Si02 . Ipak. Opsti pregled magmatskih stijena alkal~jske i kalcijsko-alkalijske serije prikazan je u narednoj tabeli. neutralnc. itd. bazicne i ultrabazicne.2. petostranom iIi sestostranolll izdijeljenoscu u vidu stubova. ivicnjaka. veoma je tesko dobiti 42 43 . Kiselc magmatske stijene sadrze vise od 65% SiO.bazalti). komponente. Stubasto lucenje karakeristicno je za izlivne stijene a narocito je cesto kod slivova bazicnih stijena (npr. su nepovoljne stijene sa 3. U1trabazicne stijene sadrze manje od 45% Si02 komponente. imaju obicno veliku cvrstaeu i zbog toga se dosta tesko eksploatisu i obraduju. Stubasto lucenje (sLJ9) karakterise se cetverostranom.sve magmatske stijene dijelimo na dubinske (intruzivne iii plutonske). Detaljnija i kompletnija sistematika magmatskih stijena bazira se JOS 1 na bitnim sastojcima stijena te njihovim strukturnim i tekstumim karakteristikama. zatim na zicne (bipabisalne ) i na povrsinske (efuzivne iii izljevne). spomenika. ovisno 0 kriteriju koji se pri tome definira. Narocito kuglastim i nepravilnim lucenjem. ako su sistemi pukotina i prslina jako gusti. Na osnovu sadrzaja Si02 komponente . magmatske stijene se dijele na kisele. .izmedu pukotina manje od 10 em onda se formiraju ploce. komponente. pri cemu stubovi stoje upravno na povrsinu sliva. Nepravilno lucenje javlja se kada se sistemi pukotina ukrstaju iIi stoje pod kosim uglom sto uvjetuje izdvajanje nepravilnih blokova razliCitih dimenzija. 1989) Kugiasto lucenje svojstveno je izlivnim stijenama i jav\ja se u plicim perifemim dijelovima intruzija. Stubasto Jucenje u bazaltima (Birkeland & Larson. Prisustvo pukotina lucenja znatno olaksava eksploataeiju. Magmatske stijene. sto je pretezno rezultat vece koliCine Si0 2 u feldspatima i mjestimicne pojave kvarca. Ultrabazicne stijene su izdvojene jer one ne sadrze feldspate. Bazicne stijene sadrze od 45% do 55% SiO. a takode i obradivost magmatskih stijena. Poznatije sistematizacije ukljucuju : mjesto postanka ( nivo kristalizacije ) kiselost. Izdvojeni komadi imaju oblike koncentricno gradenih kugli.3. Lucenje stijena ad velikog je znacaja za eksploataeiju kamena i njegovu obradu u gradevinske svrhe ( izradu koeki.). Stika 19. Sistematika magmatskib stijena Magmatske stijene litosfere mogu se sistematizovati na vise naClna. obzirom na mineralni sastav i struktumo-tekstume karakteristike. a ukoliko je one ve6e ad 60 em nastaju banci. Neutralne stijene sadrze 55% do 65%SiO. a tolika kolicina te komponente rezultat je vece kolicine minerala kvarca i minerala sa vecim u<~escem Si. blokove odredenih dimenzija.odnosno sadrzaj Si02 mineralni i hemij ski saslav Prema mjestu postanka. sto je iskljucivo rezultat sadrzaja Si0 2 u plagioklasima i drugim silikatnim mineralima.

Dijabazi su hipabisalni ekvivalenti gabra. 3. zbog cega se pretezno koriste u skulptorstvu. ekvivalenti peridotita. a tekstura masivna (homogena). Rioliti su efuzivni ekvivalenti granita. jer se u njima nalaze primarna lezista dijamanata. Varijateti sitnijeg zma i s djelimicno staklastom osnovom imaju tamniju boju. svjetao. koji se pretemo javijaju u obliku skladova. Boje su bijele do ruzicaste i Cfvene. Sijeniti rijetke neutralne dubinske magmatske stijene koje se javljaju u rnanjim masivima i zilama. NajcesCi su dvoliskunski graniti (sa biotitom i muskovitom) te se zato nazivaju obicni graniti. su efuzivni ekvivalenti granodiorita. Treba istaCi da su sitnozmi i srednjezrni varijateti mnogo povoljniji za gradevinarstvo od krupnozrnih. Daciti su svjetlosive. gabra i peridotita prikazane u narednom poglavlju ovdje ce u kratkim crtama biti opisane ostale magmatske stijene koje su navedene u tabeii 2. Andeziti su efuzivni ekvivalenti diorita. sastavljene preteino od Na-plagioklasa i hornblende.Tabela 2. Dijabazi se cesto javljaju na potezu Banja Luka-Zavidovi6i-Visegrad._______.. Ofitske ( dijabazne ) su strukture i homogene teksture. fluidalne i mandolaste. kvarca i bojenog minerala (biotit. ali i u formi zila i skladova.j ! ALKGABRO GABRO i i----------~------~----------. Struktura im je porfirska a tekstura fluidalna. plocasto.N-S-KA--+---------f----------l. itd.~!_T_RA_H __ 'T____~-A-ND-~--'T--~I__________-. Njihovi bitni minerali su kvare i plagioklasi..-----------.-. Od granita se razlikuju po tome sto ne sadrie kvare. Mineraloske i petroloske karakteristike granita. a tekstura homogena. Daeit. Nalaze se u obliku velikih i debelih ploca. Pojavljuju se u vidu izljeva. Trahiti se zbog hrapavosti primjenjuju za stubista i plocnike. izgradene od alkalnog feldspata (ortoklas iii mikroklin..).jl ULTRABAZ I leNA ! PQVRSINSKA ) i OLiVIN PIROKSEN I I PIKRITi i KIMBERLIT I I 3.BAZAL T BAZALT PERIDOTIT ----------f-------I-.j f---------j DUBINSKA : PIROKSEN OLiVIN ± Trahiti su efuzivni ekvivalenti sijenita. Kimberliti su ultrabazicne eruptivne stijene.4. . Obzirom da su karakteristike granita. pri cemu veliCina zrna u ovim stijenama varira. a teksture homogene. BAZICNA I OUBINSKA POVRSINSKA I ' rI i : ± 810TIT I OACITiI i r-. sto ovisi 0 boji K-feldspata ortoklasa koji prevladava u stijeni. itd.. homblenda. Bitni minerali u njima su feldspati. 44 45 . kratos-vladavina ) zmaste stijene... a homo gene teksture.. Bazalti su efuzivni ekvivalenti gabra. Boje su tamnozelenosive do erne. djelimicno imaju dobro razvijene ravni). Strukture su porfirske.I i I ~-----+-------+----------+--------~'------~----------4 OUBINSKA I KISELA KVARC SIOTIT HORNBLENDA f---------jl POVRSINSKA I GRANIT RIOLIT I I OIORIT i GRANO DIO~·. turmalin.4. Nalaze se u obliku vecih i manjih izljeva i vulkanskih kupa.SlJENIT HORNBlENOA NEUTRALNA f--PO_V_R_"_NS_M __ +-______.T--+------··-----~I:I ! f-O-U-B-. turmalinski g. teksture fluidalne a boje su sivozelene. Stoga co karakteristike ovih stijena biti detaljnije prikazane. RazliCitih su nijansi svjetlozelene boje. nepravilno. Graniti dobijaju naziv prema nekom vodecem bojenom iii karakteristicnom mineralu: biotitski granit. Dioriti su neutralne intruzivne stijene.2. Graniti su leukokratne (grc.I' K~FELDSPAT! PLAGIOK LASI -AlKALNA : FELDSPATA SERlJA . uglavnom hipidiomorfno zrnaste (mineral. dvoliskunski g. Imaju veliku ekonomsku vainost.. Strukture su zrnaste. Struktura im je porfirska.leukos-bijel. Teksture su masivne. Strukture su porfirske. Lucenje im moze biti paralelopipedno. ponekad albit) . tamnosive i zelenkaste boje. Andezita ima u okolini Srebrenice. Graniti Ime su dobili po latinskoj rijeCi granum-zmo (javljaju se u zmastim agregatima). vulkanskih kupa i eruptivnih :lila. Obicno se nalaze na obodu granitskih batolita. gabra peridotila Od magmatskih stijena u gradevinarstvu najces6u primjenu imaju graniti i gabri.. Boje su sive i sivozelene.1. i------~-----~----------l f--------. Zmaste su strukture. muskovitski g..2. Opsti pregled magmatskih stijena MJESTU PQSTANKA I KISELOST! i MINERALNI I SASTAV i i ' I ALKALNA KALClJSKO ! BEZ i SERIJA Ii I i ". amfibolski g. U obradi su podatniji od granita. Struktura im je zmasta. itd.j ALK.

Sadrzaj labradora sa plavicastim svjetlueanjem povecava vrijednost gabra kao gradevinskog kamena.2. 3. itd. SadrZaj alkalija pa i ka1cija uglavnom je minimalan. Pomenuto je da povoljno luteni srednjezrni i sitnozmi varijateti gabra predstavljaju dobar gradevinski materijal. amfibol. To su stijene zelenosive. Zbog toga peridotitske stijene ne sadrze salicne (svjet/e) minerale (feldspat. Veei masiv gabra u BiB je na podrucju Jablaniee. dijabazima i sedimentnim stijenarna kada grade takozvane ofiolitske komplekse (fragmenti okeanske kore i gomjeg omotaca). a. Graniti spadajl1 11 vrlo otporne stijene. Jedan od takvih kompleksa zastupljen je u Centralnoj ofiolitskoj zoni u Bosni i Hereegovini (od Banja Luke do Visegrada). uslje~ cega zadohijaju mrkocrvenu boju. Gabri Stijene ove grupe siromasne su siiie~em. Peridotiti Opsta karakteristika stijena peridotitske grope je da su siromasne silieijem i aluminijem a bogate magnezijem i gvoZdem.granitski grus. Njihovo raspadanje pocin]e promjenom bojenih minerala (najcesee njihovom oksidacijom). To su stijene vrlo razlicite boje sto zavisi od sastava i stepena sadrzine peridotita. Od rudnih minerala najcesci su hromit i magnetit.3. Od sporednih sastojaka ueestaliji su ilmenit. Ove stijene glacaju se dobro i imaju lijep izgled. Kao karaktenstlcan sasto]ak J3vl]a sebazlcm plagioklas (labrador i bitovnit). ponekad mogu evrstu stijensku masu dovest. Gramt! se javljaju u vidu razlicitih formi ( s1. Stijena izgradena od bazicnog plagioklasa i monoklinienog piroksena (uglavnom dijalag) u ulozi bitnih sastojaka naziva se gabro (u uzem smislu). l!z serpentin se kao alteraeioni produkti sreeu jos talk. Ako se u ulozi bitnog sastojka pored dva navedena minerala javi i olivin stijena se naziva olivinski gabro. U njima se javljaju olivin i pirokseni. katkad i u obliku ziea promjenljive debljine.:tin). Peridotiti se javljaju u vidu velikih masa obicno nepravilnog oblika. Djelimicno iii potpuno alterisani peridotiti dobijaju zelenu iIi eak emu boju.O 1 K.). 46 - 47 . Stika 20. Kada imaju praviino paralelopipedno iii bankovito iucenje uz srednju veliCinu zma veoma su cijenjen gradevinski materijal. Obieno su manje iIi vise serpentinisani (olivin i piroksen se transformisu u serpe. Lucenje je uglavnom nepraviino. povisenim sadrzajem alkalija (Na.Stijene grupe granita i granitoida odlikuju se visokim sadrzajem silicijuma (SiO.O) ! mahm sadrzajem magnezijuma (MgO). magnezIt. Jedm! minerali koji nisu podlegli raspadanju su kvarc i muskov!t. /981) Poznati masivi granita su u sjevemoj Bosni ( Motajiea i Prosara ) .2.4. 3. Ponekad mogu biti i ofitske strukture. Nakon toga zamu6uju se feldspat! ko]! daljom transformacijom prelaze 11 gline. Masivne su teksture koja ponekad moze biti i planparalelna. b~gate ka1cije:n: magnezijumom i gvozdem. kao bitni minerali. epidot. kaleit. Lucenje je preteZuo nepraviino. Peridotiti su vrlo rijetko svjeze stijene. Osim hromita peridotiti mogu da sadrze platinu i dijarnant. Ovi procesi obieno poCinju po obodu zma. u rastreslto stanje tzv. gvozda (FeO) i kaJcija (CaO). Gabri se javljaju u vidu ve6ih masa. staklastog do masnog sjaja i veoma jedri. Sve dubinske stijene gabro grupe karakterisu se zmastom strukturom i relativno ujednaeenom krupnocom zma. Ako stijena sadrii olivine kao sekundarni mineral javlja se i serpentin. koja podsjeca na PlJesak. Sekundarni su sosirit (albit + epidot + eojisit) koji se stvara na racun bazienih plagioklasa. Ako su sasvim svjezi tamnozelene su do Zuckastozelene boje. tarnnozeiene. . olivin. a masivne teksture. U masi. liZ odgovarajuCi bojeni mineral (p!roksen. hlorit.) . ponekad i homblenda.4. Peridotiti su udrnZeni sa gabrima. a javlja se paralelopipedno i bankovito lucenje. hlont.20 ). . obieno oblika lakolita iii zila.2. Zmaste su strukture. zatim sfen. spilitima. zelene pa katkad i erne boje. Blok-dijagram granitske intruzije (Ristic i Pamii:. Cesto bazicni plagioklas (labrador) pokazuje svjetlueanje u plavicastoj boji sto se naziva labradorizacija. kvare). apatit i magnetit.

Graniti se koriste za oblaganje zidova u enterijerima i eksterijerilna. V rste rioiita s malo fenokristala i gustom osnovom. Ponekad se varijateti peridotita (lerzoliti ) koriste kao ukrasni kamen za unutrasnju dekoraciju jet imaju iijepu tamnozelenu beju i cesto trakastu gradu. 3. zbog ('ega se pretezno koriste u umjetnickoj obradi. Rjede se upotrebljavaju u arhitektonsko-gradevinske i skulpturne svrhe. za kocke. Koriste se i kao sirovina za kamenu vunli (toplotni izolacijski materijal). spomen ploea i bistRo Nepovoljno svojstvo granita je da ukoliko dade do trosenja feldspala ova stijena tada 1ma nejednaku boju i razliCite fizieko-mchanicke karakleristikc. Upotreba periaotita u gradevinskc svrhe v1'1o jc ogranicena jcr su ani pored velike zapreminske iezinc nedovoljno otporni nn atmosferske uticaje. Koristi se u najrazlicitije svrhe kao arhitektonsko-gradevinski i tehnicki kamen. Daciti se koriste kao tehnicki kamen. ad ovih stijena zahvaceni su prOCeS1l11Cl erozije. tunclskih partaIn te za izradu postolja spomenika. 48 49 . nledutim zbog velikog otpora ovih stijena radovi u njirna su usporclliji i skuplji. Obradeni blokovi granita upotrebljuvuju se za izgradnju stubova.5 Uvjeti gradenj" II magmatskim magmatskih stijena u gradcvinarstvu stijcnama primjena Sijeniti su u obradivanju podatniji od granita.Visegrad ).2. Takode. Guste vrste se primjenjuju u gradnji obalnih utvrda i morskih pristanista. U gradevinarstvu se posebno primjenjuje na mjestima izlozenim velikom pritisku. i ivicnjake. Aka su ave stijene trosne iii jace ispucale poprinlaju karakteristike slicne nevezanirn stijenama. Mehanicko trosenjc stijena iii dezintegracija uzrokovana je siiama koje djeluju iz atmosfere ( insolacija ).jaruzanja i klizanja. n·::oStecenih lIlagmatskih stijena nosivost je prakticno neogranicenu. cesto u veoma sitne cestice. zatim za izradu dekorativnih pioi'a za oblaganje. Tereni izgradcni od 3vjezih intruzivnih stijena irnaju veoma povoljne karaktcristike za temeljenje najrazli6ilijih objekata. Pri tome ne dolazi do promjena hemijskog sastava stijene vee do njenog komadanja i usitnjavanja. (ako su lijepih boja i skloni poliranju).6-3. uz pojave. ako se granit jako ugrije i polije hladnom vodom odmah se raspukne u nepravilne komade. . medutiul. Imaju slicne karakteristike i prilikonl izgradnje tUllC1a i drugib podzemnih objekata. Peridotiti su u BiB ugla\'l10m zaswpljeni 11 okviru Centralne ofiolitske zone (potez Banja Luka-Zavidovici. 3. stubova mostova.if kalcit i opaL Povrsinski raspadnnti peridotiti jako su ispucali i ispresjecani zican1a opata i magnezita.Kod svjezih. itd" Bazalti imaju veliku primjenu kao agregat za beton a porozne vrste se koriste za izradu pjesackih staza jer zadrzavaju hrapavost. zatim kao drobljeni Kamen u cestogradnji.2 gr/cm3 ) i male otpomosti prema fizickim i hemijskim agensima. plocnika. plocnike.3. jer se' ne glacaju i uvijek ostaju brapavi. jer su postojane prema hemijskim agensima i solima iz morske vode. moze doCi do stvrdnjavanja sedimenata. Takvo trosenje moze biti olaksano sistemima pukotina i prslina II zonama koje su bile zahva6ene izrazenom tektonskom aktivnos6u. Sedimentne stijene Postanak sedimentnih stijena rezllitat je slozenog i dugotrajnog procesa koji sadrzi: -fizicko i hemijsko trosenje postojeCih magmatskih. gradnji zeljeznickih pruga i kod pripreme betona. Trahiti se primjenjuju u izradi stepenica i plocnika. savijanju i udarcima. U zoni povrsinskog raspadanja yise Inetara u dubinu) tereni izgradeni. mostova. zidanje potpomih i obloznih zidova. Upotreba magmatskih stijena u gradevinarstvu u direktnoj je ovisnosti od karakteristika pojedinih tipova stijena. jer ima veliku cvrstoeu i zilavost.Procesorn metamorfoze ave stijene transforrnisu se u serpen(init breeastog izgleda koji se radi lijepe zeiene boje naroelta koristi za unutrasnje oblaganje zidova. . za ivicnjake. llpotreblJUvajll sc II arhitektllri i kiparstvll . hidrosfere i biosfere.U svjezinl intruzlviulU nlogu se izvesti stabilni tuneli i drugi podzemni objekti vecih dirncnzija.transport mehanicki usitnjenih fragmenata i otopljenih materija. Gabro se koristi priiikom izrade temelja visokih gradevina. rastezanju . obalnih utvrda. Svjezi gabro se moze lako polirati i tada je veoma postojan na djelovanje atmosferilija. Efuzivne magmatskc stijene (poput intruziva) u svjezem stanju Cine veonlH povoljnu podlogu za tcnlcljenje. sedimentnih i metamorfnih s!ijena litosfere.talozenje rastrosenog materijala Nakon talozenja uz odredene fizicko-hemijske procese.ukoliko Sl1 OY'C stijcnc trosne i razlomljene nosivost in) znatno opada. Peridotiti u tehnickoj praksi imaju manju primjenu zbog velike gustoce (2.

Ledenjaci mehanicki razaraju stijene i prenose materijal razlicitih dimenzija. raspored i oblik pojedinih mineralnih sastojaka. Iz pravih otopina materije se izlncuju kao posljedica prezasicnosti.002 prah (silt) <0. kad se promjene dinamieki uvjeti koji su omogucavali transport. kalijski feJdspat). 50 51 . muskovit. cement oblaganja i kontaktni. Postoje minerali koji se pod uticajern vode otapaju veoma brzo (karnena so. Navedene promjene koje se dogadaju u sedimentu od njegovog talozenja pa do pocetka metamorfnih procesa nazivaju se dijageneza. rijeke. Struktura sedimentnih stijena definisana je prije svega velicinom i oblikom cestica koje sudjeluju u gradi stijena. od blokova do sitnih cestica. a moze nastati neposredno nakon taloienja. iIi u obliku otopljenih materija. Nairne. Ooliti su koncentricno slojevite grade. Prema porijeklu minerali mogu biti alotigeni i autigeni.21). a nazivaju se eolskim sedimentima. Pod strukturom sedimentne stijene. meduprostorni. te koliCini kiseonika.1. okeani) koja prenosi ogromne koliCine materijala u obliku vucenog i suspendiranog nanosa. Do talozenja cestiea nastalih mehanickim trosenjem dolazi zbog djelovanja sile teze. krupnokristalasta. prekristalizacija i s1. anorganskim.3. a rezultat je svih procesa koji su djelovali na stijenu tokom nastanka. sulfati). Sedimentne stijene hemjskog porijekla karkterisu se kristalastom strukturom (npr. Pri niskim temperaturama i malim pritiseima u sedimentima se nakon talozenja zbivaju mnoge fizicke i hemijske promjene (zbijanje. Sedimenti transportovani vjetrom dobro su sortirani po velicini zma. Moe otapanja vode ovisi 0 njenoj kiselosti (ph faktoru). kompaktna i glatka stijenska masa lakse odoljeva hemijskom trosenju nego ona sa puno prslina. Otopljene mineralne materije taloie se promjenom fizicko-hemijskih fal(tora koji su uvjetovali njihovu topljivost. strnktura i tekstura sedimentnih stijena Mineralni sastav sedimentnih stijena avisi 0 sastavu primarnih stijena Cijim su trosenjem one nastale. dok ima i onih koji su praktieno netoplvl (kvarc). Karbonatne stijene nastale mehanieki odlikuju se detriticnom strukturom.02-0. hemijskim putem bit ce olaksano u toplijoj vodi. kolicini u njoj otopljenog CO2 . Sastav. Klastienu strukturu imaju sedimenti izgradeni od fragmenata stijena i minerai a. zaobljena i dobro zaobljena. Ta su obiljezja prema anglo-americkoj skoli obuhvacena terminom teksturatexture. 3. medusobni odnos. Vaian faktor hemijskog trosenja jesu veliCina i oblik povrsine stijene koja je izlozena djelovanju vode. U pravilu. od onih nastalih pri nizim temperaturama ( kvare. iIi sporo (karbonat!). ili pak uticajem organizama. ili u nekoj kasnijoj fazi. kaleit. sericit-muskovit. jer se moe rastvaranja vode povecava sa temperaturom. bili su podvrgnuti transportu i talozeni su dalje od matiene stijene. Transport ledom odvija se u glaeijalnim podrucjima veoma malom brzinom (150-1300 m godisnje). poluuglasta.).). Struktura sedimentnih stijena moze biti k1asticna i kristalasta. Hemijski sedimenti mogu imati i oolitsku i sferolitsku strukturu ( sI. pukotina i supljina koj" je liZ to i hrapava. dolomit i minerali glina. sitnokristalasta.02 pijesak 0. prema njemackoj geoloskoj skoli razumijevaju se veliCine zma. potoci. U mineralnom sastavu sedimenata najcesce se nalaze kvarc. organskim i humusnim kiselinama. poluzaobljena. piroksen. Ca-plagioklas) manje otporni na hemijske agense.Hemijsko trosenje se svodi uglavnom na otapanje komponenata topivih u vodi. Kod silikatnih minerala je zapaieno da su oni minerali koji su kristalisali na visim temperaturama (olivin.002 glina prema grckom prema latinskom prema PSEFIT PSAMIT ALEVRIT PELIT RUDIT ARENIT LUTIT GRAVEL SAND SILT CLAY Zma u klasticnim sedimentima prema obliku mogu biti: uglasta. Stvrdnjavanje moze biti potpuna iIi nepotpuno. otapanje. U sedimentologiji i petrologiji sedimentnih stijena za kvalitativno oznacavanje velicine zrna klasticnih sedimenata uobicajena je ova terminologija : VeliCina zma engleskom (mm) >2 sljunak 2-0. Najvazniji dijagenetski procesi su procesi litifikacije pri kojima od rahlih. raziicitih po veliCini i obliku ( klasticne ili mehanicke sedimentne stijene ). Autigeni minerali nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora. Cement kod ovih stijena moze biti bazalni. nevezanih vodom natapljenih taloga nastaju cvrste stijene. trosenje stijena. Pri hemijskom trosenju stijene najvazniji je utieaj atmosferilija (atmosferska voda. cementacija. Najznacajniji faktor transporta je voda (bujicc. ugljena kiselina i kiseonik). mora. Alotigeni minerali potjeeu od mehanicki i hemijski razorenih stijena. i sudjeluju u nastanku glacijalnih sedimenata koji se odlikuju nesortiranoscu. mikrokristalasta itd. hlorida i nekih drugih soli.

Tok nastajanja sedimenata obuhvaea kao sto je navedeno faze trosenja. 22.23) imaju stijene sastavljene ad vezanih veCih i manjih cestica drobine ( npr. trakasta.21. teksture na donjim i gomjim slojnim povrsinama. talozenja i litifikacije odnosno stvrdnjavanja. ) karakteristicna je za slojevite sedimentne stijene kod kojih se izmjenjuju zone razlicite boje. Najznacajniji tipovi tekstura scdimentnih stijena su: masivna (homogcna). Sistematika sedimentnih stijena Sistematika sedimentnih stijena bazirana je na njihovoj genezi.odnosno zone sa krupnijim i sitnijim sastojcima (npr. teksture sedimntnih stijena uglavnorn se istrazuju i proucavaju na lerenu. 3. Mehanicko trosenje. ) . Brecastu teksturu (s1. Graila oolita (a) i sferolita (b) Organogena struktura je karakteristicna za stijene izgradene veCinom od netransportiranih ostataka biljnog i zivotinjskog porijekla. Trakasfu-slojevita lekslUra u sanoj jormaciji ieiista Tusanj u Tuzli. Stika 23. fosfatnih.3. itd. transporta. Slikll. kao i vanjskim i unutrasnjim morfoloskim oblicima sedimentne stijene Za razliku od struktura. transport mehanicki rastrosenog materijala i mehanicko 52 53 .slojeviti pjescari itd. homogeni pjescari. Trakasta i slojevita tekstura ( s1. Oolitska i sferolitska struktura sreeu se kod karbonatnih.2.).Ako Sli velicine preko 2 mrn zovu se pizoliti Sferoliti se sastoje od tankih iglicastih kristala radijalno rasporedenih oko centra kristalizacije. hemijskom dijagenezom i djelatnos6u organizama. a manjim dijelom u laboratoriji. Masivnu teksturu imaju stijene kod kojih su minerali jednolicno rasporedeni u stijeni Gedd krecnjaci.). trakasti laporci. prostornim rasporedom i orjentacijom pojedinih komponenata. teksture nastale podvodnim klizanjima i razarenjem slojeva. gvoZdevitih i aluminijskih sedimentnih stijena. slojevita i brecasta. Pod teksturom sedimentne stijene ( u americkoj ternlinoiogiji . brece i brecoliki krecnjaci. Brecasta tekstura Tekstume karakteristike koje se najcesee istraZuju na terenu su : vanjska i unutrasnja slojevitost. ritmicnost. struktura-structure) podrazumijevaju se sve karakteristike njene grade uvjetovane meausobnim odnosima. Slika 22.

Kalkrudit. laporaca 1 krecnJaka biti detaljnije prikazane. kalkarenit i kalklutit su klasticni krecnjaci nastali mehanickim putem pretalozvanjem cestica primarnih krecnjaka. Sastav(jen je od kvarca. Sljunak je nevezan klasticni sediment. ANHlDRIT.SPIKULIT ( SPONGOLIT ) .lSKE SEDIMENTNE STIJENE (V APNENAC). Vezivo je uglavnom karbonatno. a ea. Valutice mogu biti razliCite veliCine. KRECNJAK (SEDRA). tada nastaju biohemijski iii organogeni sedimenti. Dolomiti Sll karbonatne stijene koje se poput krecnjaka. nalaze u fonni slojeva razliCite debljine iii Sll pak masivni. mehanicki (cementacijom transportiranih cestica rastrosenih dolomitnih stijena) i hemijskom 55 . liskuna i rjede kaleita . izgraden od sitnih cestica razlicitog stepena zaobljenosti. sto ovisi od duzine transporta i njihovaj otpomosti na mehani6ko i hemijsko troseyUe. Opsti pregled sedimentnih stijena zasnovan na njihovoj genezi da! je u taheli 3. Obzlrom da ce karaktenstIke ghna.002 mm ALEVRITI (LUTITI ) <0. zaohljenih cestiea vecih od 2 mm.MULJ ~:~::K'_ . KALKARENIT. Drobina (krs. Kod transporta veCim rijecnim tokovima sljunak je redovito heterogenog sastava. Pijesak je nevezan klasticni sediment. Nastaju na vise naCina: uglavnom procesom dolomitizacije. BRECA KALKRUDIT PIESCAR. marinski i jezerski. Alevrolit (siltit) je vezana sitnozrnasta klasticna stijena. PJescara. Vezivo im moze biti kalcitno. Ako je jednakog sastava. izgraden od krupnih zaobljenih fragmenata iii cestica (val utica. I PSAMrTI 2~O. DOLOMIT. limonitsko itd. granat. cestica velicine praha. Nastaju prirodnom cementacijom drobine razliCite krupnoce cestica. faze su nastajanja hemijskih sedimentnih stijena. Fizickomehanicka svojstva im ovise 0 karakteristikama veziva i fragmenata. Nalazl se u rijecnirn koritima i terasama.ie) je nevezan klastican sediment sastavljen od krupnih uglastih fragmenata. Fizicko-mehanicke karakteristike im ovise 0 karkteristikama cestica i vrsti vcziva kojim su valutice cementiranc. eolski.DIJATOMIT. oblutaka) jednakog ili razliCitog petrografskog sastava. Petrografski sastav drobina II vecini slucajeva je jednolican zbog kratkotrajnog transporta. Nastaje u vodenim podrucjima iii na kopnu.002 mm PELrn (LUTITI) I I LES ( PRAPOR ) PRAH. feldspata. RADIOLARlT. Sljunak je u veCini slucajeva sortiran prema velicini val utica a ponekad je slojevit. Prema genezi moze biti rijecni. poluvezane i vezane.06-0. kao i u obalno~ podrucju mora i jezera. uglavnom slojevite stijene. j ALEVROLIT KALKLUTIT GLlNA I LAPORAC (LAPOR) I I NEKLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE I HEMl. GIPS. ROZNJAC ( ROZNAC ) SEDIMENETNE ORGANOGENE STIJENE KRECNJAK. Klasticne sedimentne stijene mogu biti nevezane. Njegov mineralni sastav jc sliean mineralnom sastavu pijeska uz odredeni udio minerala glina. muske'llt. Nalazi se u naslagama flisa. Petrografski sastav val utica je uglavnom razliCit ( polimiktni konglomerati ). ovdje su dati osnovni podaci 0 ostalim sedimentnim stijenama u tabeli 3. itd ) i cestice rezistentnih stijena . Velike koliCine kvarcnog pijeska (nekad prelazi u slabo vezani pjescar) nalaze se u Krekanskotn bazenu.lavlja se pretczno u vidu slojeva . Hemijsko trosenje. Konglomerati su vezane. sastavljene od fragmenata veCih od 2 mm. Prah iii alevrit (silt) je nevezani sitnozmasti klasticni sediment. . I (ARENITI) 0. U njemu su zastupljeni rezistentni minerali ( kvarc. transport hemijski rastvorenog materijala i precipitacija (talozenje). Vezivo im je uglavnom kalcitno i kvarcno. i cini petrografski spektar slivnog podrucja 54 - (polimiktni sljunak). 'Jpstl pregw se lmentni 1 stijena KLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE VELlCINA NAZIV CESTICA >2mm PSEFITI (RUDITI ) I I NEVEZANI SLJUNAK DROBINA PlJESAK SEDIMENT POLUVEZANA STlJENA i VEZANA STIJENA I I I KONGLOMERAT . dobro sortiranih prema veliCini. Ako je talozenje izvrseno uz sudjelovanje organizama. naziva se oligomiktni sljunak. Obicno se nalazi u podnozjima strmih padina ( gdje se formiraju sipari iii tocila ) i u donjem dijelu kratkih bujicnih potoka. talozenjem cestica transportovanih vjetrom i vodom. Nastaju prirodnom cementacijom valutica sljunka. Polimiktni pijesak je sastavljen od cestica razliCitog petrografskog sastava dok je oligomiktni izgraden od cestica istog sastava. Brece su vezane klasticne slijene.06 mm ! i . BIGAR TRAVERTIN. kvarcno.talozenje jesu faze nastajanja mehanickih i klasticnih sedimentnih stijena.

Gline Gline su klasticni poluvezani sedimenti sa precnicima cestica manjim od 0. hlorita.. ~I _ I 2: . u tzv. opala i kvarca. pjescari .ni krecnjak nastao na slapovima jezera i rijeka i na izvorima izluCivanjem kalcita po vlatima mahovina. U sastavu dolomita nalazi se s manjim iIi vecim udjelom. Ces(o sadrie i organske supstance (narocito bitumije) koje im daju tamnosivu i cmu boju. apatita. koji su organizmi koristili za izgradnju svojih skeleta Cijim talozenjem je formiran ovqj sediment. Prema prijedlogu evropskih normi (pr. EN 12407: 1996). Cestice glina medusobno su povezane preko vodenih opni koje obavijaju svaku cesticu. 24. dolomitni pijesak.!'vdjela sedimentnih stijena prema prijedlogu evropskih norm.3. celijasto graden. Crvenica iIi 56 57 . Manja koliCina roznaca nastala je direktnom precipitacijom iz otopina bogatih silicij-dioksidom. modrozelenim algama i vodenom bilju. Prema mjestu postanka gline dijelimo na rijecne.3.3. Najvece koliCine roinjaca nastale su u vrijeme podmorskih izljeva lave s velikom kolicinom silicija. Gline su obicno slojeviti do tankoslojeviti sedimenti katkad su trakaste teksture. montmorilonitske. U nasoj zemiji dolomiti se najceSce javljaju u Vanjskim Dinaridima zajedno sa krecnjacima.002 mm. Rezidualne gline obicno nisu slojevite. i viSecelijskih zivotinja spliZvi (njihove iglice). . Gline se sastoje od minerala glina. ad sedre se razlikuje vecom kompaktnoscu i izrazito slojevitom gradom. pjescara. nepravilno laminiran iii slojeviti krecnjak nastao anorganskim izluCivanjem kalcita iz vru6ih voda oko termalnih izvora iii iz toplih sulfatnih otopina..3.Ikritskog R'latrfksa Slika . i kaleit.1. izrazito poroz.precipitacijom iii talozenjem minerala dolomita iz prezasi6enih rastvora. a kao specifican tip izdvajamo rezidualne gline (nastaju raspadanjem primamih stijena). Bigar (sedra) je hemijski sediment. na osnovu cega se razlikuju prijelazni varijateti od dolomita do krecnjaka ( npr. zatirn zma kvarca. Gline testo kao primjese sadric hidrokside gvozaa koji stijenu pigmentiraju crvenkasto. posebno u podrucju prskanja vode vodopada. gline gube vodu i prelaze u cvrste slojevite stijene koje se nazivaju gline!. Organogeni silicijski sedimenti su dijatomiti. sericita. barske. To je spuzvasti. Travertin je cvrsto litificirani. kalcitski dolomit ima 50-90 % dolomita dak dolomitski krecnjak ima lO-50 % dolomita). laporci ( lapori ) i krecnjaci ( vapnenci ) 3. Pod uticajem pritiska iIi vrlo intenzivnim iSllsivanjem. zuto Hi mrkocrveno. sedimentne stijene su razvrstane na natin kako je prikazano slikom 24. Male kolicine mangana boje stijenu zelenkasto. jednocelijskih iivotinja radiolarija. Dolomiti se raspadaju u veoma sitna zma oblika romboedra ostrih ivica. jezerske i marinske. Poznate naslage sedre u nasoj zemlji su u koritu rijeke Une.. Roznjac je silicijski sediment sastavljen ad kaJcedona. Dakle roznjaci mogu nastati organogeno i hemijski. laporovite gline (sadrie 5-15% CaC03). Prema mineralnom sastavu razlikujemo slijedece vrste glina: kaolinitske ( vatrostalne koje cesto nastaju raspadanjem granita). radiolariti i spikuliti koji su nastali talozenjem skeleta algi dijatomeja. supljikavi.uik$ > ~bkog CIllUeflta C ~ . cirkona. itd. 3. Nalazi se uglavnom u vidu soc iva u krecnjacima a ponekad i u obliku slojeva. Minearaloske i petroloske karakteristike glina. laporaca i krecnjaka Za gradevinsku praksu od sedimentnih stijena posebno su vazne gEne. UilI<ribJ<i m. ilovace (oneciscene pijeskom i kaJcijum karbonatom koristi se u ciglarskoj industriji). kaleita. uz zadovoljavanje posebnih uvjeta.

kvare. Pjescari cesto dobijaju nazive prema vrsti veziva: silieijski. Osim navedenog u glinarna je cesto intezivno razvijena erozija.a naroCito varijatet sa glinovitim vezivorn irnaju malu otpornost na uticaj egzogenih faktora. PjeScari Pjescari su klasticne stijene sa veliCinom zma 2-0. Sa smanjenjem debljine slojeva smanjuje se pagodnost i obratno. Dia kalcita moze biti hemogenog porijekla. pri cemu je kaleit hemogenog. sastojak fosilnog detritusa. U Ciste pjescare spadaju i arkoze. plagioklas). zaptivanje terena (injektiranje). Bitni sastojci su kvarc. Jer je poznato da su gline vodonepropusne. Najcesce su :lute. Ciji sastojci odgovaraju produktima raspadanja magmatskih . iii arenit. minerali glina ) te zmima kvarea i odlomcima stijena. zatim feldspati (ortoklas. dok se drugi minerali javljaju u podredenim kaliCinarna.3. Uz veziva na pogadnost pjescara za gradnju utice i slojevitost.3. glinoviti. Postoje razliCite klasifikacije pjescara. Danas je.nastati izlucivanjem iz morske iIi jezerske vode. erijepa i keramickih ploCica. kada ie neophodna upotreba eksploziva. Boja pjescara potice najcesce od veziva. veliko i neravnomjemo slijeganje pod objektima. matriks -osnova) koji predstavlja materijal sitnijeg zma ( <30 mikrona ) u kaji su uloiene krupnije cestice minerala. i necisti pjescari iii grauvake kod kojih je udia matriksa vee. gotovo cmom bojom. prije svega gline. 58 59 . 3. medutim .Mineralni sastav ovih klasticnih (terigenih) stijena. stijene i fosila.06 mm. Odlikuju se tarnnosivom do. Pjescari nastaju vezivanjem (cementacijem) pijeskova nekim ad prirodnih veziva. rorke. Najlakse se izvode radovi u slabo vezanim pjescarima. bez elektronskog mikroskopa. u giinama se pri izradi podzemnih objekata mora obavezno vrsiti podgradivanje i oblaganje. (cesta klizanja terena).terra rossa predstavlja pelitski materijal koji nastaje raspadanjem krecnjaka.2. jasno da dio kalcita pripada karbonatnom detritusu nastalom fizickim i biogenim usitnjavanjem ( organizmi koji buse podlogu ) starijih karbonatnih stijena. Siabo vezani pjescari kariste se za vanjsku dekoraeiju i za izradu potpomih zidova. Grauvake su stijene bogate detriticnim matriksom ( sericit. Laporci ( Japori ) Laporci su mijeSatle karbonatno-glinovite stijene sastavljene od varijabitnih odnosa kriptokristalastog kalcita i od siliciklasticnog detritusa pelitnih dimenzija. U podzemnim prostorijama mogu se javiti pritisci izazvani bubrenjem minerala glina.3. Zbog toga.3. Upotreba glina u gradevinarstvu svodi se na ugradnju u nasipe. Na uvjete rada u ovim sedimentima bitno utite sklonost ka raspadanju i raskvasav[lnju. gvoZdeviti (vezani hematitom iii limonitom). Minerali glina i drugi silikati najcesce izgraduju matriks i cement pjescara. oblaganje tunelskih partaia i za ugradivanje u temelje. liskuni i odlomei stijena. NaraCito je kod njih izrazeno stetna djejstvo mraza. U zavisnosti od kvaliteta veziva pjescari mogu biti dobra do. Obzirom na kolicinu matriksa izdvajaju se dva tipa pjescara : cisti pjescari. hlorit. feldspati. Uslovi rada u glinarna su uglavnom nepovoljni. a dio moze biti najsitniji karbonatni detritus. Obicnim mikroskopskopetroloskim istraiivanjima. laporoviti. Tipicna arkoza je krupnozma stijena izgradena uglavnom od kvarea i feldspata. a najvise za izradu opeke. a i zbog nepovoljnih fizicko-mehanickih svojstava. Pri izgradnji hidrotehnickih objekata i podvodnih dijelova gradevinskih kanstrukeija treba izostaviti primjenu pjescara sa lahko rastvorljivim vezivom i vezivirna koja u vodi orneksavaju. odlicna podloga i sredina za gradenje. dolomit. siderit) uglavnom predstavlaju cement pjescara ali mogu da se jave i kao alotigena. vapnoviti. Medutim. a siliciklsticni detritus ( glina i silt ) . tj . sa koliCinom matriksa manjom od 15%. naslage glina pruzaju povoljne uvjete kod formiranja povrsinskih akumulacija vode. mjesoviti hemogeno-klasticni sedimenti. ie veoma raznovrstan i pored alotigenih ukljucuje i autigene minerale (nastali u pjescaru nakon njegovog talozenja procesima dijageneze). Karbonati (kaleit. u pravilu nije moguce ustanoviti porijekio takvog kaleita pa se uglavnom smatralo da su laporci S obzirom na genezu. metanl0rfnih i starijih sedimentnih stijena. Arkoze su razliCite baje i vode porijeklo od granitoidnih stijena. Ciji srednji sadrzaj iznosi 65%. sive. Zbog velikog udjela glinavitag matriksa. a kalcit i kao . detriticna zma. mikroklin.3. Joana od kalsifikacija bazira na zastupljenosti matriksa (lat. Slabo vezani pjescari. a najteie u kvarcnim pjescarima vezanim silieijskim vezivom. od 15%. crvene iIi zelene boje. bituminozni i dr. 3. Upotreba pjescara u gradevinarstvu prilicno je raznavrsna. Pjescari se uglavnam javljaju kao dobro uslojeni sedimenti. grauvake obicno nisu cvrsto litifieirane pa su na izdaneima podloine brzom trosenju. kao i odiomaka stijena male otpornosti na trosenje. ako nisu pretrpjele intenzivne dijagenetske promjene minerala glina. mala nosivost (stoga se glinovita zemljista prije izrade gradevinskih objekata konsoliduju). klasticnog porijekla. Osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike glina su mala stabiinost padina i vjestackih kosina.

5 mm) do kriptokristalasta ( ispod 0. Obje ove kiasifikilcijc osnivaju se na strukturno··teksturnirn karakteristikama krecnjaka. Obicno sadrze hemijske primjese Fe.rccnjacima iii pjeskovitill1 stijenama. ) dimenzija sitnog. Katkad su Citave geoloske formacije izgradene san10 od krecnjaka. Obicno se javijaju sa k.1975 )..01 mm ) iii pak organogena. detriticna itd . Dunhamova klasifikacija krecnjaka ( 1962 ) bazirana je na slijedeCim karakteristikama: prisutnosti iii odsutnosti karbonatnog mulja. Krecnjaci nastali kao Slika 25. Od nekoliko klasifikacija krecnjaka u Svijetu danas najslru orimienu imaju Dunhamova "(1962) i Folkova (1959 i 1962) k]asifikacija. itd.Ie prije dijageneiskih procesa na veCim dubinama znlijcganja bila sastavljena od kalcita i gline s 111cdusobninl oonOS0111 koji odgovara sastavu laporaca. srednjcg i krupnog silta do sitl10g pijeska. bindston i fremston. karbonatnog mulja i kalcitskog cementa. Laporci su najcesce sive boje. Struktura mozc biti krupnokristalasta (velieina zma >0. Tekstura krecnjakaje razlicita. Pravi "cisti" Iaporci. u prirodi su rijetkost. za graclc\'inskc objckle. tj. Javljaju se u slojevima razlicite dcbljine a rnogu biti i masivni. ovisno 0 strukturi i 0 naCinu na koji su organizmi sudjelovali u stvaranju tih stijena ( s1. ! 962 ) pnmJenJuJe se samo za marinske krecnjake jer njome nisu obuhvaceni slatkovodni i teresticki 60 61 . organsku materiju itd. lako su laporci definisani kao s111jesa gline i kalcita. Baja je razliCita u ovisnosti ad primjesa. liskun. dok sa primjesama bitumije krecqjaci imaju emu boju. Kalsifikacija krecnjaka ( vapnencu ) s nadopunama Embryja i Klovana ( 1972 ) po Dunhamu (1962) Folkova klasifikacija ( 1959. zma pijeska. Najcesce je svjetlosiva iIi bijela . zelenkasti itd. feldspal. muda mogu biti sivo-plavicasti zu6kasti. odnosu udjela zma i mulja te znakovima organogenog vezivanja skeleta za vrijeme razvoja organizama. ooliticna. Mn. sericit ili muskovit ) ne treba vise sn1utrati laporceln. zatim primjese glina.3.25 ). Krecnjaci ( vapnend ) Krecnjaci Sli najrasprostranjenije karbonatne stijene i jedne od najrasprostranjenijib sedimentnih stijena lIopste. Dunharnovu klasiJ1kaciju nadopunili su Embry i Klovan ( 1972 ) uvodenjem dva nova tipa stijena: floutston i radston.litiJ1kacije na mjestu rasta. Mg. Neke kiasiJ1kacije tu granicu stavljaju na 33 i 66 % (Pettijohn. koji sadrze vise od 10 % zma promjera > 2mm.. Mogu se javiti kao slojevi razliCite debljine ili kao masivni.4.3.. tj. a baundston su podijelili u tri nova tipa : bafiston. kao organogeni sedimenti kad nastaju uz aktivno llcesce zivih organizaIna i najzad kao rezultat mehanickog raspadanja i pretalozavanja ranije stvorenih krecnjaka. Najznacajniju prinljenu ove stijene inwju za proizvodnju celnenm pri telnu treba da sadrze 75-78%) CaCO J i 22-25 %) kuolina i tada se nazivaju celnentnim laporcima. Stijenu koja . Dok se Dunhamova klasiJ1kacija vise primjenjuje pri terenskom opisivanjll i odredivanju krecnjaka. 3. u njima redovno ima i siliciklasticnog materijala ( b'arc. saslavljeni samo ad gline i kaleita. zma. 1975 ). a sa primjesama gvozda mrko zutu do crvenu boju. Laporci koji imaju Inanje giinovite komponente masivnu teksturu pogodniji su rnedij. dotle Folkova klasiJ1kacija ima 81m primjenu pri mikroskopskim istrazivanjima krecnjaka. rnehanicki talozi izgradeni su abieno od fragnlenata razlicitc vdicine (kalkrudili. kalkareniti i kalklutiti). a 11akon dijagenetskih procesa u veciln dubinama zalijeganja tipicni minerali gEna transforn1isani su u hidroliskunc ( hlorit. Sastavljeni su od kaleita ali su rijetko sasvim Cist. iii pak kaicijski glinoviti skriljac ( calcareous clay shale) aka pokazuje lisnatost.Laporcem obicno sn1utramO s1ijenu koja sadrzi izrnedu 200/0 i 80% gline i 20 i 80% kaleita. odnosno na ITwdusobnim odnosima prin1arnih struktumih sastojaka. vec je to litificirani laporac iii Il1arlit ( marlstonePettijohn. Krecnjaci mogu nastati na vise nacina: kao hemijski sedimenti.

munjc od 109{ alokcma 1O'}' 1 ~_ _ _ _ _ _ _ _+-_'_·a_".laporoYita glina I' I 'I i I0 % _. Ortohemijski sastojci iii orlohemi su karbonatne komponente krecnjaka nastale hemijskim i biohemijskim izluCivanjem u sedimentnom bazenu iIi u sarnom krecnjaku kao autigeni n1inerali..iski sastojci u krecnjacima ukljucuju say karbonatni materijal koji je nastao hemijskim iii biohemijskim procesima unutar sedimentacionog bazena. zastore puteva i zeljeznickih pruga.~_ _ _~"="='k=c='n""+-_ _-j alokcln. Folk izdvaja cetiri bitna alohema: -intrakiaste. Alohern. ugradnju u potporne zidove. kako po obimu .i.'--if--C'.To su : alohemijski i ortohernijski sasto. iziucene kao cement u porama krecnjackog taloga. oblaganje kosina nasipa.f07: 1966) Obzirom da karbonatne stijene cesto sadrze razliCite koliCine glinovite komponente. I ~~ecnJ [lapOrOYiti I I krecnjak vapnoviti krecnjak laporac I glinovili laporac I glina . __ i' +-~n"=H='i=k=. manjc oll vapn<:nci 1If< mikrit sa vik (xi 25'!.':.:'-j pdc!ifcrni pclsparit pdmikm 62 63 .__l. iii aiohemi. 35 75 . za pecenje kreca i za proizvodnju cementa. Klasifikacija krecnjaka premo F'olku (pr En! 2. oospafJ1 oomikril 1l\ikrits ooidirnn !nikril" mikeil biolitil :1:1 3:1 do 1:3 j:3 hinspant biord~ hinmikril bwpd . Sparit iii sparitski kalcit predstavlja prozirne sitne kristale kalcita precnika > 10 mikrona.:.ar. i-I 1100 95 85 6S 25 I . ili je potrebna tanka obloga... fosilima fosilifcmi i mikri! !--__+--":cp. U prijedlogu evropskih normi preuzeta je kiasifikacija prema Folku (1959.tf. Krecnjak se koristi za izradu betonskog agregata. Pod mikritom podrazumijeva sve karbonatne cestice precnika < 4 mikrona i smatra da je nastao brzim hemijskim i lili biohemijskim izluCivanjima iz morske vode. kamenih nabacaja u lukobranima. u niskogradnji za nasipe.:. za oblaganje portala i obzidivanje tunela. kod nekih tipova krecnjaka sparitni kalcit moze nastati procesima rekristalizacije. Kals(fikacfia karhonatnih stijena premo sadriini kalcijum karbonata i glinovUe komponente (po EN 12407: 1966.:. U oblasti hidrogradnje koriste se za izradu pristanisnih zidova.--_~Ic-------::-::-_---i 85 95 .. ali njihova pogodnosl opada sa porastom slepena ispucalosti i kavernoznosti. Kao ortoherne (Folk ( 1959) definise mikrokristalasti kalcitski mulj iii mikrit i sparitski kaleit. -ooide. Tabela 5.. lVleautilTI... viSe 0el lO'7r :11okema a\okema f Yohllncnu !---:c-.:"'c. valjkaste elipsoidne cestice kriptokristalaste strukture. tako i po raznovrsnosti.krecnjaci. page 13) r % CaC03 -----------.. a koji je unutar bazena bic prenosen vodom. Ukoliko su krecnjaci masivne teksture bez tektonskih ostecenja stabilnost kosina u zasjecima kao i stabilnost zidova u tunelinla i drugim podzemnim prostorijama je velika. u prijedlogu evropskih nonni uvrstena je klasifikacija prikazana na tabeli 5. karbonatne bioklaste i to cjelovite skelete i njihove krhotine i -pel etc. karbonatne fragmente nastale razaranjem poluocvrslih i neocvrslih unutar bazenskih sedimenata..ici. Oblaganje podzemnih prostorija cesto nije potrebno. i 1962. Tabela 4." intraklas!a mtmspant imramlkril[ in. Upotreba krecnjaka u gradevinarstvu je velika...~ 5 1" nekarbonata. sva obavijena karbonatna zrna -fosile.. kao i za ispunu u drenaZarna. kamenih (zidanih i nasutih) brana.'nski vecinom spantl1l vccinom mikritski j ._= L_----. U visokogradnji se upotrebljavaju za zidanje i oblaganje zgrada.alda. slIm::t evrsti krecnjaci predstavljaju odlicnu podlogu i sredinu za gradenje.) prikazana tabelom 4.. kuglaste.--. Folk razlikuje dvije glavne grupe karbonatuih sastojaka.--+--"'=r=--:1 gn:h. Krecnjaci su u Bosni i Hercegovini veoma siroko zastupljeni a osobito u Vanjskim Dinaridima.

veoma dobro sloicni pijesak i do 500 kN/m2 . te 0 koliCini eventualno prisutne glinovite komponente. u zoni podzemne vode tl uslovi su znatno otezani. Dopusteno opterecenje za gradenje na sljunku ovisi () sastavu . ali ako sadrii liskune. Najvece koliCine sljunaka u Bosni i Hercegovini nalaze se u dolinama i koritima sadasnjih i nekaclasnjih rijeka. Stoga terneljenju u glinmna treba priCi sa izuzetnom paznjom. Izvedba podzemnih radova II sljuncilna je teska i spora. izgradnju donjeg ( talnpona ) i gornjeg nose6eg sloja fleksibilnih ( asfaltnih ) saobracajnih kons1rukcija.4. U glinovitim terenima klizista nastaju i kod veoma blagih nagiba padina i ucestala su . U sljunkovitim terenima formira se vcea koliCina podzemne vode. Meduti~. izazvanom sedimentima iznad njih. skriljavih i hemijski izmjenjenih stijena. Sto su ccstice sitnije. Kohezija je sposobnost sitnih cestica da pruzaju otpor s1l1icanju. Usiovi izvodenia radova su pretezl10 povoijni. Kod terena izgradenih od giina i raz!icitih glinovitih stijena stabilnost ovisi 0 koheziji (e) i uglu unutrasnjeg trenja ( <p ).3. Nepovoijni za beton su . a dreniranje lahJeo. ali je kolicinski velika. Gline imaju dvije faze slijeganja: prva. koja se pojavljujc neposredno nakon opterecenja i traje kratko. Najvise se upotrebljava kao agregat za betone i nsralte. nar06to iznad nlvoa izdani. ali i za izradu sljuneanih filtera kod vodozahvatnih bunara. Stisljivost inl je neznatna. Naime. Dok neke gline u pogledu temeljenja imaju povoljne karakteristike. Dopusteno opterecenje mehkih g!ina iznosi do 100 kN! m 2 . "tekuci pijescI . Zasi6eni vadom. ali ako sadrze imalo gline nosivost se znatno sn1anjuje a povecava slijeganje zbog stisljivosti. Praktieno nijedan drugi sediment nije podlozan promjenama u konzisteneiji. pa su takvi tereni povoljni za vodosnabdijevanje. Pijesak se koristi i za izgradnju dijelova saobracajnih konstrukcija na putcvima. SIjunci su rastresili u SUhODl i makranl stanju i slaho stisijivi. Kanali. Podzemni radovi u pijescima izbjegavaju se zbog izuzetno teskih uvjeta rada i sporog napredovanja. Generalno je dopusteno veee opterecenje glina u horizontainim terenima.3. a takoder i za izradu maitera.a cvrstih 300-600 kN! rn 2 . Kod hidrotehniekih objekata upotrebljava se kao ispuna u drenaiama. temeljenje u cistim pijescillla U odredenim prilikama moze se abavili uz relativno veJikll dopustenu nosivost. odnosno 0 uglu wlutrasnjeg trenja <. Gline koje su bile izlozene velikon1 pritisku. veliCini i slozenosti val utica. opala. kohezija je reiativno veca. ravnotezi i stabilnosti kao glina. u gradevinarstvu stijenama primjena Stabilnost terena izgractenlh od nevezanih sedinlenam ovisi 0 granulOll1etrijskom sastavu i zbijenosti materijala. Osobito su u gradevinarstvu opasni tzv. pa oni mogu sadrzavati vel ike kolicine podzcmne vode. Za temeljenje u pjeskovitim terenima vaznu ulogu ima koliCina glinovite komponente u' njima. jaspisa i uopste hidrokside siiieija. pijesci Sil closta pokretljivi. ima dopustenu nosivost 2 do 100 kN/m Subi dobro sloicni pijesak moze se opteretiti s 200-400 kN/m'. dobro sloieni sljunak do 800 kN/rn Za izgradnju saohracajnica i drugih objekata niskogradnje sljunci imaju povoljne karakteristikc. nepovoijan je . U nasoj zemlji posebno su poznati kvarcni pijesei pontske starosti iz Krekanskog bazena.za giinoviti i sasvim sipki sljunak do 200 kN/m2 . Stoga 11 odnosu fla sljunkove pijeskovi predstavljaju marlje povoljne sredine i podloge za gradenje. Poput sljllnka i pijesak se u gradevinarstvu koristi kao agregat za beton i asfalte. Za spravljanje betona najpovoljniji su sljunci Cija zrna vode porijeklo od magmatskih stijena. Medutim. i druga. koja se lahko drenira. pa U odredenim prilikan13 imaju karakteristike povoljne za tenleljenje objekata. Uvjeti gradenja u sedimentnim sedimcntnih stijena. krecnjaka i kvarea. akumulacijski 64 65 . a iznosi: . a manje na padinama.. Znatno manje zastupljeni su jezerski i rnorski sljunei. Propusnost takvih tcrena je velika. Negativna karakteristika je sto se ova vada lahko zagaduje i s10 ponekad in1a nepovoljan he:mijski sastav. zbijenije su i evrsce. a uz to i izuzetno skupa pa se izbjegava gdje je god 10 moguee. upotreba sljunka u graoevinarstvu prilicno je jednostrana. Stoga proizilazi zakljucak da je za ocjenu 0 mogucnosti temeljenja na glinama i glinovitirn stijenama neophodno izvrsiti detaijna inzenjerskogeoioska i geomehanicka istrazivanja.treba istaCi da se ne moze govoriti uopsteno 0 ponasanju glina i glinovitih stijena u pogledu izvodenja radova u njima iIi na njima. Uvjeti za rad u glinovitim sedimentima koji su zasiceni vodorn izuzetno su teski. Propllsnost pijeskaje velika.p (ugao kosine kod kojeg je materUal II prirodnom stanj u stabilan). polucvrstih giina 200-300 kN! rn 2 . Pijesci su u suhom stanju potpuno rastresiti a malo ovlazena lTIaSa je slnbo kohezivna. lagano i dugOlrajno siijeganje koje moze traFtl desetljeCima.ljunei koji sadrze valutice roznaca. dotie druge zbog svoje stisIjivosti.za cisti. a krupnozrnasti. a da se to ne odrazava ncgativno na objcka!. glinovit i zasicen vodom. Sitnozrnasti pijesak . Nepozeljene komponente su i gEna te valutice poroznih. Jos jedna nepovoljna karakteristika podrucja izgradenih od g!ina je izraiena denudaeija i erozija.za srednje slozenl slj unak 300-600 kN/m2 2 . bubrenja i tiksotropije ne rnogu podnijeti odgovarajuca opterecenja. jer stupaju u hemijsku reakciju sa cernentOlTI. a rezultat je privlacnih sila sto djeluju menu njima. a rnanifestuje se bocnim istiskivanjem. osobito ako su zasiceni vodom.

Izuzetak Cine tektonski ostecene zone u kojima se javljaju rasjedi i sistemi pukotina. pretezno manjeg kapaciteta. Medutim. Kosine usjeka. Primjena krecnjaka u gradevinarstvu·· je 66 67 . Posebno ekonomsku vainost laporci imaju za prizvodnju cementa. i tektonski neosteceni. Posmalrano hidrogeoloski. Stabilnost flisnih terena pored ostalog ovisi i 0 polozaju slojeva. Laporci se koriste kao sirovina za proizvodnju cementa. sto moze dovesti do zatrpavanja akumuiacijskog bazena. Gline se u gradevinarstvu najvise koriste za izradu opeka i crijepa. Ukoliko u laporcima ima vise CaC03 oni su Cvrscl. Pri izgradnji saobracajnica najveca su opasnost dionice u usjecima nestabilnih padina kao i duboke i ceste jaruge. odnosno nejednake otpomosti sedimenata flisa na razarajuce djelovanje atmosferilija.Njihova negativna karakteristika je da su malo otporni na uticaj atmosferilija. U terenima izgradenim od krecnjaka i dolomita treba izbjegavati siparista u kojima zbog nestabilnosti nije preporucljiva gradnja. ti tragovi bivaju ispunjeni materijalom iz mutnog toka. a odredene vrste (npr.bazeni i drugi hidrotehnicki objekti u ovim stijenama su relativno lahko ostvarljivi. itd . pa njihove forme pri ocvrscavanju ostaju ocuvane. Za temeljenje su najpogodnije lokacije izgradene od jednog litoloskog clana.bentonit ) kao isplaka kod busenja (odrzavanje zidova busotina ) kao i za injektiranje. Pri izgradnji saobracajnica problemmi su izraieni zbog nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka i njihovog podlokavanja.Stoga otvoreni profili ne smiju duze vrijeme ostati nezasticeni. Profili u podrucjima s naslagama fliSa povoljni su za izvedbu hrana. upravo zbog dobre stabilnosti i povoljne busivosti. Laporci su stijene povoljne za temljenje i izvodenje gradevinskih zahvata u podzemlju. ako viSe danoya razliCitih imenjerskogeolskih svojstava izgraduje lokaciju objekta. Litoloski clanovi sa veCim ucescem gline trose se lakse i cine udubljenja. Podzemni radovi mogu se izvoditi relativno lahko. veoma uceslalih strukturnih promjena. Neposredno nakon nastanka. jer uglavnom imaju veliku nosivost i dobru stabilnost. a eroziono djeluju na istalozene sedimente cime se stvaraju razlicite teksture: tragovi teeenja. Flis je u BiH zastupljen u sjevernoj Bosni. na kontaktu vodopropusnih i vodonepropusnih danova moze biti mnogo izvora. Problemi nastaju zbog nestabilnih padina sklonih klizanju te intenzivne denudacije i erozije. osobito ako ne sadrZe vee. Flis se moze definisati kao tipican sinorogeni compleks klasticnih marinskih naslaga.jima vezano je za uticaj mutnih tokova. Stvaranje flisa sa karakteristicnim strukturnim i teksturnim obiljez. kotrljanja. Flisni sedimenti su obicno intenzivno ubrani i izrasjedani sto se veoma dobro uocava na otvorenim profilima. Osnovni problemi prilikom izvodenja gradevinskih radova u flisu proizilaze iz njegoye heterogenosti i brzih izmjena litoloskih clanoya razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. postotak minerala glina.. Medutim. Naslage flisa se kao gradevinski materijal ponekad lokalno eksploatisu u mnogim kamenolomima (pjescari i detriticni krecnjaci). U Bosni i Hercegovini gline su uglavnom zastupljene u ugljonosnim bazenima. Tereni izgradeni od krecnjaka i dolomita povoljan su medij za temeljenje i podzemne radove.Dopusteno opterecenje za temeljenje objekata ovisi 0 fizicko-mehanickim odlikama tih stijena koje u prvom redu ovisi od medusobnog odnosa CaC03 i glinovite komponente. narocito ako se njegove fizicko-mehanicke odlike bitno ne mijenjaju u zoni objekta. sto omogucava brzo napredovanje bez podgradivanja. Podzemni radovi u glinama i glinovitim stijenama izvode se tesko i sporo. Opcenito. mada ima i rezidualnih glina (npL Bratunac. stvarajuci pri tome pritisak koji nijedna podgrada ne moze izdrzati. zasjeka i raskopa u krecnjacima su stabilne. Obzirom da su odredeni tereni Bosne i Hercegovine izgradeni od naslaga flisa. te ako su masivn. sto izaziva vel ike pritiske i viskove izbijanja. Inzenjerskogeoloske odlike terena s naslagama flisa ovise i 0 svojstvima litoloskih clanova koji ga izgraduju. te laporci i druge glinovite stijene. uzduzne brazde. neophodno je sa aspekta gradevinarstva upoznati njihove osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike. U hidrogeoloskom smislu naslage laporaca izgraduju vodonepropusne tcrene. Narocito je opasno ako gline sadrze vecu koliCinu montmorilonita. Laporci su zastupljeni sirom nase zemlje. medu kojima preovladuju pjescari i detriticni krecnjaci. zatim na prostoru Sarajevo-Banjaluka. a vodonepropusni clanovi osiguravaju postojanost vjestackih akumulacija. rejon Motajice i kore raspadanja laporaca sirom nase zemlje). koji u dodiru sa vodom visestruko povecava zapreminu. Reljef flisnih terena je izrazito razuden slo je pos\jedica selektivne erozije. dok otporniji sedimenti strse u terenu. Prilikom izvodenja podzemnih radova problemi nastaju kod zdrobljenih i raskvasenih glinovitih sedimenata flisa sklonih bujanju. Oni gradiraju cestice. to su (osim u jace razlomljenim podrucjima) najpovoljnije stijene za izradu tuncla i drugih podzemnih objekata. moguca je pojava nejednolikog slijeganja gradevinske konstfukcije. kompleks flisnih naslaga je vodonepropustan medij ako ga posmatramo kao cjelinu. sto namece potrebu sanacije terena radi podizanja jednolikih svojstava ispod temelja. u gornjem toku rijeke Neretve itd. Odlikuje se izrazitom izmjenom krupnozrnastih i sitnozrnastih stijena.. lokalno. U hidrogeoloskom pogledu gline se tretiraju kao vodonepropusni sedimenti. u vertikalnom i lateralnom pravcu. Problemi se usloznjavaju zbog razlicitih. erozioni kanali. Redovito je stabilna ona slrana gdje su slojevi nagnuti suprotno od nagiba padine. tragovi vrtlozenja.

ciji bi svod pod pritiskom mogao popustiti i izazvati djelimicno slijeganje iii utonucc ohjekta. iduCi od povrsine prema dubljim dijelovima litosfere. 68 69 . noseCi pri tome crvenicu i krsje. zbog konfiguracije. pri prodoru magme uz povecanu temperaturu i umjereniji pritisak.rnnogostruka: koriste se kao tehnicki i arhitektonsko-gradeyinski kamen. Obzirom na pritisak i temperature. Pri projektovanju i izvedbi akU111Ulac. kao sirovina za dobijanje kreca i ostalih veziva te u cementnoj industfiji. Zbog povoljnih boja. U krskin1 terenilna pukotine. Nairne. metamorfizmu su podvrgnute manje mase stijena na uzem podrucju. jer su im dna prekrivena slabopropusnim do nepropusnirn naslagama. krecnjacke i serpentinske brece. razlomijene zone. OViS110 0 strukturninl. razlikuju se tri zone u kojima se zbiva metamorfoza stijena : -epizona. Najvise se kriste u dekorativne svrhe i to za ablaganje fasada. hidrogeoloskim i hidroioskim kurakteristikama stijena i terena. Terem izgradeni od cvrstih vezanih klasticnih sedimentnih stijena (pjescari. 3. tj. gdje vladaju visoki pritisci i temperature. zidova. Za temeljenje objekata u krskim tcrenima treba ispitati pukotinske sistemc i odrediti da Ii u dubini ( do koje se manifestira veci dio projektovanog pritiska na stijensku masu ) ima vecih pukotina iii kaverni. Inzenjerskogeo\oska svojstva u podrucju krsa su kompleksna i razIikuju se od jednog do drugog lokaliteta. Erozijom k.su na cijeni dobro cementovane mermerne. projektuju se injekcio!lc zavjese. Pritisak je uglavnom jednostran ( bocan ). detriticni krecnjaci ) Cine stabilnu padlogu za temeljenje i rad u njima. i -razliCitirn strukturama u gradi stijene (prsline. uvjeti rada u takvim stijenmna mogu varirati od povoljnih do 105ih sto ovisi 0 : -mineralnom sastavu cestica i sastavu veziva. Kroz pukotine voda prodire u podzemlje pri cemu otapa krecnjak i siri porne prostore. pa se trumv metarnorfizam naziva kontaktni. dobro vezanih klaticnih sedimentnih stijena je prakticno neogranicena. Pri izgradnj i saobracajnica u krskim terenima veliki problem je odrzavanje stabilnosti kosina usjeka i zasjeka 11a kojinla se javljaju pukotinski sistemi. litostratigrafskinl. to ce se dio akumulirane vode obavezno gubiti podzenlnim komunikacijanla. a pri svestranorn pritisku obrazuje se granniarna struktura odnosno masivna i okcasta tekstura.4. veonlU je V017. nanosi koji ugrozavaju saobra6aj. vrlo lijepih sara i lrulke obradljivosti posebno . odabiru II sklopu krskih polja. Obzirom da se fadi 0 krsu. stubova i stepenista. pukotine itd.. Cija dubina scie do nivoa na kojem je dokazana minimalna kolicina gubitaka vode. uz povecani pritisak i temperaturu. Za presJccanje glavnih odvodnih puteva. Dakle. najbliza povrsini s umjerenim pritiskom temperaturom.metamorfozom mogu biti zahvacene velike mase stijena na sirem podrucju. Pri jednostranom pritisku nastaje folijacija (skriljavost). DijcloVJ stijenskih lnasa se odronjnyuju o a voda se slijeva nn saobracajnicu. strukturnim teksturnim promjenarn.ija u podrucja krsa. pa se u toj zoni metarnorfoza vrsi uglavnom mehanickim putem. ili se izvode pregradivanjem dubokih rijec!lih dalina. ).). Medutim. Vodopropusnost krskih terena je uslovljena pukotinskorn poroznoscu. poznavanje tektonskih elemenata uzduz trase tunela Olnogucava planiranje brzinc i !laCina rada. Ovisno 0 pritisku fonniraju se razlicite teksture metamorfnih stijena. sedinlentnih i metamorfnih stijena.110 rijesiti problem vododrziyosti u takvom mediju. sto se tretira leaa regionalni metarnorfizam. Krska polja su podrucja pavoljna za ostvarenje akumulacija. Ali situacija se od podrucja do podrucja Inijcl1Ju. Ipak. i dotod vade otezavaju izvedbu podzemnih objekata i zahtjevaju posebne zastitne mjere. Cilj jc da se odgovarajuCim istrazivanjirna nastaji postici kolicina gubitaka koja je opravdana sa ekonomskog aspekta. sto ovisi 0 karakteristikama metarnorfizma fizi6kinl i hemijskim svojstvima same stijene. Dopustena nosivast neostecenih. U vecim dubinama Zemljine kore. za portale tunela itd. uglavnom u dubljim dijelovima litosfere. Metamorfne stijene Metamorfne stijene nastale su preobrazajem postojeCih magmatskih. obliku. Od kalkarenita koji se nalazi blizu aerodroma Mostar obnovljcn je Stari most u I\1ostaru a krecnjaci Brese kod Sarajeva koriste se za izradu spomenika. te mjesta predvidenih za podgradivanjc kao i tipove podgrada. poznato jc da je krs ( pOSlnatrano generalno ) \'odopropustan. Kao sta je navedeno upotreba pjescara u gradevinarstvu je prilicno raznovrsna ( za spoljasnju dekoraciju i za potporne zidove.rccnjaka povrSinskim i podzelnnim vodalna nastaje specifican krski reljef koji moze bid prepreka u izradi gradevinskih objckata na pOvTsini i u podzemlju. Krski tereni su u BiB zastupljeni uglavnom u Vanjskim Dinaridima (potez Trebinje-Bihac). -velicini. U gradevinarstvu brece imaju raznovrsnu primjenu.konglomerati. tektonika predisponira nastanak povrsinskih krskih morfoloskih pojava i slozenih podzemnih komwlikacija. Kod metarnorfizma pritisak moze biti svestran (hidrostaticki) i jednostran (bocni iii stres). rasporedu i naCinu vezivanja mineralnih cestica. brece. Osim poznavanja inzenjerskogeoloskih i hidrogeoloskih svojstava stijena.Ako takvih pojava ima (a one se odreduju geofizickim istrazivanjima i husenjem) objekt treba prelocirati ili poboljsati svojstva stijenske mase do te mjere da se planirani objekt moze izgraditi bez opasnosti za njegovu funkcionalnost. Lokacije akumulacija obicno se . Pri tome je postojeca stijena podvrgnUla brojnim mineraloskim.

s veoma visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. Struktura metamorfnih stijena rezultat je prekristalizaeije i rasta minerala u cvrstom stanju (hlasticna struktura) iii drobljenja dijelova i Citave mase primarnih stijena (klasticna struktura). Njome su zahvaeene uglavnom manje mase stijena na kontaktu s magmom. mikasiste i gnajseve). mermer i kvarcit. kordijerit) karakteristicni su za termalnu metamorfozu i nisu stabilni u zonama velikih dislokaeija s jakim usmjerenim pritiskom. tipicna za amfibolit. Povecanjem pritisaka i temperature kod progradne metamorfoze odredena mineralna asocijacija. turmalin. 3. -termalna metamorfoza. ako su minerali razlicitih veliCina. Kod homeoblasticne strukture razlikuju se: -granoblasticna ( zrnasta ) struktura.stres mincrali (staurolit. U ovoj zoni dolazi do ejelovite prekristalizaeije minerala te struktumih i teksturnih promjena. pa se takva n1etamorfoza nazi va kontaktna. homblenda itd.a rezultira djelimicnom promjenom hemizma stijene. stabilna pri uvjetima llizeg pitiska i ten1perature. karakteristicna za gnajs. odnosno djelimicnom iii potpunom promjenom hemizma. disten. -katazona. Retrogradna metamorfoza se odvija veorna sporo. a iz hornblende i bazicnih plagioklasa nastaju hlorit i sosirit). andaluzit itd. Stres je vrlo slab a ponekad izostaje. neke piroksene. a peridotit u serpentiniL iz granata nastaje hlorit. s visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. svojstvena filitu mikasistu. -nematoblasticna (stapicasta ) struktura. nazi va polimetamorfoz~jm. kad su neki minerali u strukturi izrazito veei od drugih ( slicno porfirskoj strukturi kod eruptivnih efuzivnih stijena ). onda se takva metamorfoza. Heteroblasticna struktura . Smatra se da je metamorfoza moguea do temperature 1500 C Jer se na vecoj temperaturi veCina stijena topi. Najvece rnase ll1etan10rfnih stijena nastale su u rnezozoni i eplZOlli. Vrste metamorfoze kojima mogu biti podvrgnute postojece stijene su : -kataklasticna iii kineticka metamorfozs.-mezozona.) i sedimentne stijene (kaleit i dolornit). -dinamotermalna metamorfoza.4. Stijene podvrgnute regionalnoj metamorfozi sadrie staurolit. Za kataklasticnu ili kineticku metamorfozu karakteristicni su tzv. -plutonska mctamorfoza. a rezultira prekristalizacijom minerala. Antistres minerali (andaiuzit. Padom temperature i smanjenjem pritiska kad retrogradne metamorfoze uz uticaj razliCitih rastvora nastaje nova asocijaeija koja je stabilna u promjenjenim uslovima (takvom metamorfozom gabro pre1azi u zeleni skriljac.odnosno glineni sedimenti u filite. postaje nestabilna i prelazl u asocijaciju koja je stabilna u promijenjenim uvjetima (ilit i montmorilonit prelaze u serieit i hlorit. dok Je progradna brza. u najdubljim dijelovima litosfere. dok su neki minerali tipicno rnetamorfni (silirnanit. Sastav. kojom su stijene podvrgnute djelovanju temperature i usmjerenog pritiska u dubljirn dijelovima litosfere. Metamorfoza u tom dijelu dovodi do djelimicne iii potpune prekristalizaeije postojecih minerala.). Blasticna struktura Inoze biti homeoblasticna. struktura i tekstura metamorfnih stijena Metamorfne stijene su sastavljene od minerala karakteristicnih za magmatske (kvare. 70 71 . feldspati. strukture i teksture stijene. amfibole i druge minerale koji su postojani pri visokim pritiscilna i temperaturatna. a time j do promjena u strukturi i teksturi stijene. -lepidoblasticna ( Iisticava ) struktura. ako su mineralni sastojci priblizno iste veliCine i heteroblasticna. Navedene vrste struktura prikazane su na sliei 26. kojom su stijene podvrgnute jakom usmjerenom pritisku pri relativno niskoj temperaturi u povrsinskom dijelu litosfere. kojorn su stijene podvrgnute djelovanju visoke temperature i hidrostatickog pritiska u najdubljim dijelovima litosfere.. a rezultira drobljenjem minerala i stijena.1. Ako je stijena bila visestruko podvrgnuta metamorfozi u razliCitim geoloskim vremenima.Ie naJeesee zastupljena kao porfirohlasticna. kojom su stijene podvrgnute povisenoj temperaturi i relativno niskom pritisku (uglavnom kod prodora magme prema povrsini) . a rezultira promjenom hemizma stijene i njezine strukture i teksture. Buduci da ovakva metamorfoza zahvata siTa podrucja i vece mase stijena naziva se i regionalnom. u dubljim dijelovima litosfere. Metamorfoza maze bitj progradna i retrogradna. liskuni i granat). liskuni.

kod kojt se manji fragmenti primarne stijene iii veca mineralna zrl1a nalaze u sitnozrnastoj zdrobljenoj 11lasi. S obzironl na rasporcd minerala U l1letamorfnirn stijenama. porijeklu minerala od kojih su izgradene i kvantitativnom mineralnom sastavu i teksturnilll svojstvima. Tabela 6. Stoga ce ovdje biti prikazana podjela metarnorfuih stijena prema vrsti i intenzitetu metamorfoze (tabela 6. Navedene teksture prikazane Sll na slid 27. zdrobljenim agregatom. Po4iela metamorfnih stijena prema vrsti metamo~foze I SKUPINA klasticne stijene I hornfelsi (korniti ) mermeri ( mrarnori ) NAZIV STlJENE VRSTA METAMORFOZE iIi metamorfne kataklasticna iii (mehanicka dislokacijske brece.kvarc i fe1dspal) nakupljeni u mase lc6aste iii O\'alne forme a karakteristicna je za metamorfne stijene nastale u dubljirn dijelovima litosferc. kod koje su mincrali zdrobijeni i razlol1lljeni S10 je posljedica mehanicko& drohijenja primarnih stijena zbog djelovanja usmjerenog pritiska.) Klastiene metamorfne strukture su: -porfiroklasticna. -brecasta.4. Ako su u 111etmnorfnoj stijeni vidljivi ostaci strukture primarne stijene lakva se struklura naziva reliktnom (npr. j\i!ke slruktllre lI/etul1/urfnih sf!ienu Kod masivne teksture zrna u stijeni su rasporedena bez vidljive orjentacije 3.reliktna struktura pjescara je hlastopsamitska). OkcQsta (a)1 !kri/java (6) reksruru Slikll 26. Sistematika metamorfnih stijena Metamorfne stijene se mogu razvrstati prema: vrstl 1 mtezitetu metarnorfoze. pa je zato manjkava. -kataklasticna. jer u veeini slucajeva nije mogu6e odrediti porijeklo minerala odnosno razlikovati ortoskriljce (nastale metamorfozom magmatskih stijena) od paraskriljaca (nastalih metamorfozom sedimentnih stijena). medu najtipicnije teksture uhraja se skril. Za rnetamorfne stijene karakteristicna je i cvorasta (okcasta iii flaserska) tekstura. kineticka deformacija. kontaktna metarnorfoza pelitski pjegavi skrilici kontaktna 1 regionalna kontaktni 1 skriljavi meffi1eri metarnorfoza 72 73 .Stika 27.java. kod kojt su minerali zauzeIi paralelan raspored zbog djelovanja usmjerenog pritiska u epizoni i mezozoni.2. drobljenje miloniti ) hornfelsi. Sistenlatika prema porijeklu materijala od kojih su izgradene stijene nije pouzdana. Podjela prema kvantitativnom tnineralnom sastavu i teksturnim karakteristikama odreduje sarno one metamorfne stijene koje su nastale regionalnom metamorfozom. kod kojc su ostala saclIvana jczgra primarnih mineral a obrubljena sitnozrnastim. kod kojc sLlneki minerali (ohicno.

Glavni sastojci su liskuni i kvarc. Komiti su uglavnom produkt~. termoko. Struktura imje blastopelitska do lepidoblasticna a tekstura skriljava. Gnajsi su nastali metamorfozom visokog stepena iz kiselih magmatskih stijena.!>lend.Koncepcija 0 metamorfnim facijesima primjenjena je za genetsku klasifikaciju metamorfnih stijena. Uz minerale glina ( ilit ) sadrie i sericit. Sastoje se od kvarca.ravni navlaeenja gdje se stijene u blizini ove ravni premjestaju. Nastali su regionalnom metamorfozom glinovitih stijena. metamorfoza grafitski kvarciti I skriljci niskog stepena regionalna metamorfoza ! filiti. arkoza i glinovitih skriljaca itd." e"'Ep\doti iiI>! ".1ena. . Mikasisti (Iisknnski skriljci) pripadaju grupi skriljaca srednjeg i vlsokog stcpena metamorfizma. . U filitima je koliCina muskovita (sericita) veea neao kod argilosista a manja nego u mikasistima. Na osnovu toga definisan je termin metamorfnih facijesa u kojima nastaju stijene razlicitog hemijskog sastava u odredenim fiziekim uvjetima. visokog stepena metamorfoza amfiboliti. Struktura im je lepidohlasticna do porfiroblasticna. Struktura im je razliCita: granoblasticna. page 14) Metamorfne stijene razliCitog mineralnog sastava postiZu ravnotezu tokom metamorfizma u nekim odredenim. Zeleni skriljci nastaju regionalnim metamorfizmom na niskim temperaturama it bazicnih i intermedijarnih magmatskih stijena i njihovih lufova.. Fl"""t<bpati """. Boja im potice od mineral a zelene boje: hlorit.dovoljno sirokim granicama pritiska i temperature. Argilosisti (glineni skriljci) nastaju regionalnom metamorfozom glinovitih stijena uz jaci pritisak. pri cemu nastaju uvijek iste mineralne asocijacije. a tekstura skriljava. . a isto tako i vulkanskih stiiena na kontaktu sa magmatskim intruzijama. u okviru epizone i mezozone.2 8 ) kvarciti I kontaktna pretvaraju u finokraljusaste stijene sa reliktnim fragmentima primarnih minerala. 74 75 . ovisno 0 koliCini obojenih mineral a. .1e se od sericita. prije svega biotita. Struktura filita Je Iepidoblasticna.bt>n. zelenkasti (hloriti ) i erni (grafiti). a tekstura skriljava i okcasta. kvarcita. lepidoblasticna.i regionalna IliSkunoviti kvarciti. skriljci srednjeg i regionalna 1 plutonska gnajsi. Uglavnom su iuekasti (sericiti). Sast0. kalcita i epidota.. nematoblasticna i porfiroblasticna. Gnajsi su sive do erne boje. obieno mikroskopskih velieina. muskovita. Boje su sive i crne. laporovl11h 1 srodmh stl. zeieni skriljci i metamorfizma I argilosisti mikasisti. a tekstura skriljava. II:lo. J Pjegavi skriljci su kontaktno-metamorfne stijene vrlo slabo lzraiene por~roblasticne strukture i skriljave teksturc. Podrinja i na podrucju Sane i Une. Detaljnije karakteristike mermera. "". Boja 1m Je SIva do cma. opkoljenih finom milonitskom pastom. argilosista i filita. metamorfizma serpentiniti U prijedlogu evropskih normi.. . npr. Srecu se dliZ dislokacionih ravni. drobe i Iaporovitih stijena.... feldspata i liskuna.. Nastaju termokontaktmm met31norfizmom slabog intenziteta od glinovitih C"Ka. hlorit i grafit. To su prelazne slijene. metamorfne stijene su razvrstane prema mineralnom sastavu ( sl . Ima ih na podrueju srednje Bosne. epidot i aktinolit. Filiti s~ nastali regionalnom meamorfozom glinovitih stijena u eplzom. Tlnjcl. izmedu glinovitih stijena i filita.ntitktnog izohemijskog metamorfizma glinovitih. Podjela metamorfnih stijena prema mineralnom sastavu (po EN 12407: 1996. Miloniti su tektonske breee koje se sastoje iz heteroblastienih fragmenata. Hornfelsi ( korniti ) su finozmaste kontaktno meamorfne stijene lzgradene od Zilla bez preferirane orjentacije. a ovdje ce biti navedeni osnovm podaci 0 ostalim stijeama navedenim u tabeli 6. hlorita. Ima Ih u srcdnjoj Bosni i Podrinju. kvarca te grafita.W Q~K . serpentinita i amfibolita date su u narednom poglavlju. Stika 28.

kada se nazivaju serpentinski skriljei. Cisti mermeri izgradcni su ad zrna kalcita iii dolomita koja su obicno izometricna i raz1i6ito srasla. Razlikovanje ove dvije grupe stijena je izuzetno tesko. Od sporednih sastojaka sadrie hromit. zadriana i da ima temperaturu oko 400°C .aja primjesa mogu biti zelenkasti. Odlicno se poliraju. Teksture su masivne mada ima i skriljavih kvareita. Cisti kvarciti su bijele boje ali su najcesce.4.3. koje OVlse od stepena njihove razlomljenosti. ali ima i skriljavih. magnctit. Pri obradi mermera vazna je veliCina zrna i naCin njhovog srastanja.3. Najugu Krivajsko-konjuskog masiva kod Dubostice nalazi se masiv amfibolita ( lSxS km ). Skriljave su iIi l11asivne teksture. epidot. 3. itd. hematit. ona reagnje sa olivinom stvarajuCi serpentin. Aka Sll Cisti bijele su boje i saharoidnog sjaja ( gre. Stetne primjese kod mermera predstavljaju pirit. tamnozelena iii sarena. K varciti Kvarciti su metanlorfne stijene u kojinla kvarc cini vise od 80 ~~ mase stijene. itd. plavkasti. Boja mermera ovisi od njegove cvrstoce. kvarcita. Mermer se eijene kao izvrstan materijal. (mramori) Mermeri su metamorfne stijenc nastale kontaktnom i regionalnom metarnorfozorn krccnjaka i dolomita. nlagnetit.4. Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenama primjena metamorfnih stijena u gradevinarstvu Mermeri i kvarciti imaju povoljne karakteristike za povrsinske i podzemne radove pod uvjetom da nisu tektonski izlomlieni. NaroCito su povoljni sitnozrni varijateti ler se lakse obracluju i potpunije glacaju. silimanit.4. zbog primjesa.1. K \'arciti se u gradevinarstvu koriste ograniceno. Struktura im je granoblasticna ponekad mogu imati sacuvanu strukturu kvarcnih pjescara. alb it. limonit. Mineraloilke i petroioske karakteristike mermen. koja je primarno bila u peridotitima. crvenkasti. hlori!. Povrsinski radovi otezani su 3. Tereni igradeni od mermera i kvareita imaju promjenljive hldrogeoloske karakteristike. preteino kao lomljeni kamen za sve grube gradevinske radove. Boja im je zelena.2. Mermer. lzgracleni su od amlibola ( hornblende) i plagioklasa (andezin). razlicite velicine zrna. 3. Najvece mase serpentinita nalaze se na Konjuhu i Ozrenu. Amfiboiiti Amfiboliti su stijene visokog kristaliniteta i visokog stepena metamorfizma. itd. Tekstura 1m je mas:vna (homogena).3.3. Serpentiniti Ako je vodi.4. Mogu sadrzavati u malinl koliCinama granat. sivi pa i crnL Crna boja potice od organske materije i veoma je nepostojana. U slucajn da voda bnde 76 77 . kao i krecnjaei. U njn1a se javljaju 1ezista azbesta i magnezita. serpentinita i amfibolita 3. mrki iIi crni. i u kiparstvu. Narocito moie biti veiiki sadrzaj muskovita ako su mermeri nastali mctamorfozom glinovitih krecnjaka. u prirodi vrsiti i regionalnom metamorfozom u prisustvu vode. Kvarcna zrna su u ovim stijenama cesta zupcasto srasla sto stijenama daje veliku cvrstinu. K vareiti su uglavnon1 monomineralne stijene izgradene ad kvarca. Imaju "veliku primjenu u graclevinarstvu. magnetit. sivi. gralit. kvarc i organska materija. Serpentiniti su masivne teksture. kvare. kvarc.3. Nastaiu metamorfozom bazaltoidnih magmatskih stijena (orto-amfiboliti) iii bazicnih tufova i laporaea (para-amfiboliti). Serpentiniti predstavljaju uglavnom nepovoljan medij za izvodenje povrsinskih i podzemnih radova. Prema mineral nom sastavu razlikujemo kakitske i dolomitske mermere pri cemu su kalcitski mermeri znatno VIse rasprostranjeni. U najvecem broju slncajeva imaju nematoblastii'nu strukturu (stapicasta sa naglasenom paralelnom Oljentacijom hornblende). Mermeri bogati liskunima koji lokalno imaju elemente lepidoblasticne strukture nazivaju se cipoHni. biotit.4. Usljed sudrz. talk. Sa sadrzajem iiskuna prelaze u kyarc-mikasiste.. omogu6en odlazak.4.3. Strukture su granoblasticnc. itd. Preobrazaj peridotita u serpentinite moze se. kaleit. Na ovaj naCin mogu nastati velike mase stijena koje se nazivaju serpentiniti. Najvise se koriste kao arhitektonsko~radevinski kamen. Pri proejeni kvaliteta mermera posebnu paznju treba obmtiti na prisustvo stetnih minerala: pirit. sakchar-secer ). Zelene su do tamnozelene boje. U tiln slucajevima prirnarna klasticna zrna kvarca SlI nesta krupnija a rekristalisala silicijska masa obrazuje sitnozrne vijence oka primarnih zrna (heteroblasticna struktura).4. Kao sporedni sastojci u kvarcitima javljaju se disten. lzgradeni su uglavnom od serpentina koji moze nastati kako od olivina tako i od piroksena. Postoje prelazi ka granoblasticnoj strukturi (granonematoblasticna). 3. meclutim. epidot.4.3. U mermerin1a se mogu sresti muskovit. kvare. stvori6e se normalne peridotitske stijene. grafit.Za dekorativne svrhc najbolji su sitnozrni mermeri jer se najlakse i najbolje poliraju. Nastaju kontaktn0111 i regionalnom mctamorfOzolll pjescara sa slicijskim vezivom iii od roznaca.

Ako je stijenska masa izrazito skriljava i uz to borana. Skriljci llizeg stepena metamorfizn1a-argilosisti. Izdignuta podrucja izgraduju magmatske. Tektonska aktivnost Mehanicki pokreti u Zernljinoj kori i gornjem omotacu. takva podrucja podlozna su intenzivnoj eroziji. Zbog toga su na serpentinitima moguca klizanja manjih i vecih masa. metamorfizmom i seizrnizoill. rasjedanje i navlaceqje stijenskih kompleksa.GEODINAMlKA Gcodinamika je nauka koja proucava Zemlju s dinamickog glediSta ispitujuCi sile koje djeluju na Zemlju kao i posljedice djelovanja tih sila. Amfibolit se koristi kao kvalitetan tehnicki kamen. obuhvaceni su zajednickirn imenom kao tektonski pokreti. kako u moru tako i na kopnu. Voda se u manjim kolcinam i izoliranim pojavama maze naCi sarno u zoni povrsinskog raspadanja. ako nisu izrazito skriljavi.1. oblaganje izbijenih profila.zbog njihove razlomljenosti do znatne dubine. liZ popratne pojave identicne onima u geoloskoj proSIosti. Pri izradi podzemnih objekata. Procesi koji se odvijaju u unutrasnjosti Zemlje uglavnom nastaju pod uticajem visokog pritiska i temperataure. To je rezultat matarnorfoze i prateceg povecanja zapremine kod transformacije olivina u serpentin. To su yeorna jaki pokreti koji uzrokuju bitne prornjene postojeCih medusobnih odnosa stijena u dijelu litosferc. a time i do izmjene strukture geoloskih tijela. a praceni su magrnatskom aktivnos6u i metamorfizmom uz oslobadanje seizmicke energije. Prilikom izvodenja radova U ovirn stijenama prepofucljivo je brzo Dok endogene sile. Tereni koje izgraduju skriljci viseg stepena metamorfizma-gnajsi. Naprimjer. te jaee razlomljene i trosne. U njirna se nastavlja tektonska aktivnost. Relativno su brzi. imaju povoljne karakteristike za temeljenje objekata na povrsini i za radove u podzemlju. spustanja. U sklopu pokreta u litosferi izazvanih endodinarnskirn silarna. odnosno sudaranja s druge. izuzev za nasipanje (ali i tada su kategorisane kao slahiji rnaterijal). a rezultiraju izdizanjern velikih boranih planinskih vijenaca i nastankom depresija. nastala trosenjem serpentinita. horizonlalna pomicanja te udaljavanja kontinenata s jedne strane·i pribliiavanja. Zbog prilicno nepovoljnih fizicko-mehanickih karakteristika ave se stijene u gradevinarstvu gotovo i ne primjenjuju. pa je uputno brzo oblagaqje. Pored toga. a rezuitiraju magmatskom aktivnoscu i pokretima litosfere. vainu ulogu irnaju orogeni pokreti. ubrzan je proces mehanicke i hemijske degradacije. Karakterise ih boranje. Endodinamika Endodinamika proucava djelovanje unutrasnjih sila Zemlje i procese koje te sile proizvode. sto je veoma usporilo i otezalo izvodenje radova. ali je podzemni rad u njima dosta teiak.1. Oni su u geoloskoj proslosti rezultirali izdizanjima i spustanjima dijelova litosfere. Kod radova u podzemlju yeCi problemi nastaju sarno u zonama gdje su stijene izrazito skriljave. koje su bitno mijenjale izgled Zernljine povrsine. Sve te pojave. Sloieni endodinarnicki procesi djeluju na Iitosferu od vremena postanka Zernlje. Pod geoloskim silama i pojavama mogu se definisati sve one koje na rna koji nacin modifikuju spoljasni izgled i unutrasnju strukturu litosfere. Pojave koje nastaju djelovanjem endodinarnickih sila odrazavaju sc i u gradevinskoj praksi. pokretima rnagme i snaznlm orogenim kretanjirna teie da s!vore neravnine na Zernljinoj povrsini. pod Cijim djelovanjem dolazi do kretanja i premjestanja stjenovitog materijala u litosferi. odnosno tektonski poremecena. Upotreba skriljaca viseg stepena rnelarnorfizma u gradevinarstvu je ogranicena zbog njihoye skriljavosti. Ti procesi su takode doveli do stavranja mnogih boranih planinskih vijenaca razlicite starosti kao i do sireqja okeanske kore.1. sedimentne i metamorfne stijene s razlicitim medusobnim odosirna. Treba napomenuti da se izdizanja. rnoguca je pojaya povecanog pritiska i suvisnog profila kod izbijaqja.ici. filiti i hloritski skriljci-samo u svjeiem stanju imaju povoljna svojstva za temeljenje i izgradnju objekata na povrsini. narocito u podrucjirna gdje se njihova aktivnost i danas neposredno izraiava. kosine zasjeka i usjeka pri izvedbi saobracajnica vecinom su nestabilne. Takvi (recentni pokreti ) predmet su proucavaqja neotektonike. kako bi se izbjegla pojava poput bubrenja i naknadnih odrona. u tunelu kod Maglaja u tektonskoj zoni registrovana je montmorilonitna glina. 78 79 . pracene su magmatizmom. odvijaju i danas. sto rezultira debelin1 trosnirn povrsinskim pokrivacem i nepovoljnim svojstvima za gradenje. formirajuCi pogodne prostore za sedimentaciju. 4. teze ka potpunoj pcneplcnizaciji odnosno zaravnjenju terena. dotIe egzogene sile razaranjem ( fizickim i hernijskirn putem ) istaknutih dijelova na Zemljinoj povrsini i odnosenjem razorenog materijala u nize dijelove gdje ga akumuliraju. 4. prostorno ograniceni. amfiboliti amfibolitski skril. Geodinamika se dijeli na endodinamiku (unutrasnja geodinamika) i egzodinamiku (spoljasnja geodinamika). U podrucjima izgradenim od skriljavih stijena oye grupe. 4. koja narusava reljef i dovodi do nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka. Ove stijene izgraduju vodonepropusne terene .

veoma slabo porenlecenim sedimentirna.Treca faza se odlikuje izdizanjima koja prvo pocinju u sredisnjem dijelu geosinklinala i sire se prema njenim krajevima. tzv. odnosno glinovite stijene a lok~lno konglomerati i detriticni krecnjaci). Konacno. Proces nastanka boranih planinskih vijenaca iz geosinklinala prema fiksistickoj koncepciji. I . Ta su podrucja bez fanerozojkih sedimenata. Takvi sedimenti. Mec!u sedimentima koji nastajll II zavrsnoj fazi orogenetskih pokreta kao posljedica razaranja mlac!eg gorja vazan je sediment molasa. Sedimenti su podvrgnuti pocetnom boranju koje je praceno izljevima lave i intruzijama sto Cini osnovu nastanka nove kontinentalne kore. U unutrasnjirn koritima nastaje talozenje klasticnog 111aterijala Uz sudjelovanje mutnih tokova u ovoj fazi nastajll karakteristicni f1isni sedimenti u kojim se izmjenjuj u krupnozrnaste i sitnozrnaste stijene (pretezno pjescari i laporci. koji rezllltira bazicnim eruptivnim stijenama sa prevladavanjem bazalta i stijena alkalijske grupe s feldspatoidima.29 ) 80 81 . Geosinklinalno korito nastavlja se ispunjavati trosenjem kordiljera. Nakon sinorogenetskog slijedi supsekventni magrnatizanl sa andezitima. Ovakvi pokrcti nazivaju se epirogcni pokreti. iz geosinklinalnih prostora. Gcosinkiinale su velika utonula izduzena 1 kontinuirana labilna podrucja u kojima se odvija dugotrajna sedimentacija 111aterijaia razliCitog sastavu i porijekla. U udubljenjima se nastavlja sedimentacija. dacitirna i riolitima uz granitske intruzije. liZ koje. Kad labilno dno geosinklinale dode u fazu u kojoj ne moze izdrzati teret sedimenata. ali slabijim intenzitetom nego u vrijeme izdizanja. L. Ovakva podrucja nazivaju se orogenom. Magmatska aktivnost se odvija u dubljim zonama. Kober navodi da geosinklinalno podrucje prelazi u orogen zbog pritiska koji izazivaju nataloteni sedimenti i kontinentalne rubne mase. Nastaje kopneno podrucje s manjim izolovanim bazenima a obodni dijelovi su i dalje pod morem. Stitovi su nesimetricna blago uzvisena velika stabilna podrucja izgrac!ena od najstarijih stijena koje su bile izlozene jakom boranju j metamorfizmu. U pocetkll je to inicijalni 111agn1atizam zastupljen uglavnom peridotitima. . takode izgradena ad jako boranih i nletal110rfisanih starih stijena koje su prekrivene mladinl. Tokom orogenetskih pokreta u ortogeosinklinali odvija se izrazito jaka magmatska aktivnost. Najizrazitiji predstavnici fiksisticke koncepcije koji su istrazivali terene Bosne i Hercegovine i susjednih drzava bili su austrijski geolog J. izgraden od fragmenata razliCite velicine bez vidljivijeg sortiranja i slojevitosti. gabrima i dijabazima. generalno gledajuCi odvija se u tri faze: -Prvu fazu karakterise nastanak I razvoj geosinklinala s nagomilavanjem velike koliCine preteino glinovitih i glinovitopjescarskih sedimenata koji UZroklljll spustanje njenog dna. Zavrsna magmatska aktivnost u sklopu orogeneze u ortogeosinklinali naziva se finalni magmatizam. lzmec!u ostrvskih lukova formiraju se unlltrasnja korita. nazvanih olistoiitima. na citavom podrucju geosinklinale izdignuti su i formirani veliki mladi borani planinski vijenci i udubljenja na rubovima i u mec!uplaninskim podrucjima. one se lomi. a nalaze se izmedu relativno stabilnih rnasa iii uz njihoy rub. centralni diD se izdize.Drugu fazu obiljczava izdizanje ostrvskih lllkova (kordiljera ili geosinkiinala) pod uticajcm kompresijskih pokreta. sredisnji masiv. a zastupljen je i regionalni metamorfizam. a bocni dijelovi se boraju i navlate na kontinentalne obodne mase. stare stabilne kontinentalne mase nemaju izrazitijih tektonskih. metamorfnih I seizmickih aktivnosti. Prilikom navlacenja moze doCi do odronjavanja i urusavanja veCih blokova. Platforme su pretezno horizolltailla velika podrucja. magmatskih. Razaranjem mladih boranih i nedovoljno konsolidovanih planinskih vijenaca nastaje ishodisni materijal za postanak novih sedimenata. a prema kopnenim masama rubna. boene pritiske i visoku temperaturu II dubljim dijelovima. navlacenja i lomljenja naslaga izraien je magmatizam u obliku izljeva.Aubouin. o okolnostill1U koje rezultiraju orogenetskim pokretinla i prostoru u kojem oni nastaju postoje dvije koncepcije. Zbog veoma jakog boranja. erupcija i intruzija. Tako nastaje dvostrllki orogen ( s1.T vulkanizam" metamorfizam i seizrnizam. nastaju i prirastaju mladi borani planinski vijenci. s fragmentima razlicite velicine nakupljenim bez vidljivog reda unutar kojih postoje olistolitL nazivaju se vild flis. nakon koga slijedi sinorogenetski. Za razliku od orogena. odnosno ofiolitima iii zelenim stijenama. Fiksisticka koncepcija polazi od nepromjenljivosti polozaja kontinenata. Prema fiksistickoj koncepciji na prikazani nacin su nastali nasi Dinaridi te Alpe i Karpatobalkanidi. Pokreti u kratonima su dugotrajni i uglavnom 'verikalni bez izrazitijih pr0111jena u prostomim odnosima mec1u stiienama. a nazivaju se kratonima u cijem sklopu su stitovi i platforme. Ovi blokovi s cela naviake bivaju ulozeni u nove nekonsolidovane klasticne sedimene.Kober i francuski J. U sredisnjem dijelu najtesce se formira uzdignuce. One su osnovane nu raziiCitom tumacenju polozaja kontinenata od vremena nastanka Zemlj inc kore do danas. pretezno sa granitima.

Aubouin je. intenzivno boran i razlomljen. S tim u vezi tazlikuju se : -alpinotipna orogencza. Prema sbvacanju J .Aubouina u geosinklinalnom prostoru kao cjelini postoje: -sredisnji masiv koji je nastao u fazi razvoja geosinklinale i simetricno dijeli geosinklinale na parove. -andski tip orogeneze. One se nalaze u rubnim dijelovima geosinklinale. Slika 30. ali sa slabije izra±enim metamorfizmom. s prevladavajucim boranjem blokova uz izrazito lomljenje i rasjedanje i S VCOlna intenzivnim magmatizmom. To je prvi izdignuti planinski vijenac. -jurski tip boranja (nazvan po planini Juri). 1986. nakon provedene analize procesa nastanka kontinenata i okeana zakljuCio da se kontinenti pomicu. kod kojeg se krovinske naslage. god. otkinute od podloge.1995). uz rubove kontinental nih masa. Posto se ispune sedimentima dolazi do boranja pracenog magmatizmom kiselog sastava (graniti i njima slicne stijene) i izdizanja velikih planinskib vij enaca. cemu je dokaz postojanje ofiolita. -miogeosinklinale. Istraiivanja orogena rezultirala su spoznajama 0 njihovoj raz1i6it05ti. time JC dato logieno tumacenje slicnosti obrisa nekib kontinenata ( sUI ). -germanotipno (saksonsko) boranje. dijabazi itd. na osnovu cega je zakljuceno da iz svih ortogeosinklinala nisu nastali planinski vijenci jednakib karakteristika. uzdignuca u geosinkinali sa specificnom sedimentacijom neritskih naslaga.Slika29. a Vanjski Dinaridi (Adrijatik. bez inicijalnog magmatizma sa sedimentima specificnog sastava. s poremecajima koji se odvijaju unutar starih stabiliziranih masa. Mobilisticka koncepcija bazira se na mijenjanju polozaja dijelova litosfere tokom razvoja Zemlje. Eu~eugeosinklinala! P-prag.). 1984) J. a prati ih pojava dijapirizma. izradio shemu pojavljivanja geosinklinale u parovima ( s1. (preuzeto iz : Herak. -pragovi. Aubouinova shema geosinklinafc u parovima ( SM-sredi!inji masiv. Ta se podrucja nalaze u sredisnjim dijelovima geosinklinale.1991 . l{jevo iz 1921 god. a odvajaju eugeosinklinalne prostore ad miogeosinklinalnih. kojima je u fazi nastanka i razvoja svojstven tzv-inicijalni magmatizam s ofiolitima Hi baziCnim i ultrabazicnim stijenama (peridotiti. Mio . grade i vel ike debljine. Epiadrijatik i Dinarik prema Heraku. Njezin se pocetak vezuje uz istrazivanja A. s jedne i druge strane sredisnjeg masiva. Prema Aubouinovu tumacenju Unutrasnji Dinaridi ( Supradinarik.miogeosinklinala) (preu:::eto j:::. prema Heraku. -eugeosinklinale. s prevladavajucim velikim navlakama i umjerenim magmatizmom. boraju i lome neovisno 0 poremecajima podine. Koberovo interpretirw?jc dvostrukog orogena. Herak 1984) S obzirom na saslav stijenskih kompleksa i strukture utvrdio je i simetriju u njihovom ponavljanju. a desno iz 1931 god. 82 83 .Wcgenera koji je 1912. Erozijom tog masiva nastaje materijal kojim se ispunjava geosinklinala. s velikom debljinom sedirnenata i bez ofiolita nastali su iz rniogeosinklinale. proucavajuCi Dinaride. gabri. 1986.30 ). Iz miogeosinklinale izdizanjern nastaju planinski vijenci s naslagama debelim i vise od 10 km.1991 i 1995 ) nastali su iz eugeosmkhnalnog prostora.

te kretanju njezinih odvojenih dijelova. 1984 ) Plote litosfere su elasticne. Za te zone karakteristieni su potresi plitkih iarista.e !cOre • ~ub<lu. 84 85 . Kretanja u litosferi objasnjavaju se i privlacnim silama Sunca. a markirane su hrptovima i uzvisenjima na dnu okeana. dopunjeno) U slucaju divergcntnih granica ploce se udaljavaju..""""'" SI.. ]984 ) Slika 31. Divergentne granice jos se nazivaju i zonama sircnja ("spreading"). Podudaranjc kOl1lura kontincnata pu rubovima kont. prcuzeto iz .J" ~ ('Dfl2uma"'j~) o. 2-okeanski hrptov. (8""". Everetfu i Smithl!.T I Slika 32. Ona izazivaju kretanja magme.c. Graniee ploeG UfOs/ere (prema: Beiser. sto rezultira velikinl valovitim izvij anj em. sto se vidi na slid 33. Na mobilistickoj koncepciji razvijena je sredinom 60-tih godina ovog vijeka koncepcija nove glabalne tektonike odnosno tektonika ploe•. Prema njoj litosfera je sastavljena od sest velikih i veceg broja manjih ploea koje leie i pomieu se po astenosferi ( s1. a sljetlija mogui'e pra:::nine (po Bul/ardu.. l-glavna podrucja subdukcije.ea.==== I '""" .32 ) --- ~\:=-~====~:~:~:~:~~~:~. Pokreti u astenosferi rezultiraju pomicanje ploca duz granica koje mogu biti divcrgentne ( konstruktivne iii akrecijske).. Mobilisticku koncepcija obuhvata U osnovi sve one stavove koji zastupaju kretanje ploea litosfere po plasticnom sloju astenosfere. a mjesta udaljavanja popunjavaju se novom okeanskom korom bazaltnog sastava. 1975.. ali ujedno i dovoljno krute da mogu zadrzati svoj oblik..nentskog praga (selja)tamniju podru{ja o:::acavajll l1?/esta moguceg prekril'at?ia.33.. (grebeni )SIre/ice ozacavaju smjer krelanja ploeG ( po Sul/ardu. Mjeseca i drugih svemirskih tijela.1" > OKean~. Glavne p/oce /irosfcre. ali i gravitacijskim silama. preuzeto iz Heraka. Herak. Uzroci kretanja ploea dovode se u vezu sa konvekcijskim (topiotnim) strujanjem koje je u neposrednoj vezi s kretanjelTI maglne. oscilacijama i lomovima u Zemljinoj kori.. konvergcntne (destruktivne iii konzumacijske) transformne (neutntlne iIi konzervativne).

Prilikom subdukeije dogada se da dijelovi (iii komadici) okeanske kore ( koja se redovno. dogada u zoni kolizije dviju ploea.K-kontinentaina kara. 1984) Postoje takoder i misljenja 0 moguCim kombinacijarna navedenih tipova orogeneze. srednje dubokog i dubokog zarista. sto moze rezultirati nastankom sistema navlaka. GD-gabro i dioriti. £0embrionalna orogenezQ. B-subdukcije nastaju naJcesce uz rubovc kontinenata. N-neritik. Jednafaza orogeneze kordiljerskog·lipa.·· . Zavrfnefaze orogeneze kolizijskog tipa-sudar dva kontinenta:K-kontinentalna kara. Te su granice markirane dubokim rasjedima s horizonntalnim kretanjem.subdukcije odvijaju se u kontinentalnoj kori. Njome se objasnjava razlog postojanja ofiolita na kontinentu. Tokom istraiivanja okeanskih prostora uocena su morfoloski razlicito gradena podrueja spojeva kontinenata i okeana. F-flis. Ako se ploce horizontalno pomicu (klize) jedna uz drugu. P-plast ( omotac j. S-mjesto subdukcije. Pri priblizavanju i sudaranju dviju kontinentalnih ploca dolazi do odvajanja i smieanja gomjih dijelova kontinentalne kore kojima je najcesce zabvacen sedimentni pokrovo Odvojeni dijelovi su potiskivani i formiraju izokline i polegle bore. K o I I I Slika 34. te pojavom potresa plitkih i srednje dubokih zarista. ¥I I I I I I pacificke ploce. U tom je slucaju izraZena jaka konzumacija okeanskog dijela ploce pa doiazi do sudaranja dva kontinenta ( slika 35 ). F-jliS. OF-ofioliti. To su transformni rasjedi. Nairne. On se povremeno ( nakon savladavanja tTenja ) ponavlja.Konvergente granice su mjesta na kojima se ploce priblizavaju.:·· . Razlikuje se tektonski mel ani (nastao pretezno u zoni subdukeije ). Zbog jakog trenja u dnbljim dijelovima kontinentalne kore ovaj proces nije stalan. preuzeto iz Herak. akreacijska. pod kontinentalnu ) budu otrgnuti od podloge i navuceni na kontinentalnu koru. MF-metamorfna fronta.melange) . spoj Pacifickog okeana s okolnim kontinentima ujedno predstavlja ( uglavnom ) i subdukcijsku granicu r. Ve6ina njih nalazi se u okeanskim bazenima. O-okeanska kara. Razlikuju se duboke iii B-subdukcije (nazvane po seizmologu Benioffu) i plitke. Himalaji. S tektonikom ploea povezan je speeifican sedimentni kompleks nazvan melanz (fr. sto je praceno izraZenim vulkanizmom andezitskog sastava i potresima plitkog. naprimjer. ofiolitni melanz ( u kojem prevladavaju fragmenti ofiolitnih stijena ) i olistostromni melani (nastao podmorskim gravitacijskim klizanjem). prema tektoniei ploca. kao i 0 promjenarna smjera subdukcije. A. D-delta (prema: Dewey & Bird. onda ne dolazi do nastanka nove kore ni do unistavanja postojece. Ta se pojava naziva obdukcijom. ad pelita do olistolita. odnosno Amstutzu). a morfoloski su markirane dubokim brazdarna i u odredenim slucajevima ostrvskim lukovima.. To je dijelom haoticni sediment s fragmentima razlicitog porijekla i velicine. a plitke su zbog njezine krutost! koja ne dopusta vece podvlacenje. . podrucja Japana i Filipina slika 34 ). preuzeto iz: Herak J984 ) Kolizijski tip orogeneze nastaje kod duzeg trajanja subdukcije. U tim se podrucjima okeanska kora podvlaci pod kontinentalnu. pri cemu se granica izmedu ploca nalazi u sredini Atlantika (srednjeatlanski hrbat. zbog velike gustoce. subducira-podvlaci. A-subdukcije mogu biti manifestovane i vulkanizmom kiselog sastava. kontinentalne (krustalne) iii A-subdukeije (nazvane po Ampfereru. Razlikuju se dva osnovna tipa orogeneze: kordiljerski i kolizijski. odnosno divergentna granica). modifikovano. M-molasa. OF o Slika 35. 86 87 . dok obale Atlantskog okeana predstavljaju sarno granicu izmedu kontinentalne i okeanske kore ( na istoj ploCi ). a nazivaju se JOS 1 zonama subdukcije. M-meiani (prema Dewey & Bird. 0okeanska kara. Pri tome pomak po pruzanju moze naglo prestati na obje strane iIi promjeniti oblik i smjer kretanja. pa su izdvojena dva osnovna tipa: atlantski iii pasivni kontinentalni rub i pacificki ili aktivni kontinentalni rub. modifikovano. a zarista njihovih potresa su plitka. Kordiljerski tip orogeneze dogada se iznad dijela okeanske ploce koja se subdueira ( podvlaCi ) pod ostrvski Ink ( primjer. Proces orogeneze se. oct kojih barem jedna nosi na sebi kontinentainu koru.

ali samo u mjeri koiu dopustaju poznati odnosi danas i utvrdena stanja u geoloskoj proslosti.. dok se kod horizontalnog libelom provjerava njegova horizontalnost. Ugao nagiba je ngao sto ga sloj zatvara sa vodoravnom ravninom. Odstojanje od jedne do druge povrsinc prcdstavlja debljinu sloja. Medusobno paraieini slojevi koji su vremenskl kontll1111ranO talozeni. ali naglasavaju mogucnost varijacija i potrebu da se svaka pojava posebno ispita radi sto tacnije rekonstrukcije razvoja litosfere i procesa i pojava koje se u njoj dogadaju. Kod svakog izdanka nagnutog sloja potrebno je razlikovati pruzanje sloja.1.36 ). Razlikujemo stvarou debljinu (d) koja predstavlja najkrace rastojanje iii okomien izmedu slojnih ploha i prividnu debljinu (d.. Svaki sloj irna donju i gornju povdinu siojevitosti. nema realnog opravdanja da se danasnje stanie nepromienjeno projektuie u bilo koje razdoblje geoloske proslosti. vertIkalm . Slojevi se u prirodi javljaju kao hOrlzontaim. . . u koritima rijeka itd. Stika 36. Elementi p%ioja nagnutih slojeva Pruzanje sioja i smjer pada sloja stoje uvijek meciusobno pod uglom od 900. Kod vertikalnog sioja mjcri se sarno njegovo pruzanje. Konkordantni slojevi: a-hori::. b-uhrani. ali i popratne pojave kao sto su magatizanl. Polozaj slojeva u prostoru ( pruzanje i smjer pada ) i ugao nagiba. bez obzira na njihov nagib. Navedeni podaci ukazuju da ima dovoljno razloga da se 0 tektonici razmislja na mobiiisticki nacin. Obzirom da je osnovno obiljezje evolucije nepovratnost procesa. d-prevrnutj Ako dva niza slojeva nisu vremenski kontinuirano talozena. uz poznavanje litoloskih svojstava i ruptura.1. .· Da bi utvrdili koji su slojevi prevrnuti neophodno je prije svega utvrditi nihovu staros!. I I i ! I i :! i I LJH II. Svaki sloj ima svoju podinu i krovinu.onatlni.. teorijom tektonike ploca objasnjava se ukupna tektogenez~ litosfere. Masivni sedimenti nemaju izrazenu slojevitost. . Odredvanje poloiaja slojeva omogucuju njihovi dijelovi koji se pojavljuju na povrsini (izdanci). sJojeve (5-60 em) i banke (60-300 em). Prvobitan polozaj slojcva je skoro redovno priblizno horizontalan. kOSI. nazivaju se konkordantnim iii konformnim slojevima (sI. Prema debljini sloja razlikujemo: liske «5 mm). anda ani mecisobno mogu biti pod nekim uglom. dcltama. Prema tome dovoljno je odrediti sarno smjer pada sloja (azimut) na terenu. Sarno izuzetno. smjcr pada (azimut) i ugao nagiba (s1. omogucava procjene 88 89 . iz cega odreciujerno i pravac pruzanja sloja. u istrainim busotinama. Smjer pada sJoja (azimut) pokazuje na koju je stranu svijeta sloj nagnut. U veCini slucajeva nagnutost i savijenost slojeva posljedlca je naknadnih tektonskih poremecaja. slojevi 1l10gU U lzvjesl10j uljeri i u toku smnoga talozenja da zauzmu i kosi (nagnuti) polozai i to u priobalskim dijelovima bazena. . nlctamorfizam 1 seizmizam. c-vertikalni.1. 4. Pruzanje sloja je njegovo presjeciste sa vodoravnom ravninom. Pristalice navedene koncepcije nalaze dokaze za svoje pretpostavke.37).Dakle. plocc (S-5mm). Takav odnos slojeva je diskordantan. prevrnuti. oko koralskih sprudova. podzemnim radovima itd.l koja se cesto javlja na izdancima. I hi i. . . Podinu jednog sloja Clni onaj sloj koji leii ispod njega a njegovu krovinu predstavlja sloj koji Ieii preko njega. H- I I Stika 37. Slojevi i geoioske strukture stijena Sloj jc elementarni oblik pojavljivanja sedimentnih stijena u prostoru nastao talozenjem istovjetnog materijala pod nepromjenjcnim uvjetima sedirnentacije. I-~ I ~ iii I I i II .

. pUkotinc itd. Horizontalni ili transkurentni rasjedi imaju krila koja se pomjeraju u pravcu pruzanja rasjedne povrsine. bore. itd. Reversni ras.. te skok i hod ( 81. h-hod Stika 39. Da bi definisali rasjed. morfoloske razlike. Normalni rasjedi su takyi rasjedi kod kojih se krovinsko krilo spustilo niz rasjednu povrsinu ( s1. Krila rasjeda iii rasjedni blokovi su dijelovi stijenske mase sa jedne i druge strane rasjedne povrsine.1. Po vertikalnoj rasjednoj povrsini moze postojati sarno skok i eventualno horizontalni pomak paralelno sa rasjednom povrsinom.ina. iii pak kretana oba krila u navedenim smjerovima ( s1. tektonske brece. Kod rasjeda sa kosom povrsinom razlikuju se krovinsko krila koje se nalazi iznad rasjedne povrsine i podinsko krilo koje se nalazi ispod rasjedne povrsine. Ona moze biti debela nekoliko decimetara do vise stotina metara. KK-krovinsko krilo. reversne i horizontalne iii trasnkurentne. >1.O::..1. Po relatiynom kretanju krila rasjedi se dijele na: normalne.).. spustati iii uzduzno pomicati pod uticajem vertikalnih (radijalnih) i horizontalnih (tangencijalnih) pritisaka. Poprecni prcsjek normalnog rasjeda sa eiementima RP-rasjedna povrl. Normalni rasjedi obuhvataju i sve vertikalne rasjede. Vecu stabilnost i uopste povoljnije uvjete gradenja pruzaju masivni i bankoviti sedimenti u odnosu na tankoslojevite. Na rasjede ukazuju ostri kontakti naslaga razllcite starosti. Po paraklazi se stijenske mase mogu izdizati. kao i kombinacijom jednog i drugog kretanja. 90 91 .. krila rasjeda.38 )..1.39 ) ---I !-::----:-----::c.jedi Rasjed je osnovna strukturna jedinica u litosferi koja nastajc pomicanjem dijelova stijenske mase po pukotini koja se naziva parakiaza iii rasjedna povrsina.jedi.--. Sto se tice klasifikacije rasjeda najcesce se spomil'\iu dvije i to: a) po relativnom kretanju krila b) po odnosn prema sklopu okoline. Ovo je od posebne vaznosti za ocjenjivanje stabilnosti padina U odnosu na mogucnost pojavljivanja klizista. Kod rasjeda s vertikalnom rasjednom povrSl11om krila se oznacavaju prema stranama svijeta. 40 i 41). pa razlikujemo desne (dekstralne) i lijeve (sinistralne) rasjede. PK-podinsko krilo.o ponasanju tih stijena kada njihova prirodna ravnoteza bude poremecena gradevinskim radovima (npr. Kada je kretanjem blokova zdrobljen siri pojas stijene rasjedna povrsina se pretvara u trodimenzionalno tijelo koje se naziYa rasjedna zona. Kad se krila po rasjednoj povrsini pomicll koso osirn hoda i skoka nastaje i horizontalni pomak paralelno sa pruzanjem rasjedne povrsine (paraklaze). zatim tektonska ogledala sa strijama. Skok kod rasjeda predstavlja yertikalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka). s-skok.na trasi saobracajnice.1. Normalni rasjedi su posljedica ekspanzije i grayitacije.'" 0000000 RP Stika 38. ploeaste i listaste sedimente istovjetnog litoloskog sastava. U okviru sedimentnih slojevitih stijena najbolje se uoeavaju strukturni elementi formirani tektonskim putem kao sto su ras. Hod iii bocni razmak je horizontalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka). Ras.. RCl'crsni rasjed Rasjedna povrsina je povrsma po kojoj je izvedeno relativno kretanje krila rasjeda. Pomjeranje krila moze biti u dva smjera. moramo poznavati njegove osnovne elelnente h::ao sio su rasjedna povrsina. niz izvora n8 kracem razmaku. Do iste pojave dolazi ako je podinsko krilo uzdignuto uz rasjednu povrsinu. itd.iedi imaju krovinsko krilo uzdignuto uz rasjednn povrsinu iii podinsko krilo spusteno niz rasjednu povrsinu. prema tome jesu Ii krila jedno prema drugome pomaknuta udesno ili ulijevo ( s1.38 ).

,
Slika 40. Desni (a) i lijel'; (6) horjzontalni rasjed Slika -12 Horst (timor) i rov (graben)

Horst iii timor obiljezenje relativno uzdignutim sredisnjim dijelom, dok se bokovi s(epenicasto spustaju. Rov iii graben nastaje ako se sredisnji dio terena relativno spusta U odnosu na granicne rubne terenc. Trenje rasjednih krila pri kre(anju stvara na njihovim rasjednim povrsinama uglacane povrsine koje nazivamo gorska ogledala. Strije, odnosno brazde na njima ukazuju na pravac kretanja, a ponekad aka Sli dobro ocuvane i na sam smjer kretanja rasjednih krila.

4.1.1.1.2. Bore
Bore su strukturne jediniee litosfere koje nastaju savijanjem slojeva najces6e pod uticajem sila kompresije koje se prenose po slojevima. Slojevite stijene izlozene jednostranom iii dvostranom bocnom pritisku ( horizontalni iIi tangecijalni ) podlijezu povijanju odnosno ubiranju na razliCite naCine, gradeci pri tome razliCite naborne oblike. Pri oblikovanju bora samo izuzetno sudjeluju gravitacijske sile i dijapirski prodori, Bora se sastoji od izbocenog ( konveksnog ) i udubljenog ( konkavnog ) dijela. lzboceni dio bore je antikiinala, a udubljeni je sinklinala (s1.43 )

Slilw 41. Desni rusjed San Andreu." u SAD (California)

Rasjedi s horizontulnim kretanjem kod kojih na objc strane u pruzanju pomak naglo prestajc iii se mijenja oblik i smjer nazivaju se transformni rasjcdi~ Po odnosima prema sklopu okoline, rasjedi se klasifikuju prema tome kakav je polozaj rasjedne povrsine u odnosu na povrsine slojevitosti iIi ose sklopa. Izdvajaju se: uzduzni (Iongitudinalni), popreeni (transverzalni ) i kosi (dijagonalni). Specificne vrste rasjeda su makazasti i rotacijski rasjedi. Kod makazastih rasjeda hila su relativno razmaknuta na jednom kraju dok su kod rotaeijskih rasjeda krila relativno razmaknuta na oba haja rasjeda i to u suprotnim smjerovima. Rasjedi su u prirodi rijetko usamljeni. Obicno ih ima vise u nekom terenu pa se govori 0 sistemu rasjeda. Najesce su oni posljedica tektonskih poremecaja regionalnih razmjera. Grupe rasjeda grade slozene oblike kakvi se cesto ponavljaju u prirodi. Mogu se javiti kao: paralelni, koneentri"ni, radijalni, itd .. Slozeni strukturni obliei nastali rasjedanjem terena nazivaju se horst (timor) i roy ( graben) (s1. 42 ).

92

93

T
1

,

~
normalna

I

M
,
izoklina

lepezasta

Slika 44. Klasifiacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i kri/a bore

Stika 43.Bora sastavijena od sinklinaleantiklinale u francuskih Alpa sjeverno od Grenlanda (iz Birkeland & Larson, 1989)

podrucju

Prevojna podrucja nabora nazivaju se sarniri, a izrnedu njih nalaze se krila (bokovi). Samir antiklinale zove se greben iii tjeme, a samir sinklinale zove se dno. Unutrasnji dio sinklinale je jezgro sinklinale (najmladi sedmenti), a unutrasnji dio antiklinale je jezgro antiklinale (najstariji sedimenti). Osa antikiinale iii osa sinlinale je zamisljena iinija presjeka aks~jalne ravni u horizontalnoj projekciji, koja oznacava pravac pruZanja antiklinale odnosno, sinklinale. Kad su oblici pravilni, ova iinija kod antiklinale ide sredinom grebena a kod sinklinale sredinom njenog dna. Prava koja prolazi kroz pomenutu osu, koja predstavlja liniju u horizontaJnoj projekciji, i dijeli antiklinalu, odnosno sinklinalu na dva dijela, naziva se aksijalna ravan. Bore su medusobno razlicite, kako po obliku tako i po dimenzijarna. Najcesce se razvrstavaju: a) prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, b) na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali. Prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, bore se dijele na : normalne, izokline i lepezaste ( sI.44).

Normalne ( simetricne ) bore imaju krila koja leze simetricno prema aksijalnoj ravni i to kod sinklinale krila konvergiraju ka aksijalnoj ravni na nite, a kod antiklinaJe na vise. Izokline bore imaju hila koja su vecim dijelom paralelna aksijalnoj ravni, pa i medusobno sarno su povijena u tjemenu ( kod antiklinale ), odnosno u dnu ( kod sinklinale ). Lepezaste bore imaju krila koja se lepezasto prosiruju u dnu sinklinale i tjemenu antiklinale. Na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali bore se dijele na: nspravne, kose, prevrnute, polegJe i zagnjurene (sl 45 ).

I I
I
I
l

uspravna

Slika 45. Klasijikacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i horizontalne ravni (Uv - ugao vergence)

Uspravne bore, imaju uspravnu aksijaJnu ravan koja prema horizontali stoji pod uglom od 90 stepeni iii pod priblifuo vertikaJnim uglom. Kose bore, imaju aksijalnu ravan pod izvjesnim uglom prema horizontali. Prevrnute bore, imaju kosu aksijalnu ravan, krila im padaju na istu stranu, slojevi su na krovinskom kriIu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). PoJegle bore imaju skoro iIi potpuno horizontalnu aksijalnu ravan, slojevi su na krovinskom krilu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). Zagnjurene bore imaju ugao vergence (otklon aksijaJne

94

95

ravni od vertikaie ) veti od 90°, tako da antiklinala ima oblik sinforme u samiru i obrnuto. Pored navedenih bora postoje i specijalni oblici bora kao sto ~u : koljenasta ( fleksura ). dijapirska itd. Koljcnasta bora iii monoklma bora koja se jos zove i fleksura ima u jednon1 krilu skoro horizontalne slojeve a u drugom vrlo strme. Dijapirska bora. je rezultat vertikalnog prodora pojedinih tijela ( so, gips. anhidrit, itd.) prema povrsini. Bore mogu biti proste i slozene. Proste bore su na terenu najcesce predstavijene jednom antiklinalom i jednom sinklinalom. Siozene bore u sebi sadrze vise prostih bora iii oblika drugog reda. Ako jedna slot.ena bora velikih dimenzija ima oblik slozene antikIinale onda se ana zovc antiklinorij i obrnuto, aka u cjelini ima koritasti odnosno oblik sinklinale. onda se zove sinklinorij ( sl.46 ).

Stika 46. Sinklinorij ( S) i ol1(ikiinorij (.4)

Sinkinorij i antikiinorij imaju clemente anaiogne sinklinali i antiklinali.

4.1.1.1.3. Pukotine
Pukotine su ravni diskontinlliteta uzduz kojih nije doslo do veCih pomaka u stijenskoj masi. Mcdu njima raziikujemo dijaklaze, pukotine nesto ve6ih dimenzija ( koje u sedirncntnim stijenama rnogu presjecati vise slojeva) i ieptoklaze manje pukotinc koje se uglavnom nalaze u povrsinskom dijeiu stijena. Veorna sitne pukotine, koje se ceslO ne mogu registrovati okonl, nazivaju se prsline. Pukotine mogu nastati u svim fazama postanka stijena. Formiraju se rastezanjem, stezanjem, i torzijom stijena. te pri konsolidaeiji ( magmatske stijene ), temperaturnim promjenama i slieno. Za njihovo potpunije definisanje potrebno pozna"ati slijedece karakteristike: naein postanka ( gcnezu ), polozaj u prostoru, orjentaciju, oblik. dimenzije, vrstu i karakterstike ispune. PoslOji vIse klasifikacija pukotina. Prema genctskoj kalasifikaciji pukotine se dijele na: -primarne ( iucenje, usiojavanje, dehidrataeija )

-tektonske ( paraleine osama nabora, paraieine rasjedima iIi pod nekim uglom) -pukotine rnehanickog raspadanja ( do dubine 15-30 m ) -gravitacione ( pri klizenju i odronjavanju ) -tehoogene ( nastaju pri miniranju, slijegan,iu i iskopavanju ) Primarne pukotine nasta!e su u fazi formiranja stijene, dok su ostale pukotine koje se zovu jos i sekundarne, nastale zbog djelovanja endodinamickih i egzodinamickih faktora kao i djelovanjem covjeka na vee formiranu stijenu. U fazi formiranja magmatskih stijena nastaju pukotine zbog promjene zapremine tokom h!auenja magme. Pri susenju vlaznih sedimenata i zbog prornjene zaprernine nastaju tzv.pukotine isusivanja. Usljed prekida u sedimentaciji formiraju se meduslojne pukotine iIi pukotine uslojavanja. Meuu sekundarnim pukotinama posebno znacenje imaju one koje su nastale djelovanjem pritiska na stijenu. Kod kinetickog razmatranja razlomnih deformacija osnovni kriterij predstavlja vrsta naprezanja koja je uzrokovala obrazovanje sistema pukotina. Prema kinematskoj klasifikaciji pukotine se dijele: -tenzione pUkotine -pukotine smicanja -relaksacionc pukotine Tenzioue pukotine javljaju se u naborima na spoIjriim krivinama sarnica, a uz rasjede kao posljedica kretanja rasjednih blokova. Obieno su otvorene, bez ispllne, ili su naknadno ispunjene razlieitim materijalom. Mogu biti nepravilne, socivaste iIi peraste (uz rasjede ). Javljaju se llpravno na pravac najmanjeg pritiska-03 . Pukotine smicanJa su po obliku obii'no bliske ravnima i pokazuju tragove kretanja ( em-dm pomjeranja blokova ) pre1azeei u rasjede. Zidovi su im g!atki i obieno blisko postavijeni tako da nemaju ispunu ( nisu zice ) a na zidovima obicno posjeduju strije ( brazde ) koje su paralelne pravcu kretanja. Nastaju paralelno sa smjerom srednje jakog pritiska (02 ) a sa smjerom najveceg pritiska (01) zatvaraju ostar ugao. Relaksacione pukotine nastaju u ravnima upravnim na smjer maksimalnog pritiska (od u fazi kada njegovo djejstvo prestane i nastupi relaksacija u stijenskoj masi. Pukotine su obicno zatvorene, zbijene i rayne. Na sliei 47. prikazan je polozaj pukotina prema kinematici nastanka njihov izgled

96

97

a utvrdivanjem horizontalnosti za horizontalne). jer one upucuju na mehanicka Za prognoziranje uvjeta gradenja na nekom terenu neoph~dno je pored drugih elemenata istraiiti i geoloske strnkture tog terena. posto popusti visoki pritisak pod kojim se pnmarno nalazi. a iznad podzemnih prostorija moze doei do naglog prolamanja stijena. U terenu se rijetko nalaze pojedinaene ( slucajne ) pukotine. Pukotine lueenja ( kackasto iIi paraleiopipedno i bankovito do plocasto ) znatno olaksavaju eksploataciju. ondaje njihov polozaj u odredenoj vezi s elementima nastale makrostrukture. ako su sistemi pukolina jako gusti veoma je tesko dobit. broj etaze i s1. U slueaju da ana kristaIizira u ). a odredena je njenim elementima polozaja (smjerom i uglom nagiba za nagnute pukotine.1. pojave pojedinacnih pukotina. Zbog naprijed navedenQg. pravcem pruianja za vertikalne. pri boranju i rasjedanju terena u slojevitirn stijenama nastaje sistem uskih. Vrsta i karakteristika ispune defini.itosferi. a takode i obradivost rnagmatskih stijena. Magmatizam Magma iz unutrasnjosti Zemlje prodire prema povrsini kroz ndiCite pukatine i kanak.osteeenja bitna za stabilnosl kosina i iskopa. ).e materijal ispune pukotine i to prema mineralnom sastavu. Podaei a pukotinama se nakon terenskih istrazivanja statisticki obraduju i grafieki prikazuju odredenim dijagramima. usporiti i poskupili izvocienje daljih radova. Istraiiva'1ie pukotina ima posebno znaeenje u sklopu inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena. blokove odredenih dimenzija. ujedno i manje pokretna.4. Tokom prodiranja prema povrsini magma se postepena hladi i postaje viskozna. br smjer najmanjeg pritiska.1. paralelno poredanih pukotina koje se zovu pukotinski klivaz. 98 99 . naCin otkapavanja. PriIikom ubiranja terena u okviru ubranih stijena formiraju se pukotine paralelne asi nabora koje se nazivaju klivaz. Navedene pukotine negativno uticu na fizicko-mehanieke karakteristike stijena. valovita. para i visoke temperature kojom magma topi stijene i siri postojece pukotine. one su eesto koneentrisane i Cine sisterne pukotina. hrapava ).y z taeke u kojoj se ona nalazi. za cjelovito proucavanje sistema pukotina nuzno je utvrditi i sve karakteristike pojedinih istovrsnih pukotina i pojedinaenih pukotina koje Cine sistem. granulometriji. pukotine ) mogu prouzrokovati klizanje i odronjav~e terena. 8tO moze zatim otdati. 4. Poznato je da rupture ( rasjedi. 2-pukotina smicanjo. Za utvrdivanje osnovnih parametara sistema pukotina neophodno je odrediti broj zastupljenih istovrsnih pukotina prema kinematici nastanka. Tereni sa rupturama imaju manju stabilnost a lokom zemljotresa gradevinski objekti na ovakvim terenima trpe veea ostecenja. stepenicasta ) i oblikom njene povrsine ( glatka . medusobne odnose u prostoru medu istovrsnim pukotinama i ukupan broj pukotina u sistemu. 4. Meautim. itd. Uz to. Poznavanje ispucalosti stijenskih masa ima veliki znacaj kod projektovja kamenolorna tj. zatim pomicanje blokova u tunelima.usvajanja geometrijskih karakteristika ( visina i nagib etaze. Polaiaj pukotina prema kinematici nastanka i njihov izgled (b r smjer najveceg pritiska. nastaju razlieite magmatske intruzivne stijene. Kod duze pukotine njen polozaj se odreduju s dvije tacke ili viSe. . prouCavanju geoloskih strnktura treba posvetiti posebnu paznju. Ako su pukotine nastale kao posljedica veCih tektonskih poremecaja. U dnu sinklinala prilikom izrade podzemnih prostorija javljaju se veei pritisci.1. 02 -smjer srcdnje jakog pritiska.. te mogucnosti koristenja kamena kao pnrodnog gradevinskog materijala. Znacaj gradevinarstva proucavanja geoloskih struktura sa aspekta Slika 47. Orijentaeija pukotine mjeri se geoloskim kompasom. Pojava zaostajanja "i kristalizacije magme u untrasnjosti naziva se plutonizam. Kod rasjeda klivai moze biti paralelan s paraklazom iIi pod odredenim uglom na nju.2. gustih. 3. Oblik pukotine odreduje se njenim oblikom po pruzanju (ravna. /-tenziona pukotina. Naprimjer.wciona pukotina) Polozaj pukotine u prostoru odreden je koordinatama x.relak. Naprotiv. Prilikom izvodenja podzemnih radova kroz rupture moze doCi do prodora vode i gasova.1. kao i primjene kamena. Taj proces je posljedica manje gustoee magme od stijena Iitosfere ( sto dovodi do magmatskog uzgona ) i postojanja plinova.. cvrstoci i stepenu vlainosti. Dimenzije pukotine definisu ~ezinu duzinu i sirinu.

pepela i drugog eruptivnog materijaIa. Tamboro na Sumatri. Si. kisele magmc viskozne. njezinim naglim oslobadanjem dolazi do ekspIozivne erupcije i nastaju vulkanske kupe (naprimjer. Vulcano i Stromboli. izljeva i drugih oblika vulkanske aktivnosti na povrsini litosfere. HCl. a to njeno svojstvo ovisi 0 hemijskom sastavu i temperaturi. Ako u sastavu plinova preovladava vodena para ( sto je cesto karakteristika kiselih viskoznih lava. japanski i meksicki vulkani ). ali vezanih za podrucja mladog boranog gorja i velikih tektonikom deformisanih zona ( s1. 1989) 100 101 .ios i neke lahkoisparljive komponente koje se zajednickim imenom nazivaju plinovima i paramn (CO" CO. S02. Na tom zavrsetku obicno se formira kupast oblik (s1. dolazi do mirnog izljevanja kroz pukotine litosfere bez formiranja vulkanske kupe ( naprimjer. Naprimjer bazaltska lava vulkanu Maunaloa na Havajima teee brzino111 oko 16 km/h.Pelle na Martiniku. Mg. gejziri ( vruca voda i para ). a bazicne fluidalne. Stika 48. Ponavljanje izliva moze rezultirati nastankom debelih ploca efuzivnih stijena na velikoj povrsini. H 2 0. Etna. Vezllv. Ljcvkasto udubljenje formirano na vrhu kupaste uzvisine naziva se kraterom.49 ) Slika 49. Vulkan predstavlja zavrsetak duboke pukotine cjevastog oblika kroz koju magma izbija nu povrsinll litosfcre. Demavent u lranu. Mt. K.48 ) nastao od lave. Sve manifestacije do kojih dolazi izlaskom magme na povriiinu nazivaju se zajednickirn imenom vulkanizam. havajski vuIkani ). Mauna Loa ria Havajima. Ca. Dekkan u Indiji. S obzirom na visoku temperaturu magme o (600-1200 C) ona se moze hladiti hiljadama godina. na povrsinu mogu izlaziti razliciti plinovi i pare iz magme koja u unutrasnjosti litosfere jos nije posve ohladena. a slikatni rastop koji izbija na povrsinu naziva se lava. Vaino je naglasiti da su pri jednakoj temperaturi. Recentna erupc(ja vu/kana Cerro Negro ( Nicaraglloj (iz Birkeland & Larson. preuzeto iz Herak. Na. NaCin rada i oblik vulkana ovisi 0 koliCini i sastavu plinova i 0 pokretljivosti 111agme. Ararat II Turskoj. Tokom istorijskog razdoblja bilo je aktivno oka 800 vulkana rasporedenih u vise pojasa. 1984) U podrucju SredozemIja poznati su vulkani Vezltv. a II ostalim podrucjima: EIbrus i Kazbek na Kavkazu. solfatare ( prevIadava sumporvodonik ). Uz to ana sadrii . nastaju sve vrste magmatskih stijena. mofete ( llgIjen-dioksid ). Etna. ako je vodena para u podredenom odnosu ( sto je cest slucaj kod bazicnih fluidnih lava) . Ra5poredvulkana na Zem!ji (po Ramseyu.). a medu njima su vaznije fumarole ( vodena para i plinovi ).. Kad intenzivna vulkanska aktivnost prestane. a kisela lava vulkana Mont Pele na Martiniku ( SI od Venecuele ) uz snizenu temperaturll uopstc ne teee. Tokom tog vremena maze biti izvorom povremenih vulkanskih erupcija. To su postvuIkanske pojave. Krakatall ( izmedu Sumatre i Jave ). Fe. lJ 99250/0 kolicine luagma je sastavljena od 0. H 2 S. Prema naucniku Bowenu (1956) postoji sarno jedna izvorna magma bazicnog sastava iz koje kristalizacijskom diferencijacijom . Meru i Kilimandaro u Afriei itd . i Ti. vee se poput tjesta izdize iznad vulkanskog grotla. AI. Fuji u Japanu. Medutim. HF itd.Magma predstavlja silikatni viskozni rastop.

ali isto tako i na povrsini Zemlje u nestabilnim terenima. Nastaju usljed velikih napona u kanalu i proboja lave. Najaktivnija seizmicka podrucj a na Zemlj i su: -cirkumpacificko podrucje uz rubove Tihog okeana ( odgovara subdukcijskim i u manjoj mjeri. transformnim rubovima pacificke ploce). Oni se javljaju u labilnim terenima. s dubokim zaristima. koji so manifestuju kao potresi i vibracije u litosferi i na njenoj povrsini. Seizmicka aktivnost je rezultat endodinamskih procesa. Kavkaz. a om jaCi. Pamir. preuzclO i::: Herak. Raspored potresnih iarj. u kojima su stijene zahvacene orogenim pokretima. lznenadni poremecaji u Zemlji. Vjestacki potresi najcesce se javljaju u oblastima miniranja i eksplozija u vezi sa radovima u Zemljinoj kori..50 ) Slika 51.3. a dolaze najcesce kao prethodnica vulkanskim erupcijama.4. a najcesce zbog eksplozije i iznenadnog oslobadanja gasova i para. Iran.51 ). na povrsini litosfere mogu izazvati katastrofalne posijedice. 1984) Slika 50. gdje su registrovana zarista najjaCih potresa kojima se oslobada oko 80% ukupne seizmicke energije. pa sc kao takvi smatraju lokalnim potresima. 1989) Pretpostavlja se da tektonskim potresima pripada oko 90% svih potresa. San Francisko razrusen potresom tektonskog porijckla ( 1906 god.desno-spustanje iarista u zoni subdukcije ( prema Wvllieju.1.~ta ( hipocentara): lijevo-plitki potrest u podrucju okeanskog grebena. Himalaji. (s1. pecine i drugi prazni prostori u litosferi. vulkanskc. Burma i Malajski arhipelag (adgovara zoni kolizije izmedu africke i indijske ploce s juga i cvroazijske ploce sa sjevera). U svim ostalim seizmicki aktivnim podrucjima na Zemlji oslobada se preostalih 5% energije. kao i prelna nacinu manifesacije san1ih potresa na Zemijinoj povrsini. -mediteransko-transazijsko podrucje. lako zem~jotresi traju svega nekoliko sekundi. 102 103 . Hipocentri vulkanskih potresa nalaze se uglavnom na dubini od 30-50 km .) (iz Birkeland & Larson. kojem pripadaju Sredozemlje. gdje se oslobada ako 15% ukupne seizmicke energije. Mala Azija. Urvinski (urusni ) potresi nastaju u onim dijelovima Zemljine kore. Kako se pri ovim potresima i vibracijama Zemlja "trese". urvinske i vjestacke. Prema poslavkama Nove globalne tektonike potresi nastaju pomicanjem litosfernih ploea. u zonama subdukcije ( sl. zemljotresi se dijele na tektonskc. a manifestuje se pojavama potresa. Prema uzrocima njihovog nastajanja. u kojima postoje supljine. Slabiji potresi plitkih zarista nastaju u podrucju okeanskih grebena Vulkanski polresi javljaju se u vulkanskim oblastima. Proucavanjem ove vrste dinamickih kretanja u Zemlji i njenoj kori bavi se posebna disciplina nazvana seizmoiogija. Ovi potresi su lokalnog karaktera i njima pripada oko 3 % od svih potresa uopste. siabiji i manjih razmjera od tektonskih pOlresa. trusovi se cesce u narodu nazivaju zemljotresi. Pretpostavlja se da njima pripada oko 7% od svih potresa uopste. poznati su pod opstim imenom trusovi. Vulkanski potresi su znatno Ijedi . Lokacije vainijih zarista potresa prikazane su slikom 52. gdje dolazi do rasjedanja. Glavnim potresin13 smatraju se ani koji SD nastali kao posljedica tektonskih poremecaja koji izazivaju pucanje i vibracije lito sfere uz oslobadanje energije. Seizmicka aktivnost transformnih rasjeda. Stoga su tektonski potresi uglavnom vezani za geosinklinalne oblasti a rijetko za stare ukocene stjenovite mase ( platforme ).

kao i one s djelimicnom drvenom konstrukcijom. S obzirom na opisane karakteristike intenziteta potresa.Raspored glavnih epicentara potresa na Zeml}i (po Gutenbergu. Zgrade se potresaju iz temelja. godine ( koristi se u SAD-u ). 3. otvorene pukotine. i -Medvedev-Sponheuer-Karnikova skala ( MSK-64) iIi UNESCO-skala s 12° iz 1964 godine. a mJesto vertikalne projekcije hipocentra na povrsini u kojem se osjeti najjaCi udar. Intenzitet potresa ( izrazen u stepenima od V do XII ) V O Jak potres-potrcs koji budi iz sna a) Potres tog stepena osjete svi !judi u kucama i mnogi pod vedrim nebom: mnogi se bude iz sna. Zivotinje su uznemirene. a na bilo kom drugom mjestu s Im.Linije koje spajaju sva rnjesta jednakog intenziteta potresa jesu izoseiste. naziva se epicentrom. Cetvrti stepen. Intenzitet potresa u epicentru oznacava se s 10. seoske zgrade ad nepecene opeke. godine s 12°. kuce oblijepljene glinom. 4. stepen. pojava pukotina na dimnjacima i padanje dijelova dimnjaka. -Modificirana Mercallijeva skala ( MM) s 12° iz 1931. b) Gradevinske konstrukcije. 5. Drugi stepen-umjerena ostecenja: lnanje pukotine u zidovima. a do danas ih je bilo u upotrebi 38. stepen-totalna oste6enja: potpuno ruset\ie zgrada. Prv. -Japanska skala sa 7° iz 1950.zgrada ad neobradenog kamena. 1984) I Tipovi zgrada ( zgrade kod kojih nisu primjenjene aseizmicke mjerenja) Tip A. JaCina potresa u epicentru oznacava se stepenima.Stika 52. Podjela u ska1i: 104 105 . s Osnovne karakteristike od kojih polazi MSK-64 skala. rusenje unutrasnjih zidova. TipC-armirano-betonske zgrade i dobro gradene drvene zgrade II KoliCinske karakteristike ( procentualni odnos ostecenih gradevina prema postojecem broju gardevina ) Pojedine-do 5% Mnoge-do50% Vecina-priblizno 75/j-o III Klasifikacija ostecenja 1. Prvu opisnu skalu intenziteta dao je Pignatoro 1783 godine. Koriste se jos svega cetiri: -Mercalli-Cancani-Siebcrgova skala (MCS ) iz 1917. Pet. podjelom i opisom potresa od V do XII stepena. TreCi stepen-te:i:a ostecenja: vece i dublje pukotine u zidovima. prikazane su u nastavku.razaranje: pucanje zidova. opadanje krupnih komada maltera. koja se 1 danas koristi kod nas. Predmeti koji vise Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje nazi va se hipocentrom. osipanje komadi6a maltera i ljuskica bojc sa zidova i plafona ( stropova ). padanje crijepa sa ITova. razaranje konstruktivnih veza. rusenje dimnjaka.lahka ostecenja: sitne pukotine u malteru. a na temelju skale intenziteta. djelimicno rusenje zgrada. Tip B-obicne gradevine od pecene opeke. c) Prirodne pojave. . zgrade od blokova i montazne zgrade od prirodnog obradenog kamena. IV Grupirana obiljezja skale a) Ljudi i okolina koja ih okruzuje. skala MSK-64 najpotpunijaje ( i za gradevinarstvo najprihvatljivija ) od svih do sada predlozenih jer polazi od vrste gradevina te vrste i koliCine ostecenja nastalog potresom odredenog stepena. prellzeto I:::: Herak. 2.

Mala crkvena zvona pocinju zvoniti. b) VeCina zgrada tipa C trpi stete drugog stepena. ako je udar okomit na ravninu njihanja. a putevi se osteeuju. U pJaninskim predjeJima mogu6e su pojave kJizanja. a aktivni presusiti. voda izbija na povrsinu i izljeva se. Vise6i predmeti (lusteri) djelimicno se oste6uju. Na mjestima gdje su putevi zasjeceni u padine mogu se pojaviti klizista i pukotine. a mnogi tesko odrzavaju ravnotezu. Mogu se pojaviti novi izvori. Velika zvona zvone. Podzemne cijevi se djelomicno lome. a pojedine i cetvrtog. Pojedine zgrade tog tipa trpe stete petog stepena. Rijetko dolazi i do lorna cjcvovoda na spojeviIna.jako se njisu. c) Dolazi do klizanja tla na bokovima USJeClma puteva. U brdovitim podrucjima ucestali su odrani i odvaljivanje yelikih komada 106 107 . zivotinje bjeze na sve strane. Presahli bunari se pune vodom. c) Na vodenim povrsinma nastaju valovi. a pojedinc petog. b) Mnoge zgrade tipa C trpc osteeenja treeeg stepena.Slike na zidovima se pomicu. Pojedine zgrade tipa A trpe ostecenja drugog stepena. kao i izdasnost izvora. Mnoge zgrade tipa A imaju osteccnja cetvrtog stepena. a neki gube ravnoteiu. c) Mogueaje promjena izdasnosti izvora. Rjede nastaju kJizista na sljunkovito-glinovitim obalama. Statue i kameni spomenici okrecu se ake svog postolja. Pukotinc u tlu mogu imati sirinu i do nekoliko eentimetara. a mnoge zgrade tipa B stetu drugog stepena.sll. Potres osje6aju Ijudi i u vozilima koja se kreeu. Tezak namjestaj se pomice.a u kamenim ogradama i zidovima pukotine. Na mnogim zgradama tipa A nastaju stete treeeg stepena. a voda se muti zbog dizanja mulja. TekuCine se izlijevaju iz otvorenih posuda. Nezatvoreni prozori i vrata se nji. U ponekim slucajevima krive se zeljeznicke pruge. Grane na drveeu se lome.S vodom i bez nje mogu biti izbaceni pijesak i mulj na povrsinu. Nepricvrsceni predmeti se pokrceu. Domace zivotinje bjeze iz stala. Nivo vode u bunarima se mijenja. a) Potres osjete svi Ijudi u kueama i pod vedrim neborn. a djelimicno i prevrce. c) U ravnicarskim predjelima s visokim nivoom podzemne vode. U mnogim slucajevima lome se stakleni predmeti i posude. a pojedine cetvrtog. VIII Stetan potres-potres koji izaziva jaka ostecenja zgrada a) Opei strab i panika: potres se jako osjeca i u automobilu u pokretu. Voda u jezerima se muti. VIIo Silan potres koji izaziva ostecenja gradevina a) Ljudi bjeze iz kuea u panici. a na pojedinim stete cetvrtog stepana. Pukotine koje se javljaju u terenu mogu imasti sirinu i do 10 em. b) pojedine zgrade tipa B i mnoge zgrade tipa A trpe ostecenja prvog stepena. Mnoge zgrade tipa B dobijaju ostecenja cetvrtog stepena. Pored takvih. a ponekad i prevrcu. Izdasnost i niva vode se mijenjaju. U veeini slucajeva zaustavljaju se salovi s njihalom. Kamene ograde i zidov1 se fuse. maze se pojaviti i veCi broj rnanjih pukotina. Velike stete vidljive su na namjestaju. PreSllsenl izvon St: mogu ohnoviti. b) Moguee su stete prvog stepena na pojedinim zgradama tipa A. Mnoge zgrade tipa A trpe stete petog stepena. a poneke zgrade iz ove grupe trpe stete treceg stepena. a puni mogu presusiti. Spomenici i stubovi padaju. Na rezervoarima se javljaju ozbiljna ostecenja. c) U nekim vlaZnim tlima moguce su pojave pukotina sirine do I em. O IX Ograniceno razoran potres-potrcs koji izaziva opea osteeenja gradevina O a) Opca panika. Mijenja se izdasnost izvora i nive vode u bunarima. Ljudi istrcavaju iz ku6a na ulicu. Na spojnicama cjevovoda nastaju osteeenja. VIO Dosta jak potres-potres koji izaziva paniku. b) Mnoge zgrade tipa C trpe stetu prvog stepena.

Seizmotektonske defortnacije na ovom podrucju izazvane su horizontalnim kretanjima na rasjedima.stijena. Mostovi. 108 109 . u takvoj skali oznacavaju magnitudu M=8. b) Teska su oste6enja na solidno gradenim objektima.Podrucje Bosne i Hercegovie izlozeno je potresima CIJa Jacma dostize 8-9 stepeni Mercaliijeve skale. pa se po njemu magnitudna Ijestvica naziva jos i Richterovom. Na nasipima i branama dolazi do kriticnih o'tccenja. Najvainije seizmogeno podrucje je Treskavica. i tako redom. epicentri potresa. prel11a S. U njoj su zastupljeni seizmicki aktivni rasjedi od kojih je najbitnija sprecanskokozaracka rasjedna zona. Centralna zona je seizmicki dosta mirnija od prethodne. U susjednoj Hrvatskoj sreclnja dubina zarista potresa nalazi se oko 15 km.. I\1ogu nastati nova lczera. Odnos magnitude M i intenziteta potresa u epicentru 10. .V.53 ). Na povrsini puteva ( asialt. Nastaju nova jezera. zalede Makarske. te vrbaski rasjed kod Banja Luke.godine. Nastaju velike pronljene u rezimu podzemnih voda. Najznacajnija seizmogena podrucja su Gatacko i Nevesinjsko polje. rijeka i jezera se izlijcva. x!' Razorni potres-potres koji izaziva opce rusenje zgrada b) Muage zgrade tipa C trpe ostecenja cetvrtog stepena. da bi poslije njega nastupili zavrsni.nakon cega slijedi glavni udar. a pojedine zgrade tog !ipa i petog stepena. Slabije vezana tia khze niz padine. c) U tiu nastajc veliki broj otvorenih pukotina i rasjeda. a isto taka i na strmim morskiul obalama. Muoge zgrade lipa B trpe ostecenja petog stepena.5. c) U tiu se pojavljuju otvarene pukotine sirine od nekoliko centimetara do 1 m.rasjedi. Podrucje BiH podijeljeno je na lri glavne zone: sjeverna.lacina potresa u zaristu ( hipocentru ) oznacava se magnitudom M. Odredivanje ovog intenziteta trazl posebno iz~cavanje. XIIo Katastrofalan potres-potres koji izaziva promjenu reljcfa b) Stete su veOl11a velike. a rijeke mogu promjeniti smjer svog taka..5 log h +3 M-Inagnituda h-dubina zarista (km) Io-intenzitet potresa u epicentru Razorno djelovanje potresa bit 6e vece ako je zariste plice. Tu mjeru definisao je Richter I 935. Tuzla i Derventa. . Medvedevu (1965 ) moguce je odrediti formulom: 10=1. Brojevi 0. Yoda iz kanala. Sjeverna zona obuhvata sjevemu Bosnu. ovisno 0 dubini zarista. Seizmogena podrucja su Banja Luka . moguce je potpuno rusenje svih gradevina iznad i ispod zemlje. Cijevi u POdZCI11nin1 instalacijama se lon1e.Cijevi u podzemnim instalacijama se savijaju i lome. Nastaju teska ostecenja na mostovima. centralna i juzna.2. slabiji-after liok ( s1. a 100xlOO (l0000) jaci magnitudn 2. cija je magnituda 0. brane. nastaju odronjavanja velikih razmjera u planinskim predjelima iii na obalama rijeka i drugih vodotoka. Stona i Dubrovnika. odnosno. a najvaznija struktura je Busovacka rasjedna zona.1. zeijeznicke pruge i putevi postaju neupotrcbljivi. Nastaju velika klizanja i adroni stijenu. a prostire se sjeverno ad linije Rudo-Bosanski Novi. Xlo Pustosni potres-potres koji izaziva katastrofu Na osnovu kolicine oslobodene energije. Sto puta jaci potres ima magnitudu I. Seizmotektonske defonnacije su prouzrokovane nonnalnim rasjedanjem Juzna zona ima vise rasjednih struktura znacajnih za seizmicku aktivnost. Magnituda nekog potresa odreduje se kao dekadski logaritam maksimalne amplitude u odnosu na standardni ( etalonski ) potres. Zeljeznicke pruge se krive. VeCina potresa ima svoj pocelni stadij sa slabijim udarima-for sok.9 logaritamskoj 23 (s oslobodenom energijom od oko 10 J ) dok potres kaji se jedva osjeti ima magnitudu 1. najslabiji potres s oslobodenom energijom ad oko 10 5 J ima magnitudu O. Doiazi do aktiviranja mnogih kiizista.5 M -3. vee ina zgrada tipa A trpi ostecenja petog stepena. nastaju velike pukotine u tlu i velika horizontalna i vertikalna premjestanja stijenskih masa.3. Nivo vode u bunarilllU se nlijenja . Na obalatna rijcka mogu6a su fOrIl1iranja velikih klizista. Za naSu zemlju uradena je seizmotektonska karta na kojoj je prikazana debJjina Zemljine kore. c) Povrsinski izgied Zel11lje bitno se m~ienja. Premjestaju se stijenske mase u horizontalnom i vertikalnom smjcru. itd. makadam ) nastaju valovite defortnacije.

a razlikuju se naCinom i brzinom sirenja: -Longitudinalni taiasi. Znacajno je da egzogene sile zajedno sa proeesima i pojavama koje uzrokuju imaju adraz u dijelu litosfere u kojem se vrse gradevinski radovi i grade razni objekti. aridno-insolaeija i vjetar ). Potres se registrira uredajem koji se naziva seizmograf. i njihove uticaje na Zemljinu koru.2. kvarciti. Na osnovu zakasnjenja S-talasa prema P-talasima maze se izracunati mjesto epicentra. Prilikom izgradnje u seizmieki aktivnim podrucjima. te litoloskog sastava i tektonske grade. U grupu seizmicki bezopasnih stijena ubrajaju se sve cvrste stijene ovim redosljedom: magmatske stijene. Egzogene sile djeluju na Zemljinu koru s tendeneijom da izvrse peneplenizaciju (izravnjavanje) reljefa na podrucjima gdje su endogene sile dovele do stvaranja neravnina u reljefu. rasjedi. najbrzi Sil. -Dugi talasi. Egzodinamika Egzodinamika proucava zbivanja u atmos. klizista. -Transverzalni talasi. glineni skriljei i njima sliene stijene. Poznato je da su zgrade od betona sa skeletnom armaturom znatna otpomije od zidanih kamenih zgrada kao i zgrada od opeke. U seizmicki aktivnim podrucjima urbani sticka rjesenja treba osmisliti tako da se opasnost za Ijude svede na minimum. a u nevezanim i do 30 ell. vibriraju okomito na smjer sirenja.5 em. cvrstim stijenama. Seizmogram potresa s dvafor . glavnim udarom ijednim after . Na osnovu ucestalosti potresa i njihove jaCine na nekom podrucju.fokom Potresni udari sire se u talasiIna koji rezultiraju jaCim iIi slabijim vibracijama. s naglaskom na veeu nepovoljnost onih s krupnijim zm!ma. iIi ~manjenje stepena seizmickog intenziteta.stijene. a brzina im raste s dubinom.Stika 53. U dosadasnjoj praksi spoznali smo da se zemljotresi ne mogu predvidjeti. Naselja treba da budu sirokih uliea i sa dosta zelenih povrsina ravnomjemo rasporedenih po eijeloj povrsini grada. 4. bez narusavanja njegove funkeionalnosti. duzine i d09m. projektovanjem i izgradnjom objekata. nuzno je VOG!t! racuna i 0 lokalnim uvjetima ( reljef. Amplituda talasa u vezanim stijenama iznosi do 2. Iskustveni podaei svjedoee da je razomo djelovanje potresa izrazitije na povTsini nego u dubini. Kroz njih se potresm talas! prenose ravnomjemo. Seizmicki su opasne sve nevezane . potresni se talasi iii reflektiraju iIi lome. sto ujedno oznaeava granicu medu medijima. 110 pjeScari . sporiji su od P-lalasa za oko 1. moguce je izdvojiti podrucja na kojima odredeni objekat trebamo temeljiti i konstrukeijski koncipirati tako da izdrzi ocekivani potres. ali da se od njihovog razomog uticaja mozemo zastiti odgovarajuCim planiranjem. sire se konveksno prema sredistu ZemUe. konglomeratai. krecnjaci. undae secundac iii S-talasi. Najbrzi su u vezanim. hidrosferi i biosferi. Osim nacina i dubine temeljenja. humidnovoda i organizmi. za sto su potrebne najmanje tri seizmoloske stanice ( ne u pravcu !). Ovi procesi manifestuju se kao: III . te lokalnih uvjeta 0 kojima ovisi poveca. i to vise iIi manje paralelno.nje . razliCite elasticnosti i gustoee. Na poveeanJe seizmicnosti u tim stijenama znatno utice visok nivo podzemne vode. Tako recimo na dubini od 15 m potres se mamfestl\Je sa samo oko 10% razome snage koja je registrovana na povrsini. koja se naziva diskontinuitetom. Zakljueak koji proizilazi iz ovih podataka jeste da u potresnom podrucju objekte treba temeljiti dublje. undae longae iii L-talasi sire se sarno kroz litosferu. itd). geoloskoj gradi stijene i nai'inu gradnje. undae primae iii P-talasi. Sporiji su od PiS talasa i imaju najmanju vaznost.7 pula. gnajsevi . a najsporiji u nevezanim.. ostecenja gradevmsklh obJekata ovisit 6e i 0 njihovoj udaljenosti od epicentra. vibriraju u smjeru sirenja potresnog udara. izazlvaju stezanje i rastezanje stijenske rnase.feri. Savremeni egzodinamski procesi djeluju na Zemljinoj povrsini ovisno od klimatskog uticaja ( nivalno podrucje-snijeg i led. polozaj slojeva. Stijene na kojima radimo mogu se u seizmickom smislu podijeliti u dvije grupe: a) seizmicki bezopasne stijene i b) seizmicki opasne stijene. Na prelazu iz jednog medija ( koji ima odredenu elasticnost i gustocu ) u drugi. Brzina sirenja talasa ovisi 0 materijalu kroz koji prolaze. dolomiti.foka.

klizanje terena. Slieno razomo djejstvo ima i mraz. Hemijsko raspadanje predstavlja hcmijske izmjene stijenskih masa kao sto su hidratacija. -Iednicka erozija. amfibol i piroksen u hlorit ). Proucavanje egzodinamskih procesa omogu6ava ocjenjivanje pogodnosti nckog tcrena za izgradnju gradevinskih objekata. Fizickim raspadanjem tretira se meh. ).zeniji 112 113 . Na povrsinama kamena zahvacenog ovim procesom uocavaju se mrkozute mrlje koje prljaju kamen i narusavanju njegov izgled osobito ukoliko je kamen glacan i poliran. Povrsinsko raspadanje stijenskih mas a velike vlamosti. Ono se sastoji iz fizickog ( mehanickog ) i hemijskog raspadanja stijcnskih masa. NajcesCi uzrok fizi6kog raspadanja stijena je dncvno i godisnje temperaturno kolebanje. predstavlja zaStitni pokrivac dubljih svjezih dijelova stijenskih masa. pirokseni i amfiboli u serpentin ) i hloritizacija ( biotit. Ove izmjene su najvece pri povrsini terena i liZ povrsine prslina i pukotina. itd. profil terena sa korom raspadanja Ova kara moze biti razliCite debljine od nekoliko mm do oko 20 m. sufozija-ispiranje tla. magnetit. hloridi ). Ovim procesom oslobada se sumporna kiselina koja razlaze druge minerale ( feldspat. -odroujavanje. Zona stijenskih masa u kojoj dolazi do znacajnije izmjene fizickih osobina i hemijskog sastava naziva se zona iIi kora raspadsnja ( 81. -abrazija. itd. -osipanje. Povrsinsko raspadanje stijenskih masa je najrasprostranjeniji savremeni geoloski proces. odnosno zamrznuta voda u porama kamena ( led ima veeu zapreminu od vode za oko 10 % pa sc stvaraju visoki pritisci ). kale it ). biotit. Hidratacija je proces vezivanja cestica rastvorenih u vodi sa molekulima vode. Egzodinamski procesi mogu biti vezani za veee prostare kada se tretiraju kao regionalni ( npr. -fiuvijalna erozija. jer sarna raspadina. Nestabilni alumosilikati prelaze u minerale glina. odronjavanje. U prirodnim uvjetima fizicko i hemijsko raspadanje djeluju zdruzeno. . ako nije erodovana. olivin. Hidroliza predstavlja razlaganje slozenih silikata uz prisustvo vade sta je praceno iZdvajanjem kiseline.1. odnosno planiranje i projektovanje odgovarajucc zastite u slucaju njihovog . -erozija padina. -zamocvarenje.54 ).2.-povrsinsko raspadanje stijenskih masa. Hemijske izmjene stijenskih masa su najbrze u onim stijenama koje sadrZe lahko rastvorljive minerale ( sulfati . serpentinizacija ( olivin. Oksidacija predstavlja proces djelovanja slobodnog kiseonika na minerale sa dvovalentnim zeljezom ( pirit. Ovaj proces je naroCito razvijen u tropskim predjclima u uvjetima visih tClnperatura i Slika 54. kiseonika. Vidovi hidratacije su kaalinizacija ( feldspati i liskuni u kaolinit ). 4. CO2 i drugih hemijski aktivnih supstanci. -karstna erozija. -sufozija. Hemijske izmjene nastaju u onim dijelovima stijenskih masa koje su dostupne dejstvu vode. rastvaranje i hidroliza. -colska erozija.denudacija. Sa inzenjerskogeoloskog aspekta zona raspadanja moze da ima negativnu i pozitivnu ulogu. ).micko usitnjavanje stijenske masc. crozija ). a mogu djelovati i kao lokalni egzodinamski procesi ( npr. pa se takva izmjena stijena naziva fizicko-hemijsko raspadanje. U okviru ovih zona u odgovarajucim uvjetima formir~u se klizista a u 81ucaju potresa u okviru njih izra. Negativna strana zone raspadanja ogleda se u Cinjenici da stijenske mase imaju manju cvrstocu te su manje otpome na mehanicke uticaje i eroziju. raspadanje stijena. Sa dubinom proces fizickih i hemijskih promjena postaje sve sporiji. -klizeuje. Usljed pramjene temperature dolazi do sirenja i skupljanja mineral a odnosno do pojave prslina i pukotina. sporije u karbonatnim stijenama a najmanje i najsporije u stijenama silikatnog i silicijskog sastava. Pri tome sulfidni minerali pirit i markasit oksidisu pretvarajuci se u limonit. aksidacija.temog djelovanja.

lz navedenog proizilazi da je deluvij veorna nepovoljan rnedij za gradnju bilo kakvih gradevinskih objekata. kJimatskih prilika. a sporo i nepotpuno drenira.Na denudaciju utii'u lokalni faktori kao sto suo geoloska grada i reljef terena. Kao posljedica nakupljanja rnaterijala nosenog kisnim kapima i rnlazevirna kiSnice. Erozija pad ina Erozija (lat. B-horizontlana projekcija 114 115 . Razlika izmedu ovog procesa i procesa denudacije je u tome sto se pri denudaciji teren spira cijelom povrsinorn a pri eroziji dolazi do zljebljenja terena dut pravacajacih mlazeva vode. Nagomilanje pokrenutog i nosenog sitnog rnaterijala vrsi se po lokalnim depresijama u reljefu iii dosta cesce pri dnu padina ( s1. Shema razvojajarllga. Tri faze razvoja erozionih :f(jebova Kod jaruga zljebovi su duhlji ad 2m ( mogu bili duboki do 20 m ) a duzina im moze biti oko 1 krn. izglodavati ) padina je proces linijskog spiranja padina povremenirn mlazevima tekute vode.56) do 2m. koliCina i intenzitet atmosferskih padavina.3. Slika 57. Takav primjer je kada se u okviru njih formira materijal ( glina itd. Intenzitet erozije padina zavisi od geoloske grade terena. Proces nastajanja jaruga prikazan je na slici 57. svojom snagom zljebe povrsinu terena i odnose rastresiti pokrivac. To je nglavnom slabo konsolidovan i stisljiv rnaterijal. PriIikom crozije padina formiraju se odgovarajuCi erozioni i akumulacioni oblici. 4. prisustva biljnog pokrivaca. Delnvij se formira od eluvija odnosno. Stika 56. nagiba terena. ) koji se koristi u gradevinarstvu.denudare-ogoliti ) predstavlja proces spiranja i ogoljavanja terena pod djelovanjern atrnosferske i kopnene vode. A-perspekfiva. ponekad Zone raspadanja rnogu irnati pozitivne karakteristike. Brzo se razblacuje. Medutirn.55 ).su seizmiCki efekti. a zasjecen i raskvasen jos i klizenju. Pri tome vodene kapljice i slabiji rnlazevi vode nose sa soborn sitne mineralne cestice. podlozan velikorn i neravnomjernorn slijeganju. Mnogi inzenjerski zahvati ( kopanje kanala. Proces se odvija diskontinuirano i dosta ravnomjerno po cijeJoj povrsini ( npr. rnaterijala formiranog u kori raspadanja stijena. Erozioni oblici su vododerine i jaruge dok su akurnulacioni oblici erozione plavinc.2. u brdsko-pJaninskim predjelirna reljef se snizi oko 0. daljem razaranju.2.erodere-prostrugati. Vododerine imaju dubinu erozionih zljebova (s1. . Denudacija Denudacija ( lat. Takode zahvaljujuci kori raspadanja razvijaju se poljoprivredna dobra i povecavaju povrsine obrasle sumorn.2. a duzina im iznosi par stotina metara. j' Slika 55. itd. itd) lakse se izvode zahvaljujuci korama raspadanja. vegetacija.5 mm godisnje ). otpomost stijena prema mehanickom i hemijskom razaranju itd. Profil terena sa korom raspadnja-l ( e/uvij ) cijim je kretanjem niz padinu formiran defuvij (2) I I Deluvij se odikuje ilovacastirn sastavorn i velikom poroznosti. javlja se deluvij. 4. Povremeni povrsinski tokovi.

kolieina tekuce vode. Ukoliko u dolinama patoka i rijeka dominira bocna erozija ( podlokavanje obala ) formiraju se rijecni meandri. pruge. terasa ravan Korito I . dok je nivo mora opca eroziona baza fluvijalne erozije.4. . izgradnji naselja. Tako je naprimjer u karito rijeke Miljacke (1999. Ukoliko podsjeeene mase padnu u more obrazuju se strmi odsjeci na obali mara koji se zovu klifovi. zabrana oranja terena sa nagiborn veCin1 od 20 0 . prisustvo i karakter tektonskih pokreta. ) na terenima sa bujicnim tokovima dosta je teska i lnoze biti veoma skupa. 116 117 . vodopadi itd. Abrazija Pod abrazijom ( lat. Mogu biti izgradene od pij eska i sljunka 1 I ( s1..58 ). izgradnji brana. Tako je recimo 2001 god. 4. Ukoliko je plavina formirana bujicnim tokom onda se naziva proluvij. Savntmpoa aluvi'jatna ' !. iii su stjenovite odnosno usjecene u osnovne stijene po stranama doline. .f1uvius-rijeka) crozija obuhvata razaracki rad potoka i rijeka koji se manifestuje u vidu produbljavanja ( vertikalna erozija ) i prosirivanja ( boena erozija ) njihovih korita. nagib rijecnog iii potocnog korita. fundiranju mostova (izbjegavati terase iei u zdravu stijenu ). Udaranjem talasa u kamenite obale formiraju se udubljenja odnosno talasne potkapine.2.5. Nekada teiikoce mogu biti tako velike da se radije pristupa izmjestanju trasa puteva itd. slaba nosivost." slaba konsolidovanost. RijeL~ne lerase izgradene od pijeska i sljunka Stvaranje terasa moze biti prouzrokovano: pomjeranjem i promjenom erozione baze. tektonskim pokretima.) odlagan zemljani materijal koji je doyen do promjene toka rijeke i njenog udaranja 0 drugu obalu odnosno bocne erozije (podrivanje obale ) eime je izazvano stvaranje velikog klizista. N ISKC!. kanali. Na podrucju Tuzlanskog kantona tokom 2001 god. Fluvijalna erozija Fluvijalna (lat. mostovi. k1isure ( kose obale ). itd. patoka: )' Stika 58.Erozione plavine nastaju u blaZe nagnutinl iE ravnim dijelovima terena odnosno tamo gdje oslabi transportna moe povremenih vodenih tokova. Navedene abrazione tvorevine prikazane su na slikama 59 i 60. klima itd.2. odnosenju razorenog materijala i njegovom talozenju. kao i podloinost mehanickorn razaranju. itd. Sanacione mjere protiv erozije padina su: zatravljivanje i posulnljavanje padina. podloznost slijeganju..abradere-ostrugati ) podrazumijeva se djelovanje morskih i jezerskih talasa koje se manifestuje u vidu razaranja obala. Prema tOlne tereni izgradeni ad plavina nisu pogodni za izgradnju saobra6ajnih i drugih gradevinskih objekata. Kao znacajne tvorevine rijecne i potoene erozije javljaju se rijecne i potoene teruse. Da bi se ovo sprijecilo potrebno je regulisati i Cistiti korita rijeka i potoka. Intenzitet rijecne i potoene erozije ovisi od ve6eg broja cinilaca kao lito suo geoloski sastav i struktura terena. U dolinama potoka i rijeka gdje preovlaauje vertikalna erozija ( zljebljenje korita ) formiraju se kanjoni ( skoro vertikalne obale ). Inzenjcrskogeoloske odlike plavine su: velika poroznost. u Lipnici kod Tuzle ( selo CaniCi ) bujica nosiin stabia krupnog drveea koja Sli probijala zidove kuea a scoski put je za kratko vrijeme nestao i pretvoren je u vododerinu. izrada popleta i drugih pregrada po vecim iljebovima. koli6na i vrsta vucenog i lebdeceg nanosa. Razvojem ovog procesa obrazuju se priobalne terase koje su nagnute prema moru. Proueavanje oblika i veliCine rijecnih i potocnih terasa ima veliki znacaJ pri slijedeCim gradevinskinl radovima: izgradnji saobracajnih objekata i kanala. 4... One nastaju produbljavanjem rijeenog iii potocnog korita odnosno usijecanjern nove doline u starom i relativno sirokom dolinskom dnu. lzgradnja objekata( pUlcvi. usljed potoene i rijeenc erozije doslo je do pojave brojnih klizista. itd. Intcnzivna erozija padina moze u kratkom roku uCiniti tcrcn neprohodnim za vozila i Ijude. To se desava pri bujicnoj eroziji kada se formira bltjicna plavina odnosno proluvij. promjenama u koliCini taloga itd.god. Nivoi jezera i vecih rijeka su lokalne erozione baze.

polozaj obale na obali. a u zani cyrsCih stijena rtoyi i poluostrva.) i drul'lh objekata (napr.~jek) Slika 61. odronjavanje. Sufozija je najcesce zastupljena u priobalskim dlJelovlma r11eka 1 Jezera. . Zastifni zidovi na obali Floride (Birkeland & Larson. odnosl nerastvorljive mineralne cestice takvu SUfOZlJU nazlvamo rnehamckorn. .. kao i oni doneseni potocima i rijekama.2. 1989) Mehanicki sedimenti koji se formiraju prilikom razaranja obale. Pn ovom procesu imamo dvojako djelovanje vode. ( zaklonjenost ostrvima ).nabacivanje blokoya ). U okviru meksih stijena abrazijom se formiraju Jl8 119 . Sastoji se u izgradnji specificnih zastitnih zidova ( sl 61. Marsko ooala sa ahrazionim tvorevinama ( I-kltt: 2-talasna potkapina.. 1989) 4..6. sastav stijena i polozaj slojeva mehanicka otpomost stijena.. Ovom procesu su najcesce izlozeni sitnozrnasti pijeskovi i prasinasto-glinovite stijene. taloze se u priobalskom dijelu mora ( uglavnom u zalivima ) gdje se stvaraju sljuncane i pjescane plaze. . itd. Jacma talasa. KIf! na zapadnoj obali Koreje ( Birkeland & Larson. Razaranje stijenskih masa obavlJa se pod hldrodmamlcktm djejstvom toka podzemnih voda kroz porozne nevezane 1 slabo vezane sedimente ( prasinasti. 3. Ovakva abrazija naziva se selektivna abrazija. Sufozija Sufozija je proces ispiranja i prenosenja sitnih cestica iz rastresitih stijena kroz koje se filtriraju podzemne vode. 4-kontincntalni od. . Sliku 59. prinos klasticnog materijala sa kopna (smanjuje abraziju ). Slika 60. a ukoliko v~da rastvara minerale cestice i odnosi ih u vidu rastvora onda je u pitanju hernijska sufozija. Provodenje mjera zastite morskih i jezerskih obala woma je tesko i skupo.priobalska terasa.zaliyi. Obrazovanje plaZa dovodi do slabljenja pa i do potpunog prestanka abrazije obala. Ove Oljere treba pored abrazlJe da spr~iece i druge egzodinamicke procese kao sto su klinnje terena . Faktori koji uticu na abraziju su slijedeci: nagib obale ( proces je intenzivmJI na strmim obalama). odnosno tame gdje se nivo rijeka i jezera brzo ffilJenJa. pjeskoviti i glinoviti sedimenti ). Kada voda .

Termin karst obuhvata geoloske procese i pojave u Zemljinoj kori i na povrsini izazvane hemijskim rastvaranjem stijena. Ove stijene su plasticnije pa se u njirna rjede formiraju diskontinuiteti (pukotine. Obzirom na stijene u kojima je zastupljena ova erozija razllkujemo karbona!ni. Visoke nlocvare se karakterisu tanjim slojevima organskih naslaga. Saniranje rnocvarnih terena sastoji se II isusivanju pornocll drenaznih kanala i drenaznih rovova.2. Opec inzenjerskogeoloske odlike mocvarnih sedimenata su: velika poromost. zatim izlivene iz korita rijeka za vrijeme pop lava. Najrasprostranjeniji je karst u krecnjacima. sulfatne i hloridne). Na dnu vrtaca prislltne su pukotine duz kojih su vrtace nastale(sI. debljina sedimenata). dok se mjesovile nl0c:vare koje su najzastupljenije prihranjuju vodom oba porijekla. rnorfoiogija (oblik. Saniranje terena zahva6enih sufozijorn dosta je teSko. Zamocvarenje tcrena Pri ovorn egzodinarnickorn proeesn dolazi do akurnuliranja stajacih voda u okviru depresija.skidanju i odstranjivanju tankih mocvarskih taloga. U priobalju vecih rijeka sufozija rnoze izazavati klizanje terena. zatirn gline. Skrape u krecnjacima Vanjskih Dinarida Vrtace su tanjirasta iii ljevkasta udubljenja Cija je sirina najcesce 10-50 m a dubina 3-20rn. te izrazito slijeganje i istiskivanje pri opterecenjll. Slika 62. pijeska.2. hidrogeoloske karakteristike. Uprkos lakse rastvorljivosti sulfatne i hloridne stijene imaju manje karstnih formi. 4. Skrape (sI. Prilikom izrade saobracajnica njihove trase obicno idu rubovima mocvara jer su lamo uglavnom mocvarski talozi najtanji. formiraju se lokalna udubljenja tanjirastog oblika koja podsjecaju na plitke vrtace. pri cemu se obrazuju raznovrsne supljine. U te svrhe prinljenjuje se injcktiranje silikatnim maSaIua ili izrada betonskih elaana sa filterima. visoke sarno padavinama.te preopterecenjll debljih taloga i njihovorn istiskivanju ispod nasutog rnaterijala. 120 121 . snijeznica ). tokom Vre111ena. sirina. speeifican rezim eirkulacije podzemnih voda. Izvodi se najcesce onda ako su ugrozeni znacajniji objekti. geoloska grada. te fizicka i mehanicka svojstva sedimenata. Te vode rnogu biti atmosferskog porijekla ( kisnica. itd. sa karakteristicnim reljeforn i hidrografskom mrezom. 4. Znacajniji povrsinski reljefni obliei u karstu su: skrape.62) su brazde cija sirina i dubina mogu da budu od nekoliko centimetara do nekoliko decimetara a duzina po vise nletara.izradi nasipa u cilju sprijecavanja izliva poplavnih voda. tako i za Ijude.8. uvjeti prihranjivanja. uvale i karstna polja. CHj inienjerskogeoloskog istraiivanja rnocvara je da se utvrde: genetski tip mocvara.7. kojima se sprijecavu iznosenje mineral nih cesticu iz nevezanih i slabovezanih sedinlenata. a ponekad i izdignute podzernne vode U okviru mocvara dolazi do talozenja sedirnenata biljnog porijekla ( treset ).U terenin1a iziozenim procesu sufozije. rasjedi) sto se odrazava na smanjenje rastvaranja pa i karstitifikaeiju sulfatnih i hloridnih stijena.prihvatanju povrsinskih voda i onemogucavanju njihovog priticanja u mocvaru. Usljed navedenih karakteristika rnocvare su cesto neprohodne kako za vozila. izvanredna stisljivQst. rnermerirna i dolomitima. duzina. Niske mOGvare se prihral1jujll sarno izdanskonl VOd01l1. Karstna erozija Pod karstnom erozijom podrazumijeva se razaracki rad povrsinskih i podzemnih voda II labko rastvorljivirn stijenama (karbonatne.63). vrtace. gipsni i soni karst.

Mogu biti duboke vise slotina metara. Karstna poija se formiraju spajanjem vise uvala a mogu nastati i tektonskin: putem. Karstna polja Bosne i Hercegovine uglavnom su nastala tektonskl. sfaiaklifi (n'. stabilnost terena i uvjeti izgradnje gradevinskih objekata. Karstifikacija je intenzivnija u zonarna .ivanju karsta prikupljaju se sljedeci podaci: vrste. Jame su pretezno vertlkalne pukotme ko]e su prosirene karstnom erozijom. Tako se naprimjer vrlo nestabilni tereni karakterisu sa 5-10 proloma godisnje.storij~ u kojima ponek3'd teku manji vodeni tokovi. teska prohodnost. uvala i vrtaca.64) .'il1c) Po koliCini karstnih oblika. Formiraju se duz pukotina i rasjeda. intenzitet obrazovanja povrsinskih i podzemnih karstnih oblika.Slika 63. Pecine su uglavnom horizontalne podzemne pro. Duzina im je do 2 km a sirina par stotina metara. Vrtace formirane u ispucalim krecnjacima Uvale nastaju spajanjem vise vrtaca.S04. Ovi 122 123 . pc~jave odrona i sipara itd.U dubini su vezane za karstne kanale. brojnost i prostorni raspored karstnih oblika.lace cirkulacije voda koje sadrze slobodan CO 2 . poroznost. uglavnom bliic povrsini tcrena kao i duO' tektonskih ruptura.jame.Karstni kanali su ejevaste supljine nastale prosmvanJem pukotina sirine nekoliko em do vise dm. Prilikom izvodenja gradevinskih radova u karstnim terenima nailazi se n3 sljedece oteO'avaj uce okolnosti: teski uVjeti vodosnabdjevanja. Ponori su zjapece pUkotine u koje poniru povrsinske vode. kao 1 tokove ponomiea. jame i pecine.)'e na kronl pei:ine) i sfaiagmifl (NlstlllW podu pei. ceste vrtace i druge depresije.kaverne) mogu koristiti za skladistenje materijala iIi pak kao sklonista za ljude.CI). a relativno stabilni sa 1 prolomom za 1-20 godina. iznenadni prodori podzemnih voda i prolomi (u tektonski ostecenim zonama) prilikon1 izgradnje tunela.Imaju izuzetan znaca] za eirkulaeiju i bidraulicku povezanost podzemnih voda. rastvorljivost stijena. U pecinama se stvaraJu peemskl nakltl ka? sto su stalaktiti (vise na krovu petine) i stalagmiti (rastu na podu peeme) (sI. hidrografskim hidrogeoloskim svojstvima pojedini au tori izdvajaju dva tipa karsta: holokarst (potpuni karst iii Ijmi karst) i merokarst (nepotpuni iIi zeleni karst). Stika 64. Stepen stabilnosti terena odreduje se prema broju proloma na I km' za jednu godinu. treba navesti da se karstni podzemni oblici (peCine. nestabilni sa 1-5 proloma godisnje. Pri injzenjerskogeoloskom istraz. Nalaze se po obodu 1 duu karstnih polja. Na razvoj karsta uticu sljedeCi i~lktori: mineralni sastav stijena i njihova tektonska ostecenost. starost karsta. Znacajniji podzemni karstni obliei suo karstni kanali. po~ori. vodopropust1jivost protocnost podzemnih voda i rastvaracka moe podzemnih voda ( prisustvo disoeiranih jona CO 2 . Medutim.

koja vjetar transportuje. oblik i glatkost zma. koja SD blize nivou podzemne vade. Oaze su plitka OVa111<1 udubljenja (dubina 5-20m).2. Eolski akulllUladoni oblici Sli pjcscane pustinje i dine.:. zatravljivanje. Na osnovu navedenih podataka poduzimaju se mjcre u eilju sprecavanja razvoja eoiske erozije i njenog uticaja na gradevinske objekteo Najcesce sanacione mjere sue prekrivanje terena humusom. posumljavanje i izrada popleta. Kamene pustinje se karakterisu prisustvorn krupnih karnenih b10kov<1 na povrsini terena.Lcdnicka erozija Aktivnost Ieda pri stvaranju erozionih oblika naziva se lednicka iii glacijalna (laLglacies .1O.PrilikOln ovog procesa nasta.9. oblika i sastava Zfll3. te ugao otpora smicanja i ugao prirodnog nagiba. mikro reljcfEL prisustva vegetacijc na povrsini teren<1. debljina naslaga. Transport pfjeska iformirunje dine(po Bagno!du preu=eto i:: Heraka) 124 125 . granulometrijski sastav zma. tu se jedino nloze zivjeti u pustinji.Eolska erozij2 Eolska crozija predstavlja izduvavanje. Eolska erozija je Ilojintenzivnija u pustinjskim predjelinlu gdje su utmosferski talozi izuzetno rijetki i gdje je rastvoreni nlaterijal lahko p0kretljiv jer nije obrastao vegctacijOln.tereni takode sadrze dobar (krecnj aci) 0 lahko obradljiv gradevinski kamen ldealan oblik dine je srpasta barhana (sL66) 4. Barhanl. preu::etv I:: Birke!and&Larson) Inzenjerskogeoloskim istrazi \'anjem terena sa eolskim tvorevinanla prikupljaju sc sljedcCi podaei: vrsta matiene stijene od koje potice pijesak.! II Kalij(wmji(po Shelton. pa su pod vegeiacijom . Pjescanc pustlnje nastaju talozenjeul vjetrom tnmsportovanog pijeska blize iii daije ad kamcnitih pu:otiniao Dine predstavijaju brezuljke uglavnom polumjesecastog oblika cija je blaze nagnuta strana okrcnuta ka vjetru (s1. Najpoznatiji erozioni lednicki obliei reljefa su cirk i valovo Cirk predstavija amfiteatralnu depresiju u okviru kojc se snijeg pretvara u ledo Na mjestu nekadasnjih cirkova n10gu se fornlirati glacijalna jezera kakav je i prin1jer prikazan na slici 670 Slilw 65. Eolska erozija oVls1 od sijedecih faktora: jacine vjetra. poroznost.led) erozijao Bez obzira na sporast kretanja lednika (nekoliko em-m na dan) ani svojim krctanjcm uticu 11a forn1iranje reljefa obrazujuci erozione i akumulacione obI ike. vrenlenske duzine djelovanja vjetra.65)0 Stika 66. mincraloski i petrografski sastav pijeska. rastresitog materijala nazi va se deflacija (laLde'i1atio-Ocluvmi). smjera duvanju vjetra. vlainos! i vodopropustljivost naslaga. zbijanje Jnase pod dinamickim uticajima. 4. Proces izduvavanja i odnoscni.2. prenoscl1Je i talozenje cestica prasine i pijeska pod djejstvOlll vjetra. vlainosti stjenskih masa na kaje vjetar djeluje~ te krupnocc.ill eolski erozioni obEd: kamene pustinje i oaze.U starogrckoj mitologiji Eol je bio bog vjetra pa je po njelItU ova erozija dobiia naziv.

Slika 68.Ako su naslage uslojene. U ovom materijalu mogu6a je nestabilnost. nepovoljnim uvjetima zaptivanja injektiranjem. Slika 67.i:: Birkeland&Larson) Pri inzenjerskogeoloskom istraZivanju terena sa lednickom erozijom posebna paznja se posvecuje morenskom materijalu koji zbog svojih karakteristika moze biti nepovoljna sredina za izvodenje gradevinskih radova. Slika 69. Valov kro:: koji se krete lednik (glecer) i nasi morenski mataUal (Yentna Glacier-Alaska) (iz Birkeland & Larson) Kameni materijal koji lednici nose na svoJoJ povrsml. Akumulacioni lednicki oblik reljefa naziva se ceona morena. GlacijalnajezeraJormirana 11 dolinama cirkova (Wind River Mountains. slabo konsolidovan i moze biti debeo vise desetaka metara.To je polukruzni bedem formiran 126 127 . klizanje se odvija po slojnoj povrsini stabilnijeg sloja. Wyoming) (i:: Birkeland & Larson) Valov predstavlja lednieko korito kroz koje se kretao iii krete lednik (s1.a ukoliko je izazvano djelatnoscu covjeka onda se tretira kao tehnogeni proces. Za taj materijal karakteristieno je da je uglavnom nevezan pri eemu se naziva til (sI.na mjestu otapanja lednika. u svome tijelu. Klizenje moze nastati spontano i tada se naziva prirodni proces. Materijal je veoma heterogene granulacije. To je padinski gravitacioni proces.KliZenje i klizisla KliZenje je proces otkidanja i pomjeranja otkinutih masa preko stabilne podloge.1l.itd.2. ukoliko je taj sloj nagnut. 4. (stabilniji) i glinoviti (pokretljivi) slojevi. naziva se morenski materijal. pa se izmjenjuju evrse.Glacijalni til u Siera Nevadi-Kalifornija ( po Putnam.Klizenje se odvija po kliznoj vise-manje skoljkovitoj povrsini ako je u pitanju homogeni glinoviti materijal. razliCitom vodopropustljivoscu. podlozan je nepravilnom slijeganju. iii pri dnu. te se odlikuje nedovoljnom nosivoscu.69).68).

vrijenlc nastanka i svojstva klizista. i prirodnc i vjestackc izm.2. D-sekundarni oiiijci) 4. Najvecu ostecenost tijela klizista uglavnom imaju plitka klizista. na osuncanim padinama tokom suse dolazi do formiranja pukotina koje tokom kisnog perioda prinlaju povrslnske vade sto cesto predstavlja jedan od nzroka klizenja terena.Elementi kliziSta Svako kliziste posjeduje odredene elemente. Nozica klizis!a predstavlja hipsometrijski najnizi dio tijela klizista.Proces klizenja moze biti kontinuiran. zasjecanjem i usjecanjenl. ne tako rijetko. Kod velikih kliziSta moze ih biti i po nekoliko u tijelu klizista. utice veCi broj faktora koji se 1l10gU svrstati u dvije grupe: promjene u sastavu i svojstvima stijena. FG-noiica kliziSta. odnosno to . U velikim klizistima moze se obrazovati vise takvih ulegnuca. dubina klizista.2. i fosilna-starija i 128 129 .Trbuh klizista je ispupceni dio tijela klizista. Elementi klizista prikazani u planu ina profilu (AB-ceoni oiiijak kliziSta. to je zapravo pukotina duz koje je doslo do spustanja otkinute mase. vjestacko preopterecenje padine. (e hemijska i mehaniCka sufozija.Prema aktivnosti procesa klizenja kliziSta se dijele na aktivna (spora-vizuelno nevidljiva pomjeranja.2. Slika 70. Diskontinuirano aktiviranje klizenja vecinom je povezano za obilnije topljenje snijega iIi intcnzivnije padavinc poslije duzih susa.l. veliCina klizista.Ceoni oziljak klizista je hipsometrijski najvisi dio klizista.Uzroci stvaranja klizista Na veliCinu. Kod njih Sll pukotine gus6e ali su i spustanja blokova manja 4. NajcesCi nep~sredni povodi za pocetak klizenja su: izrazito povecanje vlaznosti stijena i rastresitog pokrivaca padine. intenzivnom denudacijol11 i erozijonl. Nainlc. Posmatrana u presjeku ona je cesce nepravilnog nego cr~ometrijski pravilnog oblika. brza pomjeranja mldan i nagla) i neaktivna (smirena. Sekundarni oziljci klizista su pukotine duZ kojih je doslo do naknadnog komadanja tijela klizista.iene konfiguracije padina Do promjena II sastavu i svojstvima stijena dolazi usljed raz!icitih uzroka od kojih su najznacajniji fizicko i hemijsko raspadanje s(jena. smjer razvoja klizenja. geoloski sklop stijena itd.11. Kliziste je tvorevina procesa klizenja. 4. Prirodne i vjestacke iZ1njene konfiguracije padina lTIOgU biti izazvane: poarIvanjsm rijecnih obula.Ie dio terena koji se pomjera iii se p0111jerao niz padinu.2.11. Uvala iii depresija kliziSta je ulegnuti dio tijela klizista. koja se. oblik. prekomjerna usjecanja itd. mogu pretvoriti u manja jezerca.Klasifikacija idizista Klizista se mogu klasifikovati po raznim kriterijumima kao ilto su: aktivnost procesa klizenja. Klizna povrliina iii povrsina klizenja je donja sasvim jasno izraiena granica tijela klizista i stabilne podloge po kojoj je doslo do smicuceg kretanja tiieia kliziSta. ali cesce je diskontinuiran. C-depresija. Osnovni elementi klizista prikazani su na sliei 70. E-trbuh. nasipanjen1 materijala itd.n. Tijeio klizista predstavija tlo iii stjensku masu koja se krece niz padinu. odnosno bare.3.

Prepoznavanje labilnih pad ina vrsi se na osnovu razliCitih indikatora kao sto su: geoloski. geofizicka ispitivanja.mjere Slika 71.l. pojavu barske vegetacije uz 130 131 .) te krivljenje objekata.prekrivena sedimentima). 4. Za saniranje klizista primjenjuju se tri grupe sanacionih mjera. 71) (klizenje po slojnim plohama i klizenje rastresitog pokrivaea preko evrs!e podloge). mogu se primjeniti efikasne mjere saniranja. plitka (1-5 m). vrbe itd. 3.2. geodetska i.itd.itd. Medu njima izrazito dominiraju plitka. bioloska ogoljenost.11. hidrogeoloske karaktenstlke. konzisteneija. Izvodenje terenskih i laboratorijskih istrniivanja (inzenjerskogeolosko kartiranje.Saniranje labilnih padina i k1izista Ako se pouzdano definisu uzroci k1izenja.Prema geoloskom sklopu stijena u kojima se formiraju klizista se dijele na: konsckventna (51. Geomorfoloski indikatori su: strm nagib padine. Od geoloskih indikatora znaeajni su duboka povrsinska raspadnutost stijena. asekventna (klizenje u jednorodnim. stanje napona. 5. Na osnovu dubine izdvajaju se: povrsinska (do 1 m). 4.morfologiju i druge karakteristike klizista. na vrlo mala « 100 m 3 ). a u laboratoriji odreduju se fizicka Svo]stva stlJena-vlninost. hidroloski i hidrogeo!oski. geotehnicka osmatranja. istrnino busenje.11. Kad]e u pllanju proces klizenja i kliziste onda treba odrediti: uzroke koji su doveli do klizenja. ltd.strmo podsjeeene padine.potporni zidovi. Inzenjerskogeolosko rekognosciranje (terensko upoznavanje problema). . Za sistematsko proucavanje klizista i procesa klizerBa neophodno Je d:fimsalJ podatke 0 terenu i stijenama kao i 0 procesu kiizenja i kllZlstU. uzajamni uticaj klizista na objekte i objekata i radova na kliziste. lzrada elaborata 0 inzenjerskogeoloskim uvjetima saniranja klizista sa prijedlogom sanacionih mjera. vel ike i ceste oscilacije nivoa podzemnih voda. intenzivna tektonska ostecenost stijena."pijanih suma". konsekventna klizista. mnogo pistevina.Izrada projekta inzenjerskogeoloskih istrniivanja (vrsta. jako razuden reljef i velika zatalasanost padina. Kada je u pitanju smjer razvoja klizenja izdvajaju se deiapsivna (proces klizenja odozdo navise) i detruzivna kIizista (proces klizenja odozgo nanize).velike i eeste oseilacije nivoa rijeka i jezera. Prema veliCini klizista se mogu podijeliti npr. dimenzije i ostala svojstva klizista. Od bioloskih indikatora treba navesti: ogoljenost padina.uglavnom zemljastim masama) i insekventna (klizenje u heterogenoj geoloskoj sredini duz kosih pukotina koje presjecaju horizontalne slojeve iIi slojeve nagnute suprotno od padine).5. istraini iskopi-rovovi. morfolosh odlike.obim i raspored istrainih radova kako na klizistu tako i izvan njega).2. pojavu krivih stabala tzv. antropogene utlca]e ltd. do ogromna (> 1000 000 m').Cilj inzenjerskogeoloskog izucavanja k1izista Cilj inienjerskogeoloskog izucavanja kliziSta svodi se na sljedece: a) d~finisa~je stepena ugrozenosti objekata. fizicke karakteristike stijena. Pri izucavanju velikih klizista treba se pridrzavati sljedeceg redoslijeda: 1. Analiza literaturnih i fondovskih podata\<a (ako postoje). nepovoljna orjentacija nagiba slojeva i ruptura (smjer nagiba niz padinu).. 4.itd.duboka (5-20 m) i vrlo duboka (preko 20 m). 2. okna. Podael 0 terenu i stijenama obuhvataju: geolosku gradu. geomorfoloski.4. cesta pojava izvora. bioloski i tehnicki.) . klImatske faktore. nepovoljan litoloski sastav. hidroloska i hidrogeoloska osmatranja. koji su zanvaceni III mogu bit! zanvacem procesom klizenja i b)pravilno odabiranje a potom i projektovanje mjera saniranja k1izista. granica plastienosti cvrstoca na smicanje itd. Hidroloski i hidrogeoloski indikatori su:jaka raskvasenost stijena. Konsekventno kliziste II Tuzianskom kantonu (snimio ZFerhatbegovi6) Na prostoru Tuzlanskog kantona evidentirano je preko 600 klizista.Tehnicki indikatori koji ukazuju na labilnost padine su prsline i pukotme na obJekrlma (zgrade.

oziljak odrona (povrsina otkidanja-bez lisaja i drugog nizeg bilja). dijafragme. Dreniranje kli:::ista kanalima(l-obodnt.Prema vremenu izvoc!enja razlikuje se preventivno i akutno saniranje. Takav jedan odron koji se nalazi na magistraJnom putu J ablanica-Mostar prikazan je na slici 73. terasiranje povrsine terena i rasterecenje ceanog dijela klizista te zamjena stjenskih masa (koriste se stjenske mase koje pove6avaju etpore sn1icanja).2. itd. sipoy!' itd. Prije veceg odronjavanja mogu da se jave manja otkidanja i padanja kamenih blokoya.12. gabioni. Akutne sanacione mjere primjenjuju se za saniranje aktivnih klizista. 2.njegovoj podlozi i zalec!u. Uzroci odronjavanja karnenitih masa mogu biti sljedeci: podsjecanje strmih padina.drenaznih rovoya). sprecavanJe raskvasavanja terena povrsinskim i podzemnirn vodama (izrada vodozahvata.One obuhvataju: obnavlj anjeunistene vegetaeije (zatravljivanje.-2-po fijelu kli::d'ta 3~kombinacija obodnih i kana/a po Tijelu klizi. Odroni su narocito cesti u krecnjacima.mjere kojima se poboljsavaju karakteristike tvorevina u tijelu klizista.Te mjcre su: izrada kanala (sl.) Slika 73. Gdron "Jasenjani" nOS/GO us/jed vertikalnog zasjeka visine preko20m kao i zbog nepovuljne orijemQcije primarnih i sekundarnih diskontinuiteta (Basagfc.0dronjavanje Odronjavanje je egzodinarnicki proces pri kome dolazi do otkidanja i padanja dijelova stijena sa strmih padina.sa izravnjavanjern povrsine 4. izrada drenaznih royoya za prihvat i odvoc!enje podzemnih voda. odronski materijal (moze biti homogen iii heterogen i on gradi tijelo odrona koje moze imati razlicite dimenzije). 2000 ) Slika 72.mjere kojima se sili klizenja suprotstavlja kontra sila. zatvaranje terena. Do ovog procesa dolazi usljed djejstva gravitacije i drugih sila kada one savladaju otpore smicanja (koheziju i unutrasnje trenje).Prcventivne mjere se primjenjuju u cilju sprecavanja klizenja na labilninl padinama. podupiranje potpornim konstrukcijarna (kameni. i sprecavanJe podlokavanje obala (regulisanje tokova rijeka i potoka). betonski armirano betonski zidovi.~la) U terenu na kome se desilo odronjavanje mogu se razlikovati: zona odronjavanja (zona otkidanja i stropostavanja kamenih dijelova). Prema velicini tiJela odroni se dijele od vrio malih (do 100m3 ) do ogromnih (> 1. Odronjavanje uglavnom pocinje pojavom noyih prslina i pukotina iii prosirivanjem postojeCih. 132 133 .kanala.OOOm ).72) za prihyatanje i odvodnju poyrsinskih Yoda.posumlj avanj e).kojima se otklanjaju uzroci klizenja. injektiranje sa slabim pritiscima (injektiranje stjenske mase u tijelu klizista te podlozi i zaiec!u). 3. pukotina glinama.OOO. nepovoljna orijentacija primarnih i sekundarnih diskontinuiteta. zamrzavanje vade u pukotinama~ fast korijenja visih biljaka.

itd .).Mnogi objekti u gradu su sruseni a danas se na ulicama i zgradama nalaze brojne pukotine i neravnine koje svjedoce 0 slijeganju terena (sI.Inzenjerskogeoloski procesi 4. Sipari su testi u nasim krecnjackim terenima Vanjskih Dinarida (sl.. izrazila vodopropustljivost itd.. kao i injektiranje pri slabom pritisku. prolamanje stjenskib masa.)preventivno mehanicko uklanjanje labilnih blokova prije izgradnje objekata b.do vrlo debeli>20m). podrivanjem nozice sipara vodom rijeka. U nozlcl sipara akumuliraju se krupniji blokovi dok se pri vrhu sipara nakupljaju sitniji komadi stijena. saobraeajnice.).pruge) i drugih gradevinskih objckata. mora itd. itd. podzemni Cgorski") udari. Saniranje sipara izvodi se na sljedece nacine: izradom potpomih konstrukcija (potpomi zidovi. brane. do ogromni> 100000 m\ Stika 7S. Slijeganje iercna lnoze biti prouzrokovano eksploatacijom mineralnih sirovina bocnim istiskivanjem slabonosivih stijena.5 m. velika stisljivost. prodori podzcmnih voda i tecljivih masa. potresima (miniranje.neaktivni). mala nosivost.) u terenima gdje su vee sagradeni gradevinski objekti primjenjuje se podupiranje i izgradnja potpomih zidova. slaba konsolidovanost. Karakteristican primjer slijeganja usljed nekontrolisane eksploatacije kamene soli predstavlja Tuzla gdje su pojedine zone u proteklih 100 godina slegnute oko 15m. Navedene karakteristike definisu sipar kao nepovoljnu podlogu za izgradnju saobraeajnica (putevi. velicina tjela sipara (vrlo mali<!O m '.0sipanje Osipanje je padinski proces rotacionog kretanja (kotrljanja) komada stijena nastalih mehanickim raspadanjem kamenitih stijena. 4.75). rasterecenjem masa ublazavanjem njihovog nagiba. Saniranje tcrena sklonih odronjavanju svodi se na sljedeca dva vida:a.2. Klasifikacija sipara vrsi se na osnovu razliCitih kriterija kao sto su: debljina tijela sipara (vrlo t~i do 0.). naselja. Slika 74.IilZenjerskogeoloske odlike tijela sipara su: velika poroznost. lahka i potpuna ocjedljivost. aktivnost sipara (aktivni.strmog nagiba 3S-4S0).sniiavanjem nivoa izdani (primjer Venecije). zemljotresi. i sl. itd. Kao na. sidrenje labilnih masa. itd.13. akumulacije.3. itd. pregrade). Sipari u krecnjacima Vanjskih Dinarida Siparski materijal moze biti pokrenut usljed sljedeCih uzroka: zasjecanjem tijela sipara (gradevinski radovi). Istrazivanje odrona najcesce se sastoji u preventivnom utvrdivanju faklora koji mogu dovesti do pojave odrona. Kretanje drobinskog materijala je diskontinuirano i kratkotrajno.lnzenjerskogeoloske karakteristike odronskog materijala su: losa sortiranost blokova.Pukotine na So/nom trgu u Tuzli nastale slijeganjem teren (snimio ZFerhatbegovicj 134 135 . preopterecenjem tijela sipara (izrada nasipa. velika poroznost. Nagomilavanjem ovog materijala formira se sipar. nadimanje stjenskih masa. nagib povrsine (blaZeg nagiba do 25°.ices"i inzinjerskogeoloski procesi izdvajaju se: slijeganje terena. 74) Pod inzenjerskogeoloskim procesima podrazumjevaju se vjestacke promjene geoloskih uvjeta terena prouzrokovane izgradnjom objekata (rudarski radovi.

biljni pokrov. Tadaje na eesti nastao krater dubine oko 15m. Na poniranje vode II tlo uticu: padavine. Navedene inzenjerskogeoloske procese treba studiozno i kontinuirano proucavati te podllzimati odgovarajuce mjere radi njihovog sprecavanja i ublaiavanja. a dio koji se krece pod uticajem gravitacije je slobodna voda.Prin1jer prolamanja terena zabiljezen je na Boricu u Tuzli 1989. PODZEMNE VODE Podzemne vode su one vode koje se nalaze u unutrasnjosti Zemlje.voda dolazi iz atmosfere kondenzacijom vodene pare koja se nalazi u vazduhu i zajedno sa njim prodire u supljine i pukotine koje se nalaze u litosferi i tll se kondenzuje u VOdll. a ne i tecne podzemne vode. a takva je npr.i:: Imamovii) Nadimanje stijenskih mas a uglavnom je vezano za bujanje glina koje prodiru u podzemne prostorije.Kratf!r form iran prolamanjem [erena usUed nekontrolirane eksploatacije kamene soli u .Veca kolicina padavina u terenima izgradeninl ad propusnih stijena rezultira Inogu6noscu nakupljanja veCih koliCina podzemne vode.Postoje jos i atmosferske i povrsinske vode. Dio vode zadrzane u kapilarnim porama iii uz stijenke sitnih mineral nih cestica naziva se f"Izicki vezanom vodom iii vlagom.Udari se dogadaju na mjestima maksimalne koncentracije napona u momentu trenutne preraspodjele naprezanja usljed oslabljenja napregnute zone podzemnim iskopom.Najnepovoljniji vid slijeganja je veliko 1 neravnomjerno slijeganje. a strmi nagib padina.)-'AD (Dunrud & Nevins. Udari se desavaju u stijenama velike cvrstoce u kojima moze da se akumulira energija elastii'ne deformacije. Proiamanje stijenskih masa desava se kada u krovini podzemnih prostorija dude do pucanja i pomjeranja stijena sto se moze prenijeti sve do povrsine terena. Podzemni ("gorski") udari predstavljaju iznenadno rusenje stijena sa zarusavanjem i zatrpavanjem podzemnih prostorija.Prema porijeklu podzemna voda moze biti: vadozna (meteorska iii atmosfcrska). Konatna voda miruje u odredenim geoloskim strukturama sve dok se do njih ne dode busenjem iii im se prirodnim putem (rasj edanj em) ne omoguCi istieanje i zamjenjivanje atmosferskom vodom. Podzemna voda meteorskog porijekla potice od padavina iz atmosfere i zato se cesto naziva atmosfcrska iii meteorska voda. Prolomi su najcesci u tektonski ostecenim zonama. nagib povrsine. Juveniina voda nastaje vezivanjem vodonika i kiseonika koji se oslobadaju u procesll diferencijacije magme.Smatra se da se podzemne vode javljaju u Zemljinoj kori na dubini do 12 lan. U prirodi se sreee u vulkanskim oblastima. voda u porama stijena i vegetacija. zatim plitko ispod povrsinskih tokova itd.U toku kretanja kroz Zemljinu koru mjesa se sa vodom meteorskog porijekla pa je veoma tesko utvrditi pravu juvenilnu vodu. Slika76. Konatna voda (lat.Pored infiltracije meteorske vode u podzemlje.god. i ova zabiljezena u SAD prikazana na sliei 76. juvenilna i konatna. propusnost stijena i kolicina vode sto se vee nalazi u porama stijena. smanjuju mogucnost infiltracije.juvenilis-mladalacki).. precnika oko 25m. Ona nastaje prvi put pa se cesto naziva i "mlada voda"(lat. 5. NajcesCi su u rudnicima uglja nn dubinama veCim od 250 m. Nize od ove dubine javljaju se sarno vodene pare. Da bi se ovaj proces sprijeCio potrebno je vrsiti brzo probijanje prostorija i izvoditi njihovo zatvoreno podgradivanje.conatus-zajedno roden) je podzemna voda koja se nalazi u sedimentnoj seriji a vodi porijeklo od voda mora iii jezera u kome su se stvarali dotieni sedimenti. Slicnih pojava ima sirom Svijeta.a odomacen je i naziv vadozna voda. Prodori podzemnih voda i teCljivih masa javljaju se u tune lima i drugim podzemnim objektima naroCito u karstnim terenima. 136 137 .

Pukotiuska poroznost karakteristiena je za sve guste i tvrste stijene koje su prakticno netopljive u vodi.. SJobodna voda ne ispunjava potpuno supljine ave zone i ne 6ni povezan slo.Zone u hidrogeologiji 1 11 I S obzirom na hidrodinamieke karakteristike. Slika 77.2-voda temeUnica ilifreatska >. 4-prozrah1D zono Prozracna zona je podrucje blizu povrsine u kojem ispunjenost supljina vodom ovisi 0 kolicini padavina. Dio vode u ovoj zoni fizicki je vezan adhezijskim i drugim molekularnim silama (vlaga). Voda II podzemlju U okviru hOn1ogenih granuliranih naslaga: J-vodoncpropusna pod/oga.S.ukupna kolicina vode koja se moze nakupiti ovisi od stepena poroznosti odredenog sedimenta odnosno stijene. Sekundarna poroznost nastaje nakon formiranja stijene djelovanjem razlicitih sila.1. ali i uopste u ejelokupnoj geotehnici. U hidrogeologiji. obiik.Poroznost i propusnost stijena -. 138 139 .oda. velicinu i druge karakteristike takvih supljina. te 0 vezivu koje ispunjava prostor izmedu zrna. kao i njihova veliCina.2. isparavanje i na eventualno istjecanje vode na povrsinu iIi podzemljem. i to u ublazenim kontnrama. pri cemu moze lnijenjati podzemne puteve.l. Prostori gdje nema vode ispunjeni su zrakom pa i odatIc i naziv zone. To ovisi 0 klimatskim i geoloskim uvjetima koji utieu 11a kolieinu vode. Ova definicija se odnosi na stijene sa intergranularnom poroznosti (nevezani sedimenti i poluvezane stijenegline). pa se zato kate da se vezane stijene karakterisu sekundarnom (pukotinskom) poroznosti.U krecnjacima i dolomitima koji su viSe iii manje topljivi u vodi koja sadrzi C02 i neke druge agresivne sastojke.. Povrsina vade temeljnice naziva se vodno lice iIi nivo podzemnc vodc.U ovoj zoni voda ispunjava prazne prostore do nepropusne podloge iii do dubine u kojoj je temperatura 1Oliko visoka da dolazi do isparavanja. . njihovom rasporedu. Granica izmedu freatske vade i prozracne zone nije ostra. U novije vrijeme sve vise preovladuje stav da kao pore u stijenarna treba smatrati sve one prostore u stijenama koji nisu ispunjeni cvrstom mineralnom materijom bez obzira na naCin postanka.. Ukupna zapremina supljina. Zona vode temeijnice iii freatskc vode nalaze se ispod prozraene zone.iedinici zapremine stijene (npr u 1 m 3 stijene).Ono se nalazi na razlicitim dubinmna. pukotinske se supljine proSlrujU pa nastaje pukotinsko-disolucijska (krska) poroznost. u podzemlj u se generalno razlikuju: prozracna zona iIi zona acracije i zona vode temeljnice iIi zona freatske vade (sI. a trose je i biljke i na kraju ispustaju (transpiracija). a oznacava primarnu poroZDost. U vezanim stijenarna voda se nakuplja i cirkulise u pukotinarna. 3-1'odno licc s kapilarnim obrubom iii nivu podzemnc vade. Fizicki vezana vada gubi se uglavnom isparavanjem na povrsini (evaporacija). zavisi 0 veliCini i obliku zma.Navedeni tipovi poroznosti prikazani su na sliei 78.. . 77) S obzirom na Cinjenicu da voda u podzemlju cirkulira i zadrzava se u porama i supljinarna (u nevezanim klastiCnim sedimentima) i pukotinarna i supljinarna (u vezanim stijenarna). S. poroznost predstavlja zapreminu supljina u . Odstupanje moze biti u vezi s polozajem i vrstom nepropusne podloge i s obiljezjima vodonosnih stijena.vec je obrubljena kapilarnim obrubom u kojem se voda dize kroz kapilarne pore i ulazi u prozracnu zonu.. Yodno lice cesto oponasa povrsinsku konfiguraeiju terena ispod kojeg se nalazi. Slobodna voda pod utieajem gravitaeije teee u nize predjele.

b)zbijena izdan. Shematski prikazane izdani aJ razbijena izdan.{:irenja primarnih supljina. U krupnozrnim sljunkovima velicine pora dostizu I em pa i vise. Dakle izdani se formiraju u stijenama koje su sposobne da primaju. Stoga milao lokacija vodozabvatnih objekata u terenima sa zbijenim izdanima nema veCi znacaj. D-uticaj granulomerrijskog SQstava i rasporeda zrna razlicite velicine. One stijene koje lahko propustaju podzemnu vodu nazivaju se hidrogeoloski kolektori za razliku od hidrogeoloskih izolatora koji su vodonepropusne stijene u kojima se ne moze formirati izdan.25mm). utoliko je manji olpor kretanju vode.On se najces6e oznacava sa "k". itd. Slika 78. Razbijene izdani se formiraju u stijenama sa pukotinskom poroznos6u dok se zbijene izdani obrazuju u stijenarna sa intergranularnom (meduzrnskom) poroznoscu. Obzirom na vrstu poroznosti koja je zastupljena u stijeni gdje je formirana izdan razlikuju se razbijene i zbijene izdani.iz Heraka) Stepen ukupne poroznosti uzoraka u procentima za neku stijenu izracunava se prema formuli: n-stepen ukupne poroznosti uzorka stijene n _Vp XlOO(%) V V -ukupna zapremina uzorka stijene Vp-ukupna zapremina supljina u uzorku Dakle. Tipovi poroznosti.Kretanje podzemne vode pod djejstvom sile gravitaeije moguce je sarno u porama superkapilamih veliCina (>0. H-poroznost u krecnjaku zbog korozivnog pro. neminovno naide na vodu. rn/sec. a izraiava se u emisec.!-pukotinska poroznost masivnih stijena (po Gillulyju i dr. ledinica kojom se definise vodopropusnost stijena " Slika 79.3.E-utieaj eementacije meauzrnskih prostora. ukupna kolicina vode u stijeni zavisi od stepena njene poroznosti. bunare i druge prirodne i vjestacke vodne objekte. 3-hidrogeoloski izolator Dovoljno kompaktne vodene mase zbijenih izdani daju mogucnost da se kopanjem bunara.naziva se koeficijent filtracije iii koeficijent vodopropustijivosti. Krupnozrni sljunkovi imaju poroznost 20-35 %. !reba istaci da propusnost stijena nije proporcionalna njihovoj poroznosti. 5. busenjem busotina. Cije su podzemne vode spojene u jedinstvenu vodenu masu. U vezi stirn veca je i vodopropustljivost stijena.Vodopropustljivost je neposredno ovisna od velicina i medusobne povezanosti pora kao i od napona koji uvjetuje laetanje vode. rijeke. rna gdje oni bili izvodeni u zoni prostiranja zbijenih izdani. zadrzavaju i propustaju podzemnu vodu.. Navedeni tipovi izdani prikazani su na sliei 79. Voda iz izdani moze da hrani izvore. 140 141 . I-nadizdanska zona. iIi midan.Butica) poloiaja zrna. G-porozna zona izmeau slivova lave. F-poroznost zrna).Ukoliko stijena propusta vodu to se naziva njenom propusnoscu iii permeabiinoscu.Izdani Izdanima se nazivaju sve geoloski znacajne akumulacije slobodnih podzemnih voda.bez obzira na njihovo porijeklo i geoloske uvjete u kojima se sada naJaze u Zemljinoj kori. c)sloiena izdan. Medutim. Naime gline imaju veliku poroznost (neke cak vetu od 50 %) ali su prakticno vodonepropusne zbog toga sto su pore taka male da se voda \eze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati. Ukoliko su vece dimenzije pora u stijenama. Zbog toga je njihova vodopropustljivost veca nego kod pijeskova. 2-izdanska zona.A-F-faktori poroznosti u granuliranim naslagama (A. Siozene izdani nastaju kombinacijim najmanje jedne zbijene i jedne razbijene izdani.

2.~.a najcesee u dubinama 50 do 300 m. 1996 ) Vertikalna komponenta hidraulickog pritiska u arteskim izdanima naziva se pijezometarski pritisak.~.·~E~~~~ ':'.. uspjesnost lociranja vodozahvatnih objekata u razbijenim izdanima. Tek po otvaranju nekog dljeia hidrogeoloskog kolektora djelatnoscu covjeka iii erozijom vode iz zatvorenih izdani mogu da se krecu iii eksploatisu. voda iz arteske izdani izbija pod pritiskom na povrsini terena i dostiie visi nivo od same povrsine terena.a nivo izdani u njemu je subarteski nivo izdani. 6-subarteski nivo)(iz Viahovic. 1996 ) ( Arteske izdani su na najveeem dijelu svog prostranstva prekrivene povlatnim hidrogeoloskim izolatorom (sI.1h.81).bez obzira sto su ti objekti zasli u stijensku masu dublje od nivoa izdani.~ __ .::':.~. 5. One sto su jedno vrijeme cinile izdan lagano olieu negdje prema Zemljinoj povrsini. izdanska voda ne moze izbiti na povrsinu terena. Priticanje svjeze vode u izdan naziva se prihranjivanje. Ona se obicno krece od nekoliko cm do 2 m. a povrsina izdani moze da oscilira slobodno u vertikalnom pravcu. narocito u slabije poroznim stijenskim masama sa rijetkim vodenim zicama zavisi i od slucajnosti da Ii ce se njima presjeci iii ne nek. Najopstije hidrogeoloske karakteristike kolektora u kojem je formirana izdan prikazane su na slici 77.. . >. Pri istrazivanju vode u sloienim izdanima busotine treba postavljati u dijelu na kojem je zastupljena izdan zbijenog tipa. Slika 80. U njma je hidraulicki mehanizam promjenjljiv. - --'~ .U njima nivo izdani moze slobodno da oscilira sve do same povrsine lerena. - . Zatvorene izdani obuhvacene su sa svih strana hidrauluckim izolatorima. --.2-hidrogeolo. Oscilacije nivoa slobodne povrsine izdani uslovljavaju i oscilacije kapilarnog pojasa. Slika 81. Artdka izdan (l-hidrogeoloski kolektor. Prema tome. Kada se izvede busotina iii bunar na dijelu terena cIJa se povrsma nalazi hipsometrijski nize od pijezometrijskog nivoa.Kapilarni pojas obrazuje se u kapilarnim i sUbkapilarnim porama neposredno iznad slobodne povrsine izdani.-- . i sto se u njihovom susjedstvu nalaze busotine iIi bunari sa vodorn.:0:. U odnosu na zatvorene izdani.vki fIoialor. Siobodne izdani po cijelom svom prostranstvu nemaju povlatni hidrogeoloski izolator. dok se nivo do koga dopire arteski pritisak naziva pijezometarski nivo. jer su vode u njima nepokretne i po kolicini nepromjenljive. dok se nadizdanska zona rasprostire izmedu izdanske zone i povrsine terena. Prihranjivanje izdani vodom iz atmosferskih 142 143 .U zoni prostiranja razbijenih izdani ne mora se uvijek naiCi na izdansku vodu. Debljina i oblik ovog pojasa zavisi od duiine i izgleda kapilarnih pora. Otvorene izdani formiraju se u otvorenim hidrogeoloskim kolektorima koji su cije10m gornjom povrsinom iii jednim njenim dijelom vezani za povrsinu terena.''''. od vodenih ogranaka..pfjezomelarski nivo. Izdanska zona formirana je u naJl11Zlm dijelovima hidrogeoloskog kolektora.3-nivo slobodne izdani i . Shematski prika:: slobodne izdani (I-minimalni vadostaj rijeke.Taj dio naziva se subarterski dio izdani. Na dijelovirna arteskih izdani gdje je povrsina terena hipsometrijski VIsa od pijezometarskog nivoa.~~-=-:'-::':::'::-. a na njihovo mjesto priticu svjeze vode najces':e sa povrsine Zemlje.--- .80). Vode veeine otvorenih izdani stalno se smjenjuju.. ~ __~ I~~_. ~:.a lagano oticanje vode iz izdani praznjenje. Arteske izdani javljaju se u dubinama od nekoliko metara do 2 km.-:~. Na osnovu uzajamnog polozaja hidrogeoloskih izoiatora i kolektora mogu se formirati dvije osnovne hidraulicke vrste izdani: zatvorene i otvorene.. Prema hidraulickim karakteristikama otvorene izdani mogu biti slobodne i arteske.. Podinu hidrogeoloskom kolektoru cini glina kao vodonepropusna podloga. Po tom karakteristicnom svojstvu one su j dobile naziv slobodne izdani (sI.osciJacije nivoa izdani) iz Vlahovic. otorene izdani su znatno vise zastupljene i imaju znatno veei prakticni znacaj. Njihov hidraulicki mehanizam je ustaijen..maksimalni vodostaj rifeke..-~~ --~~-..§*~~=-~~~" '.__ '-I":--~ .

Toll1 prilikom snizava se nivo izdani (podzemne vode) obrazujuci oko mjesta crpljenja udllbljenje u izdani kaa sto je prikazano na slici 82.Dobro vodopropustljivi sljunak i pijesak kod kojih je manje trenje vode i cestiea.taljeno i promjenljivo.-:--' ~.--' . koje prodiru koncentrisano kroz ponore u podzemlje. Pri tome se kretanje vrsi od mjesta sa vecim pritiskom tj. Kod malo propustljivih glina kupe su uske sa malim radijusima uticaja.3 do 0. pravac i dr._r- r~' -. Obrazovanje depresione kupe izaziva odstupanje toka podzemne vode od prirodnog pravea. Podzemne vode se mogu kretati kroz stijene u obliku infiltracije iii filtracije. kretanja podzemnih voda naziva se dinamika podzemnih voda. _ r____ _ ~ --.3 do 0.-___.4 cmlsec. Za praktiCne svrhe koriste se jednacine za priblimo odredivanje velicina radijusa uticaja. Prirodno praz. Kretanje podzemnih voda postaje promjenljivo tj. rezimu filtracije..njenje izdani vrsi se kroz izvore iii druge vidove izliva.zlike hidraulickih pritisaka tj.~~~c. drenaZa. Filtracioni tokovi podzemne vode medusobno se razlikuju po nacinu kretanja. Praznjenjc slobodnih izdani moze se vrsiti na vise nacina.U stjenama sa krupnim porama i pukotinama Ciji su koeficijenti vodopropustljivosti veti od 0.. Zakoni kretanja podzemnih voda koriste se pri hidrogeoloskim proucavanjima zahvata podzemnih voda.. sn prirodno i vjestacko praznjenje. ovise 0 vodopropustljivosti tvorevina. -_ ~ _ --. Po karakteru kretanje podzemnih voda moze biti laminarno i turbulentno.4 cm/sec. U torn slucaju voda sa povrsine terena ponire u hidrogeoloski kolektor kroz bezbroj pora. infiltracija otpadnih i industrijskih voda i dr. Radijus bazisa depresione kupe naziva se radiju. __ ___ ___ r__ . ka ~ 145 . ?C '" r_______ c~ r~ ~--~---.. znacaj pri procjenama filtracionih svojstava stijena i uslova ugradnje uredaja za vodosnabdijevanje i dr.itd. sa visim nivoom. Kretanje podzemnih voda moze biti u.vec cesto mijenja i cjelokupan hidraulicki mehanizam izdani.Ovaj tip kretanja vode u s\ienama javlja se relativno rijetko..~~ Slika 82.~ - ~ ~ '~r .. 144 Odredivanje granica depresione kupe ima veliki prakticn. S-sniZenje nivoa vode u bunaru iii busotini..Laminamo kretanje zastupljeno je ne samo u stijenama meduzrnske poroznosti vee i u ispucalim stijenama u kojima koeficijenti vodopropustljivosti ne prelaze 0. Prj filtraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore koje su potpuno ispunjene vodom. Praznjenje izdani moze biti i prcka vegetacije koja svojim korjenjem dopire do kapilarnog pojasa nadizdanske zone i iz njega se snabdijeva vodorn za svoje zivotne procese.) ne mjenjaju se tokom vremena.). Masa te vode koja se krece obrazuje filtradoni tok. a dio hidrogeologije u kojem se izucavaju zakonomjernost. Pri laminamom kretanju strujnice vode su medusobno paralelne.. kolicina.-~ /'-.' . Pri infiltraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore djelimicno ispunjene vazduhom iIi vodenom parom. U vecini slucajeva podzemne vode se kretu. 4-hidrogeoloski izolator.taloga iii iz povrsinskih voda 113jcesce je difuzno.U vertikaluom presjeku graniee depresione kupe predstavljene su depresionim krivim.Depresiona kupa nastala crp(je'?iem podzemne vodc (l-nivo podzemne vode: 2-depresiona kriv(l. 3-izdan. Ovo udllbljenje naziva se depresiona kupa. Jedino u izdani razbijenog tipa koja iina mnoge supljinc (u karstnin1 predjelima) moze mjestimicno lzaan da se prihranjuje velikim koliCinama povrsinskih voda i2 rijeka ponornica. Ono predstavlja faktor koji ne samo da remeti prirodni rezim izdani. koje se medusobno priblizavaju prema dnu bunara iii busotine. medu njima osnovn. Dimenzije depresione kupe a saglasno tome radijus uticaja i veliCine snizenja (visine kupe). Kretanje podzemnih voda vrs! se pri postojanju ra. tako i tokom vremena. hidraulickom stanju. Prj gravitacionom ocjedivanju vjestackim uredajima se omogucava izdanskilTI vodan1a da pod djejstvorn gravitacije izbijaju na povrsinu terena. Filtracioni tok je promjenljiv ako se njegovi elementi mjenjaju kako u prostoru. H-debljina izdant) Horizontalna projekcija depresione kupe ima priblizno krumi oblik. crpljenje vodom. _ ____ . Crpljenjem se izdanske vode iz bunara izdizu na povrsinu terena pornocu raznih uredaja.zadobija promjenljiv karakter pod djejstvom razlicitih prirodnih i tehnickih cinilaca (neravno~erna infiltracija atmosferskih taloga. imajn siroke kupe sa velikim radijusima uticaja.. rezervi itd. U mnogim slucajevima javljaju se manje promjene sto se u praksi moze zanemariti. razlike nivoa slobodne povrsine izdani. Pri ustaljenom kretanju svi elementi filtracionog toka (brzina. uticaja.Vjestacko praznjenje izdani vrse Ijudi. R-radUlis lltic(?ia (depresione kupe).f . Bitno se razlikuju dva naCllla vjestackog praznJenja izdani: gravitaciono ocjedivanje i crpljenjc.kretanje vode u pojedinim slucajevima moze biti turbulentuo pri cemu se strujnice vode medusobno sijeku.

U takvim vodama nalazi se obilje bakterija zaraznih bolesti (zutica. a Sm u vertikalnom pravcu. za izvedbu hidrolehnickih objekata. Oslale vrste gline i les su nesto slabiji preCistaCi. Na osnovu dobivenih podataka. dizenterija. dok je nizvodno prostiranje l1ll1ogostruko vece.hidrogeoloska istrazivanja treba da rezultiraju spoznajarna 0: odnosu izmedu povrsinskih i podzemnih voda. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se radi rjcsavanja nekog prakticnog problema i pri tom geoloski odnosi istrazivanog podrucja u cjelosti moraju biti poznati. prograrniraju se regionalna i detaljna istrazivanja. difterija. Na povrsini terena to su najcesce istruhli dijelovi biljaka iii uginulih zivotinja. Rezultati prospekcijskih istraiivanja prikazuju se graficki na kartama malih razmjera (l: 100 000. dok neorganske materije vjestackog porjekla dospjevaju u podzemne vode najcesce iz gradskih. pri cemu se rade hidrogeoloske karte u mjerilu 1:25 000 iIi 1:50 000. a treba da budu zavrsena i regionalna hidrogeoloska istrazivanja. Ta razlika nivoa podzemne vode naziva se razlika pi. seoskih i industrijskih otpadnih voda. a u dubljim . podzemne vode dolaze u dodir sa materijama razlicitog porijekla.iezomctarskog nivoa. hidrogeoloski i ostali dostupni podaci koji su osnova za detaljna istrazivanja. ovisno 0 potrebi. . za navodnjevanje i sJ. U pijesku i sljunku preCis6avanje je razliCito u horizontalnom i vertikalnom pravcu. cesto nije dovoljna ni duzina od 12 km za potpuno bakteriolosko preciscavanje izdanskih voda. septickih . ZagadivaCi mogu biti prirodnog iii vjestackog. Pri kretanju kroz karstifikovane stjenske Hidrogeoloska istrazivanja obavljaju se u razlicite svrhe. To zahtijeva ne sarno prec:izno izradenu geolosku kartu i geoloske profile vee i rezultate ostalih izvedenih istrazivackih radova kao sto su podaci dobiveni istrainim busenjem sa 146 147 . Prospekcijska (orijentaciona) istrazivanja provode se na neistrazenim podrucjima radi dobivanja orijentacionih spoznaja 0 hidrogeoloskim prilikarna na terenu. Organske materije vjestackog porijekla pOlicu najveCim dijclom iz smetljisla. istraiuju se u cilju isusivanja terena i temeljnih jama. Rezultati detaljnih hidrogcoloskih istrazivanja graficki se ucrtavaju na karte u mjerilu 1:25 000 do 1:500. 5. pri cemu je za izbor metode bitno da Ii se podzemne vode istrazuju radi njihovog koristenja.mjestima sa nizim pritiskom odnosno nizim nivoom podzen1ne vode. Pri tome se stvaraju uslovi za zagadivanje izdanskih voda. za navodnjavanje i odvodnjavanje.4. Prodiranje zagadivanja u dubinu uslovljeno je snizavanjem nivoa izdani. Prirodni zagadivaCi organskog porjekla nalaze se vee na samoj povrsini terena. Regionalna (opsta) hidrogeoloska istrazivanja su detaljnija. Udaljavanjem od izvora zagadivanja vrs! se prirodno preciscavanje izdanskih voda. Rasprostiranje zagadivanja uslovljeno je pravcem kretanja izdanskih voda. saobracajnica i drugih slozenih inZcnjerskih objekata.Uzvodno od mjesta zagadivanja prenosenje je kratko. regionalna (opsta) i detaijna. Najbolji prirodni precistaei su visoko plasliene (masne) gline.lama i stala. neorganskog iii orgamkog porijekla. Hidrogeoloska istraiivanja mogu biti: prospekcijska (orijentaciona). Neorganske materije prirodnog porijekla poticu od rastvorenih soli iz stjenskih masa kroz koje se krecu podzemne vode. ovisno 0 potrebi.5. za potrebe izgradnje hidrolehnickih objekata. U najnepovoljnijim uvjetima zagadivaJ::\jem moze biti zahvacena izdan u okviru cjelokupne sabirne povrsine. Medutim kretanje izdanskih voda kroz ove sedimente kolicinski je vrlo malo i uz to vrlo sporo. Podzemne vode se istrazuju za potrebe vodosnabdijevanja naselja i industrijskih objekata. 1:200 000 i manjc). Najopasnije po zdravlje Ijudi je zagadivanje izdanskih voda materijarna organskog porijekla. iii se tretiraju kao stetne pa ih stoga treba odstraniti. U njima se bakterioloski zagadene vode preCiste na duzini od oko 20cm. TakO se kroz pijeskovito-sljunkovite flJecne sedimente preCiscavanje izvrsi na duzini od najmanje SOm u horizontalnom pravcu. te 0 hidrogeoloskim osobinama stijenskih masa.). ali i ispod njegove povrsine. Za upoznavanJe hidrogeoloskih osobina slijenskih masa treba dobra poznavati litostratigrafske karakteristike stijena i njihov polozaj u prostoru (5 obzirom na tektoniku). dok je najmanji obim vezan za neposrednu okolinu mjesta zagadivanja. Hidrogeoloska istrazivanja u grailevinarstvu 5. rnase. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se prilikom rjesavanja problema vodosnabdijevanja. Kada su podzemne vode sletne. kolera i dr. odvodnje sa saobracajnica i 51. U ovakvim istrazivanjima upotrebljava se osnovna geoloska karta i svi geoloski. . Opcenito. U njima se preCiscavanje izvrsi pri filtracionom putu od 1 do 4m. ZagaUivanje izdanskih voda Tokom pronicanja i filtracije. naroCito ako se smzavanje vrS! crpljenjem iz vodozahvatnih objekata. odvodnje u rudnicima. djelovima osim nabrojanih jos i ugalj. Stepen preciscavanja zavisi od dimenzija pora u s1jenarna i od duzine predenog puta.

la ljesava se izvedbom otvorenih kanala (drenova) koji vodn sknpljaju i odvode izvan podruc. Zanimijivo je da su za postanak i razvoj inzenjerske geologije zaslillni upravo gradevinari. abrazije. karakteristika i nvjeta nastanka i prostiran.le zastitnih rn. Hidrogeoloska funkcija sti. mogucnostima procjeclivanja povrsinskih voda i njihovoj pretpostavljenoj kolicini.le kota ternei. pri Ce!l1U je posebno vazno dobiti odgovore na piotan.lektirana ispod kote podine vodonosnog sloja. a u fazi eksploatacije ugroza'i. 6.tllJa KO. opazanje pijezOlnetara.la rezllitiraju 1Z hidrogeoloskih istrazivanja. 5. razliCitim metodama mogu6e je postici snizenje nivoa podzemne vode i temcljenje obaviti n suhorn. Ako je kola terneljenja sarno djelirnicno u vodonosnom sloju.le.lera protiv eventualnih nepovol. sufozi.6.iov'l 11(1 tC111eijenju objekata.la graclevinskog zahvata. ispitivanja vodopropusnosti. 1z takvog fonda podataka hidrogeolog Inoze i_zdvoj iti odlike stijenske 111ase U OdllOSU na vodopropusnost i definisati smier (iii sm. Dobiveni rezultati osnova su za ocjenu rnognceg stcpena uticaja prirodnih geoloskih i naknadno izazvanih procesa i pojava na graclevinski objekt. Ovdje treba naglasiti da potpuno isusivan. mehanici sti.enje iz cijevnih bunara postavl. stepenu opasnosti od savremenih egzodinamickih proeesa i pojava (denudaci. te podova.lavarna. geoloskih karakteristika stijenske mase i karakteristika temeljnog iskopa.lena . INZENJERSKA GEOLOGIJA Inzenjerska geologija .le.lerove! kretanja podzemne vode. strukture. Na. . predvidaju se promjene li terenu. odnosno vjerovatno6i pojave klizanja kosine iskopa.ienih oko jame. i n. 148 149 .leka i usjeka na povrsini.le.le speci.lihovog ponasan. Da bi se Ijesenja isusivanja temeljnih iskopa mogia efikasno projektirati.lerskogeoloskih istrazivanja svodi nu odreclivan. Povrsinska odvodn. cesta se dogodi da se kroz zasjecene dijelove dobiva manji iii veCi pritok vode koja otezava izvodenje gra(tcvinskih ra<.le u graclevinarstvu.J tcn1eijc. a hidrogeoloske kolektore cine propllsne stijene s intergranularnim i pukotinskim porozitetorn. bokova i svodova podzernnih objekata.l\'ljenog dotoka vode U otvoreni iskop iz stij enske mase. kao i u fazi eksploatacije objekta.lalisticka naucna disciplina.lihov odraz na graclevinski objck!. u skiopu hidrogeoloskih karakteristika istraiivaTIog terena. koja proucava geolosku gradu. tako da se razlikuju stijene kao hidrogcoloske barijere (izoiatori) kao koiektori. njenim rezultatima se definisu uvjeti gradnje.la itd. geofizicka i laboratorijska ispitivan.la veoma bliska gradevinskim discipiinama: konstrukcijama. kao i cndodinamickih pojava. ako .lena. koje 6e biti izazvane savremenim egzodinamickim i endodinarnickim procesima i po.lena i rnehanici tla.rnogucnostima pronalaZen.le: a) otvoreno crpljenje iz gradevinske jame. veoma slozena pojava koja u konkretnom slucaju zavisi od prilika na terenu.lena i terena za potrebe gradn. Prellla tOl11C\ prvi zadatak je isusiti temeljni iskop..la i upotrebe prirodnih graclevinskih rnaterijala. b) crpl. optimalnoj metodi i nacinu snizavanja nivoa podzemne vode~ odnosno isusivanju temeljnog iskopa za gradnju u kontaktnom podrucju. odronjavanja. stanja. narocito potresa. To ukazuje da je inzenjerska geologi.la pri izvedbi graclevinskih radova. Dakle.la 0: koliCini pretposli. cime se snizava niva podzemne vode. kao i predvidan.lem nije rnognce.lnih faktora. stabilnosti kosina. Prihvativsi takvu definiciju i zadatak inzenjerske geologi.lcesce se prirnjenju.la pro. stabilnosti izvedenih kosina zas.Isusivanjc tcmcljnih iskopa Aka se temeljna jat11IJ kopa u vodopropusnirn podrucjima..le).jezgrovanjem.len.lame crpljen. geoloske procesc.la. klizanja. osipan. Hidrogeoloske barijere Sll definisane nepropusnoscu i prostornim polozajem stijena.le temeljne . potrebna su sazm. koji traze od geologa podatke 0: cvrstoci i stabilnosti sti. a moze se provoditi na vise naCina. mineralosko-petrografske i fizicko-rnehanicke karakteristike sti. erozije. ocito je da se osnova inzen. sastava.la gornjih dijelova litosfere te n.le: prirodnih geoloskih proeesa i pojava te proeesa i pojava izazvanirn gradevinskirn radovirna. Drugi zudatak sastoji SE' u projektovanju efikasnc odvodnje objekata radi sprecavanja dotoka vade u konlaktnu zonu temelj-stijena. Nacin crpljenja zavisit ce od koliCine dotoka.

okana.morfoloske. upotrebe kamena i sl. tunela. arhitekturi i skulptorstvu. Interdisciplinarnim pristupom moguce 150 151 . zeljezniekih. geoloske. predhodi geofizickim istraZivanjima. podvrgavaju se laboratorijskim ispitivanjima. Nesumnjivo da pri tome lstraZlvanja pocinju inzenjerskogeoloskim kartiranjem. Nemoguee je zamisliti optimalno koncipiranje i izvedbu temelja bilo koje gradevine.1. ali i razvoj novib primjenjenib naucnih disciplina. tektonike. istrainom busenju. istraZivacko busenje. izradi raskopa. mehanike tla). koja proucava podzemne vode. je u inzenjerskogeoloskom smislu definisati kvalitativne ali i kvantitativne karakteristike stijenske mase u terenn. umjetnih jezera. petrografije. Kod inzenjerskogeoloskog kartiranja analizira se fotogeoloska dokumentacija (fotoskice i avionski snimci). istraznih jama i sl. Metode istrazivanja za potrebe gradevinarstva Inzenjerskogeoloskim istraZivanjima treba odgovoriti na veliki broj pitanja u vezi definisanja uslova kojima treba udovoljiti pri izvedbi objekata. i tehnicku petrografiju. predlaZu investitoru optimalan pristup izvedbi radova.a cilj im je omoguciti optimalan pristup planiranju i izvedbi radova. vrste eksploziva. inzenjerske seizmologije. Naravno. morfologije. izboru alata. hidrogeologije). mostova. saobracajnica (cestovnih. pokrivenosti i prohodnosti. jama. potkopa 1 slieno. kosina zasjeka usjeka. postojanje egzodinamickih geoloskih procesa i pojava. mehanike stijena. u pogledu slozenosti.1.). jer se obradom tih podataka dobiva stvaran uvid u strukturnogeolosku gradu istraZivanog podrueja. pri inzinjerskogeoloskim istrazivanjima treba koristiti rezultate ostalih geoloskih disciplina (stratigrafije. PostojeCi podaci i rezultati dobiveni eventualno potrebnim rekognosciranjem terena daju sliku stepena teiine inzenjerskogeoloskih istrazivanja. kolii'inu i djelovanje u podzemlju. To se naroeito odnosi na hidrogeologiju. vijadukata. Inzenjerskogeolosko kartiranje Prije pocetka terenskog rada prikupljaju se i proueavaju svi dostupni podaci 0 nekom terenu. dajc veoma vrijedne podatke. kartiranju zasjeka. brana i mezarja. kao i procese koji nastaju u kamenu pod uticajem razlicitih faktora. pomorskih i zrakoplovnih luka).1. Uzorci s terena. Je 6. koja proucava mineralosko-petrografska i tehnicka svojstva stijena i kamena i nai'in istrazivanja !ezista i mogucnosti primjene kamena i nevezanih scdimenata u gradevinarstvu. endodinamike.Intenzivna gradevinska aktivnost eovjeka kroz stoljeea. bez detaljnih akumulacijskih inZenjerskogeoloskih istraZivanja koja. Projekt istraZivanja sadrzi opee geografske. a uz to su vaZni rezultati laboratorijskih ispitivanja. ali i laboratorijskim ispitivanjima. mineralogije. kvalitet.njihov postanak. 6. istrazenosti. kako bi se mogao izraditi cjelovit projekt istrazivanja. uz ostale istrazivaeke radove. a inzenjerska seizmologija proucavajuci seizmicke pojave i njihove posljediee. i liZ odredena misljenja i sugestije.. njegova dinamika i cjenovnik.. kOllstrukcijska slozenost objekata i potreba da se objekti izvedu na ponekad nestabilnim terenima i terenima teskim za izvodellje radova. . mehanizacije. hidrogeoloskih i geomorfoloskih pojava i sl. Posebnu paznju pri povrsinskom kartiranju terena i kartiranju jezgra istraZnih busotina. izradu istraZivackih zasjeka. Inzenjerska geofizika svojim metodama i rezultatima taleoder doprinosi odredival1iu fizicko-mehanickih karakteristika stijena i terena predvidenih za gradevinske zahvate. poremeceni i neporemeeeni. treba obratiti pukotinama i pukotinskim sistemima. eiji rezultati uSl1lJeravaJu dalJnJe faze istrazivanja: geofizieka istraZivanja. Dobivene rezultate radni tim obraduje i interpretira. neophodne za sto sigurniju gradnju u seizmicki aktivnim podruejima. omogueili su razvoj metoda istrazivanja u inzenjerskoj geologiji. koja daje vrijedne podatke 0 inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena (sastav. a naroCito slozenih i skupih gradevinskih objekata. Uz to daje se pregled postojecih rezultata istraZivanja bitnih za definisanje inZenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena. lnzenjerskogeolosko kartiranje. Ta istraZivanja je nuzno shvatiti kao dio ukupnih raznovrsnih istraZivanja koja treba obaviti prije izgradnje nekog objekta. omogucuju optimalno projektovanje i izvdebu prakticno svih. koje su dopunjavale podatke dobivene inzenjerskogeoloskim istrazivanjima. hidrografske i hidrolosko-klimatoloske podatke na terenu. optimalnog naCina izvedbe radova. tehnieke petrografije. rezim. InZenjerskogeoloska istrazivanja se nliZno rade za sve objekte jer daju rezultate Cija primjena u praksi bitno utice na pravovremeno eliminisanje moguCih negativnih uticaja terena na objekat. lnzenjerskogeoloska istrazivanja daju osnovu za idejna rjesenja. raskopa is!. Zatim slijedi detaljan opis problematike i cilja istraZivanja i s tim u vezi i obim predvidenih istraZivanja. izradu raskopa. strukture. kao jedna od faza istraZivanje terena. ali i drugih disciplina koje pridonose istrazivanju terena za potrebe gradnje ( inzenjerske geofizike. idejne projekte i glavne projekte objekata razliCite namjene. a omogucuju i spoznaje 0 nosivosti terena. egzodinamike.

Ie -indeks konzistencije) RAZRED I PODRAZRED I I BITNE INZ.. karakteristikama litoloskih jedinica. !apori. pratecih plikotina. sedimentne slijene '" Z '" ~ --_J '-' Slijene razlititih struklUmotekstumih fizickomehanickih sv~tava I I Suliatne I haloidne gips.75 ~~ E ii '" ~ "5-E. nairne. rudnim pojavama.. Sumiranjem podataka izdvajaju se zone prema ugrozenosti savremenim egzodinamickim (i tchnogenim) procesima i pojavama. promjelllj i ve I lekSlUre I podloZne okrSavan·13 cYfSle. lllcenjll (kod magmatskih) i skriljavosti (kod metamorfhih) . liZ unosenje podataka iz postojece seizmicke karte 0 seizmickoj aktivnosti. isprav(jeno i dopunjeno. prema intezitetu okrsenosti i prema stepenu stabiinosti.'.n. koje se mogu koristiti u gradevinarstvu ili u druge svrhe. lapor.. valutice.. koje imaju znacenje za ukupnu inzenjerskogeolosku sliku terena.rna '" krupnozrna '" Karbonatne I ! iZraZena tekstuma pukotinska anizotropllos( sliJenske mase stijene vapnencl. brece. M. tektoniei. ali stiJene.EN.-. siltiti pjescal'i. Stijene se klasificiraju prema Uputstvu za izradll osnovne inzenjerskogeoloske karte (tabela 7) Tabela 7. pojavama nemetalicnih mineralnih sirovina. egzodinamickim geoloskirn pojavama i njihovom eventualnom napredovanju te hidrogeoloskim i geomorfoloskim pojavama. dobijaju podaei 0 odnosima izmedu razlicitih litoloskih kompleksa.Kartiranjern se.< 0.~z~"~z~jlo~ho~'~no~g.75 Tvrde lc>!O GlinovHoklasticne Glme . Klasti~ne sedimenlnc I [-"==-----1 Dobro slozene SIJlUlCi.--------t-. 1: 100. pijesci Zbiiene Siabo slozene I stuene I I ' -_ _ _ _ _ _. Kod odredivanja struktllrno-tektonskih karakteristika..000 (preuzeto i=: [}pulstva za izradu DICK. te bore i sve pratece manifestacije do kojih je zbog boranja doslo. brece.lERSKOGEO I INZEN.. lravertllli dolomiti..RISTI I KE Rastresite Stijene promjenljivog petrograt:~kog i granulometrijskog. blokovi svoJ~tava Meke 1. anhidri!.~'"='~=... rasjednih zona i neotektonskih kretanja. ugJavnom sio-evile I 152 ·~·I ~ ~ E g ~ ii <n ~ 11 Slli~ijske krt' sihcifirane roznaci sli)ene druge or------------"---------------i"Ro~fu~~~.=_j Slijene podlozne Karbollatnc okrSavanju gliuc i Japori Jako jzrn1ena anizotropnos! i finozmaSle sredn jezrna sle i krupnozrna pjdcari. haht Organogene Vulkano-klasticne kamen. Istrazivanje tektonskih karakteristika sadrzi narocito elemente i karakteristike rasjeda. I mrki lIg1Jen. diiabazi i anizo(ropna sti'cnska masa 153 .1 Vulkanogenosedil!lelllnc ~scari okamenjcni lapori. krsje. pukotinama i pukotinskirn sistemima. najveca se paznja posvecuJe sloievitosti (kod sedimentnih stijena).. ligult i trese! piroklaSli!i tufovi I vulkanske pooiozne fizickohelllijskim prom'enama podiozne proceSlma oksida~ nehomogene nejednorodne I I i-·-------rb~"~"'------!_'''~. konglomerati nejedllOfodnost II pogJedu sastava i fizickomehanickih svoJstava '" finozmaste okamcnjcne gline. inienjerskogeoloska klasifikacija stijena za O/GK.S E Plasticne JO>lc<O. sastava ujednacenih fizickomehafllckih Prasina. stanju stjenske rnase. kong!omerati i srednjel. te ispllcalosti (kod svih stijena).JERSKOG 'I LOSKE JED!NICE EOLOSKE KARAKTf. 1988.

§ I \ o " "'.l ...... trahitl......M..-..-.''''' ·!I..j" w#~ . !. andeziti.r" I..-.-c..al .GeotIzicka istrazivanja Temeljne geofizicke metode.. Slika 83.. n.10_11 .. j.::1 ~ 0 0 "' i5 . li..J. skriljci.·Ii" 1\:- .e!1 ~..>naJS!..•• .... l~ -:: : :... s vafuim grafickim prilozima i dokumentaeijom. ~·'~ d.K""i i tn~.•.~"" ".i. dok se podredeno u tu svrhu koriste magnetometrijska mjerenja..lb<'f'#I'rii~ "'t>1'W. <><In>'oi'''''''"''j . ... ....c.Ij""i .~j<.. .nam.. Seizmicke mctode baziraju se na vjestackom izazivanju elasticnih valova i odredivanju njihove brzine sirenja kroz materijale koji se istrazuju.":l1".. ~ •... :-.. at ..71i Vulkanske daciti.. dijabazi Graniti.::rtOui f. ~.. n<::~ .. korni!i.. u podzemlju se mogu 154 155 ..AAU r>trc'"" ~ i».2...... mermer... t""d""" .. I "'f' ..tt.... Svaku inzenjerskogeolosku kartu prate profili i odgovarajuci tekstualni dio (turnac).~~ '" E ndkri!jave karbonatne mermen· preteZllo homogene am:zotropne stijene ujednacenih fizickomehanickih svo'stava jako iZraZena pukolinska anizotropnost cvrste.. peridotiti 1 . bazalti...tc"~ij..'"'''' ___ . .§§El '"'..k i<iu."'. koje se primjenjuju za ejelovitije upoznavanje karakteristika stijenske mase radi izvedbe nekog inzenjerskog objekta.F-::o:..• ... filiti......iI.~ _f'<'£'C""""" oil... " ""'''i'' . "". 1988) 6... gabri.. b... su seizmicke i geoeiektricne te razliCita mjerenja u istraZnim busotinama.-.. t.alC'i tt'<l. ~ri hrcl'e '"i<·"".ct:" ......·d..' 10<101. Na osnovu razliCitosti lih brzina.... '"= !""'>rtc~i.lncl. Neki simboli u inienjerskogeoloJkoj karli (iz Uputstva::a izradu OfGK. ........".. ... ~ w... Neki vaZni simboli koji se koriste pri izradi inzenjerskogeoloske karte prikazani su na sliei 83... dior!u.... P1Ulonske " Autometamorfne Kontaktnomelamorfne skriljave simozrnaste skriljave kmpnozmastc ~ I serpentinili skarni.~l" miiti..i.l><l>r. ..."'. zeleni skrilici Amfiboliti.....-.:!.lI 1..J. masivne iii Irakaste teksture jako izraiena anizotropnost u vezi sa stnlklurnotekslUrnim fizickomehaniekim svoistvima Stijene heterogenog sastava pukotinskom anizotronnos\.."tlj...... i..'<..".. amfibolski kvarciti...<>j .o~i mi...."l:~·..1.j ..!!J J!':. .1ffijITIiijl ~~ lIk."\I~ ... <Joi>... "krko.c... ffi'b'0~ -f>/J.~.. argilosisti..x~ ..tI fu~:3J r i .g<:<-><:kklTi&tiI! ~ .1Wstil.. I ..'.K>!{ """00 ...f' .&n"". menneri ....""~ III.. .."an 1CZi::~ ~'..

za TV i slereofotografsku karotazu itd. zatim za istraZivanja naJazista gradevinskih materijala i odredivanje eksploatibilnih nasJaga. 116 mm i 101 mm. potencijal. pomo6u otkrivki. dubina i oblik klizne plohe klizista. smjeru busenja ( vertikalno. koso. zatirn jc 1110guce odredivanje . pripadna radioaktivnost. \TSenje bojenja. za odredivanje pojava vodonosnih sljunaka u glinama i s1. i mjestu rada ( s povrsine. pa se ponekad koristi u istraZivanju za projektovanje obalskih gradevina. Istrafno busenje i raskopi lstraillo busenje svrstava se medu najuniverzalnije istrazivacke radove jeT se tim naCinom istrazivanja dobiva mnostvo razliCitih podataka vaZnih za projektovanje i izvedbu inzenjerskih objekata. Metoda spontanog potencijala bazira se na mjerenju potencijala koji postoje ispod povrsine. kvalitet stijenske mase i debljina trosnog dijela na njezinoj povrsini.1. elektromagnetska metoda i metoda spontanog potencijala. tacne dubine promjene materijala razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. vodopropusnosti itd. a zavrsni prom obicno iznosi 86 nun. brzina elastienih valova. udarno rotaelono ). nagib slojeva itd. Na temelju podataka tih mjerenja moguce je detaljno litolosko rasclanjivanje nabusenih materijala. lstrazivackim raskopima. uzimanje uzoraka vode. Geoelektricne metode koje se koriste u gradevinarstvu suo metoda elektricnog otpora. Radi postizanja sto potpunijih spoznaja 0 karakteristikama slijenske rnase. Elektromagnetska mctoda bazira se na upotrebi struja i pojava indukcije u vidljivim materijalima pod zemljom. debljina sedimenata za koje su karakteristicne male brzine "irenja elasticnih valova radi seizmicke mikrorejonizacije. istraZivackih jama i istraZivackih potkopa. apsorpcija gama-zraka ( tzv. istraZivackih zasjeka i usjeka. stepen razlomljenosti jezgra. Obrada reznitata busenja pocinje determinacijom jezgra i odvajanjem njegovih dijelova za laboratorijska ispitivanja. s ispiranjem . ovisno 0 zadatku i potrebl ). uglavnom se koriste promi busenja 131 mm. dobiva se mogucnost promatranja i mjerenja dijelova stijenske mase u njihovom prirodnom okruzenju. IstraZivacki zasjeci i usjeci izvode se na 156 157 . odabrani uzorci se ispituju u laboratoriji. u prirodnim uvjetima.krecnjacima i dolomitima ). njihovu sirinu i ispunu. elektrohemijski procesi u nekim rudnim lezistima i slieni uzroci. nlJcrenja. osnovni je uvjet da busotina bude pra:vilno izvedena. Neka se ispitivanja obavljaju in situ. To suo debljina nekonsolidovanih materijala do cvrste stijene. Kroz busotine se injektira smjesa za zatvarunje pukotina.3. Osnovne dvije seizmicke metode su rcfrakcijska i refleksijska. nedostupna promatranju i mjerenju in situ. 6. Metoda eiektricnog olpora bazira se na Cinjenici da pojedine vrste stijena imaju razlicite velieine specifienog olpora.s jezgrom iii bez jezgra ). zatim u istraZivanju vode i lezista glina. rOiaciono. Zato se ova metoda primjenjuje pri istraZivanju rudnih lezista i tokova podzemnih voda te pri odredivanju gubitaka vode iz akumulacije u krsu. ugao nagiba slojeva. Da bi se sva navedena istrazivanja nlog1a izvesti ( iii nek.gama-gama karotaZa ). Opcenito daje pouzdane podatke ondje gdje su razlike specificnih elektrienih otpora istraZivanih materijala velike. sto je veoma bitno pri temeJjenju i izvedbi podzemnih radova. llsn1jereno ). naCinu iznoscnja 11lmerijala s dna busotine ( bez ispiranja-na ispuh. Radni proces se pri busenju dijeli prema: pogonu ( rUCHO i filotornO ). Pri tome treba odrediti vrstu naslaga kroz koje je buseno. a pouzdane podatke daje u istraZivanju nekih rudnih lezista. horizontalno. Prj busenju za potrebe gradevinarstva. a izazivaju ih. a 1110ze posluziti 1 za f<lzlicita geofizlcka. vrste i ugao nagiba pukotina. naCinu rada (udarno. Otkrivke se koriste u terenu s tankim rastresitim pOkrivacem u cilju neposrednog uvida u karakteristike rastresitog materijala i njegove debljine i stijene koja nam je. Izvedena busotina moze sluziti za ispitivanje vodopropusnosti. odnosnQ odredivanje tokova podzemnih voda. trenje pri protjecal1ju podzemne vode.a od njih. otpor prema busenju.Moze pruziti i podatke 0 debljini nekonsolidovanih sedimenata na dnu mora. izmedu ostalog. Ovisno 0 potrebi. prOIl1Htranje oscilacija podzen1ne vade ( pijezoluetar ). Refleksijska metoda nalazi osnovnu primjenu u istraZivanju de1:iljeg podzemlja. poroznosti.izdvajati materijali razlicitih karakteristika. Pogodna je za odredivanje podrucja slabijih fizicko-mehanickih karakteristika u tvrstim stijenama (npr. Primjenjuje se u gradevinarstvu za odredivanje trosnih i razlomljenih podrucja u evrstim stijenama. jamsko ). Refrakcijskom metodom pouzdano se mogu odrediti karakteristike naslaga do dubine na kojoj objekt ima uticaja na stijenu. u busotinama se mjeri specificni elektricni otpor. odnosno u samoj slijeni iii na stijeni kakva je u prirodi.

sporedni i akcesorni minerali.1. Prostorua masa oznacava odnos cvrste faze prema ukupnoj zapremini uzorka zajedno sa supljinama. mehanicko . ( zapreminska tdina ). . Ova metoda se prvenstveno koristi za odredivanje nacina temeljenja i karakteristika temeljne stijene kod izvedbi nadogradnji na postojecim objektima.. a izracunava se pomocu izraza: 6. speeifiena tezina. boja. radioaktivnost i Ijepljivost.2.4. stisljivost. njihova zastupljenost.petrografske karakteristike Kod odredivanja mineralosko .tehnoloskih karakteristika. ali i istrailvacko busenje u podzemlju. strukturi i teksturi stijene. a odreduje se fonnulom: 6. leda. Analizom mineralnog sastava odreduju se bitni. prostorna masa.4.ta i za istraZivanje terena na pregradnim profilima kod projektiranja brana. tvrdoce. drugih mehaniekih karakteristika stijena. uglavnom kod istrazivackih radova. poroznost.1. omogucava dreniranje podzemnih voda. 6.4. uz pomoe poveeala.1. prikazana je jediniena zapremina zapreminom evrste faze i zapreminom pora i supljina. uz proucavanje karakteristika stijenske rnase. Osnovne karakteristike stijena u pogledu njihove upotrebljivosti u gradevinarstvu direktno ovise 0 mineralnom sastavu. Gustoea je odnos mase evrste faze prema ukupnoj zapremini ( volumenu ).petrografska svojstva stijena ispituju se makroskopski. svjezina i eventualni stetni sastojci. radi saniranja klizi.petrografskih karakteristika.petrografskih karakteristika. Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko ispitivanje U sklopu inzenjerskogeoloskih istraZivanja stijena kamena obavljaju se laboratorijska ispitivanja u cilju odredivanja: mineralosko . stijene sa 158 159 . fizickih karakteristika.Mineralosko . itd. . bez supljina. te uvida u dublje dijelove stijenske mase.gustoca ( g/cm 3 ) mo . polarizacijskim mikroskopom. uticaja vode.prostorna masa (g/em 3 ) mo -masa cvrste faze (g) V -ukupna zapremina uzorka (em3 ) Slikom 84. Fizicke karakteristike Medu fiziCkim karakteristikama stijena bitnu ulogu imaju gustoea. strukturi i teksturi. bubrenje. . gdje su: y. gdje su: y. toplotna provodljivost. odnosno oni minerali koji svojim promjenama rnogu negativno djelovati na ukupna svojstva stijene.padinama u svim vrstama stijena. velika se painja posvecuje mineralnom sastavu.1. habanja.zapremina evrste faze ( em3 ) Kod cvrstih stijena gustoca ovisi direktno od mineralnog sastava stijena. Ovim radovima se. Mineralosko petrografske karakteristike bitne su sa stajalista cvrstoce. vodopropusnost. Istrazivacke jame izvode se u cilju uzimanja neporemecenih uzoraka za laboratorijska ispitivanja. vatre i hemijski agresivnih supstaneija na stijene i kamen. IstraZivacki potkopi izvode se na strmim padinama. Mineralosko .masa cvrste faze (g ) Vo . postojanost.

stepenu zasi6enosti vodom. a ovisno je 0 granulometrijskom sastavu. poroznosti.supljine v v. Nairne. slijeganje se brzo realizira. U praksi se za odredivanje vodopropusnosti. V -ukupna zaprernina uzorka u prirodnom stanju (em3 ) o poroznosti ovise tehnicka i akusticka svojstva kamena."vrste faze (Va) i zapreminom supljina (VpJ Stisijivost oznacava svojstvo stijene da srnanJuJe zapreminu dje10vanjem vanjskih faktora. korlsti Darcyjev zakon filtracije prema izrazu: gdje suo n-poroznos! (%) V p-zaprernina pora (em3 ) . a nize vrijednosti su karakteristike nekih travertina. a bitno utice na slijeganje tcrena ispod gradevinskog objekta.0-2.0 160 Q = k. upijanje vode.i) . Vodopropusnost iii permeabilnost oznaeava rnogucnost stijene da propusta vodu.razlika visine vode u posmatranim presjecima (m). cvrsta Slika 84.0-10.re1ativna deformaeija Stis1jivost se odreduje u neporemecenorn uzorku u edornetru. Ll.-H2.0 vise od 20. Nevezane stijene imaju malu stisljivost. odnosno laminarnog teeenja podzemne vode u pijeseima i slienim materijalima. ali su praktieno vodonepropusne. =~kN/m2 Ll. Tabela 8.0-20. Kod po1uvezanih stijena stisljivost ovisi 0 mineralnom sastavu. itd.0 5.5 2. mineraloskirn karakteristikama i strukturi. ali nije proporcionalno poroznosti.hIh .modu1 stis1jivosti (kN/rn2).0 1.0 10.kolieina vode koja protice kroz stijenu ujedinici vremena (m3/s). Poroznos! oznacava odnos zapremine svih supljina prcma ukupnoj zapremini uzorka u prirodnom stanju. jer su pore tako malene da se voda veze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati. To svojstvo ovisi 0 ve1ieini pora i njihovoj povezanosti u stijeni. Kvantitativni pokazate1j stis1jivosti je modul stisijivosti. uz sprecavanje boenog sirenja uzorka. LI. iz Sestanovie 1993 KATEGORIJA KAMEN A Kornpaktan Dobro porozan Umjereno porozan Dosta porozan Jako porozan Ekstremno porozan POROZNOST(%) rnanje od 1.hIh Vp gdje suo Mv . Kategorizacija kamena prema poroznosti (prema Crnkovi6 Sarie.prirast pritiska (kN/rn2). Ovisno 0 poroznosti karnen se kategorizira u sest grupa (tabela 8). gline irnaju veliku poroznos! ( neke eak i veeu od 50 % ). vcoma poroznih krecnjaka itd. H.5-5. 161 . A' H -H 3 1 2 (m Is) L gdje suo Q .deformaeija uzorka (rn) h . koji se racuna pomocu izraza: Prostorna masa stijena ovisi 0 nj ihovom mineralnorn sastavu i sadrzaju sup1jina. naCinu i brzini optereeenja.5 g/cm 3 do 3 g/cm 3 .koeficijent filtraeije ( mls ) A . a izrazava se u procentima prerna formuli: n = -yXIOO(%) M . pod pritiskorn.povrsina popreenog presjeka vodonosnog sloja ( m 2 ).visina uzorka (rn) Ll. otpomost na smrzavanje i s1. Jedinicna zapremina stijene (V) sa zapreminom (. k .h .Najvise vrsta kamena koji se koristi u gradevinarstvu ima prostornu masu od 2.

prostomom rasporedu minerala.dliZina puta filtracije ( m ).stepen bubrenja VB . Vezano za bubrenje. mangana i elemenata rijetkih zemaija. opcenito. Pojava Ijepljivosti kod stijena predstavlja jedan od Cinilaca koji odredjuju uvjete izvodjenja radova kako rucnim alatom. Shematizirani prikaz Darcyjevog pokusa Kod izgradnje brana i akumulacija. Za primjenu u gradjevinarstvu. Iskustveni podaci svjedoce da je stijena zrnaste strukture i homogene teksture u pogledu toplotne provodljivosti gotovo izotropna. Shematizirani prikaz Dareyjevog pokusa. jonske zamjene. v dotok Slika85. Radioaktivnost je obiljezje stijena koje u sebi sadrze radioaktivne minerale.volumen uzorka nakon bubrenja Vo . u cemu. mada treba pravilno valorizovati i veoma vazna svojstva prirodnih pigmenata. Boja stijene ovisi 0 njenom mineralnom sastavu. a da su plocaste i skriljave stijene anizotropne (provodljivost toplote bolja je u smjeru povrsina skriljavosti i slojevitosti. a rezultat je reflaksije svjetlosnih zraka odgovarajuce talasne 162 duzine s njene povrsine. Ovo svojstvo simi i za proejenu prohodnosti vozila na raskvasenim terenima. dat je na slie. kobalta. Ipak. tako i mehanizacijom. gdje su: By . Ljepijivost je svojstvo stjenskih masa da se Iijepe za razlicite materijale (alate i orudja sa kojima se izvode zemljani radovi). To je bitno svojstvo gline i glinovitih stijena. treba veliku painju posvetiti izboru materijala za izradu glinenih jezgri i ekrana brana te izvedbi tunela u glinovitim stijenama. vlaznosti i glatkoCi povrsine. 85. kao i stepen smanjenja efekata rada. glinesklone bubrenju mogu inicirati nastanak klizista. a uzrokovano je karakteristikarna minerala glina i mogucnostima. ono je najmanje i prakticno zanemarljivo kod cvrstih stijena. Induciranu radioaktivnost lakse primaju karbonatne stijene. ispituje se vodopropusnost (VDP) stijena utiskivanjem vode pod pritiskom u istraznu busotinu. struktumim i teksturnim karakteristikama i poroznosti.000 kN/m2 . 163 . prirode materijala i povrsine kontakta predmeta za koji se vrsi Ijepljenje. svjezini i velicini mineral a. imajuci pri tome u vidu stepen njihove stabilnosti. poput krecnjaka i dolomita a slabije magmatske silikatne stijene i gline. kojim se objasnjava laminami tok vode u presjeeima. a najizraienije kod poluvezanih sedimenata. nekim laporcima i alevrolitima) moze iznositi i do 12 puta vise U odnosu na prvobitni volumen. Ovo svojstvo posjeduju sve vrste stijenskih masa. Ljepljivost poluvezanih sedimenata zavisi od karakteristika pome vode koja se nalazi u njima. koju kamen prima radioaktivnim zracenjem okoline. Jediniea koja definise gubitak I litra vode u 1 minuti na I m dmni busotine pod pritiskom od 1x I 06 Pa (uz odriavanje pritiska od najmanje 10 minuta) naziva se I Lugeon. U tehnickoj primjeni karnena bitna je inducirana radioaktivnost. poput cirkona s radioaktivnim torijem. povoljan materijal kao zastita od radijacije. kao i kod drugih objekata. prednjaCi karnen vece gustoce. Povecanje volumena iznosi od 25% do 80%. Maksimalna vrijednost Ijepljivosti dostize se pri najvecoj molekularnoj vlainosti. Stepen bubrenja definise se izrazom: B. boja karnena u vecini slucajeva ima odlucujuCi utieaj. nego okomito na njih). Topiotna provodljivost stijena ovisi 0 mineraloskom sastavu.L . Uz to. sto ukazuje na nuinost odredjivanja njihove kompatibilnosti u pogledu toplotnog koeficijenta linearnog sirenja. Deformacije koje nastaju povecanjem i snizenjem temperature karnena treba uzimati u obzir kad se karnen ugradjuje s drugim materijalima. a kod montmorilonita (bitan mineral u bentonitskim glinama. Medjutim. Bubrenje stijena oznacava svojstvo povecanja volumena zbog upijanja vode. a ona nastaje u slucajevima postojanja minerala teskih metala. kamen je.volumen uzorka prije bubrenja Pri bubrenju moze nastati pritisak od 300 do 1. Nova metodologija proucavanja Ijepljivosti poluvezanih sedimenata omogucila je da se dode do zakljucka da Ijepljivost glina raste s povecanjem sadrzine vode i spoljailnjeg opterecenja.

cvrstoca na smicanje. zmaste i porfirske strukture) odlikuju se glatkim i skoljkastim prijelomom.4 8.5. ! gdje su: evrstoea na pritisak (MP a). karbonatni Krecnjak gust Krecnjak porozan 95. i3 p - I Granit.8 3. Otpornost na hahanje oznacava postojanost stijene i kamena prema abraziji struganjem. frekventne stepenice itd.). otpornost na habanje. Prema iskustvenim podacima ona je 20 do 40 puta manja od cvrstoce na pritisak.0 4. a vertikalna se odrzava trajnon1.6. Na uzorak se djeluje silom okomitom na njegovu os.0 136.3. 0 zilavosti stijena treba voditi racuna na mjestima izlozenim ucestalim dinarnickim udarima. Sila smicanja se povecava do sloma. Pri tome odnos visine uzorka i promjera baze mora iznositi minimalno 2. u kojem se istodobno primjenjuju horizontalna sila smicanja i vertikalna sila na plohu smicanja. zilavost. Ova cvrstoea je (u najvecem braju slucajeva) 10 do 20 puta manja od cvrstoce na pritisak.0 I CVRSTOCA I I CVRSTOCA NA SAVIJANJE .3 6. F .2 Cvrstoca na pritisak. Tabelom 9. Mehanicke karakteristike Mehanicke karakteristike stijena.8 INA ISTEZANJE MFa 16.4 4. opit se obavlja na uzorku u obiku valjka.sila koja je dovela do lorna uzorka (MN). skriljav Pjestar. istezanje i savijanje VRSTA I STIJENE 1 I CVRSTOCA NA FRITISAK MPa 185. koje su bitne za gradjevinsku praksu. cvrstoca na istezanje. istezanje.1. Za odredjivanje jednoosne cvrstoce na pritisak neke stijene.le se na cilindricnom iIi prizmaticnom uzorku u specijalnom aparatu. silikatni Pjescar.2 16. Tabela 9. Zilave stijene (magmatske stijene. Ona je takodje vrijedan pokazatelj pri istraznom busenju i obradi kamena. podovi trgova. MPa 21.8 203. Elasticnost stijene je odlika koja ukazuje na mogucnost promjene oblika i volumena stijene pod uticajem vanjskih faktora i 164 165 . Cvrstoca na savijanje ispituje se na uzorku oslonjenom na dva osionca (nosata). plasticnost i tiksotropnost. Cvrstoca na pritisak je rezultat jednoosnog optereeenja na jedinicu povrsine dok ne dode do lorna uzorka. cija je visina jednaka radijusu.0 135. a rezultat se uzima kao aritmeticka sredina sva tri mjerenja.0 50. Cvrstoca na istezanje odredjuje se za kamen na prizmaticnim uzorcima propisanih dimenzija.5 3 . Zilavost stijena (dinamicka cvrstoca) oznacava svojstvo stijene da pruia otpor na udar i na ucestalo djelovanje neke koncentrirane sileo Stijene neotpome na udar nazivaju se krte. sto utice na primjenu kamena u prastorima izlozenim habanju (podne povrsine interijera. su: tvrstoca na pritisak. Kod laboratorijskog ispitivanja kamena uzorak je kocka s ivicama duzine 5 em. Opterecenje se prenosi na plaS! i mora biti okomito na os valjka. prikazana je cvrstoca nekih stijena na pritisak.2 2. cvrstoca na savijanje. savijanje i smicanje mogu biti znatno manje u slucaju postojanja mikroprslina u mineralima i manjih pukotina u stijeni.4 cm.povrsina uzorka na koju je sila djelovala (m ) Za upotrebu kamena u arhitektonsko-gradjevinske svrhe uzorci se ispituju u suhom stanju.6 . svjez Granit.2 1 1. ali i na valjkastim uzorcima. . pri cemu se rezultati reduciraju na prizmatican uzorak. eiasticnost.4. lspitivanje cvrstoce na pritisak obavlja se na tri uzorka. u vodozasicenom stanju i nakon ponovljenih ciklusa smrzavanja i odmrzavanja.4 6. a promjer ne smije biti manji od 5. Uporedni preglcd cvrstoee na pritisak.Tednoosna evrstoca na pritisak racuna se prema izrazu: Cvrstoca na smicanje isp1tU. kod tega su boene stranice slobodne. 2 A . a ispituju se laboratorijskim postupcima. Cvrstoea na istezanje stijena uglavnom se ispituje na uzorku u obliku diska (valjka). istezanje i savijanje. s Cime treba racunati pri ispitivanjima. a optereeuje se po eijeloj povrsini. a odlikuju se hrapavim i nepravilnim prijeIomom (slojevite sedimentne i skriljave metamorfne stijene).

iskljuCivo zbog mehanickog djelovanja. mermeri) i lahko topive st!Jene (sulfatne I hloridne stijene. Prema upijanju vode kamen se razvrstava u sedam kategorija pri cemu u prvu kategoriju dolazi kamen koji upija veoma malo vode (manje od 0. Odredjuju se Hookeovim zakonom proporcionainosti naprezanja i deformacije. Tiksotropne pojave sreeu se pri pobijanju sipova dinamickim Led na stijene djeluje razara. Fizicko djeiovanje vode na stlJenu rezultira mijenjanjem nekih njenih svojstava. Medjutim. mtenzItetu smrzavanja. koju k~en upije pri propisanom atmosferskom pritisku i temperatmi. Vezane stijene. Tabelom 10.30 0.36 10.0 0. poroznosti. a in situ pomoeu hidraulicnog jastuka. a takodje i kod temeljenja teskih objekata visokogradnje i pri izgradnji brana.25-0. vatre i hemijski agresivnih materija na slijene i kamen Vo~a na stijene djeluje fizii'ki i hemijski.luce.30 .5%). a ovisi 0 njihovim mineraloskim.1. poput bubrenja i tiksotropije. poput gipsa. Na djeIovaf\je Ieda otpome su stijene malog stepena poroznosti i veIike cvrstoce (sve kristalizirane magmatske stijene.0%) a u sedmu kategoriju (vise ad 30%). voda n veCini stijena mijenja njihove temeljne karakteristike'. Procenat upijanja vode treba analizirati uvijek pri primjeni kamena u vanjskim uvjetima.0-48.lcgovo upijanje vode.vraeanje u prvobitno stanje nakon prestanka takvog uticaja.32 33. prikazane su vrijednosti modula elasticnosti (E) Poissonovog koeficijenta za neke vrste stijena. cvrstoCi stijene.40 10. U vrednovanJu kamena za primjenu u gradjevinarstvu vaZan je pokazatelJ n. -strukturnim i teksturnim karakteristikama. kompaktni krecnjaci. pri izradi podzemnih prostorija i pri dmamlcklm oSCllaclJama izazvanim radom raznih masina. leda. pri. Modul elasticnosti i Poissonov koeficijent za neke vrste stijena NAZIV STIJENE Krecnjak Pjescar Andezit Granit Mermer Glinac MODUL POISSONOV ELASTICNOSTI GN/m 2 KOEFICIJENT 20. bu~enju tla. kod nekih sVjezih magmatskih stijena i kvarcnih pjescara).20-0. poput cvrstoee eJasticnosti. pa se s tim u vezi razlikuju prakticno netopive stijene (veCina svjeZih magmatskih stijena i metamorfmh stIJena slhkatnog sastava). koji oznacava odnos reiativne uzdufue deformacije i relativnog poprecnog skracenja. gline i druge stijene u kojima prevladavaju minerali gIina).15-0. prema ukupnoj nlaSl suhog kmnena.0-30.lene karbonatnog sastava . a kod lwkih (naroCito glinovitih) izaziv~ nove fizicke pojave. Stepen ?jelov~nja leda ovisi. gotovo zanemarljive (npr.0 35. a neotporne su stijene sa veIikim stepenom poroznosti i malom cvrslocom (laporci. siabo topive stijene (preteZno st1.5-5.05-0. Plasticnost je svojstvo stijena da nakon djelovanja neke sile mijenjaju oblik i volumen. Pri potpunom zasiCenju vodom neke gline prelaze u kasasto stanje pri dinamickim djejstvima. koji oznacava silu potrebnu da uzorak jedinicnog poprecnog presjeka produzi za iznos prvobitne duzine. koji ostaju promjenjeni i nakon prestanka djelovanja sile. Tabela 10. ali u korelaciji s poroznoscu i ostalim pokazate~jima fizickih karakteristika.0 0. a odrazava se u izmjeni viskoziteta. Znacajna je za cvrste. sto se izraiava u procentima.0 0. Pokazatelji elasticnih svojstava stijena imaju veliko znacenje prj odredjivanju podzemnih pritisaka u tunelima.20-0. a zatim se po prestanku tog djejstva vracaju u prvobitno stanje. . Poissonovim brojem (m).25 31. koji oznacava reciprocnu vrijednost Poissonovog broja.0 metoda:na. Elasticnost stijena izrazava se: Youngovim modulom (E). mermeri i pjescari). vremenu f\jegovog trajanja i uceslalosli ciklusa smrzavanje-odmrzavanje. 0 mineralnom sastavu.4. . Najuocljivije tIksotropne pOjave JavljaJu se u glinama koje su izgradjene ad montmorilonita. Deformacije se realiziraju bez loma stijena. kod cega te promjene mogu bill neznatne. anhidrita i kamene soli). narocito na one koje u sebi sadrze vecu koiCinu vlage iIi su potpuno zasicene vodom. 6. Poissonovim koeficijentom. Hemijskim djelovanjem voda otapa slabije otpome minerale.21-0. Uticaj vode.4.krecnjaci. u cetvrtu kategoriju (2. Otpornost kamena na uticaj leda u laboratoriji ispitllje se nakon vise ciklusa zarnrzavanja i 166 167 . Tikstropija je karakteristika nekih glina. 0. U laboratoriji se modul elasticnosti ispituje uglavnom ultrazvukom. a manje u kaolinitskim glinama. To je odlika poluvezanih stijena (glina). To jc svojstvo koje se ogieda u sposobnosti primanja i zadrzavanja vode u unutrasnjosti kamena a laboratorijski se odredjuje odnosom mase destilirane v~de. dolomiti. zilavosti i boje.0 0.

Spoznaje 0 uticaju leda na kamen i njegovoj otpomosti odredjuju izbor materijala za ugradnju u brane.icnc (sve sVJCZC rnagmatske stijene. amfiboliti. Na vatru su manje atpome vrste kamena koje u sebi imaju b·arca. ali i rciirou busenja. Busivost stijcna predstavlja njihovu osobinu da pruz. treba odrediti i sve karakteristike pojedinih skupina i pojedinacnih pukotina koje Cine sistem. Hemijski agresivne materije koje djeluju na stijenu i kamen nalaze se u atmosfcri. stijene visoke cvrstoee i velike zilavosti. mermeri. strukturi. Obradivost je svojstvo stijena i kamena koje ukazuje na mogucnost njihovog oblikovanja razliCitim alatima. tufovi. Od otpomosti kamena na djelovanje leda ovisit ce i mogucnost njegove primjene kao agregata za betone i asfalte. glina. ali s uspjehom. narocitu paznj II treba posvetiti mineralnom sastavu i struktumo-teksturnim karakteristikama. Ovisi 0 mineralnolll sastavu (naroCito tvrdoCi minerala koji stijenu izgradjuju). sve svjde magmatske stijene. ana ovisi 0 mineralnom sastavu. vrsti i tvrdoci veziva~ statickoj i dinamickoj cvrstoCi. zilavosti. glinovite stijene. poroznosti. pri cemu bitnu ulogu imaju promjene zeljezovitih sulfidnih minerala u kamenu. Ocjena 0 podobnosti nekog kamena za primjenu u gradjevinarstvu daje se na osnovu rezultata mineralosko-petrografskih laboratorijskih analiza. Za odredivanje osnovnih pararnelara sistema pukotina potrebno je precizirati: broj zastupijenih skupina prema kinematici nastanka. Promjene u kamenu enterijera obicno nastaju agresivnim djelovanjem sredstava za Ciscenje. skriljave metamorfne stijene i 168 169 .1. vapneni laporci i trosne 111agn1atske stijene) mehke stijene (sedra. Vatra ima negativan uticaj na stijene. medjusobne odnose u prostoru medju skupinama pukotina i ukupan broj pukotina u sistemu. Pri upotrebi kamena u konstrukcijama. karbonatni pjescari.aju olpor busacem alatu (dlijeto. Stetno djelovanje leda veoma se ocituje u deformacijama plitkih temelja ohjekata i saobracajnica. krecnjaci s kalcitskin1 zilicama i gips. 6. Na vanjskim povrsinama mijenja se boja i pigmentacija. Spoznaje 0 njima ukazuju na mehanicka ostecenja bitna za stabilnost kosina i iskopa. pukotinama i pukotinskinl sisternilna. i to uglavnorn u zagadjenom urbanom i industrijskom okruzenju. POllzdani podaci 0 busivosti neke stijenc dobijaju se in situ. za cjelovito proucavanje sistema pukotina. Jako velikorn i iznenadno povecanom temperaturom razara im strukturu i bitno smanjuje c:vrstocu. kao i stijene s kvarcnim vezivom. koje se s obzirom na kinemaliku nastanka nalaze kao odredjeni broj skupina. Kod toga su monomineralne stijene postojanije. roznjaci) srednje tVl'de stijene (krecnjaci. Tehnoloska svojstva stijena Znacajnije tehnoloske karakteristike stijena u inzenjerskoj geologiji su obradivost i otpornost pri busenju.komponente i gline koje ne bubre) Poznavanjem busivosti dobijaju se podaei bilai za izbor busaceg pribora.odmrzavanja. ali i kao materijala za gradenje i oblag~e objekata. cvrstoCi.) prilikom busenja kroz njih. zatim roznjaci. kvarciti. ali analiza ostalih fizickih i mehanickih karakteristika. a njihov je neposredni uticaj uglaVnOlTI izazvan padavinama. teksturi. pojave pojedinacnih pukotina. od polimineralnih zbog toga sto je u monomineralnih stijena koeficijent linearnog sirenja jednolik dok kod polimineralnih svaki mineral ima svoje specificne temperatume karakteristike. Stepen djclovanja hemijski agresivnih rnaterija ovisi 0 otpomosti minerala koji izgraduju stijenu. itd. temelje mostova i gradnju lTIOstova. 6. sto se manifesluje brzinom busenja iii habanjem busace krune. Prema busivosti razlikuju se: veoma tvrdc sti. Znacajno je da na vatrll nisu otporne izlivne ll1agmatske stijene staklaste strukture. Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata Istraziv~e pukotina lma poseban znacaj U okviru inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena.6. Uz to. teze se. a kvantitativno se otpornost karnena na smrzavanje odredjuje koeficijentom otpomosti. Uglacane stijene pored estetske privlacnosti llnaju ve6u otpon10st na djelovanje atmosferilija i drugih Vlli1jskih uticaja.1. obradjuje kamen jedrih i svjezih stijena izgradjenih od minerala priblizno jednakih fizicko-mehanickih karakteristika.5. Pukotine su u stijenskim masama veCinon1 kOl1centrirane te cine sisteme pukotina. mogucnost upotrebe karnena kao prirodnog graaevinskog materijala. zilavosti i svjezini minerala koji stijenu izgradjuju. Iskustveni podaci ukazuju da se teze obradjuju i poliraju krupnozrnaste stijene. U pogledu glacanja i poliranja. laporci s vecom kolicinon1 glinovite. koje mogu biti zahvacene pozarom. kvarcni pjescari. les.

ali reprezentativan broj (bez zanemarivanja pojava koje. potrebno je razluCiti ono bitno sto oznacava proucavanu pojavu iii proces.. Treba napomenuti. osi tunela i brana. Normalno. granicni uvjeti stabilnosti i promjene koje ce nastati izgradnjom objekta. Kod detaljnih istraiivanja mjere se elementi pukotina u cilju dobivanja statistickih podataka 0 njihovoj orjentaciji u terenu. u prirodnim i promijenjenim uvjetima nastalim gradevinarskim zabvatima.e dobiveni podaei interpretirati i odraziti u interakeiji sa stvamim. odnosno treba shematizirati problem. 6. a temelje se na teoriji slicnosti. sto se moze vidjeti na sliei 87. mogucem dotoku vode i slicno. odnosno traienje fjesenja u kvantitativnom smislu laboratorijskim i matematickim modeliranjem. vodopropusnost. istezanje i smicanje. Nacela modeliranja 270 7. prirodnim okolisem. vee se ogranicavamo na dovoljan. Projekci}a polulopte: po/arna (a) i ekvatorijalna (b) lzrada strukturnib dijagrama opisana je u udzbenieima geoloskog kartiranja i strukturne geologije. " h Stika 87. Pri tome kvalitati vne karakteristike sluze za definisanje problema. Kod toga treba orediti nacin na koji ee se neki proees (iii pojava) opisati i modelirati sa svojim opstim karakteristikama i kako ce s. Veei broj mjerenja omogueuje sigurnije zakljuCivanje. Izgled polurozete (dijagram pruzarya pukotina) Strukturni dijagrami imaju najvecu pnmJenu u statistickom prikazu strukturnih elemenata. Dok je to relativno jednostavno kod materijala za konstrukciju objekta (naprimjer. beton se smatra homogenim i izotropnim materijalom poznatib deformabilnih 17()' 171 . na terenu nije moguce istraziti i izmjeriti bas sve pukotine. odudaraju od cjeline). 7. raspored zona u kojima se koncentrisu razliciti oblici napona.1.3pad Slika 86. Smatra se da je dovoljno izmjeriti od 50 do 250 pukotina.' da se u gradjevinarskoj praksi strukturni dijagrami cesto koriste za dopunu informaeija 0 odnosu struktura prema. naprimjer: promjene naponskog stanja. tako da je pol u jednom slucaju postavljen u centar (polama mreZa). statisticki obradjuju i graficki prikazuju odredjenim Ol]agramima. naprimjer. dcfonnabilne karakteristike is!. Da bi se postigao zeljeni cilj. Bitna pretpostavka ispravnog postavljanja problema statistickog ispitivanja pukotina (i ostalih strukturnih elemenata) sadrzana je u spoznaji 0 zakonitostima njihovog poloZaja u prostoru i uzajamnim vezama. Pri tome treba imati u vidu da se svi strukturni elementi u terenu posmatraju kao pravci iii kao ravnine.Podaci 0 pukotinama se. a podjela po radijusu oznacava ucestalost pojedine skupine. tektonske karakteristike. Polozajna lopta za prakticne svrhe projektira se u ekvivalentnoj projekeiji (Scbmidtova mreza). a u drugom na periferiju (ekvatorijalna mreza). kod kojega podjela po vanjskom obodu pokazuje skupine (najcesee odredjene pravcem pruzanja pukotina). cvrstocll na pritisak. Statisticki se pukotine najcesce prikazuju rozetom iii strukturnim dijagramima. Modeliranje se u imenjerskoj geologiji moze definisati kao sistem ispitivanja prognoziranih dogadaja u vremenu i prostoru s obzirom na sastav stijenske rnase. Rozeta je predstavljena polamim koordinatnim sistemom. polozajna lopta (zamisljena i geografski orjentisana lopta. Kod toga se koristi tzv. i to njen donji dio). u globalu. moguce deformaeije. Matematicki modeli daju kvantitativne podatke kojima se cgzaktno opisuju inzenjerskogeoloski procesi i pojave. Podaei se obicno nanose na sjevernoj polovini (sl. 86). nakon terenskih istrazivanja. kako pravaca tako i ravnina. njenu strukturu i teksturu. Laboratorijski modeli predstavljaju na6n eksperimentalnog proucavanja pojava i njihovib posljedica na konstrukciju.

ovisno 0 potrebi i natinu izvedbe daljnjih istrazivackih radova. Obradjeni rezultati istraiivanja trebaju uputiti gradevinare u sve relevantne probleme koji ih ocekuju tokom gra(lenja. drugi i treci dio izvjestaja bit ce obradjeni u vise samostalnih jedinica. tekstuulnih i grafickih). uz trazenu stabilnost i sigumost. ponuda. a koje su u vezi s promjenama u stijenskoj masLRezultati istralivanja u drugoj i tree. sto je u funkcionalnoj vezi sa slozenos6u grade lerena i samog objekta.. ugovor i kopija racuna za izvedbeni rad. filmove. odnosno sve relevantne karakteristike vazne za funkcionalnost objekta. U projektovanju i gradnji temelja bitne su inzenjerskogeoloske karakteristike terena. liZ interpretaciju. U priiozima se nalaze grallcki materijali koji dokumentuju navode iz tekstualnog dijela (situacija. a sve li cilju dtfinisanja optiIl1alne gco111ctrije konstrukcije objckta i uvjeta gradenja. koj im zavrsuva prva faza u]oge inzenjera-geologa. Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivaja za razlicitc namjene . sve do pronalaska optinl<-llnog ljesenja. te shematizacija moze u scbi sadrzavati lunogobrojne i hitne grei:. Naravno. Interakcija objekta i stijene kao realnog okruzenja treba biti u svakom pojedinacnom slucaju istrazena i cjelovito odredjena. U drugoj fazi obavlja se inzenjerskogeoloski nadzor i .dlogorn temeljenja. Oomd" i interl'retaci. vezane stijene) rijesimo probleme deformacija i eventualnog 172 .1. radne karte. 6. izrazito je slazen i nadasv.fotograflje zanimljivih detaija i pojava koje 6e inzenjerskim zahvaton1 biti izmjenjene ili unistene). cjelokupni materijal se arhivira i euva (za eventualno konsultiranje u drugom istrazivackom radu iii za druge svrhe). potrebno je za sve faze projektovanja odrediti inzenjerskogeolaske karakteristike i njihov odraz na konstrukciju tokom izgradnje i u eksploataciji. dnevnike busenja. geofizicara.8. u kojem trebaju biti najmanje jedan primjerak gotovog elaborata. pomoene analize laboratorijskih ispitivanja i s1.obicno na pocetku iii na kraju tekstualnog djela . raz!iciti dijagrami i fototeka . to ih je 1110guce prilagoditi nacinu prinljerenolll obradi na racunaru i SilTIulirati stanjn (u snlislu promjena koje ce nastati u prostoru izgradnjonl nekog objekta. treba zastititi u cvrstom omotu radnog naloga za odredjeni posao. Kako se inzenjerskogeoiuskim istrazivanjilna prikupi veoma vcliki broj infonnacija (nulner1ekih. uz mogucnost niza Sinll. bit ce razliCit i uticaj inzenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena na objek!. cijim se poznavanjem omogucava da metadama mehanike tla (za inkoherentne i koherentne stijene) i mehanike stijena (za evrste. Treta faza poCinje zavrsetkom ohjekta. s prijE. koherentnim i inkoherentnim stijenama.I(e. SiD je Ve0111U blizu stvarnom stanjuL stijenska masa je u pravilu anizotropna. 6.treba navesti imena svih istrazivaca koji su sudjelovali u njegovom stvaranju. heterogena i diskontinuirana.po potrebi.1. a jedan primjerak obavezno treba dostaviti slilloi koja vodi geotehnicki katastar.2. kako bi se na propisan nacin i nn jednom mjestu euvali i obradiE svi geotehnicki istraZivacki radovi. zbog cega na pogodnom mjestu . tekstualne opise. Taj dio posla.. Izvjestaj 0 istrazlvackim radavlnla U osnovi treba sadrzavati tekstualni dio i priloge. (skice. Nakon zavrsenog posIa.oj fazi elaboriraju se posebno i takode cuvaju u prilogu radnog naloga. Temeijenje Osovna funkcija tcmelja neke gradjevine je prenosenje opterecenja objekta na podlogu. vezanim stijenama. pri tome moraju biti zadovoljeni osnovni nvjeti: trajnost. Brz! elektronski racunari snmnjuju mogucnost greske. Investitoru pripada onoliko primjeraka izvjestaja koliko je predvidjeno ugovorom.11acija. Izvjestaj 0 imenjerskogeoloskim istraZivackim radovima rezultat je timskog rada geologa.2.:' odgovoran.) . povecavajuCi istovrerneno brzinu obradc in i'onnacij a. Na kraju tekslualnog dijela slijedi papis literature kOjOlll su se autori sluzili za forrniranje stava 0 nekom problemu. U uvodu je izlozeno da je s izvjestajem svrsena tek prva faza uloge inzenjera-geologa. dopunjuju rezultati istrazivackih radova. 6.karakteristika. Tekstualni diu izvjestaja treba da sadrzi tri dijela: uvod~ prikaz vrsta i llletoda istrazivanjG i rezuhale iS1razivackih radova. sintetiziraju u izvjestaj U (J rezullatinlfl inzenjerskogeoloskih istraiivackih radovi. odnosno izvedbe bilo kojcg inze~erskog objekta . profili istraznih busotina i ostalih istraznih radova s deternlinacijorn.. funkcionalnost i stabilnost objekta. gradevinara i (po potrebi) strui'njaka drugih profila. geoloske kartc i profili. ali i sloma stijene). Sve pomoene radne materijale.ako sa ovaj izvodi u stijeni Jogieno. kad se prate eventualna slijeganja i deformacije. u granicanlH elasticnosti.ia rezultata Provedeni istrazivHcki radovi obradjuju se i. a u direktnoj su vezi sa stijenskorn masoru u kojoj se izvode radovi. Uz maksimalno mogueu usaglasenost koncepcije prajekta i karakteristika terena. objekte S obzirom na razlicitost inzenjerskih objekata koji se izvode na (iii u) cvrstim.

daje odgovor na pitanje 0 deformabilnim karakteristikama pomocu izraza: gdje su: e . i to 11e samo u neposred11oj kontaktnoj zoni temelj-podloga. U tome bitnu ulogu imaju parametri olporno'li na smicanje: kohezija (c) i ngao unutrasnjeg trenja ('1'). metodama proracuna iz domena mehanike tla dobijaju se pouzdani podaci 0 svim relevantnim karaktcristikama temeljenja. Danas temeljenje na takvim lnaterijalima ne predstavija velik problem.eto iz: Sestanov.). uzimaju se intaktni i poremeceni llzorci za laboratorijska ispitivanja. otpomi na smrzavanje. U tu svrhu su nuzm kvantitativni podaci 0 diskontinuitetima. Kada se za temeljenje koristi kamen. Takva situaeija upucuje na potrebll interdisciplinamog pristupa temeljenju l1a stijen!. cisccllje pukotina od ispune s1. polozaj slojeva.jbrze postize pomocu strukturnih (Schmidtovih) dijagrama. 1993. kao jedinog ispravnog puta rjesavanja prob1e1na. treba istraZiti i niz drugih parametara. mineralne izmjene. To se n". Vim . Razpodjele napona ispod teme/ja za homogeni izotropni elasticni Poluprostor(a) i diskonlinuilela pod razli(}ilim uglovima (b-j) (prema pokusu Gazieva /971. koji ·na indirektan naem. U nekim stijenama (glinovite stijene. bitnih za odredivanje postojeCih napona u masivu. ispuna) i utieaj vode. istezanje i smieanje. tc odredimo dopusteno opterecenje koje podloga moze preuzeti bcz lama ispod gradevine. karakteristike pukotiria (hrapavost. nz definisanje inzenjerskogeoloskih karakteristika. bit ce jasno da. izvedena mase. Na uzorcima se odredjuju parametri otpornosti na smicanje. pukotinska ispllna i njene karakteristike. To znati da takav kamen mora biti izgraden od rezistentnih 174 175 . problemi temeljenja ponekad mogu biti veoma slozeni. prikazane su na sliei 88.slijeganja Gednolikog iIi diferencijalnog).c. Na rezultate uticu parametri e i '1'. deformabilnost. U slucajevin1a vecih defekata u gradji stijene.koeficijent ostecenosti stijenske rnase. njihovim sistemima i medjusobnom odnosu.brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz monolitni uzorak stijene (m/s) Za izvcdbu temclja koristc se razliciti materijali. koji ovisi 0 brojnim faktorima. za homogeni izotropni elasticni poluprostor i za stijenske mase s diskontinuitetima pod razicitim uglovima. sirina. Uz to koristi se i koefieijent ostecenosti stijenske rnase. Poznavanjem parametara inkoherentnih i kohercntnih stijcna. niskometamorfirani . a za svaku vrstu stij"ena i raz!iciti naCin deformisanja. s obzirom 118 dodatne nap one kojima se djeluje na stijenu. duiina. smjer i ugao nagiba. Da bi se dobio cjelovit uvid u deformabilnost stijenske i karakter slijeganja.brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz stijenu u prirodnom stanju (m/s).). cvrstoca na pritisak. V" . polozaj diskontinuiteta i njihov medjusobni odnos..Qze se izvesti neposredno (bez temeljne stope) i s temeljnom stopom odredjenih dimenzija. preu::. poput betona i armiranog betona. Ol~jentaciono.jbolje i n". drveta i kamena. U cvrstin1~ vezaniln stijenmna. te njihove grade i sastava po dubini. celika. koje su u pravilu heterogene i anizotropne s brojnim deformaeijama u svojoj gradi i s odredenim prirodnim i naponskim stanjima. a koji mogu dovesti do njenog sloma.) Kod temeljenja treba uzeti u obzir ulogu podzemne vode. itd. odnosno mogu6e slijeganje istrazivanja mor". kako monolitnog uzorka tako i pukotinske ispune.ju rezultirati odredivanjem zona jednakih deformabilnih karaktcristika.kriljei) ta voda bitno mijenja kohezijll i neke mineralc Gonska izmjena. Temeljenje na stijeni m. temeljcnju prethode konsolidacijski radovi (injektiranje. lnzenjerskogeoloskim i njihova plombiranje betonom istraZivalliima odredjuju se litoloske karakteristike stijena. odabiru se varijeteti postojani u vlazi i vodi. Razlike raspodjele napona ispod temelja. eime se dobijaju podaei za projektovanje dopustenog opterecenja dimenzija temelja. Stika 88. Ako se tOllle doda i posve odredjeni. vee i u dubini do koje objckt djeluje 11a stijenu.

narocito bujicnim vodotocima. pedoloske. saobracajne. : STEPEN P(WOLj!\'()Sl'. klimatoloske. povoljan (5~IO%). KUnS-f." od""n" ! !. Prostomi polozaj stijena u terenu njihove strukturne karakteristike takodje bitno uticu na urbanzaciju. a naroeito polozaj vodonepropusnih i vodopropusnih slojeva.rZ. pogorsavaju sanitame uvjete i pridonose aktiviranju klizista. hidrografskc..lj. fLO" UL". promjene nivoa i hemijski sastave vode (zbog agresivnosti). ekoloske . ~ .'. zamocvarenje terena i erodiranje.. SIPA. U domenu geoloskih disciplina..tH tcr-cH Litoloski sastav terena takodje direktno utice na urbanizaciju odgovarajuceg podrucja.\ < . Za uspjesno projektiranje drenaZe !reba poznavati iilZenjerskogeoloske i hidrogeoloske karakteristike terena.-j :-. kod prostornog planiranja. Teren se s obzirom na povoljnost izgradnje u odnosu na nagib. OJ)f{O:---:.\.mineraia. -~ LK/ poj:lI'c kli/. prikazana je u tabe1i 11. seizrnoloske 1 geoll1orfoioske karakteristike.\.5 m od dna temelja. Terene u kojima se izmjenjuju litoloski clanovi razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika treba paZljivo istraZiti. Tabela 12. procese i pojavc kao i sel::micnost {erena 176 177 ..lIl NA~"\iO'<'. Povoljnost terena prema dopustenoj nosivosti stijena u odnosu na gradevinske radove u njima stabilnosti Y > ') Tabela 11. Veci znacaj za konacnu odluku ima litoloski clan s najnepovoljnijim fizickomehanickim karakteristikama.djnlj. Snizenje nivoa podzemnih voda usjesno se obavlja drenaznim sistemima. hidrogeoloske. kako povrsinskih i podzemnih.(JST TEHE~:\ !'ltE~t\ l InJ)I{['.2." :. maksimalni nivo podzernne vode smije biti do 0. seiZlnotektonske. tuale poroznosti i velike cvrstoce na pritisak. Podzemne vode visokog nivoa otezavaju izgradnju i eksploataciju objekata. sipara.. 6. : . I'O)A"v:'I.n<""a . bioloske. tako i otpadnih voda. liZ zoniranje terena s tog stajalista i naznaku fizicko-mehanickih svojstavu.donosenj~ optimalnih odluka 0 ttrbanizaciji.~~J . Velika painja posvecuje se stabiinosti terena kada su u pitanju pOjave poput klizista. Odabir dimenzija i oblika mora biti prilagoden svrsi.--" I I'L"I. l III t l\'jCHlO pOV-C. naroCito u projektovanju i izvedbi odvodnje." (. bujisnih vodotoka i njihovih nanosa. NaroCito je vaZno definisati geotektonske i neotektonske pojave u cilju prognoziranja moguCih seizmickih efekata na teren i objekte. brzinu i smjer teeenja.2. S obzirom na navedene karakteristike. U pravilu. vee je nuzno odrediti i litoloske. istezanje smicanje. Time cjelovile geoloske karakteristike. ). te seizrnotektonskih i SeiZll1ickih karakteristika. moze podijeliti na optimalan (nagib 1-5%).uji/'ulb 11.JflOst {crena za i~gri. .. plavljenja.. Pri tome se odluka 0 najviSem dopustenom nivou podzemne vode donosi u ovisnosti 0 karakteristikama objekta. uvjetno povoljan (10-20%) i nepovoljan teren (nagib veei od 20%).I. reljef ima veliko znacenje u planiranju izgradnji gradskih i industrijskih sadrzaja. uz sve 08talo (npr. Povrsinske vode mogu izazvati plavljenje hipsometrijski nizih dijelova.'. koji u vezi s drugi_m vrstanla istratjvanja doprinosi..\ . c1eterrninlra}u ieren za izgradnju sa svih relevantnih slaj aMta. Povol.. Kategorizacija terena prema dopustenoj nosivosti stijena i njihovoj stabilnosti u odnosu na gradevinske radove u njima.'" i PL\ VI J F. debljine vodonosnog sloja.L. I"'P"-: l. U pogledu morfologije !reba proueiti karakteristike reljefa nagibe padina. Ali. nije dovoljno odrediti sarno inienjerskogeoloske karakteristike.TVIU l" "".. Povoljnost terena za izgradnju. prikazana je tabelom 12. : P()JX.ldt!ju U odnosu na savrefllene egzodinulllh'k('. P"ostorno pluniranje I Inzenjerskogcoloska istraiivanja prostora za izgradnju novih urbanih podrucja treba posmatrati kao dio istrazivanja cieiokupnoookolisa.UZ\lI(:-'. Op6enito.

Nanosi na padinama ne smiju se zasijecati i . sintetizirana (na osnovu podataka prethodno izradenih karata omogucava sintezu i precizira interakciju s rezultatima drugih istraZivanja. u litolosku kartu._'_ _ . Zbog duzine saobracajnica.. tektonske i reljefue) mijenjaju se uzduz trase.-'. i nosivosti. pa na odredjenim dionicama postoje razliCiti uticaji egzodinamickih i endodinamickihprocesa i pojava koje oni izazivaju. uz naznaku mogucnosti vodosnabdijevanja i mogucnosti zagadjenja.. Kod cvrstih stijena problem predstavlJaJu tektonskI I mikrotektonski elementi narocito oni na lokaeijama zasjeka i usjeka. Prilikom istrazivanja posebnu pafujutreba posvetiti aktivnim i recentnim siparistima. inZenjerskogeoloskih i drugih istraZivackih radova. Uvjl-'lIKJ pOVOlj<Ul tcrcll 50 -._. te dopustenih nagiba... To je veoma vazno u brdovitom terenu. bidrogeoloska (registrira sve pojave vode.I I . a podaci 0 rnineralnim sirovinama...3. industrijske zone. L~C~="~F"". saobracajnice itd. inzenjerskogeoloska (prikazuje i daje prognozu stabilnost.KONOVi 1 . neovisno 0 geoloskoj starosti). mnoge karaktenstlke terena (litoloske. hidrogeoloskih.C. 178 179 . Na taj naCin se odmah odreduju nepovoljna podrucja i s projektantima obavljaju potrebne korekcije.. preporuke za ocuvanje prirodnih nvjeta i podatke 0 njihovoj prilagodbi). Cestovne saobracajnice Idejno rjesenje trase neke saobracajnice daju gradevinari. Geoloski podaei obraduju se po dlOmeama.2.. i prijedlog sanacije manje povoljnih podrucja.. gdje se izvode tuneli i vijadukti. a rezultiraju programom geoloskih.. Podaei 0 geomorfoloskim karakteristikama unose se u seizmotektonsko-seizrnolosku. Studija 0 utieaju svih navedenih faktora upucuje projektanta na izbor optimalnog rjesenja. Preliminarna istrazivanja za potrebe projektovanja i gradilje saobracajniea sadrze geolosko rekognosciranje terena sireg podrucja trase.. I' I STABl1.) ovisno 0 povoljnosti terena.DU _ KOEl JCIJb"\'1 PR010l)\. <. "i0 Rezultati ejelovitih geoloskih istraZivackih radova mogu.______L_s:!__. snlJ>Ai~J POVOLJ1'<OSTI I ' ! I I nOPusTE.. geoloske gradje. prema potrebi./'\[A OP'TERE(. '. jer su takvi terem (s aspekta lzgradnJe saobracajnica) veoma nepovoljni i redovno ih treba zaobilaziti. .1. te interpretira tektonsku evolueiju terena uz proejenu djelovanja seizmickih sila na prostoru predvidenom za urbanizaciju).___L ____. seizmotcktonsko-seizmoloska (prikazl!je geotektonsku i neotektonsku rejonizaeiju..23._____. a prikazuje najznacajnije elemente koji direktno uticu na izradu prostornog plana). 6... podrucja za sport i rekreaciju. te zastite od zagadjenja). te ib je uvijek neophodno izvesti prije prostornog planiranja . u pet razlicitih karata. inzenjerskogeoloske. > 1000 Ill. Saobracajnice Saobracajnice su gradjevinski objekti koji imaju sasvim specificne karakteristike u pogledu planiranja i izvedbe trase.. uz pojednostavljeni prikaz njihovog sadrzaja suo litoloska (prikazl!je vrstu stijena i njihov medjusobni odnos. Obim radova OVISI 0 geoloskoj gradi terena.NOST :J tkNjOl~ J 2 OTP()H pm Iv't. pa svaki veCi nekontrohsam zahvat moze Izazvah obrusavanje .usij~cati. prognozu mogucih promjena u terenn tokom izgradnje ali i n fazi eksploataeije objekta. Trasa se ucrtava na postojecu geolosku kartu odgovarajuce razmjere i uocava se geoloska grada terena. Takvi" s~ mater~jali u ~labil~oj ravnotezi. te njihove fizicko-mehanicke karakteristike. prezentirati model prirodnog sistema kojeg treba urbanizirati. To upucuje na neophodnost studioznog upoznavanja uticaja reljefa. Rezultati trebaju dati nedvosmislena rjesenja 0 odrzivosti projektirane trase u cjelini iii po dionicama. 6.200 lahiiMl I "v\'. Te karte.d . ali i klimatoloskih i ekoloskih faktora pnJe Izrade IdeJnog I izvedbenog projekta..b'lJA. hidroloskih i hidrogeoloskih te inz~njerskogeoloski~ karakteristika. ! ~ Izvedena istraZivanja omogucavaju rejonizaciju urbanih ejelina za izgradnju objekata razliCite namjene (stambena podrucja.

U nekonsolidovanom nanosu uzorci se uzimaju specijalno izradenim priborom.2. osim onih koje imaju izrazitu skriljavu teksturu.U tunelima. Zeljeznicke pruge Kod projektovanja zeljeznickih pruga.2. diskontinuiteta. Kamen za valobrane mora biti veoma male poroznosti. potrebno je istraiiti teren radi optimalnog rjesenja zastite voza i pruge (posebno nakon izlaska iz usjeka).3.3. na raziicitim vrstama stijena. velike cvrstoce i zilavosti. Ovdje treba naglasiti da u nevczanim materijalima i djelimicno glinama geomehanicka istraiivanja mogu dati odgovor na sva pitanja vazna za postojanost saobracajniea. bilo u cjelini iii po dionieama. najbolje karakteristike imaju sve svjeze magmatske stijene.4. Oni dajn prijedlog 0 prihvatanju projektovane !rase. erozija. narocito prstaca koji tokom svog rasta izlucuju razliCite agresivne komponente koje mogu razoriti kamen. Aerodromi Aerodromi mogu bili izvedeni u nizinskom reljefu. U brezuljkastim i brdovitim terenima s Jakim uticajem vjetra. djelovanje valova i morskih struja.2. njegove veliCine i nacina slaganja. Valovi i morske struje na pristanista djeluju razarajuce. Tuneli se rjeilavaju posebnim projektima. Temeljeni su na dubinama koje omogucuju pristajanje plovnih objekata odgovarajueeg gaza. koja rezultiraju spoznajama 0 litoloskim i tektonskim karakteristikama. programira se istraino busenje i kopanje istraznih jama. 6.3. Dobivene rezultate analizira tim strucnjaka u sastavu projektant. Stoga se pri istraiivanjima za potrebe projektovanja zeljeznickih pruga velika paznja posveeuje karakteristikama reljefa. U pogledu povoljnosti terena za temeljenje pruge.3. ali i lIZ pomoe ronilaca. Nakon obavljenih geoloskih istrazivanja. Kod izvedbi nasipa treba odabrati kamen male poroznosti. Zbog toga se potrebna paZilja posvecuje pravilnoj izvedbi valobrana. i rijecnim dolinima i u brdsko-planinskom reljefu. Injzenjerskogeoloske karakteristike nanosa i stijena koje izgraduju morsko dno odreduju naNn temeljenja pristaniSta i moguenosti produbljivanja morskog dna u slucaju potrebe. odroni). To se odnosi na savremene injzenjerskogeoloske egzodinamicke proeese i pojave (klizista. siparista. odnosno 0 potrebi njenog premjeiltanja. koji se u njega utiskuje. uzduz trase obavljaju se probna usijecanja i zasijecanja. otporan na atrnosferske i druge vanjske faktore. Ostale karakteristike inzeJ1jerskogeoloskih istaZivanja sliene su onima koje su opisane u dijelu 0 cestovnim saobracajnicama.InZenjerskogeoloska istraiivanja izvode se u sirini od 200 do 500 m s obje strane projektovane trase. narocito 180 181 . Kod toga je potrebno znati da su obalni i morski reljef u medusobnoj interakeiji. odredujuci pri tome debljinu i sastav nanosa. i na pojavu bujicnih vodotoka i njihovih nanosa. u saradnji sa geomehanicarima i strucnjacima. vrijede strogi kriterijumi kao sto je to slucaj kod cestovnih saobracajnica. Reljef morskog dna odreduje se dubinomjerima. bitno je istraziti geolosku gradu i topografiju morskog dna. Uz strme stjenovite obale morsko dno je na veeoj dubini stjenovito i obicno bez bitnijih debljina nanosa. Neposredna zracna zona proucava se sa stanoviSta meteorologije. 6. Rezultati istrazivanja prikazuju se na kartama u razmjeri od 1 :200 do 1: 1000. biljnog rastinja.Pomorske luke Pomorske luke su objekti izgradeni na rubovima obala.2. labilnim padinama i Jokacijama mogu6ih odrona. Kako je reljef posljedica djelovanja ejelokupnih geoloskih faktora od postanlm do danas . nestisljiv.otito je da u inZinjerskogeoloskom smislu treba istraziti teren. klizistima. slozenim izmedu profila od betona i zeljeza koji su izvedeni za tu svrhu. U krskim terenima potrebno je otkriti eventualno postojanje podzemnih supljina ispod pruge da bi se izbjegla pojava proloma. 12 podrucja mehanike stijena. Zastita se izvodi pomocu pregrada temeljenih u teren. geolog i geomehanicar. odnosno njihovog nagiba u usponu i padu. zbog mogucnosti pojave s'1idnih nanosa i lavina te udara odronjenog kamenja. kao i veliCini radijusa krivine. usjecima i zasjecima pafuju treba obratiti na plohe 6. Pri izboru dijela obale za izvedbu pristanista i komunikacija. osobito njegovu stabilnost. Ako treba. te topografiju i geolosku gradu obalnog dijela . vezane sedimentne i metamorfue stijene. Topograftja i geoloska grada obalnog dijela u luci mora omogueiti izgradnju stabiine i dovoljno prostralie operativne zone. radi odredivanja nagiba kosina.zilav otporan na udar i srnrzavanje ali i na djelovanje organizama. Blago zaravnjene padine se u blagom nagibu nastavljaju u more.Uzorci iz cvrstih stijena uzimaju se istraZnim radovima. naroCito u pogledu karakteristika upotrebljenog kamena. zalim betonskim i kamenim zidovima i drvenim gredama. u pravilu s vecom koliCinom i debljinom sitnozmastg nanosa. za utovare i istovare s brodova te lahku izvedbu komunikacijskih saobracajnica. kao i na hidrogeoloske karakteristike terena i djelovanje povrsinskih voda kojemogu ugroziti prugu.

slo.sitnih cestiea liZ kontroiu stabilnosli i stisljivosti terena. Slika 89. koeficijent filtracije. Srednje teske tunele: u poluokamenjenim stijenama manje cvrstoce. stepen vlaznosti. U takvim podrucjima uz inzenjerskogeoloske.smjera jaCine ucestalosti vjetra te ucestalosti magIe. Razvija se manji vertikalni a mjestimicno i boeni pritisak pa su obavezni podgradnja i oblaganje.Sm od kote temeljenja. stepen trosnosti povrsinskog dijela. snijega i leda sto bitno utice na izbor lokacije aerodroma. granieu plasticnosti.kod slijetanja avion pritisce podlogu silom od minimum 200 leN/m2 do maksimum 1500 kN/m 2). Brdsko-planinska podrucja S11 uglavnom izgradena od cvrstih vezanih stijena razlicitog sastava i starosti te u inienjerskogeoloskom smislu treba istraZiti petrografski sasta\'.Zbog toga je potrebno obaviti detaljna istrazivanja kartiranjem i odredivanjem strukturno geoloskih karakterisika. Laboratorijskim ispitivanjem na uzoreima i ispitivanjem in situ u terenima nevezanih i poluvezanih stijena treba odrediti granulometrijski sastav. sirinu i medusobne odnose}. te laboratorijskim i in situ mjerenjima sto detaljnije upoznati podlogu kako bi se u cjclosti osigurala stabilnost uzletno-sletne staze i ostalih objekata te postigla odgovaraju6a nosivost (npr.-Sestal1ovic. morfo1oske i ostale prirodne okolnosti. jace ostecenim cvrstim stijenama i stijenama u procesu raspadanja. poroznost. potkovicastog su oblika) i hidrotehnickih objekata (hidrotehnitki tuneli su pod pritiskom. razliCite stijene u podzemlju razliCito reaguju kod izvodenja gradevinskih radova. Grihble: jz . ~ u bokovima od 5 % do 10 %. gustocu i prostOlTIU masu. u podzemlju. I u takvim terenima treba racunati s koliCinom i uticajem povrsinskih i podzemnih voda. a u glinama do 1. Zbog stabilnosti oi:>jekata. a narocito uzletno. prostornu masu (zapreminska tdina). fizicke i mehanicke karakteristike. Oblaganje se u eijelosti izvodi samo u tunelima hidrotehnicke namjene. Nema pritiska pa su podgradnja ! oblaganja nuini sarno u jate razlomljenim zonama.0 m. Dopusteni visak izbijanja (s1. U nizinskim podrucjima s preovladavajuCim nevezanim poluvezanim sedimentima te vi so kim nivoom podzemne vode koja se u maksimalnim kotama moze podignuti do povrsine terena i ugroziti avionski saobracaj velika pafuja se posve6uje efikasnoj drenazi. U karstnim terenima problemi se pojavljuju zbog postojanja manjih i vecih kavern. gustocu (speeificna [dina).U brdsko-planinskim podruejima moguce je izgraditi podzemne hangare za avione. i prema potrebi i helnijska svojstva. Tuneli Tuneli su podzemni objekti koji se grade u sklopu saobracajnica (cestovnih i zeljeznickih. kruznog su oblika ). granicu tecenja.sletne staze i aerodromske staniee maksimalni nivei podzemnih voda u pjeskovitim i sljunkovitiln sedimentima moraju biti niZi od nivoa temelja najmanje 0. karakteristikama stijenske mase u kojoj se planira njihova izgranja dijele na: _ Labke tunele: u cvrstim stijenama velike tvrdoce i zilavosti.1986) 182 183 . dok za veoma teske tunele u svodu lZllOS! 20-40% au bokovima 10-20%.zenost zrna. KOn/llra plamranog i i:::biJenog profila lunela II slojevllll1l srijcnama ra:::licitog liloioskog sastava (premo Lean. Moguca su bubrenja sa svih strana pa i u podu tunela. _ Teske tunele: u slabo vezanim plasticnim veoma raspadnutim i razlomljenim stijenama. Razvija se snazan podzemni pritisak pa su nuine jake podgrade i debela iIi armirana obloga. diskontinuitete (njihov polozaj. trajnu paznju treba posvetiti drenazi i onemogucavanju ispiranja . nivo do 1. Slicni probleml postoje i u prosirenim rijecnilli doli nama.5 metara. Obavezno treba geofizickim istrazivanjima.Razvija se snaZan podzemni pritisak pa je potrebna jaka podgrada i adekvatno oblaganje.89) za laltke tunele iznosi 10% za srednje teske tunele prosjecno do 10%.4. _ Veoma teske tunele: u slabo vezanilll i nevezanim stijenama sa znatnim kolicinama vode i vlage. koheziju.To ce posluziti kod proracuna dopustenog opterecenja na kontaktnoj povrsini objekta i terena. petrografski sastav fragmenata. cvrsocu na pritisak i udar.U pjeskovitim glinama smiju dostic. za teske u svodu od 10% do 20%.2. te otpornost na smrzavanje i uticaj vode. istraZnim busenjem. 6. Tuneli se ovisno 0 geoloskim. praznih iIi ispunjenih produktima trosenja nastalih in situ. S obzirom na razlicitost u sastavu. ugao unutrasnjeg trenja.

. . i kod vijadukata). istramog busenja. stisljivosti. U pogledu iiloiogije. uz detaljno· registrovanje svih relevantnih geoloskih karakteristika i njihovo ucrtavanje na inzcnjerskogeoloskol1l profllu tunela u rnjerilu od 1:100 do 1:200 (s1. te osipanje i klizanje po povrsinan1a diskontinuiteta. tektonske i strukturnogeoloske karakteristike. U takvim stijenama. U slucaju izvedb. vijadukti izvode se u sklopu saobracajnica. Bitni geoloski podae. a vijadukt objekat koji premoscuje suhu dolinu.o i:::Ses!u!1ovic 1986) U ovoj fazi istrazivanja su veoma vazna i n10raju biti tacna i pravovren1ena jer rezultiraju podacima koji mogu uticati na izmjene u glavnom projektu tukom izvedbe a u [azi eksplatacije tunela (kod eventualnog ostecenja obloge) daju llvid u graau i sastav ostecene dionice. istrazivanja tokom eksploatacije tunela sastoje se u instrumental nom pracenju svih relevantnih karakteristika u pogledll stabilnosti i postojanosti objekta jer je iskustveno dokazno da. i nakon niza godina moze doc. (prema Alagdalenic preuze. velika se painja posvecnje debljini sloja.Zavrsni claborat 0 istraiivanjin1a tokom izgradnje tunela izvanredno je vazan materijal jer se koristi za projektovanje i izvodenje tunela u slicnirn geoloskirn prilikama. tiksotropij. poroznosti. Fizicko-lnehanicka svojstva koja utiCll na stabilnost temelja stubova mostova i vijadukata (a time i na cjelokupnu konslrukciju) Sll: cvrstoca na pritisak. Svi navedeni radovi rezultiraju claboratom 0 injzenjerskogeoloskim uvjetima izgradnje luncia u sklopu kojeg so obavczno nalaze prognozni inzenjerskogeoloski profili.istrazivanja tokom igradnje tuneia sadrze pracenje radova. uglu unutrasnjeg trenja. za lemeljenje mostova i vijadukta povoljne su sve svjeze cvrste stijene koje odgovaraju kriterijama nosivosti. SLl potrebni prj projektovanju i izgradnji mostova i vijadukta. optornost na uticaj vode i otpornost na udaL Hidrogeoloske karakteristike bitne za sigurnost temeljne konstrukcije su: podzemni tokovi i veliCina slivnog podrncja s kojeg voda gravitira lokacijama stubova. Istrazivanja se izvode 11 tri faze: . 90). hidrogeoluske karakteristike i uticaj savremenih egzodinamiekih procesa i pojava. nivou podzemne vode i njegovom kolebanjll. gustoca. razliCitih ispitivanja in situ (tnetodama mehanike stijena) i labormorijskih ispitivanja.2. 2ilavost. sufoziji i likvefakciji LB s t!"H I I I I t Il Stika 90. istrazivackiln radovima u svim fazan1a projektovanja. a povremeno u slueaju bujicnih vodotoka. Struktllrnogeoloske karakterislike su bime kod odredivanja lokacija temelja siubova i iskopa za teu1clje (radi njihove stabilnosti i otpornosti na seizmicke uticaje i postizanje dopustene nosivosti).5. otpornost na smrzavanje. temelja stubova mostova i vijadukata u nevezanim i poluvezanim stijenama.Mostovi i vijadukti Mostovi . zbog skracivanja duzine puta i troskova koji bi nastali obilazenjcm a takoder i zbog poboljsanja saobracajnih karakteristika trase.Pri projektovanju i izgradnji tunela inzenjerskogeoloska istrazivanja su od najvece vaznosti jcr moraju rezultirati podacima koji su neophodni za odabiranje najpovoljnije varijante i predvidanje teskoca koje se mogu pojaviti prilikOll1 izvodenja i tokOIn eksploatacije objekta . koj. Smatra se da je most objekat koji spaja obale neke rijeke. odnosno rijecne doline. povisenih temperatura i podzenmog pritiska. inzenjcrskogeoloskog kartiranja geofizickih istrazivanja. odronjavanje dijelova stijenske rnase. zbog morfoloskih karakteristika tcrena. lnienjerskogeoloski projit tune/a (LB-/ijevi bok S-svod DB-desni bok). U torn smislu nepovoljcne karakteristike imrtju stijene koje su jako razlomljene i trosne~ naroCito ako je telnelj lociran u rasjednoj zoni iii u razlomljenom tjemenu antiklinale. poroznost. 6. granulometrijskom i petrografskom sastavu. Pri tonIe treba paznju posvetiti pojavama podzemni voda i plinova. fizicko-mehanicke osabine. tunela izgradenog u veoma nepovoljnim stijenama (npr. Savrerneni egzodinamicki procesi koji uticu na stabilnost Illostova i vijadukata su: fluvijalna erozija (veoma i trajno izrazena na obalama koje spajaju most.Takva se ocjena daje nakon studiozne obrade geoloskih karakteristika.istrazi\'anja za potrebe projektnc dokumcntacije~ koja rezultiraju ocjenom 0 moguC:~nostin1a i ogranicenjirna predlozenih varijanti (iii sumo jednog t:. prostorna masa. odnose se na litoloski sastav terena. slozenosti zrna. treba definisati karakteristike bitne za gradcnje i sigurnost u eksploataciji. koheziji. bujanju.u jako ubranim poremecenim i degradiranim niskometamorfisanim skriljcirna). tc vodopropusnost i nivoi kolebanja podzemne vode.iesenja). do pucanja i deformisanja obloge ali i do pomicanja trase 184 185 .

6. u takvirn terenima potrebno je studiozno izuciti sve vazne faktore. Zbog toga su nagibi kosina i usjeka u nevezanim i poluvezanim sedirnentirna u pravilu veorna bIagi. uz trajno nabijanje vibrovaljeima i osiguranje optirnaine vlainosti. Ostali rnaterijali zahtijevaju blaze nagibe. 0 cernu ce ovisiti naCin terneljenja (pIitko terneIjenje iIi terneljenje na busenirn iii zabijenirn pilotirna). Zasjeci i usjeci izvode se u rnorfoloski razudenom terenu. u siucajevima kada je kota nivelete trase iznad kote terena. stabilnost kosina aVIS! 0 granulometrijskorn petrografskom sastavu.b-zG!>jek u krecnjaku stabilan S obzirom na odnos nagiba slojeva i kosinc zasjeka. osipanja).c-usjek u krecnjaku sa stabilnim lijevim bokom i desnim bokom sklonom klizanju po slojnim povrsinama (diskontinuitetima) Nasipi su takode objekti koji se izvode na eestovnirn saobracajniearna i zeljeznickirn prugama. a radi povecanja stepena sigurnosti i stabilnosti. odronjavanja. Stabilnost zasjcka i usjeka. Stabilnost kosina nasipa. kao i nasipavanje pojedinih njegovih dijelova u funkciji su realizaeije eestovnih saobraeajniea i zeljeznickih pruga. usjeci i nasipi Zasijecanje i usijeeane terena. U terenirna izgradenirn od nevezanih i poluvezanih sedimenata. pijesak. U kraskirn terenirna gornji dio kosine zasjeka i usjeka izvodi se u blazern nagibu od donjeg.U slojevitirn stijenarna bitan je i odnos nagiba slojnih ploha prema nagibu kosine zasjeka i usjeka (slika 91).Zasjeci. U cvrstim. vodopropusnosti. narocito one koji mogu izazvati pojave klizanja. razlornljenosti stijenske rnase. za nasipanje se koriste sljunak. U tu svrhu izvode se potporni i oblozni zidovi. gabionski madraei. Ako karnena nema u terenima (u terenirna izgradenirn od poIuvezanih i nevezanih sedirnenata). Opeenito. kod kojeg ce bokovi biti stabilni. Time se izbjegavaju visoki stepeni nagiba trase i njezino produzenje obilazenjern prepreke. prilagodeni njihovim karakteristikarna u pogiedu stepena otpornosti rnaterijala na SlllCan]e. koji traje godinarna. Upotrebom i pravilnorn ugradnjorn karnena elirninise se rnoguenost slijeganja. povoljnih petrografskih i fizickomehanickih karakteristika.U glinarnaje to dug proees. nesimetricna radi postizanja stabilnosti oba boka U odnosu na slojevitosf . u nagibu I: I i veeern. vezanirn stijenama izvedba zasjeka i usjeka. odnosno odredivanje nagiba kosine. u svim slucajevima kada je kota nivelete trase ispod kote terena neposredno u padini (zasjeei).0usjck u magmatskoj stijeni s aha stabllna boka . i glina su u nasi pima stisljivi. nivou podzemne vode i njegovom oseilavanju. poroznosti. uglu unutrasnjeg trenja materijala. biti od veorna strmih do okornitih. sirine potrebne za prihvacanje rnanjih odronjenih kornada i ublaiavanje njihovog udara na saobracajnicu.(tecenje stijena).:b-usjek u krecnjaku. pijesak i glina. posveeuje se painja u razlornljenirn stijenarna. Zastiti kosina od utieaja savremenih egzodinarnickih faktora (erozije. J. 2 Slika 91. klimatskim faktorima (smrzavanjul. Nasipanje se obavlja u slojevirna debljine do rnaksirnum 60 em. dobro slozeni kernen. prostornorn polozaju pukotina i njihovorn rnedusobnorn odnosu. te 0 proslojcima i leearna materijala razliCitih granulometrijskih i fizicko-mehanickih karakteristika.a-zasjek u magmatsko} stijeni stabilan pri vrlo strmom nagihu . Kod izrade veorna visokih zasjeka i usjeka. izraduju se kontrafori sa sidrenjern u stijenskoj rnasi iIi se stijenska rnasa zasticuje rnlaznim betonom. Za izvedbu nasipa najpovoljniji je lomljeni. U ovisnosti 0 geoloskim karakteristikarna stijena. postize se karnenom. (visih od 6rn). ovisno je 0 litoloskorn sastavu. c-zasjek u krecnjaku nestabilan S obzirom no odnos nagiba slojeva i nagiba kosine zasjeka 2. Sljunak. uobicava se izvesti berma. odnosno podlozni slijeganju tokorn vrernena. 1 Nagibi kosina rnogu u cvrstirn stijenarna. Cilj irn je postizanje projektovane nivelete u visinskorn i prostornom smislu. sirnetricni i nesirnetricni. Konsolidacija nasipa u sljuneirna traje relativno kratko (slicno je kod pijesaka). uz povoljne inZenjerskogeoIoske i strukturnogeoloske karakteristike. U pravilu je u takvirn terenima prvih nekoliko metara stijene intenzivno razlomljeno i odvojeno u blokove razliCitih dimenzija s pukotinarna koje su pretezno ispunjene zemljorn crvenicom.6.2. iii podrucju niskih brezuljaka (usjeei). Za izvedbu nasipa nisu 186 187 . koheziji. postavljaju se usidrene zicane mreze sa zategarna.

sprecavanja pop lava. . za postojanost akumulaeijskog jezera i njegovu funkeionalnost obavljaju se i druga istrazivanja.geoloskoj gradi i vizuelnoj ocjeni kvaliteta stijena. . S obzirom na to da njihova pogresna iii nedovoljno precizna oejena moze lzazvati katastrofalne posljedice. silt (prah) i gline s organskim materijarna. materijal potreban za njenu izvedbu.lokacijarna povoljnim za akumuliranje vode.postojanost kosina usjeka i zasjeka ). oko brane i ispod nje. izdasnost izvora. . 6.hidrogeolSkim karakteristikama (nivo podzemmne vode. Osim toga. U fazi istraiivanja za pootrebe glavnog projekta koriste se spoznaje prethodnih faza istrazivanja i obavljaju dopunska detaljna istraiivanja na lokacijama pojedinih dijelova objekta. medu kojima veliki znacaj imaju ona koja obraduju uticaj akumulacije na eko-sistem i osiguranje postojanosti (odnosno poboljsanje karakteristika) odgovarajucih izvora u nizim 188 189 . .akumuliranju materijala (koji moze biti transportovan zbog djelovanja denudacije i erozije) u izvedenim objektima. Naravno. hemij skim svoj stvima vode moguCim gubicima proej edivanj em. klimatoloske i meteoroloske karaicteristike. Posebna painja posvecuje se nestabilnim padinama i klizistima.2. ovisno 0 vrsti objekta i potTebi.2. Rezultati se graficki prikazuju na kartama i profilima u mjerilu od 1: 100 do 1:5000.Akumulacijska jezera Kod izvedbe akumulacijskih jezera za potrebe energetike. istrazivanja tokom izvodenja radova. te koliCinu nanosa koja se vremenom taloii u akumulacijsko jezero. i prijedlozima sanacije. definisu se: naein i dubina temeijenja. podzemnih i porsinskih tokova).rezultatima razliCitih probnih opterecenja. su kompleksna i raznovrsna jer zahtijevaju taene i do kraja precizne determinacije odnosa na terenu.geofizickim parametrima. jer naknadno uoeeni detalji (koji u kompleksnim geoloskim istraiivanjima prije nisu uoceni) mogu vrijediti za prilagodavanje realnom stanju. vodosnabdijevanja. Istrazivanja ove faze moraju rezultirati spoznajama 0: .Hidrotehnicki objekti Geoloska istraiivanja za potrebe izgradn. posebno ani sa vecom koliCinom glinovite komponente). tunela i drugih dijelova objekta. istraiivanja za pOlrebe izrade osnovnog projekta. U fazi istraiivanja za potrebe osnovnog projekta istrazuju se lokacije koje su odabrane kao povoljne za hidrotehnicke objekte. uticaj egzodinarnickih i endodinamickih procesa i pojava. dobiva se uvid n geolosku gradu lokaeije unutar kompenzacijskog bazena.radovima koje treba obaviti za izradu osnovnog projekta. istraiivanja za potrebe izrade glavnog projekta.1. obavlja se izbor lokacija povoljnih za akwnuliranje vode i za eksploataciju i preradu potrebnog karnena iz privremenog kamenoloma.7. lnzenjerskogeoloska studija. fizicka i mehanicka svojstva stijena. U fazi preliminarnih istrazivanja uz konsultaciju postojecih objavljenih radova i fondovskih dokumenata. naein izvedbe.akumulacija. potrebno je prouCiti morfoloske karakteristike terena. smijer kretanja podzemne vode.nestabilnim padinama i klizistima. Odreduje se ugao kosine zasijecanja i usijecanja padina. glavna podrueja gubitaka procjedivanjem u podrucju akumulaeije te oko brane i ispod nje). kanala).Odreduje se tip brane. Dobiveni rezultati koriste se kao temelj za glavni projekt ejelokupnog investieionog zahvata. . poljoprivrede ltd. veliCina slijeganja stijenske mase ispod brane.je hidrotebnickih objekata (brana. U sklopu rezuitata istraiivanja za potrebe osnovnog projekta. koja je rezultat istrazivanja ave faze. Osnovnim projektom definise se konacni izbor lokacije najpovoljnije za hidrotehnicki objekt. maksimalna dopustena visina uspora i drugo. -inienjerskogeoloskim karakteristikama (mineraloskopetrogarfska. uzimajuCi u obzir pozitivne i negativne faktore. mora sadrzavati spoznaje 0: . mogucnost procjedivanja unutar akumulacije.povoljni materijali podlozni trosenju i raspadanju (npr. laporci. 6. veliCinu slivnog podrucja. hemizam podzemne i nadzemne vode. ali ni gradevinski otpad.debljina povrsinskog trosnog pokrivaca. Tokom izvodenja radova kontrolisu se oejene prethodnih faza istraiivanja i zakljucei. IstraZni radov! provode se u cetiri faze: prelirninama istrazivanja. hidrogeoloske odlike (prosjeenu koiicinu dotoka u akumulaeiju od padavina. .7.

uz registrovanje svib relevantnih hidrogeoloskib pojava. zbog njene osjctljivosti 11a potrcs. a izvedba je moguca liZ strogo postovanje uvjeta gradnje u seizmicki aktjvnim podrucjima. Savrerneni egzodinamicki procesi obieno su rezultat porasta nivoa vode u podzemlju sto se prenosi i na sire podrucje padina. c-olak~aJ1a armiram!-bclOnska brana.7. Savremene brane se izvode od betona. oSlpanJe. Mogu biti koristeni i kao plovni putevi (npLSueski. lnzenjerskogeoloske karakteristike. ovisno 0 pritisku akumulirane vode koji na branu djeluje i inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena u kojim se izvode. 6. Svi nabrojani elemen6 ovisit ce 0 inzenjerskogeoloskim.2. dopusteno opterecenje i mogucnost smicanja brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom.). Dopusteno opterecenje na dodirnoj plohi teren-temelj Ima posebno znacenje zbog pritiska kojim brana cljeiujc na stijenu svojom lnaSOill. Smicanje brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom dogada se redovno po plohama diskontinuiteta (slojnim j tektonskim pukotinama). sta znaei da u fazi istrazivanja i projektovanja treba pazljivo pri6i litoloskim· i strukturnogeoloskim istrazivanjima ten1eljnc stijene i bokova. sufozija) 1 intenzitet ispunjavanja akumulacija razliCitirrl nanosima (transportovanim vodenim tokovima iii nastalim trosenjem stijena obeda akurnulacije). narocito one izgradene od betona i afmiranog betona. kao i u fazi eksploatacije. rijecnim prosirenim dolinama). U morfo!oskom smislu brane se izvode u susnim dije!ovima rijecnih dolina iii na nekom drugom morfoloski pavoljnom mjestu.7. Inzinjerskogeoloskim istTaZivanjima bitno je odrediti stabilnost obala akumulacije S obzirom na djelovanje vode (denudacija. posebno prilikom naglog punjenja i praznjenja vode. 190 191 . Lucne anniranobetonske brane izvode se u uskim klisurama. Po potrebi mogu bItt oblozenl (cak i u vodonepropusnom terenu). lspucalost znatno utice i na izbor tipa brane zbog potrebe unosenja dodatnih sila (razliCitim vrstama sidara) u tercn. U morfoloskom smislu. U sirem podrucju akumulaeija. seizmicnost. kako bi sc osiguraia stabilnost brane.U seizmickin1 zonama se u s!ucaju potresa veceg od 6 stepeni MSK-64 skale. pravougaonog iii trapeznog oblika.Branc radova u eilju sprecavanja gubitaka vode ispad i oko brane. takvim pojavama. primjecenaje povecana seizmicka aktivnost. a nasute u sirim rijecnim dolinamf).podruejima.. Vrsta materijala od kog ce neka brana biti izgradena takode ovisi i 0 morfo!ogiji. Kanai je moguce izgraditi u svim vrstama stijena. Pri lOme morfologija terena i inzenjerskogeolaske od!ike stijena imaju veorna vaznu ulogu. uz prethodne prognoze.Kanali Kanali su dovodni i odvodni objekti hidrotehnickih sistema za potrebe energetike i poljoprivrede.3. Za postojanost akumulacije najpovoljnije su vadonepropusne stijcne (npLsvjeze magmatske). Seizmicnost terena je jedna od komponenata koja takodc bitna utice 11a izbor pregradnog mjesta i tipa brane.Raz/iCifi tipovi brana 11 popre<-'nom pre.2. erozija. Panamski kana! itd.~/ekll (a-naslIta zemljana brana s glinenimjezgrom. treba posvetiti . lspucalost terena i s njom u vezi hidrogeoloske karakterisike uvjetuju projektovanje -. klizanja masa. U geoloskom smislu. koje (uz astale) posebno treba prouCiti pri odabiranju lokacije i tipa brane su: razlomljenost terena. b-masivna hClOnsko brana. Najucestaliji tipovi brana prikazani su n3 sl1d 92. odronjavanje. i neoblozeni. te se tom problernu u fazi istrazivanja i projcktovanja poklanja odgovarajuca paznja. armiranog betona i kamenog nasipa s vodonepropusnim glinenim jezgrom. akumulacijska jezera se uglavnom izvode u prasirenim dijelavima rijecnih dalina te u podrucjima kraskih polja (ali uz bitna i raznolika istrazivanja i injektiranja radi ostvarenja postojanosti akumulacije).2. vaino je hidrogeoloskim istraiivanjima odrediti vodopropusnost terena na obodima 1 u podrucju dna akumulacije. U fazi projektovanja.1=7\ ~~-- d S/ika 92. s razlicitim stepenima nagiba osc i bokova. S danasnjim stepenom tehnickotehnoloskih dostignuca. akull1ulacije se ostvaruju i u kavernoznim razlomljenim krskim terenima (u krskim poljima. d-/uhw betonska hrana) 6.odgovarajucu pazllJu. b Brane su hidrotehnieki objekti kojima se omogueava zadrzavanje vode u nekom podrucju. pokriveni i nepokriveni. obavezno izraduju karte seizmicke mikrorejonizacije. uvalarna.

socijalnom i tehnicko-tehnoloskom smislu. neophodno je : . Obim i vrsta istrazivanja ovisit ce 0 siozenosti litoloske i tektonske grade terena. odredivanja diskontinuiteta (u cvrstim stijenarna). jos i istramo busenje i raskopi. neophodno je u inzenjerskogeoloskom smislu istraZiti teren radi pripremanja podloge za odlagaliste otpada te odredivanja stabilnost. po potrebi sadrze i geofizicka istrazivanja i istrazna busenja. koriste se prvenstveno gline i prab. prostorne mase ( zapreminska masa ). s napomenom da gline ipak !maju najvise povoljnih elemenata. i padine u kojoj ce kanal biti izveden. Takvi podaci upucuju na eventualno potrebne mjere oblaganja kanala. injektiraju se ani dijelovi u kojima se voda gubi pri\'ilegovanin1 putevin1a (u vccim dobro povezaniln puklinama). litoloskim i strukturnogeoloskim karakteristikama terena. Ako se zahtijeva vodonepropusnost.hidrogeoloskim. vodopropusnost stijena. To su: hidrogeologija i inzenjerska geologija.izdvojiti teren povoljan za lokaciju odlagalista otpada. ali i 0 konstrukcij skim odlikama kanala i zahtjevima projektanta u veZl sa vodonepropusnoscu kanala. Upravo tQj segment zivota nastoji se rijesiti s ekoloskog i sanitarno-epidemioloskog. U ovom posljednjem (tehnicko-tehnoloskom smislu) bitnu ulogu imaju inzenjerskogeoloska istrazivanja. a ponekad i izradu raskopa. pamja se posvecuje 6. treba ugraditi odgovarajuce materijale u podlogu. veliki znacaj u trazenju optimalnog rjesenja lokacije odlagalista imaju dvije specijalisticke discipline koje su s gradevinarstvom najvise povezane. Pri inzenjerskogeoloskim istraZivanjima odlagalista otpada primjenjuju se. U inzenjerskogeoloskom smislu bitne su karakteristikc stabilnost kosina kanala. definisu slivno podrucje podzemnih voda. njenu brzinu i mjesto (mjesta) isticanja. osim kartiranja (u svim stijenama). kosina zasjeka u odnosn na traZenu visinu. koncentraciju zagadivaca u vremenu. ugla unutraSnjeg trenja.ene karakteristike terena.izdvojiti teren koji pripada slivu crpilista (odnosno izvoru) pitke vode i voda za potencijalno vodosnadbjevanje naselja i industrije. Uz to pokriveni inertni materijal mora se lahko i brzo zbijati ffiaSinama. Medutim. U okviru geologije.gabionirna) i trajnim ciscenjem dna. U tu svrhu. istraZivanjima zabvata sira okolina u cHju odredivanja koliCine i kvaliteta takvog materijala. Da bi se studiozno pristupilo istraZivanju problema zagadenja.2. kohezije i vodopropusnosti. kao i dotok u slucajevima visokog podzemnog vodostaja u zaledu. uz obavezno kartiranje. jeT daju podatke 0 mogucoj migraciji zagadivaca u podzemne vode. U slucajevima kada nema potrebe za cjelovitin1 betoniranjem kanaia. klimatskim. Kod pripremanja podloge treba odgovarajucim zabvatima osigurati odvodnju odlagalista i odabrati mjesta za prihvat procijednih voda iz odlagalista u cilju njihovog evakuiranja. 192 193 . U neoblozenim kanalima dolazi do erodovanja i punjenja dna sitnim cesticama. ona se postize oblaganjem dna i bokova betonom (iIi armiranim betonom) s dodacima za postizanje vodonepropusnosti. smjer kretanja zagadene vode. Teren koji pripada slivu crpilista iIi izvoru pitke vode za potencijalno vodosnabdijevanje u cjelosti se i bezuvjetno odbacuje kao podrucje n kojem bi se trazilo morfoloski i saobracajno povoljno odlagaliste otpada. U ovisnosti 0 topografskim. Inzenjerskogeoloski istrazni radovi.0dlagalista otpada Otpadni materijal njegovo konlrolisano odlaganje na odgovarajucu deponiju predstavlja jedan od problema s kojim se covjek svakodnevno susrece. a od inzenjerskogeoloskih egzodinamickih pojava. Zbog toga se imenjerskogeoloskim odgovarajuceg kvaliteta. odnosno. s razlicitom efikasnoscu. Kako je veoma tesko u morfoloski pogodnom terenu naC! prirodnu. tehnoloskog i gradevinskog sianovista. hidrogeoloski povoljan teren za lokaciju odlagalista otpada mora biti istraZen u cilju izbora i vrednovanja potencijalnih lokaliteta n sanitarno -zdravstvenom. U tehnologiji odlaganja otpada znacajno mjesto zauzima potreba svakodnevnog prekrivanja otpada slojem inertnog materijala. da bi se u bilo kojoj fazi eksploatacije odlagalista potpuno onemogucilo prodiranje zagadivaca u podzemlje. te njihovu oscilaciju i mogucnost ispiranja sitnijih frakcija iz nevezanih i poluvezanih sedilnenata.8. To je n10guc:e sprijeCiti zastitom kosina (npr. prirodne vlaznosti. apsolutno vodonepropusnu podlogu. Inertni materijal za pokrivanje otpada laboratorijski se ispituje u pogledu gustoce ( specificna masa ). posebno ce ovisiti 0 namj eni kanala. i drugin1 l1vjetirna. U cvrstim i razlomijenim stijenama (naroCito krskim) bitno je istraziti kolicinu gubitaka vode kroz dno i bokove. brzinu migracije zagadivaca u podzemlje. Pri tonle je vaino odrediti koliCinc podzemnih voda koje gravitiraju ka kanalu. jeT se njegovom izvedborn nloze aktivirati proces klizanja masa. Hidrogeoloska istraZivanja 0 mogucem odlagalistu otpada prethode ostaIim istrazivanjima iz domena tehnickih nauka. kako bi se in situ i u laboratoriji u cjelosti upoznalc trai. .

naroCito u podrucjima s visokilTI nivoom podzemne vode. sto dovodi do njihovog ostecenja i slijeganja. kao i namjene ove knjige. koja istraiuje klimatske promjene tokom geoloske istorije Zemlje. njihovu ispunu i mogucnost kOllluniciranja povrsinskih i podzemnih voda. ~aleontologija proucava razvoj i promjene u zivotinjskom (paleozoologija) i biljnom (paleobotanika) svijetu tokom duge geoloske istorije Zemlje. dinamicka geologija nam omogucava da upoznamo promjene u rasporedu kontinenata u odnosu na magnetne i geografske polove Zemlje.2. Ona se uglavnom izvode u nevezanim i poluvezanim sedimentima. Naprimjer. prostorno i vremenski glavne dogadaje i pojave iz istorije Zemlje kako geoloske. s navedenim naucnim oblastima koje se medusobno dopunjuju. debljinu razlomljenog dijela u evrstim stijenama. treba ih locirati u vodonepropusnim terenima i izvesti ih tako da se sprijeci bilo kakav njihov negativaJl uticaj na okolinu. proucavali iz dokumenata nadenih u slojevima sedimentnih stjena te odatle potice i naziv stratigrafija (Iat.klizistima i siparima. koje sluie za odredivanje relativne starosti stijena i korelaciju istovremeno nastalih stijena. 6. njihove mineraloske.9. ali i rezultati i spoznaje drugih prirodnih naucnih disciplina. naroCito 0 hemizmu i stepenu dijagenetskih promjena. veoma razlomljenim stijenama krsa. epirogenetskih pokreta i seizrnizrna. tekstume i fizicko-mehanicke karakteristike te uvjete okoline i procese koji su se odvijali u Zemljinoj kori u vrijeme kada j e odredena stij ena nastala. da mezarja i groblja ne bi bila izvor zagadivanja podzemnih voda. integralno proucava naucna disciplina koja se naziva stratigrafska geologija. narocito opis i podjela geoloskih doba po starosti. njihovoj genezl 1 prognozi daljnjih efekata takvih pojava. Na pocetku su se istorija Zemlje.Mezarja i groblja Mezarja i groblja su objekti koji se izvode na periferijama urbaniziranih cjelina. pukotine i pukotinske sisteme. Geotektonika pomaie u razumijevanju procesa i promjena koje su rezultirale prostomim odnosima meau stijenama litosfeTe u odreaenom geoloskom razdoblju. U terenima. ali i u povrsinskim. mehanizme nastanka i razvoja planinskih vijenaca i s tim u vezi rekonstrukciju pojava poput magmatizma. Naravno. PaZljivo se prati i seizmicka aktivnost. Mezarja i groblja se ne bi smjela izvoditi na lokacijama unutar slivnih podrucja. tako i bioloske pa se jos naziva i istorijska geologija. naprimjer fizika. U povrsinskim dijelovima okrsenih terena.stratum-sloj). Petrologija omogucava upoznavanJe stijena. Ove mjere se poduzimaju u cilju sprecavanja zagadenja podzemnih voda. Na stabilnost betonom izvedenih mezaJ:ja i grobnica u glinovitim materijalima utieu promjene prostorne mase zbog smrzavanja i odmrzavanja. Za dobijanje cjelovite slike 0 fazama razvoja Zemlje koriste se rezultati i spoznaje svih naucnih grana geologije. parametre 0 kojima ovisi proillJena zapremlne i sadrzaja vode (u glinovitim stijenama). podatke u proucavanju razvojnog puta Zemlje i zivota na njoj daju jos i paleogeografija koja opisuje fizickogeografske promjene te paleoklimatologija. patrebno jc odrediti: elemente stabilnosti terena (da bi se izbjegle pojave klizista). te pritiska kojim voda djeluje kao i njene eventualne agresivnosti. STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA Razvoj Zemlje kao nebeskog tijela od vremena njenog nastanka i razvoja zivota na njoj. izgradenim od sedimenata sa sitnijim cesticama u pravilu je i moguenost osteeenja i slijeganja veea. jer postignutim znanjem i rezultatima pomaiu u rekonstruisanju i interpretaciji razvoja Zemlje i zivota na njoj. Pored navedenih naucnih disciplina. struktume. biologija. cesto u bogata (ali iscrpljiva) lezista ruda bez kojih je covjekov danasnji zivot nezamisliv. Biostratigrafija daje vrijedne podatke 0 vremenskom redoslijedu nastanka zivota i omogucava podjelu stijena po starosti upravo u ovisnosti 0 organizrnima koji su u njima nadeni. skupljanja i bubrenja. Ovdje su. 7. Mineralogija pomaZe pri odreaivanju uvjeta koji su rezultirali nastankom odreaenih vrsta minerala i njihovim nakupljanjem. 194 195 . betonski zidovi Inezara i grobnica se ostecuju zhog ponavljenih procesa susenja i vlazenja.Ona opisuje i na naucnoj osnovi rekonstruise. gdje postoji direktna veza sa izvorom pitke vode iIi crpilistem za pitku vodu. Dakle. U inzenjerskogeoloskom smislu. kod izbora novih lokacija za mezarja i groblja iii u slucajevima prosirenja postojceih. metamorfizma. Litostratigrafija proucava litoloske karakteristike stijena i daje veoma korisne podatke. usko su povezane i druge. navedene same one naucne oblasti bez kojih bi informacije koje slijede bile nepotpune. kapilarne vlage. radi prikaza kompleksnosti zadataka kojim se stratigrafska geologija bavi. hemija.

te u postojanju priobalnih i plitkomorskih sedimenata na velikim visinama. a time i podataka za rekonstrukeiju i interpretaeiju faza u razvoju Zemlje i zivota nalazi se u sedimentnim stijenama koje su nastale u morima. mogu6e je odrediti raznovrsne karakteristike sedimentacionog prostora u kome su nastali neki sedimenti. U okviru marinskih sedimenata razlikuju se pJitkovodni (neritski) sedimenti. batijalni sedimenti su predstavljeni muljevima. pa je stirn u vezi uveden termin facijes za oznacavanje litoloskih i paleontoloskih svojstava stijene nastale u odredjenom sedimentacionom prostoru. izolaeija i snaga gena. U tim sedimentacionim sredinama. glacijalni i glaciofluvijalni sedimenti. odnosno terestricki (eolski. Pri tome se sluiima aktualistickim principom. mogu zivjeti i na dubinama do kojih svjetlost ne dopire. Nesumnjivo je da se zivot zaceo u vodi te da su kopneni obliei nastali kasnije. dobijamo spoznaje 0 procesima i pojavama koji su se dogadali tokom razvoja Zemlje i utieali na oblike zivota na njoj. 7. Neritski sedimenti (cesto karbonatne stijene) sadrie brojne plitkomorske fosile. laporcima i krecnjacima s dominirajucom nektonskom falIDom. Ipak. Budue. flisern. estuarima i limanima. tako i iosilnog) uoCio zakonitosti evolucije i zakljucio da je najvazniji uzrok promjena prirodna selekeija. jer do te dubine prodire svjetlost koja im je nuina za fotosintezu. nalaze se klasticne naslage. Navedeni podaei omogucavaju nam da zakljuCimo u kom je sedimentacionom prostoru nastao neki sediment u dalekoj geoloskoj proslosti. koji polazi od pretpostavke da su tokom Zemljine proslosti na njenoj povrsini i u unutrasnjosti djelovale uglavnom iste one sile koje djeluju i danas. Sedimentacione sredine su bitne za nakupljanje odredenih sedimenata. Dakle. a u podrucjima delti. Mjesoviti sedimenti zastupljeni su lIZ obalna podrucja (litoral). pijesci. Charles Darwin (1809-1882. razlomljenim i metamorfisnim stijenama lIZ manifestacije eruptivne i seizmicke aktivnosti. planktonu. Poznato je da danasnji organizmi zive u morima. dok organizmi koji Iebde u vodi pripadaju. a u podini su morske sitnozrnaste naslage. u cemu uvjeti okoline omogucavaju opstanak selekcijom odabranih najprilagodljivijih organizama. u razliCitim klimatskim pojasevima. u sredisnjem dijeiu brakicne naslage nesto krupnijeg zma s kosom slojevitoscu. sedimenti nastali na kontinentu i mjesoviti sedimenti.o mutacije gena omogucile pocetak evolueijskog procesa. gline i laporci te hemijski i organogeni sedimenti sa slatkovodnom florom i faunom) i mocvame naslage. dubokovodniji (batijalni) i dubokovodni (abisalni) sedimenti. uz strme obale. odnosno eko sistema u kojim su zivjeli. Smatra se da su uprav. Naprimjer. u krovini su sitnozmaste slatkovodne naslage. Morske biljke iive sarno do dubine oko 200 m. odnosno da su prirodni procesi geoloske proslosti analogni danasnjim. Docena je da neke morske zivotinje i biljke mogu zivjeti sarno u odredenoj zivotnoj sredini. Proucavanjem fosilnih ostataka uoceno je da su se biljni i zivotinjski organizmi ad prvih pojavnih oblika do danasnjih dana mijenjali i usavrsavali. u slatkoj vodi i na kopnu.) jc tokam svojih istrazivanja biljnog i zivotinjskog svijeta (kako reeentnog. a taka je bilo i u geoloskoj proslosti. grebenski koralji su veoma osjetljivi na Cistoi:u mora i vee kod manjih zamuljenja ugibaju. Mjesoviti sedimenti taloze se jos u lagunama. U skladu s takvom pretpostavkorn. analizom sedimenata i fosilnih ostataka u njima. Kontinentalni sedimenti mogu biti kopneni. Dakle. Dinamika Zemlje u svijetlu mObilisticke koneepcije Dokaze 0 stalnom "sukobljavanju" egzodinamickih i endodinamickih sila danas nalazimo u podrucjima orogena s veoma deformisanim. razlikuju se sedimenti morskih i marinskih prostora. zivotne sredine uvjetuju egzistenciju odredjenih iivotinjskih i biljnih oblika i zajednica. u ovisnosti 0 uvjetima okoline. a izdizanja su izrazito obiljezena dubokim kanjonima urezanim u kopno kroz dugo geolosko vrijeme. 06to je da proucavanjem savremenih procesa i pojava i njihovih uzrocnika. dok u abisalnim sedimentima dominiraju organski muljevi i sitnozrnaste naslage s nesto planktonskih fosila. najvise fosilnih ostataka.2. te peCinske naslage) i slatkovodni medju kojima razlikt\jemo rijecne iii fluvijalne (rijeeni nanosi).Fosili i stijene kao geoloska svjedocanstva Dogadaje u razvoju Zemlje i uvjete zivota na nJoJ moguce je rekonstruisati i interpretirati proucavanjem stijena litosfere i okamenjenih ostataka organizama (fosila) koji su u nekom geoloskom razdoblju iivjeli i razvijali se u odredenoj zivotnoj sredini. da izdizanja u pravilu slij"ede nakon jakih deformacija zbog 196 197 . pa se danas zna da su pokretacki evolueijski faktori uz prirodnu selekciju jos i mutacija. Organizmi koji zive na morskom dnu nazivaju se bentoski. Kasnijim istrazivanjima Darwinova teorija evolucije je doradjivana. oni koji plivaju poznati su kao nekton ski. Svako razdoblje Zemljine proslosti bilo je obiljezeno svojim karakteristicnim oblicima zivota. Ovisno 0 mjestu sedimentacije. jezerske iii lakustricke (sljunci. a spuzve i druge zivolinje.

Na relativno konsolidovano dno se s vremenom nakupljaju abisalni sedimenti i izravnjavaju relief. Prema tome.) Sjeverni dio te jedinstvene kontinentalne mase nazvan Je Laurazija.5 em/god" a u juznom za 4. poredjenjcm rasprostranjenosti fosilnih ostataka. Mjerenjima brzine relativnog kretanja ploea na 198 199 . Spoj sjevernog i juznog kopnenog dijela bio je na zapadu. to je i manja mogucnost postojania sedimenata. 93. odnosno 0 kretanju velikih odvojenih masa Zemljine kore tokom geoloske proslosti. odredjeno je da se Sjevema Amerika udaljava od Evrope brzinom koja na sjevemom dijelu iznosi 1. Divergentne granice litosferskih ploca markirane grebenima koji su simetricni U odnosu na osu zone sirenja. a ni fosili nadeni u abisalnim sedimentima nisu bili stariji. mnogobrojna detaljna naucna istrazivanja dala Sil podrsku osnovnim \Vegenerovim postavkama 0 pomicanju kontinenata.nagomilanog pritiska. na istocnom rubu Paeifika. Rubovi okeana markirani su uglavnom ostrvskim lukovima vulkanskog porijekla. nazvanoj Pangaea. a cesto su prekinute i segmentirane transformnim rasjedima. Udaljavanje kontinenata prema savremenim gledistima (premo: Trevison & Giglia. u slueaju kad se jedna okeanska ploea subdueira pod drugu (npr. Sljedeca potvrda 0 kretanju litosferskih ploea dobivena je preeiznim mjerenjima udaljenosti kontinenata.1 em/god.).Cileanski model subdukeije). trebalo je odgovoriti na lllZ slozenih pitanja 0 uzrocima nastanka horizontalnih sila koje se tako jakim pritiskom realiziraju. da bi prije pribliz. odredjivanjem sadrzaja dubokih. Filipini i dalje prema Australiji). Medutim. Teorija 0 pomicanju litosferskih ploea (tektonika ploca. nalaze se U okeanskirn prostorima. Prema postavkama tektonike ploce. iz kojeg strse vulkanske morske planine.3 em/god" dok se Juzna Amerika udaljava od Afrike u sjevemom dijeJu za 2. otvorena je mogucnost globalnog gledanja na dinanliku litosferc. Na primjer. liZ obalu Juine Amerike . S druge strane. Grebeni su locirani unutar okeana. tada otoenih lukova nema (npr. Tako je prihvacena misao 0 nekad jedinstvenoj kontinentalnoj masi. Odnosno. 0 starosti nove okeanske kore na dnu okeana zakljucuje se upravo iz debljine abisalnih sedimenata. Slika 93.no 65 miliona godina njezini dijelovi (kao zasebni kontinenti) dosli u polozaj koji priblizno odgovara danasnjem (51. /989. u koje se utiskuje baziena lava uglavnom pukotinskog tipa izljevanja.1. srednjedubokih i plitikih zarista potresa. nova globalna tektonika). danasnji zapadni rub Pacifika: Japan. preuzeto iz: Lf)estanovic. a u istocnom dijelu bio Tethys okean ("zaliv" Panthalasse). Od sredine 60-ih godina ovog stoljeca do danas. a u neposrednoj okolini zone sirenja mladi abisalni sedimenti nedostaju.8 emigod" a na juznom dijelu 2. prerna klasienoj geosinklinskoj koncepciji kasnije poznat Mediteransko-transazijsko geosinklinalno podrueje. sto je dno mladje. debljina sedimenata se u pravilu povecava udaljavanjern od ose zone sirenja. Snimanjem dna okeana. Pangaea je bila okruzena okeanskim prostorom nazvanim Panthalassa. radiometrijskim mjerenjima starosti uzoraka bazalta s dna okeana dobivena je najveca starost od priblizno 150 miliona godina. a njihovi struktumi obliei raskinuti transformnim rasjedima ukazuju na pojavu jakih naprezanja. precizmm geodetskim pracenjem promjena u udaljenostima kontinenata. sto je svakako jedan u nizu dokaza 0 kretanju litosferskih ploea. Nakon sto 5e njemacki geofizicar Alfred Wegener 1912. moze se zakljueiti da je dno okeana u geoJoskom smislu mlade od sedimenata kontinentalne kore. ove knjige. koja se pocela "kidati" prije oko 220 miliona godina. pracenjem eruptivne aktivnosti te magnetizma u starim stijenama na povrsini i u okeanskoj kori. kad se okeanska kora subdueira pod kontinentalnu. a juzni Gondwana. pa ce u nastavku biti prezentirani sarno savrerneni dokazi 0 kretanju ploea. dobiveni su brojni podaei koji su omogucili definisanje litosferskih ploea i dali osnovu koneepeiji 0 sirenju okeanskog dna. godine objavio radikalnu teoriju 0 pomicanju kontinenata sa naucno utemeljenim obraz10zenjem 0 slicnosti kontura nekih nasuprotnih kontinenata (osobito Afrike i Juzne Amerike). 2001.1. nova litosferska kora nastaje upravo u tim zonama. uzroelllclma kretanja i njihovim granicama pojasnjena je u potpoglavlju 4. pracenim dubokim okeanskim brazdama. Nairne. Nova okeanska kora se tokom udaljavanja od sredisnjeg dijela sirenja lomi i izdize.

Podaei 0 paleomagnctizmu takode su posluzili pristalicama mobilizma kao jos jedan dokaz za postojanje i pomicanje litosferskih ploea. 7. stepen dijageneze itd . nekih vodozemaca i gmizavaca nadjeni su u podrucjima Juine Afrike i juinog dijela Juzne Amerike. moze se odrediti vrijeme obdukcije. grebenima i transformnim rasjedima). iitoloska i paieontoioska metoda. dobiveni su podaei izmedju 1.3. Relativna starost magmatskih i metamorfnih stijena odredjuje se na osnovu njihovog odnosa sa sedimentnim stijenama poznate (takode relativne) starosti. Praktiena vrijednost metode prestaje u uvjetima tektonski jace poremecenih naslaga. Odredivanje relativne starosti stijens Za odredjivanje relativne starosti najvise se koriste podaci iz sedimentnih stijena.irim podrucjima jer litolo.. Kad stijene koje gradi okeansko dno (ultrabazicne i bazicne magmatske stijene s dubokol110rskim sedimentima) danas nalazimo na kontinentu. zabiljeien je tek u stijenama starim do . to je nepouzdan postupak za uporedivanje na . u jasno ogranieenim prostorima i 200 201 . a vrlo slieni kod nastajanja stijena razliCite starosti.3 em/god. Litoloska metoda je zasnovana na litoloskim karakteristikama. razliCit polaritet u starijim stijenama je objasnjen promjenama u polozaju kontinenata. Navedene karakteristike mogu se koristiti za uporedivanje i odredivanje relativne starosti pod pretpostavkom da su jednake iIi sliene stijene ujedno i istodobne. a samo u zadnjih 10 rniliona godina utvrdeno je cak preko 15 epizoda obrnutog (reversnog) polariteta. Metoda supcrpozicije slojeva polazi od cinjenice da su mladl slojevi talozeni iznad starijih.ka obiljezja naslaga ne ovise 0 vremenu postanka nego 0 mjestu i nvjetima u kojima su nastale.730 hiljada godina. jer je tesko zamisliti paralelnn evoluciju na udaljenirn kontinentilna. Proucavanjem seizmicke aktivnosti i lokaeija potresa u zemljinoj kori potvrdello je da sn potresne zone saglasne s granicama ploea (brazdama. 10m. nadene danas u Sjevernoj Arnerici i Velikaj Britaniji.U sjevernam dijeiu Pangaee (Laurazija) zivjcle su biljke penjaciee istog roda. Medutim. sto se naziva obdukcijom. stariji ad 200 miiiona godina. s manje ili vise taenosti. sta se objasnjava vezom ta dva kontinenta (Gondwana) u sklopu Pangaee. Potvrda za navedenu tvrdnju nalazi se u postojanju anomalije sile tde u podrucjima brazdi. sta bi takode bila teska iogicki objasniti da ti dijelovi u dalekoj geolaskoj proslosti nisu bili jedinstveno kopno. kao sto su boja. nadeni su na razlicitim kontinentima. gdje se topi i u mineraloskorn smislu transformise uz oslobadanje vel ike kolii'ine energije na dubinama od vise stotina kilornetara. Naprijed navedeni podaei ukazuju da mobiiisticka koncepcija daje prihvatljiva objasnjenja cjeJokupne Zemljine dinamike tokom njenog razvitka. Na primjer. fosili papratnjace Glassopteris. odnosno tamo gdje 1m nije mjesto postanka. lzrazito jaki ucestali potresi na konvergentnim (subdukcijskim) granieama objasnjavaju se Cinjenicom spustanja dijelova relativl10 hladne (i manje guste) Iitosferske ploce duz konvergentne odnosno subdukcijske granice u topliju (vece gustoce) astenosferu.divergentnim granicama. 7. Nairne.3 i 10. Mobilistickom koncepcijom je danasnji polozaj ofiolita protumacen navlacenjem dijela okeanske kore na kontinentalnu. Dakle i o[lOllti bi trebali biti jos jedan u nizu dokaza a stalnom kretanju litosferskih ploea tokom geoloske istorije zemlje. To znaCi da iz podataka 0 "zannznutom" magnetizmu mozemo zakljuciti 0 orijentaciji te stijene prema nekadasnjem polu.1. RazliCitim metodama.3. To pravilo vrijedi za primarni polozaj slojeva sedimentnih stijena. SW ukazuje na brzinu prirasta nove okeanske kore. Medjutim. Iz razlike starosti ofiolita (odnosno okeanske kore) i vremena njihovog "smjestavanja" na kontinentalnu korn. Obzirom da su hipoteze 0 pomicanju rotacione ose Zemlje odbacene kao nemoguce po zakonima fizike. To je oeito jos jedan dokaz 0 postojanju prakopna i njegovom komadanjn i odvajanju. Polaritet koji odgovara danasnjem. Ipak. Fosilni ostaci istih vrsta nekih biIjaka i zivotinja geoloske prosiosti. nazivamo ih ofiolitima. Odredivanje starosti stijena Osnovni preduvjet za pouzdanu rekonstrnkciju redoslijeda dogadanja u razvitku zivota na Zemlji i promjena u prostornim odnosima medju stijenama litosfere jest poznavanje starosti stijena. sto se smatra malo vjerovatnim u slucaju da su kontinenti od svog nastanka bili u danasnjem poloiaju. ta se starost moze odrediti relativno i apsolutno (radiometrijski). te da su potresi upravo posljedica pomicmlja litosferskih ploea. Cinjenica je da stijene ciji minerali sadrie zeljezo tokom nastanka registfuju orijentaciju magnetskih polova Zemlje i prema njima se polariziraju. upravo uvjeti mogu biti razliciti kod postanka istodobnih stijena. hemijski sastav. Pri odredivanju relativne starosti stijena posebno se koriste metoda supcrpozicije.

Vrijeme poluraspadanja radioaktivnog izotopa urana 2.l8 U je 4. a na kraju prelazi u stabilne izotope.Stratigrafske jedinice U cilju prikaza geoloske istorije Zemlje koriste se geohronoloske i njima odgovarajuee hronostratigrafske jedinice. ali za odredivanje relativne starosti stijena ne znaee mnogo. definise se starost minerala iz proucavane stijene. broj metoda pomocu kojih se pokusava odrediti apsolutna starost pojedinih stijena litosfere. ova metoda se koristi za odredbu starosti tih stijena. Radioaktivni elementi emitiraju ex i j3 cestice te y zrake. Ovom rnetodom je odredena starost stijena s Mjeseca i nekih rneteorita u rasponu izmedju 4. Pri tome moze da se primjenjuje metoda karakteristicnih (provodnih) fosila.3 milijarde godina. rpak. s vremenom poluraspadanja 1. Zbog relativno kratkog vremcna poluraspadanjc izotopa J4C. Metoda takode daje i dosta pouzdane rezultate za odredivanje starosti stijena starijih od 10 miliona godina. Paleontoloska metoda ternelji se na proucavanju i interpretaciji evolucije zivotinjskih i biijrrih organizama tokom geoloske proslosti. Metoda kalij-argon-kalcij osniva se na raspadanju radioaktivnog izotopa kalija 40K na dva na('ina: II % atoma dobivanjem elektrona iz svemira (apsorpcijom j3 cestica) prelazi u argon (40 A).47 milijardi godina. Nakon uginuca. era (era tern). Metoda uran-olovD sluz] za odredivanje apsolutne starosti najstarijih stijena litosfere. ne sarno okarnenjerri ostaci organizarna geoloske proslosti. Mjerenjem omjera 14C/ 12 C odredjuje se starost s velikom pouzdanoscu. Takvi fosili. Obzirom da se kalij i njegovi spojevi nalaze u mnogim magrnatskim i metamorfnim stijenama. rpak. stabilni produkt ( izotop) moze se koliCinski uporedivati s izvamim radioaktivnim elementom. U okviru kriptozoika izdvojena je 202 203 . a geografski su bili veoma rasprostranjeni. jasno je da starost minerala ne mora biti i s!varna starost stijena. Ovi fosi!i imaju prakticnu vrijednost s gledista evoIucije i odredivanja uvjeta koji su vladali u okolisu njihovog zivljenja. Najcesce primjenjivane radiornetrijske metode su: uran-olovo. Tako su izdvojene slijedece jedinice: eon (eonotem). Vrijeme koje je potrebno da se kolicina nekog radioaktivnog (iii nestabilnog) elementa smanji na polovinu je njegovo vrlJeme poluraspadanja. a njegovi stabilni izotopi su 12C i 13c. a nazivaju se karakteristicni iii provodni fosili. Za odredivanje starosti stijena koriste se fosili. Prj tome se tretiraju minerali iz grupe liskuna. Eoni se daljc dijele na ere. vee i tragovi njihove zivotne aktivnosti i otisci takode se ubrajaju u fasile.2. ovom metodom se postizu dobri rezultati u ispitivanju mladih stijena i zivata (u posljednjih 30 do 40 hiljada godina). zbog cega se njihova masa tokom vremena smanjuje. fosilnih asocijacija i filogenetska metoda. vrijeme poluraspadanja odnosi se na radiaaktivni element nekog minerala a kako je taj mineral magao nastati prije nastanka stijene. Odredivanje apsoiutno starosti stijena Proucavanjem prirodnih radioaktivnih elemenata i prodnkata njihovog raspadanja pronaden je vee. cpoha (serija) i doba (kat). Nairne. Spektrometrijskim odredivanjem mase izotopa olova i poredenjem 5 masom radioaktivnog izotopa urana. Ono je konstanta. U organizme putem CO2 ulazi procesom fotosinteze.7 milijardi godina. 7. Ugljcnikova metoda bazira sc na radioaktivnom izotopu ugljenika (4C). kalij-argon-kalcij. a 89% aloma gubitkom j3 cestica prelazi u kalc\j (")Ca). i ugljenikova metoda. Neki organizmi geoloske proslosti zivjeli Sil u vise geoloskih razdobija. jer su bili otporni na promjenu uvjeta zivota iii su imali veliku sposobnost adaptacije novonastalim uvjetima.6 i 4. za odredivanje relativne starosti stijena imaju posebnu vrijednost. a nazivaju se ihnofosiiima. Konacan produkt njegovog raspadanja je 4He (ex cestice) i izotop olova 206 Pb . zajedno s njom iii poslije njenog nastanka. Radioaktivnim raspadanjem izotopa 14C reducira se njegova prvobitna koliCina i odnos sa stabilnim izotopima. On ima vrijeme poluraspadanja 5. a sluzi i za odredivanje starosti arheoloskih nalazista. Konaeni. organizmi geoloske prosIosti redavno su bili uklopljeni u neki sediment bez kontakta sa zrakom kada prestaje razmJena ugljenika izmedju okoli!'a I organizama. 7. te metode ne daju posve tacne rezultate. period (sistem). S druge strane. bilo je organizarna koji su zivjeli sarno u nekom odredenom geoloskom razdoblju iii u odredenom ekosistemu.dijelom poznatim uvjetima i litoloske karakteristike mogu posIuziti za vremensku korelaciju. To je iskoristeno za proucavanje starosti stijena metodama koje se nazivaju radiometrijske. U okviru svake gcohronoloske jedinice (eon-doba) stvarane su tanje iIi deblje nasI age stijena koje zapravo predstavljaju hronostratigrafske jedinice (eonotem-kat).4. a moze biti od nekoliko hiljada godina do nekoliko miiijardi godina.567 ± 30 godina. U okviru geohrono]oskih jedinica najduzc su trajali coni a izdvojena su dva ito: kriptozoik i fanerozoik.3.

:.) adw. a prema sadasnjim spoznajama.! II ~ I . a podijeljena je nu dva perioda: tcrcijar i kvartar. Odlikuje se skora potpunim odsustvom nletanl0rfriih stijena i vrlo velikom zastupijenoscu krecnjaka.I w . 0 D I 50-55 ! i 40 (')(i-65 . i i 350 395-400 4)5-400 .arhajska i proterozojska era. '" '" @ ~". uz sUdjelovanje geoloskib siia< U slijedeCim fazama razvitka Zemlje dolazi do gravitacijske diferencijacije materijala koji je gradio tadasnjukamenu koru. ~i oko 4000 I I I . GeohroIloloSka sLab Zemljine kore bcz epchu i doba ( katovi) prikazanaje na labeli br. I I I 4700 204 205 . .Oit. Za prvo razdoblje formiranja Zemlje kao jedne od devet planeta nema pouzdanih podataka. Paleozojska era sastoji se od scst perioda: kambrij. a laksa kisela magma se utiskuje u vise dijelove< Kad je magmatska aktivnost postala intenzivnijom. sHuI'. sastavijena od vodonika i helija..5 milijardi godinaO Taj dio razvitka Zemlje uprkos brojnim istrazivanjima ostaje sve do danas nedovoljno pozna\. U ovoj eri najvecu zastupljenost imaju skriljave metamorfne stijenc (mikasisti argilosisti i iiliti) a potom pjescan< Mczozojska era dijeli se net tri perioda: trijas. situr Mdovicij kambrij . I '" Z jura trijas <: ~ "" '" I I0 i N 6:: I I I I I T I i 230 285 perm k:ui)on devon P C ) 50-55 i 0 . a druga (koju cesto nazivamo prvobitn01n) je nastala naknadno. zasnovanim na proucavanju stijena s Mjeseca i nekih meteorita. odnosno. I I 500 570 7() proterozoik (algonkij) i "' '" 0. I . Smatra se da je voda u pocetku Zcmljinog <razvoja kontinuirano pokrivala veei diD pOVTsine formirajuei prvi plitki okean< Tabela 13. Arhajska protcroz0jska era zastupljene su uglavnom nlctamorfniIn stijenama (gnajs[.N~ i i .7 miiijardi godin2< Podaci nadeni u stijenama litasfere omogucavaju poznavanje evolucije Zemlje i zivota na njoj < Realnost spoznaja ovisi 0 brojnosti nalaza i njihovoj naucnoj obradi i interpretaciji< Podaci koje su nam ostavili organizmi u stijenama. 13. karhon i perm. Prva hidrosfera vodi porijeklo od plinova koji su na povrsinu izbili sa vulkanima. em Pr: I . Danas se smatra pribvatljivom pretpostavka da je hladna povrsina postojala od samog pocetka te da je bila pretopljavana i preradivana toplotnim strujama i uzarenonl masom koja je iz unutrasnjosti prodirala prema povrsini< U tom su razdoblju meteoriti i manji asteroidi ucestalo padali na Zemljinu ponsinu< lomeCi je i formirajuci vece i manje kratere pri cernu se mijenjao reljef i stvarao uvjet za nastanak prvih vodenih bazena. 7u 45-55 34-45 65 65 135 11)0 I ~ 'II '" . Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu Razvitak Zemlje proucava se od vremena kad je ona nastala. bila ostatak primarnog omotaca te da je Hisparila" u svelnir zbog nedovoljne Zenlljine gravitacije. devon.krecla I pak"oc\:n K j p.il (arI1eol.5 milijardi godina. j 7. Nczna se tacno niti kad jc i kako nastala njena kamena kora. orciovicij. Kenozojska era je najmlada.). Geohronol(j~ka skala Zcmljinc kore -: 1 N 0 " I . to se dogodilo prije ako 4. uglavnom vulkanskim ekshalacijanlU uz sudjelovanje suncevog vjetra i kometa. sta se dogadalo od prvih oko 1 do 1. razgranicenjem jezgra i omotaca< 0 nastanku atmosIere lakodje nema pouzdanih podataka< Pretpostavlja sc da je prvobitna Zemljina atmosfera.5. kao i kondenzacijom vodene pare iz atillosfere. f- g: t. Ipak. poCinje formiranje kontinentalne kore iznad okeanske. a U okviru fanerozoika izdvojcne su palcozojska~ mezozojska i kenozo. kao u ostalom ni za nastanak Suncevog sistenla.) Pc.vi. a pravo formiranje reljefa mogio se dogoditi kasnije. mikasistl itd. danas odredenih ispod gotovo svih starib kontinentalnih masa< U to se vrijeme poCinje odvijati i diferencijacija u unutrasnjosti Zemlje. jura i kreda. pripadaju razdoblju od zadnjih 3 do 3. kamena kora postaje deblja jer kristalizira 111110StVO uglavnom andezitsko-dacitskih stijena. prve izbocine i udubine na povrsini 1110gle Sll na5tati i kao rezultatl stezanja pri ocvfsCivanju.~ska era. od kada se racuna pocetak prvog primitivnog zivota na Zemlji< Sto je bilo prije toga. U njoj so st"\'arane velike mase klasticnih sedirnenata.

Nastanak zivota na Zemlji precmet je brojnih istrazivanja, ali ni do danas nen1a pouzdanog odgo-vora na pitanje: k3ko': Prvi organizmi nisu ostavili traga u stijenama, pretpostavlja sc, s .lednc strane zbog toga sto nisu posjedovali cvrste mineralizovane dijelovc, a s druge strane, zbog veoma dugog vremena koji je prolcko od njihovog izumiranja. tokom kojeg su stijene u kojiIna -su ostaci eventualno bili sacuvani, pretrpjele vise metamorfoza koje SD ill unistilc. PrCIna sacuvanim i analiziranim najstarijim fosilima, rac-una se da su pry! i primitivni organski ablici zivota nastali na Zem1ji prije vise od 3 milijarde godina. lshodistem zivota smatraju se organski spojevi nakupljeni u plitkim vodama. Njihova koncentracija se povecavala lsparavanjem. Djelovanjem ultraljubicastih Suncevih zraka na takvu koncentriranu otopinu dolazi do veoma slozenih hemijskih procesa koji rezultlraju nastanlcom aminokiselina, ugljikohictrata, proteina i nukleinskih kiselina. S dovoijno ugljendioksida omogncen(:l je fotosinteza a ena dalje (}1nogucava nastanak prvih biljaka sposobnih za samostalan zivot, odnosno, prema takvoj shelni nastao jc onaj prvi, odlucujuci evolucijski skok. Je Ii doista bilo tako, nije naucno potvrdeno, ali irna logike u tako zanlisljenoj shelni. Prekmnbrijske stijcne, od kojih najstarije imaju oko 4~7 Inilijardi godina, a najmladje oko 570 mil10na godina, danas 5U U pravilu predstavljene rnetamorfitima, bez fosiIa. On1 rijetki pronaclcni -rosiE nisu dovoljni za detaljnije hronostrmigrafsko odvajanje i ilnaju prakticno zn_acenje uglavnoHl za paleontologe. Istrazivanjem struktura 1 uocavanjem ,geoloskih promjena koje Sll u tom razdoblju bile intenzi"vne, prekillnbrijski eon, nazvnn jos i kriptozolk, podijeljen je u dvije ere: stariju, nazvanu arhajk (arheozoik) i mladju naz\-'anu proterozoik (algonkij). Na prostoru BiB, prekrambijske stijene TIlSU nigdje dokumentovane. Paleozo.iska era trajala je ukupno oko 335 do 350 rnoliona godina, odnosno od prije 570 do prije 230 miliona godina. Najstarija je era fanerozojskog eona. Posebno je znacajna kao era intenzivnog razvitka zivota. Podijeljena je u sest porioda. PoCinje kambrijem a zavrsava se perrnom. Organski svijet paleozoika je veoma raznovrstan. Istice se bogato prisustvo tabuiatnih i tetrakorala. krinoida, trilohita, u ordoviciju i siluru dominiraju graptoliti. razvijaju se cefalopodi-nautiloidea i amonoidea. brahiopodi su znacajni, u mladem paloozoiku dominiraju fuzulinide, a javljaju se skoljke i puzevi. U paleozoiku se javljaju prve ribe, vodozemci i gmizavci. Flora je predstavljena primitivnom psilofitskom florom, papratima, rastavi6ima i preCicama. U Bosni i Hercegovini paleozoik je uglavnom predstavljen metmTIorfitirna (skriljcima) a sporadicno krecnjacima. klastitima i drugim tvorevinama. 1zdvojen je: Sansko-Unski paleozoik, Kljucki paleozoik.

Centralnobosanski paleozoik, paleozoik istocne Bosne i paleozoik jugoistocne Bosne. Mezozojska era trajala je oko 150 do 170 miliona godina, odnosno pocela je priblizno prije 230 a zavrsila se prije 65 miliona godina. To je sredisnja era fanerozojskog eona. a znacajna je po velikim promjenama u geoloskom smislu i u razvitku zivota. Dijeli se na tri perioda: trijas, juru i kredu. U razvoju organskog svijeta u mezozoiku su izvrsene znatne promjene. U trijasu pojavili su se prvi sisari, a u juri prve praptice (Archaeopteryx). Zbog pogodnih klimatskih uvjeta tokorn mezozoika razvili su se dzinovski gmizavci koj i su izumrli krajem krede. Od beskicmenjaka najveci znacaj imaju cefalopodi amoniti na osnovu kojih su izvrsena detaljna biostratigrafska rasclanjavanja. Sa amonitima druguju belemniti koji krajem mezozoika zajedno izumiru. Znacajne su skoljke. puzevi. brahiopodi, jezevi a od mikrofaune foraminifere. U Bosni i Hercegovini mezozoik ima veliko rasprostranjenje. Sedimentne, magmatske i vulkanogeno-sedimentne tvorevine mezozoika, javljaju se na povrsini od oko 35 hiljada km 2 • iIi na priblizno Y, teritorije BiB. Dominantno ucesce menu navedenim stijenama imaju krecnjaci. Kenozojska era je najmlada u istorijskom razvitku ZemIje. 1me joj potice ad grckih rijeCi kenos i zoon. sto u prevodu znaCi novi zivot. Nazi\' slikovito oznacava pro111jene U odnosin1a kontinenata i okeana, ali i u oblicima flore i faune. sto tokom kenozoika poprimaju danasnji izgled i rasprostranjenost. Traianje se proejenjuje na oko 65 miliona godina. Dijeli se na dva perioda: tercijar i levartar. Pocetak kenozoika jasno je obiIjeien velikim promjenama u organskom svijetu. Na kopnu preovladuju cvijetnice a javlja se i veliki broj insekata. Za ovu eru karakteristican je nagli razvoj sisara i ptica. 2ivi svijet u toku ove ere sve se vise usavrsava i priblizava danasnjim oblicima organizarna. U kenozoiku se javlja i najvisi predstavnik zivih biea - covjek. Tokom kenozoika su ubrane i definitivno formirane najmlade vjenacne planine: Alpi. Dinaridi. Pirineji. Apenini. Kavkaz, Himalaji itd. Kenozoik je najvise zastnpljen na podrncju sjeveme Bosne, dok je u ostalirn podrucjima vezan uglavnom za slatkovodne ugljonosne bazene, iIi za diskontinuirane zone u Hercegovini. Dominantno je predstavljen klastitima sa podredenim ucescem krecnjaka. magmatskih stijena i drngih tvorevina.

8. GEOLOSKO KARTIRANJE I GEOLOSKE KARTE Za dobivanje opee slike 0 geoloskim istrazivanjima i procesu nastanka geoloske karte te 0 geoloskoj karti kao konacnom rezultatu

206

207

istraiivanja, u nastavku SU, na nivou inforrnacije za one kojima geologija nije maticna strnka, opisani zadaci geoloskog kartiranja po fazama rada i opc; pojmovi 0 geoloskoj kalii. 8.1. Geolosko kartiranje Geolosko kartiranje je osnovna metoda terenskih terenskih istraiivackih radova, Cija je svrha evidentiranje sastava stijena, i strukturnih odnosa odredenog lerena. Ono se odvija u lri faze, koje obuhvataju: 1. pripremne radove 2. rad aa terenn i 3. zavrsne kabinetske i laboratorijske radove. Pripremni radovi sadrze: proucavanje postoje6ih podataka 0 terenu, u sto spadaju svi objavljeni radovi i fondovska dokumentacija, prethodnu fotogeolosku obradu, kojom se dobivaju orijentacioni podaei 0 terenu i njegovoj gracli, sto ce tokom rada na terenu biti provjereno, kreiranje koncepcije kartiranja ( proliliranjem, kartiranjem izdanaka, pracenjem granica ), pripremanje lOpografskih podloga i ostale dokumentacije koja 6e sluiiti na tereou, sredi vanje terenske opreme, planiranje srnjestaja, prehranc i nacina rada na terenu. Rad us tcrenu obnhva':a: rekognosiranje radi upoznavanja lerena i prikupljanja materijala za preliminarnu laboratorijsku obradu, detaijno kartiranje, prilikom kog se na terenu biljeze podaei na taekama opazanja i uzimaju uzorei za laboratorijska ispitivanja, a u terenskoj bazi se dobiveni podaci svalwdnevno aiuriraju na karti obilazaka, u dnevniku tacaka opazanja i terenskoj geoloskoj karti, liZ pop is i spremanje uzoraka, reambuliranjc radi rjesavanja nerijesenih problema iii dopune podataka. ZavrSni kabinetski i laboratorijski radovi obuhvatajn:

izradu grafieke dokumentacije u koju spada geoloska karta, geoloski stub, profili i blok dijagrami, paleontoloska,mineraloska, petroloska, sedimentnopetroloSka, hemijska, fizicko-mehanicka i po potrebi druga ispitivanja uzoraka, izradu izvjestaja ( iIi tumaca) koji se sastoji od teksta i priloga.

8.2.Geoloska karta Geoloska karta je graficki prikaz grade terena, starosti stijena, njihovog sastava i medusobnih odnosa te ostalih vainih geoloskih pojava, nacrtana na topografskoj podlozi na osnovu rezultata dobivenih geoloskim kartiranjem na (erenu, kabinetskih radova i iaboratorijskih ispitivanja. Na geoloskoj karti moraju biti oznaeene geoloske graniee, polozaji slojeva, strnkture, nalazista fosila, mineralnih sirovina is!., sve standardiziranim simbolima i grafikom. Ako je karta obojena, onda se propisanom bojom oznaeavaju kartirane hronostratigrafske jediniee, a ako je izgradena crno- bijelom tehnikom, koriste se odgovarajuca sjencenja. Geoloska karta mora sadrzavati legendu kartiranih jediniea i oznaka koje su uertane na njoj. U legendi su kartirane jedinice poredane vertikalno po starosti, tako da su najdonje ujedno i najstarije, a prema gore su sve miade. Uz osnovnu geolosku kartu izraduje se i geoloski stub. Njime sn propisanim grafickim simbolima prikazane utvrdene geoloske tvorevine prema redoslijedu nastanka njihova debljina, uz kratko opisane karakteristike. Sastavni dio geoloske karte je jedan profil iii vise profiia. Geoloski profil je graficki prikaz svih utvrdenih geoloskih elemenata i njihovih odnosa po dubini u odredenom vertikalnom presjeku. Takav profil je s obje strane ogranicen vertikalnim pravcima S oznacenim apsolutnim visinama, a uz to sadrii oznaku orijentacije, horizonlalno grafieko mjerilo i nazive vaznijih lokaliteta. U geoloskim profilima uertavaju se litoloske oznake koje se mogu koristiti i za oznacavanje vrste stijena na cmo-bijeiim kartama. Na geoloskim kartama postoje slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja u kombinaeiji s bojama, te oznake strukturnih elemenata. Slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja date su u tabeli 13. Boje koje se koriste za oznacavanje starosti sedimentnih stijena su: kvartar - bijela tereij ar - zula kreda - zelena karbon - siva devon ~ sivosmeda silur - svijetla plavozelena

208

209

jura - plava trijas - Ijubicasta penn-smeda

ordovicij - tamno plavozelena kambrij - sivomaslinasta prekambrij - ruzicasta

Geoloske srukture se na kartama oznacavaju grafickim oznakama crvene boje. Neke od grafickih oznaka prikazane su na slici 95.
'V

Starije stijene istog geoloskog razdobJja boje se tamnijim, a mlade svijetlijim nijansama. Magmatske stijene se na geoloskoj karti oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Propisana boja za intruzivne kisele i neutralne stijene je kannin crvena, za bazicne zelena, a za ultrabazicne sivozelena. Efuzivne kisele i neutralne stijene oznacavaju se narandzastom bojom, a baziCne zelenom. Slovima grckog pi sma oznacava se sastav eruptivnih stijena. Za oznacavanje nekih intruzivnih i efuzivnih stijena koriste se slijedeca slova grckog pisma: ' granodiorit 6, , diorit 6 , sijenit q , gabro y , peridotit 0" - granit r - riolit X , daeit a p
,

- osa sinklinale, uspravne iii kose

- osa sinklinale, prevrnute iii polegle

- osa antiklinale, uspravne ili kose

- osa antiklinale, prevrnute iii polegJe

andezit a , bazalt j3, dijabaz j3j3

Metamorfne stijene se na karti takode oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Naprimjer, mermeri se boje svijetJoplavo s oznakom M, kvarciti kobaJtnoplavo S oznakom Q, alnfiboliti zeleno S oznakom A, gnajsevi ruzicasto s oznakom G itd. Starost magmatskih i metamorfnih stijena oznacava se simbolima datim u tabeli 13. LitoJoske oznake nekih sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stijena, prikazane su na slid 94<

=+
o

=+=

- osa sinklinorijuma, uspravnog iii kosog

- osa antiklinorijuma, uspravnog iii kosog

- rasjed bez oznake karaktera, osmatran - rasjed pokriven ili nesigurno lociran (pretpostavljen)

1':'0'::-'1
c:-:J I%"Yhl
~

GLiNA
PIJESAK

~ ~
+.. .•• ~
~ ~'

KRECNJAK
SLOJEV1T

-- , E:3
1=--:;:;:3
~ -

n ANDEZIT

DOLOMIT SLOJEVIT '( GRANJT

!>

aA.ZALT

- rasjed osmatran fotogeoloski - vertikalan rasjed - relativno kretanje krila rasjeda horizontalnog tipa - elementi pada pukotine - vertikalna pukotina

5LJUNAK

STIJENE S FElDSPATOIOIMA
G GNAJS

PJESCAR
SLOJEV1T

~ ."
" . ITm

v_ GA8RO

Ie::: ill
f)J):l

~

KONGLOMERAT SLOJEVIT
BRECA

1; $IJENIT

Q KVARClr

g=;;q
~7!i!

SlOJEVITA
LAPORAC

~
• i ••
~

{f

PERIDOTIT

F"~~'r:i

x RlOUT

!'ii'h1 liliiii

I\;!MERMER
MASlVNI
A AMFlBOLIT

- horizontalna pukotina
Slika 94. Litoloske oznake za pojedine vrste stijena Slika 95. Graficke oznake za pojedine ge%ske strukture

210

211

ke kane" fOlOgeoloskc karte. . -osnovnc geoloske karte ( od i: I 00 DOD do I: I 0 000 ).f!1·illc ! j'I"<!ICI. Beograd. fnzla. FilipoviC B. & Mi\ovanov.Tuzla. & Larson E. 2003: Geologija-postanak.c P. 15-23.' . Gillen C..1-203 . 1992: Sedimentary petrology. Zbornik radova ROOF. 1980: Metodika hidrogeoloskih istraiivanja. B. 1-439. Skolska knjiga. Nedra. 175-182. tektonskc karL:. 1·· 223. et aL" 1976: Fiziceskie svojstva gornih parod i poleznih iskopaenlih. 2000: Inienjerskogeoloski i geotehnicki modeli kHzista na podrucju Tuzlanskog kantona. j c Nauka.. 1-175. Cackovi6 1. 2003: Klizista Tuzlanskog kantOlla.173. 1979: Inzenjerska geodinamika.'ta... Caclwvic 1.). Fcrhatbeuovi(: Z. Rudarstvo. 1989: Putnam's geology. Beograd.9-15.513.185.New York.. 2003: Poznavanje . E. Gcoluy/w !WI"/U BU. Grubii. -spccijalnc gcoioske karte ~. TLlzia Dimitrijevi(: lVt. & Redzepovi6 R.. ] Ivloskva. 1304 New York. Fcrha\begovic 2002: Savremeni egzogeno geoloski procesi u krovini tuzlanskc sone formacije.)) 213 . prikazom tcrenn sa aspckta oelre-denc geoloskc disciI)linc. University of Aberdeen. Beograd. 86-92.. Hrvatovic H. Birkeland P. Oklahoma City. ..'fU i~ NlTulurj('. Boegel 11. Civilna zastila-Kantona1ni stab CZ-Tuzla. -dctaljnc gcoloskc kar!e ( 1: 10000 i veee ).. A.Opis gcoloske kartc i svih evidentiranih geoloskih elemenala kao Ijasnjenje grafickih prikaza 11<1 karti 1e istorija nastanka kartiranog terena ikazuju se u tunlacu geoloske kanc. 1996: Sedimentologija. geockoloskc karle itd. W.1984: Metamorphic geology. 1991: Osnovi petro\ogije. Earth science institute. Univerzitet u Beogradu. Tuzla. Dortman N. hidrogeoloske kane. 1984: Gcologija.l . The Viking Press.. 1.. University of Oklahoma.. 1. litolo~. 1999: Geoloski vodic kwz Bosnu i Hercegovinu. 1-277.. Obradovic J. 1-646.1972: The Studio Handbook of Minerals. V. 17118. LlTERATURA Basagic M. Univerzilet u Beogradu.. Aberdeen. 1-436. struktura 1 dmamlka ZemlJe. Herak M. Basagic M.l. Geoloske kartc se mogu podije1iti prema mjcriiu i sadrzaju. 1. Sarajevo. Blatt H. sanae. Rudarstvo. Tuzla.tonalni stab CZ-Tnzla.Tuzla.Sarajevo. " . & Vasi6 N. Janjic M. 2000: Oeologija.6 B. 17/18. XXIV 37-41.. starosti i sirukturnoj gradi terena (takvH je naprimjer Osnovna geoloska karLa BiH u M l:lOO 000).Civilna zastitaKal1tonalni stab CZ-Tllzla. kojc sadri..2003: Hitne intcrventne lujere na klizistill1a karaktensl1ka~ primjena i opmvdanost. Zavod za geoiogiju.23-29. f)oruevii. f9YI... 1..429. Oxford University. Bordev. 1978: Gcolosko kartiranje. 1.(illl.. Slika 96.. Dzindo A. Zagreb. Gculoskn karlu 8iH l'fikaLlrlajc na slicl 06. < • Prema sadrzaju. geoloskc kartc se dijek na: -opst(~ geoloskc iUlrtc.cnjclskogcohlske karle. Nanena knjiga. Tuzla. civilna zastita-Km.e pudatkc 0 sasta\'u. Beograd. 2000: Odroni u karbonatnim stijenama.. Beograd.ja kHz.'IIl' i H{'J"CCY. Prema jerilu geoioske karte se dijele na: -pregledne gcoloskc karte ( 1: 100000 i manje ). Univerzitet u Tuzli. Hrvatovic l-l. 1-486. Univerzitet u Beogradu.

& Alit F. Rokic Lj. 127134.. Sokiic 1. Split. Putnis A. . Tuzla.. Rudarstvo 17118. Tuzla. Ferhathcgovic Z... 1979: Osnovi geologijc. 1. Stevie M.. . Naucna knjiga. Vlahm'. 2000: Marinski paleogen i miocen II profilima istraznih busotina kod Gracanice. Kantonailli Slab CZ. Geoloski glasnik. 1-107. Svjetlost. 65-71 Tuzla.J Bil-1. Tuzla. Zagreb. 1-198. 2000:Metodologija istrazivanja klizista. Tuzla. Milojevic N. 1985: Inzenjerska geologija sa osnovama geologije..ma tuzlansKe gradske zone..stmktumi obliei Tuzlanskog bazena i Majevicc. 2001: Odreclivanje koeficijenta fiI{racije lezista Omarska na osnovu granulometrijske al1alize. 1993: Osnove inzcnjerske geologije. knj. . . Halilovie S.. 12. Skolska knjiga.. Sarajevo. Beograd.D. Univerzitet u Sarajevu. Nonveiller E. Univerzitet u Beogradu. Pasic-Skripi6 D. 1-447.. Vardarskc zone i juinih dije1o. Uniwrzitct u TllZli. Vrabac S. 10. Zagreb.& Kovacevic R. 134-137..Janjic M . .. 1-35. lnstilu! za gcoioska iSlrazivanja. 1-422.. & Zekan S. Lege! F.. Naucna knjiga. 162-171.primjena cradevinarstvu. Vrnbac S .. ~001: Promjene toka brzine slijeganja po petogodisnjim penod. 17/]8. Sestan~\i6 S. Tuzla. P. knj. Sarajevo.. 1. J 986: Osnovc geologije i petrografije.c 'vI. Soklic I. ] -314. Rudarstvo 17/18.& Ristic P. Sarajevo. ~ Tisljar J. 1.. 1973: Cities and geology. 1970: Geologija za mdare...159-169. ' Lokin P. Rudarstvo ! 7118..R..Sarajevo.. University of Camhridge.. Sarajevo. University of Glasgow. Beograd. McLean A. JanjiC S. 1983: Specijalna mineralogija. Sarae Dz. I I 1-139. Tuzla. Cackovic r. 1-596. 1-262. ' Mandzi6 E.. Pami" J. Tisl'jar L 2001: Sedimcntoiogija karbonata i evaporila. Zbornik radova RGGF XXIlI.... 1999: Facijalne i biostratigrafske odlike badena i sarmata sjcYerne Bosnc. 1992: Introduction to mineral Sciences.. Suljkanovic M. 1986: Tektonsko. Grifon. 198 J: Gcologija za gradevinare. & Lebo Z. 102-111. 129-33. 1-395.. 156-162. 1988: Hroaologija geotektonskih pokreta u Dinaridima u mczozoikll i kenozoiku. Stevie M . Sarajevo.736. 1994: Scdimentne stijene. PasiC-Skripie D. 23/24.. Rudarstvo 17118.. Beograd. 1996: Magmatske formacije Dinarida.odrona uz prometnice primjenom drenaznog sustava i gabionskih zidova.. Redzepovi6 R. 1-220.Sapna. ' Petkovie K. Jasarevi6 I.. Beograd. Cambridge. ANU BiT-I. 10. Sveuciliste u Splitu.ta. Gradevinski institut. Tuzla.457.23-55. Beograd. 2001: Stijenski masivi kao objekti inzenjerskoge()loskih izucava~a sa osvrtom na savremene inzenjerskogeoloske karakteristike tuzlanskog sonog lezi!. Zagreb. 2000: Prikaz uzroka msenja potpornog zida i na:. AN1. 1964: Postanak 1 struktura Tuzlanskog bazena.. Beograd. 2001: Osnove gcoiogijc i petrografije. Skolsk" knjiga 1-198. Me Graw-Hill Book Company i557. Stevie M. Cackc)\'ic r & Zekan S. Sarajevo. Sveuciliste II Splitu. Glasgow. Sestanovic S. & Panic J.310. Univerzitet u Beogradu. Split. 10. Tuzla.pnmJcna u graditeljstvu.. 2000: Razvoj baze podataka nestabilnih terena urbanog podmcja kantona Sarajevo.Tuzla. Risti6 P. 1-159. 1-364.& FerhatbegoviC Z.. Tuzla. Skolska knjiga.1-375 ..Corie S.c. 1989: Mineralogija.47-51. 2003: Sanacija klizisla "i'asji grab" na putu Kalesija-Sapna. Radovi LXXIX..ipa an putu Ka!csija.::a PanonskoF bazena. Nafta. & Nikolic P. Sokiit 1. New York. Rudarstvo. Soklie l. & Sijercic I. Scstanovic S. 2000: Sanira~e klizista. Soklic I. 1-233.. Univerzitet u Beogradu.231. 115-117. & Gribble C. Beograd. 1981: Petrologija i petrografija magmatskih stijena. 1967: I-lidrogeologija. Rudarstvo 17118. XXII!!. PasiC-Skripic D. Tuzla. Zagreb. & Ferhatbegovi6 Z. Ristic P... Nikolic P.23-38. 163-169. 1964: Lineamenti sjeveroistocne Bosne. Rudal'stvo.. 214 215 . 1987: Klizcnje i stabilizacija kosina. 5-25.Rudarstvo. Naucna knjiga. Zagreb. Univerzitet u Tuzli. 2000: Deformaeije gabionskih konstrukcija pri osiguranju padina. Tuzla. 2001: Kako zivjeti na klizistu. Rudovi LXXXV. Zbornik radova ROOF.. Jevremovi6 D" i997: Geoloski gradevinski materijali.. 1-378. 23/24. Zigic 1. Zavod za geologiju. 1-272. Zagreb. 1. 1996: Geologija u gradevinarstvu. 1-204. 1985: Geology for civil engineers. 2000: Kliziste StuboGracanica istrazivanje i sanacija. 1989: Geotehnika. Beograd. Geoloski glasnik.Tuzla. Taksie A.

35 anizotropni minerali. stiieno. 88 deluvij. 45 dijageneza.55 clasticnost slijone. 28 amfiboliti.56 dinamika podzemnih voda.44 debljina sloja. 132 alevrolit ( sHtit ). 1995: The evolving continents.44 disten. 19 eoisit. 179 ciklosilikati. 75 arkoze. Tuzla. 2003: O$novni uzroci pojaye klizista na podrucju Tuzlanskog kantona.ia minerala.sta. 162 busivost stijena. 79 eolska erozija. 37 dijatomiti. 16 antiklinala.l. 104 epidot. 19 boj" slijen. 195 bioHt. 93 brane. Chichester. 164 cvrstoca na pritisak. 11 atmosferska iii meteorska voda..27 cvrstoca na istezanje. 124 dioriti. Wiley.526. 55 alohemijski sastojci.55 bubr.190 brecas!a lekstura.28 blasticn!! struktura. 70 dine. 49 bazien. Windley B. 62 alpinotipna orogenezu.59 arteilke izdani. 128 endodinamika. 143 atmosfera. 96 apati!. 165 dadti. 181 akumulacijska jezera.27 andeziti. 165 elementi kHz.125 cirkon. 45 anbidri!. S3 brcce. 189 akutue sanudone mjere. 124 epicenter. 34 dolomiti. 114 denudaeija.Vrabac S.36 apsolutna staros!.35 bazalti. 76 cirk. 204 dijabazi. 114 detalinn kartiranje. F. 51 devon. 164 cvrstoca na savijanje~ 164 cvrstoca na smicanje. 137 dinamotermalna metamori'oza.27 cipolini. 56 biostratigrafija. 50 dijamant. 169 centar simetrije. 93 antiidinorij. 71 bo. 43 bigar ( sedra ).28 barit.27 217 .26 ejepljivost (kalavost) minerala.nje. 83 amfiboli.. 208 detri!icn" slmklnra. 16 coslovne saobracajniee.90 augit. 7-9. 1..Civilna zastita-Kantonalni stab CZ Tuzla.27 dolo mit. 117 Aerodromi. 202 argilosisti. 162 bore. 55 drobina. REGISTAR Abrazija. 16 andaluzit.45 bazalti. 77 amorfni minerali.

nc> 'I~ 171 Gom!w".. 30 27 jame. 129 klasifikacija pulwtj"". 55 kalkrndit. 13 gustina mineraia~ J 8 gustoca. 171 laporci.~. 197 feldspati. 121 karstnll polja.10 hliPolc." 207 gcosinklinalc. 99 magmatske 38 magnezit. 2~) 123 75 iii ma.iadja (skriljavost). lIH 46 ge.. 71 ierzoliti.196 fmllamie.. 123 metamorfnc stijene.36 gcologi.. 18 izosciste. 204 karbonatl. 141 lwoglomerati.iski neotporni millerali. 207 mikasisti.lo.ia. 41 Ijepl.iivost. H2 tlnidaina tckstur3. 17 hemi. ( l".122 jaruge. 4i horizonta1ni rasjedi.ja. 15 mclanz.c":ni-Sic. 198 lava. 42 kvarc ( kremen ). 16 kuglasto lucenje. 31 feldspa/oidi. 60 kreda. 55 kalklutit. 207 kimberliti. 21 hemijski otporni mineraii.3:.. ] 59 halidi. krccnjaei... 121 kataklasticna metamorfozlI. ~: kristalizirani miuerali. 80 erozi.~ :. 33 mandolasta teL ': ~u ra. -:'" !li'\~'''I. 76 merolmrst. 43 klasifikacija ldiziSta.herg. 78 gcoeicktricne n".32 limon. HI" nnermcri.je. 55 kambrij. 156 geofiziciul 155 gco~ngija . 11 6 foii. 14 hillrogeologija.33 karstna erozi. 141 hi!ll'osfera. 128 klizenje. 55 konsekv. 115 faciJes.". 195 gcotermski stupanj. 72 ktasticna strul{hH"}L ' klifovi.. 209 gcoloslw ka. 19/1 37 granati. 76 kvartar. 52 TtU1tC. 30 kvarciti.ja. 124 kanali..99 kliziSte. 9 hi<lrogeoioski i:wlaiori.I\) inzen..-..". 41 mnrin\C~. 16 WI"''''" 218 219 . 141 hidrogeoloski kolek!ori.". 34 gHnc~57 gnaj§~ haHt.".:~enti. 40 .rfi.!.. skala. 69 fosiU.. 80 filit.. 93 idealni l-{r"' r iii!. 30 k31'boo. 100 lednicka erozija. 59.115 jezgra. 11 7 kH"'~~~:<::. 75 mikrit. 204 laboratorijski modeli... H liloslratigrafi.rjC. 75 horst. ~ 27 lioefidjcn! filtrad. 116 kaolin. 104 izntr-opni nljnera ii. 21 hemijski reaktivni mincarli . 21 hcmijski topivi mineraH. 15 kristalni sistemi. 36 nuvijaln" erozi.. 36 lisl". 10 !l!'lril'i. 86 J'.'''''' 130 kontinentalni sedirnentR..ili ).ia. 14 Hi staidas!a stmktom.62 ". heksagonalni sistem. 21 hemijsko raspadanje. SH borublcuda. 204 kalcit.iska era.11'._f. 125 icpidoblasticna struktura. 197 :rna. 195 longitudinaln' tala. 75 filosilikati.48 lellei!.i.33 kalkarenit.ia.9 g~oioska karta 1 209 geolosld prom. 32 fiksisticka koncepci.epirogeni pokreti. minerali. 113 komnd.ja. ] 57 1£..!a.'mH".. 80 gcolektonika. 26 graniti~ 45 granoh~asticna grauvake~59 \ ".' :_~ra. :.SfitT/ <~. 204 kamenc pustinje.28 hornfels.66 Laurazija. 151 71 gravitad.. 163 magma. 96 klasti""" mctamorf"" stmktura.icrskogeoic'\ski ]j 35 kartjranje j klivaz.45 kisele magmatskc stijcne. 9 istra:bw husenjc i raslwpi. 197 kon raspadlluja. 110 lucen. 112 hemijsko trosenje.lode.ie.204 kristalasta stroktllra. 13 gil'S.36 .!.. 209 geoloski stub.12 jura.. 188 rOllerm.141 izomorfizarn.n.. 51 kristali... 191 kanioni. 28 fizii'ko raspadan.ie magmaiskill slijella. .sivna rdishl. 28 Ii/osiera..::. 1] hi<irolehnil'ki objckt. 41 fluorit. 1(] 1 grodirmmika. 70 kcoozo.. 38~69 metamorfni mjneraH~ 15 mczozojska era. 50 hillatogeni minerali.:" Sun"eva hliunca.iziri.n' (Iinjd).

135 prubnjc sloja.195 paleozojska era. 49 plinska hipotez" 10 ' .75 sipar. 135 ' organogena struktunI. 45 pecine. 13 siderit.ni minerali. 44 tcrasc.81 olivini. 34 rov. 16 spccijalne geoloske karte. 93 prolamanje stijenskib masa.. 9 petroiogija. 126 most. an.. 70 pneumalogcn' minerali 4 podzemne vode. 32 nemll. 181 ponod. 206 Pangaea. 76 temperatura zemli c.lcdi~ 91 struktura. 168 odronjavanje.37 pijL'Sak. 29 mmeraiogija. 16 sparit. 143 pint. 97 sloj. 203 rclativna starost.13 !" 221 .!.28 nasipl. 198 para\elopipedno iii lucenjc.i'" 42 nentralne s!ijene 25 Ilczosilikati 26 ' IHVO podzemnc vode 91 normalni rasjed'. 18 Icnzionc pukotine. 99 ' plutonska metamorfoza.6 po Imlktni sli"na\{ 32 poiimorfuam. 55 pij~zom"t"rski pritisak. 31 ' ortoskriljci. 195 paleontologija.trog. " stijene. 44 stubasto luccnje.80 seizmicka aktivnost5 102 talk.37 roiniac.47 perm. 23 tercijar.41 . 18 radioaktivnost. 31 opste geuluske karte 141 ordovicij.29 seizmickc metode. p i ocasto i b. 132 sinklinala. 19 prostomo pianiranje. 55 simetrija kristaia.45 < ' otpornost na habanje. ') seizmograf.58 rcversni ras. 194 relaksacione pukoline.obla. 35 . 97 stratigrafske jedinice. 18 ' " pomorskc luke.54. 49 stitovi.187 Nebularna hipoteza.mkovito lucenjc 41 piutonizam. 170 rioliti. 21 seizmicki bezopas .clI" strukl < ne <I um.116 silikati. 52 seizmicki opasnc stij""'" no tektonika.ic. 165 paleogeografija. 55 rasjed. 122 refleksijska metoda. 124 I'j escari.29 temeijcujc. 23 petrografi. 163 smjer pada. 171 ' molasa. . 97 s'jeni!i.62 rcalni kristali. 5'" orogen. 56 skrape. 16 prevcntivne mjcre.74 m~nerali glina.208 stalagmiti.135 silimanit.208 stratigrafskll gcologija. 156 stisljivosl. 155 leks!ura. 27 ravan simetrije. J 61 rckognosiran. 116 strukturni dijagrami. 30 morenski materijal. 142 pnkoline smicanja. 156 stalakli!i.170 sump"r. 17 sulian. 58 plagioklasi. 14 I'!c~~vi skriljci. 115 serpentin'!. 134 sil"r.121 saobracajnice. 75 p!e~~ane (lnstinje. 135 pr~h iii alevr.32 plan~~ezimalna bipotez" 10 piashenos!.. 88 slobodne izdani. 17 montmorilonit. 96 proluvij. 07 ' podzemni ("gorski") "d' ' I'· . 141 rcambuliranje.12 opal. 160 os~ simetrije.71 pnwi no Ineen. 136 sinklinorij.124 obtik minerala. 18 sufozija.64 sedimentn" stijene. 16 oSlpanje.96 smitsonit. 195 paleoklimatologija. 176 slijeganje terena. 135 p. 179 sljunak. 110 tektonski pokre!. 133 ofitska strok/ofa 39 oksidi. 39 poroznost. 37 l'ctrologija. 1 It) tektouika ploea. 201 strlje.88 propusnost. _. 123 muskovit. pokrell. 51 rijecni meanor'.88 pukotine. 79 ~ ortohemijski sastojd 62 ortoldas. 166 ' platforme.miloniti. p~rogeni miner-ali.122 porfirska struktura.35 rozeta.81 monoklinicni sistem.. 54 ohs!oli!i. 42 rodobrozit.! ( silt). 79 selektivna abrazii'" 119 teklos ilika 25 s"rpentin.26 omotac.122 peridoti!i.90 sorosilikati. 122 refrakcijska metoda. 18 obradivost. 92 sjajnos t minerala.35 ' ol~gomiktlli illjnnak. 10 ncfeli".prizmatsko paraskriljaci. 91' oaze.93 sulfidi. 4 p"oks"n'. 9 mjesoviti sedimenti 197 mobilisticka konce~cija 83 modeliranje.119 rombieni sistem.ia.

71 travertine. 123 vodoaerioc. 186 zeleni skriljci. 10. ISO ziiavosf stijena~ 165 222 . 65 zeoliti. 163 trahiti.4S trakasta i slojevita tckstura. 31 transformni rasjedi.33 zOlle subd""dje.186 m'ale..121 vulkan. 132 tetragonalni sistem.121 YodOprOpllsnost iii pcrmcabiloost.86 zrnasta struktura. i83 turmalin. 70 teseralni iii kubicni sistem.141 hmcli.lOO vulkanizam. 17 tikstropija. zasjcci. 56 trijas. 100 vllikanskc kupc. 166 toplotna provodljivost stijcna. 41 viJadukt. 135 triklinicni sistem. 25 usjed. 20 ugao nagilla. 17 tumac.122 va!ov. 39 zcljeznicke pmgc. 36 zemijotrcsi. 125 vezil{uiarna tekstura. 92 transverzaini talas.termalna metamorfoza. 161 vrtace. 75 zcmlja ervenica. 17 Tetbys okean. 55 ultrahazicnc stijenc. 27 {vnloea mineral".

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful