Sejfudin V rabac Dinka Pasic-Skripic Zijad Ferhatbegovic

GEOLOGIJA ZA GRADEVINARE

UNIVERZITET U TUZLl RUDARSKO-GEOLOSKO-GRADEVINSKI FAKULTET
2003

Izdavac: JU Univerzitet u Tuzli

Recenzenti: Doc.dr.Hazim Hrvatovic, dipLini.geoL Doc.dr. Ibrahim Cackovic, dipl.ini.grad. Autori: Dr.sci.Sejfudin Vrabac, dipLinz.geoL Dr.sci.Dinka Pasie-Skripie, dipLinz.geol. Kompjuterska priprema teksta i slika: Doc.dr.zijad Ferhatbegovii:, dipLinz.geoL Doc.dr.Dinka Pasie-Skripic, dipLinz.geol.

Stampa: Ars grafika, Tuzla Tiraz: 200 prirnjeraka
Izdavanje ovog univerzitetskog udzbenika odobrio je Senat Univerziteta U Tuzli odlukom broj: 03-2960 4. 12/05., od 18 maja, 2005 god.

Manualia universitas studiorum Tuzlaensis

(Udzbenici Univerzitela u Tuzli)

PREDGOVOR Rezultati geoloskih istraZivanja omogucavaju cjelovitije upoznavanje grade prostora u kojem zivimo te nam koriste u gotovo svim segmentima zivota, napnmJer u gradevinarstvu, rudarstvu, vodosnabdijevanju, energetici, poljoprivredi, sumarstvu, zastiti okoline, itd .. Obzirom da se danas izvode slozene i skupe gradevine, posebna painja se posve6uje nacinu i mogu6nostima temeljenja, stabilnosti i zastiti kosina te uvjetima rada u razliCitim stijenama. Optimalno rjesenje problema nije moguce ni zamisliti bez interdisciplinarnog rada tima strucnjaka razliCitih pro fila, koji sveobuhvatno analiziraju slozenu problematiku gradenja. VaZan dio posla koji pri tom treba obaviti ulazi u djelokrug rada geologije, jer za pravilno planiranje i izvodenje gradevine trebamo poznavati sastav stijena, njihove medusobne odnose i fizickomehanicka svojstva, dinamiku odredenog prostora, strukturno-tektonske i hidrogeoloske odlike terena, itd .. Na osnovu navedenih karakteristika odreduje se nosivost terena, te vrsi izbor alata za rad i eksploziva, izbor mehanizacije, planira zavrsetak radova, itd .. Pri istrazivanjima za hidroenergetske gradevine i postrojenja, geologija daje odgovore na brojna pitanja vezana za odredivanje najpovoljnijih lokacija podzemnih gradevina, brana i akumulacija. IstraZivanja za potrebe vodosnabdijevanja i efikasnu zastitu voda od zagadenja te pronalazenje tennalnih i mineralnih voda, djelatnosti sn u kojima geologija sa svojim specijaliziranim naucnim disciplinama, posebno hidrogeologijom, daje veliki doprinos. Poljoprivreda i sumarstvo takode koriste rezultate geoloskih istrazivanja. Tako se naprimjer, danas dobro zna kakve sve negativne posljedice po okolinu mogu izazvati egzodinamski faktori zbog nekontrolisane sjece suma, narocito na padinama ali i neracionalno pretvaranje planinskih pasnjaka u oranice. U zastiti okoline, geoloska istraZivanja daju vaZne odgovore na pitanja vezana za zastitn prirodnih padina i izvedenih kosina od erozije, zatim 0 mogucnostima i rjesenjima sanacije klizista i odrona, zaStite podzemnih voda od oneCiscavanja, odabiru optimalnih lokacija za odlagalista otpada, itd .. Iz ovog kratkog osvrta na ulogu geologije u praksi, jasno proizilazi potreba gradevinske struke za poznavanje osnova ove nancne discipline. Stoga smo se odlncili da prioritetno za studente Gradevinskog odsjeka na Univerzitetu u Tuzli, ali i za sve strucnjake gradevinarstva, napisemo ovaj udzbenik. Pri tome smo posH od realnosti da studentu treba prezentirati osnove geoloskih disciplina koje su vezane za

I -

I

3

gradevinsku praksu i koje ee mu koristiti ne sarno tokom studija vee i
kasnije u praksi.

SADRZAJ PREDGOVOR I.UVOD .................................................................................................... 9 1.I.Definicija i podjela Geologije ............................................................. 9 l.2. Postanak, grada i osobine Zemlje ...................................................... 9 2. MINERALOGIJA ................................................................................. 14 2.1.Postanak rninerala ............................................................................... 14 2.2. Unutrasnja grada i oblici pojavljivanja minerala ............................... 15 2.2.1. Kristalizirani minerali .............................................................. 15 2.2.2. Amorfni minerali ..................................................................... 16 2.3. Simetrija kristala ................................................................................ 16 2.4. Kristalni sistemi ............................................................................. .... 16 2.5. Polimorfizam i izomorfizam .............................................................. 18 2.6. Fizicka i hemijska svojstva minerala ................................................. 18 2.7. Metode ispitivanja minerala ............................................................... 21 2.8. Sistematika minerala .......................................................................... 22 2.8.1. Silikati ...................................................................................... 23 2.8.1.1. Nezosilikati ................................................................ .26 2.8.1.2. Sorosilikati .................................................................. 27 2.8.1.3. Ciklosilikati ................................................................. 27 2.8.104. lnosilikati ................................................................... .27 2.8.1.5. Fiiosilikati ................................................................... 28 2.8.1.6. Tektosilikati ............................................................... .30 2.8.2. Karbonati ................................................................................. 33 2.8.3. Sulfati ....................................................................................... 34 2.8.4. Sulfidi ...................................................................................... .35 2.8.5. Oksidi i hidroksidi ......................................'............................. 35 2.8.6. Minerali ostalih grupa ............................................................. .36 2.8.7. Elementi .................................................................................. .37 3. PETROLOGIJA .................................................................................... 37 3.1. Podjela stijena prema naCinu postanka ............................................. .38 3.2. Magmatske stijene ............................................................................. 38 3.2.1. Struktura i tekstura rnagmatskih stijena ................................... 39 3.2.2. Lucenje magmatskih stijena .............................................. ...... 041 3.2.3. Sistematika magmatskih stijena .............................................. .43 3.204. Mineraloske i petroloske karakteristike granita, gabra i peridotita ..................................................................... .45 3.2.4.1. Granit ......................................................................... .45 3.2.4.2. Gabri ........................................................................... 46

Ugodna nam je duinost da se zahvalimo recenzentima dr.sci. Ibrahimu Cackovieu. dipl.ing.grad. i dr.sci. Hazimu HrvatoviCu, dipl.ing.geol. koji su svojim savjetima doprinijeli kvalitetu ovog udibenika. Bit cerno zahvalni svim kolegama koji lekst proCitaju i dostave nam svoj kriticki osvrt.

4

5

... 64 3... Mehanicke karakteristike ........ Slojevi i geologke strukture stijena ..................2..........................................................................1......................2.............................4.....6...~ 3.............. 127 4.... 112 6....... 133 4............. 59 3........1........................1...Uticaj vode............................................. 124 4.......1...................3.....................................................::njd 1\.......................................2.4....... t.......................................2.................................................!............... Erozija padavina .......... Metode istrazivanja za potrebe gracievinarstva ....4.......... 53 Mineraloske i petroloske karakterislike glina. lSI 6....... Hidrogeoloska istraZivanja u gradevinarstvu .......4.. Nacela modeliranja ......................................................................2... Klizenje i kIizisla ..1....... 51 Sistel11atika sedimentnih stijena .. Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata ..... 93 4. 134 4... Laporci (Japori) ....... Odronjavanje ............. 149 6... Znacaj proucavanja geoloskih struktura sa aspekta gradevinarstva .................... 78 4................ Metamorfne stijene ........................................... Fizicke karakteristike ........2..........5.... Elementi klizista .......... 77 3.4.........1.................1................3..... Eoiska erozija ..................................1...................... ...................................................2..... PODZEMNE VODE ..............4............................12.....................4.1...... 57 3.. 131 4.2................... 3.... 57 3......... 137 5.Istrazno busenje i raskopi .....................3................1.......... Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko Ispitivanje ......... 148 6.........................4. " .............6.............1.... 159 6............ 3.......................... 164 6..3.......11....................................3.......2....2.2.............1.4..... Magmatizam ....... 128 4............................1.. 71 3................... Fluvijalna erozija .................3.yjcti gradt. Uvjeti gradenja u sedilnentnim stijenama i primjena sedimentnih stijena u gradevinarstvu .2.. 4.3...2............................Tidotiti.........................................3......................... 158 6......... 128 4.............4......3..1..1............ Inzenjerskogeoloski procesi .......3. 120 4...................MineraloSko-petrografske karakteristike .........]... Pjescari .. Zagaciivanje izdanskih voda .............................................. 155 6.. Krecnjaci (vapnenci) ...........................................11....................3.1.................................1......... Lednicka erozija ....3.4................. 79 4.............. Mineraloske i petroloske karakteristike mermera....2............ Abrazija .. 158 6.............3..........3.......................................... 4. 171 6..................3.............................. 88 4........Geofizicka istraZivanja .. 111 112 114 115 4............. 4... ........................ ..4..........3......2............................ kvarcita.............. Zamocvarenje terena .47 U l1lJ.............................. Uzroci stvaranja klizista ....11.lNZENJERSKA GEOLOGIJA ........... 69 3 A.........3......................2........1.......................2..... 90 4......................................................................... 99 4..........................6.4........... Inzenjerskogeolosko kartiranje ............................... 4.....3.... 168 6.1........... Rasjedi ...3........ ............ Sistematika metamorfnih stijena .. 138 S.....3..... Amfiboliti ............2.........................1......... 139 5...... . 58 3...............3....................... Obrada i interpretacija rezultata .glllatskim stijenama i prill1Jena magl11atskih stijena u gracievinarstvu ......................Isusivanje temeljnih iskopa ........5....................... 76 3...48 Sedil11entne stijene ....... 116 4............ Saniranje labilnih padina i klizista ................1.....] ..... Kvarciti ............." ........... 172 6 7 .... struktura i tekstura sedimentnih stijena ........5................................. 157 6.........2.....3..........3..............1.......................11............2...........7......2...........49 Sastav.....1.....2...3..........2..................................................struktura i tekslura metamorfnih stijena ...................................2....................................................5...................... 76 304....leda............ Izdani ..... 99 ...... 96 4.......................... 119 4..............1.. 4.........4.........................3.................. Sastav............2........ Tehnoloska svojstva stijena ...... Tektonska aktivnost ............................. 77 3.....2.....................7.................... ........... 117 4.............2 Bore .............3...3........ Endodinamika ...................................................................1 Gline .......4...... ................ Mermeri (mramori) .. Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenan1a i primjena metalTIorfnih stijena u gradevinarstvu . 73 3..1....... Osipanje ..1....... serpentinita i amfibolita . 146 5.......4... Serpentiniti ........... 102 4..... 147 5.............................Egzodinamika ......... 129 4.........2..................1..............................1.........1.............................................11......................1.... Poroznost i propusnost stijena ................9. Denudacija ................................................................... Klasifikacija klizista ...... 125 4.........................3....5...................1........ 3..........................1........ 168 6.................................. 60 3..2..............................2..4.............. 121 4.....................1.......1................... .....................4.................... pjescara...2........................................11.............................................1............. GEODINAMIKA . Sufozija ....... 131 4......10.. Pokotine ....8.................Povrsinsko raspadanje ...................... .8.4...........vatre i hemijskih agresivnih materija na stijene i kamen ...... laporaca i krecnjaka .... Karstna erozija ........................4.... Zone u hidrogeologiji ....................2........1... 79 4............4...................... .1..............4.............. 150 6.................. 76 3.......... Seizmicka aktivnost ..1...... 76 3..13....3...... ............................... 135 5. ..1.. 141 5..................................................3.. Cilj iilZenjerskogeoloskog izucavanja klizista ....................... .........................................

.2...2........ 179 6........ ..1..............2.6. ........... ......... ............1........................ genezu.......... ... Stratigrafske jedinice .. Istorijska geo!ogija........3.... 192 6..3... ................ Definici......2.... ..ia i podjela geoiogije Geologija je prirodna nauka koja izucava sastav....... Prognozira uslove gradenja u stijenama kao i ponasanje stijena tokom eksplotacije gradevinskih objekata koji su na njima izgradeni. Zasjeci.2. ........2.... . strukturu.............. Tuneli .... 1......ia je nauka koja proucava teren kao prirodnu geolosku konstrukciju odnosno kao radnu i zivotnu sredinu... .. ....3........2...... . ..............1..2...... Temeljenje ........................... ... .2......... Dinamika Zemije u svijetlu mobilisticke koncepcije ...... . ........2............... .....3......... 204 7....214 REGISTAR ........ ......... 7... ....3.... ....... .... . Aerodromi ....... ......4... 6. .. 195 7... Odrcdivanje relativne starosti slijena .... Mostovi ............7....... Fosi!i i stijene kao geoloska svjedocanstva . .7........... .... 8 9 ... Akumulacijajezera 6........2..5.. 173 6..............6.. 202 ...... 198 ... Inzenjcrska geologi.................... 7....... Bavi se problemima prilagodavanja gradevinskih objekata terenu i metodama poboljsanja svojstava stijena.. Hidrogeologija....3.. 182 . Postanak.......2.. Odredivanje apsolutne starosti stijena ........ ....2.. 193 6...... dinarniku i istorijski razvoj Zemlje. Inzenjerska geologija....1........................ Pored navedenog Inzenjerska geologija proucava prirodne gradevinske nemetalicne materijale................................ 185 ...2.... 208 8.....Pomorske luke.2... 217 UVOD 1.................... Odlagalista otpada ...............3......... Geoloska karta .1................................3....... Geolosko kartiranje ........ ....... Hidrogeologija je nauka 0 podzemnim vodama koja proucava njihov postanak.. U okviru Geologije izdvojeno je vise naucnih disciplina kao sto su : Mineralogija.2... 208 8.................... ..... ... .......... 196 7.3.............. u nastavku su saZeto prkazane sarno neke...... ..... .................. Ona obezbjeduje podatke neophodne za ocjenu medusobnog uticaja terena i gradevinskih objekata...........2. GEOLOSKO KARTlRANJE I GEOLOSKE KARTE .... .......2...... uslove njihove eksplotacije kao i mogu6nost njihove upotrebe u gradevinarstvu.................. usjeci i nasipi . 191 6........... ...... 180 6............. ...... 179 6................. 205 8....5................. ... .....................1... rasprostranjenje i kretanje u Zemljinoj kori. Hidrotehnicki objekti ....2.4............. kao i 0 njihovoj genezi i primjeni...8.................... tektonskih i magmatskih dogadaja..... preobrazavanje i sistematiku............. ..... 176 6............7... Petrologija....... ..2....... . Cestovne saobracajnice ....... Zeljeznicke pruge ...................................... .... teksturu.................... ....9.. 186 6.......... STRA TlGRAFSKA GEOLOGIJA .... te rekonstrukcija paleogeografskih........................................ ..... 209 LITERA TURA .................2............. Kanali ...............2......................... 20] 7.... ........ 194 7.. ...... Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu ............ ... 183 6............................ ................ ............ Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivanja za razlicite namjene i objekte .. 188 6... .......0dredivanje starosti stijena....... 203 7.......... Mezarja i groblja ........ Prostorno planiranje .. Istorijska geologija je nauka koja se bavi proucavanjem istorije Zemlje kao nebeskog tijela od njenog ulaska u planetski stadij odnosno od "Temena stvaranja litosfere pa do danas.. .. grada i osobine Zemlje o postanku Zemlje i ostaiih clanova Suncevog sistema postoje razlicite teorije i hipoteze.......4.. ....................... Obzirom da do danas nije izrazito prihva6ena bilo koja od njih. ......... 190 6.. ..... Mineralogija je nauka 0 mineralima odnosno 0 njihovim morfoloskim i hemijskim osobinama.7..... ..... ....................... Petrologija je nauka 0 stijenama koja proucava njihov sastav...2..... Brane ............. Saobracajnice ..... 173 6.. 181 6..2.. Njeni osnovni zadaci su odredivanje starosti stijena i geoioskih dogadaja.....3.. Tektonika itd ............................1.................... Tektonika proucava pokrete u Zemljinoj kori i njima proizvedenu tektonsku gradu iIi sklop te strukturne oblike pojedinacno tretirajuCi zakonitosti njihove geneze i rasporeda....

ugljenog dioksida. Njihova je pretpostavka da je prolazom nekog velikog stranog tijela pored Sunea. '~erkui. odnosno povrsinski Zemljin pokrivac.' ! /·U~~·~ . Hipoteza Suneeva blizanca pretpostavlja da je primarno Sunee bilo dvostruka zvijezda te da je blizanca danasnjeg Sllnca odvojila privlacna sila neke zvijezde II prolazll.7 g/cm3 (u kontinentalnoj kori ) do 2.. Njezin gornji dio izgraduju stijene uglavnom granitnog sastava uz malo sudjelovanje sedimenata. a u njenim pojedinim dijelovima od kapljica i ('vrstih cestiea koje su nazvane planetezimale razvili su se p]aneti. kiseonika. Aulori ove hipoteze su LKant (1724-1804) i neovisno 0 njemu.R. prcu::eto Nebularna hipoteza pretpostavlja postanak Sunea i planeta iz rotirajuce nebule (llsijana plinska masa) koja je popunja\'ala prostor danasnjeg Suncevog sistema. a njezinim hladenjem i raspadanjem nastali su planeti.~'~' . Ova kora nije kontinuirana jer nedostaje na dnll okeana. izgraden ad uItrabazicnih stijena. -hidrosfera.~.Moulton. Iz sredisnjeg dijela magliee razvilo se Sunee. Jeffreys.eF 19'75.~~:~~\".a~ . Chamberlin i F. Relativna gllstoca litosfere iznosi od 2. 10 II .200Jj Bei./Satur~___ -. Obzirom da kontinentalna kora lezi na guscoj okeanskoj kori) njezino spustanje na jednoj strani izaziva podizanje na drugoj. Autori ave hipoteze koja je nastala oko 1900 godine su R. :~em~j\~?~~. a Cijim je zgusnjavanjem te raspadanjem stvorena osnova za postanak planeta.ili vodeni Zemljin pokrivac sastavljen od slane vode okeana i mora te slatke vode na povrsini i u podzemlju kontinenata.:~suflce! \'- Slika I Shematizirani prika:: Sunc'evog sistema (premo iz ~f. ubraja se i gornji stjenoviti dio omotaca. arnonijaka. Taj dio se nazi va kontinentalna kora.l. nazvan okeanskom korom. Nju su 1925 godine predlozili JJeans i H. To su : -atmosfera.A Lyttleton.95 g/cm 3 (u okeanskoj kori ).7~~rs \. Hoylea takode polazi od pretpostavke postojanja suncevog bIizanca koji je dozivio eksploziju karkteristicnu za zvijezde tipa "supernova". Cvrsto dno okeana izgraduje kontinuirani ovoj preteZno bazaltnog sastava. pa su njezinim hladenjem i raspadanjem nastali planeti. Ravnotezu pJutanja raz}icitih blokova nazivamo izostazijom. Hipoteza "supernova" eksplozije F. / eNeptun . ! Zemlja se sasloj. odnosno zracni omotac koji je sastavljen od azota.Novi podaci 0 istrazivanju svemira vjerovatno ce rezultirati i novim spoznajama neophodnim za tacniju interpretacijll postanka Suncevog sistema i planete Zemlje. nastao plinski val koji je od njega otkinut.y:. prosjecne debljine 40 km u podmcju kontinenata i 10-12 km u okeanskim podrucjima.T. PS de Laplace (1749-1827) . prasine i mikroorganizama. Plinska hipoteza je varijanta planetezimalne hipoteze. . Prema novim shvatanjima u litosferu nazvanu tektosferOlll. "::-. Planetezirnalna hipoteza polazi od pretpostavke da su SUllce i planeti nastali iz spiralne magliee.':-. DiD materije tog blizanca zadrzan je u podrucju Sunceva djelovanja. -iitosfera.estanovic. Materija tog blizanca oslala je II podrucju privlacne sile Sunca.. Autor ave hipoteze je R. od nekoliko koncentricnih zona.~~~-7.

Geografski i magnetski polovi Zemlje se ne podudaraju.. odnosl1o Ul1utrasnji dio Zenlije koji od graniee sa litos!'crom doseze do dubine 2900 km i inla relativl1u gustocu izmedu 2. Povecanjem dubine temperatura raste od neutralnog sloja 0 cemu svjedote podaci iz rudnika i duboka busotina. Zemlja se ponasa kao velik. A-ustell(J. Medutim. Ciji se pozitivni pol nalazi na juznoj sferi. te brzine sirenja potresnih talasa. 19/)'.2) svjedoCi povecanje temperature i gustoee od povrsine prema sredistu kao i sirenje potresnih talasa kojima je dokazano vise diskontinuiteta. Utvrdeno je da ispod povrsine postoji zona u kojoj je temperatura stalna i uglavnom odgovara srednjoj godisnjoj temperaturi promatranog poodrucja. ta dubina u Evropi iznosi oko 32 m.-/) -Omotac. j j -vw!isku je::gra.::cf(/ j::_ Herak. a najveca na polovima. ona nije oblika rotacijskog elipsoida. H-huf'l:'J~ra (pn.u. a srednji dio koji ide od granice s Inezosferorn do dubine oko 400l-:.~'I!la je::gra. 12 13 . U tom dijelu plasta odvija se 1ermalna dinanlika i s njom u vezi konvekcijska strujanja sto moze biti uzrok elinal11ike i piasticnih detorl11acija u tektosferi. Stika 3. Dubinski razmak u metrima potreban za povecanje temperature za 1 °c naziva se geotermski stupanj. Geoid u poreaenju sa sferoidom (po Wagneru iz Heraka. PI-gornji Ol1lo/ac'. Zemlja je na polo viOla spljostena tako da njen ekvatorijalni poluprecnik iznosi 6377 km. AVO potvrduju i prirodne pojave kao sto su lave vulkana temperature do 1200 °c i vode gejzira do 90 Dc. ali relativno slab magnet (dipol). a negativni na sjevemoj. Zona/na gr(l(1u ZI. te Wiechert-Gutenbergov diskontinuitet na granici Oll1otaca i jezgre. 1984) Slika 2.fera.m nazi va sc astenosfera. rezultiraju silom teze. smatra se da je sredisnji dio jezgre (unutrasnja jezgra) u cvrstom stanju.u kontinentalnom dijelu izdize iznad povrsine elipsoida. a da periferni( vanjska jczgra ) predstavlja metainu tekueu masu u kojoj se odvijaju konvekcijska strujanja. Ugao sto ga zatvara magnetski rneridijan s horizontalnom ravninorn zove se ugao rnagnetne inklinacije koji je takode razlicit na razlicitim mjestima litosfere.c K-koru. Sa povecanjem nadmorske vi sine jatina te sile opada. sredisnji dio Zemljc koji se pruza oel 2900 kl11 do sredista. Ugao izmedu geografskog i magnetskog pola zove se ugao magnetne deklinacije. au okeanskim se podrucjima nalazi ispod nje (s1. Sastoji se od zeljeza i nik1a i ima realativnu gustocu oko 11 g/em 3 Na osnovu visokc temperature (izmedu 4000 0C i 5000('C )i pritiska (oko 3 miliona bara). P2-srnl!y'j olllola(. i centrifugalna sila koja postoji zbog rotacije Zemlje aka njene ose. od kojih je llujvazniji MohoroviCicev na graniei litosfere i omatai'a. U prosjeku. a polarni 6356 km. privlacna sila koja djeluje medu masama u Suncevom sistemu. ana je najmanja na ekvatoru. Donji dio ornotuca nazi va se mezosfera. tije!a kojem se povrsina Gravitacija. Ta granicna zona zove se neutralni temperaturni sloj. vee geoida. a zonalnoj gradi Zemlje ( s1.'.3).5 1 g/cm· .!I1I/.I/eru. J2-1II1Ulr(/. -Jezgra iii barisfera. Toplotna energija Sunca djeluje na povrsinu i plitko pod povrSinom Iitosfere. L-lifu. Temperatura Zemlje rezultat je djelovanja dva izvora: Sunca i stalnih radioaktivnih procesa koji se zbivaju u njezinoj unutraSnjosti.3 g/enY) i G. Zbog rotacije. F 3-don}i OlJlotu(. a on je razliCit na razlicitim mjestima litosfere.

.O i K. na ponasanje laporaca bitno uticu minerali glina koji su veoma osjetljivi l1a dodir s vodom.1. Tako recimo montmorilonit moze povecati zapreminu do 10 puta sto pri izraC\i tunela izaziva vel ike prohleme. aragonit.) nazivaju se hidatogeni.) b) ~ (. zeoliti. 2. Oblici krista/a: a) magnetita. Nastali spojevi imaju veell zapreminu nego ani koji su usli u reakciju. naein postanka te vrsi njihovu sistematizaciju.itd. Pod mineralima se podrazull1ijeva prirodna tvorevina odredene strukture.) koji sadrii otpornije minerale. pritisak.. gips.Vlahoviic. Tako recimo kvarc moze nastati: pirogeno. berit. \ . Slika 4. Zanimljivo je da neki minerali mogu nastati na vise razlieitih nacina. kalcit. anhidrit. Kalcit najcesce nastaje hidatogeno ali moze i pirogeno (diferencijacija baziene magme i stvarnje karbonatnih tijela) i hidrotermalno ( u polimetalienim sulfidnim rudama sa nisko i srednje temperaturnim mineralin1a). te njihava eventual no bubrenje. ltd" Postanak bidrotermalnih mineraJa vezan Je za kristalizaciju U vfucim Pravilna unutraSnja grada kristala sastoji se U odredenom rasporedu elementarnih eestica-atoma i jona u prostoru.gahro. Ako agregat za pripremu betona sadrz.2..Ie vazno kod odahiranja dekorativnog kamena U odgovarajuCim klimatskim i ekoloskim llvjetima.. turmalin. . Minerali se razvijaju procesom kristalizacije kojim dolazi do stvaranja kristala. temperaturom i djelovanjem vode. pneumatogeno. rastvorima. njihovu unutrasnju gradu. da bisn10 megii utvrditi sastav stijene u kojoj iii 11a kojoj narnjeravamo graditi odredeni objekat. iii kamena kojim gradilTIO. kvarc. \ .) Zbog eesto nepovoljnih uvjeta razvoja minerali se u prirodi nalaze vecinorn u odredenim nepravilnim oblicima koji su rezultat 14 15 . hidatogeni i metamorfni. Oblik minerala ovisi 0 mnogim faktorima koji su djelovali tokom njihovog postanka (temperatura. Oni minerali koji nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora (npc. Pneumatogeni nastaju kristalizacijom iz p1ino\'a i para. c) kvarca (preuzeto i:::.2. a to su npr. Proueava ih posebna nauena disciplina koja je po njima nazvana mineraiogija. Primjera radi. Povecanje zapremine u dodiru sa vodon1 primjeceno je kod minerala kao1inita (do. Tuzla) racionalnije je primjcnjivati dekorativni kamen (npr.e vidjeti i na primjenu agregata za beton. onda . C02 itd.. Takvi minerali su npr. topaz... raspadanje pod uticajem atmosferilija. Koliko je vaino poznavati mineralni sastav matcrijala koji se koristi u gradevinasrstvu veoma ilustrativno se moz. Postanak minerala Prema nacinu postanaka minerali mogu biti: pirogcni. MINERALOGIJA Minerali su 03nov11i sastojci stijena koje izgraduju Zemljinu litosferu. i ostala lizieko-hemijska svojstva. 25%). ) u stvrdnutom hetoou moze doti do hemijske reakcije izmedu ovih mineral a i alkalija (Na. b) ka/cita. hemijskog sastava i fizickih svojstava. itd. hidrotermalno i hidatogeno. zbog cega se pojavljllju unutrasnja naprezanja koja rezultiraju pucanjem betona sa pojaV0lTI mrezastih pukotina.1. pirokseni i liskuni itd . Sa stanovista gradevinske prakse. skupljanje.Unutrasnja gratia i oblici pojavljivanja mineraia Minerali se u stijenama pojavljuju kao kristalizirani iIi amorfni.O ) iz cementa. Zbog nejednakog rasta u razlicitim smjerovima. kristal se razvija u poliedarsko tijelo omedeno ravnim ploharna. ivicama i uglovima. granit. Minerala ima j n3 drugim planetama kao i na Mjesecu. feldspati.4). To je nauka koja proucava hemijska i fizieka svojstva minerala. hidrotcrmaini. Kristali se mogu pojaviti u oko 230 poliedarskih oblika. 0 tom rasporedu avise i karakteristike minerala.~. moramo odrediti minerale od kojih se oni sastoje i njihove kolicinske odnose. pneumatogeni. andaluzit. Oni imaju homogenu gradu i odredeni hemijski sastav koji se moze izraziti hemijskom formulom. 2. Drugim rjeCima. mineralogija je nauka koja nam pomaie pri utvrdivanju cjelokupnog sastava stijenske mase. itd). silimanit.se oni zovu metamorfni minerali (npr. velicina prostora itd. Ukoliko minerali nastaju u procesu mctamorfizma izazvanom pritiscirna. U sredinama gdje je zrak dosta zagaden i gdje padaju klsele kiSe (npr.i rcaktivne silicijske minerale (opal. Pirogeni minerali su oni koji su nastali kristalizacijom iz magme.2. itd. Poznavanje otpornasti minerala na djelovanje atmosferilija veoma . ". Kristalizirani minerali Mineralne mase koje imaju pravilne ( poliedarske ) oblike kontura nazivaju se kristalima (s1. sto je karakteristicno za rudne minerale.J996) 2.

Kod ideal no razvijcnih kristala. a treca je u odnosu na njih kosa. graft!. Heksagonalni sistem odikuje se s cetiri kristalografske ose. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: dijamant. montmorilonit. rnononklinicni i triklinicni. Osa simetrije u kristalu je svaka osa oko koje obrtanjem kroz 0 360 nekoliko puta dovodimo kristal u is(i polozaj. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: kvarc. 4. aluminijuma i mangana. I. Zbog toga su ovi minerali izotropni odnosno imaju iste karakteristike U 5vin1 pravcima. Monoklinicno kristalisu slijede6i minerali: kaolinit.defekata u nj ihovoj gradi ili strukturnoj reSetki a nazlvaju se realnim kristalima.-- . Amorfni minerali Minerali se u stijenama. fluorit. i -centrom simetrijc. 5. Nastaju obicno procesima povrsinskog raspadanja minerala. lO() J) 16 17 .ni oblik zbog cega su i dobili takav naziv. U amorfna mineralna tijela spadaju i vulkanska s(akla. Trikiinicni sistcm in1a lri nejednake kristaklografske ase koje su koso polozene jedna prema drugoj. Amort'ni minerali su nestabilni i tete da prcdu u kristalno stanje. pirit. hornblenda. osim u kristaliziranom " pojavljuju i u amOrfn0111 stanju. Pojavljuju se najcesce u kuglastim. od kojih su tri jednake duzine i lete u horizontalnoj ravnini sjekuCi se pod 0 uglom od 60 Cetvrta osa je duza iIi kraca i okomita je na njih. ' ' Postoje 32 kombinacije elemenata simetrije koje s obzirom na duzinu i medusobni odnos kristalografskih osa mozemo svrstati u 6 kristalnih sistcrna: teseralni.preu::elo i:::: Sestanovi(:. dolomit.4. 0. topaz. rombicni. To znaCi da su njihova svojstva u razlicitim pravcima razlicita. Simetrija kristaia Praviino razvijeni kristalni oblici pokazuju izraienu silnetriju. Ovakvim elemenlima simetrije karakterise se mineral cirkon. gips.Monoklinicni sistem se karakterise sa tri nejednake kristalografske ose. P%::aj krisla/ogra/\-kih usa 11 kristainim si''''lemima (prema: Tuclln / 951.. ivica i uglova je jednaka. olivin. 6. Tetragonalni sistem ima tri kristalografske ose medusobno vertikalne. udaljenos( ad centra simelrije do identicnih parova ravni. tctragonalni.itd . 6. Tako vremenom opal prekristalise u kaleedon a amorfni hidroksidi gvozda u geti!. biotit.2. heksagonalni. Amorfni Ininerali nen1aju prayilnu unutrasnj u grauu. . turma!in. SliIw 5. Navedene elemente simetrije imaju plagioklasi i mikroklin.~ L. itd . itd. Dvije ose u horizontalnoj ravni su jednake duzine a treca koja 2. muskovit. Kristalizirani minerali su anizotropni. koje su medusobno vertikalne. Centar simetrije predstavlja tacku u geometrijskom sredistu kristala. limonit. Usljed nedostatka strukture amorfni minerali ncmaju odredeni spolja. Ako je neki kristal nastao u idealnim prilikama njegov oblik je posve pravilan pa se na21\'a idcalnim kristalom..3. Rombicno kristalisu: kale it .. dvije su medusobno upravne. Rombicni sistem ima tri krista10grafske ose nejednake duzine ali medusobno vertikalne.2. bubreiastim i grozdastim oblicima. 2.. ortoklas. Palazaj kristalografskih Gsa u kristalnim sistemin1a prikazan je na slici 5. Ravan simetrije dijcli kristal na dva jednaka dijela koji se jedan prema drugom odnose kao prcdme( i lik U ogledalu. Kristalni sistemi moze biti duza iii kraca je upravna na njih. halit. sin1ctrije -osama simetrije. Ova silnetrija se manifestuje sljedecin1 elen1cntima: -ravninatna. 2. apati!. 3. U mnorfnom stanju javljaju se cesta silicija i hidroksidi gvozda.Teseralni iii kubicni sis tern karakterise se s tri kristalografske ose jednake duzine. korund. 'I . 2 .

Fizicka i hemijska svojstva minerala Fizieka svojstva po kojima se minerali medusobno razlikuju jesu: gustina. Hrapave povrsine rasipaju svjetlost nepravilno i ne mogu biti sjajnc. Sto su povrsine vise glatke odbijanje svjetlosti je intezivnije i obratno. Polimorfizam i izomorfizam Koliko raspored testica u kristalnoj resetki ima odraza na fizitke osobine minerala najbolje ilustruje pojava polimorfizma.5 do 3.pseudos-Iaz) boje. pritisak. koji je tipski bezbojan mineral. Strana materija zove se pigment.2. sjaj. Pri vrlo intenzivnom odbijanju svjetlosti minerali irnaju dijamantsku sjajnos! (dijamant. Suprotno polimorflzmu izomoruzam je osobina da supstanee hemijski razliCite iIi analognog hemijskog sastava mogu stvarati iste kristalne forme pa eak i graditi kristale mjesanee. itd .6. Ovakvi oblici se nazivaju realnim kristalima. te se medusobno zrunjenjuju u svirn koliCinama.hematit.6) dok se npr. Najkarakteristicniji prirnjer za ovu pojavu predstavljaju plagioklasi koji su kristali mjesanei albita NaA1Si3 0s i anortita CaA1Si 20 s koji se nalaze u razlicitim omjerima. karbonati. Grupa olivina je takode izomorfna smjesa Cije su dvije komponente (forsterit-Mg2Si04 i fajalit-Fe2Si04) razlicito izmijesane.. RazliCit oblik kristalne resetke uzrokuje kod ova dva minerala izvanredno vel ike razlike u fizickim osobinama i oblieima. tablicasti. listicavi. Naprimjer kvare.). biti ern od primjesa manganovog oksida iii zut od primjesa zeljeznog hidroksida.minerali bakra azurit (plav) i malahit (zelen).) od kojih svaka ima specificne morfoloske j fizicke karakteristike. 2. itd .feldspat). Pos!o je ejepljivost osobina minerala da sc cjepa duz neke ravni koja prolazi izmedu atomskih ravni. boja. iglicasti. magneticnost. vostana (opal). Medutim. cjepljivost ( kalavost). Kaleit koji je najcesce mlijecnobijel moze npr.) Pri daljem padu intenziteta svjetlosti sjajnost je polumetalna (hematit). vee da im se atomski ill jonski radijusi medusobno mnogo ne razlikuju. itd. Oblik minerala zavisi od mnogih faktora koji su djelovali tokom njihovog postanka (tempertura.). ldiohromatskom bojom karakterisu se npr.65. Savrsenu cjepljivost imaju npr: liskuni i grafit (sI. lz izomorfizma proizilazi da dvije supstance razlicitog hemijskog sastava mogu imati iste iii sliene morfoloske i fizicke karakteristike. primjer ugljenika koji se javlja kao grafit (kristalise heksagonalno) ili kao dijamant (kristalise teseralno). veliCina prostora. Cjepljivost (kalavost) mincrala je njihova osobina da se eijepaju dui odredenih ravni. ako je kod minerala razlika kohezije u razliCitim smjerovima veca. itd.5 g/cm 3 (npLkvarc 2.itd . ). Ona zavisi od kristalne strukture i orjentisana je duz paralelnih ravni atoma. hromatos-boja). mrko (cadavae). allos-drugi) boju koja potice od sitnih mehanickih primjesa iii inkluzija II kristalu. minerali se u prirodi nalaze vecinom u odredenim nepravilnim oblicima koji su posljedica defekata u njihovoj strukturnoj resetki. medutim. kristobaliLitd. Dijarnant naprirnjer ima oko 140 000 puta vecu tvrd06u od grafita.5.. provodljivost toplote.pritisak. cirkon). sto je najees6e posljedica razlieitih uslova kristalizacije ( temperatura. tridimit. -18 19 .. U slucaju plagioklasa Na i Ca joni imaju priblizno iste jonske radijuse.kvarc. onda je i njegova cjepljivost vise izrazena.. elasticnost. oblik..idios-svoj. radioaktivnost. kale it 2. Takvu boju zovemo idiohromatska (grc.itd. !urmalin . sedefasta (talk.ldiohromataski minerali (npr. moze biti alohromatski obojen iuto (citrin).. hila koja paralelna ravan u mineralu je potencijalana ravan cjepljivosti. Postoje i boje koje su posljediea preobrazaja minerala usljed povrsinskog raspadanja stijena a one se nazivaju pseudohromatske (grc. Opcenito. metalna (piri!). Polimoruzam je osobina da se jedna ma!erija javlja u vise razliCitih kristalnih formi. Mnago veci broj minerala irria alllhromatsku (gre. izometricni itd . za stvaranje kristala mjesanaca potrebno je da izomorfni minerali imaju ne sarno isti tip kristalne resetke. Zbog cesto nepovoljnih uvjeta razvoja. Kaleit ima tri pravea ejepljivosti. kvarc prakticno ne cjepa (s1. Sjajnost minerala potice od razlicitog intenziteta odbijanja svjetlosti sa povrsine minerala. lirnonitni oker ) su u kamenu prirodni pigment. ook pri nesto manjem intenzitetu sjajnost postaje staklasta ( mnogi silikati-npr.n. Gustina ili relativna gustina minerala je masa njegove jedinicne zapremine (g/cm\ Kod petrogenih mineral a ona ve6inom varira od 2. dok je srednja gustina rudnih minerala oko 5 g/cm 3 Ukoliko mineral ima gustinu 2 g/cm 3 to znaCi da je on dva puta tezi od iste zapremine vode na 4°C. ljubicas!o (ametist). Tako se Si0 2 moze javiti u nekoliko modifikacija (kvare. elektroprovodljivost. Prema obliku minerali mogu biti: prizmatski. stupicasti. Vrlo je mali broj mineralnih vrsta stalne boje koja potice od materije od koje je mineral izgraden. tvrdina.Boja nije stalna i postojana osobina minerala. Najrnarkantniji je.6). itd .

25 i Paraju se 14. dok je krti mineral npLkvarc. razlikovanje amorfnih mineral a od kristaliziranih itd . Za determinaciju minerala i ispitivanje njihovih osobina koriste se razliCite metode kao sto su : opticke.c ovom metodon1 u poreaenju s rdativnorn tvrdOC0111 prikazane su u taben.0 komadi6em prozorskog stakla 6.Uz prelpostavku tvrdoce korunda lOOO. Kao i druge fizicke osobine.1981) II Tvrdoca nekog minerala predstavlja otpor sto ga on pruza prodiranju tvrdog predmeta u njegovu unutrasnjosl. Tvrdoca -lnineraia moze se odrediti i na osnovu otpora kogs mineral pruza brusenju karborundom (silicij-karbid. Pren1a hernijskom ponaSanju minerali mogu biti: -hemijski otporni (kvare. tvrdota minerala ovisi od nj ihove kristalne strnktnre pa maze u razlicitim smjerovima biti razlicita. pri cemu se moze primjeniti mokri postupak ( mineral se otopi i razlicitim reagensima utvrduje se njegov sastav) i suhi postupak ( mineral se zari i ovisno 0 njegovoj reakciji na visoku temperaturu. Ako nas zanimaju hemijski elementi od kojih je mineral izgraden.Paraju 37 ne mogu se parati staklo Sijeku slaklo 120 175 1000 140000 celicnilTI nozem 10 Prijc izvodenja gradevinskih radova na nekoj stijeni iii u njoj.lvrdoce oslalih minerala dobive. itd . Za odredivanje ponasanja minerala u polariziranom svjetlu koristi se polarizacijski mikroskop.' -*'--[:#-1= :I I 1 !! ! 1 I I I ~I II I I l : I I! Stika 6. 2. Metalicni minerali imaju neuporcdivo vecu relativnu provodljivost od nemetalicnih. zatin1 koliCinske odnose mineral a i njihovo eventual no bubrenje. Elasticni minerali su npr. skupljanje . odnosno koristenja stijenc u gradevinurst\'u neophodno je utvrditi mineralni sasta\' stijene. Sto su jace sile vezivanja atoma mineral je tvrdi. Ta metoda omogucava razlikovanje bezbojnih od obojenih minerala. opticke anizotropnosti. Metode ispitivanja mincrah~ Mineral I tvrdoca(po Mohsu) I Relativna I Karakteristike I Tvrdoca prema brusenju karborundom talk gips kalcit fluorit apatit ortoklas kvare (kremen) topaz korund diiamant 1 2 i Paraju se noklom 3 4 5 6 7 8 9 0. zeoliti) Prisustvo hemijskih reaktivnih minerala u agragatu za beton veoma je stetno jer maze prouzrokovati pucanje bctona.04 1. Hemijsko ponasanje minerala prema odredenirn reagensima (najcesce su to kiseline ) je razlicito. upotrebljava se kvantitativna hemijska analiza.J 1~~ I 4. Korelacija relativne tvrdoce karborundom tvrdoce prema brusenju Osobina minerala da lrpi plasticne deformaeije i da se po prestanku djelovanja sile vraca u prvobitno stanje nazi va se elasticnost.. Ovisnost cjepl/ivosti 0 kris{alnoj struktllri minerala (lijeva-graftt. Za odredivnie reiativne tvrdoce minerala koristi se Mohsova skala tvrdoce. na osnovu cega je ponekad moguce na terenu i u laboratoriji odrediti mineral. raspadanje pod uticajem atmosferilija itd .5 --. utvrdivanje indeksa lorna. pirokseni ) -hemijski topivi (kaleit.5 5.. Tabela 1.enom cjepljivoscu i dcsno-kvarc ko)i se prakticno ne (jepa) (prema TaHiC'..eija relativna tvrdota iznosi izmedu 9 i 10 po Mohsovoj skah. mineral se ispituje kvalitativno i kvanlitativno. primjenjuje se kvaiitativna analiza.. hemijske.S i C ) u prahu . sredini-halit. U poglcdu provodljivosti toplote mincrali se razliCito ponasaju. muskovit) -hemijski neotporni (feldspati. anhidrit ) -hemijski reaktivni (opal. termicke. Hemijske metode cesto se primjenjuju za odredivanje nekog nepoznatog minerala. koji sc odlikujusavrf:.7. liskuni. utvrcluju se elementi koji ga izracluju l. kojim se posmatra tanki preparat minerala (izbrusak). Ovisno 0 potrebi. gips. 20 21 . Ako se zeli ispitati koliCinska zastupljenost elemenata u mineralu. rendgenske.

alteracijan1a i trosenju. mcdusnhno povezani samo preko drugih jona. radioaktivnHl i drugib svojstava. Primjenom ove metode dobiva se uvid u strukturu minerala. SiO_~ tctraedri se medusobno razlicito vezu ( preko drugih jona iii preko zajednickog jona kiseonika ). uzrokovane fizickim i hemijskim promjenama. U sastavu Zemljine kore najvece ucesee imaju feldspati (plagioklasi ~ 40%. npLn1agnezija ili zeIjeza (sl. Osirn navedenirn metodama minerali se rnogu ispitivati i drugim naCinima radi utvrdivanja njihovih magnetskih. Sistematika minerala Danas je poznato vise hiljada razlicitih minerala ( >3000 ) i njihovih varijateta. ortnklas ~ 18'%).itd.1. U ovu grupu spadaju olivin. Minerali su razvrstani u skupine s obzirom na njihov hemijski sastav i strukturnu graau.. Silikati se odlikuju razlicitom tvrdocom i teskom topljivoscu. podvrgne se rendgenskim zrakama i na filmu se dobije odredena karakteristicna slika koja omogucuje odredbu minerala. NajveCi broj ovih minerala nastao je krlstalizacijom iz magme prl visokim ternperaturarna i uglavnom visokim pritiscima.22 23 .16% ). izraden od mineralnog praha i odgovarajuceg ljepila. Rezultati ove analize prikazuju se krivuljarna (diferencijalnoterrnicke kYJVf' ) lzoje S11 karakteristlcne 22 odrcciene minerale. malog broja drugib elemenata zbog cega ih naz1vamo silikat1ma. olivin ( . Mineralni prah se maze ispitati i termickim metodama od kojih je najcesca diferencijalno terrnicka analiza. inosilikati. itd . Ovisno 0 naCinu vezivanja Si0 4 tetraedra u kristalnoj resetkL razlikuju se ovi osnovm strukturni tipovi silikatnih minerala: nczosilikati. a mali jon silicijuma u njegovom sredistu. filosilikati tcktosilikati. kad se uzorak postupno zagrijava ( abieno do aka I aoooe ) .Rendgenska ispitivanja minerala najcesce se realizuju na sitnim frakcijama minerala iii agregata metodom praha. 7).. Ovom metodom najcesce se ispituju mineraii glina. a mali broj iz termalnih rastvora. SiO~ felraedar kod nc::. augit-hornblenda.osilikato Kristalna resetka im je izrazito zbijena. Veoma tanki vlaknasti valjak. 2. fizickim i hemijskim karakteristikama. U narednom poglavlju prezentirana je pojednostavljena podjela vaznijih petrogenih minerala. Silikati Petrogeni rninerali su uglavnom j-edinjenja silicijuma. Jezgre velikih jona kiseonika nalaze sc u vrhovima letraedra. Pri ovom ostaje sest jona kiseonika sa po . ciklosilikati. zbog cega nlincraIi eve grupe imaju veliku gusto6u i tvrdocu. z3tim. te slabu cjepljivost i veIiki indeks loma svjetlosti. Pri ovakvom trelmanu uzorka dolazi do endotennne i egzoternlne reakcije..8. Endotennna reakcija je pracena dehidrataeijom minerala i raspadanjem strukture dok je egzoterrrma reakcija okrakterisana nastajanjem novih visokotemperaturnih formi ( prekristalizacija ) . koji S11 sistematizirani u skupine.5 %. Kaleit ucestvuje sa 1. Oblik im je izometrican iii kratkostubicast. U kristalnoj resetki silikatnih minerala. Osnovu strukturne grade silikata Cine SiO" tetraedri. granati. Njihov hemijski sastav je slozen. a snimljeni uzoIci mogu se pavecati jos pet puta. Sorosilikati se karakterisu vczivanjem dva Si04 tetraedra preko zajednickog jona kiseonika. 2.. Za odredivanje velicine i ohlika sitnih cestica u mineralin18 glina koristi se elektronski mikroskop koji omogucava povecanje i do ]5 000 puta.8. zatim kvare (~13%. pri metamorfozama. u gradi Iitosfere sudjeluje manji broj minerala koji se u okviru stijena koriste 11 gradevinarstvu i industriji gradevinskog materijala. Svaka kristalna materija ima sopstveni rendgenogram (dijagram praha ) koji zavisi od unutrasnjc strukture kristala. sorosilikati. Jpak. Nczosiiikati predstavljaju silikate kod kojih su SiO" tetraedri samosta1ni. sastav cementa. Ovom rnetodom odreduje se tenlperatura na kojoj dolazi do termicke reakcije ll1inerala. sto rezultira novim spoznajama 0 njegovim geometrijskim. itd . 1 Stika 7. kiseonika.

8). Slik(1 10. beril. tetraedaru kod inosilikata Zbog ovakve strukturne grade inosilikati su prizmatskog. I'eze SiO.jednom slobodnom valeneijom.epidot. itd .l2l. tetraedara kod sorosilikala Ciklosilikati nastaju kada se tri. feldspati. Slika 8. Ako izme(tu mreza u ravnini ude voda. NaCin veziV(}f!ia silicijuflw i kiseonika kodji/osifika/a Slika 9.9)... tada je povezanost takvih kristalnih mreza veoma slaba sto je slllcaj sa liskunima i mineralima gEna.1 0). cetiri iii sest Si04 tetraedara medusobno povezu u prstenove preko jona kiseonika (s1. savrsene cjepljivosti. 24 25 . Tektosilikati predstavljaju silikate kod kojih su Si04 tetraedri u prostoru medllsobno povezani preko svih jona kiseonika (sl. Ovdje spadaju turmalin. U sorosilikate spada npr. stubicastog stapicastog obika. itd. SURa II. a na slobodne valencije vezn se joni metala. Filosilikati se karakterisll vezom Si0 4 tetraedra u jednoj ravni (sl.ll) usljed cega minerali ove grupe pokazllju savrsenll ejepljivost i imaju plocast i listicav izgled. Veza SiO-. na koje se mogu vezivati joni metala (sI. Svaki prsten je u strukturi samostalan. a mogu biti i vlaknasti. tetraedara kod ciklosilikata Inosilikati predstavljaju silikate kod kojih Sll Si0 4 tetraedri povezani II jednom pravcu. Minerali ovakve struktllrne grade imaju relativno malu gustinu i mali indeks lorna svjetlosti. a ako je ta veza II dva niza medllsobno povezana kiseonikom onda su to amfiboli (s1. Veze SiD. Ukoliko su tetraedri povezani II jednom niZll onda su to pirokseni. Ovdje spadaju kvare.

Dosta je otporan.2.Ca) (Mg.1. potom granite. [ ( Si. taronosiv i ern. B3 Si6 O2. Lijepe su zelene boje i velike tvrdoce. tvrdocu 6. (OH)4 kristalise heksagonalno. Tvrdina je 7-7. lmaju vrlo slabu ejepljivost.9-3. itd . Djejstvom hidrotermalnih rastvora pre laze u serpentin.. gustinu 3.4 g/cm3 i 4.5-7.) (Si0 4 ) 0 (OH) J je mineral metamorfnih stijena. Izrazito je otporan mineral i sastojak je pijeskova. pa se svrstavaju u drago kamenje. zuckasta do ema.. a ako su prozirni. Na niskim temperaturama minerali olivinske grupe su nestabilni. NaCin vezivanja silicfjuma i kiseonika kod tektosilikata U nastavku su obradeni vainiji silikatni minerali. a nastao je u zavrsnoj fazi kristalizacije. Fe )z Si04 su izomorfna smje. 2.3 g/cm 3 . Disten.5. Koristi se kao termo i piezoelektricna sirovina. 2. Osnovni su sastojei bazicnih i ultrabazicnih stijena.-3. Turmaiin-(NA. 26 27 . grupisani prema struktumoj gradi.smedi i erni. koriste se kao poludragi kamen. pjescara i drugih sedimenata. tetraedara povezanih kiseonikovim jonirna u prstenastu strukturu znacajan je turmalin. Epidot bez zeljeza nazi va se klinoeoisitom.mineral se odlikuje radioaktivnoscu. 2. Fe. Prazirne vrste olivina nazivaju se hrizolitima. Izmedu ova dva krajnja Clana postoje postupni prelazi.4 g/em 3 Najcesce je zelene boje. Inosilikati U ovu grupu svrstavaju se pirakseni s jednostrukim l1Izom Si0 4 tetraedara i amfiboli s dvostrukim nizom Si04 tetraedara. U stijenama se uglavnom nalaze u obliku nepravilnih zrna. Kristalisu rambicno u kratkostubicastim agregatima ali se najcesce javljaju u vidu zrnastih agregata ncpravilnog oblika. Boja im zavisi od sadrzaja gvozda i obicno je maslinastoze1ena. zbog visokog lorna svjetla.5 a gustina 2.1. Smedaste je boje. smaragdnozeleni. granati. Hemijski sastav mu je jednak epidotu bez zeljeza odnosno klinoeoisitu. Njihova boja ovisi 0 hemijskom sastavu tako da mogu biti bijeli. Epidot-Ca2 (AI. i staklastu sjajnost. Sorosilikati U OVil grupu spadaju epidot i ems1t. Pirokseni su silikati magnezija. a od onih sa sest SiO. andaluzit i silimanit-Ah(OSi0 4) su polimorfne modifikacije. crvena i zelena.2 g/em] Tipican je pneumatolitski mineral.8.5 a gustina varira ovisno od hemijskog sastava i krece se izmedu 3. Coisit --Ca. Fe i Mn.AI. a M" Ca. kalcija i aluminija sa nesto natrija. ceste u metamorfnim stijenama.1. gdje se stvara u posljednjem stadijumu ocvrscivanja intruzija.) (SiO. Cjepljiyost nije izrazena. najcesce je erna. Nezosilikati Ovoj grupi pripadaju olivini. a moze biti zuta. a gustine oko 3. erveni. magnezit.8. stubicastim iIi prizmaticnim formama. andaluzit. Otporan je na djelovanje atmosferilija pa se nakon raspadanja stijena cesto nalazi u pijesku. Granati.4.1. Tyrdoce je 6. Sjajnost je staklasta. dok se prozracne vrste koriste kao poludrago kamenje.3 g/cm'. cirkon. u iglicastim. jesu cesti minerali metaroorfnih stijena. disten. zeljeza.1.2. Cikiosiiikati Minerali ove grupe s tri i cetiri medusobno prstenasto povezana tetraedra veoma su rijetki. ali moze biti zu!. U industriji se koriste kao abrazivni rnaterijal. silimanit i stauralit. Pri povrsinskom raspadanju prelaze u limonit. [ (Si 20. granodiorite. veoma slozene strukturne grade koja ima svojstva prelaznog tipa izmedu sorosilikata i nezosilikata. s opstom formulom M 2 " M3" (Si04 h kod kojih M'" mogu biti AI. Olivini-(Mg. Vezan je za kisele magmatske stijene .7 g/em 3 • Ako je u kristalnoj resetki eirkon zamijenjen torijem.8.2-4.8.O. tvrdoce 7 do 8 i gustine oko 4. Boja je yeoma varijabilna sto zavisi od hemijskog sastava. opal sku masu. Cirkon-ZrSi04 je sporedni mineral eruptivnih i metamorfnih stijena. Fe i Cr.5 i 7. Tvrdoca im je izmedu 6. Narandzasti cisti varijateti eirkona. tvrdoce 6. svrstavaju se u drago kamenje. a gustine 3. Slika 12.prvenstveno za pegmatite. 2. Mg. Izrazito su otporni. l:jede u talk.Fe).a minerala forsteritaM!?2Si04 i fajalita-Fe2Si04.3 g/cm 3 Najcesce je syjetlosive do plavosive boje. Lih AI.3.)O (OH) ] je mineral metamorfnih i nekih eruptivnih stijena.

I"e. Muskovit se u granitirna javlja kao primarni mineral. To su sekundarni minerali koji nastaju metamorfozom biotita.8.5-2. Od minerala glina posebno su znacajni kaolinit. aktinolit j trell1oiit. Boje je tamnozelene do erne. 28 29 . Serpentin-Mg. Cjepljivost mu je savrsena.5 3 g/cn1 .2 g/cm 3 U povrsinskim uvjetima minerali hloritske grupe se raspadaju. a ponckad sU zastupljeni i u kristalastim skriljcima" 1) izgradnji stijena vecinl dijelom sudjeluju augit.e se 11 kaolinit. feldspatoidi ) u povrsinskini uvjetima. Nah. Muskovit-KA\z (AlSbOto )(OHh kristalise monoklinicno. Hornblcnda. Kao petrogeni rnineral. opal i okside gvozda. a gustina mu je 2. a gustina 3.0-3. hlorite. hlorit i talk. dijalag. [rna veliku primjenu u industriji papira. scrpentin i mincrale glina.:. montmorilonit i iiit.(Ca. jc tllnogih magnwtskih i nekih rnetamorfnih stijena. AmfiboIi su siIikati magnezija. Preobrazajem prelaze u hlorite i amfibole. AI). Mg.. Augit. Fe. Najcesee su prisutni u metamorfnim stijenama. te se javlja kao redovan sastojak glinovitih i pjeskovitih sedimenata. Nastaje djejstvom toplih voda bogatih CO.2 g/cm 3 Mctamorfozom lako prelazi u hlorit i epidot. Pri procesilna povrsinskog raspadanja transformisc se u ka1cit.5 a gustina 2. Sastojak je metamorfnih stijena a najcesce se nalazi u listieavim nakupinama. ali cesce nastaje metamorfozom feidspata i minerala glina koji sadrze kalij. Filosilikati Ova grupa sadr:?. Nalaze se u magmatskim.Mg. listicastih i vlaknastih nakupina. talk.8-3. boja. Konacno raspadanje ovih minerala uz odnosenje gvozda dovodi do stvaranja raznih minerala glina. Oni uglavnom nastaju raspadanjem alumosilikata (feldspati. Augit sa malinl sadrzajem gvozda. turingit) znatno brze. a u tehnickom kantcnu su stetni.Fc)JAISbOIO (OHlo kristalise monoklinicno.Os (OH)4 nastaje metamorfozom oiivina i drugih Mg silikata bez aluminija iz ultrabazicnih i bazicnih stijena. a u povrsinskim llslovima transfonnisu se u kalcit. Listicave nakupine nazivaju se antigoritom • a vlaknaste hrizotilom. zatim u kori raspadanja i u zemljistu na kame rastu biljke.4 g!cm 3 • Nije stabilan lllineral pa nletamorfozorn prelazi u hlorit biotit i cpido!. Kristalisu monoklinicno u plocastim iIi listicastim agregatima.0 i 2. Si. u svim nijansama.8 g/cm3 Boje je bijele do svjetIozelene. Vlaknasti hrizotilski azbest koristi se kao sirovina za proizvodnju vatrostalnih materijala i salonita ali danas u razvijenom svijetu sve manje zbog ekoloskih razloga (izaziva azbestozu ). .Nisu stabilni pa Inetarnorf{)z0111 prelaze u amfibole. i to oni bogatiji zeljezom (samozit. U arhitektonsko-graaevinskom kamenu liskuni nisu pozeljni u vecoj koliCini. Boje je svjetlozelene do erne Sastoja1. Mada u grupi minerala glina razlikuje ll10 nekoliko vrsta. Tvraoca mu je 2.5 g/cm 3 Tvrdoea hrizotila je ako 2. Boje jt' erne.2 g/cm 3 U kori raspadanja muskovit je veoma stabilan. Biotit-K(Mg.3 (Mg. Pretcino jc bezbojan iIi bijele i zuckaste boje . Vazlli su minerali bazicnih Inagnlutskih stijena. Ulazi U S:lstuv mnogih magmatskih stijena.5 a gustina 2.Si. Nerastvorljiv je i moze biti claleko transportovan u vidu sitnih ljuspi.O lO (OH).a najcesce u zrnastim agregatirna.s nesto alurninija i natriju. Slozenog su hemijskog sastava 1 slicnih lTIorfoloskih j fizickih karaktcristika. Lisknni (tinjei) su rasprostranjeni minerali koji se cijepaju u tanke listice. Talk.1. kvarc. lil1l0nit itd . broncit. metamorfnim i sedimentnim stijenama. Al ) (Si. Tvrdoea antigorita je 3. Tvrdoca im iznosi 1.5. Najvazniji liskuni su biotit i muskovit.6-3. lmaju savrsenu cjepljivost ali su im ljuspice neelasticne. enstatit. tako da se nalazi i u metamorfnim stijenama. Uglavnom su zelene boje. keramici i kao vatrostalni materijal. Hloriti su hidratisani aiumosiiikati magnezijuma i gvozaa.8-3.4 g/cm3 Oba su minerala zeiene. na magnezijske silikate. Tvrdoca talka je I. hipersten i diopsid.i lTlinerale: liskune. posebno znacenje imaju hornblenda. Javlja se u kratkostubicastim i p!ocastim fonnama.Si. zeljeza i kalcija. Nalazi se u obliku mikrokristalastih. Na . zute i sive boje. Tvrdoea mu je izmedu 2. rijetko kada se ovi minerali pojavljuju pojedinacno. Tvrdina je 6. 2. iIi udruzeni sa drugim alumosilikatima iIi kvarcom i veoma su sitnozrni.AI)zO. Pri povrsinskom raspadanju transformi!.5-3 a gustoca izmcau 2. tako da je bilo kakvo odvajanje golim okam nemoguce. (SiAl). obicno u stubicastim kristaliulu. Minerali glina su jedana od najzastupljenijih komponenti sedimentnih stijena litosfere. a sjajnosti staklaste. 0 22 (OH). bronzano zelene boje i savrsene cjepljivosti zove se dijaiag. lndustrijski znacaj imaju ona nalazista talka koja su nastala metamorfozom ultrabazicnih stijena.5 a gustoca oko 2. kristalise monoklinicno. na osnovu cega se lako raspoznaju. ListiCi muskovita su odlican izolator. Tipican je sastojak vulkanskih stijena. Tvrdine 6.gume. Kacl su liske sitne (manje od lmm) s vecom koliCinorn konstitucijske vode i manjinl sadrzajem kalija nazivamo ga sericit. kristalise monoklinicno. kristalise monoklinicno..2-3. gustine 3. Obicno su u grupi. amfibola i piroksena. Sastojak je magmatskih i metamorfnih st~lena.(Ca.5 a gustoea oko 2.Tavlja se u plocastim i listastim agregatima razlicite velicine.

2 g/cm3 Nastaje raspadanjem bazicnih eruptivnih stijena i tufova u alkalnim sredinama. industriji kermuike. Cisti varijateti koriste se u proizvodnji porculana i vatrostalnih materijala.Si0 2 je jedan od vaznijh minerala koji izgraduju stijene litosfere. rnetalurgiji. Kvarcni pijcsak se koristi za proizvodnju gradevinskog n1aterijala (siporeks. ali se od lljega razlikuje manjom kolicinom kalija.13). Tvrdoca opal a. izlucuju opalne skelete ). feldspatoidi i zeoliti. malter). Feldspati izgradl1ju oka 60% magmatskib.:r Kaolinit. krt je . Kaicedon je kriptokristalasti Si02 .AhSi2 0s (on . liskuna i drugih alumosilikata. ovisno 0 kolicini vode. a takoder i talozenjern iz toplih i hladnih Yoda. te kao produkt raspadanja prilnarnih silikata. Kristalise heksagonalno (S1. U izgradnji tunela montmorilonit je veoma stelan mineral zbog povecanja zapremine apsorpcijom vode 5tO moze izazvati smanjenje tune]skog profila i rusenje vecih razmjera. Yeoma je otporan na uticaj atmosferilija.Si0 2 xl·hO nastaje hemijskim trosenjem (raspadanjem) silikata. Koristi se kao isplaka pri dubokom busenju. Nastaje trosenjem feldspata. ). Yodu lako apsorbira. tvrdoce 7 a gustine 2. Hemijski Cist kvarc je proziran ("gorski krista]" ) a razliCitl1 hoju mu daju prirnjese (ljubicasti yarijateti nazivaju se ametistom. feldspati. tamni cadaVCClTI. a vrste sa vodom ponasaju se kao plasticne mase. Kvarc ( kremen ). Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2.0-2. Nastaje pri preobrazaju magmatskih i metamorfnih stijena i to raspadanjem alumosilikata (feldspata iii liskuna-biotita).6-3 g/cm3 Sliean . ali 11 ekstremnim slucajevima i do 20%. I1it-KAh (ShAIO IO) (OHh je sliean muskovitu. 30 31 . iuti citrinOll1. U morskim bazenima stvaraju se mnoge bentonitske gline koje predstavljaju Ciste montmorilonite. pri cemu visestruko povecava zapreminu. natrija i kalcija.. Tektosilikati Minerali ove grupe su kvarc.8. 2. a takode i za suspenzije pri injektiranju vodopropusnih stijena radi postizanja njihove vodonepropusnosti. Amorfni kvarc iii ol'al. emi morionom. a ima ga i u sedimentnim i metamorfnilTI stijenaIna.6 g/cm3.65 g/cm3 Najcesce se javlja u formi zrna iii sesterostrane prizme i piramide.6. 30% metamorfnih i 10% sedimentnih stijena. Montmorilonit-Aiz [(Si. Feldspati su alumosilikati kalija. Posebno je zastupljen u dubokomorskim sedimentima (Iaporci. Kolicina vode U opalu varira.5 a gustoce 2. Kristalise monoklinicno (s1.dijatomeje. itd. Upija vlagu pri cemu moZe povecati zaprelninu do 250/0. Ako se javlja 11 trakastim formama sa razlicito obojenim trakama naziva se ahat ( ukrasni kamell ). npr. U prirodi ga nalazimo U ""v·ise modifikacija koje su stabilne u razliCitin1 temperaturnim intervalima. je 2 . Nastaje iz magmc. Cest je sastojak humusnih (kiselih ) sredina. Stika 13. Kalijski i natrijski almllosilikati nazivaju se alkalnim feldspatima (najvazniji ortoklas). Tvdoce .Ie bijele. x H 2 0 je mineral bijelosive boje koji svoja svojstva mijenja ovisno 0 koliCini vode.14) a vazan . Ortokias-K ( AIShOR ) nastaje kristalizacijom iz magme.Ie 2-2. Boje . talozenjem u blizini toplib izvora te biohemijski (mikroorganizmi.Ie sastojak granita i sijenita. zalim u industriji stak1a.5.AI). glinci ). itd . Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2.Ie montmorilonitu ali znatno slabije apsorbuje vodu i ne pove6ava znatnije zapreminu.) se javlja u bijelim 5itno kristalastim agregatima. Ovaj mineral je sastojak i nekih laporaca.OIO] (OH). Kristali kvarca Cest je mineral kise1ih magmatskih stijena. a natrij sko-kalcij ski alumosilikati plagioklasima. a primjesama moze biti razliCito obojen.1.6. od 3-9%.

2. Tvrdoce su 3-5. Pri povrsinskom raspadanju bazicni plagioklasi se kalcitisu a kiseli prelaze u minerale glina ( kaolinit ).5 g/cm Nastaju hidrotermalno do hidatogeno. Raspada sa se u minerale glina. Tvrdoca im je 6-6. Tvrdoca mu je 6. a djelovanjem atmosferiiija i hidrotermalnih procesa u kaolinit.Na (AIShOg) i anortita-Ca (AlzSi 2 08).5 . zatim za proCiscavanje otpadnih i kanalizacijskih voda. rodohrozit MnC0 3 . a nekad je i bezbojan. dok su u sedimentima rijetki ( arkoze ). te metamorfozom feldspata i feldspatoida.5 g/cm 3 Ako je bez prirnjcsa. Veoma su rasireni u magmatskim stijenama. a gustoca 2.8 g/cm 3 KristaIisu triklinicno. ali ako je voda bogata ugljen 32 33 . iii smed.bazicni pJagioklasi ). i za odstranjivanje ulja sa vodene povrsine. u manjim koliCinama ima ih u matamorfnim stijenama. Tvrdoca mu je 5. Fcldspatoidi su grupa minerala koji u magmatskim stijenama zamjenjuju feldspate od kojih se razlikuju nlanjirn sadrzajem silicija. Boja mu je najcesce mlijecnobijela.5 g/em3 Boje je pepeljastosive i bijele. a gustoca 2. Uglavnom nastaju talozenjem iz tolih i hladnih voda. U vodi se tesko topi.nakupinama. Potpuno Cist je bezbojan i proziran. Plagioidasi si izomorfna grupa dvaju Clanova :albita . Zeoliti se alumosilikati natrija. i smitsonit ZnC03. Slika 14. Nefelin-Na ( AISiO. a rneau ujima najvazniji su kalcit i dolomit. Kaicit-CaC0 3 je Ininerai k_oji se u st~jenarna najcesce nalazi u zrnastiIll fonnama. moze se koristiti u proizvodnji porculana. Kristal kalei!a Tvrdoca mu je 3. Kristali ortoklasa Nije stabilan jer pod djejstvom hidrotermalnih rastvora transfornlise se u sericit. a od primjesa moze biti zut. te magnezij i zeljezo (npr. U kristalnoj resetki zeolita nalazi se slabo vezana voda koja se zagrijavanjem gubi.lS). a gustoca 2.7 giern3.6 g/cm3 .6 . ciscenje din1nih gasova. Karbonati izgraduju veei dio sedirnentnih stijena. Obieno su bezbojni ali primjesama mogu biti obojeni. kalcija i rjede barija. S njima se rijetko javljajll i drugi karbonati kao sto su magnezit MgC03 . Niskotemperaturni K-feidspatje mikroklin. Boja im varira od bijele do zelenkaste. Tvrdoca mu je 6. Vainiji minerali ave grupe SLl leucit i nefelin. a manjim dijelom raspadanjem minerala nastalih iz magme koji u sebi sadrze kaleij (npr. stroncija i kalija. siv.5 a gustoea 2. U dodiru s vlagorri zeoliti vodu primaju natrag.allgit ). Nalaze se u pukotinama i supljinama magmatskih stijena. Boje je bijele iii je razlicito obojen. a gustoca 2. Uglavnom je bijele iIi crvenkaste boje. Karbonati Karbonat! su soli karbonatne ( ugljene kiseline ). sideri! F eC0 3 .2. Kristalise te!'seralno. Lcucit-K( AISh06 ) je mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe. ) je takode mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe U kojima se nalazi u nepravilnim zrnima iIi u Slika 15. Kristalise rornbicno tako da njegovi kristali imaju oblik romboedra (sl. Zeoliti se koriste za prociscavanje radioaktivnih otpadaka. pri cemu se ne narusava struktura. gustoce 3 2-2.6-2. Nepozeljni su u agregatu za pripremu betona.8.

itd . Pirit-FeS2 kristalise teseralno. Ako je zahvacen proeesima trosenja. Oksidi i hidroksidi.1 g/cm • Idiohromatski je bezbojan ali od primjesa moze biti razlicito obojen. Korund-Ah03 je mineral vel ike tvrd06e (9). Zbog velike gustoee ( tezae! ) barit se koristi za izradu teskih opeka. 2. a gustoca aka 2. Obicno se nalazi u plocastim kristalima te nepravilnin1 nakupinarna i zmastim masama. talozi se gips a zatim anhidrit. zbog cega se laka lomi i mrvi. dolomit ne. Kristalizira prakticki u svim uvjetima tako da je on sastojak magmatskih. Bezbojan je . Nastaje na vise naCina: hidrotermalno. pa se koristi za izradu posebnog maltera. Ako iz njegovog sastava izade karbonatna (ugljena) kiselina. sto mu ogranicava primjenu u gradevinarstvu. prelazi u limonit i sulfatnu kiselinu koja otapa karbonate (djelovanjem H 2 S04 na krecnjak nastaje gips ). Maze nastati i biohemijski. Tvrdoea mu je 3 . Sulfati Sulfati su soli sulfatne kiselnie-H2S04. plavi safiri. a nalazi se u magmatskim i metamorfnim stijenama. Oksidi su spojevi kiseonika sa drugim hemijskim elementima a hidroksidi su spojevi elemenata sa hidroksilnom skupinom OH . mermera i njihovih breea. Tvdo6a mu je izmedu 3 i 3.5. Koristi se i kao dodatak u pripremi nekih vrsta cementa. sedimentnih i metamorfnih stijena. Rjede je hidatogeni mineral a moze nastati i hidrotermalno.4. 2. Ohladen. a kao petrogeni najvafuiji su gips i anhidrit. Tvdoca mu je 2. Na tempertauri od 110°C gubi 75% vode. zut i ern.3 . Tako nastaju sige ( stalaktiti i stalagmiti ) u pecinarna i bigar iii sedra oko slapova krskih rijeka. bijel iIi razliCito obojen primjesama. Naime. tada prelazi u kaleij-hidrogenkarbonat koji je lakse topiv prema formuli: CaC0 3+ H20+ C02 __ Ca (HC03h Kaleijum-hidrogenkarbonat nije stabilan spoj..5 g/cm 3 Bezbojan je iii bijel. zbog cega je stetan. Apsorbira zracenje..5 i 4. Korund se koristi 34 35 . Pri gradnji tunela takva pojava izaziva savijanje opIate i smal1jivanje tunelskog profila a cesto i rusenja. U prvoj fazi poslije karbonata. Javlja se u pravilnim kristalima te u formi zrnastih masa i sitnozmastih nakupina. koralji. Sitnozmi agregati bijele boje zovu se alabaster i koriste se u vajarstvu. crvenkast i plavkastosiv. feldspate i druge minerale u stijeni.3. U prirodi su zastupljeni znatnim brojem. Nastaju hidatogeno i hidrotermalno. a ponekad i u pravilnim formama. zeleni smaragdi. Koristi se u industriji cementa.9 i 3 4. karbonatnih pjeseara i laporaea sto mu daje posebnu vainost u gradevinskoj praksi i to s dva stanovista : kao materijala kojim se gradi i materijala na kojem se gradi.enom HCl kalcit se lako topi. a zapreminski 90% ). od kojih sarno neki sudjeluju u izgradnji stijena. Zrna dolomita se medusobno dodiruju duz ravnih povrsina i ne zadiru jedno u drugo kao kod krecnjaka. Kaleit nastaje i biohemijskiposredstvom organizama i mikroorganizama koji izlucuju skelete od -- CaC03 ( skoljke. Mineral dolomit je glavni sastojak stijena doiomita i dolomitskih mermera. kristalise rombicno. Javlja se zmast. Kaleit je takode veoma vazna komponenta kod proizvodnje cementa. Dolomit se koristi za izradu vatrostalnog materijala.8. Cisti varijeteti lijepih boja su drago kamenje. a gustoca 4. hidatogeno (u izolovanim dijelovilna mora pri redukcionim uslovima ) itd . Obicno se javlja u zmastim i vlaknastim agregatima. framinifere. a od primjesa moze biti bijel.CaC03 MgC0 3 se kao i kaleit u stijenama najcesce nalazi u zrnastim formama. dobiva se tzv.dioksidom ( atmosferska voda ). Koristi se za dobivanje sulfatne kiseline. To je krt mineral tvrdoce 6-6.x2H 2 0 kristalise monoklinicno. Anhidrit-CaSO. ponovo nastaje tesko topivi kaleij karbonat. Mineral dolO1nit postaje na razne naCine. u hemijskoj industriji. Kiseonik je najzastupljeniji element u litosferi ( njegov maseni udio u litosferije 50%. Tvrdoca muje izmedu 3. uz sudjelovanje anaerobnih bakterija.4..5. a od primjesa moze biti siv.. Dolomit. pri cemu se njegov volumen poveea za oko 60% liZ razvijanje pritiska oko 1100 bara. Gustoca mu iznosi izmedu 3. alge. uz jak sum i pjenusanje u dodiru sa razblaz. Najvlse se razvija metasomatski pri dijagenetskim procesima djejstvom Mg rastvora na krecnjake. a gustoca oko 3 glem'. Moze biti bezbojan. Gips-CaSO.9 glem 3 Boje je bijele do sive. itd ) .5 a gustoce oko 5 g/em] Boje je zlatnozute. Praskasti anhidrit lako prima vodu i prelazi u gips.3 g/cm 3 Najcesce nastaje talozenjem u izolovanim dijelovima mora. vlaknast i plocast. plavka~t. Obzirom na slicnost s kalcitom lako se razlikuje po reakeiji na sohm kiselinu. 2. a gustoca 2. "estrih gips" koji s vodom prelazi u veoma tvrdu masu ( "hidraulicni gips "). Barit-BaS04 kristalise rombicno. Sulfidi U prirodi se nalazi veliki broj sulfida.8. Crveni korundi nazivaju se rubini. lako prima vodu i brzo ocvrsne.8. Zagrijavanjem iznad 500°C. Medu ovim mineralima najznacajniji je pirit. itd .4. Kaleit je veoma vazan petrogeni mineraL Bitan je sastojak krecnjaka.

Bezbojan je ali od primjesa moze biti razlicito obojen (zut. Limonit je u veCim koliCinama ponekad stetan sastojak stijene. Najvece mase grafita nastale su metamorfozom uglja u dubljim dijelovima litosfere. U podrucju krsa ispunjava pukotine i supljine. a gustoce 2. Nalazi se u listicavim nakupinama i gustim masama. plavicast.kao abraziv. bubrezastim i grozdastim formama. Kristalise teseralno. 2.Fe2 0JxH20 je cest hidroksid zeljeza. nalazimo je i na dnu vrtaca.3-3. a kao abraziv za alate kojima se obraduju kamen i tvrdi metali ( u ovim slucajevima se koriste uglavnom vjestacki proizvedeni dijamanti ). a gustoca 3. a u pravilu. ijubicast. 2. zut. Koristi se u metalurgiji.1-3. gustoce oko 2. kod dobijanja hlorovodonicne kiseline. a gustoce od 3 3.12% fino disperziranog limonita koji im daje lijepu boju. U grupi fosfata vaZnije mjesto zauzima apatit-Cas (CI.4 g/cm .8. itd . 36 37 . pa cak i em ).1-2. a naiazi se u zemljastim.. dijaspor ) i zeljeznih oksida i hidroksida. plavozelen. u anaerobnim vodenim sredinama posredstvom mikroorganizama. zatim optiei. itd .6. Nalazi se u nekim metamorfnim stijenama . Nalazista dijamanata vezana su za ultrabazicne eruptivne stijene -kimberlite. zovu se brilijanti. Medu njima.6 g/cm 3 • Nastaje pirogeno.0 g/cm3 Ukoliko je Cist ima zulu boju. je zapravo. Kristalise rombicno. najvecu vamost ima halit (kuhinjska so )-NaCI. Koristi se u elektroindustriji i metalurgiji. a s obzirom na veliku otpomost prema trosenju ima ga i u sedimentnim stijenama. a gustoca 3. Element. Tvrdoca mu je 10. nastalog u anaerobnim uvjetima nalaze se na Sieiliji i u SAD (Texas ). smedu i modru boju. ana analizira strukturne.5-2. u kojima je prirodni pigment (npr. eksploziva i insekticida. Zemlja crvenica ( terra rossa ) je netopivi ostatak krecnjaka a sastavljena je uglavnom ad aluminijskih hidroksida ( hidrargilit. proucava i uslove postanka stijena u nizu geoloskih procesa koji se desavaju u Zemljinoj kori i na njoj. Zbog velike otpomosti na trosenje moze se naci i u rijecnim nanosima (sekundarna le±ista ). itd ) 2.grafitski skriljci i mermeri ). u grckim mermerima koji sadrze 0. a koristi se i kao sirovina u hemijskoj industriji. Nalazi se u eruptivnim stijenama kao sporedni iIi akcesomi mineral. su u prirodi zastupljeni vecim brojem minerala. Tvrdoce je 1-2.8.5 . Dijamant-C je takode stabilna polimorfna modifikacija ugljenika. dijamant i sumpor. te u proizvodnji grafitskih olovaka.0. ako se ona zeli primjeniti u arhitektonsko-gradevinske svrhe. Grafit-C je stabilna polimorfna modifikacija ugljenika s tipicnom slojevitom re!letkom. hidrotermalno. Petrografija . itd . Drugi vaZniji mineral ove grupe je f1uorit-CaF 2 koji kristalise teseralno.). slabe je ejepljivosti i ima mastan sjaj. Tvrdoca mu je 4 a gustoca 3. ali u malim koliCinama. u cementnoj industriji.. ali ako sadrzi primjese bitumena i glina moze biti smed i siv. zelen ).nauke koja pored navedenih sadrzaja. smed. Sumpor-S je element tvrdoce 1. Boja mu varira od zute do smede. kao topitelj. Medutim. Limonit. PETROLOGIJA Petrografija je nauka ciji je zadatak proucavanje stijena. Odlikuje se crveukastosmedom bojom. Zbog velike tvrdoce koristi se u izradi krnna za istrazivacko busenje u tvrdim stijenama.1-2. a oni u obliku polukugle rozetc. Naziv se koristi kao opsti pojam za koloidnu tvorevinu hidratiziranih zeljeznih oksida . Kristalise heksagonalno.F. Ako su bruseni u obliku bipiramide. a u gradevinarstvu za izradu kruna koje sluze kod istraZnog busenja u tvrdim stijenama. Nastaje uglavnom talozenjem iz morske vode. bemit. a gustoce 2. Iz grupe elemenata koji se u prirodi nalazi samorodno bit ce spomenuti grafit. ruzicast. Tvrdoca mu je 5. HaHd.2 g/em 3 Bezbojan je iii primjesama razlicito obojen ( zutozelen. mineraloske i hemijske karakteristike stijena.2 g/cm3 Boja mu je ema a ejepljivost savrsena ( odraz strukture l. Nastaje iz solfatara i mineralnih termalnih voda. Zemljaste zute limonite nazivamo limonitnim okerom.. sjaja metalnog do mutnog. Koristi se za proizvodnju sulfatne kiseline. Vazanje u ishrani. Kristalizira u formi kocke (teseralno).7. . Obradeni dijamanti su skupocjen nakit.OH) (PO. naCin njihovog pojavljivanja i bavi se njihovom klasifikaeijom. Tvrdoce je 2.2 g/cm3 Topiv je u vodi i slanog okusa. Poznata lezista elementarnog sumpora.5 g/cm3 • Sjajnost mu je dijamantska. Halit je bezbojan mineral kome primjese mogu dati zutu. koji se upotrebljava kao prirodni pigment. Bezbojan je ali od primjesa moze biti razliCito obojen ( play. ako je fino disperziran u stijeni onda moze biti koristan kao npr. svakako. dio petro\ogije . Tvrdi varijeteti su tvrdoee oko 5 . ali se cesce nalazi u zrnastim formama kao stijena odnosno kamena so ( tako je zastupljen u !ezistima Tuzle ). Mineraii ostalih grupa Ostali vaZiliji petrogeni minerali svrstani su u grupe halida i fosfata.

te veliCinom. struktura magmatsk. Herak. stijene se mogu podijeliti na: -fenokristalne ( aka se minerali magu razlikovati okom iii povecanjem do 10 puta). s veCim sudjelovanjem Fe i Mg ( olivini. Ovisno 0 boji. Struktura ie ovisna ad uvjeta nastanka tih stijena pa se generalno moze razlikovati: zrnasta. svrstavaju se u t[i glavne skupine: magmatskc iii cruptivne stijene. 3. . porfirska. Karakterise se neorjentisanim stapicastim plagioklasima izmeclu kojih se 38 39 .piroseni. biotit ). -povrsinske (izlivne iii efuzivne). Ova struktura je svojstvena svim intruzivnim stijenama.2. zhog cega se jos zove i granitskom struk'turom. a zavisi od uticaja vanjskih faktora. i polimineraine kada su izgraclene od vise mineralnih vrsta. Ovisno 0 mjestu njihova postanka. Stijene mogu biti monomineralne kada su izgraclene sarno ad jedne mineralne vrste.c. Inaee to su tijela male debljine a velike dutine prostiranja.1. . nastale kristalizacijom magme ili ocvrscavanjem lave. minerali magmatskih stijena dijele se na: salske iii bezbojne.z Sestanov. 1972 preuzeto. amfiboli. sedimentnih i vee postoje6ih metamorfnih stijena. Prema rezultatima istrazivanja americkih geohemicara Clarkea i Washingtona. 1986) Za zrnastu strukturu karakteristicno je da se minerali javljaju u formi zma nepravilnih oblika. u specijalno pripremljenim izbruscima ).2. mozemo ih podijeliti na: -dubinske (intruzivne iii plutouske). 3. s veCim ucescem Si i Al ( kvarc. Struktura stijene . Ofitska struktura tini prelaz izmeclu zmaste i porfirske.h stijena ( prema: Tajder. Magmatske stijene Magmatske stijene nazivaju se prinlamim stijenama. nastale postupnom kristalizacijom magme u dubljim dijelovima litosfere. Vew izmedu ove dvije grupe magmatskih stijena predstavljaju ?liene iii hipabisalne stijene koje se javljaju kao ogranci dubinskih stijena od kojih se razlikuju po strukturi a ponekad i po mineralnom sastavu. tekstura.kriptokristaine (ako se minerali ne mogu razlikovati ni mikroskopom povecanja do 1000 puta). veliCina. tipov. Tipicna je za granite. Obzirom na nacin postanka. Ova struktura je karakteristiena za efuzivne stijene. sedimentne iii talozne stijenc. Polimineralne stijene su znatno ceSce.1. oblik i meclusobni odnosi minerala. ofitska i hijalinska struktura ( slika 16 ).3. Slika 16.n. -mikrokristalne ( aka se minerali mogu razlikovati sama mikroskopom. Podjela stijena prema naCinn post. u magmatskim stijenama minerali se dijele na : primarne ( nastali kristalizacijom iz magme ) i sekundarne ( nastali alteracijom iii izmjenom primarnih minerala pod djelovanjem hidrotermalnih procesa i hemijskog trosenja). bilo prilikom nastanka stijene iii uakon toga. nastale rnetamorfozom magmatskih. feldspati ). Struktura i tekstura magmatskih stijena Pod strukturom magmatskih stijena podrazumijeva se stepen kristalizacije. Prema krupnoci minerala koji ih izgracluju. Porfirska struktura se odlkuje relativno krupnim i pravilno kristaliziranim mineralima koji su nepravilno razmjesteni u staklastoj iIi sitnokristalastoj masi. nastale u vodi iii na kopnu kao rezultat taiozenja materijala razlicitog porijekla i metamorfne stijene. i femske iii obojene. litosfera je do 16 km duhine izgradena 95% ad magmatskih stijena i ortometamorfita.tnka Sve stijene litosfere. ovisno 0 naCinu postanka.Ie definisana slepenom kristaliniteta. oblikorn i medusobnim odnosom minerala. meclusobno se dodiruju i priblizno su ujednacene veliCine. a zavisi od nacina postanka stijene. nastale brzom kristalizacijom i ocvrscavanjem lave na povrsini (iii pri povrsinskim dijelovima) litosfere. Tekstura oznacava naCin na koji su minerali zauzeli prostor u stijenskoj masi. Pojed. Ovisno 0 kolicinskom udjelu i vaznosti minerala koji izgracluju st\jene minerale dijelimo 11a: -bitne (prevladavaju i 0 njima ovise svojstva stijene kao cjeline) -sporedne ( pojavljuju se u manjim koliCinama ) -akcesorne ( pojavljuju se rijetko i u zanemarivim koliCinama ) Sa graclevinskog aspekla veoma bitne karakteristike stijena su njihova struktura i.

Stijene Sa fluid._ OfiTSAA HIPABlSAlNI (SKLAD) Homogena iii masivna tllkstufll odlikuje 5e r<lVnomJWlO rasporedenim mineralnim ~rnim<l. Magmatske stijene se u prirodl obieno javljaju kIlO !zdijelj\!!1erasCianjene mase razlicitog oblika. U ovisnosti od prostomog polozaja pukotina i prslina razlil.] 8 ). stubasto. STRUKTI. bankovito. prikazane su bazicne magmatske stijene u razlicitim nivoima litosfere i s tim u vezi strukture karakteristicne za pojedine Stika 18.tijen!! i OIJABAZNA ) OUSWSKl (M. Tada sU u magmatskim stijenarna prislltna prizmaticna tijela razlicltih dirnenzij a. Ako je rastojanje 40 41 . Paralelopipedno iii pru:mlltskQ lucenje karakterise se prisustvom nekoliko sistema pukotina koje su medusobno upravn\!.2.IlMim mineraJimu (kvare. Osim toga lako su obraduju i dobra poliraju pa se mogu koristiti u arhitektonsko-gradevinske svrhe.aSKA '<1J"UNS".:uju se slijedeci oblici lucenja: paraielopipedno iii pru:matsko.JRA POVRSIN$K' (FLOC'" 1 PORf.nalazi piroksen augit koji je ('esto hloritisan. b-f/uida/na. Vaznije lekslure mqgmatsklh stijena a-masivna.SIV) Stika 17. Prema tome ova tekslunl Svgjstvena je "fu>oivnim stijenama.1:8. veziknlllrnom i mandoltlstom tllksturom imaju ogranicenu primjenu zbog nepavoJjnih karakteristik!l. Na sliei 17. su orjentisana Pllralelno srnjeru taka lave. ali se pojedini varijateti povoljnih fi>oicko-rneh@i¢kih svojstavil magu koristiti u dekorati vne svrhe. Vezikularna tekstura k€!n\kterise se s mnogo supljin€! n€!shlUh oslobadanjem plinov<l i pam lokam n€!gloghl<ldenj& adnosna kristalizacije law. To u"rokuje formir@je diskontinuiteta kao sto su pukotine i prsline. i nllprllViino. Ukoliko se nakrmdnim procesirna supU!ne !spune ral1. c-vezikularna (mjehurasta) nlvoe. a) pn naglom o('vrsCivanju lave. Ta pojava odvajllnja magmatskih stijene dliZ diskontinulteta naziva Se IUgenje. Strukture bazlcnlh magmatsklh stijena u avlsnastl ad ab/llka pojavljivanja tih stijena u razH6itim nivoima iitosfere.wivn!'l) (eksture.\lnom. a fizicko-mehanicka svojstva priblizno su im jednaka u svim smjerovima. Tipski je razvijena u dijabazima te se jos naziva i dijabaznom strukturom. plOCllsto. u njoj se POjlWljUjU na. Ona ovisi od uvjeta kristalizacije a moze biti : homogena iii masivna. . U grattevinarstvu gU povgljnije stUene homogene (m. itd ) onda se takVa tekSlUfa Zave mando!astll. Plocasto i bankovito lucenje nastaju ukaliko je u stijeni zastllpljen sarno jedan sistem paralelnih pukotina.prezanja. Karakteristicn&Je >oa bw>:icne efuzivne stijene. intru>:lvne stijene. odnostlo dok se hladi.:rna. bez vidljive orjentaeije. Sjencenjem su oznacene zone metamorfisanih stijena Tekstura magmatskih stijena predstavlja prastorni raspored mineralnih zma u stijeni. Rijetki stapicasti minerali ( obieno feldspati ) su u Stijene koje imaju zmastu strukturu uglavnom su jednolicne boje. Kod fluidalnc tcksture mineralna . f1uidalna i vezikularna ( sJ.. U ovisnosti 0(1 polozaja lih pukotina i prslina ma$matske stijene ge odvajflju i odlamaju. Kad magma ocvrscava. 3. kuglasto. Hijalinska iii stakIasta struktura nastaje staklastoj masi orjentisani u smjeru taka lave.O. kaici!.2 Lucenje magmats/dh . Ova leksl]Jfa karakteristicna je . ' .

obzirom na mineralni sastav i struktumo-tekstume karakteristike. blokove odredenih dimenzija. Magmatske stijene. Opsti pregled magmatskih stijena alkal~jske i kalcijsko-alkalijske serije prikazan je u narednoj tabeli. Neutralne stijene sadrze 55% do 65%SiO. Nepravilno lucenje javlja se kada se sistemi pukotina ukrstaju iIi stoje pod kosim uglom sto uvjetuje izdvajanje nepravilnih blokova razliCitih dimenzija. zatim na zicne (bipabisalne ) i na povrsinske (efuzivne iii izljevne). su nepovoljne stijene sa 3. Ultrabazicne stijene su izdvojene jer one ne sadrze feldspate. ovisno 0 kriteriju koji se pri tome definira. petostranom iIi sestostranolll izdijeljenoscu u vidu stubova. Bazicne stijene sadrze od 45% do 55% SiO. Prisustvo pukotina lucenja znatno olaksava eksploataeiju. neutralnc.sve magmatske stijene dijelimo na dubinske (intruzivne iii plutonske). Ipak. 1989) Kugiasto lucenje svojstveno je izlivnim stijenama i jav\ja se u plicim perifemim dijelovima intruzija. Kiselc magmatske stijene sadrze vise od 65% SiO. komponente. U1trabazicne stijene sadrze manje od 45% Si02 komponente. pri cemu stubovi stoje upravno na povrsinu sliva. Na osnovu sadrzaja Si02 komponente . Sistematika magmatskib stijena Magmatske stijene litosfere mogu se sistematizovati na vise naClna. . Stubasto Jucenje u bazaltima (Birkeland & Larson.).odnosno sadrzaj Si02 mineralni i hemij ski saslav Prema mjestu postanka. spomenika.3. Stubasto lucenje (sLJ9) karakterise se cetverostranom. koja je skoncentrisana u olivinu i drugim silikatnim mineralima s manjim sadrzajem Si02 . imaju obicno veliku cvrstaeu i zbog toga se dosta tesko eksploatisu i obraduju. Stubasto lucenje karakeristicno je za izlivne stijene a narocito je cesto kod slivova bazicnih stijena (npr. Izdvojeni komadi imaju oblike koncentricno gradenih kugli. Detaljnija i kompletnija sistematika magmatskih stijena bazira se JOS 1 na bitnim sastojcima stijena te njihovim strukturnim i tekstumim karakteristikama. a tolika kolicina te komponente rezultat je vece kolicine minerala kvarca i minerala sa vecim u<~escem Si.bazalti). itd. bazicne i ultrabazicne. a takode i obradivost magmatskih stijena. Narocito kuglastim i nepravilnim lucenjem.2. sto je pretezno rezultat vece koliCine Si0 2 u feldspatima i mjestimicne pojave kvarca. sto je iskljucivo rezultat sadrzaja Si0 2 u plagioklasima i drugim silikatnim mineralima. a ukoliko je one ve6e ad 60 em nastaju banci. ako su sistemi pukotina i prslina jako gusti. Poznatije sistematizacije ukljucuju : mjesto postanka ( nivo kristalizacije ) kiselost. Lucenje stijena ad velikog je znacaja za eksploataeiju kamena i njegovu obradu u gradevinske svrhe ( izradu koeki. ivicnjaka. komponente. veoma je tesko dobiti 42 43 . magmatske stijene se dijele na kisele. Stika 19.izmedu pukotina manje od 10 em onda se formiraju ploce.

-... Teksture su masivne. Varijateti sitnijeg zma i s djelimicno staklastom osnovom imaju tamniju boju.I i I ~-----+-------+----------+--------~'------~----------4 OUBINSKA I KISELA KVARC SIOTIT HORNBLENDA f---------jl POVRSINSKA I GRANIT RIOLIT I I OIORIT i GRANO DIO~·. izgradene od alkalnog feldspata (ortoklas iii mikroklin.leukos-bijel. Od granita se razlikuju po tome sto ne sadrie kvare.I' K~FELDSPAT! PLAGIOK LASI -AlKALNA : FELDSPATA SERlJA . Ofitske ( dijabazne ) su strukture i homogene teksture. Dijabazi su hipabisalni ekvivalenti gabra. pri cemu veliCina zrna u ovim stijenama varira. jer se u njima nalaze primarna lezista dijamanata. nepravilno. Strukture su zrnaste. a tekstura homogena. Graniti dobijaju naziv prema nekom vodecem bojenom iii karakteristicnom mineralu: biotitski granit. Boje su tamnozelenosive do erne. Struktura im je porfirska.j f---------j DUBINSKA : PIROKSEN OLiVIN ± Trahiti su efuzivni ekvivalenti sijenita. Bazalti su efuzivni ekvivalenti gabra. Struktura im je zmasta. vulkanskih kupa i eruptivnih :lila. sastavljene preteino od Na-plagioklasa i hornblende. Obicno se nalaze na obodu granitskih batolita. teksture fluidalne a boje su sivozelene. ponekad albit) ...Tabela 2. Daeit. Bitni minerali u njima su feldspati. homblenda. gabra i peridotita prikazane u narednom poglavlju ovdje ce u kratkim crtama biti opisane ostale magmatske stijene koje su navedene u tabeii 2. Nalaze se u obliku velikih i debelih ploca. muskovitski g.. Imaju veliku ekonomsku vainost. su efuzivni ekvivalenti granodiorita. Obzirom da su karakteristike granita. NajcesCi su dvoliskunski graniti (sa biotitom i muskovitom) te se zato nazivaju obicni graniti. Daciti su svjetlosive.4.SlJENIT HORNBlENOA NEUTRALNA f--PO_V_R_"_NS_M __ +-______.4. zbog cega se pretezno koriste u skulptorstvu. Stoga co karakteristike ovih stijena biti detaljnije prikazane. Pojavljuju se u vidu izljeva. Struktura im je porfirska a tekstura fluidalna. 3. Sijeniti rijetke neutralne dubinske magmatske stijene koje se javljaju u rnanjim masivima i zilama._______. Kimberliti su ultrabazicne eruptivne stijene. Zmaste su strukture. dvoliskunski g. Trahiti se zbog hrapavosti primjenjuju za stubista i plocnike. Njihovi bitni minerali su kvare i plagioklasi. tamnosive i zelenkaste boje. Dijabazi se cesto javljaju na potezu Banja Luka-Zavidovi6i-Visegrad. Strukture su porfirske. Andezita ima u okolini Srebrenice. gabra peridotila Od magmatskih stijena u gradevinarstvu najces6u primjenu imaju graniti i gabri. Graniti Ime su dobili po latinskoj rijeCi granum-zmo (javljaju se u zmastim agregatima). kvarca i bojenog minerala (biotit. plocasto. Nalaze se u obliku vecih i manjih izljeva i vulkanskih kupa. fluidalne i mandolaste. 44 45 .1. Rioliti su efuzivni ekvivalenti granita. uglavnom hipidiomorfno zrnaste (mineral. . itd.. RazliCitih su nijansi svjetlozelene boje.T--+------··-----~I:I ! f-O-U-B-.N-S-KA--+---------f----------l.BAZAL T BAZALT PERIDOTIT ----------f-------I-.). ekvivalenti peridotita.j ! ALKGABRO GABRO i i----------~------~----------.2.j ALK. amfibolski g. turmalinski g. a tekstura masivna (homogena). itd. Dioriti su neutralne intruzivne stijene.-----------... Strukture su porfirske. koji se pretemo javijaju u obliku skladova. svjetao. Mineraloske i petroloske karakteristike granita. kratos-vladavina ) zmaste stijene. Boje su sive i sivozelene. djelimicno imaju dobro razvijene ravni). ali i u formi zila i skladova.jl ULTRABAZ I leNA ! PQVRSINSKA ) i OLiVIN PIROKSEN I I PIKRITi i KIMBERLIT I I 3.. U obradi su podatniji od granita.2. Opsti pregled magmatskih stijena MJESTU PQSTANKA I KISELOST! i MINERALNI I SASTAV i i ' I ALKALNA KALClJSKO ! BEZ i SERIJA Ii I i ". Treba istaCi da su sitnozmi i srednjezrni varijateti mnogo povoljniji za gradevinarstvo od krupnozrnih. i------~-----~----------l f--------. Lucenje im moze biti paralelopipedno. a teksture homogene. a homo gene teksture.~!_T_RA_H __ 'T____~-A-ND-~--'T--~I__________-. Boje su bijele do ruzicaste i Cfvene.. itd. Graniti su leukokratne (grc. Andeziti su efuzivni ekvivalenti diorita. sto ovisi 0 boji K-feldspata ortoklasa koji prevladava u stijeni. turmalin. BAZICNA I OUBINSKA POVRSINSKA I ' rI i : ± 810TIT I OACITiI i r-.

apatit i magnetit. Njihovo raspadanje pocin]e promjenom bojenih minerala (najcesee njihovom oksidacijom). a. Jedan od takvih kompleksa zastupljen je u Centralnoj ofiolitskoj zoni u Bosni i Hereegovini (od Banja Luke do Visegrada). 46 - 47 . liZ odgovarajuCi bojeni mineral (p!roksen. dijabazima i sedimentnim stijenarna kada grade takozvane ofiolitske komplekse (fragmenti okeanske kore i gomjeg omotaca). l!z serpentin se kao alteraeioni produkti sreeu jos talk.4.granitski grus. Gramt! se javljaju u vidu razlicitih formi ( s1.). koja podsjeca na PlJesak. a masivne teksture. 3. zelene pa katkad i erne boje. /981) Poznati masivi granita su u sjevemoj Bosni ( Motajiea i Prosara ) . b~gate ka1cije:n: magnezijumom i gvozdem. povisenim sadrzajem alkalija (Na.) .4. U masi. Ako se u ulozi bitnog sastojka pored dva navedena minerala javi i olivin stijena se naziva olivinski gabro. a javlja se paralelopipedno i bankovito lucenje. 3. kaleit. epidot. spilitima. Zmaste su strukture.2. To su stijene vrlo razlicite boje sto zavisi od sastava i stepena sadrzine peridotita.2. SadrZaj alkalija pa i ka1cija uglavnom je minimalan. U njima se javljaju olivin i pirokseni. Od sporednih sastojaka ueestaliji su ilmenit.20 ). Obieno su manje iIi vise serpentinisani (olivin i piroksen se transformisu u serpe. Sekundarni su sosirit (albit + epidot + eojisit) koji se stvara na racun bazienih plagioklasa. katkad i u obliku ziea promjenljive debljine. Peridotiti se javljaju u vidu velikih masa obicno nepravilnog oblika. Peridotiti su udrnZeni sa gabrima. . Sadrzaj labradora sa plavicastim svjetlueanjem povecava vrijednost gabra kao gradevinskog kamena. amfibol.3. Gabri Stijene ove grupe siromasne su siiie~em. Veei masiv gabra u BiB je na podrucju Jablaniee. Stijena izgradena od bazicnog plagioklasa i monoklinienog piroksena (uglavnom dijalag) u ulozi bitnih sastojaka naziva se gabro (u uzem smislu). Lucenje je preteZuo nepraviino. Lucenje je uglavnom nepraviino. gvozda (FeO) i kaJcija (CaO). Ovi procesi obieno poCinju po obodu zma. Sve dubinske stijene gabro grupe karakterisu se zmastom strukturom i relativno ujednaeenom krupnocom zma. . Kao karaktenstlcan sasto]ak J3vl]a sebazlcm plagioklas (labrador i bitovnit). Masivne su teksture koja ponekad moze biti i planparalelna. obieno oblika lakolita iii zila. uslje~ cega zadohijaju mrkocrvenu boju. magnezIt. Kada imaju praviino paralelopipedno iii bankovito iucenje uz srednju veliCinu zma veoma su cijenjen gradevinski materijal. Djelimicno iii potpuno alterisani peridotiti dobijaju zelenu iIi eak emu boju. Ponekad mogu biti i ofitske strukture.Stijene grupe granita i granitoida odlikuju se visokim sadrzajem silicijuma (SiO.O) ! mahm sadrzajem magnezijuma (MgO). ponekad i homblenda. kao bitni minerali. Gabri se javljaju u vidu ve6ih masa. u rastreslto stanje tzv.2. Ako su sasvim svjezi tamnozelene su do Zuckastozelene boje. Peridotiti Opsta karakteristika stijena peridotitske grope je da su siromasne silieijem i aluminijem a bogate magnezijem i gvoZdem. Graniti spadajl1 11 vrlo otporne stijene. kvare). itd. Pomenuto je da povoljno luteni srednjezrni i sitnozmi varijateti gabra predstavljaju dobar gradevinski materijal. hlorit. zatim sfen. Blok-dijagram granitske intruzije (Ristic i Pamii:. To su stijene zelenosive. olivin. Nakon toga zamu6uju se feldspat! ko]! daljom transformacijom prelaze 11 gline. Ove stijene glacaju se dobro i imaju lijep izgled. Zbog toga peridotitske stijene ne sadrze salicne (svjet/e) minerale (feldspat. Osim hromita peridotiti mogu da sadrze platinu i dijarnant.O 1 K. tarnnozeiene. Jedm! minerali koji nisu podlegli raspadanju su kvarc i muskov!t. Peridotiti su vrlo rijetko svjeze stijene. staklastog do masnog sjaja i veoma jedri. Od rudnih minerala najcesci su hromit i magnetit. Stika 20.:tin). ponekad mogu evrstu stijensku masu dovest. hlont. Ako stijena sadrii olivine kao sekundarni mineral javlja se i serpentin. Cesto bazicni plagioklas (labrador) pokazuje svjetlueanje u plavicastoj boji sto se naziva labradorizacija.

. Guste vrste se primjenjuju u gradnji obalnih utvrda i morskih pristanista. sedimentnih i metamorfnih s!ijena litosfere. U gradevinarstvu se posebno primjenjuje na mjestima izlozenim velikom pritisku. Efuzivne magmatskc stijene (poput intruziva) u svjezem stanju Cine veonlH povoljnu podlogu za tcnlcljenje.5 Uvjeti gradenj" II magmatskim magmatskih stijena u gradcvinarstvu stijcnama primjena Sijeniti su u obradivanju podatniji od granita. Tereni izgradcni od 3vjezih intruzivnih stijena irnaju veoma povoljne karaktcristike za temeljenje najrazli6ilijih objekata. uz pojave. zatim za izradu dekorativnih pioi'a za oblaganje. jer ima veliku cvrstoeu i zilavost. obalnih utvrda. savijanju i udarcima. Aka su ave stijene trosne iii jace ispucale poprinlaju karakteristike slicne nevezanirn stijenama. Daciti se koriste kao tehnicki kamen. 3. Svjezi gabro se moze lako polirati i tada je veoma postojan na djelovanje atmosferilija. moze doCi do stvrdnjavanja sedimenata.talozenje rastrosenog materijala Nakon talozenja uz odredene fizicko-hemijske procese.transport mehanicki usitnjenih fragmenata i otopljenih materija. Mehanicko trosenjc stijena iii dezintegracija uzrokovana je siiama koje djeluju iz atmosfere ( insolacija ).3. ad ovih stijena zahvaceni su prOCeS1l11Cl erozije.2 gr/cm3 ) i male otpomosti prema fizickim i hemijskim agensima. Takvo trosenje moze biti olaksano sistemima pukotina i prslina II zonama koje su bile zahva6ene izrazenom tektonskom aktivnos6u.if kalcit i opaL Povrsinski raspadnnti peridotiti jako su ispucali i ispresjecani zican1a opata i magnezita.6-3. zidanje potpomih i obloznih zidova. zbog ('ega se pretezno koriste u umjetnickoj obradi. 48 49 . Sedimentne stijene Postanak sedimentnih stijena rezllitat je slozenog i dugotrajnog procesa koji sadrzi: -fizicko i hemijsko trosenje postojeCih magmatskih. Obradeni blokovi granita upotrebljuvuju se za izgradnju stubova. nledutim zbog velikog otpora ovih stijena radovi u njirna su usporclliji i skuplji. plocnike. n·::oStecenih lIlagmatskih stijena nosivost je prakticno neogranicenu. U zoni povrsinskog raspadanja yise Inetara u dubinu) tereni izgradeni. Koriste se i kao sirovina za kamenu vunli (toplotni izolacijski materijal). Graniti se koriste za oblaganje zidova u enterijerima i eksterijerilna. spomen ploea i bistRo Nepovoljno svojstvo granita je da ukoliko dade do trosenja feldspala ova stijena tada 1ma nejednaku boju i razliCite fizieko-mchanicke karakleristikc. zatim kao drobljeni Kamen u cestogradnji. Takode.Procesorn metamorfoze ave stijene transforrnisu se u serpen(init breeastog izgleda koji se radi lijepe zeiene boje naroelta koristi za unutrasnje oblaganje zidova. Pri tome ne dolazi do promjena hemijskog sastava stijene vee do njenog komadanja i usitnjavanja. cesto u veoma sitne cestice. stubova mostova. Peridotiti u tehnickoj praksi imaju manju primjenu zbog velike gustoce (2. tunclskih partaIn te za izradu postolja spomenika.jaruzanja i klizanja. Gabro se koristi priiikom izrade temelja visokih gradevina. plocnika. 3.ukoliko Sl1 OY'C stijcnc trosne i razlomljene nosivost in) znatno opada. Upotreba magmatskih stijena u gradevinarstvu u direktnoj je ovisnosti od karakteristika pojedinih tipova stijena. i ivicnjake. gradnji zeljeznickih pruga i kod pripreme betona. rastezanju . .2. (ako su lijepih boja i skloni poliranju). mostova. jer su postojane prema hemijskim agensima i solima iz morske vode.Kod svjezih. Upotreba periaotita u gradevinskc svrhe v1'1o jc ogranicena jcr su ani pored velike zapreminske iezinc nedovoljno otporni nn atmosferske uticaje. Imaju slicne karakteristike i prilikonl izgradnje tUllC1a i drugib podzemnih objekata. Peridotiti su u BiB ugla\'l10m zaswpljeni 11 okviru Centralne ofiolitske zone (potez Banja Luka-Zavidovici. V rste rioiita s malo fenokristala i gustom osnovom. ako se granit jako ugrije i polije hladnom vodom odmah se raspukne u nepravilne komade.Visegrad ). Koristi se u najrazlicitije svrhe kao arhitektonsko-gradevinski i tehnicki kamen. llpotreblJUvajll sc II arhitektllri i kiparstvll . Rjede se upotrebljavaju u arhitektonsko-gradevinske i skulpturne svrhe. za ivicnjake. hidrosfere i biosfere. itd" Bazalti imaju veliku primjenu kao agregat za beton a porozne vrste se koriste za izradu pjesackih staza jer zadrzavaju hrapavost. medutiul. jer se' ne glacaju i uvijek ostaju brapavi. za kocke. Trahiti se primjenjuju u izradi stepenica i plocnika. Ponekad se varijateti peridotita (lerzoliti ) koriste kao ukrasni kamen za unutrasnju dekoraciju jet imaju iijepu tamnozelenu beju i cesto trakastu gradu.U svjezinl intruzlviulU nlogu se izvesti stabilni tuneli i drugi podzemni objekti vecih dirncnzija.

Do talozenja cestiea nastalih mehanickim trosenjem dolazi zbog djelovanja sile teze. Nairne. i sudjeluju u nastanku glacijalnih sedimenata koji se odlikuju nesortiranoscu. mikrokristalasta itd. Autigeni minerali nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora. hemijskim putem bit ce olaksano u toplijoj vodi. prema njemackoj geoloskoj skoli razumijevaju se veliCine zma. dok ima i onih koji su praktieno netoplvl (kvarc). meduprostorni. jer se moe rastvaranja vode povecava sa temperaturom.1. cement oblaganja i kontaktni. dolomit i minerali glina. anorganskim. poluzaobljena. Otopljene mineralne materije taloie se promjenom fizicko-hemijskih fal(tora koji su uvjetovali njihovu topljivost. 3. Iz pravih otopina materije se izlncuju kao posljedica prezasicnosti. kolicini u njoj otopljenog CO2 . kalijski feJdspat).002 glina prema grckom prema latinskom prema PSEFIT PSAMIT ALEVRIT PELIT RUDIT ARENIT LUTIT GRAVEL SAND SILT CLAY Zma u klasticnim sedimentima prema obliku mogu biti: uglasta.02-0. Pod strukturom sedimentne stijene. mora. Ooliti su koncentricno slojevite grade. otapanje. Cement kod ovih stijena moze biti bazalni. strnktura i tekstura sedimentnih stijena Mineralni sastav sedimentnih stijena avisi 0 sastavu primarnih stijena Cijim su trosenjem one nastale. trosenje stijena. iIi u obliku otopljenih materija. Struktura sedimentnih stijena definisana je prije svega velicinom i oblikom cestica koje sudjeluju u gradi stijena. Najvazniji dijagenetski procesi su procesi litifikacije pri kojima od rahlih. Vaian faktor hemijskog trosenja jesu veliCina i oblik povrsine stijene koja je izlozena djelovanju vode. Transport ledom odvija se u glaeijalnim podrucjima veoma malom brzinom (150-1300 m godisnje). sulfati). rijeke. U sedimentologiji i petrologiji sedimentnih stijena za kvalitativno oznacavanje velicine zrna klasticnih sedimenata uobicajena je ova terminologija : VeliCina zma engleskom (mm) >2 sljunak 2-0. Sedimenti transportovani vjetrom dobro su sortirani po velicini zma.21). Najznacajniji faktor transporta je voda (bujicc. raziicitih po veliCini i obliku ( klasticne ili mehanicke sedimentne stijene ). organskim i humusnim kiselinama. hlorida i nekih drugih soli. Pri niskim temperaturama i malim pritiseima u sedimentima se nakon talozenja zbivaju mnoge fizicke i hemijske promjene (zbijanje. cementacija. Alotigeni minerali potjeeu od mehanicki i hemijski razorenih stijena. U mineralnom sastavu sedimenata najcesce se nalaze kvarc. a rezultat je svih procesa koji su djelovali na stijenu tokom nastanka. iIi sporo (karbonat!).3. Sedimentne stijene hemjskog porijekla karkterisu se kristalastom strukturom (npr. a nazivaju se eolskim sedimentima.). poluuglasta. Klastienu strukturu imaju sedimenti izgradeni od fragmenata stijena i minerai a. okeani) koja prenosi ogromne koliCine materijala u obliku vucenog i suspendiranog nanosa. Ca-plagioklas) manje otporni na hemijske agense. nevezanih vodom natapljenih taloga nastaju cvrste stijene. U pravilu. medusobni odnos. kaleit. Postoje minerali koji se pod uticajern vode otapaju veoma brzo (karnena so. 50 51 . raspored i oblik pojedinih mineralnih sastojaka.). sitnokristalasta. muskovit.02 pijesak 0. a moze nastati neposredno nakon taloienja. Stvrdnjavanje moze biti potpuna iIi nepotpuno. Ta su obiljezja prema anglo-americkoj skoli obuhvacena terminom teksturatexture. ili pak uticajem organizama. krupnokristalasta. prekristalizacija i s1. Navedene promjene koje se dogadaju u sedimentu od njegovog talozenja pa do pocetka metamorfnih procesa nazivaju se dijageneza. Ledenjaci mehanicki razaraju stijene i prenose materijal razlicitih dimenzija. zaobljena i dobro zaobljena. potoci. piroksen. Prema porijeklu minerali mogu biti alotigeni i autigeni. Hemijski sedimenti mogu imati i oolitsku i sferolitsku strukturu ( sI. bili su podvrgnuti transportu i talozeni su dalje od matiene stijene. ugljena kiselina i kiseonik).Hemijsko trosenje se svodi uglavnom na otapanje komponenata topivih u vodi. Sastav. kompaktna i glatka stijenska masa lakse odoljeva hemijskom trosenju nego ona sa puno prslina. te koliCini kiseonika. Kod silikatnih minerala je zapaieno da su oni minerali koji su kristalisali na visim temperaturama (olivin. ili u nekoj kasnijoj fazi. kad se promjene dinamieki uvjeti koji su omogucavali transport. Pri hemijskom trosenju stijene najvazniji je utieaj atmosferilija (atmosferska voda. sericit-muskovit. od blokova do sitnih cestica. pukotina i supljina koj" je liZ to i hrapava. Karbonatne stijene nastale mehanieki odlikuju se detriticnom strukturom. Struktura sedimentnih stijena moze biti k1asticna i kristalasta. od onih nastalih pri nizim temperaturama ( kvare. Moe otapanja vode ovisi 0 njenoj kiselosti (ph faktoru).002 prah (silt) <0.

struktura-structure) podrazumijevaju se sve karakteristike njene grade uvjetovane meausobnim odnosima.21.odnosno zone sa krupnijim i sitnijim sastojcima (npr. Trakasfu-slojevita lekslUra u sanoj jormaciji ieiista Tusanj u Tuzli. transporta. Tok nastajanja sedimenata obuhvaea kao sto je navedeno faze trosenja. prostornim rasporedom i orjentacijom pojedinih komponenata.slojeviti pjescari itd. brece i brecoliki krecnjaci. ) . teksture sedimntnih stijena uglavnorn se istrazuju i proucavaju na lerenu. trakasta. Oolitska i sferolitska struktura sreeu se kod karbonatnih. fosfatnih. transport mehanicki rastrosenog materijala i mehanicko 52 53 .2. Masivnu teksturu imaju stijene kod kojih su minerali jednolicno rasporedeni u stijeni Gedd krecnjaci. ) karakteristicna je za slojevite sedimentne stijene kod kojih se izmjenjuju zone razlicite boje. a manjim dijelom u laboratoriji. kao i vanjskim i unutrasnjim morfoloskim oblicima sedimentne stijene Za razliku od struktura. trakasti laporci. homogeni pjescari. Pod teksturom sedimentne stijene ( u americkoj ternlinoiogiji . teksture na donjim i gomjim slojnim povrsinama. Najznacajniji tipovi tekstura scdimentnih stijena su: masivna (homogcna). talozenja i litifikacije odnosno stvrdnjavanja. teksture nastale podvodnim klizanjima i razarenjem slojeva. 22. Graila oolita (a) i sferolita (b) Organogena struktura je karakteristicna za stijene izgradene veCinom od netransportiranih ostataka biljnog i zivotinjskog porijekla. Brecastu teksturu (s1. 3.Ako Sli velicine preko 2 mrn zovu se pizoliti Sferoliti se sastoje od tankih iglicastih kristala radijalno rasporedenih oko centra kristalizacije.23) imaju stijene sastavljene ad vezanih veCih i manjih cestica drobine ( npr. slojevita i brecasta. Slika 22. hemijskom dijagenezom i djelatnos6u organizama. Stika 23.). Mehanicko trosenje. itd. Brecasta tekstura Tekstume karakteristike koje se najcesee istraZuju na terenu su : vanjska i unutrasnja slojevitost. Sistematika sedimentnih stijena Sistematika sedimentnih stijena bazirana je na njihovoj genezi. ritmicnost. gvoZdevitih i aluminijskih sedimentnih stijena. Slikll.3.). Trakasta i slojevita tekstura ( s1.

06-0. Nastaju prirodnom cementacijom drobine razliCite krupnoce cestica.002 mm PELrn (LUTITI) I I LES ( PRAPOR ) PRAH. kalkarenit i kalklutit su klasticni krecnjaci nastali mehanickim putem pretalozvanjem cestica primarnih krecnjaka. U njemu su zastupljeni rezistentni minerali ( kvarc. 'Jpstl pregw se lmentni 1 stijena KLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE VELlCINA NAZIV CESTICA >2mm PSEFITI (RUDITI ) I I NEVEZANI SLJUNAK DROBINA PlJESAK SEDIMENT POLUVEZANA STlJENA i VEZANA STIJENA I I I KONGLOMERAT . Drobina (krs. RADIOLARlT. laporaca 1 krecnJaka biti detaljnije prikazane. kao i u obalno~ podrucju mora i jezera. oblutaka) jednakog ili razliCitog petrografskog sastava. kvarcno. Alevrolit (siltit) je vezana sitnozrnasta klasticna stijena.lSKE SEDIMENTNE STIJENE (V APNENAC). Petrografski sastav drobina II vecini slucajeva je jednolican zbog kratkotrajnog transporta. Pijesak je nevezan klasticni sediment. BIGAR TRAVERTIN. sto ovisi od duzine transporta i njihovaj otpomosti na mehani6ko i hemijsko troseyUe. i cini petrografski spektar slivnog podrucja 54 - (polimiktni sljunak). Dolomiti Sll karbonatne stijene koje se poput krecnjaka. dobro sortiranih prema veliCini. Klasticne sedimentne stijene mogu biti nevezane. Obzlrom da ce karaktenstIke ghna. transport hemijski rastvorenog materijala i precipitacija (talozenje). talozenjem cestica transportovanih vjetrom i vodom. Njegov mineralni sastav jc sliean mineralnom sastavu pijeska uz odredeni udio minerala glina. Fizicko-mehanicke karakteristike im ovise 0 karkteristikama cestica i vrsti vcziva kojim su valutice cementiranc.06 mm ! i . mehanicki (cementacijom transportiranih cestica rastrosenih dolomitnih stijena) i hemijskom 55 . . Nastaju prirodnom cementacijom valutica sljunka. Vezivo je uglavnom karbonatno. ROZNJAC ( ROZNAC ) SEDIMENETNE ORGANOGENE STIJENE KRECNJAK. Kalkrudit. naziva se oligomiktni sljunak. Vezivo im moze biti kalcitno. muske'llt. poluvezane i vezane. Prema genezi moze biti rijecni. Fizickomehanicka svojstva im ovise 0 karakteristikama veziva i fragmenata.ie) je nevezan klastican sediment sastavljen od krupnih uglastih fragmenata. Sljunak je nevezan klasticni sediment.talozenje jesu faze nastajanja mehanickih i klasticnih sedimentnih stijena. KALKARENIT. marinski i jezerski. Polimiktni pijesak je sastavljen od cestica razliCitog petrografskog sastava dok je oligomiktni izgraden od cestica istog sastava.SPIKULIT ( SPONGOLIT ) . BRECA KALKRUDIT PIESCAR. KRECNJAK (SEDRA). PJescara. limonitsko itd. Prah iii alevrit (silt) je nevezani sitnozmasti klasticni sediment. Kod transporta veCim rijecnim tokovima sljunak je redovito heterogenog sastava. Opsti pregled sedimentnih stijena zasnovan na njihovoj genezi da! je u taheli 3. tada nastaju biohemijski iii organogeni sedimenti. Sljunak je u veCini slucajeva sortiran prema velicini val utica a ponekad je slojevit. Vezivo im je uglavnom kalcitno i kvarcno. feldspata.DIJATOMIT. Petrografski sastav val utica je uglavnom razliCit ( polimiktni konglomerati ). Sastav(jen je od kvarca. Nalazi se u naslagama flisa. itd ) i cestice rezistentnih stijena .002 mm ALEVRITI (LUTITI ) <0.MULJ ~:~::K'_ . uglavnom slojevite stijene. Ako je jednakog sastava. sastavljene od fragmenata veCih od 2 mm. Nalazl se u rijecnirn koritima i terasama. Nastaje u vodenim podrucjima iii na kopnu. Konglomerati su vezane. eolski. cestica velicine praha. I (ARENITI) 0. Nastaju na vise naCina: uglavnom procesom dolomitizacije. ovdje su dati osnovni podaci 0 ostalim sedimentnim stijenama u tabeli 3. ANHlDRIT. Valutice mogu biti razliCite veliCine. Hemijsko trosenje.lavlja se pretczno u vidu slojeva . DOLOMIT. izgraden od sitnih cestica razlicitog stepena zaobljenosti. faze su nastajanja hemijskih sedimentnih stijena. j ALEVROLIT KALKLUTIT GLlNA I LAPORAC (LAPOR) I I NEKLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE I HEMl. Obicno se nalazi u podnozjima strmih padina ( gdje se formiraju sipari iii tocila ) i u donjem dijelu kratkih bujicnih potoka. GIPS. izgraden od krupnih zaobljenih fragmenata iii cestica (val utica. zaohljenih cestiea vecih od 2 mm. a ea. granat. nalaze u fonni slojeva razliCite debljine iii Sll pak masivni. liskuna i rjede kaleita . Brece su vezane klasticne slijene. Ako je talozenje izvrseno uz sudjelovanje organizama. Velike koliCine kvarcnog pijeska (nekad prelazi u slabo vezani pjescar) nalaze se u Krekanskotn bazenu. I PSAMrTI 2~O.

sedimentne stijene su razvrstane na natin kako je prikazano slikom 24. nepravilno laminiran iii slojeviti krecnjak nastao anorganskim izluCivanjem kalcita iz vru6ih voda oko termalnih izvora iii iz toplih sulfatnih otopina. uz zadovoljavanje posebnih uvjeta. zuto Hi mrkocrveno. Gline Gline su klasticni poluvezani sedimenti sa precnicima cestica manjim od 0. 24. laporci ( lapori ) i krecnjaci ( vapnenci ) 3. na osnovu cega se razlikuju prijelazni varijateti od dolomita do krecnjaka ( npr. hlorita. Najvece koliCine roinjaca nastale su u vrijeme podmorskih izljeva lave s velikom kolicinom silicija. jednocelijskih iivotinja radiolarija. Dolomiti se raspadaju u veoma sitna zma oblika romboedra ostrih ivica.Ikritskog R'latrfksa Slika . i viSecelijskih zivotinja spliZvi (njihove iglice). U sastavu dolomita nalazi se s manjim iIi vecim udjelom. Crvenica iIi 56 57 . posebno u podrucju prskanja vode vodopada. Travertin je cvrsto litificirani.1. Ces(o sadrie i organske supstance (narocito bitumije) koje im daju tamnosivu i cmu boju. celijasto graden. koji su organizmi koristili za izgradnju svojih skeleta Cijim talozenjem je formiran ovqj sediment. Roznjac je silicijski sediment sastavljen ad kaJcedona. Prema mineralnom sastavu razlikujemo slijedece vrste glina: kaolinitske ( vatrostalne koje cesto nastaju raspadanjem granita). jezerske i marinske. cirkona.. Gline testo kao primjese sadric hidrokside gvozaa koji stijenu pigmentiraju crvenkasto. Poznate naslage sedre u nasoj zemlji su u koritu rijeke Une. Cestice glina medusobno su povezane preko vodenih opni koje obavijaju svaku cesticu. montmorilonitske.. zatirn zma kvarca. 3. Male kolicine mangana boje stijenu zelenkasto.precipitacijom iii talozenjem minerala dolomita iz prezasi6enih rastvora. izrazito poroz.002 mm. opala i kvarca.3. UilI<ribJ<i m. laporovite gline (sadrie 5-15% CaC03).ni krecnjak nastao na slapovima jezera i rijeka i na izvorima izluCivanjem kalcita po vlatima mahovina. sericita. kalcitski dolomit ima 50-90 % dolomita dak dolomitski krecnjak ima lO-50 % dolomita). Dakle roznjaci mogu nastati organogeno i hemijski. gline gube vodu i prelaze u cvrste slojevite stijene koje se nazivaju gline!. ~I _ I 2: .uik$ > ~bkog CIllUeflta C ~ .3. barske. Minearaloske i petroloske karakteristike glina. Organogeni silicijski sedimenti su dijatomiti. Gline se sastoje od minerala glina. modrozelenim algama i vodenom bilju. Manja koliCina roznaca nastala je direktnom precipitacijom iz otopina bogatih silicij-dioksidom. itd. Rezidualne gline obicno nisu slojevite. EN 12407: 1996). ad sedre se razlikuje vecom kompaktnoscu i izrazito slojevitom gradom. supljikavi. . kaleita. u tzv.3. Prema mjestu postanka gline dijelimo na rijecne. U nasoj zemiji dolomiti se najceSce javljaju u Vanjskim Dinaridima zajedno sa krecnjacima. laporaca i krecnjaka Za gradevinsku praksu od sedimentnih stijena posebno su vazne gEne. Nalazi se uglavnom u vidu soc iva u krecnjacima a ponekad i u obliku slojeva. pjescari .!'vdjela sedimentnih stijena prema prijedlogu evropskih norm. Prema prijedlogu evropskih normi (pr. radiolariti i spikuliti koji su nastali talozenjem skeleta algi dijatomeja. a kao specifican tip izdvajamo rezidualne gline (nastaju raspadanjem primamih stijena).3. To je spuzvasti. Bigar (sedra) je hemijski sediment. apatita. ilovace (oneciscene pijeskom i kaJcijum karbonatom koristi se u ciglarskoj industriji). Pod uticajem pritiska iIi vrlo intenzivnim iSllsivanjem. Gline su obicno slojeviti do tankoslojeviti sedimenti katkad su trakaste teksture. pjescara. dolomitni pijesak.. i kaleit.

3. Dia kalcita moze biti hemogenog porijekla.Mineralni sastav ovih klasticnih (terigenih) stijena. glinoviti. mala nosivost (stoga se glinovita zemljista prije izrade gradevinskih objekata konsoliduju). Grauvake su stijene bogate detriticnim matriksom ( sericit. laporoviti. oblaganje tunelskih partaia i za ugradivanje u temelje. sive. crvene iIi zelene boje. rorke. Siabo vezani pjescari kariste se za vanjsku dekoraeiju i za izradu potpomih zidova. Najcesce su :lute. Sa smanjenjem debljine slojeva smanjuje se pagodnost i obratno. Osim navedenog u glinarna je cesto intezivno razvijena erozija. ako nisu pretrpjele intenzivne dijagenetske promjene minerala glina. Pjescari se uglavnam javljaju kao dobro uslojeni sedimenti. Ciji srednji sadrzaj iznosi 65%. Najlakse se izvode radovi u slabo vezanim pjescarima. Arkoze su razliCite baje i vode porijeklo od granitoidnih stijena. dok se drugi minerali javljaju u podredenim kaliCinarna. a najteie u kvarcnim pjescarima vezanim silieijskim vezivom. Bitni sastojci su kvarc.3. sa koliCinom matriksa manjom od 15%. Uslovi rada u glinarna su uglavnom nepovoljni. Obicnim mikroskopskopetroloskim istraiivanjima. 58 59 . gvoZdeviti (vezani hematitom iii limonitom). hlorit. gotovo cmom bojom. bituminozni i dr. klasticnog porijekla. Zbog toga. a dio moze biti najsitniji karbonatni detritus. liskuni i odlomei stijena. stijene i fosila. zatim feldspati (ortoklas. ie veoma raznovrstan i pored alotigenih ukljucuje i autigene minerale (nastali u pjescaru nakon njegovog talozenja procesima dijageneze). Postoje razliCite klasifikacije pjescara. pri cemu je kaleit hemogenog. kvare.nastati izlucivanjem iz morske iIi jezerske vode. 3. 3. PjeScari Pjescari su klasticne stijene sa veliCinom zma 2-0. zaptivanje terena (injektiranje). bez elektronskog mikroskopa. siderit) uglavnom predstavlaju cement pjescara ali mogu da se jave i kao alotigena. Danas je. minerali glina ) te zmima kvarea i odlomcima stijena. a siliciklsticni detritus ( glina i silt ) . Karbonati (kaleit. Joana od kalsifikacija bazira na zastupljenosti matriksa (lat. matriks -osnova) koji predstavlja materijal sitnijeg zma ( <30 mikrona ) u kaji su uloiene krupnije cestice minerala. dolomit. Slabo vezani pjescari. u giinama se pri izradi podzemnih objekata mora obavezno vrsiti podgradivanje i oblaganje. mjesoviti hemogeno-klasticni sedimenti. Pri izgradnji hidrotehnickih objekata i podvodnih dijelova gradevinskih kanstrukeija treba izostaviti primjenu pjescara sa lahko rastvorljivim vezivom i vezivirna koja u vodi orneksavaju. metanl0rfnih i starijih sedimentnih stijena. naslage glina pruzaju povoljne uvjete kod formiranja povrsinskih akumulacija vode. Minerali glina i drugi silikati najcesce izgraduju matriks i cement pjescara. U podzemnim prostorijama mogu se javiti pritisci izazvani bubrenjem minerala glina. Upotreba glina u gradevinarstvu svodi se na ugradnju u nasipe. Osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike glina su mala stabiinost padina i vjestackih kosina. Ciji sastojci odgovaraju produktima raspadanja magmatskih .2. kao i odiomaka stijena male otpornosti na trosenje. Laporci ( Japori ) Laporci su mijeSatle karbonatno-glinovite stijene sastavljene od varijabitnih odnosa kriptokristalastog kalcita i od siliciklasticnog detritusa pelitnih dimenzija. Tipicna arkoza je krupnozma stijena izgradena uglavnom od kvarea i feldspata. mikroklin. jasno da dio kalcita pripada karbonatnom detritusu nastalom fizickim i biogenim usitnjavanjem ( organizmi koji buse podlogu ) starijih karbonatnih stijena. (cesta klizanja terena). a i zbog nepovoljnih fizicko-mehanickih svojstava. Pjescari nastaju vezivanjem (cementacijem) pijeskova nekim ad prirodnih veziva. Medutim. Obzirom na kolicinu matriksa izdvajaju se dva tipa pjescara : cisti pjescari. a najvise za izradu opeke. feldspati. medutim . Uz veziva na pogadnost pjescara za gradnju utice i slojevitost. Boja pjescara potice najcesce od veziva. Odlikuju se tarnnosivom do.a naroCito varijatet sa glinovitim vezivorn irnaju malu otpornost na uticaj egzogenih faktora. veliko i neravnomjemo slijeganje pod objektima. iii arenit. odlicna podloga i sredina za gradenje. plagioklas).terra rossa predstavlja pelitski materijal koji nastaje raspadanjem krecnjaka. U Ciste pjescare spadaju i arkoze. od 15%. Zbog velikog udjela glinavitag matriksa. NaraCito je kod njih izrazeno stetna djejstvo mraza. erijepa i keramickih ploCica. Na uvjete rada u ovim sedimentima bitno utite sklonost ka raspadanju i raskvasav[lnju. U zavisnosti od kvaliteta veziva pjescari mogu biti dobra do. vapnoviti.06 mm. prije svega gline. Pjescari cesto dobijaju nazive prema vrsti veziva: silieijski. detriticna zma. sastojak fosilnog detritusa. a kalcit i kao . u pravilu nije moguce ustanoviti porijekio takvog kaleita pa se uglavnom smatralo da su laporci S obzirom na genezu. tj .3. Jer je poznato da su gline vodonepropusne. i necisti pjescari iii grauvake kod kojih je udia matriksa vee. Upotreba pjescara u gradevinarstvu prilicno je raznavrsna. grauvake obicno nisu cvrsto litifieirane pa su na izdaneima podloine brzom trosenju. kada ie neophodna upotreba eksploziva.3.3.

Javljaju se u slojevima razlicite dcbljine a rnogu biti i masivni.Laporcem obicno sn1utramO s1ijenu koja sadrzi izrnedu 200/0 i 80% gline i 20 i 80% kaleita. odnosno na ITwdusobnim odnosima prin1arnih struktumih sastojaka. Dunhamova klasifikacija krecnjaka ( 1962 ) bazirana je na slijedeCim karakteristikama: prisutnosti iii odsutnosti karbonatnog mulja. Dok se Dunhamova klasiJ1kacija vise primjenjuje pri terenskom opisivanjll i odredivanju krecnjaka. bindston i fremston. detriticna itd . feldspal. muda mogu biti sivo-plavicasti zu6kasti. Mg. a baundston su podijelili u tri nova tipa : bafiston. saslavljeni samo ad gline i kaleita.. dotle Folkova klasiJ1kacija ima 81m primjenu pri mikroskopskim istrazivanjima krecnjaka. Obicno se javijaju sa k. 3. kao organogeni sedimenti kad nastaju uz aktivno llcesce zivih organizaIna i najzad kao rezultat mehanickog raspadanja i pretalozavanja ranije stvorenih krecnjaka. zatim primjese glina. Najznacajniju prinljenu ove stijene inwju za proizvodnju celnenm pri telnu treba da sadrze 75-78%) CaCO J i 22-25 %) kuolina i tada se nazivaju celnentnim laporcima. Kalsifikacija krecnjaka ( vapnencu ) s nadopunama Embryja i Klovana ( 1972 ) po Dunhamu (1962) Folkova klasifikacija ( 1959.3. karbonatnog mulja i kalcitskog cementa.01 mm ) iii pak organogena. ovisno 0 strukturi i 0 naCinu na koji su organizmi sudjelovali u stvaranju tih stijena ( s1. Krecnjaci ( vapnend ) Krecnjaci Sli najrasprostranjenije karbonatne stijene i jedne od najrasprostranjenijib sedimentnih stijena lIopste. odnosu udjela zma i mulja te znakovima organogenog vezivanja skeleta za vrijeme razvoja organizama.rccnjacima iii pjeskovitill1 stijenama.5 mm) do kriptokristalasta ( ispod 0. tj. Obje ove kiasifikilcijc osnivaju se na strukturno··teksturnirn karakteristikama krecnjaka.25 ). Laporci su najcesce sive boje.litiJ1kacije na mjestu rasta. Baja je razliCita u ovisnosti ad primjesa. Laporci koji imaju Inanje giinovite komponente masivnu teksturu pogodniji su rnedij. Mogu se javiti kao slojevi razliCite debljine ili kao masivni. Mn. koji sadrze vise od 10 % zma promjera > 2mm. rnehanicki talozi izgradeni su abieno od fragnlenata razlicitc vdicine (kalkrudili.4. vec je to litificirani laporac iii Il1arlit ( marlstonePettijohn. zma pijeska. Obicno sadrze hemijske primjese Fe. itd. zma. u prirodi su rijetkost. Dunharnovu klasiJ1kaciju nadopunili su Embry i Klovan ( 1972 ) uvodenjem dva nova tipa stijena: floutston i radston. Stijenu koja . zelenkasti itd. ! 962 ) pnmJenJuJe se samo za marinske krecnjake jer njome nisu obuhvaceni slatkovodni i teresticki 60 61 . a sa primjesama gvozda mrko zutu do crvenu boju.1975 ).3. Krecnjaci nastali kao Slika 25. za graclc\'inskc objckle.. Tekstura krecnjakaje razlicita. dok sa primjesama bitumije krecqjaci imaju emu boju. u njima redovno ima i siliciklasticnog materijala ( b'arc. ooliticna. Od nekoliko klasifikacija krecnjaka u Svijetu danas najslru orimienu imaju Dunhamova "(1962) i Folkova (1959 i 1962) k]asifikacija. Krecnjaci mogu nastati na vise nacina: kao hemijski sedimenti. 1975 ). liskun. sericit ili muskovit ) ne treba vise sn1utrati laporceln. lako su laporci definisani kao s111jesa gline i kalcita. Katkad su Citave geoloske formacije izgradene san10 od krecnjaka. Sastavljeni su od kaleita ali su rijetko sasvim Cist. iii pak kaicijski glinoviti skriljac ( calcareous clay shale) aka pokazuje lisnatost. organsku materiju itd. Struktura mozc biti krupnokristalasta (velieina zma >0. Pravi "cisti" Iaporci..Ie prije dijageneiskih procesa na veCim dubinama znlijcganja bila sastavljena od kalcita i gline s 111cdusobninl oonOS0111 koji odgovara sastavu laporaca. kalkareniti i kalklutiti). Neke kiasiJ1kacije tu granicu stavljaju na 33 i 66 % (Pettijohn. tj. ) dimenzija sitnog. srednjcg i krupnog silta do sitl10g pijeska. Najcesce je svjetlosiva iIi bijela . a 11akon dijagenetskih procesa u veciln dubinama zalijeganja tipicni minerali gEna transforn1isani su u hidroliskunc ( hlorit.

ali njihova pogodnosl opada sa porastom slepena ispucalosti i kavernoznosti. a koji je unutar bazena bic prenosen vodom.:. u prijedlogu evropskih nonni uvrstena je klasifikacija prikazana na tabeli 5. Krecnjak se koristi za izradu betonskog agregata. munjc od 109{ alokcma 1O'}' 1 ~_ _ _ _ _ _ _ _+-_'_·a_".f07: 1966) Obzirom da karbonatne stijene cesto sadrze razliCite koliCine glinovite komponente..'nski vecinom spantl1l vccinom mikritski j . karbonatne bioklaste i to cjelovite skelete i njihove krhotine i -pel etc.krecnjaci. fosilima fosilifcmi i mikri! !--__+--":cp. kao i za ispunu u drenaZarna.~_ _ _~"="='k=c='n""+-_ _-j alokcln.._= L_----. Oblaganje podzemnih prostorija cesto nije potrebno. Ortohemijski sastojci iii orlohemi su karbonatne komponente krecnjaka nastale hemijskim i biohemijskim izluCivanjem u sedimentnom bazenu iIi u sarnom krecnjaku kao autigeni n1inerali. U prijedlogu evropskih normi preuzeta je kiasifikacija prema Folku (1959.ar.) prikazana tabelom 4.~ 5 1" nekarbonata. kuglaste. za pecenje kreca i za proizvodnju cementa. ili je potrebna tanka obloga.. za oblaganje portala i obzidivanje tunela. Sparit iii sparitski kalcit predstavlja prozirne sitne kristale kalcita precnika > 10 mikrona. iziucene kao cement u porama krecnjackog taloga. Kals(fikacfia karhonatnih stijena premo sadriini kalcijum karbonata i glinovUe komponente (po EN 12407: 1966....ici. u niskogradnji za nasipe. 35 75 . lVleautilTI." intraklas!a mtmspant imramlkril[ in. Upotreba krecnjaka u gradevinarstvu je velika.':. i-I 1100 95 85 6S 25 I .--_~Ic-------::-::-_---i 85 95 . -ooide. Kao ortoherne (Folk ( 1959) definise mikrokristalasti kalcitski mulj iii mikrit i sparitski kaleit. U oblasti hidrogradnje koriste se za izradu pristanisnih zidova. zastore puteva i zeljeznickih pruga. Tabela 4.tf. slIm::t evrsti krecnjaci predstavljaju odlicnu podlogu i sredinu za gradenje. Pod mikritom podrazumijeva sve karbonatne cestice precnika < 4 mikrona i smatra da je nastao brzim hemijskim i lili biohemijskim izluCivanjima iz morske vode. Tabela 5.:"'c. manjc oll vapn<:nci 1If< mikrit sa vik (xi 25'!.:..__l. Folk izdvaja cetiri bitna alohema: -intrakiaste. viSe 0el lO'7r :11okema a\okema f Yohllncnu !---:c-. kamenih nabacaja u lukobranima. sva obavijena karbonatna zrna -fosile. kako po obimu .'--if--C'.. oblaganje kosina nasipa. U visokogradnji se upotrebljavaju za zidanje i oblaganje zgrada.alda. Alohern. Folk razlikuje dvije glavne grupe karbonatuih sastojaka... valjkaste elipsoidne cestice kriptokristalaste strukture. karbonatne fragmente nastale razaranjem poluocvrslih i neocvrslih unutar bazenskih sedimenata. Klasifikacija krecnjaka premo F'olku (pr En! 2. kamenih (zidanih i nasutih) brana.. kod nekih tipova krecnjaka sparitni kalcit moze nastati procesima rekristalizacije..--+--"'=r=--:1 gn:h.iski sastojci u krecnjacima ukljucuju say karbonatni materijal koji je nastao hemijskim iii biohemijskim procesima unutar sedimentacionog bazena. iii aiohemi.--. I ~~ecnJ [lapOrOYiti I I krecnjak vapnoviti krecnjak laporac I glinovili laporac I glina .:.i. tako i po raznovrsnosti.To su : alohemijski i ortohernijski sasto. ugradnju u potporne zidove.:'-j pdc!ifcrni pclsparit pdmikm 62 63 . Ukoliko su krecnjaci masivne teksture bez tektonskih ostecenja stabilnost kosina u zasjecima kao i stabilnost zidova u tunelinla i drugim podzemnim prostorijama je velika. i 1962. page 13) r % CaC03 -----------. Krecnjaci su u Bosni i Hercegovini veoma siroko zastupljeni a osobito u Vanjskim Dinaridima. __ i' +-~n"=H='i=k=.laporoYita glina I' I 'I i I0 % _.. oospafJ1 oomikril 1l\ikrits ooidirnn !nikril" mikeil biolitil :1:1 3:1 do 1:3 j:3 hinspant biord~ hinmikril bwpd .

Stoga 11 odnosu fla sljunkove pijeskovi predstavljaju marlje povoljne sredine i podloge za gradenje. Uvjeti gradenja u sedimentnim sedimcntnih stijena. SIjunci su rastresili u SUhODl i makranl stanju i slaho stisijivi. izgradnju donjeg ( talnpona ) i gornjeg nose6eg sloja fleksibilnih ( asfaltnih ) saobracajnih kons1rukcija. Propllsnost pijeskaje velika.za srednje slozenl slj unak 300-600 kN/m2 2 . glinovit i zasicen vodom.ljunei koji sadrze valutice roznaca.3. Stoga terneljenju u glinmna treba priCi sa izuzetnom paznjom. Stisljivost inl je neznatna. nepovoijan je . Sto su ccstice sitnije. "tekuci pijescI . pa oni mogu sadrzavati vel ike kolicine podzcmne vode. i druga. Gline imaju dvije faze slijeganja: prva. Dok neke gline u pogledu temeljenja imaju povoljne karakteristike. te 0 koliCini eventualno prisutne glinovite komponente. a uz to i izuzetno skupa pa se izbjegava gdje je god 10 moguee.p (ugao kosine kod kojeg je materUal II prirodnom stanj u stabilan). Pijesak se koristi i za izgradnju dijelova saobracajnih konstrukcija na putcvima. ima dopustenu nosivost 2 do 100 kN/m Subi dobro sloicni pijesak moze se opteretiti s 200-400 kN/m'. a dreniranje lahJeo. dotie druge zbog svoje stisIjivosti. Kod terena izgradenih od giina i raz!icitih glinovitih stijena stabilnost ovisi 0 koheziji (e) i uglu unutrasnjeg trenja ( <p ). Osobito su u gradevinarstvu opasni tzv. Pijesci su u suhom stanju potpuno rastresiti a malo ovlazena lTIaSa je slnbo kohezivna. Kohezija je sposobnost sitnih cestica da pruzaju otpor s1l1icanju. Usiovi izvodenia radova su pretezl10 povoijni. u zoni podzemne vode tl uslovi su znatno otezani. Nepovoijni za beton su . U nasoj zemlji posebno su poznati kvarcni pijesei pontske starosti iz Krekanskog bazena.4. a da se to ne odrazava ncgativno na objcka!. koja se pojavljujc neposredno nakon opterecenja i traje kratko. bubrenja i tiksotropije ne rnogu podnijeti odgovarajuca opterecenja. temeljenje u cistim pijescillla U odredenim prilikama moze se abavili uz relativno veJikll dopustenu nosivost. Nepozeljene komponente su i gEna te valutice poroznih. a rnanifestuje se bocnim istiskivanjem. Stoga proizilazi zakljucak da je za ocjenu 0 mogucnosti temeljenja na glinama i glinovitirn stijenama neophodno izvrsiti detaijna inzenjerskogeoioska i geomehanicka istrazivanja. ali i za izradu sljuneanih filtera kod vodozahvatnih bunara. Negativna karakteristika je sto se ova vada lahko zagaduje i s10 ponekad in1a nepovoljan he:mijski sastav. jaspisa i uopste hidrokside siiieija. Meduti~. Praktieno nijedan drugi sediment nije podlozan promjenama u konzisteneiji. nar06to iznad nlvoa izdani. u gradevinarstvu stijenama primjena Stabilnost terena izgractenlh od nevezanih sedinlenam ovisi 0 granulOll1etrijskom sastavu i zbijenosti materijala. ali ako sadrze imalo gline nosivost se znatno sn1anjuje a povecava slijeganje zbog stisljivosti. pa U odredenim prilikan13 imaju karakteristike povoljne za tenleljenje objekata. Podzemni radovi u pijescima izbjegavaju se zbog izuzetno teskih uvjeta rada i sporog napredovanja. Gline koje su bile izlozene velikon1 pritisku. dobro sloieni sljunak do 800 kN/rn Za izgradnju saohracajnica i drugih objekata niskogradnje sljunci imaju povoljne karakteristikc. a iznosi: . Najvise se upotrebljava kao agregat za betone i nsralte. Naime. Dopusteno opterecenje mehkih g!ina iznosi do 100 kN! m 2 . opala. Poput sljllnka i pijesak se u gradevinarstvu koristi kao agregat za beton i asfalte. koja se lahko drenira. Zasi6eni vadom. Propusnost takvih tcrena je velika. upotreba sljunka u graoevinarstvu prilicno je jednostrana. Kod hidrotehniekih objekata upotrebljava se kao ispuna u drenaiama. pijesci Sil closta pokretljivi. ali ako sadrii liskune. Kanali. Sitnozrnasti pijesak . Medutim. zbijenije su i evrsce. Za temeljenje u pjeskovitim terenima vaznu ulogu ima koliCina glinovite komponente u' njima. Dopusteno opterecenje za gradenje na sljunku ovisi () sastavu . a krupnozrnasti. U glinovitim terenima klizista nastaju i kod veoma blagih nagiba padina i ucestala su .za giinoviti i sasvim sipki sljunak do 200 kN/m2 . Generalno je dopusteno veee opterecenje glina u horizontainim terenima. jer stupaju u hemijsku reakciju sa cernentOlTI. Uvjeti za rad u glinovitim sedimentima koji su zasiceni vodorn izuzetno su teski. lagano i dugOlrajno siijeganje koje moze traFtl desetljeCima.a cvrstih 300-600 kN! rn 2 . Jos jedna nepovoljna karakteristika podrucja izgradenih od g!ina je izraiena denudaeija i erozija.. Za spravljanje betona najpovoljniji su sljunci Cija zrna vode porijeklo od magmatskih stijena.3. krecnjaka i kvarea. Izvedba podzemnih radova II sljuncilna je teska i spora. a rezultat je privlacnih sila sto djeluju menu njima. izazvanom sedimentima iznad njih. veoma dobro sloicni pijesak i do 500 kN/m2 . pa su takvi tereni povoljni za vodosnabdijevanje. Najvece koliCine sljunaka u Bosni i Hercegovini nalaze se u dolinama i koritima sadasnjih i nekaclasnjih rijeka. ravnotezi i stabilnosti kao glina. skriljavih i hemijski izmjenjenih stijena. osobito ako su zasiceni vodom. a manje na padinama. odnosno 0 uglu wlutrasnjeg trenja <. U sljunkovitim terenima formira se vcea koliCina podzemne vode. a takoder i za izradu maitera. polucvrstih giina 200-300 kN! rn 2 . kohezija je reiativno veca. ali je kolicinski velika. akumulacijski 64 65 . veliCini i slozenosti val utica.treba istaCi da se ne moze govoriti uopsteno 0 ponasanju glina i glinovitih stijena u pogledu izvodenja radova u njima iIi na njima. Znatno manje zastupljeni su jezerski i rnorski sljunei.za cisti.

itd . zasjeka i raskopa u krecnjacima su stabilne. Posmalrano hidrogeoloski. jer uglavnom imaju veliku nosivost i dobru stabilnost.bazeni i drugi hidrotehnicki objekti u ovim stijenama su relativno lahko ostvarljivi. narocito ako se njegove fizicko-mehanicke odlike bitno ne mijenjaju u zoni objekta. U terenima izgradenim od krecnjaka i dolomita treba izbjegavati siparista u kojima zbog nestabilnosti nije preporucljiva gradnja. Problemi nastaju zbog nestabilnih padina sklonih klizanju te intenzivne denudacije i erozije. Reljef flisnih terena je izrazito razuden slo je pos\jedica selektivne erozije. Tereni izgradeni od krecnjaka i dolomita povoljan su medij za temeljenje i podzemne radove. Opcenito. Profili u podrucjima s naslagama fliSa povoljni su za izvedbu hrana. Prilikom izvodenja podzemnih radova problemi nastaju kod zdrobljenih i raskvasenih glinovitih sedimenata flisa sklonih bujanju. kompleks flisnih naslaga je vodonepropustan medij ako ga posmatramo kao cjelinu. Podzemni radovi u glinama i glinovitim stijenama izvode se tesko i sporo. te ako su masivn. dok otporniji sedimenti strse u terenu. Naslage flisa se kao gradevinski materijal ponekad lokalno eksploatisu u mnogim kamenolomima (pjescari i detriticni krecnjaci). sto izaziva vel ike pritiske i viskove izbijanja. Oni gradiraju cestice. sto namece potrebu sanacije terena radi podizanja jednolikih svojstava ispod temelja.Stoga otvoreni profili ne smiju duze vrijeme ostati nezasticeni. to su (osim u jace razlomljenim podrucjima) najpovoljnije stijene za izradu tuncla i drugih podzemnih objekata. medu kojima preovladuju pjescari i detriticni krecnjaci. pretezno manjeg kapaciteta. stvarajuci pri tome pritisak koji nijedna podgrada ne moze izdrzati. Za temeljenje su najpogodnije lokacije izgradene od jednog litoloskog clana. Redovito je stabilna ona slrana gdje su slojevi nagnuti suprotno od nagiba padine. Izuzetak Cine tektonski ostecene zone u kojima se javljaju rasjedi i sistemi pukotina. osobito ako ne sadrZe vee. moguca je pojava nejednolikog slijeganja gradevinske konstfukcije. na kontaktu vodopropusnih i vodonepropusnih danova moze biti mnogo izvora. lokalno. pa njihove forme pri ocvrscavanju ostaju ocuvane. neophodno je sa aspekta gradevinarstva upoznati njihove osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike. Medutim. Stabilnost flisnih terena pored ostalog ovisi i 0 polozaju slojeva. Laporci su stijene povoljne za temljenje i izvodenje gradevinskih zahvata u podzemlju. upravo zbog dobre stabilnosti i povoljne busivosti. Pri izgradnji saobracajnica problemmi su izraieni zbog nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka i njihovog podlokavanja. Odlikuje se izrazitom izmjenom krupnozrnastih i sitnozrnastih stijena. Flisni sedimenti su obicno intenzivno ubrani i izrasjedani sto se veoma dobro uocava na otvorenim profilima. Posebno ekonomsku vainost laporci imaju za prizvodnju cementa. rejon Motajice i kore raspadanja laporaca sirom nase zemlje). U hidrogeoloskom pogledu gline se tretiraju kao vodonepropusni sedimenti. Gline se u gradevinarstvu najvise koriste za izradu opeka i crijepa. Stvaranje flisa sa karakteristicnim strukturnim i teksturnim obiljez. koji u dodiru sa vodom visestruko povecava zapreminu. sto moze dovesti do zatrpavanja akumuiacijskog bazena.Dopusteno opterecenje za temeljenje objekata ovisi 0 fizicko-mehanickim odlikama tih stijena koje u prvom redu ovisi od medusobnog odnosa CaC03 i glinovite komponente. U hidrogeoloskom smislu naslage laporaca izgraduju vodonepropusne tcrene. a eroziono djeluju na istalozene sedimente cime se stvaraju razlicite teksture: tragovi teeenja. Problemi se usloznjavaju zbog razlicitih. postotak minerala glina.. sto omogucava brzo napredovanje bez podgradivanja. veoma uceslalih strukturnih promjena. a odredene vrste (npr. ti tragovi bivaju ispunjeni materijalom iz mutnog toka. U Bosni i Hercegovini gline su uglavnom zastupljene u ugljonosnim bazenima. Osnovni problemi prilikom izvodenja gradevinskih radova u flisu proizilaze iz njegoye heterogenosti i brzih izmjena litoloskih clanoya razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. Kosine usjeka. Podzemni radovi mogu se izvoditi relativno lahko. Obzirom da su odredeni tereni Bosne i Hercegovine izgradeni od naslaga flisa. Litoloski clanovi sa veCim ucescem gline trose se lakse i cine udubljenja. Flis se moze definisati kao tipican sinorogeni compleks klasticnih marinskih naslaga. zatim na prostoru Sarajevo-Banjaluka. Neposredno nakon nastanka. Flis je u BiH zastupljen u sjevernoj Bosni. ako viSe danoya razliCitih imenjerskogeolskih svojstava izgraduje lokaciju objekta. a vodonepropusni clanovi osiguravaju postojanost vjestackih akumulacija.Njihova negativna karakteristika je da su malo otporni na uticaj atmosferilija. Primjena krecnjaka u gradevinarstvu·· je 66 67 .bentonit ) kao isplaka kod busenja (odrzavanje zidova busotina ) kao i za injektiranje. Medutim. Laporci su zastupljeni sirom nase zemlje. uzduzne brazde. Ukoliko u laporcima ima vise CaC03 oni su Cvrscl.jima vezano je za uticaj mutnih tokova. Narocito je opasno ako gline sadrze vecu koliCinu montmorilonita. u vertikalnom i lateralnom pravcu. kotrljanja. Inzenjerskogeoloske odlike terena s naslagama flisa ovise i 0 svojstvima litoloskih clanova koji ga izgraduju. mada ima i rezidualnih glina (npL Bratunac. Pri izgradnji saobracajnica najveca su opasnost dionice u usjecima nestabilnih padina kao i duboke i ceste jaruge. i tektonski neosteceni. u gornjem toku rijeke Neretve itd. tragovi vrtlozenja. erozioni kanali.. Laporci se koriste kao sirovina za proizvodnju cementa. odnosno nejednake otpomosti sedimenata flisa na razarajuce djelovanje atmosferilija. te laporci i druge glinovite stijene.

Nairne. Pri tome je postojeca stijena podvrgnUla brojnim mineraloskim. Kao sta je navedeno upotreba pjescara u gradevinarstvu je prilicno raznovrsna ( za spoljasnju dekoraciju i za potporne zidove. uz povecani pritisak i temperaturu. 3. jer su im dna prekrivena slabopropusnim do nepropusnirn naslagama. Metamorfne stijene Metamorfne stijene nastale su preobrazajem postojeCih magmatskih. nanosi koji ugrozavaju saobra6aj. za portale tunela itd. Terem izgradeni od cvrstih vezanih klasticnih sedimentnih stijena (pjescari. gdje vladaju visoki pritisci i temperature.metamorfozom mogu biti zahvacene velike mase stijena na sirem podrucju. Krski tereni su u BiB zastupljeni uglavnom u Vanjskim Dinaridima (potez Trebinje-Bihac). Osim poznavanja inzenjerskogeoloskih i hidrogeoloskih svojstava stijena. pa se trumv metarnorfizam naziva kontaktni. vrlo lijepih sara i lrulke obradljivosti posebno . stubova i stepenista. i -razliCitirn strukturama u gradi stijene (prsline. uglavnom u dubljim dijelovima litosfere. najbliza povrsini s umjerenim pritiskom temperaturom. ili se izvode pregradivanjem dubokih rijec!lih dalina. Cilj jc da se odgovarajuCim istrazivanjirna nastaji postici kolicina gubitaka koja je opravdana sa ekonomskog aspekta. Lokacije akumulacija obicno se . kao sirovina za dobijanje kreca i ostalih veziva te u cementnoj industfiji. U vecim dubinama Zemljine kore.. Pri jednostranom pritisku nastaje folijacija (skriljavost). detriticni krecnjaci ) Cine stabilnu padlogu za temeljenje i rad u njima. pukotine itd. sedinlentnih i metamorfnih stijena. Dopustena nosivast neostecenih. a pri svestranorn pritisku obrazuje se granniarna struktura odnosno masivna i okcasta tekstura. poznavanje tektonskih elemenata uzduz trase tunela Olnogucava planiranje brzinc i !laCina rada. Krska polja su podrucja pavoljna za ostvarenje akumulacija. poznato jc da je krs ( pOSlnatrano generalno ) \'odopropustan. pri prodoru magme uz povecanu temperaturu i umjereniji pritisak. U gradevinarstvu brece imaju raznovrsnu primjenu. krecnjacke i serpentinske brece. strukturnim teksturnim promjenarn. Od kalkarenita koji se nalazi blizu aerodroma Mostar obnovljcn je Stari most u I\1ostaru a krecnjaci Brese kod Sarajeva koriste se za izradu spomenika. to ce se dio akumulirane vode obavezno gubiti podzenlnim komunikacijanla. zidova.su na cijeni dobro cementovane mermerne. Ovisno 0 pritisku fonniraju se razlicite teksture metamorfnih stijena. projektuju se injekcio!lc zavjese. -velicini. Ipak.4. 68 69 . razlomijene zone. OViS110 0 strukturninl. metamorfizmu su podvrgnute manje mase stijena na uzem podrucju. sto ovisi 0 karakteristikama metarnorfizma fizi6kinl i hemijskim svojstvima same stijene. veonlU je V017.konglomerati. Inzenjerskogeo\oska svojstva u podrucju krsa su kompleksna i razIikuju se od jednog do drugog lokaliteta. razlikuju se tri zone u kojima se zbiva metamorfoza stijena : -epizona.Ako takvih pojava ima (a one se odreduju geofizickim istrazivanjima i husenjem) objekt treba prelocirati ili poboljsati svojstva stijenske mase do te mjere da se planirani objekt moze izgraditi bez opasnosti za njegovu funkcionalnost. noseCi pri tome crvenicu i krsje.110 rijesiti problem vododrziyosti u takvom mediju. ciji bi svod pod pritiskom mogao popustiti i izazvati djelimicno slijeganje iii utonucc ohjekta. Cija dubina scie do nivoa na kojem je dokazana minimalna kolicina gubitaka vode. Za presJccanje glavnih odvodnih puteva. Obzirom da se fadi 0 krsu. Pri izgradnj i saobracajnica u krskim terenima veliki problem je odrzavanje stabilnosti kosina usjeka i zasjeka 11a kojinla se javljaju pukotinski sistemi. uvjeti rada u takvim stijenmna mogu varirati od povoljnih do 105ih sto ovisi 0 : -mineralnom sastavu cestica i sastavu veziva. tj.). hidrogeoloskim i hidroioskim kurakteristikama stijena i terena. Erozijom k. iduCi od povrsine prema dubljim dijelovima litosfere. zbog konfiguracije. Pritisak je uglavnom jednostran ( bocan ). Vodopropusnost krskih terena je uslovljena pukotinskorn poroznoscu. sto se tretira leaa regionalni metarnorfizam. Medutim. ). Obzirom na pritisak i temperature.ija u podrucja krsa. Kroz pukotine voda prodire u podzemlje pri cemu otapa krecnjak i siri porne prostore. i dotod vade otezavaju izvedbu podzemnih objekata i zahtjevaju posebne zastitne mjere. Dakle. te mjesta predvidenih za podgradivanjc kao i tipove podgrada. Pri projektovanju i izvedbi akU111Ulac. tektonika predisponira nastanak povrsinskih krskih morfoloskih pojava i slozenih podzemnih komwlikacija.rccnjaka povrSinskim i podzelnnim vodalna nastaje specifican krski reljef koji moze bid prepreka u izradi gradevinskih objckata na pOvTsini i u podzemlju. litostratigrafskinl. Zbog povoljnih boja. pa se u toj zoni metarnorfoza vrsi uglavnom mehanickim putem. obliku. brece. dobro vezanih klaticnih sedimentnih stijena je prakticno neogranicena. Najvise se kriste u dekorativne svrhe i to za ablaganje fasada. DijcloVJ stijenskih lnasa se odronjnyuju o a voda se slijeva nn saobracajnicu. Za temeljenje objekata u krskim tcrenima treba ispitati pukotinske sistemc i odrediti da Ii u dubini ( do koje se manifestira veci dio projektovanog pritiska na stijensku masu ) ima vecih pukotina iii kaverni. Kod metarnorfizma pritisak moze biti svestran (hidrostaticki) i jednostran (bocni iii stres). U krskin1 terenilna pukotine.rnnogostruka: koriste se kao tehnicki i arhitektonsko-gradeyinski kamen. rasporedu i naCinu vezivanja mineralnih cestica. Ali situacija se od podrucja do podrucja Inijcl1Ju. odabiru II sklopu krskih polja.

Ako je stijena bila visestruko podvrgnuta metamorfozi u razliCitim geoloskim vremenima. u najdubljim dijelovima litosfere. andaluzit itd. mermer i kvarcit.) i sedimentne stijene (kaleit i dolornit). mikasiste i gnajseve). pa se takva n1etamorfoza nazi va kontaktna. Kod homeoblasticne strukture razlikuju se: -granoblasticna ( zrnasta ) struktura. Smatra se da je metamorfoza moguea do temperature 1500 C Jer se na vecoj temperaturi veCina stijena topi. a peridotit u serpentiniL iz granata nastaje hlorit. U ovoj zoni dolazi do ejelovite prekristalizaeije minerala te struktumih i teksturnih promjena. amfibole i druge minerale koji su postojani pri visokim pritiscilna i temperaturatna. 3. kojom su stijene podvrgnute djelovanju temperature i usmjerenog pritiska u dubljirn dijelovima litosfere. -termalna metamorfoza. -katazona. turmalin. homblenda itd. Stijene podvrgnute regionalnoj metamorfozi sadrie staurolit. -dinamotermalna metamorfoza. u dubljim dijelovima litosfere. -nematoblasticna (stapicasta ) struktura. postaje nestabilna i prelazl u asocijaciju koja je stabilna u promijenjenim uvjetima (ilit i montmorilonit prelaze u serieit i hlorit.a rezultira djelimicnom promjenom hemizma stijene. Njome su zahvaeene uglavnom manje mase stijena na kontaktu s magmom. kad su neki minerali u strukturi izrazito veei od drugih ( slicno porfirskoj strukturi kod eruptivnih efuzivnih stijena ). odnosno djelimicnom iii potpunom promjenom hemizma. dok su neki minerali tipicno rnetamorfni (silirnanit. Padom temperature i smanjenjem pritiska kad retrogradne metamorfoze uz uticaj razliCitih rastvora nastaje nova asocijaeija koja je stabilna u promjenjenim uslovima (takvom metamorfozom gabro pre1azi u zeleni skriljac. neke piroksene. nazi va polimetamorfoz~jm. kojorn su stijene podvrgnute djelovanju visoke temperature i hidrostatickog pritiska u najdubljim dijelovima litosfere. dok Je progradna brza. Heteroblasticna struktura . Stres je vrlo slab a ponekad izostaje.stres mincrali (staurolit. -plutonska mctamorfoza. karakteristicna za gnajs. a rezultira promjenom hemizma stijene i njezine strukture i teksture. Metamorfoza u tom dijelu dovodi do djelimicne iii potpune prekristalizaeije postojecih minerala. Blasticna struktura Inoze biti homeoblasticna. Za kataklasticnu ili kineticku metamorfozu karakteristicni su tzv. a rezultira prekristalizacijom minerala. Sastav. Antistres minerali (andaiuzit. feldspati. Najvece rnase ll1etan10rfnih stijena nastale su u rnezozoni i eplZOlli.Ie naJeesee zastupljena kao porfirohlasticna. struktura i tekstura metamorfnih stijena Metamorfne stijene su sastavljene od minerala karakteristicnih za magmatske (kvare. 70 71 .4. strukture i teksture stijene. kordijerit) karakteristicni su za termalnu metamorfozu i nisu stabilni u zonama velikih dislokaeija s jakim usmjerenim pritiskom. onda se takva metamorfoza. ako su minerali razlicitih veliCina. liskuni. Vrste metamorfoze kojima mogu biti podvrgnute postojece stijene su : -kataklasticna iii kineticka metamorfozs. ako su mineralni sastojci priblizno iste veliCine i heteroblasticna. kojom su stijene podvrgnute jakom usmjerenom pritisku pri relativno niskoj temperaturi u povrsinskom dijelu litosfere. stabilna pri uvjetima llizeg pitiska i ten1perature. Metamorfoza maze bitj progradna i retrogradna. tipicna za amfibolit.).1. liskuni i granat). kojom su stijene podvrgnute povisenoj temperaturi i relativno niskom pritisku (uglavnom kod prodora magme prema povrsini) . disten.. Retrogradna metamorfoza se odvija veorna sporo. a iz hornblende i bazicnih plagioklasa nastaju hlorit i sosirit). svojstvena filitu mikasistu. s visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. Navedene vrste struktura prikazane su na sliei 26.-mezozona. Povecanjem pritisaka i temperature kod progradne metamorfoze odredena mineralna asocijacija. Struktura metamorfnih stijena rezultat je prekristalizaeije i rasta minerala u cvrstom stanju (hlasticna struktura) iii drobljenja dijelova i Citave mase primarnih stijena (klasticna struktura). a rezultira drobljenjem minerala i stijena. -lepidoblasticna ( Iisticava ) struktura.odnosno glineni sedimenti u filite. Buduci da ovakva metamorfoza zahvata siTa podrucja i vece mase stijena naziva se i regionalnom. s veoma visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. a time j do promjena u strukturi i teksturi stijene.

Podjela prema kvantitativnom tnineralnom sastavu i teksturnim karakteristikama odreduje sarno one metamorfne stijene koje su nastale regionalnom metamorfozom. Sistematika metamorfnih stijena Metamorfne stijene se mogu razvrstati prema: vrstl 1 mtezitetu metarnorfoze. kineticka deformacija. kod kojc su ostala saclIvana jczgra primarnih mineral a obrubljena sitnozrnastim. Po4iela metamorfnih stijena prema vrsti metamo~foze I SKUPINA klasticne stijene I hornfelsi (korniti ) mermeri ( mrarnori ) NAZIV STlJENE VRSTA METAMORFOZE iIi metamorfne kataklasticna iii (mehanicka dislokacijske brece. Navedene teksture prikazane Sll na slid 27. kod kojt se manji fragmenti primarne stijene iii veca mineralna zrl1a nalaze u sitnozrnastoj zdrobljenoj 11lasi.) Klastiene metamorfne strukture su: -porfiroklasticna.reliktna struktura pjescara je hlastopsamitska). kod kojt su minerali zauzeIi paralelan raspored zbog djelovanja usmjerenog pritiska u epizoni i mezozoni. zdrobljenim agregatom. kontaktna metarnorfoza pelitski pjegavi skrilici kontaktna 1 regionalna kontaktni 1 skriljavi meffi1eri metarnorfoza 72 73 . OkcQsta (a)1 !kri/java (6) reksruru Slikll 26. S obzironl na rasporcd minerala U l1letamorfnirn stijenama. jer u veeini slucajeva nije mogu6e odrediti porijeklo minerala odnosno razlikovati ortoskriljce (nastale metamorfozom magmatskih stijena) od paraskriljaca (nastalih metamorfozom sedimentnih stijena). Za rnetamorfne stijene karakteristicna je i cvorasta (okcasta iii flaserska) tekstura. porijeklu minerala od kojih su izgradene i kvantitativnom mineralnom sastavu i teksturnilll svojstvima. -brecasta.2. Stoga ce ovdje biti prikazana podjela metarnorfuih stijena prema vrsti i intenzitetu metamorfoze (tabela 6.4. kod koje su mincrali zdrobijeni i razlol1lljeni S10 je posljedica mehanicko& drohijenja primarnih stijena zbog djelovanja usmjerenog pritiska. pa je zato manjkava. Tabela 6. Ako su u 111etmnorfnoj stijeni vidljivi ostaci strukture primarne stijene lakva se struklura naziva reliktnom (npr. kod kojc sLlneki minerali (ohicno. medu najtipicnije teksture uhraja se skril.Stika 27. j\i!ke slruktllre lI/etul1/urfnih sf!ienu Kod masivne teksture zrna u stijeni su rasporedena bez vidljive orjentacije 3. -kataklasticna.java.kvarc i fe1dspal) nakupljeni u mase lc6aste iii O\'alne forme a karakteristicna je za metamorfne stijene nastale u dubljirn dijelovima litosferc. Sistenlatika prema porijeklu materijala od kojih su izgradene stijene nije pouzdana. drobljenje miloniti ) hornfelsi.

. Stika 28. Ima Ih u srcdnjoj Bosni i Podrinju. U filitima je koliCina muskovita (sericita) veea neao kod argilosista a manja nego u mikasistima. Filiti s~ nastali regionalnom meamorfozom glinovitih stijena u eplzom. laporovl11h 1 srodmh stl. Struktura im je lepidohlasticna do porfiroblasticna. skriljci srednjeg i regionalna 1 plutonska gnajsi. Argilosisti (glineni skriljci) nastaju regionalnom metamorfozom glinovitih stijena uz jaci pritisak. prije svega biotita. muskovita. . termoko. drobe i Iaporovitih stijena. Fl"""t<bpati """.1ena. Miloniti su tektonske breee koje se sastoje iz heteroblastienih fragmenata. Struktura imje blastopelitska do lepidoblasticna a tekstura skriljava. Uz minerale glina ( ilit ) sadrie i sericit. Gnajsi su sive do erne boje. a tekstura skriljava. Struktura im je razliCita: granoblasticna. Struktura filita Je Iepidoblasticna. Tlnjcl. Mikasisti (Iisknnski skriljci) pripadaju grupi skriljaca srednjeg i vlsokog stcpena metamorfizma..ravni navlaeenja gdje se stijene u blizini ove ravni premjestaju. pri cemu nastaju uvijek iste mineralne asocijacije. II:lo. kalcita i epidota.Koncepcija 0 metamorfnim facijesima primjenjena je za genetsku klasifikaciju metamorfnih stijena. argilosista i filita. ovisno 0 koliCini obojenih mineral a. kvarca te grafita. Nastaju termokontaktmm met31norfizmom slabog intenziteta od glinovitih C"Ka. arkoza i glinovitih skriljaca itd. Ima ih na podrueju srednje Bosne. npr. zeieni skriljci i metamorfizma I argilosisti mikasisti. Sastoje se od kvarca. "". Zeleni skriljci nastaju regionalnim metamorfizmom na niskim temperaturama it bazicnih i intermedijarnih magmatskih stijena i njihovih lufova.. page 14) Metamorfne stijene razliCitog mineralnog sastava postiZu ravnotezu tokom metamorfizma u nekim odredenim.. serpentinita i amfibolita date su u narednom poglavlju. zelenkasti (hloriti ) i erni (grafiti). nematoblasticna i porfiroblasticna. J Pjegavi skriljci su kontaktno-metamorfne stijene vrlo slabo lzraiene por~roblasticne strukture i skriljave teksturc. Podjela metamorfnih stijena prema mineralnom sastavu (po EN 12407: 1996. Podrinja i na podrucju Sane i Une.ntitktnog izohemijskog metamorfizma glinovitih.. obieno mikroskopskih velieina. Srecu se dliZ dislokacionih ravni. feldspata i liskuna. hlorit i grafit. .W Q~K . hlorita. 74 75 . u okviru epizone i mezozone.1e se od sericita. Gnajsi su nastali metamorfozom visokog stepena iz kiselih magmatskih stijena.2 8 ) kvarciti I kontaktna pretvaraju u finokraljusaste stijene sa reliktnim fragmentima primarnih minerala. Sast0. a isto tako i vulkanskih stiiena na kontaktu sa magmatskim intruzijama. kvarcita.bt>n. a tekstura skriljava i okcasta. Detaljnije karakteristike mermera. Komiti su uglavnom produkt~. metamorfoza grafitski kvarciti I skriljci niskog stepena regionalna metamorfoza ! filiti. Hornfelsi ( korniti ) su finozmaste kontaktno meamorfne stijene lzgradene od Zilla bez preferirane orjentacije. .dovoljno sirokim granicama pritiska i temperature. . izmedu glinovitih stijena i filita." e"'Ep\doti iiI>! ". Glavni sastojci su liskuni i kvarc. epidot i aktinolit. opkoljenih finom milonitskom pastom. Na osnovu toga definisan je termin metamorfnih facijesa u kojima nastaju stijene razlicitog hemijskog sastava u odredenim fiziekim uvjetima. . a ovdje ce biti navedeni osnovm podaci 0 ostalim stijeama navedenim u tabeli 6. To su prelazne slijene. lepidoblasticna. Uglavnom su iuekasti (sericiti).!>lend. Boja 1m Je SIva do cma. Nastali su regionalnom metamorfozom glinovitih stijena. a tekstura skriljava. Boja im potice od mineral a zelene boje: hlorit.i regionalna IliSkunoviti kvarciti. visokog stepena metamorfoza amfiboliti. metamorfizma serpentiniti U prijedlogu evropskih normi.. metamorfne stijene su razvrstane prema mineralnom sastavu ( sl .. Boje su sive i crne.

Najugu Krivajsko-konjuskog masiva kod Dubostice nalazi se masiv amfibolita ( lSxS km ). ali ima i skriljavih. U tiln slucajevima prirnarna klasticna zrna kvarca SlI nesta krupnija a rekristalisala silicijska masa obrazuje sitnozrne vijence oka primarnih zrna (heteroblasticna struktura). stvori6e se normalne peridotitske stijene. zbog primjesa. Mermer. talk.3.3. itd. magnetit. Nastaiu metamorfozom bazaltoidnih magmatskih stijena (orto-amfiboliti) iii bazicnih tufova i laporaea (para-amfiboliti). kada se nazivaju serpentinski skriljei.3.3. U njn1a se javljaju 1ezista azbesta i magnezita. epidot. Mineraloilke i petroioske karakteristike mermen. tamnozelena iii sarena.4. lzgracleni su od amlibola ( hornblende) i plagioklasa (andezin). Stetne primjese kod mermera predstavljaju pirit. Mermeri bogati liskunima koji lokalno imaju elemente lepidoblasticne strukture nazivaju se cipoHni. Najvece mase serpentinita nalaze se na Konjuhu i Ozrenu. nlagnetit. Kao sporedni sastojci u kvarcitima javljaju se disten. ona reagnje sa olivinom stvarajuCi serpentin. Tekstura 1m je mas:vna (homogena). Mogu sadrzavati u malinl koliCinama granat. Boja im je zelena. koje OVlse od stepena njihove razlomljenosti. kvare. preteino kao lomljeni kamen za sve grube gradevinske radove. Najvise se koriste kao arhitektonsko~radevinski kamen. kvarc. (mramori) Mermeri su metamorfne stijenc nastale kontaktnom i regionalnom metarnorfozorn krccnjaka i dolomita. i u kiparstvu. sivi pa i crnL Crna boja potice od organske materije i veoma je nepostojana. Teksture su masivne mada ima i skriljavih kvareita. Pri proejeni kvaliteta mermera posebnu paznju treba obmtiti na prisustvo stetnih minerala: pirit. kvarcita. Boja mermera ovisi od njegove cvrstoce. hematit. Od sporednih sastojaka sadrie hromit. K vareiti su uglavnon1 monomineralne stijene izgradene ad kvarca. Pri obradi mermera vazna je veliCina zrna i naCin njhovog srastanja. itd. Imaju "veliku primjenu u graclevinarstvu. Odlicno se poliraju. itd. gralit. Strukture su granoblasticnc. Aka Sll Cisti bijele su boje i saharoidnog sjaja ( gre. 3. 3. Serpentiniti su masivne teksture. razlicite velicine zrna.aja primjesa mogu biti zelenkasti. K \'arciti se u gradevinarstvu koriste ograniceno. U mermerin1a se mogu sresti muskovit. itd. Skriljave su iIi l11asivne teksture. Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenama primjena metamorfnih stijena u gradevinarstvu Mermeri i kvarciti imaju povoljne karakteristike za povrsinske i podzemne radove pod uvjetom da nisu tektonski izlomlieni. Serpentiniti Ako je vodi. U slucajn da voda bnde 76 77 . K varciti Kvarciti su metanlorfne stijene u kojinla kvarc cini vise od 80 ~~ mase stijene. Povrsinski radovi otezani su 3. epidot.3. NaroCito su povoljni sitnozrni varijateti ler se lakse obracluju i potpunije glacaju. plavkasti. Cisti mermeri izgradcni su ad zrna kalcita iii dolomita koja su obicno izometricna i raz1i6ito srasla. Preobrazaj peridotita u serpentinite moze se. meclutim. Na ovaj naCin mogu nastati velike mase stijena koje se nazivaju serpentiniti.4. Nastaju kontaktn0111 i regionalnom mctamorfOzolll pjescara sa slicijskim vezivom iii od roznaca. biotit.3. Zelene su do tamnozelene boje. omogu6en odlazak.4. Serpentiniti predstavljaju uglavnom nepovoljan medij za izvodenje povrsinskih i podzemnih radova.4. Tereni igradeni od mermera i kvareita imaju promjenljive hldrogeoloske karakteristike. Cisti kvarciti su bijele boje ali su najcesce. sakchar-secer ).2. kaleit. limonit. kao i krecnjaei..3. Kvarcna zrna su u ovim stijenama cesta zupcasto srasla sto stijenama daje veliku cvrstinu. kvare.4. serpentinita i amfibolita 3. alb it. u prirodi vrsiti i regionalnom metamorfozom u prisustvu vode.4. Usljed sudrz.4.1. Amfiboiiti Amfiboliti su stijene visokog kristaliniteta i visokog stepena metamorfizma. Razlikovanje ove dvije grupe stijena je izuzetno tesko. sivi. Struktura im je granoblasticna ponekad mogu imati sacuvanu strukturu kvarcnih pjescara. magnctit. kvarc i organska materija. zadriana i da ima temperaturu oko 400°C . hlori!. Prema mineral nom sastavu razlikujemo kakitske i dolomitske mermere pri cemu su kalcitski mermeri znatno VIse rasprostranjeni. 3. grafit. crvenkasti. silimanit. Sa sadrzajem iiskuna prelaze u kyarc-mikasiste.4. mrki iIi crni. Narocito moie biti veiiki sadrzaj muskovita ako su mermeri nastali mctamorfozom glinovitih krecnjaka.Za dekorativne svrhc najbolji su sitnozrni mermeri jer se najlakse i najbolje poliraju. lzgradeni su uglavnom od serpentina koji moze nastati kako od olivina tako i od piroksena. koja je primarno bila u peridotitima. U najvecem broju slncajeva imaju nematoblastii'nu strukturu (stapicasta sa naglasenom paralelnom Oljentacijom hornblende). Mermer se eijene kao izvrstan materijal. Postoje prelazi ka granoblasticnoj strukturi (granonematoblasticna).

odnosno sudaranja s druge. ako nisu izrazito skriljavi. ubrzan je proces mehanicke i hemijske degradacije. pokretima rnagme i snaznlm orogenim kretanjirna teie da s!vore neravnine na Zernljinoj povrsini. 4. pa je uputno brzo oblagaqje. Endodinamika Endodinamika proucava djelovanje unutrasnjih sila Zemlje i procese koje te sile proizvode. Amfibolit se koristi kao kvalitetan tehnicki kamen. teze ka potpunoj pcneplcnizaciji odnosno zaravnjenju terena. koje su bitno mijenjale izgled Zernljine povrsine. vainu ulogu irnaju orogeni pokreti. kako bi se izbjegla pojava poput bubrenja i naknadnih odrona. Ti procesi su takode doveli do stavranja mnogih boranih planinskih vijenaca razlicite starosti kao i do sireqja okeanske kore. U podrucjima izgradenim od skriljavih stijena oye grupe. ali je podzemni rad u njima dosta teiak. filiti i hloritski skriljci-samo u svjeiem stanju imaju povoljna svojstva za temeljenje i izgradnju objekata na povrsini. To su yeorna jaki pokreti koji uzrokuju bitne prornjene postojeCih medusobnih odnosa stijena u dijelu litosferc. 4. a rezuitiraju magmatskom aktivnoscu i pokretima litosfere. kosine zasjeka i usjeka pri izvedbi saobracajnica vecinom su nestabilne. kako u moru tako i na kopnu. obuhvaceni su zajednickirn imenom kao tektonski pokreti. takva podrucja podlozna su intenzivnoj eroziji. sto je veoma usporilo i otezalo izvodenje radova. Treba napomenuti da se izdizanja. formirajuCi pogodne prostore za sedimentaciju. Takvi (recentni pokreti ) predmet su proucavaqja neotektonike. a praceni su magrnatskom aktivnos6u i metamorfizmom uz oslobadanje seizmicke energije. Skriljci llizeg stepena metamorfizn1a-argilosisti. Tereni koje izgraduju skriljci viseg stepena metamorfizma-gnajsi. Izdignuta podrucja izgraduju magmatske. Zbog prilicno nepovoljnih fizicko-mehanickih karakteristika ave se stijene u gradevinarstvu gotovo i ne primjenjuju. odvijaju i danas. Pojave koje nastaju djelovanjem endodinarnickih sila odrazavaju sc i u gradevinskoj praksi. Zbog toga su na serpentinitima moguca klizanja manjih i vecih masa. sto rezultira debelin1 trosnirn povrsinskim pokrivacem i nepovoljnim svojstvima za gradenje.zbog njihove razlomljenosti do znatne dubine. prostorno ograniceni. oblaganje izbijenih profila. u tunelu kod Maglaja u tektonskoj zoni registrovana je montmorilonitna glina.1. Procesi koji se odvijaju u unutrasnjosti Zemlje uglavnom nastaju pod uticajem visokog pritiska i temperataure. Pri izradi podzemnih objekata. a rezultiraju izdizanjern velikih boranih planinskih vijenaca i nastankom depresija. amfiboliti amfibolitski skril. odnosno tektonski poremecena. Kod radova u podzemlju yeCi problemi nastaju sarno u zonama gdje su stijene izrazito skriljave. metamorfizmom i seizrnizoill. Tektonska aktivnost Mehanicki pokreti u Zernljinoj kori i gornjem omotacu. U njirna se nastavlja tektonska aktivnost. 4. Relativno su brzi. spustanja. te jaee razlomljene i trosne. imaju povoljne karakteristike za temeljenje objekata na povrsini i za radove u podzemlju. Naprimjer. pod Cijim djelovanjem dolazi do kretanja i premjestanja stjenovitog materijala u litosferi. a time i do izmjene strukture geoloskih tijela. Sloieni endodinarnicki procesi djeluju na Iitosferu od vremena postanka Zernlje. sedimentne i metamorfne stijene s razlicitim medusobnim odosirna.1. izuzev za nasipanje (ali i tada su kategorisane kao slahiji rnaterijal). horizonlalna pomicanja te udaljavanja kontinenata s jedne strane·i pribliiavanja. narocito u podrucjirna gdje se njihova aktivnost i danas neposredno izraiava. rasjedanje i navlaceqje stijenskih kompleksa.1. Pored toga. Oni su u geoloskoj proslosti rezultirali izdizanjima i spustanjima dijelova litosfere. Voda se u manjim kolcinam i izoliranim pojavama maze naCi sarno u zoni povrsinskog raspadanja. 78 79 . koja narusava reljef i dovodi do nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka.ici. Karakterise ih boranje. Prilikom izvodenja radova U ovirn stijenama prepofucljivo je brzo Dok endogene sile. Sve te pojave. pracene su magmatizmom. Geodinamika se dijeli na endodinamiku (unutrasnja geodinamika) i egzodinamiku (spoljasnja geodinamika). U sklopu pokreta u litosferi izazvanih endodinarnskirn silarna.GEODINAMlKA Gcodinamika je nauka koja proucava Zemlju s dinamickog glediSta ispitujuCi sile koje djeluju na Zemlju kao i posljedice djelovanja tih sila. Upotreba skriljaca viseg stepena rnelarnorfizma u gradevinarstvu je ogranicena zbog njihoye skriljavosti. To je rezultat matarnorfoze i prateceg povecanja zapremine kod transformacije olivina u serpentin. Ako je stijenska masa izrazito skriljava i uz to borana. nastala trosenjem serpentinita. Ove stijene izgraduju vodonepropusne terene . Pod geoloskim silama i pojavama mogu se definisati sve one koje na rna koji nacin modifikuju spoljasni izgled i unutrasnju strukturu litosfere. liZ popratne pojave identicne onima u geoloskoj proSIosti. dotIe egzogene sile razaranjem ( fizickim i hernijskirn putem ) istaknutih dijelova na Zemljinoj povrsini i odnosenjem razorenog materijala u nize dijelove gdje ga akumuliraju. rnoguca je pojaya povecanog pritiska i suvisnog profila kod izbijaqja.

Nakon sinorogenetskog slijedi supsekventni magrnatizanl sa andezitima. tzv. magmatskih. Mec!u sedimentima koji nastajll II zavrsnoj fazi orogenetskih pokreta kao posljedica razaranja mlac!eg gorja vazan je sediment molasa. na citavom podrucju geosinklinale izdignuti su i formirani veliki mladi borani planinski vijenci i udubljenja na rubovima i u mec!uplaninskim podrucjima. U sredisnjem dijelu najtesce se formira uzdignuce. generalno gledajuCi odvija se u tri faze: -Prvu fazu karakterise nastanak I razvoj geosinklinala s nagomilavanjem velike koliCine preteino glinovitih i glinovitopjescarskih sedimenata koji UZroklljll spustanje njenog dna. dacitirna i riolitima uz granitske intruzije. navlacenja i lomljenja naslaga izraien je magmatizam u obliku izljeva.Kober i francuski J. Ovi blokovi s cela naviake bivaju ulozeni u nove nekonsolidovane klasticne sedimene. a prema kopnenim masama rubna. L. Prema fiksistickoj koncepciji na prikazani nacin su nastali nasi Dinaridi te Alpe i Karpatobalkanidi.T vulkanizam" metamorfizam i seizrnizam. s fragmentima razlicite velicine nakupljenim bez vidljivog reda unutar kojih postoje olistolitL nazivaju se vild flis. liZ koje. U udubljenjima se nastavlja sedimentacija. Prilikom navlacenja moze doCi do odronjavanja i urusavanja veCih blokova. gabrima i dijabazima. Ta su podrucja bez fanerozojkih sedimenata. ali slabijim intenzitetom nego u vrijeme izdizanja. Sedimenti su podvrgnuti pocetnom boranju koje je praceno izljevima lave i intruzijama sto Cini osnovu nastanka nove kontinentalne kore. One su osnovane nu raziiCitom tumacenju polozaja kontinenata od vremena nastanka Zemlj inc kore do danas. iz geosinklinalnih prostora. Proces nastanka boranih planinskih vijenaca iz geosinklinala prema fiksistickoj koncepciji. Kober navodi da geosinklinalno podrucje prelazi u orogen zbog pritiska koji izazivaju nataloteni sedimenti i kontinentalne rubne mase. nakon koga slijedi sinorogenetski. odnosno glinovite stijene a lok~lno konglomerati i detriticni krecnjaci). Gcosinkiinale su velika utonula izduzena 1 kontinuirana labilna podrucja u kojima se odvija dugotrajna sedimentacija 111aterijaia razliCitog sastavu i porijekla. Platforme su pretezno horizolltailla velika podrucja. Zbog veoma jakog boranja. a nalaze se izmedu relativno stabilnih rnasa iii uz njihoy rub. Ovakva podrucja nazivaju se orogenom. Fiksisticka koncepcija polazi od nepromjenljivosti polozaja kontinenata. Magmatska aktivnost se odvija u dubljim zonama. Kad labilno dno geosinklinale dode u fazu u kojoj ne moze izdrzati teret sedimenata. sredisnji masiv.Treca faza se odlikuje izdizanjima koja prvo pocinju u sredisnjem dijelu geosinklinala i sire se prema njenim krajevima. nazvanih olistoiitima. erupcija i intruzija. . metamorfnih I seizmickih aktivnosti. a bocni dijelovi se boraju i navlate na kontinentalne obodne mase. one se lomi. Razaranjem mladih boranih i nedovoljno konsolidovanih planinskih vijenaca nastaje ishodisni materijal za postanak novih sedimenata. a zastupljen je i regionalni metamorfizam. Takvi sedimenti. Stitovi su nesimetricna blago uzvisena velika stabilna podrucja izgrac!ena od najstarijih stijena koje su bile izlozene jakom boranju j metamorfizmu.Aubouin. Ovakvi pokrcti nazivaju se epirogcni pokreti. a nazivaju se kratonima u cijem sklopu su stitovi i platforme. Najizrazitiji predstavnici fiksisticke koncepcije koji su istrazivali terene Bosne i Hercegovine i susjednih drzava bili su austrijski geolog J. pretezno sa granitima.Drugu fazu obiljczava izdizanje ostrvskih lllkova (kordiljera ili geosinkiinala) pod uticajcm kompresijskih pokreta. Zavrsna magmatska aktivnost u sklopu orogeneze u ortogeosinklinali naziva se finalni magmatizam. takode izgradena ad jako boranih i nletal110rfisanih starih stijena koje su prekrivene mladinl. odnosno ofiolitima iii zelenim stijenama. U pocetkll je to inicijalni 111agn1atizam zastupljen uglavnom peridotitima. Za razliku od orogena. boene pritiske i visoku temperaturu II dubljim dijelovima. I .29 ) 80 81 . Tokom orogenetskih pokreta u ortogeosinklinali odvija se izrazito jaka magmatska aktivnost. Tako nastaje dvostrllki orogen ( s1. o okolnostill1U koje rezultiraju orogenetskim pokretinla i prostoru u kojem oni nastaju postoje dvije koncepcije. nastaju i prirastaju mladi borani planinski vijenci. centralni diD se izdize. Pokreti u kratonima su dugotrajni i uglavnom 'verikalni bez izrazitijih pr0111jena u prostomim odnosima mec1u stiienama. Konacno. U unutrasnjirn koritima nastaje talozenje klasticnog 111aterijala Uz sudjelovanje mutnih tokova u ovoj fazi nastajll karakteristicni f1isni sedimenti u kojim se izmjenjuj u krupnozrnaste i sitnozrnaste stijene (pretezno pjescari i laporci. lzmec!u ostrvskih lukova formiraju se unlltrasnja korita. Geosinklinalno korito nastavlja se ispunjavati trosenjem kordiljera. Nastaje kopneno podrucje s manjim izolovanim bazenima a obodni dijelovi su i dalje pod morem. izgraden od fragmenata razliCite velicine bez vidljivijeg sortiranja i slojevitosti. koji rezllltira bazicnim eruptivnim stijenama sa prevladavanjem bazalta i stijena alkalijske grupe s feldspatoidima. stare stabilne kontinentalne mase nemaju izrazitijih tektonskih. veoma slabo porenlecenim sedimentirna.

Mio . Epiadrijatik i Dinarik prema Heraku. -miogeosinklinale. gabri. 1984) J. Herak 1984) S obzirom na saslav stijenskih kompleksa i strukture utvrdio je i simetriju u njihovom ponavljanju. -andski tip orogeneze. Istraiivanja orogena rezultirala su spoznajama 0 njihovoj raz1i6it05ti. To je prvi izdignuti planinski vijenac. dijabazi itd. s jedne i druge strane sredisnjeg masiva. boraju i lome neovisno 0 poremecajima podine.miogeosinklinala) (preu:::eto j:::. -germanotipno (saksonsko) boranje. god. Eu~eugeosinklinala! P-prag. S tim u vezi tazlikuju se : -alpinotipna orogencza. time JC dato logieno tumacenje slicnosti obrisa nekib kontinenata ( sUI ). Ta se podrucja nalaze u sredisnjim dijelovima geosinklinale. s prevladavajucim boranjem blokova uz izrazito lomljenje i rasjedanje i S VCOlna intenzivnim magmatizmom. Koberovo interpretirw?jc dvostrukog orogena.Aubouin je. a odvajaju eugeosinklinalne prostore ad miogeosinklinalnih. ali sa slabije izra±enim metamorfizmom. l{jevo iz 1921 god. na osnovu cega je zakljuceno da iz svih ortogeosinklinala nisu nastali planinski vijenci jednakib karakteristika. uzdignuca u geosinkinali sa specificnom sedimentacijom neritskih naslaga. Aubouinova shema geosinklinafc u parovima ( SM-sredi!inji masiv. uz rubove kontinental nih masa. s velikom debljinom sedirnenata i bez ofiolita nastali su iz rniogeosinklinale. kod kojeg se krovinske naslage. a desno iz 1931 god.Aubouina u geosinklinalnom prostoru kao cjelini postoje: -sredisnji masiv koji je nastao u fazi razvoja geosinklinale i simetricno dijeli geosinklinale na parove. intenzivno boran i razlomljen. 82 83 . izradio shemu pojavljivanja geosinklinale u parovima ( s1. cemu je dokaz postojanje ofiolita. 1986. nakon provedene analize procesa nastanka kontinenata i okeana zakljuCio da se kontinenti pomicu. s prevladavajucim velikim navlakama i umjerenim magmatizmom. a Vanjski Dinaridi (Adrijatik. prema Heraku. s poremecajima koji se odvijaju unutar starih stabiliziranih masa. Prema sbvacanju J .1991 .1991 i 1995 ) nastali su iz eugeosmkhnalnog prostora.30 ). otkinute od podloge. 1986. Erozijom tog masiva nastaje materijal kojim se ispunjava geosinklinala.). proucavajuCi Dinaride. Slika 30. a prati ih pojava dijapirizma. -jurski tip boranja (nazvan po planini Juri). kojima je u fazi nastanka i razvoja svojstven tzv-inicijalni magmatizam s ofiolitima Hi baziCnim i ultrabazicnim stijenama (peridotiti. Posto se ispune sedimentima dolazi do boranja pracenog magmatizmom kiselog sastava (graniti i njima slicne stijene) i izdizanja velikih planinskib vij enaca. Prema Aubouinovu tumacenju Unutrasnji Dinaridi ( Supradinarik. -eugeosinklinale. bez inicijalnog magmatizma sa sedimentima specificnog sastava. Iz miogeosinklinale izdizanjern nastaju planinski vijenci s naslagama debelim i vise od 10 km. Njezin se pocetak vezuje uz istrazivanja A. Mobilisticka koncepcija bazira se na mijenjanju polozaja dijelova litosfere tokom razvoja Zemlje. One se nalaze u rubnim dijelovima geosinklinale. -pragovi.Slika29.Wcgenera koji je 1912.1995). grade i vel ike debljine. (preuzeto iz : Herak.

Divergentne granice jos se nazivaju i zonama sircnja ("spreading").. oscilacijama i lomovima u Zemljinoj kori. konvergcntne (destruktivne iii konzumacijske) transformne (neutntlne iIi konzervativne). (grebeni )SIre/ice ozacavaju smjer krelanja ploeG ( po Sul/ardu. Prema njoj litosfera je sastavljena od sest velikih i veceg broja manjih ploea koje leie i pomieu se po astenosferi ( s1. a markirane su hrptovima i uzvisenjima na dnu okeana. (8""". Herak. ali ujedno i dovoljno krute da mogu zadrzati svoj oblik. l-glavna podrucja subdukcije. 2-okeanski hrptov.. sto rezultira velikinl valovitim izvij anj em.. Mobilisticku koncepcija obuhvata U osnovi sve one stavove koji zastupaju kretanje ploea litosfere po plasticnom sloju astenosfere.""""'" SI. 84 85 . Pokreti u astenosferi rezultiraju pomicanje ploca duz granica koje mogu biti divcrgentne ( konstruktivne iii akrecijske).c. Everetfu i Smithl!. Glavne p/oce /irosfcre. Mjeseca i drugih svemirskih tijela.. ]984 ) Slika 31.T I Slika 32. Za te zone karakteristieni su potresi plitkih iarista. a mjesta udaljavanja popunjavaju se novom okeanskom korom bazaltnog sastava.33.. Uzroci kretanja ploea dovode se u vezu sa konvekcijskim (topiotnim) strujanjem koje je u neposrednoj vezi s kretanjelTI maglne. te kretanju njezinih odvojenih dijelova. ali i gravitacijskim silama.. Kretanja u litosferi objasnjavaju se i privlacnim silama Sunca. preuzeto iz Heraka..32 ) --- ~\:=-~====~:~:~:~:~~~:~. prcuzeto iz . Na mobilistickoj koncepciji razvijena je sredinom 60-tih godina ovog vijeka koncepcija nove glabalne tektonike odnosno tektonika ploe•. 1975. a sljetlija mogui'e pra:::nine (po Bul/ardu..nentskog praga (selja)tamniju podru{ja o:::acavajll l1?/esta moguceg prekril'at?ia. Podudaranjc kOl1lura kontincnata pu rubovima kont. sto se vidi na slid 33. dopunjeno) U slucaju divergcntnih granica ploce se udaljavaju.ea. Graniee ploeG UfOs/ere (prema: Beiser.1" > OKean~.e !cOre • ~ub<lu. Ona izazivaju kretanja magme.J" ~ ('Dfl2uma"'j~) o. 1984 ) Plote litosfere su elasticne.==== I '""" .

OF-ofioliti. F-flis. D-delta (prema: Dewey & Bird. Ve6ina njih nalazi se u okeanskim bazenima.. preuzeto iz Herak. pri cemu se granica izmedu ploca nalazi u sredini Atlantika (srednjeatlanski hrbat. F-jliS. M-molasa. Razlikuje se tektonski mel ani (nastao pretezno u zoni subdukeije ). On se povremeno ( nakon savladavanja tTenja ) ponavlja. Tokom istraiivanja okeanskih prostora uocena su morfoloski razlicito gradena podrueja spojeva kontinenata i okeana. modifikovano. sto moze rezultirati nastankom sistema navlaka. a zarista njihovih potresa su plitka. OF o Slika 35. 1984) Postoje takoder i misljenja 0 moguCim kombinacijarna navedenih tipova orogeneze. a morfoloski su markirane dubokim brazdarna i u odredenim slucajevima ostrvskim lukovima. MF-metamorfna fronta. pod kontinentalnu ) budu otrgnuti od podloge i navuceni na kontinentalnu koru. onda ne dolazi do nastanka nove kore ni do unistavanja postojece. Nairne. preuzeto iz: Herak J984 ) Kolizijski tip orogeneze nastaje kod duzeg trajanja subdukcije. GD-gabro i dioriti. 0okeanska kara. To je dijelom haoticni sediment s fragmentima razlicitog porijekla i velicine. A. Jednafaza orogeneze kordiljerskog·lipa. odnosno divergentna granica). oct kojih barem jedna nosi na sebi kontinentainu koru. ¥I I I I I I pacificke ploce. Razlikuju se dva osnovna tipa orogeneze: kordiljerski i kolizijski. modifikovano. S-mjesto subdukcije. spoj Pacifickog okeana s okolnim kontinentima ujedno predstavlja ( uglavnom ) i subdukcijsku granicu r. B-subdukcije nastaju naJcesce uz rubovc kontinenata. Te su granice markirane dubokim rasjedima s horizonntalnim kretanjem. 86 87 . ofiolitni melanz ( u kojem prevladavaju fragmenti ofiolitnih stijena ) i olistostromni melani (nastao podmorskim gravitacijskim klizanjem). Njome se objasnjava razlog postojanja ofiolita na kontinentu.subdukcije odvijaju se u kontinentalnoj kori. To su transformni rasjedi. kao i 0 promjenarna smjera subdukcije. Zbog jakog trenja u dnbljim dijelovima kontinentalne kore ovaj proces nije stalan. Proces orogeneze se. Razlikuju se duboke iii B-subdukcije (nazvane po seizmologu Benioffu) i plitke. podrucja Japana i Filipina slika 34 ). . P-plast ( omotac j. srednje dubokog i dubokog zarista. Pri priblizavanju i sudaranju dviju kontinentalnih ploca dolazi do odvajanja i smieanja gomjih dijelova kontinentalne kore kojima je najcesce zabvacen sedimentni pokrovo Odvojeni dijelovi su potiskivani i formiraju izokline i polegle bore. ad pelita do olistolita. M-meiani (prema Dewey & Bird. akreacijska. Himalaji.melange) . dok obale Atlantskog okeana predstavljaju sarno granicu izmedu kontinentalne i okeanske kore ( na istoj ploCi ).:·· . a nazivaju se JOS 1 zonama subdukcije. kontinentalne (krustalne) iii A-subdukeije (nazvane po Ampfereru. S tektonikom ploea povezan je speeifican sedimentni kompleks nazvan melanz (fr. naprimjer. Ako se ploce horizontalno pomicu (klize) jedna uz drugu. O-okeanska kara. te pojavom potresa plitkih i srednje dubokih zarista. subducira-podvlaci.·· . Kordiljerski tip orogeneze dogada se iznad dijela okeanske ploce koja se subdueira ( podvlaCi ) pod ostrvski Ink ( primjer. A-subdukcije mogu biti manifestovane i vulkanizmom kiselog sastava. zbog velike gustoce. a plitke su zbog njezine krutost! koja ne dopusta vece podvlacenje. dogada u zoni kolizije dviju ploea. U tim se podrucjima okeanska kora podvlaci pod kontinentalnu. sto je praceno izraZenim vulkanizmom andezitskog sastava i potresima plitkog. odnosno Amstutzu).K-kontinentaina kara. Prilikom subdukeije dogada se da dijelovi (iii komadici) okeanske kore ( koja se redovno. K o I I I Slika 34. £0embrionalna orogenezQ. U tom je slucaju izraZena jaka konzumacija okeanskog dijela ploce pa doiazi do sudaranja dva kontinenta ( slika 35 ). Ta se pojava naziva obdukcijom. Pri tome pomak po pruzanju moze naglo prestati na obje strane iIi promjeniti oblik i smjer kretanja. pa su izdvojena dva osnovna tipa: atlantski iii pasivni kontinentalni rub i pacificki ili aktivni kontinentalni rub.Konvergente granice su mjesta na kojima se ploce priblizavaju. prema tektoniei ploca. N-neritik. Zavrfnefaze orogeneze kolizijskog tipa-sudar dva kontinenta:K-kontinentalna kara.

Pruzanje sloja je njegovo presjeciste sa vodoravnom ravninom. vertIkalm . Svaki sloj ima svoju podinu i krovinu.. Svaki sloj irna donju i gornju povdinu siojevitosti. . Ugao nagiba je ngao sto ga sloj zatvara sa vodoravnom ravninom.. Kod svakog izdanka nagnutog sloja potrebno je razlikovati pruzanje sloja. b-uhrani. Razlikujemo stvarou debljinu (d) koja predstavlja najkrace rastojanje iii okomien izmedu slojnih ploha i prividnu debljinu (d. uz poznavanje litoloskih svojstava i ruptura. plocc (S-5mm). Podinu jednog sloja Clni onaj sloj koji leii ispod njega a njegovu krovinu predstavlja sloj koji Ieii preko njega.Dakle. . Kod vertikalnog sioja mjcri se sarno njegovo pruzanje. slojevi 1l10gU U lzvjesl10j uljeri i u toku smnoga talozenja da zauzmu i kosi (nagnuti) polozai i to u priobalskim dijelovima bazena. iz cega odreciujerno i pravac pruzanja sloja. d-prevrnutj Ako dva niza slojeva nisu vremenski kontinuirano talozena.· Da bi utvrdili koji su slojevi prevrnuti neophodno je prije svega utvrditi nihovu staros!. nema realnog opravdanja da se danasnje stanie nepromienjeno projektuie u bilo koje razdoblje geoloske proslosti. I hi i. dok se kod horizontalnog libelom provjerava njegova horizontalnost.1.36 ). Elementi p%ioja nagnutih slojeva Pruzanje sioja i smjer pada sloja stoje uvijek meciusobno pod uglom od 900. c-vertikalni. Slojevi se u prirodi javljaju kao hOrlzontaim.. I I i ! I i :! i I LJH II. Pristalice navedene koncepcije nalaze dokaze za svoje pretpostavke. . 4. H- I I Stika 37.1. . Prvobitan polozaj slojcva je skoro redovno priblizno horizontalan. nlctamorfizam 1 seizmizam. sJojeve (5-60 em) i banke (60-300 em). Sarno izuzetno. Navedeni podaci ukazuju da ima dovoljno razloga da se 0 tektonici razmislja na mobiiisticki nacin. Slojevi i geoioske strukture stijena Sloj jc elementarni oblik pojavljivanja sedimentnih stijena u prostoru nastao talozenjem istovjetnog materijala pod nepromjenjcnim uvjetima sedirnentacije. u koritima rijeka itd. ali samo u mjeri koiu dopustaju poznati odnosi danas i utvrdena stanja u geoloskoj proslosti. Stika 36. prevrnuti. Takav odnos slojeva je diskordantan. Prema debljini sloja razlikujemo: liske «5 mm). bez obzira na njihov nagib. smjcr pada (azimut) i ugao nagiba (s1. Odstojanje od jedne do druge povrsinc prcdstavlja debljinu sloja. oko koralskih sprudova. I-~ I ~ iii I I i II . . nazivaju se konkordantnim iii konformnim slojevima (sI. Konkordantni slojevi: a-hori::.37). U veCini slucajeva nagnutost i savijenost slojeva posljedlca je naknadnih tektonskih poremecaja. anda ani mecisobno mogu biti pod nekim uglom. Polozaj slojeva u prostoru ( pruzanje i smjer pada ) i ugao nagiba. kOSI. Obzirom da je osnovno obiljezje evolucije nepovratnost procesa.l koja se cesto javlja na izdancima. omogucava procjene 88 89 . dcltama. podzemnim radovima itd. ali naglasavaju mogucnost varijacija i potrebu da se svaka pojava posebno ispita radi sto tacnije rekonstrukcije razvoja litosfere i procesa i pojava koje se u njoj dogadaju. Smjer pada sJoja (azimut) pokazuje na koju je stranu svijeta sloj nagnut. u istrainim busotinama.onatlni. Masivni sedimenti nemaju izrazenu slojevitost. teorijom tektonike ploca objasnjava se ukupna tektogenez~ litosfere. Prema tome dovoljno je odrediti sarno smjer pada sloja (azimut) na terenu. . Odredvanje poloiaja slojeva omogucuju njihovi dijelovi koji se pojavljuju na povrsini (izdanci). ali i popratne pojave kao sto su magatizanl. .1. Medusobno paraieini slojevi koji su vremenskl kontll1111ranO talozeni.

1.39 ) ---I !-::----:-----::c. Po paraklazi se stijenske mase mogu izdizati. te skok i hod ( 81. 90 91 . morfoloske razlike. ploeaste i listaste sedimente istovjetnog litoloskog sastava. Normalni rasjedi su posljedica ekspanzije i grayitacije. Vecu stabilnost i uopste povoljnije uvjete gradenja pruzaju masivni i bankoviti sedimenti u odnosu na tankoslojevite. prema tome jesu Ii krila jedno prema drugome pomaknuta udesno ili ulijevo ( s1.'" 0000000 RP Stika 38. Na rasjede ukazuju ostri kontakti naslaga razllcite starosti. 40 i 41). Po vertikalnoj rasjednoj povrsini moze postojati sarno skok i eventualno horizontalni pomak paralelno sa rasjednom povrsinom. Skok kod rasjeda predstavlja yertikalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka).1. Sto se tice klasifikacije rasjeda najcesce se spomil'\iu dvije i to: a) po relativnom kretanju krila b) po odnosn prema sklopu okoline. Kod rasjeda sa kosom povrsinom razlikuju se krovinsko krila koje se nalazi iznad rasjedne povrsine i podinsko krilo koje se nalazi ispod rasjedne povrsine.. Kod rasjeda s vertikalnom rasjednom povrSl11om krila se oznacavaju prema stranama svijeta.iedi imaju krovinsko krilo uzdignuto uz rasjednn povrsinu iii podinsko krilo spusteno niz rasjednu povrsinu. Ras.38 ). Ovo je od posebne vaznosti za ocjenjivanje stabilnosti padina U odnosu na mogucnost pojavljivanja klizista. Do iste pojave dolazi ako je podinsko krilo uzdignuto uz rasjednu povrsinu. iii pak kretana oba krila u navedenim smjerovima ( s1. Po relatiynom kretanju krila rasjedi se dijele na: normalne. Kad se krila po rasjednoj povrsini pomicll koso osirn hoda i skoka nastaje i horizontalni pomak paralelno sa pruzanjem rasjedne povrsine (paraklaze). moramo poznavati njegove osnovne elelnente h::ao sio su rasjedna povrsina. spustati iii uzduzno pomicati pod uticajem vertikalnih (radijalnih) i horizontalnih (tangencijalnih) pritisaka. itd. KK-krovinsko krilo.. pUkotinc itd. Pomjeranje krila moze biti u dva smjera. itd.38 ). tektonske brece.. Ona moze biti debela nekoliko decimetara do vise stotina metara. Da bi definisali rasjed. reversne i horizontalne iii trasnkurentne. Hod iii bocni razmak je horizontalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka).na trasi saobracajnice.. Poprecni prcsjek normalnog rasjeda sa eiementima RP-rasjedna povrl. Normalni rasjedi obuhvataju i sve vertikalne rasjede. pa razlikujemo desne (dekstralne) i lijeve (sinistralne) rasjede.o ponasanju tih stijena kada njihova prirodna ravnoteza bude poremecena gradevinskim radovima (npr. PK-podinsko krilo.. Horizontalni ili transkurentni rasjedi imaju krila koja se pomjeraju u pravcu pruzanja rasjedne povrsine. niz izvora n8 kracem razmaku. s-skok.--. Reversni ras.O::.).ina. zatim tektonska ogledala sa strijama. Krila rasjeda iii rasjedni blokovi su dijelovi stijenske mase sa jedne i druge strane rasjedne povrsine.jedi. >1. U okviru sedimentnih slojevitih stijena najbolje se uoeavaju strukturni elementi formirani tektonskim putem kao sto su ras. bore. Normalni rasjedi su takyi rasjedi kod kojih se krovinsko krilo spustilo niz rasjednu povrsinu ( s1. krila rasjeda.1. kao i kombinacijom jednog i drugog kretanja.jedi Rasjed je osnovna strukturna jedinica u litosferi koja nastajc pomicanjem dijelova stijenske mase po pukotini koja se naziva parakiaza iii rasjedna povrsina. Kada je kretanjem blokova zdrobljen siri pojas stijene rasjedna povrsina se pretvara u trodimenzionalno tijelo koje se naziYa rasjedna zona.. h-hod Stika 39. RCl'crsni rasjed Rasjedna povrsina je povrsma po kojoj je izvedeno relativno kretanje krila rasjeda.1..

,
Slika 40. Desni (a) i lijel'; (6) horjzontalni rasjed Slika -12 Horst (timor) i rov (graben)

Horst iii timor obiljezenje relativno uzdignutim sredisnjim dijelom, dok se bokovi s(epenicasto spustaju. Rov iii graben nastaje ako se sredisnji dio terena relativno spusta U odnosu na granicne rubne terenc. Trenje rasjednih krila pri kre(anju stvara na njihovim rasjednim povrsinama uglacane povrsine koje nazivamo gorska ogledala. Strije, odnosno brazde na njima ukazuju na pravac kretanja, a ponekad aka Sli dobro ocuvane i na sam smjer kretanja rasjednih krila.

4.1.1.1.2. Bore
Bore su strukturne jediniee litosfere koje nastaju savijanjem slojeva najces6e pod uticajem sila kompresije koje se prenose po slojevima. Slojevite stijene izlozene jednostranom iii dvostranom bocnom pritisku ( horizontalni iIi tangecijalni ) podlijezu povijanju odnosno ubiranju na razliCite naCine, gradeci pri tome razliCite naborne oblike. Pri oblikovanju bora samo izuzetno sudjeluju gravitacijske sile i dijapirski prodori, Bora se sastoji od izbocenog ( konveksnog ) i udubljenog ( konkavnog ) dijela. lzboceni dio bore je antikiinala, a udubljeni je sinklinala (s1.43 )

Slilw 41. Desni rusjed San Andreu." u SAD (California)

Rasjedi s horizontulnim kretanjem kod kojih na objc strane u pruzanju pomak naglo prestajc iii se mijenja oblik i smjer nazivaju se transformni rasjcdi~ Po odnosima prema sklopu okoline, rasjedi se klasifikuju prema tome kakav je polozaj rasjedne povrsine u odnosu na povrsine slojevitosti iIi ose sklopa. Izdvajaju se: uzduzni (Iongitudinalni), popreeni (transverzalni ) i kosi (dijagonalni). Specificne vrste rasjeda su makazasti i rotacijski rasjedi. Kod makazastih rasjeda hila su relativno razmaknuta na jednom kraju dok su kod rotaeijskih rasjeda krila relativno razmaknuta na oba haja rasjeda i to u suprotnim smjerovima. Rasjedi su u prirodi rijetko usamljeni. Obicno ih ima vise u nekom terenu pa se govori 0 sistemu rasjeda. Najesce su oni posljedica tektonskih poremecaja regionalnih razmjera. Grupe rasjeda grade slozene oblike kakvi se cesto ponavljaju u prirodi. Mogu se javiti kao: paralelni, koneentri"ni, radijalni, itd .. Slozeni strukturni obliei nastali rasjedanjem terena nazivaju se horst (timor) i roy ( graben) (s1. 42 ).

92

93

T
1

,

~
normalna

I

M
,
izoklina

lepezasta

Slika 44. Klasifiacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i kri/a bore

Stika 43.Bora sastavijena od sinklinaleantiklinale u francuskih Alpa sjeverno od Grenlanda (iz Birkeland & Larson, 1989)

podrucju

Prevojna podrucja nabora nazivaju se sarniri, a izrnedu njih nalaze se krila (bokovi). Samir antiklinale zove se greben iii tjeme, a samir sinklinale zove se dno. Unutrasnji dio sinklinale je jezgro sinklinale (najmladi sedmenti), a unutrasnji dio antiklinale je jezgro antiklinale (najstariji sedimenti). Osa antikiinale iii osa sinlinale je zamisljena iinija presjeka aks~jalne ravni u horizontalnoj projekciji, koja oznacava pravac pruZanja antiklinale odnosno, sinklinale. Kad su oblici pravilni, ova iinija kod antiklinale ide sredinom grebena a kod sinklinale sredinom njenog dna. Prava koja prolazi kroz pomenutu osu, koja predstavlja liniju u horizontaJnoj projekciji, i dijeli antiklinalu, odnosno sinklinalu na dva dijela, naziva se aksijalna ravan. Bore su medusobno razlicite, kako po obliku tako i po dimenzijarna. Najcesce se razvrstavaju: a) prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, b) na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali. Prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, bore se dijele na : normalne, izokline i lepezaste ( sI.44).

Normalne ( simetricne ) bore imaju krila koja leze simetricno prema aksijalnoj ravni i to kod sinklinale krila konvergiraju ka aksijalnoj ravni na nite, a kod antiklinaJe na vise. Izokline bore imaju hila koja su vecim dijelom paralelna aksijalnoj ravni, pa i medusobno sarno su povijena u tjemenu ( kod antiklinale ), odnosno u dnu ( kod sinklinale ). Lepezaste bore imaju krila koja se lepezasto prosiruju u dnu sinklinale i tjemenu antiklinale. Na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali bore se dijele na: nspravne, kose, prevrnute, polegJe i zagnjurene (sl 45 ).

I I
I
I
l

uspravna

Slika 45. Klasijikacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i horizontalne ravni (Uv - ugao vergence)

Uspravne bore, imaju uspravnu aksijaJnu ravan koja prema horizontali stoji pod uglom od 90 stepeni iii pod priblifuo vertikaJnim uglom. Kose bore, imaju aksijalnu ravan pod izvjesnim uglom prema horizontali. Prevrnute bore, imaju kosu aksijalnu ravan, krila im padaju na istu stranu, slojevi su na krovinskom kriIu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). PoJegle bore imaju skoro iIi potpuno horizontalnu aksijalnu ravan, slojevi su na krovinskom krilu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). Zagnjurene bore imaju ugao vergence (otklon aksijaJne

94

95

ravni od vertikaie ) veti od 90°, tako da antiklinala ima oblik sinforme u samiru i obrnuto. Pored navedenih bora postoje i specijalni oblici bora kao sto ~u : koljenasta ( fleksura ). dijapirska itd. Koljcnasta bora iii monoklma bora koja se jos zove i fleksura ima u jednon1 krilu skoro horizontalne slojeve a u drugom vrlo strme. Dijapirska bora. je rezultat vertikalnog prodora pojedinih tijela ( so, gips. anhidrit, itd.) prema povrsini. Bore mogu biti proste i slozene. Proste bore su na terenu najcesce predstavijene jednom antiklinalom i jednom sinklinalom. Siozene bore u sebi sadrze vise prostih bora iii oblika drugog reda. Ako jedna slot.ena bora velikih dimenzija ima oblik slozene antikIinale onda se ana zovc antiklinorij i obrnuto, aka u cjelini ima koritasti odnosno oblik sinklinale. onda se zove sinklinorij ( sl.46 ).

Stika 46. Sinklinorij ( S) i ol1(ikiinorij (.4)

Sinkinorij i antikiinorij imaju clemente anaiogne sinklinali i antiklinali.

4.1.1.1.3. Pukotine
Pukotine su ravni diskontinlliteta uzduz kojih nije doslo do veCih pomaka u stijenskoj masi. Mcdu njima raziikujemo dijaklaze, pukotine nesto ve6ih dimenzija ( koje u sedirncntnim stijenama rnogu presjecati vise slojeva) i ieptoklaze manje pukotinc koje se uglavnom nalaze u povrsinskom dijeiu stijena. Veorna sitne pukotine, koje se ceslO ne mogu registrovati okonl, nazivaju se prsline. Pukotine mogu nastati u svim fazama postanka stijena. Formiraju se rastezanjem, stezanjem, i torzijom stijena. te pri konsolidaeiji ( magmatske stijene ), temperaturnim promjenama i slieno. Za njihovo potpunije definisanje potrebno pozna"ati slijedece karakteristike: naein postanka ( gcnezu ), polozaj u prostoru, orjentaciju, oblik. dimenzije, vrstu i karakterstike ispune. PoslOji vIse klasifikacija pukotina. Prema genctskoj kalasifikaciji pukotine se dijele na: -primarne ( iucenje, usiojavanje, dehidrataeija )

-tektonske ( paraleine osama nabora, paraieine rasjedima iIi pod nekim uglom) -pukotine rnehanickog raspadanja ( do dubine 15-30 m ) -gravitacione ( pri klizenju i odronjavanju ) -tehoogene ( nastaju pri miniranju, slijegan,iu i iskopavanju ) Primarne pukotine nasta!e su u fazi formiranja stijene, dok su ostale pukotine koje se zovu jos i sekundarne, nastale zbog djelovanja endodinamickih i egzodinamickih faktora kao i djelovanjem covjeka na vee formiranu stijenu. U fazi formiranja magmatskih stijena nastaju pukotine zbog promjene zapremine tokom h!auenja magme. Pri susenju vlaznih sedimenata i zbog prornjene zaprernine nastaju tzv.pukotine isusivanja. Usljed prekida u sedimentaciji formiraju se meduslojne pukotine iIi pukotine uslojavanja. Meuu sekundarnim pukotinama posebno znacenje imaju one koje su nastale djelovanjem pritiska na stijenu. Kod kinetickog razmatranja razlomnih deformacija osnovni kriterij predstavlja vrsta naprezanja koja je uzrokovala obrazovanje sistema pukotina. Prema kinematskoj klasifikaciji pukotine se dijele: -tenzione pUkotine -pukotine smicanja -relaksacionc pukotine Tenzioue pukotine javljaju se u naborima na spoIjriim krivinama sarnica, a uz rasjede kao posljedica kretanja rasjednih blokova. Obieno su otvorene, bez ispllne, ili su naknadno ispunjene razlieitim materijalom. Mogu biti nepravilne, socivaste iIi peraste (uz rasjede ). Javljaju se llpravno na pravac najmanjeg pritiska-03 . Pukotine smicanJa su po obliku obii'no bliske ravnima i pokazuju tragove kretanja ( em-dm pomjeranja blokova ) pre1azeei u rasjede. Zidovi su im g!atki i obieno blisko postavijeni tako da nemaju ispunu ( nisu zice ) a na zidovima obicno posjeduju strije ( brazde ) koje su paralelne pravcu kretanja. Nastaju paralelno sa smjerom srednje jakog pritiska (02 ) a sa smjerom najveceg pritiska (01) zatvaraju ostar ugao. Relaksacione pukotine nastaju u ravnima upravnim na smjer maksimalnog pritiska (od u fazi kada njegovo djejstvo prestane i nastupi relaksacija u stijenskoj masi. Pukotine su obicno zatvorene, zbijene i rayne. Na sliei 47. prikazan je polozaj pukotina prema kinematici nastanka njihov izgled

96

97

Magmatizam Magma iz unutrasnjosti Zemlje prodire prema povrsini kroz ndiCite pukatine i kanak. Naprimjer. naCin otkapavanja.1.usvajanja geometrijskih karakteristika ( visina i nagib etaze.e materijal ispune pukotine i to prema mineralnom sastavu. granulometriji. one su eesto koneentrisane i Cine sisterne pukotina. 8tO moze zatim otdati. PriIikom ubiranja terena u okviru ubranih stijena formiraju se pukotine paralelne asi nabora koje se nazivaju klivaz.wciona pukotina) Polozaj pukotine u prostoru odreden je koordinatama x.1. Naprotiv.1. Tereni sa rupturama imaju manju stabilnost a lokom zemljotresa gradevinski objekti na ovakvim terenima trpe veea ostecenja. posto popusti visoki pritisak pod kojim se pnmarno nalazi. para i visoke temperature kojom magma topi stijene i siri postojece pukotine. 02 -smjer srcdnje jakog pritiska. Prilikom izvodenja podzemnih radova kroz rupture moze doCi do prodora vode i gasova.1. pojave pojedinacnih pukotina. ).osteeenja bitna za stabilnosl kosina i iskopa. .itosferi. usporiti i poskupili izvocienje daljih radova. te mogucnosti koristenja kamena kao pnrodnog gradevinskog materijala. ujedno i manje pokretna. valovita.. ako su sistemi pukolina jako gusti veoma je tesko dobit. U dnu sinklinala prilikom izrade podzemnih prostorija javljaju se veei pritisci. itd. kao i primjene kamena. Kod duze pukotine njen polozaj se odreduju s dvije tacke ili viSe. Poznato je da rupture ( rasjedi. stepenicasta ) i oblikom njene povrsine ( glatka . paralelno poredanih pukotina koje se zovu pukotinski klivaz. pukotine ) mogu prouzrokovati klizanje i odronjav~e terena. Uz to. 98 99 .2. 2-pukotina smicanjo. a iznad podzemnih prostorija moze doei do naglog prolamanja stijena. Dimenzije pukotine definisu ~ezinu duzinu i sirinu. hrapava ). gustih. za cjelovito proucavanje sistema pukotina nuzno je utvrditi i sve karakteristike pojedinih istovrsnih pukotina i pojedinaenih pukotina koje Cine sistem. blokove odredenih dimenzija. nastaju razlieite magmatske intruzivne stijene.4. cvrstoci i stepenu vlainosti. Istraiiva'1ie pukotina ima posebno znaeenje u sklopu inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena. Podaei a pukotinama se nakon terenskih istrazivanja statisticki obraduju i grafieki prikazuju odredenim dijagramima. a takode i obradivost rnagmatskih stijena. a utvrdivanjem horizontalnosti za horizontalne). 4. jer one upucuju na mehanicka Za prognoziranje uvjeta gradenja na nekom terenu neoph~dno je pored drugih elemenata istraiiti i geoloske strnkture tog terena.y z taeke u kojoj se ona nalazi. Poznavanje ispucalosti stijenskih masa ima veliki znacaj kod projektovja kamenolorna tj. Navedene pukotine negativno uticu na fizicko-mehanieke karakteristike stijena. U slueaju da ana kristaIizira u ). Kod rasjeda klivai moze biti paralelan s paraklazom iIi pod odredenim uglom na nju. Oblik pukotine odreduje se njenim oblikom po pruzanju (ravna. a odredena je njenim elementima polozaja (smjerom i uglom nagiba za nagnute pukotine. br smjer najmanjeg pritiska. prouCavanju geoloskih strnktura treba posvetiti posebnu paznju.. /-tenziona pukotina. Polaiaj pukotina prema kinematici nastanka i njihov izgled (b r smjer najveceg pritiska. Znacaj gradevinarstva proucavanja geoloskih struktura sa aspekta Slika 47. Pojava zaostajanja "i kristalizacije magme u untrasnjosti naziva se plutonizam.relak. zatim pomicanje blokova u tunelima. pravcem pruianja za vertikalne. Za utvrdivanje osnovnih parametara sistema pukotina neophodno je odrediti broj zastupljenih istovrsnih pukotina prema kinematici nastanka. Pukotine lueenja ( kackasto iIi paraleiopipedno i bankovito do plocasto ) znatno olaksavaju eksploataciju. Orijentaeija pukotine mjeri se geoloskim kompasom. ondaje njihov polozaj u odredenoj vezi s elementima nastale makrostrukture. Tokom prodiranja prema povrsini magma se postepena hladi i postaje viskozna. 3. Zbog naprijed navedenQg. Ako su pukotine nastale kao posljedica veCih tektonskih poremecaja. broj etaze i s1. 4. Meautim. medusobne odnose u prostoru medu istovrsnim pukotinama i ukupan broj pukotina u sistemu. U terenu se rijetko nalaze pojedinaene ( slucajne ) pukotine. Vrsta i karakteristika ispune defini. Taj proces je posljedica manje gustoee magme od stijena Iitosfere ( sto dovodi do magmatskog uzgona ) i postojanja plinova. pri boranju i rasjedanju terena u slojevitirn stijenama nastaje sistem uskih.

Kad intenzivna vulkanska aktivnost prestane. Uz to ana sadrii . Demavent u lranu. izljeva i drugih oblika vulkanske aktivnosti na povrsini litosfere. Etna. Mg. NaCin rada i oblik vulkana ovisi 0 koliCini i sastavu plinova i 0 pokretljivosti 111agme. na povrsinu mogu izlaziti razliciti plinovi i pare iz magme koja u unutrasnjosti litosfere jos nije posve ohladena. i Ti. japanski i meksicki vulkani ).49 ) Slika 49. a kisela lava vulkana Mont Pele na Martiniku ( SI od Venecuele ) uz snizenu temperaturll uopstc ne teee. a slikatni rastop koji izbija na povrsinu naziva se lava. ako je vodena para u podredenom odnosu ( sto je cest slucaj kod bazicnih fluidnih lava) . Recentna erupc(ja vu/kana Cerro Negro ( Nicaraglloj (iz Birkeland & Larson. Mauna Loa ria Havajima. Tamboro na Sumatri.Pelle na Martiniku. Medutim. Stika 48. S obzirom na visoku temperaturu magme o (600-1200 C) ona se moze hladiti hiljadama godina.. Tokom istorijskog razdoblja bilo je aktivno oka 800 vulkana rasporedenih u vise pojasa. Etna. Mt. havajski vuIkani ). njezinim naglim oslobadanjem dolazi do ekspIozivne erupcije i nastaju vulkanske kupe (naprimjer. 1984) U podrucju SredozemIja poznati su vulkani Vezltv. Ljcvkasto udubljenje formirano na vrhu kupaste uzvisine naziva se kraterom. dolazi do mirnog izljevanja kroz pukotine litosfere bez formiranja vulkanske kupe ( naprimjer. Vaino je naglasiti da su pri jednakoj temperaturi. S02. nastaju sve vrste magmatskih stijena. Prema naucniku Bowenu (1956) postoji sarno jedna izvorna magma bazicnog sastava iz koje kristalizacijskom diferencijacijom . Vulcano i Stromboli. a medu njima su vaznije fumarole ( vodena para i plinovi ). ali vezanih za podrucja mladog boranog gorja i velikih tektonikom deformisanih zona ( s1. Ca. Vulkan predstavlja zavrsetak duboke pukotine cjevastog oblika kroz koju magma izbija nu povrsinll litosfcre. Na tom zavrsetku obicno se formira kupast oblik (s1. Ra5poredvulkana na Zem!ji (po Ramseyu. pepela i drugog eruptivnog materijaIa. Dekkan u Indiji. Tokom tog vremena maze biti izvorom povremenih vulkanskih erupcija. AI. Naprimjer bazaltska lava vulkanu Maunaloa na Havajima teee brzino111 oko 16 km/h. Krakatall ( izmedu Sumatre i Jave ). Ararat II Turskoj. solfatare ( prevIadava sumporvodonik ).48 ) nastao od lave. To su postvuIkanske pojave. Si. a bazicne fluidalne. H 2 0. vee se poput tjesta izdize iznad vulkanskog grotla. Ako u sastavu plinova preovladava vodena para ( sto je cesto karakteristika kiselih viskoznih lava.). a II ostalim podrucjima: EIbrus i Kazbek na Kavkazu. preuzeto iz Herak. gejziri ( vruca voda i para ). kisele magmc viskozne. Fuji u Japanu. Vezllv. lJ 99250/0 kolicine luagma je sastavljena od 0. Meru i Kilimandaro u Afriei itd .ios i neke lahkoisparljive komponente koje se zajednickim imenom nazivaju plinovima i paramn (CO" CO. H 2 S. Ponavljanje izliva moze rezultirati nastankom debelih ploca efuzivnih stijena na velikoj povrsini. K. mofete ( llgIjen-dioksid ). a to njeno svojstvo ovisi 0 hemijskom sastavu i temperaturi. Fe. Na. 1989) 100 101 . HCl. Sve manifestacije do kojih dolazi izlaskom magme na povriiinu nazivaju se zajednickirn imenom vulkanizam.Magma predstavlja silikatni viskozni rastop. HF itd.

Seizmicka aktivnost transformnih rasjeda. kao i prelna nacinu manifesacije san1ih potresa na Zemijinoj povrsini.4. s dubokim zaristima. 1989) Pretpostavlja se da tektonskim potresima pripada oko 90% svih potresa. Lokacije vainijih zarista potresa prikazane su slikom 52. Vjestacki potresi najcesce se javljaju u oblastima miniranja i eksplozija u vezi sa radovima u Zemljinoj kori. Mala Azija.3. Stoga su tektonski potresi uglavnom vezani za geosinklinalne oblasti a rijetko za stare ukocene stjenovite mase ( platforme ). Proucavanjem ove vrste dinamickih kretanja u Zemlji i njenoj kori bavi se posebna disciplina nazvana seizmoiogija. Raspored potresnih iarj. gdje se oslobada ako 15% ukupne seizmicke energije.51 ). Himalaji. siabiji i manjih razmjera od tektonskih pOlresa. koji so manifestuju kao potresi i vibracije u litosferi i na njenoj povrsini. Urvinski (urusni ) potresi nastaju u onim dijelovima Zemljine kore. Prema uzrocima njihovog nastajanja. Ovi potresi su lokalnog karaktera i njima pripada oko 3 % od svih potresa uopste. -mediteransko-transazijsko podrucje. lznenadni poremecaji u Zemlji. pecine i drugi prazni prostori u litosferi. Pamir. u kojima su stijene zahvacene orogenim pokretima. pa sc kao takvi smatraju lokalnim potresima. Oni se javljaju u labilnim terenima.50 ) Slika 51. Pretpostavlja se da njima pripada oko 7% od svih potresa uopste. na povrsini litosfere mogu izazvati katastrofalne posijedice. San Francisko razrusen potresom tektonskog porijckla ( 1906 god. transformnim rubovima pacificke ploce). Glavnim potresin13 smatraju se ani koji SD nastali kao posljedica tektonskih poremecaja koji izazivaju pucanje i vibracije lito sfere uz oslobadanje energije. a najcesce zbog eksplozije i iznenadnog oslobadanja gasova i para.) (iz Birkeland & Larson. Nastaju usljed velikih napona u kanalu i proboja lave.desno-spustanje iarista u zoni subdukcije ( prema Wvllieju. poznati su pod opstim imenom trusovi. lako zem~jotresi traju svega nekoliko sekundi. trusovi se cesce u narodu nazivaju zemljotresi. Hipocentri vulkanskih potresa nalaze se uglavnom na dubini od 30-50 km .. Seizmicka aktivnost je rezultat endodinamskih procesa. u zonama subdukcije ( sl. a om jaCi. Kako se pri ovim potresima i vibracijama Zemlja "trese". 102 103 . a dolaze najcesce kao prethodnica vulkanskim erupcijama. gdje su registrovana zarista najjaCih potresa kojima se oslobada oko 80% ukupne seizmicke energije. Slabiji potresi plitkih zarista nastaju u podrucju okeanskih grebena Vulkanski polresi javljaju se u vulkanskim oblastima.1. gdje dolazi do rasjedanja. urvinske i vjestacke. 1984) Slika 50. Burma i Malajski arhipelag (adgovara zoni kolizije izmedu africke i indijske ploce s juga i cvroazijske ploce sa sjevera). ali isto tako i na povrsini Zemlje u nestabilnim terenima. Prema poslavkama Nove globalne tektonike potresi nastaju pomicanjem litosfernih ploea. Vulkanski potresi su znatno Ijedi . a manifestuje se pojavama potresa. preuzclO i::: Herak. Najaktivnija seizmicka podrucj a na Zemlj i su: -cirkumpacificko podrucje uz rubove Tihog okeana ( odgovara subdukcijskim i u manjoj mjeri. vulkanskc. u kojima postoje supljine. zemljotresi se dijele na tektonskc. kojem pripadaju Sredozemlje. U svim ostalim seizmicki aktivnim podrucjima na Zemlji oslobada se preostalih 5% energije. Kavkaz.~ta ( hipocentara): lijevo-plitki potrest u podrucju okeanskog grebena. (s1. Iran.

godine s 12°. razaranje konstruktivnih veza. c) Prirodne pojave. kuce oblijepljene glinom. Cetvrti stepen. naziva se epicentrom. padanje crijepa sa ITova. Koriste se jos svega cetiri: -Mercalli-Cancani-Siebcrgova skala (MCS ) iz 1917. a na temelju skale intenziteta. opadanje krupnih komada maltera. TipC-armirano-betonske zgrade i dobro gradene drvene zgrade II KoliCinske karakteristike ( procentualni odnos ostecenih gradevina prema postojecem broju gardevina ) Pojedine-do 5% Mnoge-do50% Vecina-priblizno 75/j-o III Klasifikacija ostecenja 1. s Osnovne karakteristike od kojih polazi MSK-64 skala. Tip B-obicne gradevine od pecene opeke. 2. rusenje unutrasnjih zidova. Prv.Stika 52. otvorene pukotine. IV Grupirana obiljezja skale a) Ljudi i okolina koja ih okruzuje. prikazane su u nastavku.zgrada ad neobradenog kamena.Linije koje spajaju sva rnjesta jednakog intenziteta potresa jesu izoseiste. koja se 1 danas koristi kod nas. osipanje komadi6a maltera i ljuskica bojc sa zidova i plafona ( stropova ). b) Gradevinske konstrukcije. Pet. kao i one s djelimicnom drvenom konstrukcijom. a na bilo kom drugom mjestu s Im. stepen. seoske zgrade ad nepecene opeke. -Japanska skala sa 7° iz 1950. 5.razaranje: pucanje zidova. stepen-totalna oste6enja: potpuno ruset\ie zgrada. 3. skala MSK-64 najpotpunijaje ( i za gradevinarstvo najprihvatljivija ) od svih do sada predlozenih jer polazi od vrste gradevina te vrste i koliCine ostecenja nastalog potresom odredenog stepena. zgrade od blokova i montazne zgrade od prirodnog obradenog kamena. Prvu opisnu skalu intenziteta dao je Pignatoro 1783 godine. Intenzitet potresa ( izrazen u stepenima od V do XII ) V O Jak potres-potrcs koji budi iz sna a) Potres tog stepena osjete svi !judi u kucama i mnogi pod vedrim nebom: mnogi se bude iz sna. JaCina potresa u epicentru oznacava se stepenima. djelimicno rusenje zgrada. -Modificirana Mercallijeva skala ( MM) s 12° iz 1931. Drugi stepen-umjerena ostecenja: lnanje pukotine u zidovima. prellzeto I:::: Herak. godine ( koristi se u SAD-u ). 1984) I Tipovi zgrada ( zgrade kod kojih nisu primjenjene aseizmicke mjerenja) Tip A. podjelom i opisom potresa od V do XII stepena. Zgrade se potresaju iz temelja. Zivotinje su uznemirene. pojava pukotina na dimnjacima i padanje dijelova dimnjaka. a mJesto vertikalne projekcije hipocentra na povrsini u kojem se osjeti najjaCi udar. Podjela u ska1i: 104 105 . Predmeti koji vise Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje nazi va se hipocentrom. TreCi stepen-te:i:a ostecenja: vece i dublje pukotine u zidovima. S obzirom na opisane karakteristike intenziteta potresa. Intenzitet potresa u epicentru oznacava se s 10. i -Medvedev-Sponheuer-Karnikova skala ( MSK-64) iIi UNESCO-skala s 12° iz 1964 godine. a do danas ih je bilo u upotrebi 38.Raspored glavnih epicentara potresa na Zeml}i (po Gutenbergu. rusenje dimnjaka. 4. .lahka ostecenja: sitne pukotine u malteru.

a mnogi tesko odrzavaju ravnotezu. c) Dolazi do klizanja tla na bokovima USJeClma puteva. b) pojedine zgrade tipa B i mnoge zgrade tipa A trpe ostecenja prvog stepena. a djelimicno i prevrce.a u kamenim ogradama i zidovima pukotine. Potres osje6aju Ijudi i u vozilima koja se kreeu. Ljudi istrcavaju iz ku6a na ulicu. a putevi se osteeuju. Na mjestima gdje su putevi zasjeceni u padine mogu se pojaviti klizista i pukotine. Na spojnicama cjevovoda nastaju osteeenja. VIII Stetan potres-potres koji izaziva jaka ostecenja zgrada a) Opei strab i panika: potres se jako osjeca i u automobilu u pokretu. Izdasnost i niva vode se mijenjaju. Mnoge zgrade tipa A imaju osteccnja cetvrtog stepena.jako se njisu. Voda u jezerima se muti. Rijetko dolazi i do lorna cjcvovoda na spojeviIna. Podzemne cijevi se djelomicno lome. Tezak namjestaj se pomice. zivotinje bjeze na sve strane. c) Na vodenim povrsinma nastaju valovi. Presahli bunari se pune vodom. Mnoge zgrade tipa B dobijaju ostecenja cetvrtog stepena. a ponekad i prevrcu. a puni mogu presusiti. U veeini slucajeva zaustavljaju se salovi s njihalom. Pukotinc u tlu mogu imati sirinu i do nekoliko eentimetara. a voda se muti zbog dizanja mulja. c) U nekim vlaZnim tlima moguce su pojave pukotina sirine do I em. b) Mnoge zgrade tipa C trpe stetu prvog stepena. Pojedine zgrade tipa A trpe ostecenja drugog stepena. U ponekim slucajevima krive se zeljeznicke pruge. c) U ravnicarskim predjelima s visokim nivoom podzemne vode. Na mnogim zgradama tipa A nastaju stete treeeg stepena. Vise6i predmeti (lusteri) djelimicno se oste6uju. Pored takvih. Rjede nastaju kJizista na sljunkovito-glinovitim obalama. TekuCine se izlijevaju iz otvorenih posuda. a) Potres osjete svi Ijudi u kueama i pod vedrim neborn. c) Mogueaje promjena izdasnosti izvora. a pojedine i cetvrtog.S vodom i bez nje mogu biti izbaceni pijesak i mulj na povrsinu. U brdovitim podrucjima ucestali su odrani i odvaljivanje yelikih komada 106 107 . ako je udar okomit na ravninu njihanja. Nezatvoreni prozori i vrata se nji. Nivo vode u bunarima se mijenja. U pJaninskim predjeJima mogu6e su pojave kJizanja. Pukotine koje se javljaju u terenu mogu imasti sirinu i do 10 em. a pojedine cetvrtog. kao i izdasnost izvora. Domace zivotinje bjeze iz stala. a aktivni presusiti. Pojedine zgrade tog tipa trpe stete petog stepena. VIIo Silan potres koji izaziva ostecenja gradevina a) Ljudi bjeze iz kuea u panici. O IX Ograniceno razoran potres-potrcs koji izaziva opea osteeenja gradevina O a) Opca panika. b) Moguee su stete prvog stepena na pojedinim zgradama tipa A. a poneke zgrade iz ove grupe trpe stete treceg stepena. U mnogim slucajevima lome se stakleni predmeti i posude. Mijenja se izdasnost izvora i nive vode u bunarima. a pojedinc petog.sll. VIO Dosta jak potres-potres koji izaziva paniku. Velika zvona zvone.Slike na zidovima se pomicu. Mnoge zgrade tipa A trpe stete petog stepena. Mala crkvena zvona pocinju zvoniti. Statue i kameni spomenici okrecu se ake svog postolja. Spomenici i stubovi padaju. a neki gube ravnoteiu. Kamene ograde i zidov1 se fuse. Na rezervoarima se javljaju ozbiljna ostecenja. a mnoge zgrade tipa B stetu drugog stepena. b) VeCina zgrada tipa C trpi stete drugog stepena. b) Mnoge zgrade tipa C trpc osteeenja treeeg stepena. Mogu se pojaviti novi izvori. PreSllsenl izvon St: mogu ohnoviti. maze se pojaviti i veCi broj rnanjih pukotina. a na pojedinim stete cetvrtog stepana. Grane na drveeu se lome. Nepricvrsceni predmeti se pokrceu. voda izbija na povrsinu i izljeva se. Velike stete vidljive su na namjestaju.

c) Povrsinski izgied Zel11lje bitno se m~ienja. a 100xlOO (l0000) jaci magnitudn 2.nakon cega slijedi glavni udar. odnosno.rasjedi. brane. Najznacajnija seizmogena podrucja su Gatacko i Nevesinjsko polje. moguce je potpuno rusenje svih gradevina iznad i ispod zemlje. Najvainije seizmogeno podrucje je Treskavica. U njoj su zastupljeni seizmicki aktivni rasjedi od kojih je najbitnija sprecanskokozaracka rasjedna zona.1. b) Teska su oste6enja na solidno gradenim objektima. rijeka i jezera se izlijcva. da bi poslije njega nastupili zavrsni.3. Cijevi u POdZCI11nin1 instalacijama se lon1e. centralna i juzna. Tuzla i Derventa. XIIo Katastrofalan potres-potres koji izaziva promjenu reljcfa b) Stete su veOl11a velike. cija je magnituda 0. najslabiji potres s oslobodenom energijom ad oko 10 5 J ima magnitudu O.5. Na povrsini puteva ( asialt. Nastaju nova jezera. epicentri potresa. U susjednoj Hrvatskoj sreclnja dubina zarista potresa nalazi se oko 15 km. a isto taka i na strmim morskiul obalama. a prostire se sjeverno ad linije Rudo-Bosanski Novi. prel11a S. Stona i Dubrovnika. Yoda iz kanala. zalede Makarske. Za naSu zemlju uradena je seizmotektonska karta na kojoj je prikazana debJjina Zemljine kore.V. Brojevi 0.2.53 ). a pojedine zgrade tog !ipa i petog stepena. Magnituda nekog potresa odreduje se kao dekadski logaritam maksimalne amplitude u odnosu na standardni ( etalonski ) potres. Seizmotektonske defortnacije na ovom podrucju izazvane su horizontalnim kretanjima na rasjedima. Odnos magnitude M i intenziteta potresa u epicentru 10. Podrucje BiH podijeljeno je na lri glavne zone: sjeverna. slabiji-after liok ( s1. c) U tiu nastajc veliki broj otvorenih pukotina i rasjeda.stijena.5 M -3. a rijeke mogu promjeniti smjer svog taka.lacina potresa u zaristu ( hipocentru ) oznacava se magnitudom M. Centralna zona je seizmicki dosta mirnija od prethodne. Xlo Pustosni potres-potres koji izaziva katastrofu Na osnovu kolicine oslobodene energije. Odredivanje ovog intenziteta trazl posebno iz~cavanje. vee ina zgrada tipa A trpi ostecenja petog stepena. zeijeznicke pruge i putevi postaju neupotrcbljivi. Na nasipima i branama dolazi do kriticnih o'tccenja. a najvaznija struktura je Busovacka rasjedna zona. VeCina potresa ima svoj pocelni stadij sa slabijim udarima-for sok. Tu mjeru definisao je Richter I 935. Zeljeznicke pruge se krive. Premjestaju se stijenske mase u horizontalnom i vertikalnom smjcru. Na obalatna rijcka mogu6a su fOrIl1iranja velikih klizista. Seizmotektonske defonnacije su prouzrokovane nonnalnim rasjedanjem Juzna zona ima vise rasjednih struktura znacajnih za seizmicku aktivnost. nastaju velike pukotine u tlu i velika horizontalna i vertikalna premjestanja stijenskih masa. itd. Muoge zgrade lipa B trpe ostecenja petog stepena. x!' Razorni potres-potres koji izaziva opce rusenje zgrada b) Muage zgrade tipa C trpe ostecenja cetvrtog stepena. ovisno 0 dubini zarista. Nastaju velike pronljene u rezimu podzemnih voda. . pa se po njemu magnitudna Ijestvica naziva jos i Richterovom. Seizmogena podrucja su Banja Luka . nastaju odronjavanja velikih razmjera u planinskim predjelima iii na obalama rijeka i drugih vodotoka. Slabije vezana tia khze niz padine. Doiazi do aktiviranja mnogih kiizista. Sto puta jaci potres ima magnitudu I.9 logaritamskoj 23 (s oslobodenom energijom od oko 10 J ) dok potres kaji se jedva osjeti ima magnitudu 1.5 log h +3 M-Inagnituda h-dubina zarista (km) Io-intenzitet potresa u epicentru Razorno djelovanje potresa bit 6e vece ako je zariste plice. .. u takvoj skali oznacavaju magnitudu M=8.Podrucje Bosne i Hercegovie izlozeno je potresima CIJa Jacma dostize 8-9 stepeni Mercaliijeve skale. Nivo vode u bunarilllU se nlijenja . i tako redom. Medvedevu (1965 ) moguce je odrediti formulom: 10=1.godine.. I\1ogu nastati nova lczera. Mostovi. te vrbaski rasjed kod Banja Luke.Cijevi u podzemnim instalacijama se savijaju i lome. c) U tiu se pojavljuju otvarene pukotine sirine od nekoliko centimetara do 1 m. Sjeverna zona obuhvata sjevemu Bosnu. Nastaju teska ostecenja na mostovima. makadam ) nastaju valovite defortnacije. 108 109 . Nastaju velika klizanja i adroni stijenu.

bez narusavanja njegove funkeionalnosti. a u nevezanim i do 30 ell. Seizmogram potresa s dvafor . i to vise iIi manje paralelno. i njihove uticaje na Zemljinu koru. Poznato je da su zgrade od betona sa skeletnom armaturom znatna otpomije od zidanih kamenih zgrada kao i zgrada od opeke. Zakljueak koji proizilazi iz ovih podataka jeste da u potresnom podrucju objekte treba temeljiti dublje. geoloskoj gradi stijene i nai'inu gradnje. Znacajno je da egzogene sile zajedno sa proeesima i pojavama koje uzrokuju imaju adraz u dijelu litosfere u kojem se vrse gradevinski radovi i grade razni objekti. najbrzi Sil.Stika 53. Osim nacina i dubine temeljenja. koja se naziva diskontinuitetom. Stijene na kojima radimo mogu se u seizmickom smislu podijeliti u dvije grupe: a) seizmicki bezopasne stijene i b) seizmicki opasne stijene. undae longae iii L-talasi sire se sarno kroz litosferu. Na poveeanJe seizmicnosti u tim stijenama znatno utice visok nivo podzemne vode. rasjedi. nuzno je VOG!t! racuna i 0 lokalnim uvjetima ( reljef. s naglaskom na veeu nepovoljnost onih s krupnijim zm!ma. Savremeni egzodinamski procesi djeluju na Zemljinoj povrsini ovisno od klimatskog uticaja ( nivalno podrucje-snijeg i led. projektovanjem i izgradnjom objekata. ali da se od njihovog razomog uticaja mozemo zastiti odgovarajuCim planiranjem. undae primae iii P-talasi. 110 pjeScari . ostecenja gradevmsklh obJekata ovisit 6e i 0 njihovoj udaljenosti od epicentra. iIi ~manjenje stepena seizmickog intenziteta. polozaj slojeva. dolomiti. glineni skriljei i njima sliene stijene. Na osnovu zakasnjenja S-talasa prema P-talasima maze se izracunati mjesto epicentra. U seizmicki aktivnim podrucjima urbani sticka rjesenja treba osmisliti tako da se opasnost za Ijude svede na minimum. sporiji su od P-lalasa za oko 1. Amplituda talasa u vezanim stijenama iznosi do 2. moguce je izdvojiti podrucja na kojima odredeni objekat trebamo temeljiti i konstrukeijski koncipirati tako da izdrzi ocekivani potres. Na prelazu iz jednog medija ( koji ima odredenu elasticnost i gustocu ) u drugi. sto ujedno oznaeava granicu medu medijima.nje . gnajsevi .2. Tako recimo na dubini od 15 m potres se mamfestl\Je sa samo oko 10% razome snage koja je registrovana na povrsini. itd). vibriraju u smjeru sirenja potresnog udara.foka. Seizmicki su opasne sve nevezane . undae secundac iii S-talasi.5 em. sire se konveksno prema sredistu ZemUe. izazlvaju stezanje i rastezanje stijenske rnase. krecnjaci. Prilikom izgradnje u seizmieki aktivnim podrucjima.feri.7 pula. Potres se registrira uredajem koji se naziva seizmograf. te litoloskog sastava i tektonske grade. cvrstim stijenama.. Na osnovu ucestalosti potresa i njihove jaCine na nekom podrucju. a brzina im raste s dubinom. Ovi procesi manifestuju se kao: III . za sto su potrebne najmanje tri seizmoloske stanice ( ne u pravcu !). U dosadasnjoj praksi spoznali smo da se zemljotresi ne mogu predvidjeti. konglomeratai. hidrosferi i biosferi.a razlikuju se naCinom i brzinom sirenja: -Longitudinalni taiasi. 4. Naselja treba da budu sirokih uliea i sa dosta zelenih povrsina ravnomjemo rasporedenih po eijeloj povrsini grada. potresni se talasi iii reflektiraju iIi lome. klizista. razliCite elasticnosti i gustoee. Najbrzi su u vezanim.stijene. a najsporiji u nevezanim. Egzogene sile djeluju na Zemljinu koru s tendeneijom da izvrse peneplenizaciju (izravnjavanje) reljefa na podrucjima gdje su endogene sile dovele do stvaranja neravnina u reljefu. Egzodinamika Egzodinamika proucava zbivanja u atmos.fokom Potresni udari sire se u talasiIna koji rezultiraju jaCim iIi slabijim vibracijama. te lokalnih uvjeta 0 kojima ovisi poveca. U grupu seizmicki bezopasnih stijena ubrajaju se sve cvrste stijene ovim redosljedom: magmatske stijene. Sporiji su od PiS talasa i imaju najmanju vaznost. aridno-insolaeija i vjetar ). duzine i d09m. vibriraju okomito na smjer sirenja. Iskustveni podaei svjedoee da je razomo djelovanje potresa izrazitije na povTsini nego u dubini. Brzina sirenja talasa ovisi 0 materijalu kroz koji prolaze. Kroz njih se potresm talas! prenose ravnomjemo. -Transverzalni talasi. -Dugi talasi. glavnim udarom ijednim after . humidnovoda i organizmi. kvarciti.

Hidratacija je proces vezivanja cestica rastvorenih u vodi sa molekulima vode. Hidroliza predstavlja razlaganje slozenih silikata uz prisustvo vade sta je praceno iZdvajanjem kiseline. a mogu djelovati i kao lokalni egzodinamski procesi ( npr. Hemijsko raspadanje predstavlja hcmijske izmjene stijenskih masa kao sto su hidratacija. biotit. CO2 i drugih hemijski aktivnih supstanci. odnosno zamrznuta voda u porama kamena ( led ima veeu zapreminu od vode za oko 10 % pa sc stvaraju visoki pritisci ).2. Nestabilni alumosilikati prelaze u minerale glina. Slieno razomo djejstvo ima i mraz. aksidacija. -abrazija.-povrsinsko raspadanje stijenskih masa. -odroujavanje.micko usitnjavanje stijenske masc. rastvaranje i hidroliza. sporije u karbonatnim stijenama a najmanje i najsporije u stijenama silikatnog i silicijskog sastava. -karstna erozija. klizanje terena. hloridi ). serpentinizacija ( olivin. Ovim procesom oslobada se sumporna kiselina koja razlaze druge minerale ( feldspat. Oksidacija predstavlja proces djelovanja slobodnog kiseonika na minerale sa dvovalentnim zeljezom ( pirit. predstavlja zaStitni pokrivac dubljih svjezih dijelova stijenskih masa. magnetit. raspadanje stijena. profil terena sa korom raspadanja Ova kara moze biti razliCite debljine od nekoliko mm do oko 20 m. Sa inzenjerskogeoloskog aspekta zona raspadanja moze da ima negativnu i pozitivnu ulogu. amfibol i piroksen u hlorit ).1. -Iednicka erozija. Vidovi hidratacije su kaalinizacija ( feldspati i liskuni u kaolinit ). itd. Ono se sastoji iz fizickog ( mehanickog ) i hemijskog raspadanja stijcnskih masa. pa se takva izmjena stijena naziva fizicko-hemijsko raspadanje. olivin. -sufozija.denudacija. Na povrsinama kamena zahvacenog ovim procesom uocavaju se mrkozute mrlje koje prljaju kamen i narusavanju njegov izgled osobito ukoliko je kamen glacan i poliran. ). U prirodnim uvjetima fizicko i hemijsko raspadanje djeluju zdruzeno. Egzodinamski procesi mogu biti vezani za veee prostare kada se tretiraju kao regionalni ( npr. kiseonika. -klizeuje. U okviru ovih zona u odgovarajucim uvjetima formir~u se klizista a u 81ucaju potresa u okviru njih izra. Pri tome sulfidni minerali pirit i markasit oksidisu pretvarajuci se u limonit.54 ). Zona stijenskih masa u kojoj dolazi do znacajnije izmjene fizickih osobina i hemijskog sastava naziva se zona iIi kora raspadsnja ( 81. Povrsinsko raspadanje stijenskih mas a velike vlamosti. Negativna strana zone raspadanja ogleda se u Cinjenici da stijenske mase imaju manju cvrstocu te su manje otpome na mehanicke uticaje i eroziju. pirokseni i amfiboli u serpentin ) i hloritizacija ( biotit. ako nije erodovana.temog djelovanja. 4. itd. Povrsinsko raspadanje stijenskih masa je najrasprostranjeniji savremeni geoloski proces.zeniji 112 113 . Usljed pramjene temperature dolazi do sirenja i skupljanja mineral a odnosno do pojave prslina i pukotina. Ove izmjene su najvece pri povrsini terena i liZ povrsine prslina i pukotina. odronjavanje. jer sarna raspadina. . kale it ). -osipanje. Hemijske izmjene stijenskih masa su najbrze u onim stijenama koje sadrZe lahko rastvorljive minerale ( sulfati . -fiuvijalna erozija. odnosno planiranje i projektovanje odgovarajucc zastite u slucaju njihovog . crozija ). -colska erozija. Fizickim raspadanjem tretira se meh. sufozija-ispiranje tla. -erozija padina. -zamocvarenje. NajcesCi uzrok fizi6kog raspadanja stijena je dncvno i godisnje temperaturno kolebanje. Ovaj proces je naroCito razvijen u tropskim predjclima u uvjetima visih tClnperatura i Slika 54. Hemijske izmjene nastaju u onim dijelovima stijenskih masa koje su dostupne dejstvu vode. Sa dubinom proces fizickih i hemijskih promjena postaje sve sporiji. Proucavanje egzodinamskih procesa omogu6ava ocjenjivanje pogodnosti nckog tcrena za izgradnju gradevinskih objekata. ).

a zasjecen i raskvasen jos i klizenju. 4. Erozioni oblici su vododerine i jaruge dok su akurnulacioni oblici erozione plavinc. B-horizontlana projekcija 114 115 . svojom snagom zljebe povrsinu terena i odnose rastresiti pokrivac. Takav primjer je kada se u okviru njih formira materijal ( glina itd. To je nglavnom slabo konsolidovan i stisljiv rnaterijal.denudare-ogoliti ) predstavlja proces spiranja i ogoljavanja terena pod djelovanjern atrnosferske i kopnene vode. otpomost stijena prema mehanickom i hemijskom razaranju itd. PriIikom crozije padina formiraju se odgovarajuCi erozioni i akumulacioni oblici.Na denudaciju utii'u lokalni faktori kao sto suo geoloska grada i reljef terena.erodere-prostrugati. a sporo i nepotpuno drenira. Shema razvojajarllga. Stika 56. rnaterijala formiranog u kori raspadanja stijena. Pri tome vodene kapljice i slabiji rnlazevi vode nose sa soborn sitne mineralne cestice. kJimatskih prilika. daljem razaranju.2.su seizmiCki efekti. Medutirn. Denudacija Denudacija ( lat.56) do 2m. javlja se deluvij. podlozan velikorn i neravnomjernorn slijeganju. izglodavati ) padina je proces linijskog spiranja padina povremenirn mlazevima tekute vode. a duzina im iznosi par stotina metara. A-perspekfiva. prisustva biljnog pokrivaca. j' Slika 55. Takode zahvaljujuci kori raspadanja razvijaju se poljoprivredna dobra i povecavaju povrsine obrasle sumorn. Povremeni povrsinski tokovi. Proces se odvija diskontinuirano i dosta ravnomjerno po cijeJoj povrsini ( npr. Brzo se razblacuje. Erozija pad ina Erozija (lat.3. Intenzitet erozije padina zavisi od geoloske grade terena. Delnvij se formira od eluvija odnosno. Mnogi inzenjerski zahvati ( kopanje kanala.2.2. Proces nastajanja jaruga prikazan je na slici 57. Tri faze razvoja erozionih :f(jebova Kod jaruga zljebovi su duhlji ad 2m ( mogu bili duboki do 20 m ) a duzina im moze biti oko 1 krn. Nagomilanje pokrenutog i nosenog sitnog rnaterijala vrsi se po lokalnim depresijama u reljefu iii dosta cesce pri dnu padina ( s1.55 ). Vododerine imaju dubinu erozionih zljebova (s1. koliCina i intenzitet atmosferskih padavina. ) koji se koristi u gradevinarstvu. itd) lakse se izvode zahvaljujuci korama raspadanja. itd. Razlika izmedu ovog procesa i procesa denudacije je u tome sto se pri denudaciji teren spira cijelom povrsinorn a pri eroziji dolazi do zljebljenja terena dut pravacajacih mlazeva vode. lz navedenog proizilazi da je deluvij veorna nepovoljan rnedij za gradnju bilo kakvih gradevinskih objekata. vegetacija. u brdsko-pJaninskim predjelirna reljef se snizi oko 0. Profil terena sa korom raspadnja-l ( e/uvij ) cijim je kretanjem niz padinu formiran defuvij (2) I I Deluvij se odikuje ilovacastirn sastavorn i velikom poroznosti. Slika 57. . nagiba terena. 4.5 mm godisnje ). Kao posljedica nakupljanja rnaterijala nosenog kisnim kapima i rnlazevirna kiSnice. ponekad Zone raspadanja rnogu irnati pozitivne karakteristike.

Erozione plavine nastaju u blaZe nagnutinl iE ravnim dijelovima terena odnosno tamo gdje oslabi transportna moe povremenih vodenih tokova. Proueavanje oblika i veliCine rijecnih i potocnih terasa ima veliki znacaJ pri slijedeCim gradevinskinl radovima: izgradnji saobracajnih objekata i kanala. Tako je naprimjer u karito rijeke Miljacke (1999. Tako je recimo 2001 god. Ukoliko podsjeeene mase padnu u more obrazuju se strmi odsjeci na obali mara koji se zovu klifovi.. Razvojem ovog procesa obrazuju se priobalne terase koje su nagnute prema moru. podloznost slijeganju. nagib rijecnog iii potocnog korita. 4. One nastaju produbljavanjem rijeenog iii potocnog korita odnosno usijecanjern nove doline u starom i relativno sirokom dolinskom dnu. zabrana oranja terena sa nagiborn veCin1 od 20 0 . ) na terenima sa bujicnim tokovima dosta je teska i lnoze biti veoma skupa. itd. odnosenju razorenog materijala i njegovom talozenju.. . prisustvo i karakter tektonskih pokreta. Sanacione mjere protiv erozije padina su: zatravljivanje i posulnljavanje padina. slaba nosivost. izgradnji brana. promjenama u koliCini taloga itd. tektonskim pokretima.58 ). itd. Inzenjcrskogeoloske odlike plavine su: velika poroznost. Nekada teiikoce mogu biti tako velike da se radije pristupa izmjestanju trasa puteva itd.2. fundiranju mostova (izbjegavati terase iei u zdravu stijenu ). Ukoliko u dolinama patoka i rijeka dominira bocna erozija ( podlokavanje obala ) formiraju se rijecni meandri.. Navedene abrazione tvorevine prikazane su na slikama 59 i 60. Abrazija Pod abrazijom ( lat. lzgradnja objekata( pUlcvi. usljed potoene i rijeenc erozije doslo je do pojave brojnih klizista. itd. Ukoliko je plavina formirana bujicnim tokom onda se naziva proluvij. Fluvijalna erozija Fluvijalna (lat. RijeL~ne lerase izgradene od pijeska i sljunka Stvaranje terasa moze biti prouzrokovano: pomjeranjem i promjenom erozione baze. izrada popleta i drugih pregrada po vecim iljebovima. dok je nivo mora opca eroziona baza fluvijalne erozije. izgradnji naselja. Udaranjem talasa u kamenite obale formiraju se udubljenja odnosno talasne potkapine. terasa ravan Korito I . Na podrucju Tuzlanskog kantona tokom 2001 god. Kao znacajne tvorevine rijecne i potoene erozije javljaju se rijecne i potoene teruse.god. kanali. 4. u Lipnici kod Tuzle ( selo CaniCi ) bujica nosiin stabia krupnog drveea koja Sli probijala zidove kuea a scoski put je za kratko vrijeme nestao i pretvoren je u vododerinu. Mogu biti izgradene od pij eska i sljunka 1 I ( s1. vodopadi itd." slaba konsolidovanost. Da bi se ovo sprijecilo potrebno je regulisati i Cistiti korita rijeka i potoka. 116 117 . . kolieina tekuce vode. Nivoi jezera i vecih rijeka su lokalne erozione baze.. iii su stjenovite odnosno usjecene u osnovne stijene po stranama doline. kao i podloinost mehanickorn razaranju. N ISKC!. pruge.) odlagan zemljani materijal koji je doyen do promjene toka rijeke i njenog udaranja 0 drugu obalu odnosno bocne erozije (podrivanje obale ) eime je izazvano stvaranje velikog klizista. koli6na i vrsta vucenog i lebdeceg nanosa. U dolinama potoka i rijeka gdje preovlaauje vertikalna erozija ( zljebljenje korita ) formiraju se kanjoni ( skoro vertikalne obale ). mostovi. k1isure ( kose obale ). Intcnzivna erozija padina moze u kratkom roku uCiniti tcrcn neprohodnim za vozila i Ijude.5.abradere-ostrugati ) podrazumijeva se djelovanje morskih i jezerskih talasa koje se manifestuje u vidu razaranja obala.4. klima itd. patoka: )' Stika 58.f1uvius-rijeka) crozija obuhvata razaracki rad potoka i rijeka koji se manifestuje u vidu produbljavanja ( vertikalna erozija ) i prosirivanja ( boena erozija ) njihovih korita. Prema tOlne tereni izgradeni ad plavina nisu pogodni za izgradnju saobra6ajnih i drugih gradevinskih objekata.2. Intenzitet rijecne i potoene erozije ovisi od ve6eg broja cinilaca kao lito suo geoloski sastav i struktura terena. Savntmpoa aluvi'jatna ' !. To se desava pri bujicnoj eroziji kada se formira bltjicna plavina odnosno proluvij.

Ovom procesu su najcesce izlozeni sitnozrnasti pijeskovi i prasinasto-glinovite stijene. Kada voda . Pn ovom procesu imamo dvojako djelovanje vode. 1989) Mehanicki sedimenti koji se formiraju prilikom razaranja obale.nabacivanje blokoya ). Slika 60.priobalska terasa. 4-kontincntalni od. . pjeskoviti i glinoviti sedimenti ). Ove Oljere treba pored abrazlJe da spr~iece i druge egzodinamicke procese kao sto su klinnje terena . polozaj obale na obali. Zastifni zidovi na obali Floride (Birkeland & Larson. prinos klasticnog materijala sa kopna (smanjuje abraziju ). Razaranje stijenskih masa obavlJa se pod hldrodmamlcktm djejstvom toka podzemnih voda kroz porozne nevezane 1 slabo vezane sedimente ( prasinasti. 1989) 4. taloze se u priobalskom dijelu mora ( uglavnom u zalivima ) gdje se stvaraju sljuncane i pjescane plaze.. Marsko ooala sa ahrazionim tvorevinama ( I-kltt: 2-talasna potkapina. Sufozija Sufozija je proces ispiranja i prenosenja sitnih cestica iz rastresitih stijena kroz koje se filtriraju podzemne vode.zaliyi. itd. Jacma talasa. odnosno tame gdje se nivo rijeka i jezera brzo ffilJenJa. Sastoji se u izgradnji specificnih zastitnih zidova ( sl 61. .6. Obrazovanje plaZa dovodi do slabljenja pa i do potpunog prestanka abrazije obala. odronjavanje. 3. a u zani cyrsCih stijena rtoyi i poluostrva. Ovakva abrazija naziva se selektivna abrazija.. KIf! na zapadnoj obali Koreje ( Birkeland & Larson.~jek) Slika 61. ( zaklonjenost ostrvima ). Sliku 59..) i drul'lh objekata (napr. kao i oni doneseni potocima i rijekama. a ukoliko v~da rastvara minerale cestice i odnosi ih u vidu rastvora onda je u pitanju hernijska sufozija. . . Sufozija je najcesce zastupljena u priobalskim dlJelovlma r11eka 1 Jezera.. sastav stijena i polozaj slojeva mehanicka otpomost stijena. odnosl nerastvorljive mineralne cestice takvu SUfOZlJU nazlvamo rnehamckorn. Provodenje mjera zastite morskih i jezerskih obala woma je tesko i skupo. U okviru meksih stijena abrazijom se formiraju Jl8 119 . Faktori koji uticu na abraziju su slijedeci: nagib obale ( proces je intenzivmJI na strmim obalama).2.

itd. Opec inzenjerskogeoloske odlike mocvarnih sedimenata su: velika poromost.2.skidanju i odstranjivanju tankih mocvarskih taloga. dok se mjesovile nl0c:vare koje su najzastupljenije prihranjuju vodom oba porijekla.8. CHj inienjerskogeoloskog istraiivanja rnocvara je da se utvrde: genetski tip mocvara.te preopterecenjll debljih taloga i njihovorn istiskivanju ispod nasutog rnaterijala.prihvatanju povrsinskih voda i onemogucavanju njihovog priticanja u mocvaru. pijeska. Obzirom na stijene u kojima je zastupljena ova erozija razllkujemo karbona!ni. Ove stijene su plasticnije pa se u njirna rjede formiraju diskontinuiteti (pukotine. sulfatne i hloridne). Te vode rnogu biti atmosferskog porijekla ( kisnica. a ponekad i izdignute podzernne vode U okviru mocvara dolazi do talozenja sedirnenata biljnog porijekla ( treset ). te izrazito slijeganje i istiskivanje pri opterecenjll. 4.izradi nasipa u cilju sprijecavanja izliva poplavnih voda. Znacajniji povrsinski reljefni obliei u karstu su: skrape. Zamocvarenje tcrena Pri ovorn egzodinarnickorn proeesn dolazi do akurnuliranja stajacih voda u okviru depresija. rasjedi) sto se odrazava na smanjenje rastvaranja pa i karstitifikaeiju sulfatnih i hloridnih stijena. uvjeti prihranjivanja. Saniranje terena zahva6enih sufozijorn dosta je teSko.62) su brazde cija sirina i dubina mogu da budu od nekoliko centimetara do nekoliko decimetara a duzina po vise nletara. Slika 62. Niske mOGvare se prihral1jujll sarno izdanskonl VOd01l1. izvanredna stisljivQst. Usljed navedenih karakteristika rnocvare su cesto neprohodne kako za vozila. Skrape (sI. duzina. Uprkos lakse rastvorljivosti sulfatne i hloridne stijene imaju manje karstnih formi. vrtace. rnorfoiogija (oblik. U te svrhe prinljenjuje se injcktiranje silikatnim maSaIua ili izrada betonskih elaana sa filterima. debljina sedimenata). 120 121 . visoke sarno padavinama. snijeznica ). Saniranje rnocvarnih terena sastoji se II isusivanju pornocll drenaznih kanala i drenaznih rovova. sa karakteristicnim reljeforn i hidrografskom mrezom.7. geoloska grada. sirina. kojima se sprijecavu iznosenje mineral nih cesticu iz nevezanih i slabovezanih sedinlenata. Skrape u krecnjacima Vanjskih Dinarida Vrtace su tanjirasta iii ljevkasta udubljenja Cija je sirina najcesce 10-50 m a dubina 3-20rn. zatirn gline. Termin karst obuhvata geoloske procese i pojave u Zemljinoj kori i na povrsini izazvane hemijskim rastvaranjem stijena. Visoke nlocvare se karakterisu tanjim slojevima organskih naslaga. tokom Vre111ena. rnermerirna i dolomitima. hidrogeoloske karakteristike. speeifican rezim eirkulacije podzemnih voda. Prilikom izrade saobracajnica njihove trase obicno idu rubovima mocvara jer su lamo uglavnom mocvarski talozi najtanji. Na dnu vrtaca prislltne su pukotine duz kojih su vrtace nastale(sI. U priobalju vecih rijeka sufozija rnoze izazavati klizanje terena. pri cemu se obrazuju raznovrsne supljine. zatim izlivene iz korita rijeka za vrijeme pop lava. te fizicka i mehanicka svojstva sedimenata. uvale i karstna polja. gipsni i soni karst.2.63).U terenin1a iziozenim procesu sufozije. formiraju se lokalna udubljenja tanjirastog oblika koja podsjecaju na plitke vrtace. 4. Karstna erozija Pod karstnom erozijom podrazumijeva se razaracki rad povrsinskih i podzemnih voda II labko rastvorljivirn stijenama (karbonatne. Izvodi se najcesce onda ako su ugrozeni znacajniji objekti. Najrasprostranjeniji je karst u krecnjacima. tako i za Ijude.

ceste vrtace i druge depresije. pc~jave odrona i sipara itd. Medutim. U pecinama se stvaraJu peemskl nakltl ka? sto su stalaktiti (vise na krovu petine) i stalagmiti (rastu na podu peeme) (sI. Vrtace formirane u ispucalim krecnjacima Uvale nastaju spajanjem vise vrtaca.U dubini su vezane za karstne kanale. nestabilni sa 1-5 proloma godisnje.S04. Pecine su uglavnom horizontalne podzemne pro. Duzina im je do 2 km a sirina par stotina metara. brojnost i prostorni raspored karstnih oblika. Stika 64. hidrografskim hidrogeoloskim svojstvima pojedini au tori izdvajaju dva tipa karsta: holokarst (potpuni karst iii Ijmi karst) i merokarst (nepotpuni iIi zeleni karst). stabilnost terena i uvjeti izgradnje gradevinskih objekata. Ponori su zjapece pUkotine u koje poniru povrsinske vode. Karstna polja Bosne i Hercegovine uglavnom su nastala tektonskl. kao 1 tokove ponomiea. uvala i vrtaca. sfaiaklifi (n'. treba navesti da se karstni podzemni oblici (peCine. Stepen stabilnosti terena odreduje se prema broju proloma na I km' za jednu godinu. uglavnom bliic povrsini tcrena kao i duO' tektonskih ruptura.Imaju izuzetan znaca] za eirkulaeiju i bidraulicku povezanost podzemnih voda. po~ori. Pri injzenjerskogeoloskom istraz.64) . rastvorljivost stijena.)'e na kronl pei:ine) i sfaiagmifl (NlstlllW podu pei. starost karsta. Nalaze se po obodu 1 duu karstnih polja. jame i pecine. Karstifikacija je intenzivnija u zonarna . intenzitet obrazovanja povrsinskih i podzemnih karstnih oblika.CI). Prilikom izvodenja gradevinskih radova u karstnim terenima nailazi se n3 sljedece oteO'avaj uce okolnosti: teski uVjeti vodosnabdjevanja. poroznost.Karstni kanali su ejevaste supljine nastale prosmvanJem pukotina sirine nekoliko em do vise dm. a relativno stabilni sa 1 prolomom za 1-20 godina. Formiraju se duz pukotina i rasjeda. iznenadni prodori podzemnih voda i prolomi (u tektonski ostecenim zonama) prilikon1 izgradnje tunela.kaverne) mogu koristiti za skladistenje materijala iIi pak kao sklonista za ljude. teska prohodnost. Znacajniji podzemni karstni obliei suo karstni kanali.Mogu biti duboke vise slotina metara.jame.storij~ u kojima ponek3'd teku manji vodeni tokovi. Ovi 122 123 .Slika 63. Karstna poija se formiraju spajanjem vise uvala a mogu nastati i tektonskin: putem.'il1c) Po koliCini karstnih oblika.lace cirkulacije voda koje sadrze slobodan CO 2 . Jame su pretezno vertlkalne pukotme ko]e su prosirene karstnom erozijom.ivanju karsta prikupljaju se sljedeci podaci: vrste. vodopropust1jivost protocnost podzemnih voda i rastvaracka moe podzemnih voda ( prisustvo disoeiranih jona CO 2 . Tako se naprimjer vrlo nestabilni tereni karakterisu sa 5-10 proloma godisnje. Na razvoj karsta uticu sljedeCi i~lktori: mineralni sastav stijena i njihova tektonska ostecenost.

Pjescanc pustlnje nastaju talozenjeul vjetrom tnmsportovanog pijeska blize iii daije ad kamcnitih pu:otiniao Dine predstavijaju brezuljke uglavnom polumjesecastog oblika cija je blaze nagnuta strana okrcnuta ka vjetru (s1. pa su pod vegeiacijom .led) erozijao Bez obzira na sporast kretanja lednika (nekoliko em-m na dan) ani svojim krctanjcm uticu 11a forn1iranje reljefa obrazujuci erozione i akumulacione obI ike. smjera duvanju vjetra. granulometrijski sastav zma. zbijanje Jnase pod dinamickim uticajima.Eolska erozij2 Eolska crozija predstavlja izduvavanje.2.1O. zatravljivanje. 4. mincraloski i petrografski sastav pijeska. Eolska erozija oVls1 od sijedecih faktora: jacine vjetra.ill eolski erozioni obEd: kamene pustinje i oaze. preu::etv I:: Birke!and&Larson) Inzenjerskogeoloskim istrazi \'anjem terena sa eolskim tvorevinanla prikupljaju sc sljedcCi podaei: vrsta matiene stijene od koje potice pijesak. vrenlenske duzine djelovanja vjetra. mikro reljcfEL prisustva vegetacijc na povrsini teren<1. rastresitog materijala nazi va se deflacija (laLde'i1atio-Ocluvmi). oblika i sastava Zfll3. koja vjetar transportuje. Eolska erozija je Ilojintenzivnija u pustinjskim predjelinlu gdje su utmosferski talozi izuzetno rijetki i gdje je rastvoreni nlaterijal lahko p0kretljiv jer nije obrastao vegctacijOln.U starogrckoj mitologiji Eol je bio bog vjetra pa je po njelItU ova erozija dobiia naziv. Barhanl. vlainosti stjenskih masa na kaje vjetar djeluje~ te krupnocc. Oaze su plitka OVa111<1 udubljenja (dubina 5-20m).65)0 Stika 66. oblik i glatkost zma.tereni takode sadrze dobar (krecnj aci) 0 lahko obradljiv gradevinski kamen ldealan oblik dine je srpasta barhana (sL66) 4.! II Kalij(wmji(po Shelton. prenoscl1Je i talozenje cestica prasine i pijeska pod djejstvOlll vjetra. debljina naslaga.9. Na osnovu navedenih podataka poduzimaju se mjcre u eilju sprecavanja razvoja eoiske erozije i njenog uticaja na gradevinske objekteo Najcesce sanacione mjere sue prekrivanje terena humusom.PrilikOln ovog procesa nasta. Proces izduvavanja i odnoscni.Lcdnicka erozija Aktivnost Ieda pri stvaranju erozionih oblika naziva se lednicka iii glacijalna (laLglacies . koja SD blize nivou podzemne vade. Najpoznatiji erozioni lednicki obliei reljefa su cirk i valovo Cirk predstavija amfiteatralnu depresiju u okviru kojc se snijeg pretvara u ledo Na mjestu nekadasnjih cirkova n10gu se fornlirati glacijalna jezera kakav je i prin1jer prikazan na slici 670 Slilw 65.2. te ugao otpora smicanja i ugao prirodnog nagiba. posumljavanje i izrada popleta. Kamene pustinje se karakterisu prisustvorn krupnih karnenih b10kov<1 na povrsini terena. vlainos! i vodopropustljivost naslaga. Transport pfjeska iformirunje dine(po Bagno!du preu=eto i:: Heraka) 124 125 . poroznost. tu se jedino nloze zivjeti u pustinji. Eolski akulllUladoni oblici Sli pjcscane pustinje i dine.:.

1l. GlacijalnajezeraJormirana 11 dolinama cirkova (Wind River Mountains.itd. Akumulacioni lednicki oblik reljefa naziva se ceona morena. Valov kro:: koji se krete lednik (glecer) i nasi morenski mataUal (Yentna Glacier-Alaska) (iz Birkeland & Larson) Kameni materijal koji lednici nose na svoJoJ povrsml. Slika 69. Za taj materijal karakteristieno je da je uglavnom nevezan pri eemu se naziva til (sI.Glacijalni til u Siera Nevadi-Kalifornija ( po Putnam. 4. Klizenje moze nastati spontano i tada se naziva prirodni proces. podlozan je nepravilnom slijeganju. U ovom materijalu mogu6a je nestabilnost. To je padinski gravitacioni proces. razliCitom vodopropustljivoscu. Wyoming) (i:: Birkeland & Larson) Valov predstavlja lednieko korito kroz koje se kretao iii krete lednik (s1. pa se izmjenjuju evrse. Slika 68.na mjestu otapanja lednika. Slika 67.2. naziva se morenski materijal. Materijal je veoma heterogene granulacije.i:: Birkeland&Larson) Pri inzenjerskogeoloskom istraZivanju terena sa lednickom erozijom posebna paznja se posvecuje morenskom materijalu koji zbog svojih karakteristika moze biti nepovoljna sredina za izvodenje gradevinskih radova.To je polukruzni bedem formiran 126 127 . klizanje se odvija po slojnoj povrsini stabilnijeg sloja. nepovoljnim uvjetima zaptivanja injektiranjem. slabo konsolidovan i moze biti debeo vise desetaka metara.Klizenje se odvija po kliznoj vise-manje skoljkovitoj povrsini ako je u pitanju homogeni glinoviti materijal.a ukoliko je izazvano djelatnoscu covjeka onda se tretira kao tehnogeni proces.68). te se odlikuje nedovoljnom nosivoscu.KliZenje i klizisla KliZenje je proces otkidanja i pomjeranja otkinutih masa preko stabilne podloge.Ako su naslage uslojene. u svome tijelu. ukoliko je taj sloj nagnut. (stabilniji) i glinoviti (pokretljivi) slojevi. iii pri dnu.69).

brza pomjeranja mldan i nagla) i neaktivna (smirena. nasipanjen1 materijala itd.l. Posmatrana u presjeku ona je cesce nepravilnog nego cr~ometrijski pravilnog oblika. mogu pretvoriti u manja jezerca.Prema aktivnosti procesa klizenja kliziSta se dijele na aktivna (spora-vizuelno nevidljiva pomjeranja. i prirodnc i vjestackc izm. Tijeio klizista predstavija tlo iii stjensku masu koja se krece niz padinu. odnosno to . Osnovni elementi klizista prikazani su na sliei 70.Trbuh klizista je ispupceni dio tijela klizista. NajcesCi nep~sredni povodi za pocetak klizenja su: izrazito povecanje vlaznosti stijena i rastresitog pokrivaca padine. zasjecanjem i usjecanjenl.2. Kod velikih kliziSta moze ih biti i po nekoliko u tijelu klizista. (e hemijska i mehaniCka sufozija. intenzivnom denudacijol11 i erozijonl. vjestacko preopterecenje padine.Ceoni oziljak klizista je hipsometrijski najvisi dio klizista. to je zapravo pukotina duz koje je doslo do spustanja otkinute mase. Nozica klizis!a predstavlja hipsometrijski najnizi dio tijela klizista. E-trbuh. ali cesce je diskontinuiran.11.11.Ie dio terena koji se pomjera iii se p0111jerao niz padinu.iene konfiguracije padina Do promjena II sastavu i svojstvima stijena dolazi usljed raz!icitih uzroka od kojih su najznacajniji fizicko i hemijsko raspadanje s(jena. U velikim klizistima moze se obrazovati vise takvih ulegnuca. FG-noiica kliziSta. Uvala iii depresija kliziSta je ulegnuti dio tijela klizista. Kod njih Sll pukotine gus6e ali su i spustanja blokova manja 4. prekomjerna usjecanja itd. oblik. veliCina klizista. Klizna povrliina iii povrsina klizenja je donja sasvim jasno izraiena granica tijela klizista i stabilne podloge po kojoj je doslo do smicuceg kretanja tiieia kliziSta. koja se.Elementi kliziSta Svako kliziste posjeduje odredene elemente. D-sekundarni oiiijci) 4. Diskontinuirano aktiviranje klizenja vecinom je povezano za obilnije topljenje snijega iIi intcnzivnije padavinc poslije duzih susa. Najvecu ostecenost tijela klizista uglavnom imaju plitka klizista.2. C-depresija. Kliziste je tvorevina procesa klizenja. geoloski sklop stijena itd. Slika 70. i fosilna-starija i 128 129 .2. Elementi klizista prikazani u planu ina profilu (AB-ceoni oiiijak kliziSta. smjer razvoja klizenja.3. Sekundarni oziljci klizista su pukotine duZ kojih je doslo do naknadnog komadanja tijela klizista.Proces klizenja moze biti kontinuiran. ne tako rijetko.Klasifikacija idizista Klizista se mogu klasifikovati po raznim kriterijumima kao ilto su: aktivnost procesa klizenja. na osuncanim padinama tokom suse dolazi do formiranja pukotina koje tokom kisnog perioda prinlaju povrslnske vade sto cesto predstavlja jedan od nzroka klizenja terena. vrijenlc nastanka i svojstva klizista. Nainlc. utice veCi broj faktora koji se 1l10gU svrstati u dvije grupe: promjene u sastavu i svojstvima stijena.Uzroci stvaranja klizista Na veliCinu. 4. odnosno bare.2. Prirodne i vjestacke iZ1njene konfiguracije padina lTIOgU biti izazvane: poarIvanjsm rijecnih obula.n. dubina klizista.

geodetska i. antropogene utlca]e ltd. 5. plitka (1-5 m)..4. Analiza literaturnih i fondovskih podata\<a (ako postoje). 4. mogu se primjeniti efikasne mjere saniranja. ltd. vrbe itd. intenzivna tektonska ostecenost stijena. istrnino busenje. Za saniranje klizista primjenjuju se tri grupe sanacionih mjera. bioloska ogoljenost.itd. asekventna (klizenje u jednorodnim. do ogromna (> 1000 000 m').Saniranje labilnih padina i k1izista Ako se pouzdano definisu uzroci k1izenja. geofizicka ispitivanja. Prepoznavanje labilnih pad ina vrsi se na osnovu razliCitih indikatora kao sto su: geoloski. Od bioloskih indikatora treba navesti: ogoljenost padina.Izrada projekta inzenjerskogeoloskih istrniivanja (vrsta. pojavu krivih stabala tzv. 4. dimenzije i ostala svojstva klizista. geotehnicka osmatranja.prekrivena sedimentima). Od geoloskih indikatora znaeajni su duboka povrsinska raspadnutost stijena. pojavu barske vegetacije uz 130 131 .strmo podsjeeene padine. istraini iskopi-rovovi. hidroloski i hidrogeo!oski. 3. Konsekventno kliziste II Tuzianskom kantonu (snimio ZFerhatbegovi6) Na prostoru Tuzlanskog kantona evidentirano je preko 600 klizista.) .itd. koji su zanvaceni III mogu bit! zanvacem procesom klizenja i b)pravilno odabiranje a potom i projektovanje mjera saniranja k1izista.Prema geoloskom sklopu stijena u kojima se formiraju klizista se dijele na: konsckventna (51. nepovoljna orjentacija nagiba slojeva i ruptura (smjer nagiba niz padinu). Hidroloski i hidrogeoloski indikatori su:jaka raskvasenost stijena. Podael 0 terenu i stijenama obuhvataju: geolosku gradu. a u laboratoriji odreduju se fizicka Svo]stva stlJena-vlninost. 2. Geomorfoloski indikatori su: strm nagib padine.uglavnom zemljastim masama) i insekventna (klizenje u heterogenoj geoloskoj sredini duz kosih pukotina koje presjecaju horizontalne slojeve iIi slojeve nagnute suprotno od padine). Na osnovu dubine izdvajaju se: povrsinska (do 1 m). 4.duboka (5-20 m) i vrlo duboka (preko 20 m). stanje napona. morfolosh odlike. na vrlo mala « 100 m 3 ).Cilj inzenjerskogeoloskog izucavanja k1izista Cilj inienjerskogeoloskog izucavanja kliziSta svodi se na sljedece: a) d~finisa~je stepena ugrozenosti objekata.2."pijanih suma".mjere Slika 71.11. jako razuden reljef i velika zatalasanost padina. vel ike i ceste oscilacije nivoa podzemnih voda. Za sistematsko proucavanje klizista i procesa klizerBa neophodno Je d:fimsalJ podatke 0 terenu i stijenama kao i 0 procesu kiizenja i kllZlstU. Inzenjerskogeolosko rekognosciranje (terensko upoznavanje problema). konsekventna klizista.5.11. bioloski i tehnicki. konzisteneija.morfologiju i druge karakteristike klizista. geomorfoloski.l. hidrogeoloske karaktenstlke. uzajamni uticaj klizista na objekte i objekata i radova na kliziste.Tehnicki indikatori koji ukazuju na labilnost padine su prsline i pukotme na obJekrlma (zgrade. . Kada je u pitanju smjer razvoja klizenja izdvajaju se deiapsivna (proces klizenja odozdo navise) i detruzivna kIizista (proces klizenja odozgo nanize).potporni zidovi. nepovoljan litoloski sastav.obim i raspored istrainih radova kako na klizistu tako i izvan njega). klImatske faktore. fizicke karakteristike stijena.) te krivljenje objekata. granica plastienosti cvrstoca na smicanje itd. Kad]e u pllanju proces klizenja i kliziste onda treba odrediti: uzroke koji su doveli do klizenja. Prema veliCini klizista se mogu podijeliti npr. Izvodenje terenskih i laboratorijskih istrniivanja (inzenjerskogeolosko kartiranje. lzrada elaborata 0 inzenjerskogeoloskim uvjetima saniranja klizista sa prijedlogom sanacionih mjera. hidroloska i hidrogeoloska osmatranja.itd. Medu njima izrazito dominiraju plitka. cesta pojava izvora.velike i eeste oseilacije nivoa rijeka i jezera. mnogo pistevina. 71) (klizenje po slojnim plohama i klizenje rastresitog pokrivaea preko evrs!e podloge).2. Pri izucavanju velikih klizista treba se pridrzavati sljedeceg redoslijeda: 1. okna.

oziljak odrona (povrsina otkidanja-bez lisaja i drugog nizeg bilja). Dreniranje kli:::ista kanalima(l-obodnt. nepovoljna orijentacija primarnih i sekundarnih diskontinuiteta. i sprecavanJe podlokavanje obala (regulisanje tokova rijeka i potoka). Odronjavanje uglavnom pocinje pojavom noyih prslina i pukotina iii prosirivanjem postojeCih. Do ovog procesa dolazi usljed djejstva gravitacije i drugih sila kada one savladaju otpore smicanja (koheziju i unutrasnje trenje). Odroni su narocito cesti u krecnjacima. 132 133 .12. itd.kanala.One obuhvataju: obnavlj anjeunistene vegetaeije (zatravljivanje. 2000 ) Slika 72.0dronjavanje Odronjavanje je egzodinarnicki proces pri kome dolazi do otkidanja i padanja dijelova stijena sa strmih padina.~la) U terenu na kome se desilo odronjavanje mogu se razlikovati: zona odronjavanja (zona otkidanja i stropostavanja kamenih dijelova). 3. Prije veceg odronjavanja mogu da se jave manja otkidanja i padanja kamenih blokoya. odronski materijal (moze biti homogen iii heterogen i on gradi tijelo odrona koje moze imati razlicite dimenzije).Prcventivne mjere se primjenjuju u cilju sprecavanja klizenja na labilninl padinama.kojima se otklanjaju uzroci klizenja. injektiranje sa slabim pritiscima (injektiranje stjenske mase u tijelu klizista te podlozi i zaiec!u). 2.OOOm ).) Slika 73. Takav jedan odron koji se nalazi na magistraJnom putu J ablanica-Mostar prikazan je na slici 73.sa izravnjavanjern povrsine 4. pukotina glinama. sipoy!' itd. Prema velicini tiJela odroni se dijele od vrio malih (do 100m3 ) do ogromnih (> 1.2. zatvaranje terena. zamrzavanje vade u pukotinama~ fast korijenja visih biljaka. sprecavanJe raskvasavanja terena povrsinskim i podzemnirn vodama (izrada vodozahvata.drenaznih rovoya).Te mjcre su: izrada kanala (sl.mjere kojima se poboljsavaju karakteristike tvorevina u tijelu klizista.OOO. izrada drenaznih royoya za prihvat i odvoc!enje podzemnih voda.72) za prihyatanje i odvodnju poyrsinskih Yoda.posumlj avanj e). betonski armirano betonski zidovi. Gdron "Jasenjani" nOS/GO us/jed vertikalnog zasjeka visine preko20m kao i zbog nepovuljne orijemQcije primarnih i sekundarnih diskontinuiteta (Basagfc. podupiranje potpornim konstrukcijarna (kameni. dijafragme.Prema vremenu izvoc!enja razlikuje se preventivno i akutno saniranje. gabioni.-2-po fijelu kli::d'ta 3~kombinacija obodnih i kana/a po Tijelu klizi. Uzroci odronjavanja karnenitih masa mogu biti sljedeci: podsjecanje strmih padina. terasiranje povrsine terena i rasterecenje ceanog dijela klizista te zamjena stjenskih masa (koriste se stjenske mase koje pove6avaju etpore sn1icanja). Akutne sanacione mjere primjenjuju se za saniranje aktivnih klizista.mjere kojima se sili klizenja suprotstavlja kontra sila.njegovoj podlozi i zalec!u.

Pukotine na So/nom trgu u Tuzli nastale slijeganjem teren (snimio ZFerhatbegovicj 134 135 . itd. Kao na.neaktivni). brane. prolamanje stjenskib masa.).) u terenima gdje su vee sagradeni gradevinski objekti primjenjuje se podupiranje i izgradnja potpomih zidova. Sipari u krecnjacima Vanjskih Dinarida Siparski materijal moze biti pokrenut usljed sljedeCih uzroka: zasjecanjem tijela sipara (gradevinski radovi). velika poroznost. slaba konsolidovanost.75). sidrenje labilnih masa. mala nosivost. velika stisljivost.2. do ogromni> 100000 m\ Stika 7S.ices"i inzinjerskogeoloski procesi izdvajaju se: slijeganje terena. Saniranje sipara izvodi se na sljedece nacine: izradom potpomih konstrukcija (potpomi zidovi. 4..Mnogi objekti u gradu su sruseni a danas se na ulicama i zgradama nalaze brojne pukotine i neravnine koje svjedoce 0 slijeganju terena (sI.sniiavanjem nivoa izdani (primjer Venecije).). mora itd.13. naselja. nadimanje stjenskih masa. Slika 74. Karakteristican primjer slijeganja usljed nekontrolisane eksploatacije kamene soli predstavlja Tuzla gdje su pojedine zone u proteklih 100 godina slegnute oko 15m. Slijeganje iercna lnoze biti prouzrokovano eksploatacijom mineralnih sirovina bocnim istiskivanjem slabonosivih stijena. pregrade). Klasifikacija sipara vrsi se na osnovu razliCitih kriterija kao sto su: debljina tijela sipara (vrlo t~i do 0.Inzenjerskogeoloski procesi 4.5 m. Istrazivanje odrona najcesce se sastoji u preventivnom utvrdivanju faklora koji mogu dovesti do pojave odrona. podrivanjem nozice sipara vodom rijeka. Sipari su testi u nasim krecnjackim terenima Vanjskih Dinarida (sl. itd. akumulacije. U nozlcl sipara akumuliraju se krupniji blokovi dok se pri vrhu sipara nakupljaju sitniji komadi stijena. rasterecenjem masa ublazavanjem njihovog nagiba.IilZenjerskogeoloske odlike tijela sipara su: velika poroznost. potresima (miniranje. saobraeajnice. prodori podzcmnih voda i tecljivih masa.do vrlo debeli>20m). Kretanje drobinskog materijala je diskontinuirano i kratkotrajno. i sl.itd .). izrazila vodopropustljivost itd. zemljotresi. kao i injektiranje pri slabom pritisku. lahka i potpuna ocjedljivost.3. podzemni Cgorski") udari. nagib povrsine (blaZeg nagiba do 25°. itd. aktivnost sipara (aktivni.)preventivno mehanicko uklanjanje labilnih blokova prije izgradnje objekata b. velicina tjela sipara (vrlo mali<!O m '.. preopterecenjem tijela sipara (izrada nasipa. Saniranje tcrena sklonih odronjavanju svodi se na sljedeca dva vida:a. 74) Pod inzenjerskogeoloskim procesima podrazumjevaju se vjestacke promjene geoloskih uvjeta terena prouzrokovane izgradnjom objekata (rudarski radovi. Nagomilavanjem ovog materijala formira se sipar.lnzenjerskogeoloske karakteristike odronskog materijala su: losa sortiranost blokova.pruge) i drugih gradevinskih objckata. Navedene karakteristike definisu sipar kao nepovoljnu podlogu za izgradnju saobraeajnica (putevi. itd.strmog nagiba 3S-4S0).0sipanje Osipanje je padinski proces rotacionog kretanja (kotrljanja) komada stijena nastalih mehanickim raspadanjem kamenitih stijena.

NajcesCi su u rudnicima uglja nn dubinama veCim od 250 m.Najnepovoljniji vid slijeganja je veliko 1 neravnomjerno slijeganje. 136 137 . a takva je npr. Tadaje na eesti nastao krater dubine oko 15m.god. Juveniina voda nastaje vezivanjem vodonika i kiseonika koji se oslobadaju u procesll diferencijacije magme. a ne i tecne podzemne vode.Prin1jer prolamanja terena zabiljezen je na Boricu u Tuzli 1989. Na poniranje vode II tlo uticu: padavine. Navedene inzenjerskogeoloske procese treba studiozno i kontinuirano proucavati te podllzimati odgovarajuce mjere radi njihovog sprecavanja i ublaiavanja. i ova zabiljezena u SAD prikazana na sliei 76. nagib povrsine. Da bi se ovaj proces sprijeCio potrebno je vrsiti brzo probijanje prostorija i izvoditi njihovo zatvoreno podgradivanje. Slicnih pojava ima sirom Svijeta.. Konatna voda miruje u odredenim geoloskim strukturama sve dok se do njih ne dode busenjem iii im se prirodnim putem (rasj edanj em) ne omoguCi istieanje i zamjenjivanje atmosferskom vodom. voda u porama stijena i vegetacija.U toku kretanja kroz Zemljinu koru mjesa se sa vodom meteorskog porijekla pa je veoma tesko utvrditi pravu juvenilnu vodu. Nize od ove dubine javljaju se sarno vodene pare.juvenilis-mladalacki).Kratf!r form iran prolamanjem [erena usUed nekontrolirane eksploatacije kamene soli u . Prodori podzemnih voda i teCljivih masa javljaju se u tune lima i drugim podzemnim objektima naroCito u karstnim terenima. 5. propusnost stijena i kolicina vode sto se vee nalazi u porama stijena. Proiamanje stijenskih masa desava se kada u krovini podzemnih prostorija dude do pucanja i pomjeranja stijena sto se moze prenijeti sve do povrsine terena.Prema porijeklu podzemna voda moze biti: vadozna (meteorska iii atmosfcrska).)-'AD (Dunrud & Nevins.Smatra se da se podzemne vode javljaju u Zemljinoj kori na dubini do 12 lan. biljni pokrov. Prolomi su najcesci u tektonski ostecenim zonama. Ona nastaje prvi put pa se cesto naziva i "mlada voda"(lat. smanjuju mogucnost infiltracije. Podzemna voda meteorskog porijekla potice od padavina iz atmosfere i zato se cesto naziva atmosfcrska iii meteorska voda. Podzemni ("gorski") udari predstavljaju iznenadno rusenje stijena sa zarusavanjem i zatrpavanjem podzemnih prostorija. Slika76. U prirodi se sreee u vulkanskim oblastima.a odomacen je i naziv vadozna voda.Postoje jos i atmosferske i povrsinske vode. juvenilna i konatna.i:: Imamovii) Nadimanje stijenskih mas a uglavnom je vezano za bujanje glina koje prodiru u podzemne prostorije.Pored infiltracije meteorske vode u podzemlje. zatim plitko ispod povrsinskih tokova itd. a dio koji se krece pod uticajem gravitacije je slobodna voda. Udari se desavaju u stijenama velike cvrstoce u kojima moze da se akumulira energija elastii'ne deformacije. precnika oko 25m. PODZEMNE VODE Podzemne vode su one vode koje se nalaze u unutrasnjosti Zemlje. Dio vode zadrzane u kapilarnim porama iii uz stijenke sitnih mineral nih cestica naziva se f"Izicki vezanom vodom iii vlagom. a strmi nagib padina.conatus-zajedno roden) je podzemna voda koja se nalazi u sedimentnoj seriji a vodi porijeklo od voda mora iii jezera u kome su se stvarali dotieni sedimenti.voda dolazi iz atmosfere kondenzacijom vodene pare koja se nalazi u vazduhu i zajedno sa njim prodire u supljine i pukotine koje se nalaze u litosferi i tll se kondenzuje u VOdll.Udari se dogadaju na mjestima maksimalne koncentracije napona u momentu trenutne preraspodjele naprezanja usljed oslabljenja napregnute zone podzemnim iskopom. Konatna voda (lat.Veca kolicina padavina u terenima izgradeninl ad propusnih stijena rezultira Inogu6noscu nakupljanja veCih koliCina podzemne vode.

ukupna kolicina vode koja se moze nakupiti ovisi od stepena poroznosti odredenog sedimenta odnosno stijene. 4-prozrah1D zono Prozracna zona je podrucje blizu povrsine u kojem ispunjenost supljina vodom ovisi 0 kolicini padavina. 3-1'odno licc s kapilarnim obrubom iii nivu podzemnc vade.. U novije vrijeme sve vise preovladuje stav da kao pore u stijenarna treba smatrati sve one prostore u stijenama koji nisu ispunjeni cvrstom mineralnom materijom bez obzira na naCin postanka. Prostori gdje nema vode ispunjeni su zrakom pa i odatIc i naziv zone. zavisi 0 veliCini i obliku zma. ali i uopste u ejelokupnoj geotehnici. pukotinske se supljine proSlrujU pa nastaje pukotinsko-disolucijska (krska) poroznost. pa se zato kate da se vezane stijene karakterisu sekundarnom (pukotinskom) poroznosti. Dio vode u ovoj zoni fizicki je vezan adhezijskim i drugim molekularnim silama (vlaga). obiik. njihovom rasporedu. U vezanim stijenarna voda se nakuplja i cirkulise u pukotinarna.2. 138 139 . 77) S obzirom na Cinjenicu da voda u podzemlju cirkulira i zadrzava se u porama i supljinarna (u nevezanim klastiCnim sedimentima) i pukotinarna i supljinarna (u vezanim stijenarna). Odstupanje moze biti u vezi s polozajem i vrstom nepropusne podloge i s obiljezjima vodonosnih stijena.Poroznost i propusnost stijena -.Navedeni tipovi poroznosti prikazani su na sliei 78. poroznost predstavlja zapreminu supljina u . Slika 77.iedinici zapremine stijene (npr u 1 m 3 stijene). SJobodna voda ne ispunjava potpuno supljine ave zone i ne 6ni povezan slo.. pri cemu moze lnijenjati podzemne puteve. velicinu i druge karakteristike takvih supljina.vec je obrubljena kapilarnim obrubom u kojem se voda dize kroz kapilarne pore i ulazi u prozracnu zonu. Yodno lice cesto oponasa povrsinsku konfiguraeiju terena ispod kojeg se nalazi.1. Voda II podzemlju U okviru hOn1ogenih granuliranih naslaga: J-vodoncpropusna pod/oga..l. te 0 vezivu koje ispunjava prostor izmedu zrna.oda. Slobodna voda pod utieajem gravitaeije teee u nize predjele.S.U krecnjacima i dolomitima koji su viSe iii manje topljivi u vodi koja sadrzi C02 i neke druge agresivne sastojke.Ono se nalazi na razlicitim dubinmna. Granica izmedu freatske vade i prozracne zone nije ostra. Pukotiuska poroznost karakteristiena je za sve guste i tvrste stijene koje su prakticno netopljive u vodi.. isparavanje i na eventualno istjecanje vode na povrsinu iIi podzemljem. . a trose je i biljke i na kraju ispustaju (transpiracija). Fizicki vezana vada gubi se uglavnom isparavanjem na povrsini (evaporacija).2-voda temeUnica ilifreatska >.. i to u ublazenim kontnrama. a oznacava primarnu poroZDost. To ovisi 0 klimatskim i geoloskim uvjetima koji utieu 11a kolieinu vode. S. Sekundarna poroznost nastaje nakon formiranja stijene djelovanjem razlicitih sila. Povrsina vade temeljnice naziva se vodno lice iIi nivo podzemnc vodc. kao i njihova veliCina.U ovoj zoni voda ispunjava prazne prostore do nepropusne podloge iii do dubine u kojoj je temperatura 1Oliko visoka da dolazi do isparavanja. U hidrogeologiji. .Zone u hidrogeologiji 1 11 I S obzirom na hidrodinamieke karakteristike. Ukupna zapremina supljina. u podzemlj u se generalno razlikuju: prozracna zona iIi zona acracije i zona vode temeljnice iIi zona freatske vade (sI. Zona vode temeijnice iii freatskc vode nalaze se ispod prozraene zone. Ova definicija se odnosi na stijene sa intergranularnom poroznosti (nevezani sedimenti i poluvezane stijenegline).

neminovno naide na vodu. One stijene koje lahko propustaju podzemnu vodu nazivaju se hidrogeoloski kolektori za razliku od hidrogeoloskih izolatora koji su vodonepropusne stijene u kojima se ne moze formirati izdan. U krupnozrnim sljunkovima velicine pora dostizu I em pa i vise. Tipovi poroznosti.iz Heraka) Stepen ukupne poroznosti uzoraka u procentima za neku stijenu izracunava se prema formuli: n-stepen ukupne poroznosti uzorka stijene n _Vp XlOO(%) V V -ukupna zapremina uzorka stijene Vp-ukupna zapremina supljina u uzorku Dakle. rna gdje oni bili izvodeni u zoni prostiranja zbijenih izdani.!-pukotinska poroznost masivnih stijena (po Gillulyju i dr. Slika 78. zadrzavaju i propustaju podzemnu vodu.. U vezi stirn veca je i vodopropustljivost stijena. utoliko je manji olpor kretanju vode. ukupna kolicina vode u stijeni zavisi od stepena njene poroznosti.Izdani Izdanima se nazivaju sve geoloski znacajne akumulacije slobodnih podzemnih voda. Navedeni tipovi izdani prikazani su na sliei 79. Obzirom na vrstu poroznosti koja je zastupljena u stijeni gdje je formirana izdan razlikuju se razbijene i zbijene izdani.Butica) poloiaja zrna. bunare i druge prirodne i vjestacke vodne objekte. H-poroznost u krecnjaku zbog korozivnog pro. itd. D-uticaj granulomerrijskog SQstava i rasporeda zrna razlicite velicine. 140 141 .A-F-faktori poroznosti u granuliranim naslagama (A. 2-izdanska zona. iIi midan.{:irenja primarnih supljina. Medutim.bez obzira na njihovo porijeklo i geoloske uvjete u kojima se sada naJaze u Zemljinoj kori. Shematski prikazane izdani aJ razbijena izdan. Siozene izdani nastaju kombinacijim najmanje jedne zbijene i jedne razbijene izdani.E-utieaj eementacije meauzrnskih prostora.Ukoliko stijena propusta vodu to se naziva njenom propusnoscu iii permeabiinoscu. F-poroznost zrna). !reba istaci da propusnost stijena nije proporcionalna njihovoj poroznosti.Kretanje podzemne vode pod djejstvom sile gravitaeije moguce je sarno u porama superkapilamih veliCina (>0. Dakle izdani se formiraju u stijenama koje su sposobne da primaju. Zbog toga je njihova vodopropustljivost veca nego kod pijeskova. c)sloiena izdan. busenjem busotina. I-nadizdanska zona. ledinica kojom se definise vodopropusnost stijena " Slika 79.3. rn/sec.naziva se koeficijent filtracije iii koeficijent vodopropustijivosti. 5. rijeke. Razbijene izdani se formiraju u stijenama sa pukotinskom poroznos6u dok se zbijene izdani obrazuju u stijenarna sa intergranularnom (meduzrnskom) poroznoscu. G-porozna zona izmeau slivova lave. 3-hidrogeoloski izolator Dovoljno kompaktne vodene mase zbijenih izdani daju mogucnost da se kopanjem bunara. Ukoliko su vece dimenzije pora u stijenama. Stoga milao lokacija vodozabvatnih objekata u terenima sa zbijenim izdanima nema veCi znacaj. b)zbijena izdan. a izraiava se u emisec. Krupnozrni sljunkovi imaju poroznost 20-35 %.On se najces6e oznacava sa "k".Vodopropustljivost je neposredno ovisna od velicina i medusobne povezanosti pora kao i od napona koji uvjetuje laetanje vode. Naime gline imaju veliku poroznost (neke cak vetu od 50 %) ali su prakticno vodonepropusne zbog toga sto su pore taka male da se voda \eze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati. Cije su podzemne vode spojene u jedinstvenu vodenu masu. Voda iz izdani moze da hrani izvore.25mm).

3-nivo slobodne izdani i .2-hidrogeolo.osciJacije nivoa izdani) iz Vlahovic. 2. Najopstije hidrogeoloske karakteristike kolektora u kojem je formirana izdan prikazane su na slici 77.~~-=-:'-::':::'::-. U odnosu na zatvorene izdani. a na njihovo mjesto priticu svjeze vode najces':e sa povrsine Zemlje. jer su vode u njima nepokretne i po kolicini nepromjenljive.-- .::':.~. 1996 ) ( Arteske izdani su na najveeem dijelu svog prostranstva prekrivene povlatnim hidrogeoloskim izolatorom (sI..a lagano oticanje vode iz izdani praznjenje. Vode veeine otvorenih izdani stalno se smjenjuju. Priticanje svjeze vode u izdan naziva se prihranjivanje.a najcesee u dubinama 50 do 300 m. 5. uspjesnost lociranja vodozahvatnih objekata u razbijenim izdanima.·~E~~~~ ':'.-~~ --~~-. Kada se izvede busotina iii bunar na dijelu terena cIJa se povrsma nalazi hipsometrijski nize od pijezometrijskog nivoa. Prihranjivanje izdani vodom iz atmosferskih 142 143 .''''. Shematski prika:: slobodne izdani (I-minimalni vadostaj rijeke. Ona se obicno krece od nekoliko cm do 2 m. ~:. Artdka izdan (l-hidrogeoloski kolektor. 6-subarteski nivo)(iz Viahovic. Slika 81.bez obzira sto su ti objekti zasli u stijensku masu dublje od nivoa izdani.~. - --'~ ..pfjezomelarski nivo. Pri istrazivanju vode u sloienim izdanima busotine treba postavljati u dijelu na kojem je zastupljena izdan zbijenog tipa. Otvorene izdani formiraju se u otvorenim hidrogeoloskim kolektorima koji su cije10m gornjom povrsinom iii jednim njenim dijelom vezani za povrsinu terena.Taj dio naziva se subarterski dio izdani. - . Izdanska zona formirana je u naJl11Zlm dijelovima hidrogeoloskog kolektora.a nivo izdani u njemu je subarteski nivo izdani.__ '-I":--~ .vki fIoialor. Siobodne izdani po cijelom svom prostranstvu nemaju povlatni hidrogeoloski izolator. Prema tome. Debljina i oblik ovog pojasa zavisi od duiine i izgleda kapilarnih pora. i sto se u njihovom susjedstvu nalaze busotine iIi bunari sa vodorn. ~ __~ I~~_.. Na osnovu uzajamnog polozaja hidrogeoloskih izoiatora i kolektora mogu se formirati dvije osnovne hidraulicke vrste izdani: zatvorene i otvorene. 1996 ) Vertikalna komponenta hidraulickog pritiska u arteskim izdanima naziva se pijezometarski pritisak. Slika 80.1h. Na dijelovirna arteskih izdani gdje je povrsina terena hipsometrijski VIsa od pijezometarskog nivoa. >. --..U zoni prostiranja razbijenih izdani ne mora se uvijek naiCi na izdansku vodu.~ __ . narocito u slabije poroznim stijenskim masama sa rijetkim vodenim zicama zavisi i od slucajnosti da Ii ce se njima presjeci iii ne nek.:0:.~. Njihov hidraulicki mehanizam je ustaijen. dok se nivo do koga dopire arteski pritisak naziva pijezometarski nivo. U njma je hidraulicki mehanizam promjenjljiv.Kapilarni pojas obrazuje se u kapilarnim i sUbkapilarnim porama neposredno iznad slobodne povrsine izdani. Arteske izdani javljaju se u dubinama od nekoliko metara do 2 km. dok se nadizdanska zona rasprostire izmedu izdanske zone i povrsine terena. Oscilacije nivoa slobodne povrsine izdani uslovljavaju i oscilacije kapilarnog pojasa. . Po tom karakteristicnom svojstvu one su j dobile naziv slobodne izdani (sI.. a povrsina izdani moze da oscilira slobodno u vertikalnom pravcu..-:~.. Zatvorene izdani obuhvacene su sa svih strana hidrauluckim izolatorima.U njima nivo izdani moze slobodno da oscilira sve do same povrsine lerena.--- .80). One sto su jedno vrijeme cinile izdan lagano olieu negdje prema Zemljinoj povrsini. Podinu hidrogeoloskom kolektoru cini glina kao vodonepropusna podloga.maksimalni vodostaj rifeke. otorene izdani su znatno vise zastupljene i imaju znatno veei prakticni znacaj. voda iz arteske izdani izbija pod pritiskom na povrsini terena i dostiie visi nivo od same povrsine terena.81). Prema hidraulickim karakteristikama otvorene izdani mogu biti slobodne i arteske.§*~~=-~~~" '. od vodenih ogranaka... izdanska voda ne moze izbiti na povrsinu terena. Tek po otvaranju nekog dljeia hidrogeoloskog kolektora djelatnoscu covjeka iii erozijom vode iz zatvorenih izdani mogu da se krecu iii eksploatisu.

3 do 0. Pri laminamom kretanju strujnice vode su medusobno paralelne. Dimenzije depresione kupe a saglasno tome radijus uticaja i veliCine snizenja (visine kupe). Radijus bazisa depresione kupe naziva se radiju. ?C '" r_______ c~ r~ ~--~---. 4-hidrogeoloski izolator. sa visim nivoom. rezimu filtracije. Masa te vode koja se krece obrazuje filtradoni tok. 3-izdan.-:--' ~. Obrazovanje depresione kupe izaziva odstupanje toka podzemne vode od prirodnog pravea. R-radUlis lltic(?ia (depresione kupe).Toll1 prilikom snizava se nivo izdani (podzemne vode) obrazujuci oko mjesta crpljenja udllbljenje u izdani kaa sto je prikazano na slici 82.~ - ~ ~ '~r . koje se medusobno priblizavaju prema dnu bunara iii busotine. 144 Odredivanje granica depresione kupe ima veliki prakticn.zlike hidraulickih pritisaka tj.' .._r- r~' -.itd. U vecini slucajeva podzemne vode se kretu. U mnogim slucajevima javljaju se manje promjene sto se u praksi moze zanemariti.--' . Pri ustaljenom kretanju svi elementi filtracionog toka (brzina..-___.. infiltracija otpadnih i industrijskih voda i dr. koje prodiru koncentrisano kroz ponore u podzemlje.Ovaj tip kretanja vode u s\ienama javlja se relativno rijetko. -_ ~ _ --.) ne mjenjaju se tokom vremena.-~ /'-. znacaj pri procjenama filtracionih svojstava stijena i uslova ugradnje uredaja za vodosnabdijevanje i dr. Crpljenjem se izdanske vode iz bunara izdizu na povrsinu terena pornocu raznih uredaja.Laminamo kretanje zastupljeno je ne samo u stijenama meduzrnske poroznosti vee i u ispucalim stijenama u kojima koeficijenti vodopropustljivosti ne prelaze 0. Kretanje podzemnih voda vrs! se pri postojanju ra..3 do 0. drenaZa. Praznjenje izdani moze biti i prcka vegetacije koja svojim korjenjem dopire do kapilarnog pojasa nadizdanske zone i iz njega se snabdijeva vodorn za svoje zivotne procese.taloga iii iz povrsinskih voda 113jcesce je difuzno. S-sniZenje nivoa vode u bunaru iii busotini. Ono predstavlja faktor koji ne samo da remeti prirodni rezim izdani. sn prirodno i vjestacko praznjenje. ovise 0 vodopropustljivosti tvorevina. Bitno se razlikuju dva naCllla vjestackog praznJenja izdani: gravitaciono ocjedivanje i crpljenjc.. medu njima osnovn.Vjestacko praznjenje izdani vrse Ijudi. Kretanje podzemnih voda postaje promjenljivo tj.4 cmlsec.~~~c. Zakoni kretanja podzemnih voda koriste se pri hidrogeoloskim proucavanjima zahvata podzemnih voda. Prj filtraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore koje su potpuno ispunjene vodom.. kolicina. uticaja.njenje izdani vrsi se kroz izvore iii druge vidove izliva. __ ___ ___ r__ . pravac i dr. Filtracioni tok je promjenljiv ako se njegovi elementi mjenjaju kako u prostoru.U stjenama sa krupnim porama i pukotinama Ciji su koeficijenti vodopropustljivosti veti od 0.f . Pri infiltraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore djelimicno ispunjene vazduhom iIi vodenom parom. Kod malo propustljivih glina kupe su uske sa malim radijusima uticaja. Jedino u izdani razbijenog tipa koja iina mnoge supljinc (u karstnin1 predjelima) moze mjestimicno lzaan da se prihranjuje velikim koliCinama povrsinskih voda i2 rijeka ponornica.U vertikaluom presjeku graniee depresione kupe predstavljene su depresionim krivim. Filtracioni tokovi podzemne vode medusobno se razlikuju po nacinu kretanja. Prj gravitacionom ocjedivanju vjestackim uredajima se omogucava izdanskilTI vodan1a da pod djejstvorn gravitacije izbijaju na povrsinu terena.vec cesto mijenja i cjelokupan hidraulicki mehanizam izdani. U torn slucaju voda sa povrsine terena ponire u hidrogeoloski kolektor kroz bezbroj pora..4 cm/sec. hidraulickom stanju.~~ Slika 82. Prirodno praz. razlike nivoa slobodne povrsine izdani. tako i tokom vremena. Podzemne vode se mogu kretati kroz stijene u obliku infiltracije iii filtracije. Ovo udllbljenje naziva se depresiona kupa.kretanje vode u pojedinim slucajevima moze biti turbulentuo pri cemu se strujnice vode medusobno sijeku.. crpljenje vodom. Pri tome se kretanje vrsi od mjesta sa vecim pritiskom tj. ka ~ 145 ..zadobija promjenljiv karakter pod djejstvom razlicitih prirodnih i tehnickih cinilaca (neravno~erna infiltracija atmosferskih taloga. Za praktiCne svrhe koriste se jednacine za priblimo odredivanje velicina radijusa uticaja. rezervi itd. H-debljina izdant) Horizontalna projekcija depresione kupe ima priblizno krumi oblik. imajn siroke kupe sa velikim radijusima uticaja. kretanja podzemnih voda naziva se dinamika podzemnih voda. a dio hidrogeologije u kojem se izucavaju zakonomjernost. _ ____ . Praznjenjc slobodnih izdani moze se vrsiti na vise nacina.Dobro vodopropustljivi sljunak i pijesak kod kojih je manje trenje vode i cestiea. Kretanje podzemnih voda moze biti u.).taljeno i promjenljivo.Depresiona kupa nastala crp(je'?iem podzemne vodc (l-nivo podzemne vode: 2-depresiona kriv(l. _ r____ _ ~ --. Po karakteru kretanje podzemnih voda moze biti laminarno i turbulentno.

pri cemu se rade hidrogeoloske karte u mjerilu 1:25 000 iIi 1:50 000.5. Organske materije vjestackog porijekla pOlicu najveCim dijclom iz smetljisla. Za upoznavanJe hidrogeoloskih osobina slijenskih masa treba dobra poznavati litostratigrafske karakteristike stijena i njihov polozaj u prostoru (5 obzirom na tektoniku). za izvedbu hidrolehnickih objekata. seoskih i industrijskih otpadnih voda. kolera i dr. U pijesku i sljunku preCis6avanje je razliCito u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Najopasnije po zdravlje Ijudi je zagadivanje izdanskih voda materijarna organskog porijekla. iii se tretiraju kao stetne pa ih stoga treba odstraniti. Kada su podzemne vode sletne. Prirodni zagadivaCi organskog porjekla nalaze se vee na samoj povrsini terena. . 1:200 000 i manjc). Podzemne vode se istrazuju za potrebe vodosnabdijevanja naselja i industrijskih objekata. Hidrogeoloska istraiivanja mogu biti: prospekcijska (orijentaciona). dok neorganske materije vjestackog porjekla dospjevaju u podzemne vode najcesce iz gradskih. naroCito ako se smzavanje vrS! crpljenjem iz vodozahvatnih objekata. Na osnovu dobivenih podataka. odvodnje sa saobracajnica i 51.). Medutim kretanje izdanskih voda kroz ove sedimente kolicinski je vrlo malo i uz to vrlo sporo. regionalna (opsta) i detaijna. Rezultati detaljnih hidrogcoloskih istrazivanja graficki se ucrtavaju na karte u mjerilu 1:25 000 do 1:500.mjestima sa nizim pritiskom odnosno nizim nivoom podzen1ne vode.hidrogeoloska istrazivanja treba da rezultiraju spoznajarna 0: odnosu izmedu povrsinskih i podzemnih voda. Rezultati prospekcijskih istraiivanja prikazuju se graficki na kartama malih razmjera (l: 100 000. za potrebe izgradnje hidrolehnickih objekata. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se radi rjcsavanja nekog prakticnog problema i pri tom geoloski odnosi istrazivanog podrucja u cjelosti moraju biti poznati. a treba da budu zavrsena i regionalna hidrogeoloska istrazivanja. U ovakvim istrazivanjima upotrebljava se osnovna geoloska karta i svi geoloski. saobracajnica i drugih slozenih inZcnjerskih objekata. neorganskog iii orgamkog porijekla. pri cemu je za izbor metode bitno da Ii se podzemne vode istrazuju radi njihovog koristenja. za navodnjevanje i sJ. U njima se bakterioloski zagadene vode preCiste na duzini od oko 20cm. Pri kretanju kroz karstifikovane stjenske Hidrogeoloska istrazivanja obavljaju se u razlicite svrhe. U njima se preCiscavanje izvrsi pri filtracionom putu od 1 do 4m. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se prilikom rjesavanja problema vodosnabdijevanja. Najbolji prirodni precistaei su visoko plasliene (masne) gline.lama i stala. ovisno 0 potrebi. prograrniraju se regionalna i detaljna istrazivanja. dok je nizvodno prostiranje l1ll1ogostruko vece.4. Regionalna (opsta) hidrogeoloska istrazivanja su detaljnija. Opcenito. ali i ispod njegove povrsine. U najnepovoljnijim uvjetima zagadivaJ::\jem moze biti zahvacena izdan u okviru cjelokupne sabirne povrsine. Stepen preciscavanja zavisi od dimenzija pora u s1jenarna i od duzine predenog puta. Prospekcijska (orijentaciona) istrazivanja provode se na neistrazenim podrucjima radi dobivanja orijentacionih spoznaja 0 hidrogeoloskim prilikarna na terenu. podzemne vode dolaze u dodir sa materijama razlicitog porijekla.Uzvodno od mjesta zagadivanja prenosenje je kratko. ZagadivaCi mogu biti prirodnog iii vjestackog. za navodnjavanje i odvodnjavanje. te 0 hidrogeoloskim osobinama stijenskih masa. hidrogeoloski i ostali dostupni podaci koji su osnova za detaljna istrazivanja. 5. Ta razlika nivoa podzemne vode naziva se razlika pi. Neorganske materije prirodnog porijekla poticu od rastvorenih soli iz stjenskih masa kroz koje se krecu podzemne vode.iezomctarskog nivoa. istraiuju se u cilju isusivanja terena i temeljnih jama. Hidrogeoloska istrazivanja u grailevinarstvu 5. Rasprostiranje zagadivanja uslovljeno je pravcem kretanja izdanskih voda. ZagaUivanje izdanskih voda Tokom pronicanja i filtracije. a u dubljim . . rnase. Pri tome se stvaraju uslovi za zagadivanje izdanskih voda. dok je najmanji obim vezan za neposrednu okolinu mjesta zagadivanja. Na povrsini terena to su najcesce istruhli dijelovi biljaka iii uginulih zivotinja. Udaljavanjem od izvora zagadivanja vrs! se prirodno preciscavanje izdanskih voda. Oslale vrste gline i les su nesto slabiji preCistaCi. difterija. U takvim vodama nalazi se obilje bakterija zaraznih bolesti (zutica. djelovima osim nabrojanih jos i ugalj. cesto nije dovoljna ni duzina od 12 km za potpuno bakteriolosko preciscavanje izdanskih voda. TakO se kroz pijeskovito-sljunkovite flJecne sedimente preCiscavanje izvrsi na duzini od najmanje SOm u horizontalnom pravcu. a Sm u vertikalnom pravcu. Prodiranje zagadivanja u dubinu uslovljeno je snizavanjem nivoa izdani. odvodnje u rudnicima. ovisno 0 potrebi. septickih . To zahtijeva ne sarno prec:izno izradenu geolosku kartu i geoloske profile vee i rezultate ostalih izvedenih istrazivackih radova kao sto su podaci dobiveni istrainim busenjem sa 146 147 . dizenterija.

i n. kao i u fazi eksploatacije objekta. tako da se razlikuju stijene kao hidrogcoloske barijere (izoiatori) kao koiektori. geoloske procesc.le. narocito potresa.la pro. stanja. To ukazuje da je inzenjerska geologi.jezgrovanjem. Ako je kola terneljenja sarno djelirnicno u vodonosnom sloju. 148 149 .la pri izvedbi graclevinskih radova.tllJa KO. b) crpl.la i upotrebe prirodnih graclevinskih rnaterijala. 1z takvog fonda podataka hidrogeolog Inoze i_zdvoj iti odlike stijenske 111ase U OdllOSU na vodopropusnost i definisati smier (iii sm. Hidrogeoloske barijere Sll definisane nepropusnoscu i prostornim polozajem stijena.Isusivanjc tcmcljnih iskopa Aka se temeljna jat11IJ kopa u vodopropusnirn podrucjima. Prellla tOl11C\ prvi zadatak je isusiti temeljni iskop. koja proucava geolosku gradu. Na. abrazije.lcesce se prirnjenju. a hidrogeoloske kolektore cine propllsne stijene s intergranularnim i pukotinskim porozitetorn. sastava. Ovdje treba naglasiti da potpuno isusivan. 6. pri Ce!l1U je posebno vazno dobiti odgovore na piotan. stabilnosti izvedenih kosina zas. kao i cndodinamickih pojava. cesta se dogodi da se kroz zasjecene dijelove dobiva manji iii veCi pritok vode koja otezava izvodenje gra(tcvinskih ra<.lame crpljen. Nacin crpljenja zavisit ce od koliCine dotoka. Dakle.lem nije rnognce.lena . karakteristika i nvjeta nastanka i prostiran. erozije. geoloskih karakteristika stijenske mase i karakteristika temeljnog iskopa. odnosno vjerovatno6i pojave klizanja kosine iskopa.lalisticka naucna disciplina. potrebna su sazm. geofizicka i laboratorijska ispitivan.le zastitnih rn.la veoma bliska gradevinskim discipiinama: konstrukcijama.J tcn1eijc.lena.lavarna.le speci. strukture. odronjavanja.lihovog ponasan. a u fazi eksploatacije ugroza'i. razliCitim metodama mogu6e je postici snizenje nivoa podzemne vode i temcljenje obaviti n suhorn. Dobiveni rezultati osnova su za ocjenu rnognceg stcpena uticaja prirodnih geoloskih i naknadno izazvanih procesa i pojava na graclevinski objekt.6.la. Drugi zudatak sastoji SE' u projektovanju efikasnc odvodnje objekata radi sprecavanja dotoka vade u konlaktnu zonu temelj-stijena.la itd. veoma slozena pojava koja u konkretnom slucaju zavisi od prilika na terenu.le: a) otvoreno crpljenje iz gradevinske jame. 5. stepenu opasnosti od savremenih egzodinamickih proeesa i pojava (denudaci..la graclevinskog zahvata. mineralosko-petrografske i fizicko-rnehanicke karakteristike sti. ako . njenim rezultatima se definisu uvjeti gradnje.la gornjih dijelova litosfere te n.lerove! kretanja podzemne vode. koje 6e biti izazvane savremenim egzodinamickim i endodinarnickim procesima i po.enje iz cijevnih bunara postavl.leka i usjeka na povrsini. Da bi se Ijesenja isusivanja temeljnih iskopa mogia efikasno projektirati. sufozi. ispitivanja vodopropusnosti. klizanja.lena i terena za potrebe gradn.le kota ternei. kao i predvidan. predvidaju se promjene li terenu. Hidrogeoloska funkcija sti. ocito je da se osnova inzen.le: prirodnih geoloskih proeesa i pojava te proeesa i pojava izazvanirn gradevinskirn radovirna.le u graclevinarstvu.la 0: koliCini pretposli.rnogucnostima pronalaZen.la ljesava se izvedbom otvorenih kanala (drenova) koji vodn sknpljaju i odvode izvan podruc. stabilnosti kosina.lnih faktora.l\'ljenog dotoka vode U otvoreni iskop iz stij enske mase.lektirana ispod kote podine vodonosnog sloja. mogucnostima procjeclivanja povrsinskih voda i njihovoj pretpostavljenoj kolicini. u skiopu hidrogeoloskih karakteristika istraiivaTIog terena.ienih oko jame.le). a moze se provoditi na vise naCina. . Povrsinska odvodn. Zanimijivo je da su za postanak i razvoj inzenjerske geologije zaslillni upravo gradevinari..iov'l 11(1 tC111eijenju objekata.le. cime se snizava niva podzemne vode. opazanje pijezOlnetara.la rezllitiraju 1Z hidrogeoloskih istrazivanja.len.le. bokova i svodova podzernnih objekata. te podova. osipan.le temeljne . optimalnoj metodi i nacinu snizavanja nivoa podzemne vode~ odnosno isusivanju temeljnog iskopa za gradnju u kontaktnom podrucju.lerskogeoloskih istrazivanja svodi nu odreclivan.lihov odraz na graclevinski objck!.lena i rnehanici tla. mehanici sti. INZENJERSKA GEOLOGIJA Inzenjerska geologija .lera protiv eventualnih nepovol. koji traze od geologa podatke 0: cvrstoci i stabilnosti sti. Prihvativsi takvu definiciju i zadatak inzenjerske geologi.

uz ostale istrazivaeke radove. geoloske. tektonike. je u inzenjerskogeoloskom smislu definisati kvalitativne ali i kvantitativne karakteristike stijenske mase u terenn. izradu raskopa.Intenzivna gradevinska aktivnost eovjeka kroz stoljeea. Inzenjerskogeolosko kartiranje Prije pocetka terenskog rada prikupljaju se i proueavaju svi dostupni podaci 0 nekom terenu. To se naroeito odnosi na hidrogeologiju. izradi raskopa. dajc veoma vrijedne podatke. rezim. a naroCito slozenih i skupih gradevinskih objekata. Uzorci s terena.njihov postanak. jama. idejne projekte i glavne projekte objekata razliCite namjene. Metode istrazivanja za potrebe gradevinarstva Inzenjerskogeoloskim istraZivanjima treba odgovoriti na veliki broj pitanja u vezi definisanja uslova kojima treba udovoljiti pri izvedbi objekata.1. a omogucuju i spoznaje 0 nosivosti terena. hidrogeologije). i liZ odredena misljenja i sugestije. Inzenjerska geofizika svojim metodama i rezultatima taleoder doprinosi odredival1iu fizicko-mehanickih karakteristika stijena i terena predvidenih za gradevinske zahvate. Projekt istraZivanja sadrzi opee geografske.). mostova. a inzenjerska seizmologija proucavajuci seizmicke pojave i njihove posljediee. kao jedna od faza istraZivanje terena. pokrivenosti i prohodnosti. vrste eksploziva. hidrogeoloskih i geomorfoloskih pojava i sl. arhitekturi i skulptorstvu. Nesumnjivo da pri tome lstraZlvanja pocinju inzenjerskogeoloskim kartiranjem. upotrebe kamena i sl. neophodne za sto sigurniju gradnju u seizmicki aktivnim podruejima.a cilj im je omoguciti optimalan pristup planiranju i izvedbi radova. i tehnicku petrografiju.morfoloske.1. pomorskih i zrakoplovnih luka). potkopa 1 slieno. lnzenjerskogeoloska istrazivanja daju osnovu za idejna rjesenja. njegova dinamika i cjenovnik. Ta istraZivanja je nuzno shvatiti kao dio ukupnih raznovrsnih istraZivanja koja treba obaviti prije izgradnje nekog objekta. zeljezniekih. hidrografske i hidrolosko-klimatoloske podatke na terenu. kvalitet. predlaZu investitoru optimalan pristup izvedbi radova. istrainom busenju. koja proucava mineralosko-petrografska i tehnicka svojstva stijena i kamena i nai'in istrazivanja !ezista i mogucnosti primjene kamena i nevezanih scdimenata u gradevinarstvu. podvrgavaju se laboratorijskim ispitivanjima. u pogledu slozenosti. istraZivacko busenje. optimalnog naCina izvedbe radova. jer se obradom tih podataka dobiva stvaran uvid u strukturnogeolosku gradu istraZivanog podrueja.1. kao i procese koji nastaju u kamenu pod uticajem razlicitih faktora. Kod inzenjerskogeoloskog kartiranja analizira se fotogeoloska dokumentacija (fotoskice i avionski snimci). ali i razvoj novib primjenjenib naucnih disciplina. Interdisciplinarnim pristupom moguce 150 151 . koja proucava podzemne vode. egzodinamike. kolii'inu i djelovanje u podzemlju.. kOllstrukcijska slozenost objekata i potreba da se objekti izvedu na ponekad nestabilnim terenima i terenima teskim za izvodellje radova. strukture. PostojeCi podaci i rezultati dobiveni eventualno potrebnim rekognosciranjem terena daju sliku stepena teiine inzenjerskogeoloskih istrazivanja. InZenjerskogeoloska istrazivanja se nliZno rade za sve objekte jer daju rezultate Cija primjena u praksi bitno utice na pravovremeno eliminisanje moguCih negativnih uticaja terena na objekat. eiji rezultati uSl1lJeravaJu dalJnJe faze istrazivanja: geofizieka istraZivanja. treba obratiti pukotinama i pukotinskim sistemima. kosina zasjeka usjeka. petrografije. poremeceni i neporemeeeni. postojanje egzodinamickih geoloskih procesa i pojava. 6. istrazenosti. kartiranju zasjeka. ali i laboratorijskim ispitivanjima. lnzenjerskogeolosko kartiranje. inzenjerske seizmologije. Dobivene rezultate radni tim obraduje i interpretira. Posebnu paznju pri povrsinskom kartiranju terena i kartiranju jezgra istraZnih busotina. predhodi geofizickim istraZivanjima. endodinamike. raskopa is!. a uz to su vaZni rezultati laboratorijskih ispitivanja.. mineralogije. koje su dopunjavale podatke dobivene inzenjerskogeoloskim istrazivanjima. omogueili su razvoj metoda istrazivanja u inzenjerskoj geologiji. izboru alata. koja daje vrijedne podatke 0 inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena (sastav. omogucuju optimalno projektovanje i izvdebu prakticno svih. istraznih jama i sl. bez detaljnih akumulacijskih inZenjerskogeoloskih istraZivanja koja. morfologije. pri inzinjerskogeoloskim istrazivanjima treba koristiti rezultate ostalih geoloskih disciplina (stratigrafije. Uz to daje se pregled postojecih rezultata istraZivanja bitnih za definisanje inZenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena. tunela. mehanike tla). mehanizacije. Naravno. saobracajnica (cestovnih. kako bi se mogao izraditi cjelovit projekt istrazivanja. Nemoguee je zamisliti optimalno koncipiranje i izvedbu temelja bilo koje gradevine. ali i drugih disciplina koje pridonose istrazivanju terena za potrebe gradnje ( inzenjerske geofizike. okana. tehnieke petrografije. vijadukata. izradu istraZivackih zasjeka. brana i mezarja. . Zatim slijedi detaljan opis problematike i cilja istraZivanja i s tim u vezi i obim predvidenih istraZivanja. mehanike stijena. Je 6. umjetnih jezera.

.~z~"~z~jlo~ho~'~no~g. promjelllj i ve I lekSlUre I podloZne okrSavan·13 cYfSle. inienjerskogeoloska klasifikacija stijena za O/GK. koje se mogu koristiti u gradevinarstvu ili u druge svrhe.~'"='~=.. brece. kong!omerati i srednjel. siltiti pjescal'i. tektoniei. isprav(jeno i dopunjeno.75 ~~ E ii '" ~ "5-E. sastava ujednacenih fizickomehafllckih Prasina. ugJavnom sio-evile I 152 ·~·I ~ ~ E g ~ ii <n ~ 11 Slli~ijske krt' sihcifirane roznaci sli)ene druge or------------"---------------i"Ro~fu~~~. M.n. konglomerati nejedllOfodnost II pogJedu sastava i fizickomehanickih svoJstava '" finozmaste okamcnjcne gline. diiabazi i anizo(ropna sti'cnska masa 153 ... blokovi svoJ~tava Meke 1. 1: 100.75 Tvrde lc>!O GlinovHoklasticne Glme .. Klasti~ne sedimenlnc I [-"==-----1 Dobro slozene SIJlUlCi. lllcenjll (kod magmatskih) i skriljavosti (kod metamorfhih) . haht Organogene Vulkano-klasticne kamen.S E Plasticne JO>lc<O. Sumiranjem podataka izdvajaju se zone prema ugrozenosti savremenim egzodinamickim (i tchnogenim) procesima i pojavama. ali stiJene. krsje.RISTI I KE Rastresite Stijene promjenljivog petrograt:~kog i granulometrijskog. karakteristikama litoloskih jedinica.rna '" krupnozrna '" Karbonatne I ! iZraZena tekstuma pukotinska anizotropllos( sliJenske mase stijene vapnencl.Kartiranjern se. liZ unosenje podataka iz postojece seizmicke karte 0 seizmickoj aktivnosti.. najveca se paznja posvecuJe sloievitosti (kod sedimentnih stijena).< 0. dobijaju podaei 0 odnosima izmedu razlicitih litoloskih kompleksa. Ie -indeks konzistencije) RAZRED I PODRAZRED I I BITNE INZ. valutice. lravertllli dolomiti. brece. Kod odredivanja struktllrno-tektonskih karakteristika. pukotinama i pukotinskirn sistemima. Stijene se klasificiraju prema Uputstvu za izradll osnovne inzenjerskogeoloske karte (tabela 7) Tabela 7. Istrazivanje tektonskih karakteristika sadrzi narocito elemente i karakteristike rasjeda.. anhidri!..-.EN. te ispllcalosti (kod svih stijena). I mrki lIg1Jen. pojavama nemetalicnih mineralnih sirovina. te bore i sve pratece manifestacije do kojih je zbog boranja doslo. stanju stjenske rnase. prema intezitetu okrsenosti i prema stepenu stabiinosti. !apori.1 Vulkanogenosedil!lelllnc ~scari okamenjcni lapori. ligult i trese! piroklaSli!i tufovi I vulkanske pooiozne fizickohelllijskim prom'enama podiozne proceSlma oksida~ nehomogene nejednorodne I I i-·-------rb~"~"'------!_'''~.. lapor.--------t-.lERSKOGEO I INZEN.JERSKOG 'I LOSKE JED!NICE EOLOSKE KARAKTf. rasjednih zona i neotektonskih kretanja. 1988.'. koje imaju znacenje za ukupnu inzenjerskogeolosku sliku terena.. rudnim pojavama. pratecih plikotina. egzodinamickim geoloskirn pojavama i njihovom eventualnom napredovanju te hidrogeoloskim i geomorfoloskim pojavama. pijesci Zbiiene Siabo slozene I stuene I I ' -_ _ _ _ _ _.000 (preuzeto i=: [}pulstva za izradu DICK. sedimentne slijene '" Z '" ~ --_J '-' Slijene razlititih struklUmotekstumih fizickomehanickih sv~tava I I Suliatne I haloidne gips. nairne.=_j Slijene podlozne Karbollatnc okrSavanju gliuc i Japori Jako jzrn1ena anizotropnos! i finozmaSle sredn jezrna sle i krupnozrna pjdcari.

.J. amfibolski kvarciti.·d..":l1"..§ I \ o " "'.... ..ct:" ... !...GeotIzicka istrazivanja Temeljne geofizicke metode...... argilosisti.... mermer.M..' 10<101. I ....."an 1CZi::~ ~'..tt..2.-.. menneri ..."\I~ .. dijabazi Graniti....F-::o:. .71i Vulkanske daciti. su seizmicke i geoeiektricne te razliCita mjerenja u istraZnim busotinama.. ..&n""..iI..~j<.. '"= !""'>rtc~i... Neki vaZni simboli koji se koriste pri izradi inzenjerskogeoloske karte prikazani su na sliei 83...al .. peridotiti 1 . ~·'~ d.... n. trahitl.....''''' ·!I........lncl..'...."'.. "krko. j. "". ~ri hrcl'e '"i<·""... andeziti.lb<'f'#I'rii~ "'t>1'W.. Neki simboli u inienjerskogeoloJkoj karli (iz Uputstva::a izradu OfGK.Ij""i ..l><l>r.. skriljci.>naJS!.... l~ -:: : :.:!....K""i i tn~.. Slika 83.g<:<-><:kklTi&tiI! ~ .• ..~~ '" E ndkri!jave karbonatne mermen· preteZllo homogene am:zotropne stijene ujednacenih fizickomehanickih svo'stava jako iZraZena pukolinska anizotropnost cvrste.tI fu~:3J r i .::1 ~ 0 0 "' i5 .~.. <><In>'oi'''''''"''j . .e!1 ~.. zeleni skrilici Amfiboliti.c... .·Ii" 1\:- . ffi'b'0~ -f>/J.~ _f'<'£'C""""" oil.i.-..x~ ... ...... s vafuim grafickim prilozima i dokumentaeijom. 1988) 6.!!J J!':. ~ w.....AAU r>trc'"" ~ i».nam... dior!u. <Joi>.-.. t""d""" ... dok se podredeno u tu svrhu koriste magnetometrijska mjerenja...-c... :-. Na osnovu razliCitosti lih brzina..1Wstil..r" I.K>!{ """00 .j" w#~ ..k i<iu.-.•• .. Svaku inzenjerskogeolosku kartu prate profili i odgovarajuci tekstualni dio (turnac). korni!i.."l:~·. Seizmicke mctode baziraju se na vjestackom izazivanju elasticnih valova i odredivanju njihove brzine sirenja kroz materijale koji se istrazuju.J.~l" miiti......f' .l . bazalti.alC'i tt'<l..tc"~ij. koje se primjenjuju za ejelovitije upoznavanje karakteristika stijenske mase radi izvedbe nekog inzenjerskog objekta. filiti.§§El '"'.. " ""'''i'' . P1Ulonske " Autometamorfne Kontaktnomelamorfne skriljave simozrnaste skriljave kmpnozmastc ~ I serpentinili skarni... b.. li... n<::~ ."'...•.....-. . at .c."..~"" ".::rtOui f.... .'<. masivne iii Irakaste teksture jako izraiena anizotropnost u vezi sa stnlklurnotekslUrnim fizickomehaniekim svoistvima Stijene heterogenog sastava pukotinskom anizotronnos\.. i.i.. ....."tlj.10_11 ...o~i mi...1.lI 1. ~.."...j .. I "'f' .<>j .. t.. ~ •..1ffijITIiijl ~~ lIk. gabri.'"'''' ___ . u podzemlju se mogu 154 155 .""~ III...

Na temelju podataka tih mjerenja moguce je detaljno litolosko rasclanjivanje nabusenih materijala. horizontalno. odnosno u samoj slijeni iii na stijeni kakva je u prirodi. Metoda eiektricnog olpora bazira se na Cinjenici da pojedine vrste stijena imaju razlicite velieine specifienog olpora. pa se ponekad koristi u istraZivanju za projektovanje obalskih gradevina. otpor prema busenju. llsn1jereno ). smjeru busenja ( vertikalno. sto je veoma bitno pri temeJjenju i izvedbi podzemnih radova. koso. IstraZivacki zasjeci i usjeci izvode se na 156 157 . Otkrivke se koriste u terenu s tankim rastresitim pOkrivacem u cilju neposrednog uvida u karakteristike rastresitog materijala i njegove debljine i stijene koja nam je. Istrafno busenje i raskopi lstraillo busenje svrstava se medu najuniverzalnije istrazivacke radove jeT se tim naCinom istrazivanja dobiva mnostvo razliCitih podataka vaZnih za projektovanje i izvedbu inzenjerskih objekata. prOIl1Htranje oscilacija podzen1ne vade ( pijezoluetar ). pomo6u otkrivki. a zavrsni prom obicno iznosi 86 nun. uzimanje uzoraka vode. nlJcrenja. Osnovne dvije seizmicke metode su rcfrakcijska i refleksijska. elektrohemijski procesi u nekim rudnim lezistima i slieni uzroci. Elektromagnetska mctoda bazira se na upotrebi struja i pojava indukcije u vidljivim materijalima pod zemljom. Ovisno 0 potrebi. Radni proces se pri busenju dijeli prema: pogonu ( rUCHO i filotornO ).izdvajati materijali razlicitih karakteristika. naCinu iznoscnja 11lmerijala s dna busotine ( bez ispiranja-na ispuh. Opcenito daje pouzdane podatke ondje gdje su razlike specificnih elektrienih otpora istraZivanih materijala velike. potencijal. 6. pripadna radioaktivnost. Pogodna je za odredivanje podrucja slabijih fizicko-mehanickih karakteristika u tvrstim stijenama (npr. odnosnQ odredivanje tokova podzemnih voda. a pouzdane podatke daje u istraZivanju nekih rudnih lezista. vodopropusnosti itd. Refleksijska metoda nalazi osnovnu primjenu u istraZivanju de1:iljeg podzemlja.krecnjacima i dolomitima ). a izazivaju ih. u busotinama se mjeri specificni elektricni otpor. trenje pri protjecal1ju podzemne vode. To suo debljina nekonsolidovanih materijala do cvrste stijene. a 1110ze posluziti 1 za f<lzlicita geofizlcka. brzina elastienih valova. Izvedena busotina moze sluziti za ispitivanje vodopropusnosti. izmedu ostalog. odabrani uzorci se ispituju u laboratoriji. Geoelektricne metode koje se koriste u gradevinarstvu suo metoda elektricnog otpora.s jezgrom iii bez jezgra ). \TSenje bojenja. Radi postizanja sto potpunijih spoznaja 0 karakteristikama slijenske rnase. za odredivanje pojava vodonosnih sljunaka u glinama i s1. kvalitet stijenske mase i debljina trosnog dijela na njezinoj povrsini. nagib slojeva itd.3. vrste i ugao nagiba pukotina. zatirn jc 1110guce odredivanje . Da bi se sva navedena istrazivanja nlog1a izvesti ( iii nek. zatim u istraZivanju vode i lezista glina. lstrazivackim raskopima. istraZivackih zasjeka i usjeka.1. dobiva se mogucnost promatranja i mjerenja dijelova stijenske mase u njihovom prirodnom okruzenju. Metoda spontanog potencijala bazira se na mjerenju potencijala koji postoje ispod povrsine. u prirodnim uvjetima. Refrakcijskom metodom pouzdano se mogu odrediti karakteristike naslaga do dubine na kojoj objekt ima uticaja na stijenu. za TV i slereofotografsku karotazu itd. ovisno 0 zadatku i potrebl ). ugao nagiba slojeva. debljina sedimenata za koje su karakteristicne male brzine "irenja elasticnih valova radi seizmicke mikrorejonizacije. dubina i oblik klizne plohe klizista. njihovu sirinu i ispunu. Primjenjuje se u gradevinarstvu za odredivanje trosnih i razlomljenih podrucja u evrstim stijenama. osnovni je uvjet da busotina bude pra:vilno izvedena. tacne dubine promjene materijala razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. istraZivackih jama i istraZivackih potkopa. udarno rotaelono ).gama-gama karotaZa ). elektromagnetska metoda i metoda spontanog potencijala. Prj busenju za potrebe gradevinarstva. i mjestu rada ( s povrsine. stepen razlomljenosti jezgra. naCinu rada (udarno. Kroz busotine se injektira smjesa za zatvarunje pukotina. s ispiranjem .a od njih. poroznosti.Moze pruziti i podatke 0 debljini nekonsolidovanih sedimenata na dnu mora. jamsko ). nedostupna promatranju i mjerenju in situ. Zato se ova metoda primjenjuje pri istraZivanju rudnih lezista i tokova podzemnih voda te pri odredivanju gubitaka vode iz akumulacije u krsu. Neka se ispitivanja obavljaju in situ. Pri tome treba odrediti vrstu naslaga kroz koje je buseno. 116 mm i 101 mm. rOiaciono. apsorpcija gama-zraka ( tzv. zatim za istraZivanja naJazista gradevinskih materijala i odredivanje eksploatibilnih nasJaga. Obrada reznitata busenja pocinje determinacijom jezgra i odvajanjem njegovih dijelova za laboratorijska ispitivanja. uglavnom se koriste promi busenja 131 mm.

a odreduje se fonnulom: 6. uz pomoe poveeala. prikazana je jediniena zapremina zapreminom evrste faze i zapreminom pora i supljina. gdje su: y. strukturi i teksturi stijene. drugih mehaniekih karakteristika stijena. Gustoea je odnos mase evrste faze prema ukupnoj zapremini ( volumenu ).1. uz proucavanje karakteristika stijenske rnase. uticaja vode. Ova metoda se prvenstveno koristi za odredivanje nacina temeljenja i karakteristika temeljne stijene kod izvedbi nadogradnji na postojecim objektima. leda. Prostorua masa oznacava odnos cvrste faze prema ukupnoj zapremini uzorka zajedno sa supljinama.petrografska svojstva stijena ispituju se makroskopski. Analizom mineralnog sastava odreduju se bitni. mehanicko . 6.1. bez supljina. Istrazivacke jame izvode se u cilju uzimanja neporemecenih uzoraka za laboratorijska ispitivanja.prostorna masa (g/em 3 ) mo -masa cvrste faze (g) V -ukupna zapremina uzorka (em3 ) Slikom 84.Mineralosko . bubrenje. itd.. toplotna provodljivost. ali i istrailvacko busenje u podzemlju. . strukturi i teksturi.gustoca ( g/cm 3 ) mo . Ovim radovima se.1. te uvida u dublje dijelove stijenske mase. boja. njihova zastupljenost. radioaktivnost i Ijepljivost. svjezina i eventualni stetni sastojci.petrografske karakteristike Kod odredivanja mineralosko .ta i za istraZivanje terena na pregradnim profilima kod projektiranja brana.masa cvrste faze (g ) Vo . stisljivost. odnosno oni minerali koji svojim promjenama rnogu negativno djelovati na ukupna svojstva stijene. stijene sa 158 159 .4. . sporedni i akcesorni minerali. habanja. gdje su: y. Osnovne karakteristike stijena u pogledu njihove upotrebljivosti u gradevinarstvu direktno ovise 0 mineralnom sastavu.1. omogucava dreniranje podzemnih voda.tehnoloskih karakteristika. Fizicke karakteristike Medu fiziCkim karakteristikama stijena bitnu ulogu imaju gustoea. speeifiena tezina. a izracunava se pomocu izraza: 6.petrografskih karakteristika. uglavnom kod istrazivackih radova. polarizacijskim mikroskopom. Mineralosko . postojanost. tvrdoce. Mineralosko petrografske karakteristike bitne su sa stajalista cvrstoce.4.petrografskih karakteristika. ( zapreminska tdina ).4. radi saniranja klizi. vodopropusnost. velika se painja posvecuje mineralnom sastavu. . Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko ispitivanje U sklopu inzenjerskogeoloskih istraZivanja stijena kamena obavljaju se laboratorijska ispitivanja u cilju odredivanja: mineralosko . IstraZivacki potkopi izvode se na strmim padinama. prostorna masa.zapremina evrste faze ( em3 ) Kod cvrstih stijena gustoca ovisi direktno od mineralnog sastava stijena.2. poroznost. fizickih karakteristika. vatre i hemijski agresivnih supstaneija na stijene i kamen.padinama u svim vrstama stijena.

deformaeija uzorka (rn) h . H. a bitno utice na slijeganje tcrena ispod gradevinskog objekta.-H2. 161 .0-20. stepenu zasi6enosti vodom. ali su praktieno vodonepropusne. V -ukupna zaprernina uzorka u prirodnom stanju (em3 ) o poroznosti ovise tehnicka i akusticka svojstva kamena. Kod po1uvezanih stijena stisljivost ovisi 0 mineralnom sastavu. Nairne.i) .0 5.0 vise od 20. Nevezane stijene imaju malu stisljivost. a nize vrijednosti su karakteristike nekih travertina. A' H -H 3 1 2 (m Is) L gdje suo Q . itd. LI.re1ativna deformaeija Stis1jivost se odreduje u neporemecenorn uzorku u edornetru.supljine v v. otpomost na smrzavanje i s1. U praksi se za odredivanje vodopropusnosti. naCinu i brzini optereeenja.0 1. Vodopropusnost iii permeabilnost oznaeava rnogucnost stijene da propusta vodu.5 2.0-10. poroznosti. Jedinicna zapremina stijene (V) sa zapreminom (.0 10. koji se racuna pomocu izraza: Prostorna masa stijena ovisi 0 nj ihovom mineralnorn sastavu i sadrzaju sup1jina.razlika visine vode u posmatranim presjecima (m).h . korlsti Darcyjev zakon filtracije prema izrazu: gdje suo n-poroznos! (%) V p-zaprernina pora (em3 ) .Najvise vrsta kamena koji se koristi u gradevinarstvu ima prostornu masu od 2.prirast pritiska (kN/rn2). Kategorizacija kamena prema poroznosti (prema Crnkovi6 Sarie.5 g/cm 3 do 3 g/cm 3 . odnosno laminarnog teeenja podzemne vode u pijeseima i slienim materijalima. pod pritiskorn.hIh Vp gdje suo Mv . upijanje vode. Ovisno 0 poroznosti karnen se kategorizira u sest grupa (tabela 8).5-5. a ovisno je 0 granulometrijskom sastavu. vcoma poroznih krecnjaka itd.hIh . iz Sestanovie 1993 KATEGORIJA KAMEN A Kornpaktan Dobro porozan Umjereno porozan Dosta porozan Jako porozan Ekstremno porozan POROZNOST(%) rnanje od 1. Tabela 8. Kvantitativni pokazate1j stis1jivosti je modul stisijivosti. jer su pore tako malene da se voda veze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati.0-2."vrste faze (Va) i zapreminom supljina (VpJ Stisijivost oznacava svojstvo stijene da srnanJuJe zapreminu dje10vanjem vanjskih faktora.koeficijent filtraeije ( mls ) A .povrsina popreenog presjeka vodonosnog sloja ( m 2 ).kolieina vode koja protice kroz stijenu ujedinici vremena (m3/s). ali nije proporcionalno poroznosti. Ll. =~kN/m2 Ll. uz sprecavanje boenog sirenja uzorka. mineraloskirn karakteristikama i strukturi. To svojstvo ovisi 0 ve1ieini pora i njihovoj povezanosti u stijeni. gline irnaju veliku poroznos! ( neke eak i veeu od 50 % ). slijeganje se brzo realizira. a izrazava se u procentima prerna formuli: n = -yXIOO(%) M .0 160 Q = k.modu1 stis1jivosti (kN/rn2). Poroznos! oznacava odnos zapremine svih supljina prcma ukupnoj zapremini uzorka u prirodnom stanju. k . cvrsta Slika 84.visina uzorka (rn) Ll.

koju kamen prima radioaktivnim zracenjem okoline. Boja stijene ovisi 0 njenom mineralnom sastavu. kamen je. Shematizirani prikaz Darcyjevog pokusa Kod izgradnje brana i akumulacija. a rezultat je reflaksije svjetlosnih zraka odgovarajuce talasne 162 duzine s njene povrsine. sto ukazuje na nuinost odredjivanja njihove kompatibilnosti u pogledu toplotnog koeficijenta linearnog sirenja. Nova metodologija proucavanja Ijepljivosti poluvezanih sedimenata omogucila je da se dode do zakljucka da Ijepljivost glina raste s povecanjem sadrzine vode i spoljailnjeg opterecenja. tako i mehanizacijom. Shematizirani prikaz Dareyjevog pokusa. prirode materijala i povrsine kontakta predmeta za koji se vrsi Ijepljenje. Ovo svojstvo posjeduju sve vrste stijenskih masa. opcenito. a kod montmorilonita (bitan mineral u bentonitskim glinama. kobalta. Radioaktivnost je obiljezje stijena koje u sebi sadrze radioaktivne minerale. U tehnickoj primjeni karnena bitna je inducirana radioaktivnost. Iskustveni podaci svjedoce da je stijena zrnaste strukture i homogene teksture u pogledu toplotne provodljivosti gotovo izotropna. Povecanje volumena iznosi od 25% do 80%. Stepen bubrenja definise se izrazom: B. nego okomito na njih).dliZina puta filtracije ( m ). vlaznosti i glatkoCi povrsine. 163 . a najizraienije kod poluvezanih sedimenata.L . treba veliku painju posvetiti izboru materijala za izradu glinenih jezgri i ekrana brana te izvedbi tunela u glinovitim stijenama. svjezini i velicini mineral a. Ipak. ispituje se vodopropusnost (VDP) stijena utiskivanjem vode pod pritiskom u istraznu busotinu. Za primjenu u gradjevinarstvu. mada treba pravilno valorizovati i veoma vazna svojstva prirodnih pigmenata. kojim se objasnjava laminami tok vode u presjeeima. mangana i elemenata rijetkih zemaija. ono je najmanje i prakticno zanemarljivo kod cvrstih stijena. Topiotna provodljivost stijena ovisi 0 mineraloskom sastavu. poput cirkona s radioaktivnim torijem. Deformacije koje nastaju povecanjem i snizenjem temperature karnena treba uzimati u obzir kad se karnen ugradjuje s drugim materijalima. boja karnena u vecini slucajeva ima odlucujuCi utieaj. Maksimalna vrijednost Ijepljivosti dostize se pri najvecoj molekularnoj vlainosti. u cemu. a uzrokovano je karakteristikarna minerala glina i mogucnostima. Pojava Ijepljivosti kod stijena predstavlja jedan od Cinilaca koji odredjuju uvjete izvodjenja radova kako rucnim alatom. 85.000 kN/m2 . kao i stepen smanjenja efekata rada. jonske zamjene. Ovo svojstvo simi i za proejenu prohodnosti vozila na raskvasenim terenima. glinesklone bubrenju mogu inicirati nastanak klizista.stepen bubrenja VB . imajuci pri tome u vidu stepen njihove stabilnosti.volumen uzorka prije bubrenja Pri bubrenju moze nastati pritisak od 300 do 1. v dotok Slika85. Jediniea koja definise gubitak I litra vode u 1 minuti na I m dmni busotine pod pritiskom od 1x I 06 Pa (uz odriavanje pritiska od najmanje 10 minuta) naziva se I Lugeon. a da su plocaste i skriljave stijene anizotropne (provodljivost toplote bolja je u smjeru povrsina skriljavosti i slojevitosti. Ljepljivost poluvezanih sedimenata zavisi od karakteristika pome vode koja se nalazi u njima. a ona nastaje u slucajevima postojanja minerala teskih metala. povoljan materijal kao zastita od radijacije. prostomom rasporedu minerala. dat je na slie. Ljepijivost je svojstvo stjenskih masa da se Iijepe za razlicite materijale (alate i orudja sa kojima se izvode zemljani radovi). gdje su: By . Induciranu radioaktivnost lakse primaju karbonatne stijene. poput krecnjaka i dolomita a slabije magmatske silikatne stijene i gline. Bubrenje stijena oznacava svojstvo povecanja volumena zbog upijanja vode. To je bitno svojstvo gline i glinovitih stijena. Medjutim. Vezano za bubrenje. struktumim i teksturnim karakteristikama i poroznosti.volumen uzorka nakon bubrenja Vo . Uz to. nekim laporcima i alevrolitima) moze iznositi i do 12 puta vise U odnosu na prvobitni volumen. kao i kod drugih objekata. prednjaCi karnen vece gustoce.

a ispituju se laboratorijskim postupcima. Cvrstoca na istezanje odredjuje se za kamen na prizmaticnim uzorcima propisanih dimenzija.6.8 203. su: tvrstoca na pritisak.Tednoosna evrstoca na pritisak racuna se prema izrazu: Cvrstoca na smicanje isp1tU.4 8. u vodozasicenom stanju i nakon ponovljenih ciklusa smrzavanja i odmrzavanja. i3 p - I Granit. Uporedni preglcd cvrstoee na pritisak. Ova cvrstoea je (u najvecem braju slucajeva) 10 do 20 puta manja od cvrstoce na pritisak. prikazana je cvrstoca nekih stijena na pritisak. Tabela 9. opit se obavlja na uzorku u obiku valjka.1.povrsina uzorka na koju je sila djelovala (m ) Za upotrebu kamena u arhitektonsko-gradjevinske svrhe uzorci se ispituju u suhom stanju.2 Cvrstoca na pritisak. . Otpornost na hahanje oznacava postojanost stijene i kamena prema abraziji struganjem. Kod laboratorijskog ispitivanja kamena uzorak je kocka s ivicama duzine 5 em. Mehanicke karakteristike Mehanicke karakteristike stijena. cvrstoca na smicanje. karbonatni Krecnjak gust Krecnjak porozan 95. eiasticnost. Opterecenje se prenosi na plaS! i mora biti okomito na os valjka. plasticnost i tiksotropnost. 0 zilavosti stijena treba voditi racuna na mjestima izlozenim ucestalim dinarnickim udarima.6 .3. kod tega su boene stranice slobodne. Na uzorak se djeluje silom okomitom na njegovu os. skriljav Pjestar. a rezultat se uzima kao aritmeticka sredina sva tri mjerenja.0 I CVRSTOCA I I CVRSTOCA NA SAVIJANJE .2 16. s Cime treba racunati pri ispitivanjima.4 4.). Zilave stijene (magmatske stijene.2 2.8 3.3 6.5. 2 A . sto utice na primjenu kamena u prastorima izlozenim habanju (podne povrsine interijera.4 6. Zilavost stijena (dinamicka cvrstoca) oznacava svojstvo stijene da pruia otpor na udar i na ucestalo djelovanje neke koncentrirane sileo Stijene neotpome na udar nazivaju se krte. istezanje i savijanje VRSTA I STIJENE 1 I CVRSTOCA NA FRITISAK MPa 185. Tabelom 9. svjez Granit.8 INA ISTEZANJE MFa 16. Pri tome odnos visine uzorka i promjera baze mora iznositi minimalno 2. Za odredjivanje jednoosne cvrstoce na pritisak neke stijene.2 1 1. istezanje i savijanje.4 cm. zmaste i porfirske strukture) odlikuju se glatkim i skoljkastim prijelomom. u kojem se istodobno primjenjuju horizontalna sila smicanja i vertikalna sila na plohu smicanja.0 4.0 135. ali i na valjkastim uzorcima. ! gdje su: evrstoea na pritisak (MP a). Cvrstoca na pritisak je rezultat jednoosnog optereeenja na jedinicu povrsine dok ne dode do lorna uzorka. MPa 21.4. Prema iskustvenim podacima ona je 20 do 40 puta manja od cvrstoce na pritisak.le se na cilindricnom iIi prizmaticnom uzorku u specijalnom aparatu.0 50. a odlikuju se hrapavim i nepravilnim prijeIomom (slojevite sedimentne i skriljave metamorfne stijene). pri cemu se rezultati reduciraju na prizmatican uzorak. zilavost. a vertikalna se odrzava trajnon1. Cvrstoca na savijanje ispituje se na uzorku oslonjenom na dva osionca (nosata). cija je visina jednaka radijusu. Sila smicanja se povecava do sloma. cvrstoca na istezanje.5 3 .0 136. Elasticnost stijene je odlika koja ukazuje na mogucnost promjene oblika i volumena stijene pod uticajem vanjskih faktora i 164 165 . podovi trgova. otpornost na habanje. F .sila koja je dovela do lorna uzorka (MN). frekventne stepenice itd. Cvrstoea na istezanje stijena uglavnom se ispituje na uzorku u obliku diska (valjka). a promjer ne smije biti manji od 5. savijanje i smicanje mogu biti znatno manje u slucaju postojanja mikroprslina u mineralima i manjih pukotina u stijeni. a optereeuje se po eijeloj povrsini. silikatni Pjescar. lspitivanje cvrstoce na pritisak obavlja se na tri uzorka. koje su bitne za gradjevinsku praksu. Ona je takodje vrijedan pokazatelj pri istraznom busenju i obradi kamena. istezanje. cvrstoca na savijanje.

0%) a u sedmu kategoriju (vise ad 30%). Znacajna je za cvrste.lcgovo upijanje vode. Tiksotropne pojave sreeu se pri pobijanju sipova dinamickim Led na stijene djeluje razara. zilavosti i boje. a odrazava se u izmjeni viskoziteta.vraeanje u prvobitno stanje nakon prestanka takvog uticaja. kod nekih sVjezih magmatskih stijena i kvarcnih pjescara). Odredjuju se Hookeovim zakonom proporcionainosti naprezanja i deformacije.15-0.36 10. ali u korelaciji s poroznoscu i ostalim pokazate~jima fizickih karakteristika. mermeri i pjescari). siabo topive stijene (preteZno st1.30 0. .0 35. U laboratoriji se modul elasticnosti ispituje uglavnom ultrazvukom. Prema upijanju vode kamen se razvrstava u sedam kategorija pri cemu u prvu kategoriju dolazi kamen koji upija veoma malo vode (manje od 0.luce. Pri potpunom zasiCenju vodom neke gline prelaze u kasasto stanje pri dinamickim djejstvima. Uticaj vode. Pokazatelji elasticnih svojstava stijena imaju veliko znacenje prj odredjivanju podzemnih pritisaka u tunelima. Poissonovim brojem (m). poput bubrenja i tiksotropije. To je odlika poluvezanih stijena (glina).25-0. a ovisi 0 njihovim mineraloskim. . mermeri) i lahko topive st!Jene (sulfatne I hloridne stijene. cvrstoCi stijene. kompaktni krecnjaci. koji oznacava odnos reiativne uzdufue deformacije i relativnog poprecnog skracenja. poroznosti. a manje u kaolinitskim glinama.05-0. gotovo zanemarljive (npr.4. pa se s tim u vezi razlikuju prakticno netopive stijene (veCina svjeZih magmatskih stijena i metamorfmh stIJena slhkatnog sastava).32 33. koji oznacava reciprocnu vrijednost Poissonovog broja. U vrednovanJu kamena za primjenu u gradjevinarstvu vaZan je pokazatelJ n. pri.21-0.0 0. Tabela 10. u cetvrtu kategoriju (2.20-0.40 10. vatre i hemijski agresivnih materija na slijene i kamen Vo~a na stijene djeluje fizii'ki i hemijski. To jc svojstvo koje se ogieda u sposobnosti primanja i zadrzavanja vode u unutrasnjosti kamena a laboratorijski se odredjuje odnosom mase destilirane v~de. Na djeIovaf\je Ieda otpome su stijene malog stepena poroznosti i veIike cvrstoce (sve kristalizirane magmatske stijene.5%). sto se izraiava u procentima. bu~enju tla. Najuocljivije tIksotropne pOjave JavljaJu se u glinama koje su izgradjene ad montmorilonita. Modul elasticnosti i Poissonov koeficijent za neke vrste stijena NAZIV STIJENE Krecnjak Pjescar Andezit Granit Mermer Glinac MODUL POISSONOV ELASTICNOSTI GN/m 2 KOEFICIJENT 20. poput gipsa. vremenu f\jegovog trajanja i uceslalosli ciklusa smrzavanje-odmrzavanje.0 0. 0 mineralnom sastavu. a neotporne su stijene sa veIikim stepenom poroznosti i malom cvrslocom (laporci. Stepen ?jelov~nja leda ovisi.0 0. poput cvrstoee eJasticnosti. Hemijskim djelovanjem voda otapa slabije otpome minerale. voda n veCini stijena mijenja njihove temeljne karakteristike'.1.krecnjaci.30 . gline i druge stijene u kojima prevladavaju minerali gIina). Deformacije se realiziraju bez loma stijena. koji ostaju promjenjeni i nakon prestanka djelovanja sile. Medjutim. Plasticnost je svojstvo stijena da nakon djelovanja neke sile mijenjaju oblik i volumen. a in situ pomoeu hidraulicnog jastuka. prema ukupnoj nlaSl suhog kmnena. mtenzItetu smrzavanja. Procenat upijanja vode treba analizirati uvijek pri primjeni kamena u vanjskim uvjetima. a zatim se po prestanku tog djejstva vracaju u prvobitno stanje. 6. a kod lwkih (naroCito glinovitih) izaziv~ nove fizicke pojave. anhidrita i kamene soli).0 metoda:na.0-48. Vezane stijene. 0. Poissonovim koeficijentom. kod cega te promjene mogu bill neznatne. Elasticnost stijena izrazava se: Youngovim modulom (E). koji oznacava silu potrebnu da uzorak jedinicnog poprecnog presjeka produzi za iznos prvobitne duzine.4. Otpornost kamena na uticaj leda u laboratoriji ispitllje se nakon vise ciklusa zarnrzavanja i 166 167 .5-5.0-30. Tabelom 10.20-0. Tikstropija je karakteristika nekih glina. narocito na one koje u sebi sadrze vecu koiCinu vlage iIi su potpuno zasicene vodom. a takodje i kod temeljenja teskih objekata visokogradnje i pri izgradnji brana. iskljuCivo zbog mehanickog djelovanja.lene karbonatnog sastava . prikazane su vrijednosti modula elasticnosti (E) Poissonovog koeficijenta za neke vrste stijena.25 31. pri izradi podzemnih prostorija i pri dmamlcklm oSCllaclJama izazvanim radom raznih masina. -strukturnim i teksturnim karakteristikama. Fizicko djeiovanje vode na stlJenu rezultira mijenjanjem nekih njenih svojstava.0 0. koju k~en upije pri propisanom atmosferskom pritisku i temperatmi. leda. dolomiti.

stijene visoke cvrstoee i velike zilavosti. Od otpomosti kamena na djelovanje leda ovisit ce i mogucnost njegove primjene kao agregata za betone i asfalte.) prilikom busenja kroz njih. koje se s obzirom na kinemaliku nastanka nalaze kao odredjeni broj skupina. zilavosti.5. Busivost stijcna predstavlja njihovu osobinu da pruz. Na vanjskim povrsinama mijenja se boja i pigmentacija. obradjuje kamen jedrih i svjezih stijena izgradjenih od minerala priblizno jednakih fizicko-mehanickih karakteristika. Kod toga su monomineralne stijene postojanije. Hemijski agresivne materije koje djeluju na stijenu i kamen nalaze se u atmosfcri. Iskustveni podaci ukazuju da se teze obradjuju i poliraju krupnozrnaste stijene. zatim roznjaci. 6. ali analiza ostalih fizickih i mehanickih karakteristika. Spoznaje 0 njima ukazuju na mehanicka ostecenja bitna za stabilnost kosina i iskopa. Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata Istraziv~e pukotina lma poseban znacaj U okviru inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena. Na vatru su manje atpome vrste kamena koje u sebi imaju b·arca.komponente i gline koje ne bubre) Poznavanjem busivosti dobijaju se podaei bilai za izbor busaceg pribora. zilavosti i svjezini minerala koji stijenu izgradjuju. karbonatni pjescari. Stetno djelovanje leda veoma se ocituje u deformacijama plitkih temelja ohjekata i saobracajnica. U pogledu glacanja i poliranja. medjusobne odnose u prostoru medju skupinama pukotina i ukupan broj pukotina u sistemu. koje mogu biti zahvacene pozarom. Promjene u kamenu enterijera obicno nastaju agresivnim djelovanjem sredstava za Ciscenje.1. roznjaci) srednje tVl'de stijene (krecnjaci. tufovi. za cjelovito proucavanje sistema pukotina. Za odredivanje osnovnih pararnelara sistema pukotina potrebno je precizirati: broj zastupijenih skupina prema kinematici nastanka. treba odrediti i sve karakteristike pojedinih skupina i pojedinacnih pukotina koje Cine sistem. Uglacane stijene pored estetske privlacnosti llnaju ve6u otpon10st na djelovanje atmosferilija i drugih Vlli1jskih uticaja. Pri upotrebi kamena u konstrukcijama. vapneni laporci i trosne 111agn1atske stijene) mehke stijene (sedra. teksturi. Vatra ima negativan uticaj na stijene. kao i stijene s kvarcnim vezivom. ali s uspjehom. glinovite stijene. a njihov je neposredni uticaj uglaVnOlTI izazvan padavinama. strukturi. itd.aju olpor busacem alatu (dlijeto. Ovisi 0 mineralnolll sastavu (naroCito tvrdoCi minerala koji stijenu izgradjuju). mermeri. 6. Uz to. Prema busivosti razlikuju se: veoma tvrdc sti. kvarcni pjescari. Ocjena 0 podobnosti nekog kamena za primjenu u gradjevinarstvu daje se na osnovu rezultata mineralosko-petrografskih laboratorijskih analiza. i to uglavnorn u zagadjenom urbanom i industrijskom okruzenju. vrsti i tvrdoci veziva~ statickoj i dinamickoj cvrstoCi. cvrstoCi. pojave pojedinacnih pukotina. Stepen djclovanja hemijski agresivnih rnaterija ovisi 0 otpomosti minerala koji izgraduju stijenu. glina. temelje mostova i gradnju lTIOstova. Pukotine su u stijenskim masama veCinon1 kOl1centrirane te cine sisteme pukotina. sto se manifesluje brzinom busenja iii habanjem busace krune. od polimineralnih zbog toga sto je u monomineralnih stijena koeficijent linearnog sirenja jednolik dok kod polimineralnih svaki mineral ima svoje specificne temperatume karakteristike. skriljave metamorfne stijene i 168 169 . Jako velikorn i iznenadno povecanom temperaturom razara im strukturu i bitno smanjuje c:vrstocu. poroznosti. ana ovisi 0 mineralnom sastavu. laporci s vecom kolicinon1 glinovite. teze se. pri cemu bitnu ulogu imaju promjene zeljezovitih sulfidnih minerala u kamenu. Tehnoloska svojstva stijena Znacajnije tehnoloske karakteristike stijena u inzenjerskoj geologiji su obradivost i otpornost pri busenju. sve svjde magmatske stijene.odmrzavanja. les. ali i kao materijala za gradenje i oblag~e objekata. narocitu paznj II treba posvetiti mineralnom sastavu i struktumo-teksturnim karakteristikama. pukotinama i pukotinskinl sisternilna. POllzdani podaci 0 busivosti neke stijenc dobijaju se in situ. Obradivost je svojstvo stijena i kamena koje ukazuje na mogucnost njihovog oblikovanja razliCitim alatima. Spoznaje 0 uticaju leda na kamen i njegovoj otpomosti odredjuju izbor materijala za ugradnju u brane. a kvantitativno se otpornost karnena na smrzavanje odredjuje koeficijentom otpomosti. mogucnost upotrebe karnena kao prirodnog graaevinskog materijala. krecnjaci s kalcitskin1 zilicama i gips. kvarciti.1. ali i rciirou busenja. Znacajno je da na vatrll nisu otporne izlivne ll1agmatske stijene staklaste strukture.icnc (sve sVJCZC rnagmatske stijene.6. amfiboliti.

beton se smatra homogenim i izotropnim materijalom poznatib deformabilnih 17()' 171 . Statisticki se pukotine najcesce prikazuju rozetom iii strukturnim dijagramima. Izgled polurozete (dijagram pruzarya pukotina) Strukturni dijagrami imaju najvecu pnmJenu u statistickom prikazu strukturnih elemenata. kod kojega podjela po vanjskom obodu pokazuje skupine (najcesee odredjene pravcem pruzanja pukotina). 7. istezanje i smicanje. Kod detaljnih istraiivanja mjere se elementi pukotina u cilju dobivanja statistickih podataka 0 njihovoj orjentaciji u terenu. mogucem dotoku vode i slicno. odnosno treba shematizirati problem. Rozeta je predstavljena polamim koordinatnim sistemom. Projekci}a polulopte: po/arna (a) i ekvatorijalna (b) lzrada strukturnib dijagrama opisana je u udzbenieima geoloskog kartiranja i strukturne geologije. cvrstocll na pritisak. tako da je pol u jednom slucaju postavljen u centar (polama mreZa).' da se u gradjevinarskoj praksi strukturni dijagrami cesto koriste za dopunu informaeija 0 odnosu struktura prema. 6. Kod toga treba orediti nacin na koji ee se neki proees (iii pojava) opisati i modelirati sa svojim opstim karakteristikama i kako ce s. " h Stika 87. Da bi se postigao zeljeni cilj. dcfonnabilne karakteristike is!. Pri tome treba imati u vidu da se svi strukturni elementi u terenu posmatraju kao pravci iii kao ravnine. Normalno. a temelje se na teoriji slicnosti. Pri tome kvalitati vne karakteristike sluze za definisanje problema.1.3pad Slika 86. vodopropusnost. nakon terenskih istrazivanja. sto se moze vidjeti na sliei 87. i to njen donji dio). odnosno traienje fjesenja u kvantitativnom smislu laboratorijskim i matematickim modeliranjem. odudaraju od cjeline). naprimjer. Modeliranje se u imenjerskoj geologiji moze definisati kao sistem ispitivanja prognoziranih dogadaja u vremenu i prostoru s obzirom na sastav stijenske rnase. tektonske karakteristike. naprimjer: promjene naponskog stanja. Kod toga se koristi tzv. u prirodnim i promijenjenim uvjetima nastalim gradevinarskim zabvatima. Nacela modeliranja 270 7. Bitna pretpostavka ispravnog postavljanja problema statistickog ispitivanja pukotina (i ostalih strukturnih elemenata) sadrzana je u spoznaji 0 zakonitostima njihovog poloZaja u prostoru i uzajamnim vezama.e dobiveni podaei interpretirati i odraziti u interakeiji sa stvamim. Polozajna lopta za prakticne svrhe projektira se u ekvivalentnoj projekeiji (Scbmidtova mreza).. na terenu nije moguce istraziti i izmjeriti bas sve pukotine. Podaei se obicno nanose na sjevernoj polovini (sl. statisticki obradjuju i graficki prikazuju odredjenim Ol]agramima. moguce deformaeije. Matematicki modeli daju kvantitativne podatke kojima se cgzaktno opisuju inzenjerskogeoloski procesi i pojave. granicni uvjeti stabilnosti i promjene koje ce nastati izgradnjom objekta. 86). Smatra se da je dovoljno izmjeriti od 50 do 250 pukotina. ali reprezentativan broj (bez zanemarivanja pojava koje. a u drugom na periferiju (ekvatorijalna mreza). prirodnim okolisem. a podjela po radijusu oznacava ucestalost pojedine skupine. kako pravaca tako i ravnina. njenu strukturu i teksturu. Dok je to relativno jednostavno kod materijala za konstrukciju objekta (naprimjer. Laboratorijski modeli predstavljaju na6n eksperimentalnog proucavanja pojava i njihovib posljedica na konstrukciju. u globalu.Podaci 0 pukotinama se. Veei broj mjerenja omogueuje sigurnije zakljuCivanje. potrebno je razluCiti ono bitno sto oznacava proucavanu pojavu iii proces. raspored zona u kojima se koncentrisu razliciti oblici napona. vee se ogranicavamo na dovoljan. Treba napomenuti. polozajna lopta (zamisljena i geografski orjentisana lopta. osi tunela i brana.

koherentnim i inkoherentnim stijenama. kako bi se na propisan nacin i nn jednom mjestu euvali i obradiE svi geotehnicki istraZivacki radovi. Sve pomoene radne materijale. a sve li cilju dtfinisanja optiIl1alne gco111ctrije konstrukcije objckta i uvjeta gradenja. Treta faza poCinje zavrsetkom ohjekta. raz!iciti dijagrami i fototeka . pri tome moraju biti zadovoljeni osnovni nvjeti: trajnost.oj fazi elaboriraju se posebno i takode cuvaju u prilogu radnog naloga. Izvjestaj 0 imenjerskogeoloskim istraZivackim radovima rezultat je timskog rada geologa. funkcionalnost i stabilnost objekta. izrazito je slazen i nadasv. 6. s prijE. objekte S obzirom na razlicitost inzenjerskih objekata koji se izvode na (iii u) cvrstim. treba zastititi u cvrstom omotu radnog naloga za odredjeni posao. dnevnike busenja. 6. Taj dio posla. povecavajuCi istovrerneno brzinu obradc in i'onnacij a. SiD je Ve0111U blizu stvarnom stanjuL stijenska masa je u pravilu anizotropna. ali i sloma stijene).1.fotograflje zanimljivih detaija i pojava koje 6e inzenjerskim zahvaton1 biti izmjenjene ili unistene). kad se prate eventualna slijeganja i deformacije.8. geofizicara. sve do pronalaska optinl<-llnog ljesenja. (skice. tekstualne opise. drugi i treci dio izvjestaja bit ce obradjeni u vise samostalnih jedinica. ugovor i kopija racuna za izvedbeni rad. ovisno 0 potrebi i natinu izvedbe daljnjih istrazivackih radova. Investitoru pripada onoliko primjeraka izvjestaja koliko je predvidjeno ugovorom.) . cjelokupni materijal se arhivira i euva (za eventualno konsultiranje u drugom istrazivackom radu iii za druge svrhe). geoloske kartc i profili.karakteristika. potrebno je za sve faze projektovanja odrediti inzenjerskogeolaske karakteristike i njihov odraz na konstrukciju tokom izgradnje i u eksploataciji. cijim se poznavanjem omogucava da metadama mehanike tla (za inkoherentne i koherentne stijene) i mehanike stijena (za evrste. zbog cega na pogodnom mjestu . Tekstualni diu izvjestaja treba da sadrzi tri dijela: uvod~ prikaz vrsta i llletoda istrazivanjG i rezuhale iS1razivackih radova..2.dlogorn temeljenja. U drugoj fazi obavlja se inzenjerskogeoloski nadzor i ... gradevinara i (po potrebi) strui'njaka drugih profila. filmove. odnosno sve relevantne karakteristike vazne za funkcionalnost objekta. Uz maksimalno mogueu usaglasenost koncepcije prajekta i karakteristika terena. uz mogucnost niza Sinll.ako sa ovaj izvodi u stijeni Jogieno. profili istraznih busotina i ostalih istraznih radova s deternlinacijorn. heterogena i diskontinuirana. Naravno. Brz! elektronski racunari snmnjuju mogucnost greske. Oomd" i interl'retaci. sintetiziraju u izvjestaj U (J rezullatinlfl inzenjerskogeoloskih istraiivackih radovi. U priiozima se nalaze grallcki materijali koji dokumentuju navode iz tekstualnog dijela (situacija. vezanim stijenama. a koje su u vezi s promjenama u stijenskoj masLRezultati istralivanja u drugoj i tree. sto je u funkcionalnoj vezi sa slozenos6u grade lerena i samog objekta.treba navesti imena svih istrazivaca koji su sudjelovali u njegovom stvaranju. Na kraju tekslualnog dijela slijedi papis literature kOjOlll su se autori sluzili za forrniranje stava 0 nekom problemu.1. u kojem trebaju biti najmanje jedan primjerak gotovog elaborata. 6.2. te shematizacija moze u scbi sadrzavati lunogobrojne i hitne grei:. uz trazenu stabilnost i sigumost. pomoene analize laboratorijskih ispitivanja i s1.11acija. to ih je 1110guce prilagoditi nacinu prinljerenolll obradi na racunaru i SilTIulirati stanjn (u snlislu promjena koje ce nastati u prostoru izgradnjonl nekog objekta.po potrebi.obicno na pocetku iii na kraju tekstualnog djela . liZ interpretaciju. bit ce razliCit i uticaj inzenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena na objek!. vezane stijene) rijesimo probleme deformacija i eventualnog 172 . a u direktnoj su vezi sa stijenskorn masoru u kojoj se izvode radovi. Nakon zavrsenog posIa. a jedan primjerak obavezno treba dostaviti slilloi koja vodi geotehnicki katastar. Kako se inzenjerskogeoiuskim istrazivanjilna prikupi veoma vcliki broj infonnacija (nulner1ekih. tekstuulnih i grafickih). koj im zavrsuva prva faza u]oge inzenjera-geologa. Temeijenje Osovna funkcija tcmelja neke gradjevine je prenosenje opterecenja objekta na podlogu. U projektovanju i gradnji temelja bitne su inzenjerskogeoloske karakteristike terena. Izvjestaj 0 istrazlvackim radavlnla U osnovi treba sadrzavati tekstualni dio i priloge. Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivaja za razlicitc namjene . Interakcija objekta i stijene kao realnog okruzenja treba biti u svakom pojedinacnom slucaju istrazena i cjelovito odredjena.ia rezultata Provedeni istrazivHcki radovi obradjuju se i. U uvodu je izlozeno da je s izvjestajem svrsena tek prva faza uloge inzenjera-geologa.I(e. u granicanlH elasticnosti.:' odgovoran. Obradjeni rezultati istraiivanja trebaju uputiti gradevinare u sve relevantne probleme koji ih ocekuju tokom gra(lenja. dopunjuju rezultati istrazivackih radova. odnosno izvedbe bilo kojcg inze~erskog objekta . radne karte. ponuda.

koeficijent ostecenosti stijenske rnase.eto iz: Sestanov.jbrze postize pomocu strukturnih (Schmidtovih) dijagrama. U tome bitnu ulogu imaju parametri olporno'li na smicanje: kohezija (c) i ngao unutrasnjeg trenja ('1'). smjer i ugao nagiba. To znati da takav kamen mora biti izgraden od rezistentnih 174 175 . U slucajevin1a vecih defekata u gradji stijene. drveta i kamena. daje odgovor na pitanje 0 deformabilnim karakteristikama pomocu izraza: gdje su: e . duiina. kao jedinog ispravnog puta rjesavanja prob1e1na. U cvrstin1~ vezaniln stijenmna. temeljcnju prethode konsolidacijski radovi (injektiranje. uzimaju se intaktni i poremeceni llzorci za laboratorijska ispitivanja. kako monolitnog uzorka tako i pukotinske ispune. deformabilnost.kriljei) ta voda bitno mijenja kohezijll i neke mineralc Gonska izmjena. koji ovisi 0 brojnim faktorima. vee i u dubini do koje objckt djeluje 11a stijenu. odnosno mogu6e slijeganje istrazivanja mor". poput betona i armiranog betona. a koji mogu dovesti do njenog sloma. metodama proracuna iz domena mehanike tla dobijaju se pouzdani podaci 0 svim relevantnim karaktcristikama temeljenja. Ol~jentaciono. preu::. treba istraZiti i niz drugih parametara. Takva situaeija upucuje na potrebll interdisciplinamog pristupa temeljenju l1a stijen!.brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz monolitni uzorak stijene (m/s) Za izvcdbu temclja koristc se razliciti materijali. bitnih za odredivanje postojeCih napona u masivu. te njihove grade i sastava po dubini. koji ·na indirektan naem. cisccllje pukotina od ispune s1. niskometamorfirani . To se n". pukotinska ispllna i njene karakteristike. Na uzorcima se odredjuju parametri otpornosti na smicanje. karakteristike pukotiria (hrapavost. polozaj diskontinuiteta i njihov medjusobni odnos. nz definisanje inzenjerskogeoloskih karakteristika. celika. Kada se za temeljenje koristi kamen. s obzirom 118 dodatne nap one kojima se djeluje na stijenu.).. mineralne izmjene. U tu svrhu su nuzm kvantitativni podaci 0 diskontinuitetima. izvedena mase. Poznavanjem parametara inkoherentnih i kohercntnih stijcna. Na rezultate uticu parametri e i '1'. Danas temeljenje na takvim lnaterijalima ne predstavija velik problem. lnzenjerskogeoloskim i njihova plombiranje betonom istraZivalliima odredjuju se litoloske karakteristike stijena. itd. Razlike raspodjele napona ispod temelja. Temeljenje na stijeni m. eime se dobijaju podaei za projektovanje dopustenog opterecenja dimenzija temelja. i to 11e samo u neposred11oj kontaktnoj zoni temelj-podloga. njihovim sistemima i medjusobnom odnosu. odabiru se varijeteti postojani u vlazi i vodi. a za svaku vrstu stij"ena i raz!iciti naCin deformisanja.) Kod temeljenja treba uzeti u obzir ulogu podzemne vode. Ako se tOllle doda i posve odredjeni. cvrstoca na pritisak. ispuna) i utieaj vode. 1993. istezanje i smieanje. Vim . U nekim stijenama (glinovite stijene.brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz stijenu u prirodnom stanju (m/s). Stika 88. Razpodjele napona ispod teme/ja za homogeni izotropni elasticni Poluprostor(a) i diskonlinuilela pod razli(}ilim uglovima (b-j) (prema pokusu Gazieva /971. Uz to koristi se i koefieijent ostecenosti stijenske rnase. za homogeni izotropni elasticni poluprostor i za stijenske mase s diskontinuitetima pod razicitim uglovima. V" . otpomi na smrzavanje. sirina. Da bi se dobio cjelovit uvid u deformabilnost stijenske i karakter slijeganja.slijeganja Gednolikog iIi diferencijalnog).). koje su u pravilu heterogene i anizotropne s brojnim deformaeijama u svojoj gradi i s odredenim prirodnim i naponskim stanjima. bit ce jasno da.jbolje i n".Qze se izvesti neposredno (bez temeljne stope) i s temeljnom stopom odredjenih dimenzija. prikazane su na sliei 88. tc odredimo dopusteno opterecenje koje podloga moze preuzeti bcz lama ispod gradevine. problemi temeljenja ponekad mogu biti veoma slozeni. polozaj slojeva.ju rezultirati odredivanjem zona jednakih deformabilnih karaktcristika.c.

Odabir dimenzija i oblika mora biti prilagoden svrsi. Time cjelovile geoloske karakteristike. tuale poroznosti i velike cvrstoce na pritisak.\ < . vee je nuzno odrediti i litoloske. saobracajne. te seizrnotektonskih i SeiZll1ickih karakteristika. nije dovoljno odrediti sarno inienjerskogeoloske karakteristike. plavljenja. . prikazana je u tabe1i 11.I. Ali. S obzirom na navedene karakteristike. Velika painja posvecuje se stabiinosti terena kada su u pitanju pOjave poput klizista. promjene nivoa i hemijski sastave vode (zbog agresivnosti).lIl NA~"\iO'<'. -~ LK/ poj:lI'c kli/. koji u vezi s drugi_m vrstanla istratjvanja doprinosi. prikazana je tabelom 12. klimatoloske.. Povoljnost terena za izgradnju. bioloske. tako i otpadnih voda.'" i PL\ VI J F. naroCito u projektovanju i izvedbi odvodnje. Pri tome se odluka 0 najviSem dopustenom nivou podzemne vode donosi u ovisnosti 0 karakteristikama objekta. pogorsavaju sanitame uvjete i pridonose aktiviranju klizista. hidrografskc. Op6enito. U pravilu. Terene u kojima se izmjenjuju litoloski clanovi razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika treba paZljivo istraZiti.tH tcr-cH Litoloski sastav terena takodje direktno utice na urbanizaciju odgovarajuceg podrucja. Povoljnost terena prema dopustenoj nosivosti stijena u odnosu na gradevinske radove u njima stabilnosti Y > ') Tabela 11.--" I I'L"I. Povrsinske vode mogu izazvati plavljenje hipsometrijski nizih dijelova." (. Teren se s obzirom na povoljnost izgradnje u odnosu na nagib. kod prostornog planiranja..-j :-. maksimalni nivo podzernne vode smije biti do 0.rZ. a naroeito polozaj vodonepropusnih i vodopropusnih slojeva. povoljan (5~IO%).n<""a . procese i pojavc kao i sel::micnost {erena 176 177 . Kategorizacija terena prema dopustenoj nosivosti stijena i njihovoj stabilnosti u odnosu na gradevinske radove u njima.'.. kako povrsinskih i podzemnih. ekoloske ." :. ~ . uz sve 08talo (npr. I'O)A"v:'I.~~J . I"'P"-: l. NaroCito je vaZno definisati geotektonske i neotektonske pojave u cilju prognoziranja moguCih seizmickih efekata na teren i objekte. : . c1eterrninlra}u ieren za izgradnju sa svih relevantnih slaj aMta. : P()JX. sipara. 6.2." od""n" ! !. SIPA. seizrnoloske 1 geoll1orfoioske karakteristike. uvjetno povoljan (10-20%) i nepovoljan teren (nagib veei od 20%). pedoloske. hidrogeoloske. Tabela 12... KUnS-f. Veci znacaj za konacnu odluku ima litoloski clan s najnepovoljnijim fizickomehanickim karakteristikama.ldt!ju U odnosu na savrefllene egzodinulllh'k('.UZ\lI(:-'. Povol. brzinu i smjer teeenja.'. Podzemne vode visokog nivoa otezavaju izgradnju i eksploataciju objekata.donosenj~ optimalnih odluka 0 ttrbanizaciji. ). moze podijeliti na optimalan (nagib 1-5%). P"ostorno pluniranje I Inzenjerskogcoloska istraiivanja prostora za izgradnju novih urbanih podrucja treba posmatrati kao dio istrazivanja cieiokupnoookolisa.2.\. liZ zoniranje terena s tog stajalista i naznaku fizicko-mehanickih svojstavu. fLO" UL"..TVIU l" "".mineraia. debljine vodonosnog sloja.5 m od dna temelja. Snizenje nivoa podzemnih voda usjesno se obavlja drenaznim sistemima.JflOst {crena za i~gri. U domenu geoloskih disciplina.lj. : STEPEN P(WOLj!\'()Sl'. zamocvarenje terena i erodiranje. OJ)f{O:---:. seiZlnotektonske.djnlj.L. U pogledu morfologije !reba proueiti karakteristike reljefa nagibe padina.... bujisnih vodotoka i njihovih nanosa. narocito bujicnim vodotocima.. istezanje smicanje. Prostomi polozaj stijena u terenu njihove strukturne karakteristike takodje bitno uticu na urbanzaciju.uji/'ulb 11. reljef ima veliko znacenje u planiranju izgradnji gradskih i industrijskih sadrzaja. l III t l\'jCHlO pOV-C.(JST TEHE~:\ !'ltE~t\ l InJ)I{['. Za uspjesno projektiranje drenaZe !reba poznavati iilZenjerskogeoloske i hidrogeoloske karakteristike terena.\.\ .

.d . gdje se izvode tuneli i vijadukti... Obim radova OVISI 0 geoloskoj gradi terena. Rezultati trebaju dati nedvosmislena rjesenja 0 odrzivosti projektirane trase u cjelini iii po dionicama.. a prikazuje najznacajnije elemente koji direktno uticu na izradu prostornog plana).1.usij~cati..NOST :J tkNjOl~ J 2 OTP()H pm Iv't. sintetizirana (na osnovu podataka prethodno izradenih karata omogucava sintezu i precizira interakciju s rezultatima drugih istraZivanja. inzenjerskogeoloska (prikazuje i daje prognozu stabilnost. Takvi" s~ mater~jali u ~labil~oj ravnotezi. ali i klimatoloskih i ekoloskih faktora pnJe Izrade IdeJnog I izvedbenog projekta. 6./'\[A OP'TERE(. '. Na taj naCin se odmah odreduju nepovoljna podrucja i s projektantima obavljaju potrebne korekcije. Geoloski podaei obraduju se po dlOmeama.23. seizmotcktonsko-seizmoloska (prikazl!je geotektonsku i neotektonsku rejonizaeiju._____._'_ _ .KONOVi 1 ...2. prezentirati model prirodnog sistema kojeg treba urbanizirati. L~C~="~F"". To je veoma vazno u brdovitom terenu. snlJ>Ai~J POVOLJ1'<OSTI I ' ! I I nOPusTE. > 1000 Ill. Zbog duzine saobracajnica.. 178 179 . prognozu mogucih promjena u terenn tokom izgradnje ali i n fazi eksploataeije objekta. bidrogeoloska (registrira sve pojave vode. Prilikom istrazivanja posebnu pafujutreba posvetiti aktivnim i recentnim siparistima. pa svaki veCi nekontrohsam zahvat moze Izazvah obrusavanje . a rezultiraju programom geoloskih.. 6. u litolosku kartu. "i0 Rezultati ejelovitih geoloskih istraZivackih radova mogu. saobracajnice itd.______L_s:!__. tektonske i reljefue) mijenjaju se uzduz trase. te ib je uvijek neophodno izvesti prije prostornog planiranja . ! ~ Izvedena istraZivanja omogucavaju rejonizaciju urbanih ejelina za izgradnju objekata razliCite namjene (stambena podrucja.. inZenjerskogeoloskih i drugih istraZivackih radova.) ovisno 0 povoljnosti terena. Kod cvrstih stijena problem predstavlJaJu tektonskI I mikrotektonski elementi narocito oni na lokaeijama zasjeka i usjeka. Te karte. i nosivosti. te zastite od zagadjenja). .I I . Studija 0 utieaju svih navedenih faktora upucuje projektanta na izbor optimalnog rjesenja.-'. uz pojednostavljeni prikaz njihovog sadrzaja suo litoloska (prikazl!je vrstu stijena i njihov medjusobni odnos. te dopustenih nagiba. u pet razlicitih karata. Nanosi na padinama ne smiju se zasijecati i . Cestovne saobracajnice Idejno rjesenje trase neke saobracajnice daju gradevinari. te interpretira tektonsku evolueiju terena uz proejenu djelovanja seizmickih sila na prostoru predvidenom za urbanizaciju). hidroloskih i hidrogeoloskih te inz~njerskogeoloski~ karakteristika... a podaci 0 rnineralnim sirovinama. pa na odredjenim dionicama postoje razliCiti uticaji egzodinamickih i endodinamickihprocesa i pojava koje oni izazivaju. i prijedlog sanacije manje povoljnih podrucja. I' I STABl1. mnoge karaktenstlke terena (litoloske. industrijske zone.. hidrogeoloskih. neovisno 0 geoloskoj starosti)... Uvjl-'lIKJ pOVOlj<Ul tcrcll 50 -. To upucuje na neophodnost studioznog upoznavanja uticaja reljefa. podrucja za sport i rekreaciju._.3. <. geoloske gradje.DU _ KOEl JCIJb"\'1 PR010l)\.. Preliminarna istrazivanja za potrebe projektovanja i gradilje saobracajniea sadrze geolosko rekognosciranje terena sireg podrucja trase.b'lJA. preporuke za ocuvanje prirodnih nvjeta i podatke 0 njihovoj prilagodbi).. inzenjerskogeoloske. te njihove fizicko-mehanicke karakteristike. Saobracajnice Saobracajnice su gradjevinski objekti koji imaju sasvim specificne karakteristike u pogledu planiranja i izvedbe trase.___L ____.C. Podaei 0 geomorfoloskim karakteristikama unose se u seizmotektonsko-seizrnolosku.200 lahiiMl I "v\'. uz naznaku mogucnosti vodosnabdijevanja i mogucnosti zagadjenja. Trasa se ucrtava na postojecu geolosku kartu odgovarajuce razmjere i uocava se geoloska grada terena. prema potrebi. jer su takvi terem (s aspekta lzgradnJe saobracajnica) veoma nepovoljni i redovno ih treba zaobilaziti.

radi odredivanja nagiba kosina. najbolje karakteristike imaju sve svjeze magmatske stijene. koja rezultiraju spoznajama 0 litoloskim i tektonskim karakteristikama. klizistima. labilnim padinama i Jokacijama mogu6ih odrona. u pravilu s vecom koliCinom i debljinom sitnozmastg nanosa. narocito prstaca koji tokom svog rasta izlucuju razliCite agresivne komponente koje mogu razoriti kamen. Aerodromi Aerodromi mogu bili izvedeni u nizinskom reljefu. Stoga se pri istraiivanjima za potrebe projektovanja zeljeznickih pruga velika paznja posveeuje karakteristikama reljefa. osim onih koje imaju izrazitu skriljavu teksturu.2. u saradnji sa geomehanicarima i strucnjacima. siparista.2. ali i lIZ pomoe ronilaca.Uzorci iz cvrstih stijena uzimaju se istraZnim radovima. Injzenjerskogeoloske karakteristike nanosa i stijena koje izgraduju morsko dno odreduju naNn temeljenja pristaniSta i moguenosti produbljivanja morskog dna u slucaju potrebe. te topografiju i geolosku gradu obalnog dijela . programira se istraino busenje i kopanje istraznih jama. vezane sedimentne i metamorfue stijene. 12 podrucja mehanike stijena. odroni). Ovdje treba naglasiti da u nevczanim materijalima i djelimicno glinama geomehanicka istraiivanja mogu dati odgovor na sva pitanja vazna za postojanost saobracajniea.2.Pomorske luke Pomorske luke su objekti izgradeni na rubovima obala. velike cvrstoce i zilavosti. Rezultati istrazivanja prikazuju se na kartama u razmjeri od 1 :200 do 1: 1000.InZenjerskogeoloska istraiivanja izvode se u sirini od 200 do 500 m s obje strane projektovane trase. biljnog rastinja. zalim betonskim i kamenim zidovima i drvenim gredama. Valovi i morske struje na pristanista djeluju razarajuce.otito je da u inZinjerskogeoloskom smislu treba istraziti teren.U tunelima.3. Blago zaravnjene padine se u blagom nagibu nastavljaju u more.4. otporan na atrnosferske i druge vanjske faktore. Zbog toga se potrebna paZilja posvecuje pravilnoj izvedbi valobrana. Dobivene rezultate analizira tim strucnjaka u sastavu projektant. Tuneli se rjeilavaju posebnim projektima.zilav otporan na udar i srnrzavanje ali i na djelovanje organizama. Topograftja i geoloska grada obalnog dijela u luci mora omogueiti izgradnju stabiine i dovoljno prostralie operativne zone. usjecima i zasjecima pafuju treba obratiti na plohe 6. erozija. Pri izboru dijela obale za izvedbu pristanista i komunikacija. odredujuci pri tome debljinu i sastav nanosa. Kamen za valobrane mora biti veoma male poroznosti. Kod izvedbi nasipa treba odabrati kamen male poroznosti. bitno je istraziti geolosku gradu i topografiju morskog dna.3. na raziicitim vrstama stijena. U pogledu povoljnosti terena za temeljenje pruge. kao i veliCini radijusa krivine. Nakon obavljenih geoloskih istrazivanja. i na pojavu bujicnih vodotoka i njihovih nanosa. vrijede strogi kriterijumi kao sto je to slucaj kod cestovnih saobracajnica.3. U krskim terenima potrebno je otkriti eventualno postojanje podzemnih supljina ispod pruge da bi se izbjegla pojava proloma. naroCito u pogledu karakteristika upotrebljenog kamena. i rijecnim dolinima i u brdsko-planinskom reljefu. diskontinuiteta. nestisljiv. Zastita se izvodi pomocu pregrada temeljenih u teren. Zeljeznicke pruge Kod projektovanja zeljeznickih pruga. zbog mogucnosti pojave s'1idnih nanosa i lavina te udara odronjenog kamenja. Ostale karakteristike inzeJ1jerskogeoloskih istaZivanja sliene su onima koje su opisane u dijelu 0 cestovnim saobracajnicama. odnosno 0 potrebi njenog premjeiltanja. Kako je reljef posljedica djelovanja ejelokupnih geoloskih faktora od postanlm do danas . uzduz trase obavljaju se probna usijecanja i zasijecanja.3. narocito 180 181 . za utovare i istovare s brodova te lahku izvedbu komunikacijskih saobracajnica. Oni dajn prijedlog 0 prihvatanju projektovane !rase. U brezuljkastim i brdovitim terenima s Jakim uticajem vjetra. njegove veliCine i nacina slaganja. potrebno je istraiiti teren radi optimalnog rjesenja zastite voza i pruge (posebno nakon izlaska iz usjeka). 6. Uz strme stjenovite obale morsko dno je na veeoj dubini stjenovito i obicno bez bitnijih debljina nanosa. bilo u cjelini iii po dionieama. koji se u njega utiskuje. Kod toga je potrebno znati da su obalni i morski reljef u medusobnoj interakeiji. To se odnosi na savremene injzenjerskogeoloske egzodinamicke proeese i pojave (klizista. Reljef morskog dna odreduje se dubinomjerima. geolog i geomehanicar. kao i na hidrogeoloske karakteristike terena i djelovanje povrsinskih voda kojemogu ugroziti prugu.2. U nekonsolidovanom nanosu uzorci se uzimaju specijalno izradenim priborom. djelovanje valova i morskih struja. osobito njegovu stabilnost. Ako treba. odnosno njihovog nagiba u usponu i padu. Temeljeni su na dubinama koje omogucuju pristajanje plovnih objekata odgovarajueeg gaza. 6. slozenim izmedu profila od betona i zeljeza koji su izvedeni za tu svrhu. Neposredna zracna zona proucava se sa stanoviSta meteorologije.

0 m. petrografski sastav fragmenata. razliCite stijene u podzemlju razliCito reaguju kod izvodenja gradevinskih radova. dok za veoma teske tunele u svodu lZllOS! 20-40% au bokovima 10-20%. sirinu i medusobne odnose}. I u takvim terenima treba racunati s koliCinom i uticajem povrsinskih i podzemnih voda. prostornu masu (zapreminska tdina). Slicni probleml postoje i u prosirenim rijecnilli doli nama. stepen trosnosti povrsinskog dijela.kod slijetanja avion pritisce podlogu silom od minimum 200 leN/m2 do maksimum 1500 kN/m 2).U brdsko-planinskim podruejima moguce je izgraditi podzemne hangare za avione. gustocu (speeificna [dina). karakteristikama stijenske mase u kojoj se planira njihova izgranja dijele na: _ Labke tunele: u cvrstim stijenama velike tvrdoce i zilavosti. Srednje teske tunele: u poluokamenjenim stijenama manje cvrstoce. Brdsko-planinska podrucja S11 uglavnom izgradena od cvrstih vezanih stijena razlicitog sastava i starosti te u inienjerskogeoloskom smislu treba istraZiti petrografski sasta\'.5 metara. te laboratorijskim i in situ mjerenjima sto detaljnije upoznati podlogu kako bi se u cjclosti osigurala stabilnost uzletno-sletne staze i ostalih objekata te postigla odgovaraju6a nosivost (npr. potkovicastog su oblika) i hidrotehnickih objekata (hidrotehnitki tuneli su pod pritiskom. te otpornost na smrzavanje i uticaj vode. istraZnim busenjem. Oblaganje se u eijelosti izvodi samo u tunelima hidrotehnicke namjene. _ Teske tunele: u slabo vezanim plasticnim veoma raspadnutim i razlomljenim stijenama. Razvija se snazan podzemni pritisak pa su nuine jake podgrade i debela iIi armirana obloga.Sm od kote temeljenja. diskontinuitete (njihov polozaj. poroznost.sitnih cestiea liZ kontroiu stabilnosli i stisljivosti terena. _ Veoma teske tunele: u slabo vezanilll i nevezanim stijenama sa znatnim kolicinama vode i vlage.zenost zrna. U nizinskim podrucjima s preovladavajuCim nevezanim poluvezanim sedimentima te vi so kim nivoom podzemne vode koja se u maksimalnim kotama moze podignuti do povrsine terena i ugroziti avionski saobracaj velika pafuja se posve6uje efikasnoj drenazi. Obavezno treba geofizickim istrazivanjima. fizicke i mehanicke karakteristike. Slika 89. 6.Razvija se snaZan podzemni pritisak pa je potrebna jaka podgrada i adekvatno oblaganje. cvrsocu na pritisak i udar. ~ u bokovima od 5 % do 10 %. ugao unutrasnjeg trenja.smjera jaCine ucestalosti vjetra te ucestalosti magIe. Zbog stabilnosti oi:>jekata. granieu plasticnosti. KOn/llra plamranog i i:::biJenog profila lunela II slojevllll1l srijcnama ra:::licitog liloioskog sastava (premo Lean. koeficijent filtracije. trajnu paznju treba posvetiti drenazi i onemogucavanju ispiranja . Razvija se manji vertikalni a mjestimicno i boeni pritisak pa su obavezni podgradnja i oblaganje. i prema potrebi i helnijska svojstva. praznih iIi ispunjenih produktima trosenja nastalih in situ. snijega i leda sto bitno utice na izbor lokacije aerodroma. morfo1oske i ostale prirodne okolnosti.89) za laltke tunele iznosi 10% za srednje teske tunele prosjecno do 10%. gustocu i prostOlTIU masu. U karstnim terenima problemi se pojavljuju zbog postojanja manjih i vecih kavern. Laboratorijskim ispitivanjem na uzoreima i ispitivanjem in situ u terenima nevezanih i poluvezanih stijena treba odrediti granulometrijski sastav. granicu tecenja. kruznog su oblika ). S obzirom na razlicitost u sastavu. za teske u svodu od 10% do 20%. koheziju. u podzemlju.1986) 182 183 . Grihble: jz . Tuneli se ovisno 0 geoloskim. Tuneli Tuneli su podzemni objekti koji se grade u sklopu saobracajnica (cestovnih i zeljeznickih. jace ostecenim cvrstim stijenama i stijenama u procesu raspadanja.-Sestal1ovic.Zbog toga je potrebno obaviti detaljna istrazivanja kartiranjem i odredivanjem strukturno geoloskih karakterisika.To ce posluziti kod proracuna dopustenog opterecenja na kontaktnoj povrsini objekta i terena.4. stepen vlaznosti. slo. a narocito uzletno.2. Dopusteni visak izbijanja (s1.U pjeskovitim glinama smiju dostic. U takvim podrucjima uz inzenjerskogeoloske. Nema pritiska pa su podgradnja ! oblaganja nuini sarno u jate razlomljenim zonama. Moguca su bubrenja sa svih strana pa i u podu tunela.sletne staze i aerodromske staniee maksimalni nivei podzemnih voda u pjeskovitim i sljunkovitiln sedimentima moraju biti niZi od nivoa temelja najmanje 0. nivo do 1. a u glinama do 1.

za lemeljenje mostova i vijadukta povoljne su sve svjeze cvrste stijene koje odgovaraju kriterijama nosivosti. povisenih temperatura i podzenmog pritiska.istrazivanja tokom igradnje tuneia sadrze pracenje radova. stisljivosti. uglu unutrasnjeg trenja. Istrazivanja se izvode 11 tri faze: .Mostovi i vijadukti Mostovi .2. velika se painja posvecnje debljini sloja. . treba definisati karakteristike bitne za gradcnje i sigurnost u eksploataciji. Bitni geoloski podae. 90).. do pucanja i deformisanja obloge ali i do pomicanja trase 184 185 . istramog busenja. bujanju.Zavrsni claborat 0 istraiivanjin1a tokom izgradnje tunela izvanredno je vazan materijal jer se koristi za projektovanje i izvodenje tunela u slicnirn geoloskirn prilikama. granulometrijskom i petrografskom sastavu. istrazivanja tokom eksploatacije tunela sastoje se u instrumental nom pracenju svih relevantnih karakteristika u pogledll stabilnosti i postojanosti objekta jer je iskustveno dokazno da. koj. inzenjcrskogeoloskog kartiranja geofizickih istrazivanja. Svi navedeni radovi rezultiraju claboratom 0 injzenjerskogeoloskim uvjetima izgradnje luncia u sklopu kojeg so obavczno nalaze prognozni inzenjerskogeoloski profili. Fizicko-lnehanicka svojstva koja utiCll na stabilnost temelja stubova mostova i vijadukata (a time i na cjelokupnu konslrukciju) Sll: cvrstoca na pritisak. odnosno rijecne doline. Savrerneni egzodinamicki procesi koji uticu na stabilnost Illostova i vijadukata su: fluvijalna erozija (veoma i trajno izrazena na obalama koje spajaju most. U takvim stijenama. poroznost. lnienjerskogeoloski projit tune/a (LB-/ijevi bok S-svod DB-desni bok). tunela izgradenog u veoma nepovoljnim stijenama (npr. odronjavanje dijelova stijenske rnase. tiksotropij. SLl potrebni prj projektovanju i izgradnji mostova i vijadukta. poroznosti. temelja stubova mostova i vijadukata u nevezanim i poluvezanim stijenama. optornost na uticaj vode i otpornost na udaL Hidrogeoloske karakteristike bitne za sigurnost temeljne konstrukcije su: podzemni tokovi i veliCina slivnog podrncja s kojeg voda gravitira lokacijama stubova. sufoziji i likvefakciji LB s t!"H I I I I t Il Stika 90. vijadukti izvode se u sklopu saobracajnica. U pogledu iiloiogije.istrazi\'anja za potrebe projektnc dokumcntacije~ koja rezultiraju ocjenom 0 moguC:~nostin1a i ogranicenjirna predlozenih varijanti (iii sumo jednog t:. koheziji. tc vodopropusnost i nivoi kolebanja podzemne vode.u jako ubranim poremecenim i degradiranim niskometamorfisanim skriljcirna).o i:::Ses!u!1ovic 1986) U ovoj fazi istrazivanja su veoma vazna i n10raju biti tacna i pravovren1ena jer rezultiraju podacima koji mogu uticati na izmjene u glavnom projektu tukom izvedbe a u [azi eksplatacije tunela (kod eventualnog ostecenja obloge) daju llvid u graau i sastav ostecene dionice. U torn smislu nepovoljcne karakteristike imrtju stijene koje su jako razlomljene i trosne~ naroCito ako je telnelj lociran u rasjednoj zoni iii u razlomljenom tjemenu antiklinale. Struktllrnogeoloske karakterislike su bime kod odredivanja lokacija temelja siubova i iskopa za teu1clje (radi njihove stabilnosti i otpornosti na seizmicke uticaje i postizanje dopustene nosivosti). nivou podzemne vode i njegovom kolebanjll.Pri projektovanju i izgradnji tunela inzenjerskogeoloska istrazivanja su od najvece vaznosti jcr moraju rezultirati podacima koji su neophodni za odabiranje najpovoljnije varijante i predvidanje teskoca koje se mogu pojaviti prilikOll1 izvodenja i tokOIn eksploatacije objekta . 6. 2ilavost. zbog morfoloskih karakteristika tcrena.5. razliCitih ispitivanja in situ (tnetodama mehanike stijena) i labormorijskih ispitivanja. a vijadukt objekat koji premoscuje suhu dolinu. slozenosti zrna. i kod vijadukata). prostorna masa. fizicko-mehanicke osabine. zbog skracivanja duzine puta i troskova koji bi nastali obilazenjcm a takoder i zbog poboljsanja saobracajnih karakteristika trase. a povremeno u slueaju bujicnih vodotoka. Pri tonIe treba paznju posvetiti pojavama podzemni voda i plinova. odnose se na litoloski sastav terena. Smatra se da je most objekat koji spaja obale neke rijeke. gustoca. te osipanje i klizanje po povrsinan1a diskontinuiteta. i nakon niza godina moze doc. istrazivackiln radovima u svim fazan1a projektovanja.iesenja). (prema Alagdalenic preuze. otpornost na smrzavanje.Takva se ocjena daje nakon studiozne obrade geoloskih karakteristika. uz detaljno· registrovanje svih relevantnih geoloskih karakteristika i njihovo ucrtavanje na inzcnjerskogeoloskol1l profllu tunela u rnjerilu od 1:100 do 1:200 (s1. tektonske i strukturnogeoloske karakteristike. U slucaju izvedb. hidrogeoluske karakteristike i uticaj savremenih egzodinamiekih procesa i pojava.

ovisno je 0 litoloskorn sastavu. odnosno odredivanje nagiba kosine. Ostali rnaterijali zahtijevaju blaze nagibe. Ako karnena nema u terenima (u terenirna izgradenirn od poIuvezanih i nevezanih sedirnenata). uglu unutrasnjeg trenja materijala. kao i nasipavanje pojedinih njegovih dijelova u funkciji su realizaeije eestovnih saobraeajniea i zeljeznickih pruga. J. posveeuje se painja u razlornljenirn stijenarna. Zastiti kosina od utieaja savremenih egzodinarnickih faktora (erozije. Kod izrade veorna visokih zasjeka i usjeka. prilagodeni njihovim karakteristikarna u pogiedu stepena otpornosti rnaterijala na SlllCan]e. uz povoljne inZenjerskogeoIoske i strukturnogeoloske karakteristike.Zasjeci. nivou podzemne vode i njegovom oseilavanju. kod kojeg ce bokovi biti stabilni. gabionski madraei. razlornljenosti stijenske rnase. Konsolidacija nasipa u sljuneirna traje relativno kratko (slicno je kod pijesaka). U terenirna izgradenirn od nevezanih i poluvezanih sedimenata. prostornorn polozaju pukotina i njihovorn rnedusobnorn odnosu. narocito one koji mogu izazvati pojave klizanja. povoljnih petrografskih i fizickomehanickih karakteristika. koji traje godinarna. te 0 proslojcima i leearna materijala razliCitih granulometrijskih i fizicko-mehanickih karakteristika. u takvirn terenima potrebno je studiozno izuciti sve vazne faktore. Nasipanje se obavlja u slojevirna debljine do rnaksirnum 60 em. Sljunak. sirine potrebne za prihvacanje rnanjih odronjenih kornada i ublaiavanje njihovog udara na saobracajnicu. Cilj irn je postizanje projektovane nivelete u visinskorn i prostornom smislu. odnosno podlozni slijeganju tokorn vrernena.c-usjek u krecnjaku sa stabilnim lijevim bokom i desnim bokom sklonom klizanju po slojnim povrsinama (diskontinuitetima) Nasipi su takode objekti koji se izvode na eestovnirn saobracajniearna i zeljeznickirn prugama. postize se karnenom. U pravilu je u takvirn terenima prvih nekoliko metara stijene intenzivno razlomljeno i odvojeno u blokove razliCitih dimenzija s pukotinarna koje su pretezno ispunjene zemljorn crvenicom. odronjavanja. U cvrstim.(tecenje stijena). biti od veorna strmih do okornitih. Stabilnost kosina nasipa. za nasipanje se koriste sljunak. 0 cernu ce ovisiti naCin terneljenja (pIitko terneIjenje iIi terneljenje na busenirn iii zabijenirn pilotirna). Opeenito. vezanirn stijenama izvedba zasjeka i usjeka. koheziji. usjeci i nasipi Zasijecanje i usijeeane terena.a-zasjek u magmatsko} stijeni stabilan pri vrlo strmom nagihu . izraduju se kontrafori sa sidrenjern u stijenskoj rnasi iIi se stijenska rnasa zasticuje rnlaznim betonom. pijesak i glina. Upotrebom i pravilnorn ugradnjorn karnena elirninise se rnoguenost slijeganja. U ovisnosti 0 geoloskim karakteristikarna stijena. Time se izbjegavaju visoki stepeni nagiba trase i njezino produzenje obilazenjern prepreke. Za izvedbu nasipa najpovoljniji je lomljeni. poroznosti. u nagibu I: I i veeern.:b-usjek u krecnjaku. (visih od 6rn). a radi povecanja stepena sigurnosti i stabilnosti. u svim slucajevima kada je kota nivelete trase ispod kote terena neposredno u padini (zasjeei). nesimetricna radi postizanja stabilnosti oba boka U odnosu na slojevitosf . U kraskirn terenirna gornji dio kosine zasjeka i usjeka izvodi se u blazern nagibu od donjeg.U glinarnaje to dug proees. pijesak. klimatskim faktorima (smrzavanjul. i glina su u nasi pima stisljivi. Zasjeci i usjeci izvode se u rnorfoloski razudenom terenu.6. iii podrucju niskih brezuljaka (usjeei). sirnetricni i nesirnetricni. c-zasjek u krecnjaku nestabilan S obzirom no odnos nagiba slojeva i nagiba kosine zasjeka 2. Za izvedbu nasipa nisu 186 187 . osipanja). 1 Nagibi kosina rnogu u cvrstirn stijenarna. Stabilnost zasjcka i usjeka. 2 Slika 91. uz trajno nabijanje vibrovaljeima i osiguranje optirnaine vlainosti.2.0usjck u magmatskoj stijeni s aha stabllna boka . dobro slozeni kernen. vodopropusnosti. Zbog toga su nagibi kosina i usjeka u nevezanim i poluvezanim sedirnentirna u pravilu veorna bIagi. stabilnost kosina aVIS! 0 granulometrijskorn petrografskom sastavu.b-zG!>jek u krecnjaku stabilan S obzirom na odnos nagiba slojeva i kosinc zasjeka. uobicava se izvesti berma. u siucajevima kada je kota nivelete trase iznad kote terena.U slojevitirn stijenarna bitan je i odnos nagiba slojnih ploha prema nagibu kosine zasjeka i usjeka (slika 91). 6. U tu svrhu izvode se potporni i oblozni zidovi. postavljaju se usidrene zicane mreze sa zategarna.

geoloskoj gradi i vizuelnoj ocjeni kvaliteta stijena.2. Odreduje se ugao kosine zasijecanja i usijecanja padina. oko brane i ispod nje. definisu se: naein i dubina temeijenja.1.akumuliranju materijala (koji moze biti transportovan zbog djelovanja denudacije i erozije) u izvedenim objektima. mogucnost procjedivanja unutar akumulacije.akumulacija. lnzenjerskogeoloska studija.7. laporci.je hidrotebnickih objekata (brana. sprecavanja pop lava.2. veliCinu slivnog podrucja. U fazi preliminarnih istrazivanja uz konsultaciju postojecih objavljenih radova i fondovskih dokumenata.Akumulacijska jezera Kod izvedbe akumulacijskih jezera za potrebe energetike. . 6. uticaj egzodinarnickih i endodinamickih procesa i pojava. ovisno 0 vrsti objekta i potTebi. IstraZni radov! provode se u cetiri faze: prelirninama istrazivanja. U fazi istraiivanja za potrebe osnovnog projekta istrazuju se lokacije koje su odabrane kao povoljne za hidrotehnicke objekte. uzimajuCi u obzir pozitivne i negativne faktore.povoljni materijali podlozni trosenju i raspadanju (npr. -inienjerskogeoloskim karakteristikama (mineraloskopetrogarfska. naein izvedbe. klimatoloske i meteoroloske karaicteristike. .lokacijarna povoljnim za akumuliranje vode. 6.radovima koje treba obaviti za izradu osnovnog projekta. . poljoprivrede ltd.rezultatima razliCitih probnih opterecenja. te koliCinu nanosa koja se vremenom taloii u akumulacijsko jezero. mora sadrzavati spoznaje 0: . .7. U fazi istraiivanja za pootrebe glavnog projekta koriste se spoznaje prethodnih faza istrazivanja i obavljaju dopunska detaljna istraiivanja na lokacijama pojedinih dijelova objekta. za postojanost akumulaeijskog jezera i njegovu funkeionalnost obavljaju se i druga istrazivanja. hemizam podzemne i nadzemne vode. dobiva se uvid n geolosku gradu lokaeije unutar kompenzacijskog bazena. Osnovnim projektom definise se konacni izbor lokacije najpovoljnije za hidrotehnicki objekt.Hidrotehnicki objekti Geoloska istraiivanja za potrebe izgradn. potrebno je prouCiti morfoloske karakteristike terena. koja je rezultat istrazivanja ave faze. smijer kretanja podzemne vode. materijal potreban za njenu izvedbu. izdasnost izvora. veliCina slijeganja stijenske mase ispod brane.hidrogeolSkim karakteristikama (nivo podzemmne vode. fizicka i mehanicka svojstva stijena. maksimalna dopustena visina uspora i drugo.debljina povrsinskog trosnog pokrivaca. Osim toga. hidrogeoloske odlike (prosjeenu koiicinu dotoka u akumulaeiju od padavina. . jer naknadno uoeeni detalji (koji u kompleksnim geoloskim istraiivanjima prije nisu uoceni) mogu vrijediti za prilagodavanje realnom stanju. i prijedlozima sanacije. Istrazivanja ove faze moraju rezultirati spoznajama 0: . Rezultati se graficki prikazuju na kartama i profilima u mjerilu od 1: 100 do 1:5000. istraiivanja za pOlrebe izrade osnovnog projekta. kanala).geofizickim parametrima. U sklopu rezuitata istraiivanja za potrebe osnovnog projekta. S obzirom na to da njihova pogresna iii nedovoljno precizna oejena moze lzazvati katastrofalne posljedice.Odreduje se tip brane. hemij skim svoj stvima vode moguCim gubicima proej edivanj em. Tokom izvodenja radova kontrolisu se oejene prethodnih faza istraiivanja i zakljucei. obavlja se izbor lokacija povoljnih za akwnuliranje vode i za eksploataciju i preradu potrebnog karnena iz privremenog kamenoloma. vodosnabdijevanja. ali ni gradevinski otpad. Naravno. silt (prah) i gline s organskim materijarna. tunela i drugih dijelova objekta.postojanost kosina usjeka i zasjeka ).nestabilnim padinama i klizistima. medu kojima veliki znacaj imaju ona koja obraduju uticaj akumulacije na eko-sistem i osiguranje postojanosti (odnosno poboljsanje karakteristika) odgovarajucih izvora u nizim 188 189 . su kompleksna i raznovrsna jer zahtijevaju taene i do kraja precizne determinacije odnosa na terenu. istrazivanja tokom izvodenja radova. . istraiivanja za potrebe izrade glavnog projekta. glavna podrueja gubitaka procjedivanjem u podrucju akumulaeije te oko brane i ispod nje). podzemnih i porsinskih tokova). Posebna painja posvecuje se nestabilnim padinama i klizistima. posebno ani sa vecom koliCinom glinovite komponente). Dobiveni rezultati koriste se kao temelj za glavni projekt ejelokupnog investieionog zahvata.

c-olak~aJ1a armiram!-bclOnska brana. seizmicnost. Dopusteno opterecenje na dodirnoj plohi teren-temelj Ima posebno znacenje zbog pritiska kojim brana cljeiujc na stijenu svojom lnaSOill. Po potrebi mogu bItt oblozenl (cak i u vodonepropusnom terenu).7. odronjavanje. lnzenjerskogeoloske karakteristike. narocito one izgradene od betona i afmiranog betona. Mogu biti koristeni i kao plovni putevi (npLSueski. Smicanje brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom dogada se redovno po plohama diskontinuiteta (slojnim j tektonskim pukotinama). akumulacijska jezera se uglavnom izvode u prasirenim dijelavima rijecnih dalina te u podrucjima kraskih polja (ali uz bitna i raznolika istrazivanja i injektiranja radi ostvarenja postojanosti akumulacije). U fazi projektovanja.). U morfoloskom smislu.. primjecenaje povecana seizmicka aktivnost.3.podruejima. b Brane su hidrotehnieki objekti kojima se omogueava zadrzavanje vode u nekom podrucju. dopusteno opterecenje i mogucnost smicanja brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom. a nasute u sirim rijecnim dolinamf). uz registrovanje svib relevantnih hidrogeoloskib pojava. U sirem podrucju akumulaeija.7. koje (uz astale) posebno treba prouCiti pri odabiranju lokacije i tipa brane su: razlomljenost terena. Pri lOme morfologija terena i inzenjerskogeolaske od!ike stijena imaju veorna vaznu ulogu. b-masivna hClOnsko brana.2. sufozija) 1 intenzitet ispunjavanja akumulacija razliCitirrl nanosima (transportovanim vodenim tokovima iii nastalim trosenjem stijena obeda akurnulacije). U geoloskom smislu. s razlicitim stepenima nagiba osc i bokova. Za postojanost akumulacije najpovoljnije su vadonepropusne stijcne (npLsvjeze magmatske). rijecnim prosirenim dolinama).2. treba posvetiti . Lucne anniranobetonske brane izvode se u uskim klisurama. zbog njene osjctljivosti 11a potrcs. klizanja masa. lspucalost terena i s njom u vezi hidrogeoloske karakterisike uvjetuju projektovanje -.odgovarajucu pazllJu. erozija. S danasnjim stepenom tehnickotehnoloskih dostignuca. Kanai je moguce izgraditi u svim vrstama stijena. Vrsta materijala od kog ce neka brana biti izgradena takode ovisi i 0 morfo!ogiji. 190 191 . akull1ulacije se ostvaruju i u kavernoznim razlomljenim krskim terenima (u krskim poljima. ovisno 0 pritisku akumulirane vode koji na branu djeluje i inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena u kojim se izvode. d-/uhw betonska hrana) 6. pokriveni i nepokriveni. 6. te se tom problernu u fazi istrazivanja i projcktovanja poklanja odgovarajuca paznja. U morfo!oskom smislu brane se izvode u susnim dije!ovima rijecnih dolina iii na nekom drugom morfoloski pavoljnom mjestu. uz prethodne prognoze. kao i u fazi eksploatacije. pravougaonog iii trapeznog oblika. armiranog betona i kamenog nasipa s vodonepropusnim glinenim jezgrom. Svi nabrojani elemen6 ovisit ce 0 inzenjerskogeoloskim. takvim pojavama. vaino je hidrogeoloskim istraiivanjima odrediti vodopropusnost terena na obodima 1 u podrucju dna akumulacije. Najucestaliji tipovi brana prikazani su n3 sl1d 92. uvalarna. i neoblozeni. kako bi sc osiguraia stabilnost brane. a izvedba je moguca liZ strogo postovanje uvjeta gradnje u seizmicki aktjvnim podrucjima. oSlpanJe. Inzinjerskogeoloskim istTaZivanjima bitno je odrediti stabilnost obala akumulacije S obzirom na djelovanje vode (denudacija. obavezno izraduju karte seizmicke mikrorejonizacije.~/ekll (a-naslIta zemljana brana s glinenimjezgrom.Kanali Kanali su dovodni i odvodni objekti hidrotehnickih sistema za potrebe energetike i poljoprivrede.U seizmickin1 zonama se u s!ucaju potresa veceg od 6 stepeni MSK-64 skale. Seizmicnost terena je jedna od komponenata koja takodc bitna utice 11a izbor pregradnog mjesta i tipa brane. Panamski kana! itd.2.Raz/iCifi tipovi brana 11 popre<-'nom pre.1=7\ ~~-- d S/ika 92. Savremene brane se izvode od betona.Branc radova u eilju sprecavanja gubitaka vode ispad i oko brane. lspucalost znatno utice i na izbor tipa brane zbog potrebe unosenja dodatnih sila (razliCitim vrstama sidara) u tercn. posebno prilikom naglog punjenja i praznjenja vode. sta znaei da u fazi istrazivanja i projektovanja treba pazljivo pri6i litoloskim· i strukturnogeoloskim istrazivanjima ten1eljnc stijene i bokova. Savrerneni egzodinamicki procesi obieno su rezultat porasta nivoa vode u podzemlju sto se prenosi i na sire podrucje padina.

tehnoloskog i gradevinskog sianovista. i padine u kojoj ce kanal biti izveden. neophodno je u inzenjerskogeoloskom smislu istraZiti teren radi pripremanja podloge za odlagaliste otpada te odredivanja stabilnost. po potrebi sadrze i geofizicka istrazivanja i istrazna busenja. kosina zasjeka u odnosn na traZenu visinu. Upravo tQj segment zivota nastoji se rijesiti s ekoloskog i sanitarno-epidemioloskog. ali i 0 konstrukcij skim odlikama kanala i zahtjevima projektanta u veZl sa vodonepropusnoscu kanala.izdvojiti teren koji pripada slivu crpilista (odnosno izvoru) pitke vode i voda za potencijalno vodosnadbjevanje naselja i industrije. U tehnologiji odlaganja otpada znacajno mjesto zauzima potreba svakodnevnog prekrivanja otpada slojem inertnog materijala. koncentraciju zagadivaca u vremenu. . litoloskim i strukturnogeoloskim karakteristikama terena. s razlicitom efikasnoscu. kako bi se in situ i u laboratoriji u cjelosti upoznalc trai. treba ugraditi odgovarajuce materijale u podlogu. Da bi se studiozno pristupilo istraZivanju problema zagadenja.0dlagalista otpada Otpadni materijal njegovo konlrolisano odlaganje na odgovarajucu deponiju predstavlja jedan od problema s kojim se covjek svakodnevno susrece. smjer kretanja zagadene vode. posebno ce ovisiti 0 namj eni kanala. U inzenjerskogeoloskom smislu bitne su karakteristikc stabilnost kosina kanala.hidrogeoloskim. brzinu migracije zagadivaca u podzemlje. jeT daju podatke 0 mogucoj migraciji zagadivaca u podzemne vode.ene karakteristike terena. Ako se zahtijeva vodonepropusnost. Uz to pokriveni inertni materijal mora se lahko i brzo zbijati ffiaSinama. te njihovu oscilaciju i mogucnost ispiranja sitnijih frakcija iz nevezanih i poluvezanih sedilnenata. kohezije i vodopropusnosti. istraZivanjima zabvata sira okolina u cHju odredivanja koliCine i kvaliteta takvog materijala. U slucajevima kada nema potrebe za cjelovitin1 betoniranjem kanaia. Hidrogeoloska istraZivanja 0 mogucem odlagalistu otpada prethode ostaIim istrazivanjima iz domena tehnickih nauka. Obim i vrsta istrazivanja ovisit ce 0 siozenosti litoloske i tektonske grade terena. osim kartiranja (u svim stijenama). jeT se njegovom izvedborn nloze aktivirati proces klizanja masa. hidrogeoloski povoljan teren za lokaciju odlagalista otpada mora biti istraZen u cilju izbora i vrednovanja potencijalnih lokaliteta n sanitarno -zdravstvenom. definisu slivno podrucje podzemnih voda. injektiraju se ani dijelovi u kojima se voda gubi pri\'ilegovanin1 putevin1a (u vccim dobro povezaniln puklinama). odredivanja diskontinuiteta (u cvrstim stijenarna). U ovisnosti 0 topografskim. uz obavezno kartiranje. koriste se prvenstveno gline i prab. odnosno. a od inzenjerskogeoloskih egzodinamickih pojava. To je n10guc:e sprijeCiti zastitom kosina (npr. socijalnom i tehnicko-tehnoloskom smislu. s napomenom da gline ipak !maju najvise povoljnih elemenata. To su: hidrogeologija i inzenjerska geologija. njenu brzinu i mjesto (mjesta) isticanja. U neoblozenim kanalima dolazi do erodovanja i punjenja dna sitnim cesticama. i drugin1 l1vjetirna. prirodne vlaznosti. Pri inzenjerskogeoloskim istraZivanjima odlagalista otpada primjenjuju se. klimatskim.8. vodopropusnost stijena. U cvrstim i razlomijenim stijenama (naroCito krskim) bitno je istraziti kolicinu gubitaka vode kroz dno i bokove. ugla unutraSnjeg trenja. Pri tonle je vaino odrediti koliCinc podzemnih voda koje gravitiraju ka kanalu. Kako je veoma tesko u morfoloski pogodnom terenu naC! prirodnu. kao i dotok u slucajevima visokog podzemnog vodostaja u zaledu. neophodno je : .izdvojiti teren povoljan za lokaciju odlagalista otpada. pamja se posvecuje 6. U ovom posljednjem (tehnicko-tehnoloskom smislu) bitnu ulogu imaju inzenjerskogeoloska istrazivanja. Takvi podaci upucuju na eventualno potrebne mjere oblaganja kanala. U tu svrhu.2.gabionirna) i trajnim ciscenjem dna. Inzenjerskogeoloski istrazni radovi. jos i istramo busenje i raskopi. veliki znacaj u trazenju optimalnog rjesenja lokacije odlagalista imaju dvije specijalisticke discipline koje su s gradevinarstvom najvise povezane. ona se postize oblaganjem dna i bokova betonom (iIi armiranim betonom) s dodacima za postizanje vodonepropusnosti. apsolutno vodonepropusnu podlogu. Medutim. Kod pripremanja podloge treba odgovarajucim zabvatima osigurati odvodnju odlagalista i odabrati mjesta za prihvat procijednih voda iz odlagalista u cilju njihovog evakuiranja. Zbog toga se imenjerskogeoloskim odgovarajuceg kvaliteta. da bi se u bilo kojoj fazi eksploatacije odlagalista potpuno onemogucilo prodiranje zagadivaca u podzemlje. prostorne mase ( zapreminska masa ). U okviru geologije. Inertni materijal za pokrivanje otpada laboratorijski se ispituje u pogledu gustoce ( specificna masa ). Teren koji pripada slivu crpilista iIi izvoru pitke vode za potencijalno vodosnabdijevanje u cjelosti se i bezuvjetno odbacuje kao podrucje n kojem bi se trazilo morfoloski i saobracajno povoljno odlagaliste otpada. 192 193 . a ponekad i izradu raskopa.

sto dovodi do njihovog ostecenja i slijeganja. Mineralogija pomaZe pri odreaivanju uvjeta koji su rezultirali nastankom odreaenih vrsta minerala i njihovim nakupljanjem. 6.klizistima i siparima. kod izbora novih lokacija za mezarja i groblja iii u slucajevima prosirenja postojceih.Mezarja i groblja Mezarja i groblja su objekti koji se izvode na periferijama urbaniziranih cjelina. tako i bioloske pa se jos naziva i istorijska geologija. U inzenjerskogeoloskom smislu. njihovu ispunu i mogucnost kOllluniciranja povrsinskih i podzemnih voda. veoma razlomljenim stijenama krsa. biologija. navedene same one naucne oblasti bez kojih bi informacije koje slijede bile nepotpune. Ove mjere se poduzimaju u cilju sprecavanja zagadenja podzemnih voda. Naprimjer. Pored navedenih naucnih disciplina. Naravno. naroCito 0 hemizmu i stepenu dijagenetskih promjena. parametre 0 kojima ovisi proillJena zapremlne i sadrzaja vode (u glinovitim stijenama). ~aleontologija proucava razvoj i promjene u zivotinjskom (paleozoologija) i biljnom (paleobotanika) svijetu tokom duge geoloske istorije Zemlje. 7. epirogenetskih pokreta i seizrnizrna. debljinu razlomljenog dijela u evrstim stijenama. dinamicka geologija nam omogucava da upoznamo promjene u rasporedu kontinenata u odnosu na magnetne i geografske polove Zemlje. integralno proucava naucna disciplina koja se naziva stratigrafska geologija. radi prikaza kompleksnosti zadataka kojim se stratigrafska geologija bavi. U terenima. usko su povezane i druge. Dakle. struktume. 194 195 . Geotektonika pomaie u razumijevanju procesa i promjena koje su rezultirale prostomim odnosima meau stijenama litosfeTe u odreaenom geoloskom razdoblju. betonski zidovi Inezara i grobnica se ostecuju zhog ponavljenih procesa susenja i vlazenja. naprimjer fizika. Petrologija omogucava upoznavanJe stijena. da mezarja i groblja ne bi bila izvor zagadivanja podzemnih voda. Za dobijanje cjelovite slike 0 fazama razvoja Zemlje koriste se rezultati i spoznaje svih naucnih grana geologije. treba ih locirati u vodonepropusnim terenima i izvesti ih tako da se sprijeci bilo kakav njihov negativaJl uticaj na okolinu. ali i u povrsinskim. koja istraiuje klimatske promjene tokom geoloske istorije Zemlje. te pritiska kojim voda djeluje kao i njene eventualne agresivnosti. cesto u bogata (ali iscrpljiva) lezista ruda bez kojih je covjekov danasnji zivot nezamisliv. Ona se uglavnom izvode u nevezanim i poluvezanim sedimentima. metamorfizma. njihove mineraloske. Biostratigrafija daje vrijedne podatke 0 vremenskom redoslijedu nastanka zivota i omogucava podjelu stijena po starosti upravo u ovisnosti 0 organizrnima koji su u njima nadeni. PaZljivo se prati i seizmicka aktivnost. pukotine i pukotinske sisteme. koje sluie za odredivanje relativne starosti stijena i korelaciju istovremeno nastalih stijena. s navedenim naucnim oblastima koje se medusobno dopunjuju. mehanizme nastanka i razvoja planinskih vijenaca i s tim u vezi rekonstrukciju pojava poput magmatizma. Mezarja i groblja se ne bi smjela izvoditi na lokacijama unutar slivnih podrucja. STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA Razvoj Zemlje kao nebeskog tijela od vremena njenog nastanka i razvoja zivota na njoj. jer postignutim znanjem i rezultatima pomaiu u rekonstruisanju i interpretaciji razvoja Zemlje i zivota na njoj. Litostratigrafija proucava litoloske karakteristike stijena i daje veoma korisne podatke.Ona opisuje i na naucnoj osnovi rekonstruise. patrebno jc odrediti: elemente stabilnosti terena (da bi se izbjegle pojave klizista). ali i rezultati i spoznaje drugih prirodnih naucnih disciplina. izgradenim od sedimenata sa sitnijim cesticama u pravilu je i moguenost osteeenja i slijeganja veea.9. Na pocetku su se istorija Zemlje. njihovoj genezl 1 prognozi daljnjih efekata takvih pojava. U povrsinskim dijelovima okrsenih terena. hemija. kapilarne vlage.stratum-sloj). narocito opis i podjela geoloskih doba po starosti. proucavali iz dokumenata nadenih u slojevima sedimentnih stjena te odatle potice i naziv stratigrafija (Iat. skupljanja i bubrenja. Ovdje su. tekstume i fizicko-mehanicke karakteristike te uvjete okoline i procese koji su se odvijali u Zemljinoj kori u vrijeme kada j e odredena stij ena nastala. kao i namjene ove knjige. Na stabilnost betonom izvedenih mezaJ:ja i grobnica u glinovitim materijalima utieu promjene prostorne mase zbog smrzavanja i odmrzavanja. gdje postoji direktna veza sa izvorom pitke vode iIi crpilistem za pitku vodu. prostorno i vremenski glavne dogadaje i pojave iz istorije Zemlje kako geoloske.naroCito u podrucjima s visokilTI nivoom podzemne vode.2. podatke u proucavanju razvojnog puta Zemlje i zivota na njoj daju jos i paleogeografija koja opisuje fizickogeografske promjene te paleoklimatologija.

uz strme obale. u krovini su sitnozmaste slatkovodne naslage. Docena je da neke morske zivotinje i biljke mogu zivjeti sarno u odredenoj zivotnoj sredini. Sedimentacione sredine su bitne za nakupljanje odredenih sedimenata. u cemu uvjeti okoline omogucavaju opstanak selekcijom odabranih najprilagodljivijih organizama. tako i iosilnog) uoCio zakonitosti evolucije i zakljucio da je najvazniji uzrok promjena prirodna selekeija. U skladu s takvom pretpostavkorn. Pri tome se sluiima aktualistickim principom. odnosno da su prirodni procesi geoloske proslosti analogni danasnjim. oni koji plivaju poznati su kao nekton ski. flisern. mogu zivjeti i na dubinama do kojih svjetlost ne dopire. Budue. 7. Organizmi koji zive na morskom dnu nazivaju se bentoski. a izdizanja su izrazito obiljezena dubokim kanjonima urezanim u kopno kroz dugo geolosko vrijeme. Morske biljke iive sarno do dubine oko 200 m. u razliCitim klimatskim pojasevima. laporcima i krecnjacima s dominirajucom nektonskom falIDom.o mutacije gena omogucile pocetak evolueijskog procesa. Poznato je da danasnji organizmi zive u morima. planktonu. a u podrucjima delti. jezerske iii lakustricke (sljunci. nalaze se klasticne naslage. 06to je da proucavanjem savremenih procesa i pojava i njihovih uzrocnika. mogu6e je odrediti raznovrsne karakteristike sedimentacionog prostora u kome su nastali neki sedimenti. a time i podataka za rekonstrukeiju i interpretaeiju faza u razvoju Zemlje i zivota nalazi se u sedimentnim stijenama koje su nastale u morima. zivotne sredine uvjetuju egzistenciju odredjenih iivotinjskih i biljnih oblika i zajednica. U tim sedimentacionim sredinama. najvise fosilnih ostataka. Charles Darwin (1809-1882. razlomljenim i metamorfisnim stijenama lIZ manifestacije eruptivne i seizmicke aktivnosti. dobijamo spoznaje 0 procesima i pojavama koji su se dogadali tokom razvoja Zemlje i utieali na oblike zivota na njoj. Dakle. Navedeni podaei omogucavaju nam da zakljuCimo u kom je sedimentacionom prostoru nastao neki sediment u dalekoj geoloskoj proslosti. batijalni sedimenti su predstavljeni muljevima. Dakle. te peCinske naslage) i slatkovodni medju kojima razlikt\jemo rijecne iii fluvijalne (rijeeni nanosi). Kontinentalni sedimenti mogu biti kopneni.) jc tokam svojih istrazivanja biljnog i zivotinjskog svijeta (kako reeentnog. dok organizmi koji Iebde u vodi pripadaju. Dinamika Zemlje u svijetlu mObilisticke koneepcije Dokaze 0 stalnom "sukobljavanju" egzodinamickih i endodinamickih sila danas nalazimo u podrucjima orogena s veoma deformisanim. dubokovodniji (batijalni) i dubokovodni (abisalni) sedimenti. Mjesoviti sedimenti zastupljeni su lIZ obalna podrucja (litoral). estuarima i limanima. a u podini su morske sitnozrnaste naslage. glacijalni i glaciofluvijalni sedimenti.2. a taka je bilo i u geoloskoj proslosti. odnosno terestricki (eolski. dok u abisalnim sedimentima dominiraju organski muljevi i sitnozrnaste naslage s nesto planktonskih fosila. Ovisno 0 mjestu sedimentacije. Smatra se da su uprav. pa je stirn u vezi uveden termin facijes za oznacavanje litoloskih i paleontoloskih svojstava stijene nastale u odredjenom sedimentacionom prostoru. pa se danas zna da su pokretacki evolueijski faktori uz prirodnu selekciju jos i mutacija. te u postojanju priobalnih i plitkomorskih sedimenata na velikim visinama. u ovisnosti 0 uvjetima okoline. Proucavanjem fosilnih ostataka uoceno je da su se biljni i zivotinjski organizmi ad prvih pojavnih oblika do danasnjih dana mijenjali i usavrsavali. razlikuju se sedimenti morskih i marinskih prostora. u slatkoj vodi i na kopnu. Mjesoviti sedimenti taloze se jos u lagunama. da izdizanja u pravilu slij"ede nakon jakih deformacija zbog 196 197 . Nesumnjivo je da se zivot zaceo u vodi te da su kopneni obliei nastali kasnije.Fosili i stijene kao geoloska svjedocanstva Dogadaje u razvoju Zemlje i uvjete zivota na nJoJ moguce je rekonstruisati i interpretirati proucavanjem stijena litosfere i okamenjenih ostataka organizama (fosila) koji su u nekom geoloskom razdoblju iivjeli i razvijali se u odredenoj zivotnoj sredini. pijesci. izolaeija i snaga gena. Svako razdoblje Zemljine proslosti bilo je obiljezeno svojim karakteristicnim oblicima zivota. analizom sedimenata i fosilnih ostataka u njima. a spuzve i druge zivolinje. koji polazi od pretpostavke da su tokom Zemljine proslosti na njenoj povrsini i u unutrasnjosti djelovale uglavnom iste one sile koje djeluju i danas. Naprimjer. Neritski sedimenti (cesto karbonatne stijene) sadrie brojne plitkomorske fosile. sedimenti nastali na kontinentu i mjesoviti sedimenti. u sredisnjem dijeiu brakicne naslage nesto krupnijeg zma s kosom slojevitoscu. grebenski koralji su veoma osjetljivi na Cistoi:u mora i vee kod manjih zamuljenja ugibaju. U okviru marinskih sedimenata razlikuju se pJitkovodni (neritski) sedimenti. Ipak. gline i laporci te hemijski i organogeni sedimenti sa slatkovodnom florom i faunom) i mocvame naslage. Kasnijim istrazivanjima Darwinova teorija evolucije je doradjivana. odnosno eko sistema u kojim su zivjeli. jer do te dubine prodire svjetlost koja im je nuina za fotosintezu.

) Sjeverni dio te jedinstvene kontinentalne mase nazvan Je Laurazija. na istocnom rubu Paeifika. da bi prije pribliz. dobiveni su brojni podaei koji su omogucili definisanje litosferskih ploea i dali osnovu koneepeiji 0 sirenju okeanskog dna. Odnosno. ove knjige.no 65 miliona godina njezini dijelovi (kao zasebni kontinenti) dosli u polozaj koji priblizno odgovara danasnjem (51. uzroelllclma kretanja i njihovim granicama pojasnjena je u potpoglavlju 4. Grebeni su locirani unutar okeana. 2001. Divergentne granice litosferskih ploca markirane grebenima koji su simetricni U odnosu na osu zone sirenja. godine objavio radikalnu teoriju 0 pomicanju kontinenata sa naucno utemeljenim obraz10zenjem 0 slicnosti kontura nekih nasuprotnih kontinenata (osobito Afrike i Juzne Amerike).8 emigod" a na juznom dijelu 2. debljina sedimenata se u pravilu povecava udaljavanjern od ose zone sirenja. Od sredine 60-ih godina ovog stoljeca do danas. Spoj sjevernog i juznog kopnenog dijela bio je na zapadu. Na relativno konsolidovano dno se s vremenom nakupljaju abisalni sedimenti i izravnjavaju relief. Medutim. a cesto su prekinute i segmentirane transformnim rasjedima. Nakon sto 5e njemacki geofizicar Alfred Wegener 1912.). Nova okeanska kora se tokom udaljavanja od sredisnjeg dijela sirenja lomi i izdize. pracenim dubokim okeanskim brazdama. danasnji zapadni rub Pacifika: Japan. a njihovi struktumi obliei raskinuti transformnim rasjedima ukazuju na pojavu jakih naprezanja. Teorija 0 pomicanju litosferskih ploea (tektonika ploca. Rubovi okeana markirani su uglavnom ostrvskim lukovima vulkanskog porijekla. a ni fosili nadeni u abisalnim sedimentima nisu bili stariji. preuzeto iz: Lf)estanovic. Udaljavanje kontinenata prema savremenim gledistima (premo: Trevison & Giglia. mnogobrojna detaljna naucna istrazivanja dala Sil podrsku osnovnim \Vegenerovim postavkama 0 pomicanju kontinenata. Mjerenjima brzine relativnog kretanja ploea na 198 199 .5 em/god" a u juznom za 4. pa ce u nastavku biti prezentirani sarno savrerneni dokazi 0 kretanju ploea. koja se pocela "kidati" prije oko 220 miliona godina. srednjedubokih i plitikih zarista potresa. moze se zakljueiti da je dno okeana u geoJoskom smislu mlade od sedimenata kontinentalne kore. 93. /989. nazvanoj Pangaea.1 em/god. to je i manja mogucnost postojania sedimenata. Sljedeca potvrda 0 kretanju litosferskih ploea dobivena je preeiznim mjerenjima udaljenosti kontinenata. nova litosferska kora nastaje upravo u tim zonama. Na primjer. iz kojeg strse vulkanske morske planine. poredjenjcm rasprostranjenosti fosilnih ostataka. Pangaea je bila okruzena okeanskim prostorom nazvanim Panthalassa. S druge strane.1. nalaze se U okeanskirn prostorima. a u istocnom dijelu bio Tethys okean ("zaliv" Panthalasse). u slueaju kad se jedna okeanska ploea subdueira pod drugu (npr.Cileanski model subdukeije). nova globalna tektonika). trebalo je odgovoriti na lllZ slozenih pitanja 0 uzrocima nastanka horizontalnih sila koje se tako jakim pritiskom realiziraju. sto je dno mladje. Slika 93. Tako je prihvacena misao 0 nekad jedinstvenoj kontinentalnoj masi. prerna klasienoj geosinklinskoj koncepciji kasnije poznat Mediteransko-transazijsko geosinklinalno podrueje.1. radiometrijskim mjerenjima starosti uzoraka bazalta s dna okeana dobivena je najveca starost od priblizno 150 miliona godina. odnosno 0 kretanju velikih odvojenih masa Zemljine kore tokom geoloske proslosti. odredjivanjem sadrzaja dubokih. Nairne. Prema postavkama tektonike ploce. sto je svakako jedan u nizu dokaza 0 kretanju litosferskih ploea. otvorena je mogucnost globalnog gledanja na dinanliku litosferc. Filipini i dalje prema Australiji). kad se okeanska kora subdueira pod kontinentalnu. Snimanjem dna okeana. u koje se utiskuje baziena lava uglavnom pukotinskog tipa izljevanja. a u neposrednoj okolini zone sirenja mladi abisalni sedimenti nedostaju. tada otoenih lukova nema (npr. a juzni Gondwana.3 em/god" dok se Juzna Amerika udaljava od Afrike u sjevemom dijeJu za 2. precizmm geodetskim pracenjem promjena u udaljenostima kontinenata. Prema tome. liZ obalu Juine Amerike . pracenjem eruptivne aktivnosti te magnetizma u starim stijenama na povrsini i u okeanskoj kori. odredjeno je da se Sjevema Amerika udaljava od Evrope brzinom koja na sjevemom dijelu iznosi 1.nagomilanog pritiska. 0 starosti nove okeanske kore na dnu okeana zakljucuje se upravo iz debljine abisalnih sedimenata.

To znaCi da iz podataka 0 "zannznutom" magnetizmu mozemo zakljuciti 0 orijentaciji te stijene prema nekadasnjem polu. Podaei 0 paleomagnctizmu takode su posluzili pristalicama mobilizma kao jos jedan dokaz za postojanje i pomicanje litosferskih ploea. ta se starost moze odrediti relativno i apsolutno (radiometrijski). a vrlo slieni kod nastajanja stijena razliCite starosti.divergentnim granicama. sta se objasnjava vezom ta dva kontinenta (Gondwana) u sklopu Pangaee.. Praktiena vrijednost metode prestaje u uvjetima tektonski jace poremecenih naslaga. zabiljeien je tek u stijenama starim do . Obzirom da su hipoteze 0 pomicanju rotacione ose Zemlje odbacene kao nemoguce po zakonima fizike. Proucavanjem seizmicke aktivnosti i lokaeija potresa u zemljinoj kori potvrdello je da sn potresne zone saglasne s granicama ploea (brazdama. Litoloska metoda je zasnovana na litoloskim karakteristikama. nadene danas u Sjevernoj Arnerici i Velikaj Britaniji. stariji ad 200 miiiona godina. stepen dijageneze itd . Relativna starost magmatskih i metamorfnih stijena odredjuje se na osnovu njihovog odnosa sa sedimentnim stijenama poznate (takode relativne) starosti. sto se smatra malo vjerovatnim u slucaju da su kontinenti od svog nastanka bili u danasnjem poloiaju.3 i 10. Pri odredivanju relativne starosti stijena posebno se koriste metoda supcrpozicije. iitoloska i paieontoioska metoda. Kad stijene koje gradi okeansko dno (ultrabazicne i bazicne magmatske stijene s dubokol110rskim sedimentima) danas nalazimo na kontinentu. 10m. Medutim. to je nepouzdan postupak za uporedivanje na . sto se naziva obdukcijom. SW ukazuje na brzinu prirasta nove okeanske kore. Medjutim. odnosno tamo gdje 1m nije mjesto postanka. hemijski sastav. Navedene karakteristike mogu se koristiti za uporedivanje i odredivanje relativne starosti pod pretpostavkom da su jednake iIi sliene stijene ujedno i istodobne. gdje se topi i u mineraloskorn smislu transformise uz oslobadanje vel ike kolii'ine energije na dubinama od vise stotina kilornetara. jer je tesko zamisliti paralelnn evoluciju na udaljenirn kontinentilna. razliCit polaritet u starijim stijenama je objasnjen promjenama u polozaju kontinenata. RazliCitim metodama. a samo u zadnjih 10 rniliona godina utvrdeno je cak preko 15 epizoda obrnutog (reversnog) polariteta. Naprijed navedeni podaei ukazuju da mobiiisticka koncepcija daje prihvatljiva objasnjenja cjeJokupne Zemljine dinamike tokom njenog razvitka. upravo uvjeti mogu biti razliciti kod postanka istodobnih stijena. Metoda supcrpozicije slojeva polazi od cinjenice da su mladl slojevi talozeni iznad starijih. moze se odrediti vrijeme obdukcije. u jasno ogranieenim prostorima i 200 201 . To je oeito jos jedan dokaz 0 postojanju prakopna i njegovom komadanjn i odvajanju. Polaritet koji odgovara danasnjem. nadeni su na razlicitim kontinentima. Odredivanje relativne starosti stijens Za odredjivanje relativne starosti najvise se koriste podaci iz sedimentnih stijena. 7.730 hiljada godina. Ipak.ka obiljezja naslaga ne ovise 0 vremenu postanka nego 0 mjestu i nvjetima u kojima su nastale.3 em/god.U sjevernam dijeiu Pangaee (Laurazija) zivjcle su biljke penjaciee istog roda. sta bi takode bila teska iogicki objasniti da ti dijelovi u dalekoj geolaskoj proslosti nisu bili jedinstveno kopno. Na primjer. nekih vodozemaca i gmizavaca nadjeni su u podrucjima Juine Afrike i juinog dijela Juzne Amerike. te da su potresi upravo posljedica pomicmlja litosferskih ploea. Dakle i o[lOllti bi trebali biti jos jedan u nizu dokaza a stalnom kretanju litosferskih ploea tokom geoloske istorije zemlje. To pravilo vrijedi za primarni polozaj slojeva sedimentnih stijena. kao sto su boja.3. s manje ili vise taenosti. fosili papratnjace Glassopteris. 7. Iz razlike starosti ofiolita (odnosno okeanske kore) i vremena njihovog "smjestavanja" na kontinentalnu korn. Mobilistickom koncepcijom je danasnji polozaj ofiolita protumacen navlacenjem dijela okeanske kore na kontinentalnu. Nairne. nazivamo ih ofiolitima. Cinjenica je da stijene ciji minerali sadrie zeljezo tokom nastanka registfuju orijentaciju magnetskih polova Zemlje i prema njima se polariziraju. Fosilni ostaci istih vrsta nekih biIjaka i zivotinja geoloske prosiosti.1. lzrazito jaki ucestali potresi na konvergentnim (subdukcijskim) granieama objasnjavaju se Cinjenicom spustanja dijelova relativl10 hladne (i manje guste) Iitosferske ploce duz konvergentne odnosno subdukcijske granice u topliju (vece gustoce) astenosferu. Odredivanje starosti stijena Osnovni preduvjet za pouzdanu rekonstrnkciju redoslijeda dogadanja u razvitku zivota na Zemlji i promjena u prostornim odnosima medju stijenama litosfere jest poznavanje starosti stijena. dobiveni su podaei izmedju 1.irim podrucjima jer litolo. grebenima i transformnim rasjedima).3. Potvrda za navedenu tvrdnju nalazi se u postojanju anomalije sile tde u podrucjima brazdi.

U organizme putem CO2 ulazi procesom fotosinteze. Eoni se daljc dijele na ere. te metode ne daju posve tacne rezultate. a sluzi i za odredivanje starosti arheoloskih nalazista. Nairne. S druge strane. Obzirom da se kalij i njegovi spojevi nalaze u mnogim magrnatskim i metamorfnim stijenama.l8 U je 4. stabilni produkt ( izotop) moze se koliCinski uporedivati s izvamim radioaktivnim elementom. Ugljcnikova metoda bazira sc na radioaktivnom izotopu ugljenika (4C). ali za odredivanje relativne starosti stijena ne znaee mnogo. Vrijeme poluraspadanja radioaktivnog izotopa urana 2.567 ± 30 godina. Vrijeme koje je potrebno da se kolicina nekog radioaktivnog (iii nestabilnog) elementa smanji na polovinu je njegovo vrlJeme poluraspadanja. era (era tern). vrijeme poluraspadanja odnosi se na radiaaktivni element nekog minerala a kako je taj mineral magao nastati prije nastanka stijene. On ima vrijeme poluraspadanja 5. vee i tragovi njihove zivotne aktivnosti i otisci takode se ubrajaju u fasile. zbog cega se njihova masa tokom vremena smanjuje. Mjerenjem omjera 14C/ 12 C odredjuje se starost s velikom pouzdanoscu. organizmi geoloske prosIosti redavno su bili uklopljeni u neki sediment bez kontakta sa zrakom kada prestaje razmJena ugljenika izmedju okoli!'a I organizama.7 milijardi godina. Spektrometrijskim odredivanjem mase izotopa olova i poredenjem 5 masom radioaktivnog izotopa urana. Paleontoloska metoda ternelji se na proucavanju i interpretaciji evolucije zivotinjskih i biijrrih organizama tokom geoloske proslosti. Radioaktivnim raspadanjem izotopa 14C reducira se njegova prvobitna koliCina i odnos sa stabilnim izotopima. Ono je konstanta. Tako su izdvojene slijedece jedinice: eon (eonotem). Za odredivanje starosti stijena koriste se fosili. Zbog relativno kratkog vremcna poluraspadanjc izotopa J4C. 7. Neki organizmi geoloske proslosti zivjeli Sil u vise geoloskih razdobija. Konacan produkt njegovog raspadanja je 4He (ex cestice) i izotop olova 206 Pb .6 i 4. za odredivanje relativne starosti stijena imaju posebnu vrijednost. ne sarno okarnenjerri ostaci organizarna geoloske proslosti. a geografski su bili veoma rasprostranjeni. Metoda takode daje i dosta pouzdane rezultate za odredivanje starosti stijena starijih od 10 miliona godina. period (sistem). definise se starost minerala iz proucavane stijene. broj metoda pomocu kojih se pokusava odrediti apsolutna starost pojedinih stijena litosfere. kalij-argon-kalcij.4. ovom metodom se postizu dobri rezultati u ispitivanju mladih stijena i zivata (u posljednjih 30 do 40 hiljada godina). a na kraju prelazi u stabilne izotope.Stratigrafske jedinice U cilju prikaza geoloske istorije Zemlje koriste se geohronoloske i njima odgovarajuee hronostratigrafske jedinice. rpak. a nazivaju se karakteristicni iii provodni fosili. Najcesce primjenjivane radiornetrijske metode su: uran-olovo. Konaeni. Ovi fosi!i imaju prakticnu vrijednost s gledista evoIucije i odredivanja uvjeta koji su vladali u okolisu njihovog zivljenja. cpoha (serija) i doba (kat).dijelom poznatim uvjetima i litoloske karakteristike mogu posIuziti za vremensku korelaciju.2. jasno je da starost minerala ne mora biti i s!varna starost stijena. Pri tome moze da se primjenjuje metoda karakteristicnih (provodnih) fosila. bilo je organizarna koji su zivjeli sarno u nekom odredenom geoloskom razdoblju iii u odredenom ekosistemu. a moze biti od nekoliko hiljada godina do nekoliko miiijardi godina. Takvi fosili. ova metoda se koristi za odredbu starosti tih stijena. U okviru svake gcohronoloske jedinice (eon-doba) stvarane su tanje iIi deblje nasI age stijena koje zapravo predstavljaju hronostratigrafske jedinice (eonotem-kat). a nazivaju se ihnofosiiima. Odredivanje apsoiutno starosti stijena Proucavanjem prirodnih radioaktivnih elemenata i prodnkata njihovog raspadanja pronaden je vee.3. Ovom rnetodom je odredena starost stijena s Mjeseca i nekih rneteorita u rasponu izmedju 4. jer su bili otporni na promjenu uvjeta zivota iii su imali veliku sposobnost adaptacije novonastalim uvjetima. Metoda uran-olovD sluz] za odredivanje apsolutne starosti najstarijih stijena litosfere. zajedno s njom iii poslije njenog nastanka. Nakon uginuca. a njegovi stabilni izotopi su 12C i 13c. To je iskoristeno za proucavanje starosti stijena metodama koje se nazivaju radiometrijske. rpak. Radioaktivni elementi emitiraju ex i j3 cestice te y zrake. s vremenom poluraspadanja 1. i ugljenikova metoda. a 89% aloma gubitkom j3 cestica prelazi u kalc\j (")Ca). 7. fosilnih asocijacija i filogenetska metoda. Metoda kalij-argon-kalcij osniva se na raspadanju radioaktivnog izotopa kalija 40K na dva na('ina: II % atoma dobivanjem elektrona iz svemira (apsorpcijom j3 cestica) prelazi u argon (40 A). Prj tome se tretiraju minerali iz grupe liskuna.3 milijarde godina.47 milijardi godina. U okviru kriptozoika izdvojena je 202 203 . U okviru geohrono]oskih jedinica najduzc su trajali coni a izdvojena su dva ito: kriptozoik i fanerozoik.

I w . Za prvo razdoblje formiranja Zemlje kao jedne od devet planeta nema pouzdanih podataka.Oit. kao u ostalom ni za nastanak Suncevog sistenla. sHuI'. uglavnom vulkanskim ekshalacijanlU uz sudjelovanje suncevog vjetra i kometa. j 7. 7u 45-55 34-45 65 65 135 11)0 I ~ 'II '" . kamena kora postaje deblja jer kristalizira 111110StVO uglavnom andezitsko-dacitskih stijena. U njoj so st"\'arane velike mase klasticnih sedirnenata.5 milijardi godinaO Taj dio razvitka Zemlje uprkos brojnim istrazivanjima ostaje sve do danas nedovoljno pozna\.5 milijardi godina. razgranicenjem jezgra i omotaca< 0 nastanku atmosIere lakodje nema pouzdanih podataka< Pretpostavlja sc da je prvobitna Zemljina atmosfera. a pravo formiranje reljefa mogio se dogoditi kasnije. Paleozojska era sastoji se od scst perioda: kambrij. Odlikuje se skora potpunim odsustvom nletanl0rfriih stijena i vrlo velikom zastupijenoscu krecnjaka. :.N~ i i . orciovicij. a druga (koju cesto nazivamo prvobitn01n) je nastala naknadno. odnosno.5. od kada se racuna pocetak prvog primitivnog zivota na Zemlji< Sto je bilo prije toga.~ska era. I I 500 570 7() proterozoik (algonkij) i "' '" 0. situr Mdovicij kambrij . kao i kondenzacijom vodene pare iz atillosfere. a prema sadasnjim spoznajama. Prva hidrosfera vodi porijeklo od plinova koji su na povrsinu izbili sa vulkanima. danas odredenih ispod gotovo svih starib kontinentalnih masa< U to se vrijeme poCinje odvijati i diferencijacija u unutrasnjosti Zemlje. a laksa kisela magma se utiskuje u vise dijelove< Kad je magmatska aktivnost postala intenzivnijom. Kenozojska era je najmlada. U ovoj eri najvecu zastupljenost imaju skriljave metamorfne stijenc (mikasisti argilosisti i iiliti) a potom pjescan< Mczozojska era dijeli se net tri perioda: trijas. zasnovanim na proucavanju stijena s Mjeseca i nekih meteorita. pripadaju razdoblju od zadnjih 3 do 3.) Pc. prve izbocine i udubine na povrsini 1110gle Sll na5tati i kao rezultatl stezanja pri ocvfsCivanju. mikasistl itd.arhajska i proterozojska era. uz sUdjelovanje geoloskib siia< U slijedeCim fazama razvitka Zemlje dolazi do gravitacijske diferencijacije materijala koji je gradio tadasnjukamenu koru. 0 D I 50-55 ! i 40 (')(i-65 . Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu Razvitak Zemlje proucava se od vremena kad je ona nastala.). I .! II ~ I . devon. I I I 4700 204 205 . Geohronol(j~ka skala Zcmljinc kore -: 1 N 0 " I . Nczna se tacno niti kad jc i kako nastala njena kamena kora. Smatra se da je voda u pocetku Zcmljinog <razvoja kontinuirano pokrivala veei diD pOVTsine formirajuei prvi plitki okean< Tabela 13. GeohroIloloSka sLab Zemljine kore bcz epchu i doba ( katovi) prikazanaje na labeli br.. Ipak. jura i kreda.krecla I pak"oc\:n K j p. i i 350 395-400 4)5-400 . '" '" @ ~". sta se dogadalo od prvih oko 1 do 1. to se dogodilo prije ako 4. em Pr: I . bila ostatak primarnog omotaca te da je Hisparila" u svelnir zbog nedovoljne Zenlljine gravitacije. karhon i perm. Danas se smatra pribvatljivom pretpostavka da je hladna povrsina postojala od samog pocetka te da je bila pretopljavana i preradivana toplotnim strujama i uzarenonl masom koja je iz unutrasnjosti prodirala prema povrsini< U tom su razdoblju meteoriti i manji asteroidi ucestalo padali na Zemljinu ponsinu< lomeCi je i formirajuci vece i manje kratere pri cernu se mijenjao reljef i stvarao uvjet za nastanak prvih vodenih bazena.7 miiijardi godin2< Podaci nadeni u stijenama litasfere omogucavaju poznavanje evolucije Zemlje i zivota na njoj < Realnost spoznaja ovisi 0 brojnosti nalaza i njihovoj naucnoj obradi i interpretaciji< Podaci koje su nam ostavili organizmi u stijenama. ~i oko 4000 I I I . 13. I '" Z jura trijas <: ~ "" '" I I0 i N 6:: I I I I I T I i 230 285 perm k:ui)on devon P C ) 50-55 i 0 .) adw. a podijeljena je nu dva perioda: tcrcijar i kvartar. Arhajska protcroz0jska era zastupljene su uglavnom nlctamorfniIn stijenama (gnajs[.il (arI1eol. . a U okviru fanerozoika izdvojcne su palcozojska~ mezozojska i kenozo.vi. poCinje formiranje kontinentalne kore iznad okeanske. f- g: t. sastavijena od vodonika i helija.

Nastanak zivota na Zemlji precmet je brojnih istrazivanja, ali ni do danas nen1a pouzdanog odgo-vora na pitanje: k3ko': Prvi organizmi nisu ostavili traga u stijenama, pretpostavlja sc, s .lednc strane zbog toga sto nisu posjedovali cvrste mineralizovane dijelovc, a s druge strane, zbog veoma dugog vremena koji je prolcko od njihovog izumiranja. tokom kojeg su stijene u kojiIna -su ostaci eventualno bili sacuvani, pretrpjele vise metamorfoza koje SD ill unistilc. PrCIna sacuvanim i analiziranim najstarijim fosilima, rac-una se da su pry! i primitivni organski ablici zivota nastali na Zem1ji prije vise od 3 milijarde godina. lshodistem zivota smatraju se organski spojevi nakupljeni u plitkim vodama. Njihova koncentracija se povecavala lsparavanjem. Djelovanjem ultraljubicastih Suncevih zraka na takvu koncentriranu otopinu dolazi do veoma slozenih hemijskih procesa koji rezultlraju nastanlcom aminokiselina, ugljikohictrata, proteina i nukleinskih kiselina. S dovoijno ugljendioksida omogncen(:l je fotosinteza a ena dalje (}1nogucava nastanak prvih biljaka sposobnih za samostalan zivot, odnosno, prema takvoj shelni nastao jc onaj prvi, odlucujuci evolucijski skok. Je Ii doista bilo tako, nije naucno potvrdeno, ali irna logike u tako zanlisljenoj shelni. Prekmnbrijske stijcne, od kojih najstarije imaju oko 4~7 Inilijardi godina, a najmladje oko 570 mil10na godina, danas 5U U pravilu predstavljene rnetamorfitima, bez fosiIa. On1 rijetki pronaclcni -rosiE nisu dovoljni za detaljnije hronostrmigrafsko odvajanje i ilnaju prakticno zn_acenje uglavnoHl za paleontologe. Istrazivanjem struktura 1 uocavanjem ,geoloskih promjena koje Sll u tom razdoblju bile intenzi"vne, prekillnbrijski eon, nazvnn jos i kriptozolk, podijeljen je u dvije ere: stariju, nazvanu arhajk (arheozoik) i mladju naz\-'anu proterozoik (algonkij). Na prostoru BiB, prekrambijske stijene TIlSU nigdje dokumentovane. Paleozo.iska era trajala je ukupno oko 335 do 350 rnoliona godina, odnosno od prije 570 do prije 230 miliona godina. Najstarija je era fanerozojskog eona. Posebno je znacajna kao era intenzivnog razvitka zivota. Podijeljena je u sest porioda. PoCinje kambrijem a zavrsava se perrnom. Organski svijet paleozoika je veoma raznovrstan. Istice se bogato prisustvo tabuiatnih i tetrakorala. krinoida, trilohita, u ordoviciju i siluru dominiraju graptoliti. razvijaju se cefalopodi-nautiloidea i amonoidea. brahiopodi su znacajni, u mladem paloozoiku dominiraju fuzulinide, a javljaju se skoljke i puzevi. U paleozoiku se javljaju prve ribe, vodozemci i gmizavci. Flora je predstavljena primitivnom psilofitskom florom, papratima, rastavi6ima i preCicama. U Bosni i Hercegovini paleozoik je uglavnom predstavljen metmTIorfitirna (skriljcima) a sporadicno krecnjacima. klastitima i drugim tvorevinama. 1zdvojen je: Sansko-Unski paleozoik, Kljucki paleozoik.

Centralnobosanski paleozoik, paleozoik istocne Bosne i paleozoik jugoistocne Bosne. Mezozojska era trajala je oko 150 do 170 miliona godina, odnosno pocela je priblizno prije 230 a zavrsila se prije 65 miliona godina. To je sredisnja era fanerozojskog eona. a znacajna je po velikim promjenama u geoloskom smislu i u razvitku zivota. Dijeli se na tri perioda: trijas, juru i kredu. U razvoju organskog svijeta u mezozoiku su izvrsene znatne promjene. U trijasu pojavili su se prvi sisari, a u juri prve praptice (Archaeopteryx). Zbog pogodnih klimatskih uvjeta tokorn mezozoika razvili su se dzinovski gmizavci koj i su izumrli krajem krede. Od beskicmenjaka najveci znacaj imaju cefalopodi amoniti na osnovu kojih su izvrsena detaljna biostratigrafska rasclanjavanja. Sa amonitima druguju belemniti koji krajem mezozoika zajedno izumiru. Znacajne su skoljke. puzevi. brahiopodi, jezevi a od mikrofaune foraminifere. U Bosni i Hercegovini mezozoik ima veliko rasprostranjenje. Sedimentne, magmatske i vulkanogeno-sedimentne tvorevine mezozoika, javljaju se na povrsini od oko 35 hiljada km 2 • iIi na priblizno Y, teritorije BiB. Dominantno ucesce menu navedenim stijenama imaju krecnjaci. Kenozojska era je najmlada u istorijskom razvitku ZemIje. 1me joj potice ad grckih rijeCi kenos i zoon. sto u prevodu znaCi novi zivot. Nazi\' slikovito oznacava pro111jene U odnosin1a kontinenata i okeana, ali i u oblicima flore i faune. sto tokom kenozoika poprimaju danasnji izgled i rasprostranjenost. Traianje se proejenjuje na oko 65 miliona godina. Dijeli se na dva perioda: tercijar i levartar. Pocetak kenozoika jasno je obiIjeien velikim promjenama u organskom svijetu. Na kopnu preovladuju cvijetnice a javlja se i veliki broj insekata. Za ovu eru karakteristican je nagli razvoj sisara i ptica. 2ivi svijet u toku ove ere sve se vise usavrsava i priblizava danasnjim oblicima organizarna. U kenozoiku se javlja i najvisi predstavnik zivih biea - covjek. Tokom kenozoika su ubrane i definitivno formirane najmlade vjenacne planine: Alpi. Dinaridi. Pirineji. Apenini. Kavkaz, Himalaji itd. Kenozoik je najvise zastnpljen na podrncju sjeveme Bosne, dok je u ostalirn podrucjima vezan uglavnom za slatkovodne ugljonosne bazene, iIi za diskontinuirane zone u Hercegovini. Dominantno je predstavljen klastitima sa podredenim ucescem krecnjaka. magmatskih stijena i drngih tvorevina.

8. GEOLOSKO KARTIRANJE I GEOLOSKE KARTE Za dobivanje opee slike 0 geoloskim istrazivanjima i procesu nastanka geoloske karte te 0 geoloskoj karti kao konacnom rezultatu

206

207

istraiivanja, u nastavku SU, na nivou inforrnacije za one kojima geologija nije maticna strnka, opisani zadaci geoloskog kartiranja po fazama rada i opc; pojmovi 0 geoloskoj kalii. 8.1. Geolosko kartiranje Geolosko kartiranje je osnovna metoda terenskih terenskih istraiivackih radova, Cija je svrha evidentiranje sastava stijena, i strukturnih odnosa odredenog lerena. Ono se odvija u lri faze, koje obuhvataju: 1. pripremne radove 2. rad aa terenn i 3. zavrsne kabinetske i laboratorijske radove. Pripremni radovi sadrze: proucavanje postoje6ih podataka 0 terenu, u sto spadaju svi objavljeni radovi i fondovska dokumentacija, prethodnu fotogeolosku obradu, kojom se dobivaju orijentacioni podaei 0 terenu i njegovoj gracli, sto ce tokom rada na terenu biti provjereno, kreiranje koncepcije kartiranja ( proliliranjem, kartiranjem izdanaka, pracenjem granica ), pripremanje lOpografskih podloga i ostale dokumentacije koja 6e sluiiti na tereou, sredi vanje terenske opreme, planiranje srnjestaja, prehranc i nacina rada na terenu. Rad us tcrenu obnhva':a: rekognosiranje radi upoznavanja lerena i prikupljanja materijala za preliminarnu laboratorijsku obradu, detaijno kartiranje, prilikom kog se na terenu biljeze podaei na taekama opazanja i uzimaju uzorei za laboratorijska ispitivanja, a u terenskoj bazi se dobiveni podaci svalwdnevno aiuriraju na karti obilazaka, u dnevniku tacaka opazanja i terenskoj geoloskoj karti, liZ pop is i spremanje uzoraka, reambuliranjc radi rjesavanja nerijesenih problema iii dopune podataka. ZavrSni kabinetski i laboratorijski radovi obuhvatajn:

izradu grafieke dokumentacije u koju spada geoloska karta, geoloski stub, profili i blok dijagrami, paleontoloska,mineraloska, petroloska, sedimentnopetroloSka, hemijska, fizicko-mehanicka i po potrebi druga ispitivanja uzoraka, izradu izvjestaja ( iIi tumaca) koji se sastoji od teksta i priloga.

8.2.Geoloska karta Geoloska karta je graficki prikaz grade terena, starosti stijena, njihovog sastava i medusobnih odnosa te ostalih vainih geoloskih pojava, nacrtana na topografskoj podlozi na osnovu rezultata dobivenih geoloskim kartiranjem na (erenu, kabinetskih radova i iaboratorijskih ispitivanja. Na geoloskoj karti moraju biti oznaeene geoloske graniee, polozaji slojeva, strnkture, nalazista fosila, mineralnih sirovina is!., sve standardiziranim simbolima i grafikom. Ako je karta obojena, onda se propisanom bojom oznaeavaju kartirane hronostratigrafske jediniee, a ako je izgradena crno- bijelom tehnikom, koriste se odgovarajuca sjencenja. Geoloska karta mora sadrzavati legendu kartiranih jediniea i oznaka koje su uertane na njoj. U legendi su kartirane jedinice poredane vertikalno po starosti, tako da su najdonje ujedno i najstarije, a prema gore su sve miade. Uz osnovnu geolosku kartu izraduje se i geoloski stub. Njime sn propisanim grafickim simbolima prikazane utvrdene geoloske tvorevine prema redoslijedu nastanka njihova debljina, uz kratko opisane karakteristike. Sastavni dio geoloske karte je jedan profil iii vise profiia. Geoloski profil je graficki prikaz svih utvrdenih geoloskih elemenata i njihovih odnosa po dubini u odredenom vertikalnom presjeku. Takav profil je s obje strane ogranicen vertikalnim pravcima S oznacenim apsolutnim visinama, a uz to sadrii oznaku orijentacije, horizonlalno grafieko mjerilo i nazive vaznijih lokaliteta. U geoloskim profilima uertavaju se litoloske oznake koje se mogu koristiti i za oznacavanje vrste stijena na cmo-bijeiim kartama. Na geoloskim kartama postoje slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja u kombinaeiji s bojama, te oznake strukturnih elemenata. Slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja date su u tabeli 13. Boje koje se koriste za oznacavanje starosti sedimentnih stijena su: kvartar - bijela tereij ar - zula kreda - zelena karbon - siva devon ~ sivosmeda silur - svijetla plavozelena

208

209

jura - plava trijas - Ijubicasta penn-smeda

ordovicij - tamno plavozelena kambrij - sivomaslinasta prekambrij - ruzicasta

Geoloske srukture se na kartama oznacavaju grafickim oznakama crvene boje. Neke od grafickih oznaka prikazane su na slici 95.
'V

Starije stijene istog geoloskog razdobJja boje se tamnijim, a mlade svijetlijim nijansama. Magmatske stijene se na geoloskoj karti oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Propisana boja za intruzivne kisele i neutralne stijene je kannin crvena, za bazicne zelena, a za ultrabazicne sivozelena. Efuzivne kisele i neutralne stijene oznacavaju se narandzastom bojom, a baziCne zelenom. Slovima grckog pi sma oznacava se sastav eruptivnih stijena. Za oznacavanje nekih intruzivnih i efuzivnih stijena koriste se slijedeca slova grckog pisma: ' granodiorit 6, , diorit 6 , sijenit q , gabro y , peridotit 0" - granit r - riolit X , daeit a p
,

- osa sinklinale, uspravne iii kose

- osa sinklinale, prevrnute iii polegle

- osa antiklinale, uspravne ili kose

- osa antiklinale, prevrnute iii polegJe

andezit a , bazalt j3, dijabaz j3j3

Metamorfne stijene se na karti takode oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Naprimjer, mermeri se boje svijetJoplavo s oznakom M, kvarciti kobaJtnoplavo S oznakom Q, alnfiboliti zeleno S oznakom A, gnajsevi ruzicasto s oznakom G itd. Starost magmatskih i metamorfnih stijena oznacava se simbolima datim u tabeli 13. LitoJoske oznake nekih sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stijena, prikazane su na slid 94<

=+
o

=+=

- osa sinklinorijuma, uspravnog iii kosog

- osa antiklinorijuma, uspravnog iii kosog

- rasjed bez oznake karaktera, osmatran - rasjed pokriven ili nesigurno lociran (pretpostavljen)

1':'0'::-'1
c:-:J I%"Yhl
~

GLiNA
PIJESAK

~ ~
+.. .•• ~
~ ~'

KRECNJAK
SLOJEV1T

-- , E:3
1=--:;:;:3
~ -

n ANDEZIT

DOLOMIT SLOJEVIT '( GRANJT

!>

aA.ZALT

- rasjed osmatran fotogeoloski - vertikalan rasjed - relativno kretanje krila rasjeda horizontalnog tipa - elementi pada pukotine - vertikalna pukotina

5LJUNAK

STIJENE S FElDSPATOIOIMA
G GNAJS

PJESCAR
SLOJEV1T

~ ."
" . ITm

v_ GA8RO

Ie::: ill
f)J):l

~

KONGLOMERAT SLOJEVIT
BRECA

1; $IJENIT

Q KVARClr

g=;;q
~7!i!

SlOJEVITA
LAPORAC

~
• i ••
~

{f

PERIDOTIT

F"~~'r:i

x RlOUT

!'ii'h1 liliiii

I\;!MERMER
MASlVNI
A AMFlBOLIT

- horizontalna pukotina
Slika 94. Litoloske oznake za pojedine vrste stijena Slika 95. Graficke oznake za pojedine ge%ske strukture

210

211

geockoloskc karle itd. Tuzla. 17/18.c P. Nedra. Grubii. . Univerzitet u Tuzli. 1-277.New York. tektonskc karL:. Tuzla. & Vasi6 N.. Beograd.. Nanena knjiga. Aberdeen. 1304 New York.. Univerzilet u Beogradu. -spccijalnc gcoioske karte ~..l. Hrvatovic H. Oxford University.Opis gcoloske kartc i svih evidentiranih geoloskih elemenala kao Ijasnjenje grafickih prikaza 11<1 karti 1e istorija nastanka kartiranog terena ikazuju se u tunlacu geoloske kanc.l . Bordev.. j c Nauka. & Redzepovi6 R. Zbornik radova ROOF.. f)oruevii. Hrvatovic l-l.6 B. Sarajevo. sanae.. et aL" 1976: Fiziceskie svojstva gornih parod i poleznih iskopaenlih. Dortman N. hidrogeoloske kane. Beograd. Fcrhatbeuovi(: Z. Zagreb..513.Civilna zastitaKal1tonalni stab CZ-Tllzla.. f9YI.23-29.e pudatkc 0 sasta\'u. 1992: Sedimentary petrology. Beograd.' . 1-175. 2000: Inienjerskogeoloski i geotehnicki modeli kHzista na podrucju Tuzlanskog kantona. Univerzitet u Beogradu. 1·· 223. 2003: Klizista Tuzlanskog kantOlla.. 2003: Poznavanje . -dctaljnc gcoloskc kar!e ( 1: 10000 i veee ). Beograd. 1979: Inzenjerska geodinamika. Geoloske kartc se mogu podije1iti prema mjcriiu i sadrzaju. Skolska knjiga. Gculoskn karlu 8iH l'fikaLlrlajc na slicl 06. Univerzitet u Beogradu..Tuzla. 86-92. Birkeland P.. 1-439. 1. . Earth science institute. Gcoluy/w !WI"/U BU. & Larson E. TLlzia Dimitrijevi(: lVt. starosti i sirukturnoj gradi terena (takvH je naprimjer Osnovna geoloska karLa BiH u M l:lOO 000). Janjic M.(illl. Beograd.f!1·illc ! j'I"<!ICI. Caclwvic 1... ] Ivloskva..1984: Metamorphic geology.Sarajevo.)) 213 . Cackovi6 1.. The Viking Press. LlTERATURA Basagic M. 1999: Geoloski vodic kwz Bosnu i Hercegovinu. prikazom tcrenn sa aspckta oelre-denc geoloskc disciI)linc. Gillen C. Boegel 11. Slika 96. 1. 1-646.. 1-486. 2000: Oeologija.9-15. Tuzla. 1978: Gcolosko kartiranje. 1984: Gcologija. 17118. Fcrha\begovic 2002: Savremeni egzogeno geoloski procesi u krovini tuzlanskc sone formacije.. Basagic M. fnzla..ke kane" fOlOgeoloskc karte.. Rudarstvo.'ta. University of Aberdeen. A. E. Rudarstvo. 1980: Metodika hidrogeoloskih istraiivanja. civilna zastita-Km.1-203 .1972: The Studio Handbook of Minerals. V. geoloskc kartc se dijek na: -opst(~ geoloskc iUlrtc. " . 1. & Mi\ovanov.'fU i~ NlTulurj('. XXIV 37-41. University of Oklahoma. Oklahoma City.173. FilipoviC B. kojc sadri. Prema jerilu geoioske karte se dijele na: -pregledne gcoloskc karte ( 1: 100000 i manje ).). 1. 2003: Geologija-postanak. 1-436. Obradovic J.Tuzla. Herak M. Blatt H.tonalni stab CZ-Tnzla. Zavod za geoiogiju. struktura 1 dmamlka ZemlJe. < • Prema sadrzaju. 2000: Odroni u karbonatnim stijenama.2003: Hitne intcrventne lujere na klizistill1a karaktensl1ka~ primjena i opmvdanost. Dzindo A.'IIl' i H{'J"CCY. 1.185. W. 15-23. Civilna zastila-Kantona1ni stab CZ-Tuzla. -osnovnc geoloske karte ( od i: I 00 DOD do I: I 0 000 ). 1991: Osnovi petro\ogije. 1989: Putnam's geology. litolo~. 175-182. 1996: Sedimentologija.ja kHz.429. B...cnjclskogcohlske karle.

159-169.. Split.Tuzla. ~ Tisljar J. 1-204. Sveuciliste II Splitu. . ANU BiT-I. Beograd. Vardarskc zone i juinih dije1o. Nafta.pnmJcna u graditeljstvu.ta. 1.23-55... Tuzla. 1986: Tektonsko. Univerzitet u Beogradu. & Zekan S. Sokiic 1. 1-35. Rudovi LXXXV. Vrnbac S . Univerzitet u Tuzli. 127134. Ferhathcgovic Z. Zbornik radova RGGF XXIlI. Rudarstvo 17118. Sestan~\i6 S. Halilovie S. Putnis A. 115-117. 10.. Soklic I. Radovi LXXIX. Kantonailli Slab CZ. Svjetlost. Vrabac S.. 214 215 .. Beograd.. Grifon. PasiC-Skripic D. 129-33. McLean A. 134-137. Univerzitet u Sarajevu. & Ferhatbegovi6 Z.... 2000: Marinski paleogen i miocen II profilima istraznih busotina kod Gracanice. 2000:Metodologija istrazivanja klizista. 2000: Razvoj baze podataka nestabilnih terena urbanog podmcja kantona Sarajevo. 1999: Facijalne i biostratigrafske odlike badena i sarmata sjcYerne Bosnc. Univerzitet u Beogradu. Beograd. Sarae Dz. Rudarstvo 17118.. Stevie M. Geoloski glasnik.. Sarajevo.odrona uz prometnice primjenom drenaznog sustava i gabionskih zidova. Geoloski glasnik.. I I 1-139.. Naucna knjiga. 162-171.. 163-169.ma tuzlansKe gradske zone. J 986: Osnovc geologije i petrografije. University of Camhridge.. Cambridge.. 1983: Specijalna mineralogija. Jevremovi6 D" i997: Geoloski gradevinski materijali. 1979: Osnovi geologijc. knj.& Kovacevic R. 10. Sveuciliste u Splitu. Risti6 P. 1-272. 1996: Geologija u gradevinarstvu. Nonveiller E.. 1-233. Naucna knjiga. Gradevinski institut. 1994: Scdimentne stijene. Rudarstvo. Lege! F. & Lebo Z.. New York. Skolska knjiga.. 1989: Geotehnika.& Ristic P. Nikolic P. 2003: Sanacija klizisla "i'asji grab" na putu Kalesija-Sapna.. Sarajevo. 1-159. 2001: Stijenski masivi kao objekti inzenjerskoge()loskih izucava~a sa osvrtom na savremene inzenjerskogeoloske karakteristike tuzlanskog sonog lezi!. Suljkanovic M. 1.. 2001: Odreclivanje koeficijenta fiI{racije lezista Omarska na osnovu granulometrijske al1alize. Zagreb.1-375 .& FerhatbegoviC Z. 1. Soklic I. Sarajevo. 1-596. 1967: I-lidrogeologija. 1-395.. & Sijercic I. 156-162. Zigic 1. 2001: Kako zivjeti na klizistu.D. Milojevic N. 1-198. . Pami" J. 1973: Cities and geology. Rokic Lj.Tuzla. Skolsk" knjiga 1-198.. Redzepovi6 R.primjena cradevinarstvu. 17/]8. 1985: Inzenjerska geologija sa osnovama geologije. ' Lokin P.. 65-71 Tuzla. Beograd. Cackc)\'ic r & Zekan S.. Vlahm'.. Tuzla. .. Sarajevo. 1992: Introduction to mineral Sciences.. Beograd. 1989: Mineralogija.. 1-447.. Zagreb.457. 1-422.Rudarstvo. 1996: Magmatske formacije Dinarida. 1-107.. Cackovic r.. Taksie A.23-38. . Zagreb. Beograd. Sarajevo. ~001: Promjene toka brzine slijeganja po petogodisnjim penod.. 2001: Osnove gcoiogijc i petrografije.J Bil-1. Pasic-Skripi6 D.Corie S. 2000: Kliziste StuboGracanica istrazivanje i sanacija. Soklie l. University of Glasgow. Uniwrzitct u TllZli. 5-25. lnstilu! za gcoioska iSlrazivanja. P. Tisl'jar L 2001: Sedimcntoiogija karbonata i evaporila.R.47-51.stmktumi obliei Tuzlanskog bazena i Majevicc.ipa an putu Ka!csija. Ristic P. 1. 1-378. Stevie M. Tuzla. 2000: Sanira~e klizista.. Univerzitet u Beogradu.. Tuzla. 10.310. ] -314. XXII!!. Sarajevo. Scstanovic S.Sarajevo. Tuzla.. Stevie M .::a PanonskoF bazena. Beograd. 1-364. 23/24. 23/24. Zavod za geologiju. ' Mandzi6 E. knj.. & Panic J.. Rudarstvo 17/18. Zagreb. 12.Sapna. Tuzla. Glasgow. Sokiit 1. Rudarstvo 17118. & Alit F.231.. & Nikolic P. 1-220. 1988: Hroaologija geotektonskih pokreta u Dinaridima u mczozoikll i kenozoiku.736. Rudarstvo ! 7118. Jasarevi6 I. 1987: Klizcnje i stabilizacija kosina. Split. Me Graw-Hill Book Company i557. 1985: Geology for civil engineers. ' Petkovie K. 102-111. 1964: Lineamenti sjeveroistocne Bosne. Zbornik radova ROOF.Janjic M .. Tuzla. . AN1. 1981: Petrologija i petrografija magmatskih stijena. Rudal'stvo.c. Zagreb. JanjiC S.. Tuzla. Zagreb. 1-262. Tuzla. 198 J: Gcologija za gradevinare. 1964: Postanak 1 struktura Tuzlanskog bazena. Tuzla. 1970: Geologija za mdare. 2000: Deformaeije gabionskih konstrukcija pri osiguranju padina. Naucna knjiga. & Gribble C. Skolska knjiga. PasiC-Skripie D. Tuzla. 2000: Prikaz uzroka msenja potpornog zida i na:..c 'vI.. 1993: Osnove inzcnjerske geologije. Sestanovic S. Beograd.

45 anbidri!. Windley B. S3 brcce.45 bazalti. Chichester.sta. stiieno. 76 cirk.55 clasticnost slijone. 19 boj" slijen. Tuzla. 189 akutue sanudone mjere.59 arteilke izdani. 70 dine. 165 dadti. 88 deluvij. 83 amfiboli.27 217 . F. 45 dijageneza. 114 detalinn kartiranje. 93 brane. 137 dinamotermalna metamori'oza. 93 antiidinorij.Civilna zastita-Kantonalni stab CZ Tuzla. 132 alevrolit ( sHtit ).. 34 dolomiti. 164 cvrstoca na savijanje~ 164 cvrstoca na smicanje. 75 arkoze. 202 argilosisti.27 cvrstoca na istezanje. 208 detri!icn" slmklnra. 51 devon. Wiley. 162 busivost stijena.44 disten. 16 antiklinala. 16 coslovne saobracajniee.28 blasticn!! struktura.27 dolo mit.90 augit. 49 bazien. 169 centar simetrije.ia minerala.28 barit.125 cirkon. 117 Aerodromi. 43 bigar ( sedra ). 1.190 brecas!a lekstura. 128 endodinamika.56 dinamika podzemnih voda. 104 epidot.Vrabac S. 96 apati!. REGISTAR Abrazija.44 debljina sloja.55 bubr.26 ejepljivost (kalavost) minerala.526. 77 amorfni minerali. 37 dijatomiti. 124 epicenter.nje. 28 amfiboliti. 11 atmosferska iii meteorska voda. 16 andaluzit. 114 denudaeija. 50 dijamant. 204 dijabazi.27 andeziti.. 143 atmosfera. 1995: The evolving continents.27 cipolini. 35 anizotropni minerali. 124 dioriti. 165 elementi kHz. 181 akumulacijska jezera.36 apsolutna staros!. 62 alpinotipna orogenezu. 162 bore. 7-9. 71 bo. 195 bioHt. 55 alohemijski sastojci.35 bazalti.l.. 56 biostratigrafija. 55 drobina. 164 cvrstoca na pritisak. 19 eoisit. 179 ciklosilikati. 79 eolska erozija. 2003: O$novni uzroci pojaye klizista na podrucju Tuzlanskog kantona.

12 jura. 13 gustina mineraia~ J 8 gustoca.iziri. 9 hi<lrogeoioski i:wlaiori.'mH". 128 klizenje.n' (Iinjd). 121 karstnll polja.~. 197 kon raspadlluja.icrskogeoic'\ski ]j 35 kartjranje j klivaz. 78 gcoeicktricne n". 16 kuglasto lucenje..36 . 116 kaolin. 96 klasti""" mctamorf"" stmktura. 41 Ijepl... 80 erozi. 141 lwoglomerati. heksagonalni sistem.ili )."..ia.9 g~oioska karta 1 209 geolosld prom. skala. 80 filit. 141 hidrogeoloski kolek!ori. 76 kvartar.45 kisele magmatskc stijcne. 75 horst. 15 kristalni sistemi. 115 faciJes. :. 2~) 123 75 iii ma. 124 kanali. 112 hemijsko trosenje. 30 kvarciti.' :_~ra. lIH 46 ge. 104 izntr-opni nljnera ii.lo. 71 ierzoliti.32 limon.iska era. ~ 27 lioefidjcn! filtrad. 34 gHnc~57 gnaj§~ haHt. 163 magma. 41 mnrin\C~.36 gcologi. H2 tlnidaina tckstur3.rfi.. 55 kalkrndit. ~: kristalizirani miuerali. minerali. 32 fiksisticka koncepci.. ] 57 1£. HI" nnermcri. 38~69 metamorfni mjneraH~ 15 mczozojska era.ja.iadja (skriljavost).SfitT/ <~. 36 nuvijaln" erozi. 204 laboratorijski modeli. 99 magmatske 38 magnezit.". 141 hi!ll'osfera.. 197 :rna. 13 gil'S. 15 mclanz..115 jezgra.. 11 7 kH"'~~~:<::. 1(] 1 grodirmmika.epirogeni pokreti.sivna rdishl. 28 Ii/osiera. 9 istra:bw husenjc i raslwpi. 43 klasifikacija ldiziSta. 60 kreda. 70 kcoozo... 113 komnd.. 36 lisl". 191 kanioni.::. 110 lucen. 207 kimberliti. 1] hi<irolehnil'ki objckt.204 kristalasta stroktllra. 52 TtU1tC. ] 59 halidi.herg. 121 kataklasticna metamorfozlI._f. 50 hillatogeni minerali. 17 hemi. .-.122 jaruge.66 Laurazija. 4i horizonta1ni rasjedi. 69 fosiU.". 195 gcotermski stupanj. 21 hemijski otporni mineraii.3:. 55 konsekv. SH borublcuda. 11 6 foii. 129 klasifikacija pulwtj"". 41 fluorit. 30 27 jame. krccnjaei. 86 J'..ja.!. 59.99 kliziSte. 209 geoloski stub..:~enti. -:'" !li'\~'''I.I\) inzen.!a. 19/1 37 granati. 197 feldspati. 171 laporci. 30 k31'boo.ja. 75 filosilikati. 76 merolmrst.rjC... 188 rOllerm.lode. 93 idealni l-{r"' r iii!.n. 10 !l!'lril'i... 204 kamenc pustinje...'''''' 130 kontinentalni sedirnentR.. 204 karbonatl. 100 lednicka erozija. H liloslratigrafi.".62 ". 125 icpidoblasticna struktura. 16 WI"''''" 218 219 .10 hliPolc.ie magmaiskill slijella. 21 hcmijski topivi mineraH.141 izomorfizarn..ia. 123 metamorfnc stijene..je. 75 mikrit.196 fmllamie.11'.~ :. 209 gcoloslw ka. 51 kristali.nc> 'I~ 171 Gom!w". 42 kvarc ( kremen )...33 karstna erozi. 204 kalcit.. 55 kambrij.ia.48 lellei!. 80 gcolektonika.iivost. 55 kalklutit. 198 lava. 33 mandolasta teL ': ~u ra." 207 gcosinklinalc. 156 geofiziciul 155 gco~ngija . 21 hemijski reaktivni mincarli . 72 ktasticna strul{hH"}L ' klifovi..ie. 151 71 gravitad. ( l". 14 Hi staidas!a stmktom.!.:" Sun"eva hliunca. 14 hillrogeologija. 195 longitudinaln' tala.28 hornfels.i.iski neotporni millerali. 207 mikasisti..33 kalkarenit. 40 . 26 graniti~ 45 granoh~asticna grauvake~59 \ ". 18 izosciste. 31 feldspa/oidi. 21 hemijsko raspadanje. 28 fizii'ko raspadan.c":ni-Sic.

119 rombieni sistem.!. 31 ' ortoskriljci.26 omotac. 194 relaksacione pukoline.121 saobracajnice. 195 paleoklimatologija. 143 pint.122 peridoti!i. 171 ' molasa.208 stalagmiti. 19 prostomo pianiranje. 51 rijecni meanor'.195 paleozojska era. 16 oSlpanje. 16 spccijalne geoloske karte. 206 Pangaea.28 nasipl. 49 stitovi.80 seizmicka aktivnost5 102 talk. 45 pecine. 44 stubasto luccnje. 168 odronjavanje. 176 slijeganje terena. 141 rcambuliranje. 135 ' organogena struktunI.ia. 17 sulian. pokrell.45 < ' otpornost na habanje. J 61 rckognosiran. 27 ravan simetrije. 16 sparit. 9 mjesoviti sedimenti 197 mobilisticka konce~cija 83 modeliranje.37 pijL'Sak. 79 selektivna abrazii'" 119 teklos ilika 25 s"rpentin. an. 52 seizmicki opasnc stij""'" no tektonika.116 silikati.37 roiniac. 132 sinklinala. 110 tektonski pokre!. 49 plinska hipotez" 10 ' . 135 p.62 rcalni kristali. 9 petroiogija. 35 . 34 rov. 1 It) tektouika ploea. 16 prevcntivne mjcre.lcdi~ 91 struktura. 39 poroznost.35 ' ol~gomiktlli illjnnak.90 sorosilikati. 18 ' " pomorskc luke. 195 paleontologija. 29 mmeraiogija.75 sipar.mkovito lucenjc 41 piutonizam. ') seizmograf. 92 sjajnos t minerala. 135 prubnjc sloja. 115 serpentin'!. 75 p!e~~ane (lnstinje.32 plan~~ezimalna bipotez" 10 piashenos!. 18 obradivost. 160 os~ simetrije.29 temeijcujc.122 porfirska struktura.54.clI" strukl < ne <I um.64 sedimentn" stijene.ic. 134 sil"r. 30 morenski materijal.208 stratigrafskll gcologija. " stijene..29 seizmickc metode. 96 proluvij. 76 temperatura zemli c.88 propusnost. 4 p"oks"n'.12 opal. 142 pnkoline smicanja. 07 ' podzemni ("gorski") "d' ' I'· . 79 ~ ortohemijski sastojd 62 ortoldas. 123 muskovit. 18 sufozija..6 po Imlktni sli"na\{ 32 poiimorfuam. 17 montmorilonit.! ( silt). 97 s'jeni!i. 55 simetrija kristaia. 18 radioaktivnost. . 122 refleksijska metoda. 136 sinklinorij.ni minerali. 55 rasjed. 122 refrakcijska metoda.miloniti. 55 pij~zom"t"rski pritisak.. 42 rodobrozit. 156 stalakli!i.trog. 70 pneumalogcn' minerali 4 podzemne vode. 18 Icnzionc pukotine. 133 ofitska strok/ofa 39 oksidi.13 !" 221 . 201 strlje.96 smitsonit. 181 ponod.71 pnwi no Ineen. 203 rclativna starost. 156 stisljivosl.81 monoklinicni sistem. 23 tercijar. 97 sloj.prizmatsko paraskriljaci. 88 slobodne izdani. 37 l'ctrologija. p i ocasto i b.135 silimanit. 14 I'!c~~vi skriljci.187 Nebularna hipoteza.93 sulfidi. 56 skrape. 54 ohs!oli!i. 124 I'j escari. 116 strukturni dijagrami. 93 prolamanje stijenskib masa. 91' oaze. 166 ' platforme. 126 most. p~rogeni miner-ali. 198 para\elopipedno iii lucenjc. 165 paleogeografija.. 31 opste geuluske karte 141 ordovicij. 13 siderit.41 . 135 pr~h iii alevr.124 obtik minerala. 21 seizmicki bezopas .58 rcversni ras. 23 petrografi. 163 smjer pada.88 pukotine.35 rozeta.obla.81 olivini.74 m~nerali glina. 97 stratigrafske jedinice.i'" 42 nentralne s!ijene 25 Ilczosilikati 26 ' IHVO podzemnc vode 91 normalni rasjed'. 170 rioliti. 99 ' plutonska metamorfoza. 44 tcrasc. 155 leks!ura.170 sump"r.47 perm. 10 ncfeli". 179 sljunak. 5'" orogen. 58 plagioklasi. _. 32 nemll.

125 vezil{uiarna tekstura. 135 triklinicni sistem.termalna metamorfoza..4S trakasta i slojevita tckstura. 70 teseralni iii kubicni sistem. 17 Tetbys okean.186 m'ale. 20 ugao nagilla. 132 tetragonalni sistem. 56 trijas.122 va!ov.121 vulkan. 17 tikstropija. 25 usjed. 31 transformni rasjedi. 55 ultrahazicnc stijenc. 10. ISO ziiavosf stijena~ 165 222 .121 YodOprOpllsnost iii pcrmcabiloost.33 zOlle subd""dje. 163 trahiti. 75 zcmlja ervenica. 27 {vnloea mineral".86 zrnasta struktura. 41 viJadukt. 123 vodoaerioc. 100 vllikanskc kupc. 17 tumac.141 hmcli. i83 turmalin. 65 zeoliti. 39 zcljeznicke pmgc. 186 zeleni skriljci. zasjcci. 36 zemijotrcsi. 166 toplotna provodljivost stijcna. 161 vrtace.lOO vulkanizam. 71 travertine. 92 transverzaini talas.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful