ČASOPIS ZA KULTURU I DRUŠTVENA PITANJA • GODINA XIX • 2010.

• BROJ 95 • CIJENA 20 KN

BEHAR

Šejh Edin Urjan Kukavica

SVETA POVIJEST I DUHOVNO VITEŠTVO U BOSNI I HERCEGOVINI
(tekije, evlije, sufije, ratnici, pjesnici)

BEHAR

BEHAR, dvomjesečni bošnjački časopis za kulturu i društvena pitanja Nakladnik: Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske PREPOROD Glavni i odgovorni urednik: Sead BegoviĆ Izvršni urednik: Filip Mursel BegoviĆ Uredništvo: Ibrahim KAJAN, Senad NaniĆ, Ervin JAHIĆ, Sena KULENOVIĆ, Azra AbadŽiĆ NAvaey Rukopisi i fotografije se ne vraćaju Adresa: BEHAR KDBH “Preporod” Ilica 35, 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon i fax: 00385 (0)1 483-3635 e-mail:  kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr seadbegovic@yahoo.com web: www.kdbhpreporod.hr Cijena po primjerku 20 kn, dvobroj 40 kn, godišnja pretplata 100 kn Cijena u BiH: 5 KM, dvobroj 10 KM, godišnja pretplata 20 KM. Kunski žiro-račun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni žiro-račun: SWIFT ZABA HR 2X: 703000-280-3755185 (S naznakom: Preporod, za Behar) Grafički prijelom i tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica Tiskano uz financijsku potporu iz državnog proračuna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. ISSN 1330-5182 Mišljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nužno i stavovi uredništva.

ŠEJH Edin Urjan Kukavica

SVETA POVIJEST I DUHOVNO VITEŠTVO U BOSNI I HERCEGOVINI
(tekije, evlije, sufije, ratnici, pjesnici)

UVODNA RIJEČ ....................................................................................................... 3 DERVIŠKE INSTITUCIJE U BOSNI I HERCEGOVINI I SARAJEVU .................................. 6 FUNKCIJA I ULOGA DERVIŠKIH INSTITUCIJA . ........................................................ 23 SVETA GEOGRAFIJA I SVETA HISTORIJA – NAČELA ZA UTEMELJENJE TEKIJE ......... 29 ISA-BEG ISHAKOVIĆ: UNUK KATARINE KOSAČE? .................................................. 35 ŠEJH – PRVI MEĐU JEDNAKIMA, DUHOVNI VODIČ I UČITELJ ................................ 37 DUHOVNO VITEŠTVO ........................................................................................... 39 EVLIJE, SUFIJE, RATNICI, PJESNICI ......................................................................... 44 ZNAMENITI I ZABORAVLJENI BOŠNJACI U OSMANSKOM SULTANATU . ................ 52 INTERVJU: ŠEJH EDIN URJAN KUKAVICA ............................................................... 74

Na naslovnoj stranici: Zapis o pjesniku i kaligrafu Muhamedu Mejliji, 18. stoljeće

Behar je prvi slavni bošnjački list tiskan latinicom u Sara­ jevu godine 1900., a izlazio je sve do 1911. godine. Prvim mu je urednikom bio Safvet-beg Bašagić, a vlasnik Ademaga Mešić. Objavljivao je tekstove “za zabavu i pouku”, izvorne i prijevodne književne priloge bosanske i islamske obojenosti. Beharov se sjaj nije dao integracijom pretopiti u bliske susjedne kulture, a niti preimenovati. Od 1992. godine izlazi zagrebački Behar ocijenjen “najboljim što su Bošnjaci dosad imali”. On je najbolji izraz poveza­ nosti na­ cionalne manjine sa životnom sredinom, dijaspo­ rom u svijetu i matičnim narodom u Bosni i Hercegovini. U de­ setogodišnjem razdoblju (1992.-2002.) glavni i odgovorni urednik zagrebačkog izdanja bio je književnik Ibra­ him Kajan, a potom ga je zamijenio dr. Muhamed Ždralović koji je tu službu obnašao do ljeta 2006. godine.

2

BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

UVODNA RIJEČ
POJAVA I ORGANIZACIONI OBLICI ISLAMSKE DUHOVNOSTI Historijsko počelo izvjesnih oblika reagiranja na znakovito negativne tendencije unutar islama u vidu najprije individualnog, a potom i organiziranog djelovanja islamske duhovnosti moguće je pratiti i utvrditi, bezmalo 1200 godina unatrag, dakle do prvog/sedmog i drugog/osmog stoljeća (po hidžri/po miladi Isa, a.s.). Tada se, uslijed iznimno brzog širenja islama, kao posljedica javlja njegovo izlaganje velikom broju različitih etničkih skupina – koje su u nj unosile svoje tradicijske vrijednosti, te, vjerovatno još uočljivije, kao rezultat vojnih osvajanja, znakovitog bogaćenja vladajućih slojeva još uvijek mladog islamskog društva. Znakovit utjecaj bogatstva u islamu – ali i prvi monarhistički i dinastički pristup vladanju – ogleda se ili makar simbolizira premještanjem prijestolnice iz Medine u kozmopolitskiji Damask (Damascus). Kao reakcija na sve svjetovniji izvanjski izgled islama pod prvom muslimanskom dinastijom, ummejadskom (Ummayad), pojavile su se različite skupine i ličnosti koje su insistirale na povratku čistim vrijednostima koje su nalagali Kur’an Časni i njegovo otjelotvorenje Allahov Poslanik Muhammed (s.a.v.a.). Jedna od takvih ličnosti, Hasan iz Basre (al-Basri, 642.-728.), jedan od najznačajnijih tabi’ina za kojega vlada mišljenje da je bio učenik samog Imama ‘Alija (s.a.), te da je poznavao i učio od preko dvadeset Poslanikovih Drugova (r.a.), propovijedao je i zagovarao odricanje i odbacivanje svega ovosvjetovnog te otvoreno i smjelo kritizirao vladajuće strukture kada god bi osjetio da se ne ponašaju i vladaju u skladu sa etičkim standardima islama. Druga značajna ličnost, Rab’ija Adevija (Rabi’ah al-Adawiyah, p. 801.), njegovala je duhovno nestajanje u Bogu kroz ljubav prema Njemu (Uzvišen je On!) i Božansku ljubav prema Njegovim stvorenjima. Treća i najkontroverznija ličnost, Mensur Grebenar (al-Hallaj, 857.-922.), živio je kao putujući propovjednik koji je svojom karizmom i istinski dubokom produhovljenošću oko sebe okupljao veliki broj učenika. Za njega se tvrdi da je izjavio – Anna alHaqq! (Ja sam Istina!) – što je neminovno izazvalo reakciju konzervativne uleme, čiji je protest na koncu rezultirao Halladževim javnim i iznimno surovim pogubljenjem. Halladževa smrt ekstremna je rezultanta napetosti koja je uglavnom karakterizirala odnos između ranih sufija i konzervativnih islamskih vlasti i uleme koji su se već u tom historijskom periodu znakovito odrodili od povjerenog im ummeta. Prvi oblici organiziranog djelovanja ne posjeduju gotovo nijednu od osobenosti duhovnog institucionaliziranja kakvo poznajemo danas u vidu uređene i elaborirane teorijske potke – tesavvufa, organiziranih i etabliranih prakticirajućih bratstava – tarikata, odnosno doktrinarno-definiranog učenja i njegovog prakticirajućeg domena. Onovremeno organiziranje ponajviše podsjeća na skup sljedbenika i učenika okupljenih oko ličnosti ili učenja karizmatičnog učitelja, uglavnom u izvjesnoj neobavezujućoj, ali čvrstoj vezi uspostavljenoj na respektivnom odnosu povjerenja i odanosti. Taj neobavezni odnos i veza učitelj-učenik, karakterističan za islamsku duhovnost drugog/osmog i trećeg/ devetog stoljeća, postepeno se razvio i na svojevrstan način institucionalizirao u narednim stoljećima, ponajprije kao rezultat potreba koje su nalagale okolnosti – od potrebe za stacionarnim djelovanjem u određenoj sredini do pojave većeg broja učitelja i neuporedivo većeg broja zainteresiranih učenika, a potom i kao posljedica produbljivanja uzajamnih veza i odnosa između učenika i njihovih učitelja. Do petog/jedanaestog stoljeća kroničari, historiografi, te prvi hagiografi bilježe postojanje nekoliko različitih skupina za koje se pouzdano može reći da su bile okupljene oko respektivnih

Edin Urjan Kukavica, rođen je u Sarajevu 1967. godine. Nekoliko godina pohađa predavanja iz fikha, akaida, Kur’anske logike, hadisa i tefsira kod šejh Akbar Aydija, a zatim biva pozvan u blizinu Sejjida šejh Mesud-ef. Hadžimejlića. Bejat svome šejhu daje 2001. godine, koji ga 2006. promovira u svog vekila, a 2008. u šejha tarikat-i nakšibendijje-husejnijje; 2009. godine prima hilafet tarikat-i rifa’ijje-sejadijje, te još jedan hilafet tarikat-i nakšibendijje sa ruku Sejjida šejha Husejna Dža’fera Tajjara. Šejh Edin Urjan Kukavica je pisac, autor dva romana “Prvorođeni Dun’ja” (2001.) i “Beš” (2005.), te nekolicine objavljenih autorskih djela “Bajramijje-melamijje – Hamzevijje” (2009.) i knjiga prijevoda, mahom tesavvufske literature: Seyyed Hossein Nasr, “Živi sufizam” (2004.), “Uvod u islamske kozmološke doktrine” (2007.), “Islamska umjetnost i duhovnost” (2007.); Titus Burckhardt, “Alkemija – znanost o kosmosu, znanost o duši” (2005.), “Sveta umjetnost na Istoku i na Zapadu” (2005.), Kathleen Seidel, “Sufijski kuhar – kako dočekati i ugostiti musafira” (2008.), Behauddin Veled, “Ma’arif – knjiga iz bunara” (2008.)... te velikog broja tekstova. Još nekoliko njegovih romana, autorskih djela i knjiga prijevoda čeka na objavljivanje.

BEHAR 95

3

Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini
učitelja, jer ih savremenici nazivaju nekom od imeničnih osobenosti njihovih šejhova. Te skupine, međutim, često nisu bile dovoljno čvrste ili međusobno uvezane da bi preživjele preseljenje (smrt) svoga prvaka. Tek u šestom/dvanaestom i sedmom/trinaestom stoljeću počinju se pojavljivati skupine dovoljno stabilne i čvrste, dakle koherentne, koje su bile u stanju nadživjeti svoga utemeljitelja i prvaka. Dakako, ovoj pojavi umnogome je doprinijelo i imenovanje nasljednika, od strane živog prvaka, kojega se imalo slijediti nakon preseljenja trenutnog prvaka – šejha. Dakle, skupine učenika okupljenih oko jednog učitelja čije je porijeklo moguće pratiti sukcesiv-

Rifa’ijje osnovan u Basri, u Iraku u šestom/dvanaestom stoljeću, veoma brzo se proširio na Siriju (Syria) i Egipat; pripadnici i sljedbenici tarikat-i Suhraverdijje, su iz Iraka krenuli prema Istoku – Indiji; tarikat-i Kubrevijje koji slovi izvorno iranski tarikat, koji se historijski povezuje sa Suhraverdijjama (budući je njihov osnivač, naime učitelj temeljem čijeg učenja su njegovi sljedbenici formirali sljedbu, Nedžmuddin Kubra/Nayim al-din Kubra, 1145.-1221., bio učenik utemeljitelja tarikat-i Suhraverdijje, Abu Nedžiba Suhraverdija/Abu Najib as-Suhrawardi, 1097.-1168.), zadržao se na području stare Perzije, dok se tarikat-i Kadirijje, koje slove kao najraniji od-

muslimanskom Španijom. U istom stoljeću u Tunisu, oko šejha Hasana Šazilija (al-Shadhili) okupila se skupina učenika koja će činiti okosnicu tarikat-i Šazilijje, koji će najveću sljedbu steći u Alžiru, Tunisu i Maroku. U dvanaestom/osamnaestom stoljeću islamski svijet, osobito srce islama sa najsvetijim gradovima Mekkom i Medinom, pada pod vlast reformističkog samoproklamovanog puritanističkog ideološkog pokreta zvanog Vehabiti ili Vehabijje. Osnov njihove ideologije čini nastojanje da se islam oslobodi svega što oni smatraju nedopuštenim i nedopustivim inovacijama (novotarijama) poput i, naročito poštovanja svetih ljudi te strogo pridržavanje krutog slova Vjerozakona (shari’ah), ali i to onako kako ga oni vide i tumače. Duh ove vrste promjena proširio se i Sjevernom Afrikom, nadahnujući pojavu tarikata koji su u svome izvanjskom izrazu insistirali na manje ekstremnim formama ponašanja i obreda koji su karakteristika nekih tarikata. Značajan tarikat kojeg u svom smislu treba spomenuti je tarikat-i Tidžanijje, kojega je godine 1780. osnovao Ahmed Tidžani (Ahmad al-Tijani, p. 1815.), a koji u svome akaidu nemaju naglašeno poštovanje svetih ljudi. Ovaj tarikat postoji i danas te se može reći da je prisutan širom Sjeverne i zapadne podsaharske Afrike. Još jedan tarik, gotovo istovjetnog akaida je tarikat-i Senusijje, koji je godine 1840. u Barki (Barqah, istočna Libija), osnovao Muhammad ibn ‘Ali Sanusi (1787.-1859.). Ovaj tarik karakterizira odricanje od svih oblika luksuza i snažnu privrženost Allahovom Poslaniku Muhammedu (s.a.v.a.). Neposredno nakon odlaska europskih kolonizatora iz Sjeverne Afrike, godina 1940.-1950. Sanusijje su osnovale savremenu Libiju, ali ih je veoma brzo nakon toga, već 1969. sa vlasti zbacio pukovnik Muammer Gadafi (Muammar al-Qadafi). Od tada su Sanusijje snažna opozicija Gadafijevom režimu te su još uvijek aktivni uprkos svim pokušajima vlasti u Libiji da dokinu njihove aktivnosti. U Središnjoj Aziji i Anadoliji (koja se geografski poklapa sa savremenom

Prvi oblici organiziranog djelovanja ne posjeduju gotovo nijednu od osobenosti duhovnog institucionaliziranja kakvo poznajemo danas u vidu uređene i elaborirane teorijske potke – tesavvufa, organiziranih i etabliranih prakticirajućih bratstava – tarikata, odnosno doktrinarno-definiranog učenja i njegovog prakticirajućeg domena. Onovremeno organiziranje ponajviše podsjeća na skup sljedbenika i učenika okupljenih oko ličnosti ili učenja karizmatičnog učitelja, uglavnom u izvjesnoj neobavezujućoj, ali čvrstoj vezi uspostavljenoj na respektivnom odnosu povjerenja i odanosti.
nim lancem učitelja, s vremenom su ponijele ime tarikati (tariqah), pojmom koji se u savremenoj literaturi najčešće prevodi kao red (po uzoru na posvečenićke redove drugih religijskih tradicija), ali čiji je tačan prijevod put. U to vrijeme bilježi se i pojava prvih značajnih autorskih teorijskih djela o islamskoj duhovnosti općenito, ali i o pojedinim prakticirajućim segmentima, metodima i rezultatima, uočenim, prepoznatim i definiranim duhovnim postajama, kao i elaboriracije ostalih karakterizirajući elemenata, od odjeće do institucija. Tri geografska područja koja se izričito povezuju sa nastankom i formiranjem ovakvih skupina – tarikata su Mezopotamija, naime Iran i Irak, Središnja Azija i Sjeverna Afrika. Najznačajniji tarikati nastali u Mezopotamiji su Rifa’ijje, Suhraverdijje, Kubrevijje i Kadirijje, koji su u istom smislu i najraniji organizirani tarikati. Tarikat-i nosno prvi jasno formirani tarikat, svejednako širi prema Istoku – Indiji, ali i prema Zapadu – Sjevernoj Africi. Sufizam se u Sjevernoj Africi pojavljuje i kao rezultat širenja Rifa’ijja prema Siriji i Egiptu; pojava i prisustvo ovog tarikata omogućilo je i nadahnulo formiranje drugih, autentično afričkih tarikata. Tako se u sedmom/trinaestom stoljeću pojavljuje tarikat-i Bedevijje (Badawiyyah), koji je u Egiptu osnovan temeljem učenja Pira Ahmeda Bedevija (Ahmad al-Badawi, 1199.-1276.). Ovaj tarikat postoji i danas, te se hiljade pripadnika, sljedbenika i simpatizera ovog puta okuplja na godišnjoj svečanosti u Tanti (Tanta), u Egiptu. Otprilike u istom historijskom periodu u kojem se sufizam počeo razvijati u Egiptu, bilježi se njegovo znakovito jačanje i u drugim dijelovima Sjeverne i Zapadne Afrike, čemu doprinosi blagonaklon odnos Almohadske dinastije (1130.-1269.), koja je vladala Marokom (Morocco), Alžirom, Tunisom i

4

BEHAR 95

godine. nekoć iznimno brojan i značajan tarik postepeno je gubio na značaju da bi ubrzo potpuno nestao. koliko javno toliko i polu-javno. tarikati su strogo proganjani i podvrgavani svakovrsnoj torturi. BEHAR 95 5 . Tarikat-i Mevlevijje svoje porijeklo vezuje za vjerovatno najpoznatijeg sufija i poetu Muhammeda Dželaluddina Belhija Rumija (Muhammad Jalaleddin al-Balkhi ar-Rumi. Za nekolicinu tarikata tvrdi se da su potekli iz okrilja ovog tarika.) u jednom selu u blizini grada Buhare (Bukhara) u Središnoj Aziji. Taj tarik se polahko širio istočno prema Indiji. Mevlevijje su osnovane u turskom gradu Kon’ji (Konya). te nekim drugim tarikatima i pokretima kojih odavno nema. među kojima je svakako najpopularniji tarikat-i Bektašijja. Ovaj tarik iznjedrio je druga dva značajna tarika: tarikat-i Bajramijje i tarikat-i Dželvetijje. međutim. naš gospodar ili učitelj).). Poput ostalih turskih tarikata i ovaj tarik je zabranjen godine 1925.1628. vrijedi spomenuti. Hadži Bektaš Veli (Hajj Bektash Wali). U svakom slučaju. Ataturk je tarikate smatrao dekadentnim. Tarikat-i Halvetijje. U drugim dijelovima islamskog.1389. a posljednji poznati šejh ovoga tarika preselio je (umro) 1946. 1207. iako osnovan u Perziji (Persia) veoma brzo je privukao znakovitu sljedbu u Anadoliji. reakcionarnim i na svaki način preprekom modernizaciji Turske. I u Sjevernoj Africi i Indiji sufizam je izgubio utjecaj koji je nekoć imao. koji.Edin Urjan Kukavica Turskom) u periodu između šestog/ dvanaestog i jedanaestog/sedamnaestog stoljeća. stoljeću osnovao je Aziz Mahmud Huda’i (p. Bektašijje postoje i danas u određenim dijelovima Balkana i Turskoj. kada tarikati ne nestaju. Tarik se postepeno širio Indijskim poluotokom gdje postoji i danas. Još jedan izvorno Srednjeazijski tarikat je tarikat-i Čištijje. nastavili su svoje postojanje. tarikat-i Dželvetijje (ponegdje slove i kao Huda’ijje). te se za njega može reći da je tarik sa vjerovatno najbrojnijom sljedbom u cijelom islamu. pa i neislamskog svijeta. osnovan u oblasti koja je danas poznata pod nazivom Turkestan (ili Turkmenistan) imao je značajnu ulogu u vrijeme svoga nastanka i nedugo nakon preseljenja osnivača. ali je svakako ostao značajan dio vjerskog identiteta i folklora toga dijela svijeta. u 17. Tarikat-i Nakšibendijje imao je više uspjeha. Porijeklo ovoga tarikata seže daleko iza vremena njegovog prvog najpoznatijeg svetog čovjeka – iako ne i utemeljitelja tarikata – Mu’inuddina Hasana Čištija (Mu’in al-Din Hasan Chishti. za kojega neki autori tvrde da je bio derviš tarikat-i Kadirijje. Najraniji od njih. Nakšibendijje su uspješno djelovali sve do ukidanja Osmanskog sultanata i formiranja pravne države pod Kemal-pašom Ataturkom (Kemal Ataturk). nije podjednako raspoređena na sve segmente vjerskog života.-1236. Tarikat-i Bajramijje osnovan je u Ankari u 14. Ime tarikata izvedeno je iz arapskog pojma Mevlana (Mawlana. Dok su džamije i džamijska ulema unekoliko ipak imali dopuštenje za djelovanje unutar džamijskih harema. njihovo postojanje svjedoči o nerazdvojivosti vjere i njene duhovne dimenzije. Uživajući potporu osmanskih Turaka.). U cilju reformiranja države godine 1925. nego prelaze u drugu – unekoliko ilegalnu – fazu postojanja i djelovanja. zapovijedio je zabranu djelovanja svih tarikata u Turkoj.-1273. Poput mnogih turskih tarikata uspješno je ugušen zabranom rada derviških tarikata iz 1925. tarikat-i Jesevijje. kojim su Rumija oslovljavali njegovi prvi sljedbenici i savremenici. Osnovao ga je Šah Behauddin Nakšibend (Shah Baha al-din Naqshband.). iako ga neki drugi izvori povezuju sa Babaijjama. Zabrana rada i djelovanja tarikata u Turskoj pokazuje izvjesnu vrstu pritiska sa kojim se vjerski establišment suočio usljed narastajućih sekularističkih tendencija u svijetu tokom perioda modernizacije. godine. stoljeću i njegovo postojanje bilježi se do nestanka Osmanskog sultanata. bez obzira na progone i zabrane. oko 1142. pojavio se veliki broj tarikata koji od tada imaju zasigurno najznačajniju ulogu u očuvanju i širenju islamske duhovnosti. ali i zapadno prema Turskoj. Prema predaji. bio je pripadnik tarikati Jesevijje. U drugim dijelovima svijeta. prethodno sljedbenik i pripadnik tarikat-i Halvetijje. Hajderijjama. osnivač Bektašijja. U mnogim dijelovima arapskog svijeta tarikati su potpuno nestali sa javne scene. a u smislu širenja islama među turskim plemenima Središnje Azije. stanovnika Sidžistana (Sijistan). p. kakve su derviški tarikati doživjeli i tokom komunističkog i socijalističkog perioda bivše Jugoslavije.

a zemlju obilježiti svojim trajanjem.v.) godine. objektima u kojima se Gospodar spominjao na naročit način (tekija).a. imamo namjeru podsjetiti se nekih mjesta u Bosni i Hercegovini koja su nekoć udomljavala tekije. i da ono što je u ovome trenu sadašnjost. a sastoji se od semahane i dva turbeta. derviše. U drugom turbetu su pročelnici tekije Muftići. ne pitajući ga ni za vjeru ni za mjeru. cijeli predjeli zovu se turbe. na kamenoj ploči dimenzija 50x80 cm. oprostiti svim ljudima osim izdajici i samoubici.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Derviške institucije u bosni i hercegovini i sarajevu TEKIJE U BOSNI I HERCEGOVINI Voljeli bismo vjerovati da će doći vrijeme u kojemu će se ljudi ponositi jednako onim što su bili kao i onim što jesu. ni za plaću… NAKŠIBENDIJSKA TEKIJA i TURBETA U FOČI Tekija se nalazi(la) iznad grada na padini Crnog Vrha. njihove šejhove. vladari ili vlasti u skladu s vremenom. S druge strane. putnike. šejhovskim korijama.. šehlucima. zameće trag pamćenju. Još je više hanova koji nose imena svojih graditelja.) nakšibendijskom derviškom redu. Gradovi u Bosni. koji veli: “Ovaj objekat je podigao dobrotvor hadži Mehmed-paša Kukavica (1752). kad postane prošlost neće nositi breme posljedica kojih će se stidjeti budućnost. uz svoje vlastito ime nose i oznaku vakuf! Historija se igra sjećanjem. iako turbetima na tim mjestima odavno ili tek odskora nema ni traga. u svim dijelovima Balkana. Pišući o ovoj tekiji Alija Bejtić je identificira sa Bajezid-babinom tekijom koju spominje Evlija Čelebija i za nju kaže: “Od svih (tekija) najznačajnija je Bajezid-babina tekija. kao nigdje na svijetu. nastojeći započeti vrijeme od svoga postojanja. nudeći svakome onoliko koliko se imalo i moglo. Fočaci znaju da su u onom turbetu lijevo od ulaza u tekiju sahranjeni Murat-baba i Bajezid-baba. Nakon što Tekija u Foči 6 BEHAR 95 . dok je četvrti objekat ahar ili musafirhana nestao u Drugom svjetskom ratu. sačuvan je natpis o njenoj obnovi 1334.. rekao je Allahov Poslanik Muhammed (s. obnovitelja ili kasnijih vlasnika.. a civilizacije koje svoje korijene njeguju odolijevaju i olujama.. ispisan lijepim nesh pismom i smješten u 12 elipsastih polja. Brojna su mjesta u Bosni i Hercegovini. to jest da će im budućnost značiti i biti jednako važna kao i prošlost. Sustavno i ustrajno zatiranje tragova vlastite prošlosti vodi u budućnost koja nema korijena te je stoga podložna svim historijskim vjetrovima. ali i sa našim opredjeljenjem u skladu. smeće s uma ono što se nipošto ne bi smjelo zaboraviti i mijenja imena i nazive koji postoje ‘od pamtivijeka’ onima koja je mjestima dalo vrijeme. ali i šire. a samoubicom onaj koji zaboravlja i zanemaruje vlastitu tradiciju i naslijeđe.) da će Allah.a. na jugoistočnoj strani grada. u kontekstu ovog rada izdajicom bi se mogao smatrati onaj koji svoju časnu prošlost prodaje za tuđu neizvjesnu budućnost. koja u svome nazivu kriju ili pak uopće ne kriju neposrednu vezu sa objektima koji su u ne tako davnoj i dalekoj prošlosti bili mjesta osobitog ibadeta (dovišta). ni za daću. među vinogradima i baščama. S time. a sela i zemlje zovu se šehovinama. Uzvišeni. budućnost graditi sjećajući se prošlosti. Tekija pripada (1974. (1915.” Nad ulazom u tekiju. ma kako slabi bili. namjernike i dolaznike i prolaznike. Ona je okrenuta prema čaršiji i bazaru i predstavlja ogledalo svijeta (kozmoramu).

“Uranio sam.a. Prema predaji u turbetu su ukopana dvojica braće. Sultan je s vojskom pošao u Zvornik i svratio na konak u Konjević Polje. preživjelo muslimansko stanovništvo se vratilo. u jednom mezaru ukopan osnivač zavije Hamza-dede. nedaleko od Nove Kasabe. nastupio je svjetski rat u svim krajevima zemlje. u narodu se očuvala uspomena na tekiju koja se nalazila na Musali poviše grada Čajniča. ali je vjerovatnije da se radi o sultanu Selimu. kao i jedno lijepo javno kupatilo – hamam.” Tekija i turbeta srušeni su za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. Konačno je srušena poslije Drugog svjetskog rata i poslije toga više nikada nije obnavljana. upita bi li znao operutati gusku. Slijedećega jutra. bilo je jednostavna građevina. podignuto nekom poginulom turskom oficiru. ali sve ukazuje da se radi upravo o spomenutoj bektašijskoj tekiji. Turci su mnogo godina prije osvajanja Bosne nastojali zavladati Srebrenicom kao važnim rudarskim središtem i to im je donekle i uspijevalo. ponudio je novac za njegovu ponovnu izgradnju. a na njenom mjestu izgrađena pravoslavna crkva. ali i da prehranjuje sirotinju i uboge. s. općina Bratunac.Edin Urjan Kukavica ga je obnovio Mehmed-beg Šuvalija. prema predaji. jeste da su ovo turbe redovno zijaretili derviši i šejhovi iz Buhare. godine. bektašijska tekija i Murad-dedeovo turbe. Turbe im je obilazilo i muslimansko i kršćansko stanovništvo i ostavljalo u njemu novac i različite darove. 6 mahala i 6 džamija sa mihrabom.) koji su ovdje došli kao vojnici sultana Fatiha. Hamza-dede mu odgovori da bi je znao i u torbu metnuti samo kada bi je imao. drveni sanduci dvojice velikana. Srebrenica je prema opisu Evlije Čelebije.a. neke predaje spominju čak i sultana Fatiha). Ono što je naročito zanimljivo. Međutim. zatim jednu tekiju. kada je raspremao posteljinu na kojoj je sultan spavao. i zašto je okasnio. Po Tihomiru Đorđeviću njihova imena su bila Evlija i Mevlija. SREBRENICA – TEKIJA . u nahiji Kušlat. Godine 1660. pekaru i uz nju hambar i druge prostorije. U Diviču je prije rata živjelo gotovo isključivo muslimansko stanovništvo. BEKTAŠIJSKA TEKIJA. ćerpićem i drvetom. Teherana i Konje. Isto tako narod pamti nekog šejh Omera i Murat-dedea. godine. prva je bila prazna. askerski zabit 1334. ali ju je kasnije obnovila neka žena. Hamzi-deda mu odgovori. namijenjena za prenoćište i ibadet namjernika. kadiluk Srebrenica. i nakon što je ‘Ali Galibpaša sagradio ovdje hanikah. podigao je u Čajniču jednu zaviju s namjerom da služi kao konak putnicima. imenom Emir Ahmed i Emir Alija. te su uvedeni voda i struja. Za njene potrebe uvakufio je i okolno zemljište. Hive. godine kao predgrađe tvrđave Srebrenik. Za vrijeme agresije srušena je džamija. imala 800 prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kuća. Prema Hifziji Suljkiću. Predaja kaže da su bili porijeklom Perzijanci. Pored Sasa kao rudara pominje se i kolonija dubrovačkih kopača plemenitih metala. 1334. zidana kamenom.KUŠLAT U pisanim izvorima Srebrenica se prvi put spominje 1352. ali mi Bog nije dao. što nije uranio. tako da je moguće je da se u oba slučaja radi o istoj tekiji. uz obronak planine Cicelj. pored hotela. Taškenta. Kako je staro turbe dotrajalo Šaćir Hasanović iz Pobuđa. I Evlija Čelebija spominje Murad-babinu bašču sa bektašijskom tekijom i hvali ovo mjesto kao divno izletište. na povratku kući. sastojalo se od dvije prostorije. Odlukom Doma za ljudska prava crkva će ostati na mjestu na kojem je sagrađena. nakon klanjanja jacije namaza. godine u selu Orlovići. a nedaleko od musafirhane nalazi se i turbe u kojemu je. Hamza-dede sagradio je tekiju./1582. Turbe je za vrijeme okupacije Diviča do temelja srušeno. dok se za drugi mezar pretpostavlja da pripada njegovom sinu Mustafi. a turbe se nalazi na samom ulazu u grad. godine. a pokrivena crijepom. kada se spustio u selo. Zavija je na spratu imala dvije tabhane (radionice za preradu kože). hercegovački sandžak-beg. MURAD-DEDEOVO TURBE I ZAVIJA U ČAJNIČU Na izlazu iz Čajniča prema Pljevljima. podignuta 925.” Poslije. u prizemlju ahar (ostavu). postavljena su dva kubeta i pokrivena bakrom. kada se pominje i gradsko naselje sa razvijenim zanatima i živom proizvodnjom srebra. U zaseoku Tekija u Konjević Polju. te osnovali Srebrenički kadiluk. nalazi se zavija/musafirhana Hamza-dede Orlovića. 1519. Nakon rata. Tekija je srušena poslije Prvog svjetskog rata. a tvrdi se da im je Tatar-han bio daidža (ujak). “gotovo” jer su jedine dvije pravoslavke koje su tu živjele bile udate za muslimane.50 metara. godine. a u drugoj prostoriji nalazili su se mezarovi. porušen je i ovaj objekat pa ga je iza toga obnovio Adem-aga Mešić. Prema vakufnami izdatoj 990. Semerkanda. obojica su ubijeni iz zasjede. sultan ponovno naleti na Hamza-dedea te ga. novo turbe sagrađeno je tvrdim materijalom. nalazilo se veće mezarje. U vakufnami se ne precizira gdje je zavija bila locirana. Poslije izvojevane pobjede. koju bilježi Muhamed Hadžijahić.-1995. magazin. sejjida (potomaka Allahovog Poslanika Muhammeda./1519. 3 mekteba. Hamza-dede ispod jastuka pronađe berat (pravno rješenje) o gradnji tekije i musafirhane i o oproštaju od poreza i daća. Ovaj vakuf (zemljište) Hamza-dede dobio je nakon susreta s jednim od turskih sultana (u predaji se spominje sultan Sulejman. veliki broj stanovnika je pobijen i odveden u logore./1915. godine. KADIRIJSKA TEKIJA I TURBETA U ZVORNIKU Nakon što je zbog aktivnog učešća u socijalnim nemirima protiv špekulacija hranom sarajevskih trgovaca prognan iz BEHAR 95 7 . ali su je konačno osvojili tek polovinom 1462. a veliki broj u ratu doseljenih Srba je otišao./1915. iznad nekadašnjeg hotela ‘Orijent’. prvobitno turbe dimenzija 11x5. sin Bajramagin.v. Sultan ga ukori rekavši mu zašto ore tako sijede brade. Hamza-dede baš tada oraše njivu. a postojalo je i turbe nešto niže pomenutog hotela. Dalje izvori ne govore o ovoj tekiji. Prema predaji. a džamija će se izmjestiti/sagraditi na drugom mjestu. TURBE U DIVIČU Divič je mjesto koje se nalazi nedaleko od Konjević Polja. Sinan-beg. na putu Vlasenica – Zvornik. jedan mali han i 70 esnafskih dućana. kako piše Hifzija Suljkić. godine i u njoj postavili svoje povjerenike za rudarske poslove. sa desne strane. kuhinju.

nalazila se nedaleko od kasabe Rudo. čiji je šejh Hasan Kaimi bio prvi šejh). podignuta je oko 1882. na prostoru koji gleda na Drinu i samo je podzida dijelila od rijeke. Mevlana Refik. Ne zna se kada je tekija srušena. gdje je postojala tekija o kojoj istina. Natpis nika i zagovornika u ličnosti Ebu Lejs-zade (Iblizović) šejh Sejfullah-efendije (p. Tekija u Višegradu.” TEKIJE U VIŠEGRADU. Do posljednjeg rata tu se nalazilo malo turbe.) nastanio se u Zvorniku. vlasnik drugog mezara je nepoznat. Tekija je srušena u Prvom svjetskom ratu i nikada nije obnavljana. oko pedeset metara daleko od mosta Mehmed-paše Sokolovića. a koja je poznata kao Tekijska džamija. stoljeća i u njoj uspostavio i tekiju. a današnje autobuske stanice. podignuta na inicijativu šejh Sejfullaha Iblizovića. halvetijski tarikat imao je svoga istaknutog predstav- 8 BEHAR 95 . uloži trud i obnovi ovu džamiju. nalazila se na jugozapadnoj strani grada u blizini bivše pijace. nije isključeno da je šejh Iblizović imao oba hilafeta. na zaravni koja čini trugao između mosta na Limu za Rudo. Osim nekoliko podataka o turbedarima i zavijedarima ovog vakufa. iz poštovanja prema rodnoj grudi svojih predaka. zvana ‘šejh-Sejfina tekija’. Sulejmanu Kemuri i Šaćiru Sikiriću. bila najstarija džamija u Rogatici. od kojih se do danas sačuvala samo musafirhana porodice Mulalić. u malom naselju oko tri kilometra udaljenom od Rudog.) tekija još uvijek postojala i bila u svojoj funkciji. godine u jednom dopisu Ulema-i Medžlisa u Sarajevu. niska četvrtasta građevina sa drvenim krovom. 1889. godine o nekom šejh Kapi i šejh Dediji Grohiću iz sela Lasci u blizini višegradske banje. godine. pretvoren je u han. I musafirhana i tekija su radile do 1878. Ova bogomolja bijaše do temelja oronula. iz temelja je obnovio šejhu’l islam Mehmed Refik-efendija Hadžiabdić. budući da su svi pisani dokumenti uništeni. danonoćno se zalagao u vršenju dobročinstva. Musafirhanu je podigao Hadži Jusuf Mulalić početkom 19. Vremenom je džamija dotrajala pa je na njenim temeljima neki Džafer-paša podigao novu. Rudom. Međutim. nikad je niko nije obnavljao. podloga natpisa je zelena. koji je prolaznicima služio kao znak da je to musafirhana i da je slobodan pristup putnicima i namjernicima. prema Hazimu Šabanoviću koji prenosi usmeno predanje od Ediba Čohadžića (te temeljem činjenice da je dugi niz godina rukovodio nakšibendijskom tekijom kod turbeta Jedileri u Sarajevu).Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Sarajeva 1682. TEKIJSKA DŽAMIJA U ROGATICI Tekijska džamija je. ovo je bosanska kuća na dva kata. postoji samo predaja. postavljen za turbedara Jediler-turbeta (Sedam braće) u Sarajevu. Godina 1287. BIJELJINI i DONJOJ TUZLI Prema jednoj skupini izvora. Na prostoru na kojem se danas nalazi njegovo turbe (na Kula-gradu) zvornički mutesarif Mehmedpaša na preporuku Silahdar Mustafa-paše (vakifa i graditelja Silahdar Mustafa-pašine poznatije kao Hadži Sinanova tekija u Sarajevu. Postoji predaja koja kaže da je šejh Sejfullah u Sjeverin došao iz Bijeljine. a nalazi se u blizini travničke kapije u glavnoj ulici. godine. a treći je pripadao šejh Salihu Hrnjiću. RUDOM. 1805.). šejh Sejfullah Iblizović je pripadao nakšibendijskom tarikatu. Fadil joj distihom izreče kronogram. godine. godine je uz turbe Hasana Kaimije sagradio jednu kadirijsku tekiju. ocu šejh Sejfudina Hrnjića. MUSAFIRHANA I TEKIJA U JAJCU U Jajcu se ranije nalazilo više gostinjaca – musafirhana. a godine 1870. te tekije u spomenutim gradovima jesu tekije tarikat-i Nakšibendijje. rijeke Lima i puta koji vodi za Sjeverin. Na vrhu kuće je mali drveni toranj sa šatorastim krovom i dugim šiljkom na vrhu. Inače.) izdržavala se iz vakufa Krpića džamije. ali kako je u narodu još uvijek živo predanje iz 1910. prema predanju. Donji dio musafirhane je. Na tom je mjestu još u prvim decenijama desetog/šesnaestog stoljeća podigao svoju džamiju Sinan-vojvoda kao prvu džamiju u naselju oko koje se razvila i istoimena mahala. a svaki je iznesen prema vani u vidu erkera. a onda se ponovo vratio u Bijeljinu. No. lijepih osobina. šejh Hasan Kaimi-baba (p. a gornji u stambene prostorije. Bijeljini i Donjoj Tuzli. U turbetu su se nalazila tri mezara u kojima su ukopani Glibović Suljaga. a ne postoji nikakva historijska ili dokumentarna građa. a čijim utjecajem su otvorene halvetijske tekije u Višegradu. “Šejhu’l islam. godine. Tekija u Rudom. 1699. boravio tu izvjesno vrijeme. a slova pozlaćena. bivši muftija sagradio je lijepu bogomolju. i Tako postigao lijepe dove odličnika i puka. a zikir-halke održavane su u kućama samih šejhova. Halvetijska tekija u Bijeljini. koji je 1865. po svoj prilici. drugih podataka o ovoj tekiji nema./1870. Nakon što je stradala 1943. Nalazila se na lijevoj obali rijeke Rakitnice. Hadži Jusuf je preselio na putu prema Mekki oko 1891. Posljednji spomen ove tekije potječe iz 1937. vjerovati je da je u vrijeme preseljenja te dvojice šejhova (1910. Istiniti mu je omogućio i olakšao njeno dovršenje. Turbe Hasana Kaimi-babe u stihovima na turskom jeziku isklesan je na kamenoj ploči i ispisan lijepim talik pismom. U posljednje vrijeme (1933. oko 1907. gdje je donedavno živio posljednji (halvetijski) šejh ove tekije Sejfudin Hrnjić.

naslijedio ga je sin također Alija (p. na obronku Šćit-planine. KONACI I TURBETA NA OGLAVKU KOD FOJNICE U selu Oglavak koje se nalazi 45 km zapadno od Sarajeva. kojih dva sata hoda sjeverno od Fojnice i danas postoji tekija koja od svoga osnutka njeguje nakšibendijski usul. učio je u fojničkoj medresi pred šejh Huseinom. ima kameno prizemlje kod kojega su bridovi rađeni od tesanog kamena. a unuk fojničkog kadije Fadila. Nakon njegovog preseljenja. preselio 1890.). stoljeća šejh Abdurrahman Sirrija. Šejh je ukopan na mjestu Šehitluci kod Elektrobosne. prema predanju. TEKIJA. danas BEHAR 95 9 . sa plafonom u obliku kubeta. što su prisutni i učinili nakon što im je pokazao keramete. koji je ukopan na mezarju Šehitluci kod turbeta. Taj šejh. kahve-odžak i druge potrebne prostorije. godine. nedaleko od ceste za Fojnicu i danas postoji zgrada tekije nakšibendijskog derviškog reda. a o njenom postojanju svjedoče samo ostaci zidina i gomila kamenja na mjestu na kojem je nekada stajala. Na ovom mjestu je još sredinom dvanaestog/osamnaestog stoljeća tekiju podigao šejh Husein-baba Zukić koji se školovao najprije u Fojnici i Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj medresi i konačno u Istanbulu gdje je posjećivao i čuvenu tekiju Muradiju. i Ahmed Bagdadlija. Sirrija je rođen oko 1785. a tu mu je bilo podignuto i turbe koje je postojalo do Drugog svjetskog rata. Šejh Sirrija je šehidu šejh Huseinu Horosaniju podigao i turbe. prestala je svaka aktivnost tekije koje danas više nema. a sam je preselio 1847. Ugrađeni dulafi u tekiji i medresi svjedoče da je tu bila Tekija u Vukeljićima – Živčićima. sin kadije Mehmeda. kojemu ni historija ni predaja ne pamti ime. Pojavom šejh Alije Bagdadlije. pa ga je Musafirhana i tekija u Jajcu KADIRIJSKA TEKIJA U JAJCU Prema predanju koje je prenio Mustafa-efendija. poginuo pri osvajanju Bosne pod Turcima kao vojnik sultan Fatih Mehmed-hana. HALVETIJSKA TEKIJA U PRUSCU U Pruscu je postojala halvetijska tekija koju je utemeljio Hasan Kafi Prušćak.Edin Urjan Kukavica smještena i biblioteka. gdje je ukopan i njegov brat Sulejman. Poslije smrti osnivača tekije šejh Alije. godine i ukopan je u zasebnom turbetu zajedno sa svojim sinom i nasljednikom na položaju pročelnika tekije šejh Abdulatifom. tako da danas čine jednu cjelinu. Luke. mujezin Esma-sultan džamije u Jajcu. koji je preselio 1883. Danas postoji samo mezar sa nišanima. rad domaćih dunđera. U stvari radi se o selu Vrbica koje leži između Careva Polja i sela Mila. koja je funkcionirala u istoj zgradi sa njegovom medresom. godine. a sprat je od ćerpića i drveta sa jednim erkerom iznad ulaza i izbočenjem mihraba u semahani tekije. koji je. na prostoru oko katakombi i tornja sv. Prilikom opravke 1936. koja ima semahanu. djelovao je u tekiji koja se nalazila s druge strane Esma-sultan džamije i nestala je u nekom velikom požaru i više nije obnavljana. 1917. napravljena je tekija na mjestu Šehitluci koje se kasnije prozvalo ‘Tekija’. služila je kao dershana. u stvari bivše Sulejmanije ili Fethije džamije. TEKIJA I TURBETA U ŽIVČIĆIMA – VUKELJIĆIMA U selu Vukeljićima. Današnja zgrada tekije sasvim je jednostavna. godine medresa/tekija i mezar Hasana Kafije pokriveni su zajedničkim krovom. u predjelu Živčića. kojega je na postu naslijedio mlađi brat Šakir. koji ga je kasnije uveo u derviški red nakšibendija i preporučio mu da podigne tekiju spomenutog reda na Oglavku u blizini mezara šejh Huseina iz Horosana. u današnjoj Šeh-mahali. djelo domaćih majstora. neki šejh je jednom prilikom održao predavanje narodu i pozvao ih u islam. Veća pravougaona prostorija u prizemlju služila je kao tekija. i njegovih sinova Alije i Sulejmana. Tekiju na Oglavku utemeljio je početkom 19. a manja kvadratična prostorija na spratu. To je dosta jednostavna prizemna građevina.

a koja je nestala u požaru 1945. pa ju je 1781. baščom i dvije parcele zemlje. godine. Postojeća tekija. te za hranu njemu i dervišima dnevno daje 40 akči. za koju je uvakufio kuću sa dvorištem. Šejh Husein je u nakšibendijski derviški red uveo i šejh Sirriju. 1854. 10 BEHAR 95 . u vrijeme posljednjeg zapisa temeljem kojega se pravi ovaj pregled (1986. kada je datirana njegova vakufnama.).) i šejh Hasan-babe (p. NAKŠIBENDIJSKA TEKIJA U VISOKOM Šejh Husnija Numanagić. a svakom dervišu i učeniku koji stanuju u sobama hanikaha po 5 akči svakoga dana. 1899. kao i plodno voće. Elči Ibrahim-paša podigao je prije 1706. koje su bile smještene pod jednim krovom. zatim Buhare i Semerkanda i potom se vratio u svoj zavičaj i u selu Vukeljićima. Zgrada tekije vremenom je došla u ruševno stanje. godine. poslije čega nikada nije obnavljana. po povratku i preseljenju u Visoko. Vakufnamom je bilo predviđeno da se šejhu ove tekije. Pored toga šejh je imao jednu sobu u tekiji. odvojena od vanjskog svijeta visokim zidom. od kojih je najveća semahana. dosta zabitom kraju. Osim šejh Husein-babinog turbeta u Živčićima se nalaze još dva turbeta šejh hadži Mejli-babe (p. a tu se nalazila i tekija koju je prema nekim pokazateljima osnovao sam šejh Sirrija. a sam je postao mutevelija i šejh tekije. godine. NAKŠIBENDIJSKA TEKIJA U FOJNICI U Fojnici je donedavno (nismo sigurni da li je tako i danas) jedna ulica nosila naziv Šehov sokak. pročelnika i osnivača Oglavačke tekije. na praznom zemljištu koje je s dvije strane graničilo sa rijekom Lašvom. bila je smještena u jednoj uskoj ulici u centru grada. ELČI IBRAHIM-PAŠIN HALVETIJSKI HANIKAH U TRAVNIKU Halvetijski hanikah zajedno sa medresom i knjižnicom. rođen u Fojnici 1853.) i njegovih potomaka. gdje je ranije stanovao šejh Sirrija i njegov otac kadija Mehmed. podigao tekiju nakšibendijskog derviškog reda. osnovao je 1904. Sastojala se od tri prostorije. godine i ukopan u posebnom turbetu nedaleko od tekije. poslije dugog izbivanja iz zemlje radi nauka. s treće javnim putem. Preselio je 1214. u mahali Osoju. i u kojoj bijaše čardak i bunar. potom mejdan-odaje i prostorije za žene. Od 1830-31. godine nakšibendijsku tekiju u Visokom.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Tekija u Fojnici njezin šejh uveo u nakšibendijski tarikat. te druge zgrade što joj pripadaju./1799. renovirao tadašnji muderiz Hadži Salih. a uz to i bašču koja se nalazila na lijevoj strani tekije. Husein je obišao poznate tekije Male Azije. a s četvrte s privatnim putem. Danas je to prostor na desnoj strani Lašve između puta što s drvenog mosta vodi ispod oborene Hasanpašića kule (ulica Bunar) i drugog sporednog puta što se od ovog prvog spušta prema Lašvi.

koji je zaodjenut znanjem i plemenitošću. a kada je preselio ukopan je u turbetu na Maloj Tepi. tako da danas osim činjenice da je postojala. Hanikah je radio sve do 1924. jedna stijena je otkinula tekijsku semahanu koja je bila iznad same rijeke. a kao zgrada postojao je sve do 1950. Bio je murid šejh Muslihuddina Užičanina i njegovih sinova Hasana i Isaa. neko ko je iz reda aktivnih utjecajnih učenjaka i kreposnih derviša. BEKTAŠIJSKA TEKIJA U BANJOJ LUCI Pouzdano se zna da je najmanje jedna tekija postojala i u Banjoj Luci. Prema navodima Evlije Čelebije tekiju je utemeljio Zijauddin Ahmed ibn Mustafa. Naime. “Promotriš li Misir ili Šam. Tekija se sastojala od dvije sobe u prizemlju i semahane. ali bez upuštanja u bilo kakve historijske podatke. savremenik Evlije Čelebija. Evlija Čelebi spominje da je jednu halvetijsku tekiju na tom mjestu podigao mostarski muftija. koji je imao i kuću uz tekiju u kojoj je stanovao a uživao je uz to još i prihod sa 30 duluma zemlje. U vrijeme prikupljanja podataka kojima se i mi služimo (1986. a potom njegov sin Asim (p. Uz tekiju se nalazi i jedno turbe sa dva sanduka (kubure). Bez ikakve sumnje je ovo sastajalište Natpis na Mehmed-Čauševoj tekijskoj džamiji u Konjicu BEHAR 95 11 . 1938. upravo kraj samog njenog izvora. godine. nalazi se tekija sa turbetom. a treća za smještaj musafira. šejh Elči Ibrahim-pašinog hanikaha. godine. MUSAFIRHANA I TURBE NA IZVORU BUNE U BLAGAJU Uz desnu obalu Bune. godine kada je zatvoren. Današnja zgrada potječe iz 1851. u teološkim znanostima dobro verziran i solidan. koji je dovršio gradnju Koski Mehmed-pašine džamije u Mostaru i bio njen prvi imam. a podigao je u baroknom stilu Omer-paša Latas. nećeš naći ovakvo prebivalište. Tekija se sastojala od tri prostorije. sin Mustafin je prije 1572. Blagajska tekija je nekoliko puta stradala i bivala oštećena usljed odrona stijena i koščela iznad samog izvora.) na tekiju je podsjećalo samo to što se ulica u kojoj se nekada nalazila zvala Tekijska ulica. Ahmed Zijauddin. kao derviš šejh Hadži Mejli-babe (ili šejh Sirri-babe). temeljem tog podatka. dok se drugi mezar pripisuje čuvenom šejhu Sari Saltuk-babi. podigao je nakšibendijsku tekiju u blizini svoga mesdžida na Luci u Mostaru. a na tom mjestu formiran mali park.Edin Urjan Kukavica do 1871.). nedaleko od džamije i hanikaha. Nije poznato kada je prvotno na ovom mjestu sagrađena tekija. godine uz Jeni-džamiju u Travniku podignuta je tekija u kojoj se zikr obavljao po nakšibendijskom usulu. Dio dugačkog kronograma o obnovi tekije iz 1716. nedaleko od lijeve obale Neretve. koji je rođen u Mostaru. godine.. ko bude mogao čitati komentare Kur’ana i hadisa. godine kada je srušen. kao i muderiz medrese. koji je 1914. “Neka se postavi za šejha onaj koga krase dobra djela. međutim. godine glasi. TEKIJA. O tome ko je tu kopan nema pisanih tragova. postavljen za muftiju u Travniku.. Do tada se zikr po istom usulu obavljao se u samoj Jeni-džamiji. godine na Tepi u Mostaru podigao jedan hanikah sa 11 soba. na molbu tadašnjeg šejha ove tekije Ačik-baše. o njoj piše Murat Sertoglu. smatra da je tekiju dao sagraditi onovremeni mostarski muftija. KOSKI MEHMED-PAŠIN NAKŠIBENDIJSKI HANIKAH U MOSTARU Koski Mehmed-paša. pa je i više puta obnavljana. NAKŠIBENDIJSKA TEKIJA U TRAVNIKU Na inicijativu šejha Husnije Numanagića. koji je zikr obavljao povremeno i u samoj medresi i u ishodnoj kući na Putićevu iznad Doca na Lašvi. o njoj više ništa nije poznato. kao i jedne veće prostorije sa predsobljem na spratu. U vakufnami se kaže. NAKŠIBENDIJSKA TEKIJA U LUCI U MOSTARU Hercegovački namjesnik Ali-paša Rizvanbegović. ali se za jedan mezar zna da tu leži šejh Ačik-baša. pa Hazim Šabanović. druga za šejhove potrebe.” Prvi šejh Koski Mehmed-pašina hanikaha bio je njegov brat Mahmud-baba. Oko 1920. i to bektašijska. a studirao u Istanbulu. i to je jedan od njegovih osam poznatih mezara – makama rasijanih po cijelom nekadašnjem Osmanskom sultanatu. bio je travnički muftija Derviš Muhamed Korkut. od kojih je jedna služila kao semahana i mejdan. koji je preselio 1860. Tekija je djelovala do pred sami Drugi svjetski rat i imala svoga stalnog šejha. zatim njegov sin Hazim. a sama zgrada tekije bila je adaptirana i služila je za stanovanje. u kojemu se imao izučavati tesavvuf i obrazovati derviši. a posljednji veći zahvat na restauraciji i konzervaciji objekta izvršen je 1952. 1928. uz koju su još vidljivi ostaci – temelji musafirhane i drugih zgrada. koji je preselio 1697.

godine 1622.” O ovoj tekiji ćemo više govoriti u nastavku ovog teksta. Tu je Tvorac pokazao snagu Svoje svemoći.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Koski Mehmed-pašina džamija erenlera oko kojeg danonoćno obilazi i Hidr kao oko Ka’be. Šejhu tekije vakufnamom bilo je određeno 5 akči dnevno. To su tako zlatne i krasne Božije ribe da im se čovjek. a da ovdje nemaju svoje gnijezdo…” Prolazeći kroz Blagaj 52 godine prije pisanja ovog kronograma. ćursa nema. Evlija Čelebi piše. neki Mehmed Čaiš. a svi zajedno da uče džuzove. po narodnom predanju. na pruzi Sarajevo – Konjic. Oni vjeruju da ni jedan čovjek koji bi namjerno ulovio jednu od tih riba ili im bacio travu kojom se one truju. Safeta Mujića. u ulici dr. Višak hrane imao se dijeliti sirotinji u Konjicu i gostima koji dođu u tekiju. podigao je neki Šaban Numan Malkoč. sve više divi. sagradio je džamiju. bila bogomolja (hiža) Crkve bosanske. kojih stotinu pedeset koraka uzvodno od starog konjičkog mosta. Orlovi ovdje uopšte ne bježe od čovjeka. Druga džamija je u Gornjoj Se- 12 BEHAR 95 . i samo rječju ‘kun’ stvorio je građevinu. Ali ih nikako ne love. a u njenom dvorištu podigao tekiju sa deset soba za siromahe i derviše. a velika je koliko kupola svih džamija. na mjestu na kojem je ranije. sin Hadži Abdije. Tekijska džamija svoje ime dobila je otuda što je uz nju. što ih više gleda. oni vjeruju da će mi se tobože. zatim imaret i u blizini džamije mekteb. posljednji šejh Arif preselio je 1941. Nema podataka kada je tekija srušena. a dervišima koji stanuju u sobama po 2 akče svakoga dana i hrana iz tekijske (javne) kuhinje. Džamija ima kvadratnu osnovu (8. U unutrašnjosti džamije sačuvani su stari drveni kapci na donjoj zoni prozora. sa zanosom i gorljivošću tu uče Feth-dovu. Svi koji posjete ovo privlačno mjesto. ispuniti želja… Mnogi i dosjetljivi ljudi promatraju raznovrsne ribe što su u ovome bazenu. U starom dijelu grada Konjica. “U stijeni na kojoj leži tvrđava i koja se diže nad ovim bazenom poput brda Demavenda ima mnogo surih orlova. u njenom haremu ranije postojala halvetijska tekija. jedna u Donjoj Seonici. da neće imati sreće i da će najposlije biti obješen. Na obali ovog bazena kolju kurbane pa ih ostavljaju napolju i daju orlovima. ljudi bacaju ribama ovčiju džigericu i ako je one pojedu. U selu postoje dvije džamije. godine. TEKIJA U SELU SEONICA KOD KONJICA Naselje Seonica udaljeno je 12 km od stanice Ostrošca. Prema genealogiji šejhova ove tekije. Njezin kameni mihrab ukrašen je stalaktitima. oni ničce padaju Uzvišenom Stvoritelju. a njezin mimber je također izrađen u kamenu. jer je ta kupola djelo Uzvišenog Stvoritelja. Pod nebeskim svodom nema nijedne vrste ptica. a od njih svaka iznosi po deset-dvanaest oka. TEKIJSKA DŽAMIJA U KONJICU Mehmed-Čauševa ili u narodu poznata Tekijska (Tekinska ili Tećijska) džamija nalazi se na lijevoj obali Neretve. uz obavezu da petkom uveče obave devr-i šerif. sigurno neće biti spašen. a kada ugledaju svod veličajne kupole.20 m stranica sa debljinom zidova 80 cm). nadsvođena je kubetom i ima lijepu i dosta vitku kamenu munaru.

. on je tekiju podigao za svog oca hadži Sinan-agu koji je bio sarajevski trgovac. Godina kronograma sa pomoći sevet je s imenom Istinitog. ali se za jedan mezar zna da tu leži šejh Ačik-baša. godine. a poviš tekije (na sjeveru) je džamija Sarač-Alijina (džamija Vr- Tekija na vrelu Bune BEHAR 95 13 . O Bože koji praštaš. Vezir odgovori da u Saraj-Bosni (Sarajevu) nema onakve tekije kakvu sultan želi. Uz Hadži Sinanovu tekiju veže se ime silahdara (ar. Druga priča kazuje da je tekiju dao sagraditi sam sultanov vezir Silahdar Mustafa-paša. Kada prispje njegovoj duši poklon milosti Istinitog. pozva vjernog vezira silahdar Mustafu-pašu. Mehmed-efendija Kalabić u jednom svom radu naslovljenom pod ‘Hadži Sinanova tekija’. kći Omer-begova. dok se drugi mezar pripisuje čuvenom šejhu Sari Saltuk-babi.” Šejh Osman Nuri ukopan je u samoj tekiji. O tome ko je tu kopan nema pisanih tragova. Uz ruševine tekije i danas se nalazi nišan utemeljitelja. Među nakšibendijama bijaše svjetionik. Ali gradnju nije ni počeo. šejh Osman Nuri. donosi jednu verziju priče o njenom nastanku: “Nakon što je sultan zauzevši Bagdad došao u Carigrad. Postupi hadži Sinan-aga onako kako mu san kaza i kupi prostranu njivu u mahali Kadi Bali-efendije. jedinstven primjer tekijske arhitekture u Sarajevu. a sagradila je Bega (Begajeta).Edin Urjan Kukavica onici. te ga upita zna li u carevini neku veću varoš u kojoj nema tekije. Alije Džerzeleza i Logavine. Vrlo brzo hadži Sinanaga kupi zemljište na Bistriku u ‘Šejhovim dugonjama’. uz spominjanje Istinitog otišao je sa ovog svijeta. Sultanu se svidje odgovor te upita vezira imal’ nekog kome se može povjeriti da tekiju sagradi. na kojemu je ispisan slijedeći tekst. Uz tekiju na Buni se nalazi i jedno turbe sa dva sanduka (kubure). podaj mu mjesto u raju. “Utemeljitelja tekije hakikata je ovo mezar. službenik na službi kod vezira ili paše koji se brinuo o čuvanju i održavanju oružja) Mustafepaše i njegovog oca Sinan-age. likovno-kaligrafske ili pak pišući o njenoj historiji osvrćući se na njenu gradnju i njenog mecenu. po ovoj verziji tekija je podignuta u spomen osvojenja Bagdada od novca koji je dao sam sultan. i to je jedan od njegovih osam poznatih mezara – makama rasijanih po cijelom nekadašnjem Osmanskom sultanatu. koji je preselio 1860. ali i mnogo šire. prvi muršid. Vezir predloži svoga oca hadži Sinan-agu. Brzo bi hadži Sinan-aga obavješten o gradnji tekije. O ovoj tekiji pisali su mnogi analizirajući sve njene segmente bilo arhitektonske. Pitanje ko je tačno tekiju podigao i kada prekriveno je pričama i predajama iz kojih je teško razaznati šta je tačan historijski podatak. šejha Osmana Nurije. početkom trinaestog/ devetnaestog stoljeća. a u snu mu pred oči dođe nepoznat čovjek te mu kaza da tekiju ne gradi na tom mjestu nego da gradi u sjevernom dijelu Sarajeva. Započe gradnja i tekija bi vrlo brzo gotova. a šta ne. Tekije u Sarajevu HADŽI SINANOVA TEKIJA Hadži Sinanova tekija u Sarajevu je jedna od najreprezentativnijih tekija u Bosni i Hercegovini danas./pers. Hadži Sinanova tekija podignuta je na mjestu koje se danas nalazi između ulica Sagrdžije. Naime. a objavljenom u Glasniku zemaljskog muzeja 1890. a ovoj dvojici ljudi ispričane su i brojne priče u vezi sa gradnjom tekije. o čemu je svojevremeno postojala i vakufnama. neka mu se prouči Fatiha.” Dakle.. U Seonici se nalazila i nakšibendijska (neki kažu čak mevlevijska) tekija što ju je podigao šejh Osman Nuri Begeta.

manja soba u kojoj se kuha kahva i čaj. Dva kata imaju samo semahana i dio nad ulazom. ali zahvaljujući činjenici da je građena kamenom odoljevala je potpunom uništenju te je uglavnom uspjela sačuvati svoj prvobitni izgled. i 1640. godine. koji je obnovljen 1952. Pored semahane nalazi se zgrada zidana istim materijalom i tehnikom kao i tekija. Danas su te betonske ploče zamjenjene kamenim. koja i danas stoji nad ulazom u semahanu. Hadži Sinanova tekija je više puta stradavala. vrsta balkona u džamiji. Iznad prvog kaldrmisanog dvorišta nalazi se. o čemu postoji i kronogram nepoznatog pjesnika uklesan na kamenoj ploči dimenzija 65x40 cm. godine prilikom bombardovanja. Jedna od prvih popravki ove tekije izvršena je 1708/09. osobito tarikat-i Kadirijje. malim uskim prolazom odvojena od kahve-odžaka. te jugoistočni ugao semahane. U sjevernom dijelu ovog tekijskog kompleksa nalazile su se prizemne prostorije. prostorija koja je služila kao stan za šejha tekije. godine. duž cijelog jednog zida ili više zidova. Zidovi od lomljenog kamena su omalterisani. Sjeverno od semahane nalazi se turbe otvorenog tipa u kojem je sahranjen Sinan-aga i njegova žena Sakina. Hadži Sinanova tekija gotovo u cjelosti sazidana je lomljenim i klesanim kamenom. ali je dvovodni krov tom prilikom zamjenjen betonskim pločama sa obje strane zida prepuštenim po 10 cm. već su fino poredani pravilnim horizontalnim i jednoličnim redovima sa precizno urađenim fugama. kada je najveće štete pretrpio kameni zid u ulici Alije Džerzeleza. mejdan odaja. Ozidan je od tesanih blokova se- Hadži Sinanova tekija 14 BEHAR 95 . Kroz haremsku kapiju ulazi se u kaldrmisano dvorište od kojeg sa desne strane se pruža jednako kaldrmisani pasaž koji vodi ka prostorijama: kuhinji.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini banjuša). Džerzeleza nije obnovljen i vraćen u prvobitno stanje. prozorima okrenuta prema ulici Sagrdžije. i to 1942. Međutim. Iznad kahve-odžaka nalazi se dimnjak koji pored svoje funkcije ima i dekorativnu ulogu. kuhinja). najčešće od požara. uz kahve-odžak je semahana. a oni koji su od fino klesanog kamena nisu omalterisani. Precizna godina njene gradnje nikada nije utvrđena. godine. mejdan odaji. kahve-odžak (ar. istina./tur. kojem ova tekija pripada.. Tekija je najviše stradala tokom Drugog svjetskog rata. semahani i drugim pratećim objektima. korišteni su isti kameni blokovi. sa fino urađenom pregradom od drveta) koja se prostire duž tri zida osim kibletanskog. po mnogima. Raspored i spisak prostorije tekije ukazuje na način tekijskog života. dok su ostali djelovi građevine prizemni. Semahana je prilično prostrana i ima musandaru (tur. kameni zid prema ulici A. ali se pretpostavlja da se radi o periodu između 1638. Mujezinović pretpostavlja da je ova zgrada bolnica za duševne bolesnike koju spominje Mula Mustafa Bašeskija u svojoj Hronici navodeći da je takva ustanova postojala u Sinanovoj tekiji. Inače prostor iznad Sinanove tekije do Sarač-Alijine džamije je mezarje u kojem se nalazi veliki broj vrlo historijski i umjetnički vrijednih nadgrobnih spomenika.

piše. “Sve je prolazno osim Boga”.) izvršena i restauracija dimnjaka i da je na dimnjak stavljena kapa od pocinčanog lima. Danas u Sarajevu ovakvih dimnjaka skoro da nema više. “Naš prvak je šejh Abdulkadir Gejlani”. a druge. Većina autora. a Muhammed je Njegov poslanik” (dvanaest puta). jedan zaklonjen drvenim potpornim stupom u dvorištu. a onda sa po dvije tanke linije crne boje. ali i šire. kaligrafski svaki zapis ima iznimnu umjetničku vrijednost. ali i glasoviti Hasan Kaimija. isto tako kaže da je to privremeno rješenje. Raspored ovih manjih kompozicija kaligrafski je asimetričan. “Bože. samo bakrenu. Mujezinović navodi da je prilikom konzervacije tekije (1952. te je stoga neprimjereno govoriti o Hadži Sinanovoj tekiji. Na kraju treba kazati da je Hadži Sinanova tekija služila kao centar gdje se pored redovnih derviških obreda po kadirijskom usulu izučavao tesavvuf.85 m. što zahtijeva posebno znanje i vještinu. postojala je tekija. hadisi. Također su i različitog sadržaja. zatim na zidu kahve-odžaka (vanjskom zidu prema dvorištu). Tekst pisan uz unutarnji rub kružnice glasi. FADIL-PAŠINA TEKIJA I SEJJIDSKO/ŠEHIDSKO TURBE U VOGOŠĆI U Gornjoj Vogošći kraj Sarajeva. te predstavlja pravo malo remek-djelo. vrlo vrijedna kompozicija je ona koja se nalazi na zidu kahve-odžaka do ulaza u semahanu. a završetkom na sjevernom zidu. Isti Hadži Sinanova tekija. Najveći zapis u dvorištu je zapis u dva friza koji se proteže duž sva tri zida sa početkom na južnom zidu. visine slova 22 cm. kada su vršeni konzervatorski radovi na tekiji došlo se je do potpisa pojedinih kaligrafa. čitala i studirala najznačajnija književna djela pisana na perzijskom. kufi. Ova kaligrafska kompozicija naslikana je al-fresko tehnikom u dominirajućoj crnoj boji sa diskretno izvedenim pojedinim dijelovima u crvenoj boji. odnosno halve- BEHAR 95 15 . također i različitih dimenzija. na kompoziciji dimenzija 39x21 cm. Posebno se ističu zapisi u formama tugre. Godine 1957. Na južnom zidu svojom formom i stilom pisma ističe se kompozicija u formi kružnice (rozeta) prečnika 45 cm pisana kufi pismom. pored samog ulaza u tekiju. na mjestu gdje se ranije nalazilo gaziler-turbe. Najveći broj kaligrafskih zapisa nalazi se na dvorišnim zidovima. Dakle. skoro da bi mogli reći da su kompozicije razbacane po zidovima te ih je teško posmatrati jer ljudskom oku ne daju mira. na južnom zidu kaldrmisanog dvorišta ima 30. sa tri vrste pisma. na istočnom zidu 27. Mujezinović daje tačan broj kaligrafskih zapisa u Hadži Sinanovoj tekiji. Također. Dimnjak i danas ima gotovo istu limenu kapu. uz potpis kaligrafa šejha Ahmeda. a sadržaj zapisa su najčešće ajeti iz Kur’ana. vazni i čempresa. jer svaka kompozicija vrlo vješto urađena zasebna cjelina. Dimnjak ima osmougaonu osnovu. a harfovi poput elifa i lama. Sadržaj prve kompozicije u prijevodu znači. a drugi u semahani. ove dvije kompozicije imaju formu različitih vazna. koji si početak svake stvari i koji sve znaš”. prečnika 2. izduženim vrhovima formiraju u središtu rozete poseban geometrijski ornament koji se u kaligrafiji naziva ‘Sulejmanov pečat’. te unutar semahane (oko mihraba). Još jedna zajednička osobenost ove dvije kompozicije je ta da su pisane dva puta (s desna na lijevo i obratno). Zahvaljujući ovim radovima postala su nam dostupna imena kaligrafa šejh Ahmeda i šejh Sejjid Fejzulaha. ukupno 94 zapisa. Oblik ove kompozicije je ponovo rozeta. I šejhovi ove tekije pisali su pjesme kao već spomenuti Mejlija. pisana kufi pismom i potpuno iste sadržine kao na rozeti u južnom zidu dvorišta. Kaligrafija na zidovima nastala je u dvanaestom/ osamnaestom stoljeću. a i čuveni pjesnik. turskom i arapskom jeziku. koji imaju izraženu vertikalu. talik i nesh (dželi). među njima i Handžić. pisan je dželi-nesh pismom. Ovom prilikom izdvojit ću samo neke kaligrafske kompozicije iz ove kaligrafske bašte. nego su nastajali tokom gotovo cijelog postojanja tekije. Pored arhitektonskih odlika ove tekije posebno se ističe i njena dekoracija na zidovima – kaligrafija. Na južnom zidu dvorišta nalaze se dvije vrlo vrijedne kompozicije u formi koje podsjećaju na vazne. smatra da su ti kaligrafski zapisi isključivo djela Mehmeda Mejlije-efendije. Spomenutog Mehmeda Mejliju Guraniju ipak vežemo za Hadži Sinanovu tekiju zbog toga što je on bio šejh ove tekije. sa čime se Mehmed Mujezinović ne slaže. međutim. Jedna je kompozicija veličine 42x24 cm. “Nema božanstva osim Jednoga. a druga 39x22 cm. jedinstvenoj u Sarajevu. a na sjevernom 37 zapisa.Edin Urjan Kukavica dre. ali ne navodi kakav je prije dimnjak imao završetak. Značajno je naglasiti da kaligrafski zapisi nisu ispisani odjednom ili u istom vremenu. izreke i zapisi historijskog karaktera (kao što su potpisi kaligrafa koji su radili ove kaligrafije). crtež dvorišta način duplog pisanja uočljiv je i u zapisu koji je u formi dva čempresa. Ispod ove velike kompozicije na sva tri zida nalazi se mnoštvo manjih zapisa koji su uokvireni debljim linijama crvenkaste boje. a ne kazati nešto o njenoj kaligrafskoj dekoraciji.

” Mevlevijska tekija na Bendbaši i zavija Isa-bega Ishakovića srušene su 1957. Mevlevijska bogomolja postala je vakuf. kapa od debele vune ili pamučne tkanine oko koje je omotano platno-saruk) derviša mevlevijskog tarikata. Krsmanovića iz Sarajeva) Čajkanović. u kojem su bašluci (tur. neka je trajno posjećena mnoštvom molitelja. godine. jer potječu iz petnaestog stoljeća.”. Navedeno predanje zabilježio je i objavio (na osnovu kazivanja prof. derviša. da ova zadužbina prvobitno nije osnovana kao tekija nego kao musafirhana”. pa kaže da je njen značaj “u prvom redu humanitarni. U haremu tekije nalazilo se mezarje. štale i dvorišta. 1952. učenicima. Imala je tri zgrade. 1927. Tu je. ne samo one striktno vezane za tarikat nego i one koje se odnose na šire kulturno socijalno djelovanje ove zavije. Pričalo se da je do tog mjesta došao neki gazija (junak). srušeni su u vrijeme kada je građen put prema Vogošći i fabrički kompleks UNIS-Pretis-TAS. Sakupljajući građu o naseljima i porijeklu stanovništva. prije svega ističe prvobitnu ulogu Isa-begove zavije. Samo na jednom nišanu sa turbanom.1469. a tek onda vjerski”.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini tijski hanikah i nakšibendijska tekija čiji je posljednji šejh bio hadži hafiz Junuz-ef.1956. predstavljen je topuz u reljefu. godine podigao svoju zaviju.. Razi je spjevao kronogram njezine gradnje. kvadratne su osnove sa lijepo izvedenim sarukom u četiri gužve koji su pri dnu omotani na visoke derviške kauke. sultan šejh Ahmedu i Abdal Mahmudu spominjući njihove mezare iznad Šehove Korije. Može se pretpostaviti da je riječ o istim mezarima o kojima govori i Džemal Ćehajić. džamija. Mehmed Mujezinović ističe brojne funkcije Isa-begove zavije.. Tu su putnici mogli besplatno dobiti konačište i hranu za tri dana. tekija. Sokolović. Iz vakufname Isa-bega Ishakovića saznajemo da se tekija sastojala od tri kuće. ova dva mezara imaju bašluke koji svojom formom pripadaju dervišima mevlevijskog tarikata. nad mezarom sa razmakom između uzglavnog i nožnog nišana 3. nišan više glave na mezaru umrlog). sahranjen je i podignuto mu je turbe. dom onih koji su na Božijem putu. odnosno vremena fetha 1463. (u turbetu). On.) i drugi sandžak-beg bosanski (1464. imareta. godine. opisujući zaviju Posljednja fotografija tekije na Bendbaši.-1446. visine 2 metra. Behija Zlatar navodi da je Isa-beg Ishaković zemljište stanovnika sela Brodac “oduzeo a u zamjenu im je dao zemljište u selu Vrančić (u blizini današnje Hrasnice)”.5 metara. marta 1462. Isto tako nedaleko od tekije prema istoku nalazilo se mezarje zvano “mevlevijsko greblje”. Tu je džamija. što je za Mujezinovića “dokaz. na čijem rubu (prostor Bendbaše) je bilo selo Brodac. Godine 1569. a ona je jedan od najstrijih izvora koji se odnosi na Sarajevo. Evlija Čelebija ovdje zatiče mevlevijsku tekiju. sačuvan je i kronogram koji glasi. vojvoda Zapadnih strana (1440. (Ovo je) mjesto za derviše.. koja je prema pouzdanim historijskim izvorima postojala na širem prostoru današnje Bendbaše. Isa-beg Ishaković. Brojni autori koji su pisali radove na temu Isa-begove zavije ističu da je Isa-begova zavija bila i musafirhana. oko koje se formirala mahala Isa-begove zavije. turbe i mezarje iako svojevrsni historijski i kulturni spomenici. prije februara 1462. mejtef. ISA-BEGOVA ZAVIJA NA BENDBAŠI Srednjevjekovna varoš.). I Ćelebi će. i ostalog što joj pripada. K. ratnicima i putnicima namjernicima) i da gosti u njoj imaju pravo na jelo. Godina 1196/1781-82. godine. a o njenoj obnovi iz 1196/1781-82. Tekija. Zavija se sastojala od musafirhane. Također se ističe da tekija služi i kao konačište (siromašnim. Filipović koji je zabilježio. U radu naslovljenom ‘Musafirhana i tekija Isa-bega Ishakovića u Sarajevu’. jedne staje i jednog ograđenog dvorišta (harema). sve u trajanju tri dana.. i dalje. noseći u rukama svoju odsječenu glavu. upravo na mjestu gdje je danas brana vještačkog jezera. imali su kauke (tur. po mišljenju Vesne Mušeta-Aščerić ubicirana na prostor današnje Baščaršije. Sarajevo 16 BEHAR 95 . Na mjestu gdje je pao. Uprkos tome brojni su pokazatelji koji upućuju na to da je tekija uz ovu zaviju pripadala mevlevijskom tarikatu. prema riječima Džemala Ćehajića “po legendi” mezari su prvih šejhova Isa-begove zavije. naime. Sarajevski pjesnik Sabletija (jedanaesto/sedamnaesto stoljeće) spjevao je pjesmu o dvojici “dobrih ljudi”. februara – 3. sa musafirhanom. S. “Na desnoj obali Vogošće je mjesto Turbe. u Vogošći je boravio etnolog M. Najstarije pisane podatke o Isa-begovoj zaviji nalazimo u vakufnami Isa-bega Ishakovića koja je datirana između 1. Na ovim bašlucima nema epitafa. na osnovu Isa-begove vakufname. Mevlevijska tekija na Bendbaši više puta je obnavljana.-1480.. sejjidima. U vakufnami Isa-bega Ishakovića ne kaže se precizno kojem tarikatu zavija. pripada. kao mjesto za molitvu Stvoritelju svjetova. od godine 1923. “Ova građevina sagrađena je za derviše. Tekija je prazna. Dva mezara koja se i danas nalaze iznad Šehove Korije na lijevoj obali Miljacke. kuća u kojoj stoji hodža i nad putem veliko i staro muslimansko groblje.

. oko kilometar istočno od zavije. u Sarajevu je u Golobrdici mahali postojala jedna bektašijska tekija. Na tom mjestu je bila ljetna zavija koja je služila i kao izletište dervišima. Kako ni ona danas ne postoji a osim ovog zapisa i sidžila drugih dokumenata nema. Rešide. godine u požaru Princa Eugena Savojskog. ispisanim najljepšom kaligrafijom. nisu priličili ni rubinski komadi. nabujaloj vodi i općenito svakom drugom vidu destrukcije. ali ona će i dalje trpjeti brojna stradanja. na mjestu divnom kao rajska bašča.” Pored Čelebija zanimljiv opis Isa-begove zavije daje i pjesnik Rešidefendija rodom iz Sarajeva. sobu za razgovor (mejdan) i sedamdeset-osamdeset prostranih derviških ćelija s galerijom. Mnogo je toga u toj pjesmi kazano pjesničkim jezikom. a gdje su održavani i esnafski teferiči – kušname (tur. godine. To je vakuftekija (tarika) Dželaluddina Rumija. s kuhinjom (imaret) i trpezarijom. kojom prilikom su stradale zgrade musafirhane i tekije. I poslije ovog požara tekija je obnovljena. BEKTAŠIJSKA TEKIJA U SARAJEVU Prema sidžilu br. sa 10 na 20 groša.) Rešid-efendija značajan dio posvećuje opisu Isa-begove zavije. Ima dvoranu za obrede derviša (semahanu). Vrlo važan dio kompleksa Isa-begove tekije bio je i čardak na već spomenutom mjestu Šehova Korija. Uz samu zgradu tekije u dvorištu postojao je šadrvan i do njega jedan ljetnikovac. na jugozapadnom uglu malog parka pred Higijenskim zavodom u Sa- BEHAR 95 17 . 81 u kojemu se spominje povećanje plaće jednom bektašijskom dervišu po imenu Salahuddin-baba. Konačan udarac tekija je pretrpjela u avgustu 1958. Prvo veće stradanje tekije je bilo 1697.Edin Urjan Kukavica Fotografija unutrašnjosti tekije na Bendbaši Isa-bega Ishakovića u svom Putopisu reći će da je ona mevlevijska: “Mevlevijska tekija nalazi se na obali rijeke Miljacke. Njen je starješina (šejh) obrazovan derviš čijim molbama Bog udovoljava. HADIM ALI-PAŠINA ILI GAZILER TEKIJA U SARAJEVU Na prostoru uz turbe Ajni-dede i Šemsi-dede. o njoj više ništa nije poznato. kada je srušena. svečanost koja se priređuje prilikom dodjeljivanja svjedodžbi šegrtima za kalfe i kalfama za majstore u raznim esnafima). U pjesmi o katastrofi Sarajeva (prouzrokovanoj pohodom princa Eugena Savojskog 1697. nema za to pisara. Alija Bejtić smatra da je (prvobitna) tekija bila od ćerpića i od drvenog materijala (gornja etaža). Ispisati onaka pisma složena kao biser nije moguće. ali sasvim sigurno da ova pjesma može donekle ukazati na neke historijske činjenice: “Obješenim levhama na zidu. Starješina njenih svirača (nayzenba) i kaligraf derviš Mustafa ima prekrasan rukopis. vrlo pobožnom ali i vrlo siromašnom.” Isa-begova zavija bila je sagrađena od trošnog materijala te je stoga bila lak plijen požaru. gdje derviši sviraju (mutriban).

Kako je Kemura preselio 1917. a kasnije. Dakle.). stavio na čelo pobune siromaha i seljaka zahtijevajući da se dijeli hrana koju su bogati trgovci sakrili očekujući skok cijena. te stoga pretpostavljamo da je makar u prvo vrijeme bila nakšibendijskog reda. godine. ovo je bila mala tekija.). U magazi tekije postojao je jedan mezar. koji su se bavili tekijama u starom Sarajevu. Da su ova dvojica šejhova uživali veliko poštovanje kod Sarajlija svjedoči i jedna pjesma Muhameda Nerkesija u kojoj se govori o šehidskom mezarju kod Ali-pašine džamije i o Ajni-dedeu i Šemsi-dedeu. čiji nišani nisu imali natpisa. Osnovno obrazovanje stekao je u Sarajevu. te stoga pretpostavljamo da je makar u prvo vrijeme bila nakšibendijskog reda. Sejfudin Kemura pominje da je Gazijska tekija postojala i u njegovo vrijeme i da je imala dvije sobe. Prema mnogima. izgrađeno od drveta i ćerpića. govoreći o urbanom i građevinskom razvitku Sarajeva. šejhovi bili Ajni-dede i Šemsi-dede.). 1660. godine. odnosno Utornik (iz razloga što je pazarni dan bio utorkom). Kaimi-baba je zbog ove pobune i nekih drugih stvari prognan iz Sarajeva.. jedna kafana i jedna odaja u Mudželitskoj čaršiji – koje je za nju uvakufio bosanski namjesnik Mazhar Osman-paša Bošnjak (1859. Vrlo važno pitanje na koje treba odgovoriti jasno i tačno je ko je tekiju Gaziler podigao? Čini mi se da na to pitanje ne odgovaraju svi jednako. Danas je to ulica Tekija ćikma. Ova tekija je bila smještena na prostoru gdje se danas nalazi Higijenski zavod (preko puta Ali-pašine džamije). kojeg je upučivao na propise o borbi . vjerovatno na osnovu dokumenata koje on ne navodi. ćuprija je prozvana Šejtanija-ćuprija. Dvojica derviša. nazivan Trgovište. Ona će postati i ostati poznata kao Kaimijina tekija. i 1635. čije se zemljište protezalo do Miljacke. a na spratu semahanu i dvije sobe. a pokriveno ćeramidom (vjerovatno na četiri vode). Jedni ističu da je tekiju Gaziler osnovao neki Hasan-beg. govoreći o urbanom i građevinskom razvitku Sarajeva.. oktobra 1461. koje se nalazilo uz tekiju. godine. Poznat je po svome pjesničkom pseudonimu ‘Kaimi’ (Postojani). ali prema istoj tradiciji su bili i bliski sultanu – na kronostihu Ajnidedeova nišana piše. To je bilo turbe zatvorenog tipa kakvog često nalazimo po Bosni. Rođen je u Sarajevu u periodu između 1625. svoju kuću koja se nalazila nešto niže mosta Ćumurije. a na mjestu tekije se nalazi garaža. za potrebe izgradnje Higijenskog zavoda.). septembra 1462. Dok istog tog Hasan-bega Džemal Ćehajić spominje kao obnovitelja tekije. na desnoj obali Miljacke. šejhovi bili Ajni-dede i Šemsi-dede. pre- Hazim Šabanović. Na osnovu tariha na nišanima derviša koji se nalaze oko Gaziler tekije utvrdilo se da su nakšibendijskog tarikata iz čega se da zaključiti da je i tekija prvobitno bila tog tarikata. to je bio mezar sultan-Fatihova sandžakdara Mustafa-age. malo dvorište i do tekije malo bašče. “On je prijatelj njegova veličanstva sultana Fatiha. a prema jednom pronađenom dokumentu prezivao se Zrinoglu. krajem jedanaestog/sedamnaestog stoljeća. da je Gaziler tekija ili Gazijska tekija osnovana još u starom Trgovištu prije njegove propasti (1459. a kako se Kaimi-baba 1681/82. godine i ukopan je u posebnom turbetu na Kula-gradu ponad Zvornika. koji su tu ukopani i u kojoj pjesnik moli da se popravi turbe dvojice spomenutih šejhova. godine. a potom i 1879. vjerovatno. Predanje kaže da je na Miljacki sagradio i jednu drvenu ćupriju koja se po njemu i prozvala Šejhanija-ćuprija. u kojoj su. Gaziler-tekija doživjela je veliki udar u velikom požaru iz 1879.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini rajevu postojala je odranije tekija zvana ‘Gaziler’. a prema pričanju starih ljudi. pri zemlji je imala magazu. Za Ajni-dedea i Šemsi-dedea znamo da su imali turbe kraj te tekije. a dva nišana-bašluka premještena su u harem Ali-pašine džamije. što bi značilo da je ova tekija jedna od najstarijih za koje znamo u Bosni i Hercegovini. Hazim Šabanović tvrdi da je tekija sagrađena na starom Trgovištu prije njegove propasti (1459. prema narodnoj predaji bili su šejhovi. vjerovatno. Međutim. Turbe je porušeno 1950.. TEKIJA ŠEJH HASAN KAIMI – BABE U SARAJEVU Podaci o životu Hasana Kaimije dosta su oskudni i više su zasnovani na tradiciji nego li na pisanim izvorima. utočište je našao u Zvorniku gdje je i preselio 1103/1691-92. Ajni-dede i Šemsidede. Također ima mišljenja da su tekiju podigli Ajni-dede i Šemsi-dede. Taj prostor na kome je bila smještena Gaziler tekija je prostor na kome se (po nekima) nalazio srednjovjekovni trg u župi Vrhbosni. što bi značilo da je ova tekija jedna od najstarijih za koje znamo u Bosni i Hercegovini. vjerovatno na osnovu dokumenata koje on ne navodi. godine kada su joj izgorjeli objekti – 6 dućana. god. Sejfuddin Kemura kaže da je tekija bila veoma lijepa. pa kaže. Nišani su datirani u period između 6. godine pretpostaviti je da je tekija srušena poslije toga vremena. bez pratećih objekata kao što je musafirhana ili imaret. koja je izgorjela prvi put u velikom požaru 1697. da je Gaziler tekija ili Gazijska tekija osnovana još u starom Trgovištu prije njegove propasti (1459. Gaziler-tekija je bila najstarija. a zatim je otišao u Sofiju.” – te tvorio je u tekiju (uvakufljena 1664. koji je za izdržavanje tekije uvakufio jednu baštu i nešto obradivog zemljišta da su i poginuli u vojsci ovog sultana. “da je ova tekija jedna od najstarih za koje znamo u BiH”. Kada se vratio u Sarajevo postao je najprije šejhom hadžiSinanove tekije. Hazim Šabanović. 18 BEHAR 95 . decidirano tvrdi. decidirano tvrdi.). zato što se nalazila na drumu koji se tada zvao ‘Gaziler yolu’ (Put ratnika). gdje se pridvorio tamošnjem halvetijskom šejhu Muslihuddinu Užičaninu i postao halifa ovoga šejha. tekija će preći u ruke kaderijskog tarikata. moguće sa rušenjem turbeta prilikom izgradnje zgrade Higijenskog zavoda u Sarajevu. u kojoj su. a ako je ova datacija tačna onda je značajan zaključak kojeg daje Džemal Ćehajić na osnovu Šabanovićeve datacije. i 27.

sirotinji i potrebitim. a uz džamiju i mekteb. između ostalog. Mustafa-beg Skenderpašić.). Uz tekiju je bila i bašća. iz naklonosti i simpatija prema dervišima. sagradio bosanski sandžak-beg Mehmed-beg Isabegović u Bistriku. crtež SKENDER-PAŠINA TEKIJA Skender-paša Jurišić. Skenderija i Skender-pašina čikma. godine 1518. po svoj prilici za vrijeme svoga trećeg namjesnikovanja u Bosni (1499. u tome što je Skenderpaša u svojoj vakufnami odredio da se u javnoj kuhinji-imaretu svaki dan kuha fudulija (jelo s jufkama). sagradio je veliku zaviju ovog reda (po nekim dokumentima hanikah) uz lijevu obalu Miljacke. podiže veliku potkupolnu džamiju. godine pominje se i ovaj hanikah. U Sarajevu danas postoje ulice Podtekija. imali su bogat vakuf za izdržavanje. a do nje imaret i musafirhanu. a možda i u Bosni. Humanitarni karakter se očituje. koja je imala velikog udjela u širenju nakšibendiskog učenja u Sarajevu. koji je u Sarajevu rođen 1599. putnicima. koje svojim nazivima prizivaju sjećanje na Skender-pašu i njegovu tekiju. 11 dućana i na Miljacki podigao most. ali ne dovršivši je. šejh Ibrahimu Bistrigiji. službenicima njegovog vakufa. Na tom mjestu. a na drugoj strani Miljacke sagradio sebi dvor. Danas skoro pa ništa nije ostalo od svih onih zadužbina Skender-paše. kada je postavljen za namjesnika u Bosni. Bogat vakuf Skender-paše omogućio je aktivno djelovanje ove tekije. Skender-paša je sagradio dvije tabhane i 27 mlinova koji su izdržavali njegova dobra. a za dovršenje zavije odredio je svoga sina Hasanbega. Kao i prethodne tekije i ova tekija je bila česta žrtva burnih dešavanja u Sarajevu. prvu ove vrste u Sarajevu. Doveo je vodu sa Souk-bunara. Hanikah šejh Ibrahima Bistrigije aktivno je radio i djelovao sve do Drugog svjetskog rata. HALVETIJSKI HANIKAH ŠEJH IBRAHIM-EFENDIJE BISTRIGIJE Nedaleko od masivne i prostrane džamije sa kamenitom munarom koju je 1520. I nju je zahvatio više puta spomenuti požar izazvan prodorom princa Eugena Savojskog.. kao i Isa-begova zavija. a petkom i za oba Bajrama pilav i zerde. Sarajevo je u osmanskom periodu imalo dva hanikaha. ali poslovni efekti Skender-pašinog vakufa su slabili te su imaret i musafirhana zbog nedostatka finansija krajem trinaestog/devetnaestog stoljeća zatvoreni. koji za dvije godine dovrši sve povjerene zgrade. Prvi je gore spomenuti Gazi Husrev-begov. uz očevu zaviju. a u popisu tekija i drugih vjerskih objekata iz 1933. godine. Tekija. Ostala je samo toponomastika koja nas podsjeća na Skender-pašu i sve ono što je dao ovom gradu. Tekija. a drugi i nešto mlađi je hanikah Šejha Ibrahima Bistrigije na Bistriku (podignut početkom XVII st. Skender-pašina tekija sa svojim pratećim objektima predstavljala je kompleks koji je. sve u Hisetima.Edin Urjan Kukavica Tekija Skender-paše u Sarajevu. a vjerojatno je i sam je pripadao nakšibendijskom tarikatu. Tekija je ostala aktivna sve do Drugog svjetskog rata. postojao je hanikah što ga je sagradio šejh Ibrahim-efendija Bistrigija. ali i drugi objekti. imao svoj socijalno-humanitarni i kulturni značaj.). povukao se na svoj zijamet u selo Vesela straža kod Prusca. godine. kao bosanski namjesnik. koji je ukopan uz Carevu džamiju. uz njega karavan-saraj. a njena munara uklonjena 1960. ali kada tač- BEHAR 95 19 . na mjestu gdje se nalazi Dom mladih i preko puta na mjestu današnje zgrade Sindikata. Prema drugim izvorima Skender-paša je izgradnju svoje zavije započeo 1467. vrela zvanog Studena česma ili Studeni bunar. Ovo se djelilo dervišima. Također je i umro u Sarajevu. travnjak i šuma.1450. Ovaj hanikah nosi ime po svom utemeljitelju. Tekija je nakon požara obnovljena. Džamija Skenderija porušena je 1935. u današnjoj Skenderiji.

godine spominje se još u vakufnami Muslihuddina Čekrekčije. a gdje se nalazila tekija Džandžu-gaza i Hadži-dedea. Nakon njegovog obrazovanja van Sarajeva Šejh Ibrahim Bistrigija konačno se skrasio u Sarajevu gdje će i oformiti hanikah pored Gazi Mehmed-begove džamije (koja je u narodu poznatija kao Bistrička džamija). iznad Bendbaše (danas ulica Nadmlini). a Bašeskija spominje i šejh Alijinu tekiju. te tako obeshrabriti potencijalne napasnike. Dakle. a studije u Istanbulu. a u njenom dvorištu bijahu ukopana dvojica šejhova. Popis bosanskog sandžaka iz 1520. godine ima 6 tekija. Isa-begovu tekiju i Skender-pašinu tekiju. Sarajevo posjeduje tri tekije: Gaziler tekiju. U prostranom greblju. NAKŠIBENDIJSKA TEKIJA NA MLINIMA UZ KUČUK-KATIBOVU DŽAMIJU Na onoj terasi s desne strane obale Miljacke. zarf). Turna-dedeova tekija osim u popisu bosanskog sandžakbega iz 1520. a to su: Turna-dede tekija. Za Šejh Ibrahimov hanikah postoje mišljenja da je napravljen na mjestu nekadašnje Mehmedbegove medrese. Hanikah Šejh Ibrahim Bistrigije aktivno je djelovao i radio do Drugog svjetskog rata. u vremenu kada Sarajevo ima oko 200 kuća. DŽANDŽU-GAZA I HADŽI DEDEA TEKIJE Popisom 1489. ali na žalosti i nesreću. koja se prvi put spominje u popisu iz 1528. Ismet Kasumović govori da je godina njegove smrti 1665. iz koje su derviši. pri najavi bilo kakvih nereda i nemira. nastala je mahala Kučuk-jazidži ili Kučuk-katiba. TURNA-DEDEA. Poslije te godine ovaj dobrotvor podigao je svoj mesdžid. uvakufivši za njeno održavanje deset dućana u čaršiji. koji daje slijedeće podatke.. “Više ove džamije (Kara-Ferhadove džamije na Donjoj Širokači) bijaše jedna rifai’jska tekija. znali izići i javno učiniti idžru (burhan. Naime. te u vakufnami Gazi-Husrev-bega. Džandžu-gaza tekija i Hadži-dede tekija. Naime. godine. u narodu poznat kao mesdžid na Mlinima. Ismet Kasumović navodi i njegovo sufijsko usavršavanje u halvetijskoj tekiji Šejha Muslihuddina Užičanina u Užicu. i da je ukopan u haremu Careve džamije. Alija Bejtić zapaža da zgrada na mjestu nekadašnjeg hanikaha je “obična zgrada prizemnica od ćerpića i drvene građe i s dvije prostorije”. od kojih su 92 smještene u tri muslimanske mahale. godine. do sada poznati izvori ne daju podatak o ubikaciji. dok Alija Bejtić spominje godinu 1659. a da ju je Šejh Ibrahim Bistrigija transformirao u hanikah. sudeći te- Tekija Nadmlini – sjedište Tarikatskog centra BiH u Sarajevu 20 BEHAR 95 . Znamo da je bio smješten iznad spomenute džamije (sa strane kible). nekih dvije stotina metara od Careve džamije prema At mejdanu (otprilike na mjestu na kojem su relativno nedano otkopani temelji Bakr-babine džamije iz 1544.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini no nismo sigurni jer nailazimo na dva različita podatka. Turna dedeova tekija nalazila se u blizini Čekrekčijine džamije na dnu Kovača. smještena je i manja građevina.” U predaji se navodi da je jedna rifa’ijska tekija bila i na mjestu poznatom kao Babića bašča. godine. ograđenom zidom od ćerpića. a grobove poravniše. Nakon školovanja u Istanbulu. Sama titula šejha kazuje nam da je bio obrazovan. Kako je prvobitni hanikah izgledao nije nam poznato. koja je u posljednje vrijeme služila za potrebe nakšibendijske tekije. a 103 u kršćanske četvrti. godine pokazuje da Sarajevo dobiva nove tekije. Sarajevo od 1520. za njega znamo da je završio osnovno i srednje obrazovanje u Sarajevu. RIFAI’JSKA TEKIJA NA DONJOJ ŠIKORAČI O ovoj tekiji nalazimo pomen jedino kod Sejfudina Kemure. ona se preokrenu u kuću.

Na desnom krilu tih hodnika ima četiri. a zatim i četiri kapetana koje je Mustafa-paša Dalbatan dao pogubiti zbog toga što nisu bili pravovremeno obavijestili za najezdu vojske Princa Eugena Savojskog na Sarajevo 1697. obavljaju namaz u džema’atu. na čelu ovog hanikaha trebao je biti šejh halvetijskog tarikata. hanikah se sastojao od središnjeg uskog izduženog otvorenog dvorišta sa šadrvanom u sredini. Nasuprot tomu. Kasnije su tu ukopana dvojica derviša osumnjičena i nevino pogubljena za krađu novca iz pašinih Saraja 1494. godine od Sejfulaha Iblizovića. koji su zaodjenuti odjećom Božijeg strahopoštovanja i pobožnosti. kao rođeni Sarajlija. a iz tih hodnika ulazi se u dvije sobe s desne i lijeve strane. kaže se da Jediler tekija pripada nakšibendijskom tarikatu i da je u to vrijeme aktivno djelovala.). kao tadašnji nadzornik ovoga turbeta. nakšibendijskog reda. godine. odnosno da je šejh Alijina tekija bila na mjestu ili uz Bakr-babinu džamiju). S ulaza na lijevu stranu hanikaha nalazi se semahana. prema nekim izvorima. predaja kaže da je tu najprije ukopan neki šejh koji je došao sa sultanom Fatihom. a na BEHAR 95 21 . ali i “poznati po svojemu iskrenom vladanju. koja je postojala sve do 1937. koji su istrajni na putu uzvišenog šerijata. savladavaju strasti i ostalo što dolikuje vladanju dobrih derviša i što obilježava učene ljude. 1881. nalazi se otvoreni trijem čiji su krov držale kolonade vitkih stubova. godine na sjevernoj strani. 1894. a na mjestu tekije danas se nalazi pogrebno društvo Islamske zajednice u BiH. čine zikir. u popisu vjerskih islamskih objekata iz 1933. GAZI HUSREV-BEGOV HALVETIJSKI HANIKAH I TEKIJA U SARAJEVU Gazi Husrev-begov hanikah u Sarajevu sagrađen je do kraja 1531. U početku je bila samo prostorija za čuvara turbeta Sedam braće koju je sa turbetom podigao Sulejmanpaša Skopljak oko 1815. Godine 1865. koja je sačinjena u Sarajevu 11. godine Ibrahim efendija Herić. Travničanin. koji se čvrsto drže i slušaju šerijatske zapovjedi. godine. preuzima dužnost čuvara turbeta. kojima je krijepost vlastito svojstvo. osnovana je 1879. ona se zapravo formirala postupno. NAKŠIBENDIJSKA TEKIJA UZ JEDILER TURBE Na raskršću puteva Bistrik – Širokača smještena je Čokadži hadži-Sulejmanova džamija. Duž dvorišta s lijeve i desne strane-krila. Razlog zašto je Gazi-Husrev-beg zahtjevao da šejh bude halvetijskog tarikata možda je u tome što je taj tarikat u to doba bio veoma popularan. tako da se pretpostavlja da je Jedilerska tekija privremeno prešla od nakšibendijskog na halvetijski red u kasnom trinaestom/devetnaestom stoljeću.Edin Urjan Kukavica meljem imena časnog utemeljitelja džamije nije isključeno da su ova dva objekta identična. Treba naglasiti i to da je šejh Sejfulah Iblizović. završivši nauke u Carigradu i usavršivši tesavvufske discipline u Brusi. pripadao halvetijskom tarikatu te da se u Jediler-tekiji zikr obavljao po halvetijskom usulu. koji slijede ponašanje evlija. koji Fotografija tekije i turbeta Sedam braće s početka XX. Sve do 1937. Na tom prostoru je pomenute godine podignuta veća stambena zgrada Čokadži-vakufa. poste. došavši u svoje mjesto. Jedilerska tekija. godine. Prema Gazi Husrev-begovoj vakufnami. uče Kur’an. kojeg je napravio Ćiro Truhelka (1912. tu počinje sa zikrom i predavanjima. godine. Iz trijema se ulazi u male hodnike. Što se tiče turbeta Sedmerice braće. stoljeća Izgorjela tekija uz turbe Sedmerice braće (crtež. zahvaljujući čemu okuplja veliki broj pristalica. koja je podignuta u centru najstarije sarajevske čaršije. godine postojala je uz Jediler turbe tekija nakšibendijskog tarikata i uz nju prostranije greblje. godine. decembra 1531. Temeljem tlocrta Gazi Husrev-begovog hanikaha. Tako je konačno formirana Jedilerska tekija uz Jediler-turbe. preko puta njegove džamije. koji napućuju na pravi put…”.) idu stopama šejhova i pobožnih ljudi. osim dijela gdje je semahana. kada je srušena i na tom prostoru podignuta stambena zgrada Čokadži vakufa. a postoji mogućnost da je i sam bio halvetija. šejh Sejfulah Iblizović. pokraj njega podiže novu semahanu na groblju. godine. u narodu poznata kao džamija za Beglukom i Jediler-džamija.

Osnovna institucija koju su ti derviši formirali po dolasku u ‘novu zemlju’ bila je zavija.. S obzirom da je Gazi Husrevbegov hanikah. Iako se savremena historiografija. a zatim 1755. podignutih na prometnim putevima. godina. premda o njoj više govori narodna predaja nego historijska nauka. godine s time da mu je dodan pokretni stakleni krov koji pokriva otvoreno dvorište-atrijum. kao i drugi njegovi objekti. ali bez koje teško da bi bilo kasabe. ipak.Treba još spomenuti da ovaj hanikah nije uvijek bio halvetijski kako je to vakufnamom predviđeno. I za Gazi Husrev-begov hanikah je bila kobna 1697. osobito u kasnijem periodu. godina. Poznata je činjenica da je islam u teritorij koji se naziva Bosnom i Hercegovinom došao davno prije Turaka. ne slaže sa ovom tvrdnjom i ne trudi se ničim je potkrijepiti. Vremenom će šejhovi ovog hanikaha biti i nakšibendijskog reda. iz vakufa koje su manje ili više imućni vakifi. besplatnog prenočišta i javne kuhinje. to je činjenica. U svakoj sobi hanikaha stanovala su po dvojica derviša. Stoga. a potom. Gazi Husrev-begov hanikah je više puta stradavao od požara. 1831. Oko tih zavija. najčešće pripadnicima ahijskih organizacija. i 1852. kada je građena zgrada nove medrese. a lijevo kupaonica i nužnici. koje su se izdržavale najprije vlastitim radom zavijedara. 22 BEHAR 95 . a potom. Soba za derviše ima četrnaest plus hanikah koji zauzima prostor dvije sobe sa trijemom. opterećena ideološkim i političkim interesima. vremenom razvijala su se naselja od kojih su se mnoga razvila u prave kasabe. čini se da se u začetku svake veće kasabe u Bosni i Hercegovini može pronaći jezgra koje više nema. gotovo je u potpunosti nestao (ostao je samo jedan dio hanikaha – dio zida sa nekoliko stubova). a zbog svoje turbulentne povijesti nikada se neće razviti u čisto sufijsku instituciju kako je to predviđeno vakufnamom. sa prvim dervišima-misionarima. U dnu hanikaha nalaze se popratne prostorije: kuhinja u sredini. desno komora. koje se malo ko sjeća. Džemal Ćehajić zapaža da će ovaj hanikah vremenom poprimiti i neke karakteristike medrese. imao jak vakuf uspjevao se je obnavljati. svojevrsna kombinacija tekije. ili gotovo naporedo i sasvim organiziranih derviških redova – tarikata. obično u blizini nekog sela.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Gazi Husrev-begov hanikah u Sarajevu lijevom tri hodnika. Godine 1931. Po uzoru na prvobitnu građevinu hanikah je ponovo izgrađen 2000..

pa i u Bosnu i Hercegovinu stigli najranije u 7. Kako se u najvećem broju slučajeva radilo o ljudima koji su u najmanjem bili upućeni u tesavvufski nauk. a u tekiji od svjetlosti (nura) ‘Elestu. stoljeću. a najčešće o dervišima i šejhovima osobno. Naime. osim toga.” Iako su prve zvanične derviške/sufijske institucije na Balkanu u vidu musafirhana. živeći sa lokalnim stanovništvom ili pak okupljajući oko sebe ljude zainteresirane da čuju posljednje obraćanje Boga. a odmah potom i kao misionari. a tekija svijetu tajni biti (tarikata).’ i ‘Kalu: ‘Bela!’. pri tome je tarik duhovni put ili prakticirajući domen tesavvufske znanosti. nego je neprestalno otvorena.. a najčešće o dervišima i šejhovima osobno. Džamijski ljudi su u halu li ja’budun – da bi robovali (ibadet činili). ali u kojima su nerijetko i živjeli. Uzvišenog. a tekija duhovno učilište i odgajalište. stoljeću. imam i mu’ezzin. DERGAH. protkane pobožnošću. a noću pokrivena (mestur. a u tarikatu upoznaju i provode tajne suštine ibadeta (u općem značenju pojma – robovanja).’ U džamiji postoje Iako su prve zvanične derviške/sufijske institucije na Balkanu u vidu musafirhana. džamija pripada svijetu sifata (šeri’ata). mada se pojavljuju i nazivi zavija i hanikah. zavija i tekija. prvi muslimani su na Balkan.. a mejdan (tekija) je danju zakriven (zatvoren).” Dakle. ne čudi da su se nerijetko ove dvije funkcije neraskidivo ispreplitale.džamija je danju otkrivena (meškuf). ili 9.. formirali svoja vlastita naselja te su. ljudima. a odmah potom i kao misionari. prije svega kao trgovci. ili 9.. a najkasnije u 8.. Božijem zadovoljstvu (spoznajom Boga srcem i dušom). Naime. 7 ili 9 članova – naseljavali su se uskraj već postojećih naselja. ZAVIJA. ne samo etimologiju nego i funkciju. pa i u Bosnu i Hercegovinu stigli najranije u 7. Upravo ovaj drugi oblik uvjetovao je nastanak arhitektonskih formi u kojima su tarikati prakticirali obredni dio svoga ibadeta. HANIKAH. nauke i kulture.s. U šeri’atu se izvršavaju ibadetske zapovijesti. prvi muslimani su na Balkan. U džamiji je mihrab od kamena.. ne smije se zaboraviti – jer bi to bilo zanemarivanje historijske istine – da su Osmanlije na Balkanu i u Bosni zatekli muslimane koji su tu odavno živjeli... Institucionalizacija sufizma u šestom/ dvanaestom stoljeću u vidu prvih organiziranih skupina – tarikata. u nešto izmijenjenom značenju. osnivane naporedo sa teritorijalnim pomjeranjima osmanske vojske. Sufizam se u literaturi pojavljuje u dva oblika: eremitičnom (naime. a po potrebi i konačište. u tekiji se sa tevhida ustaje sa ‘Hu! Dost!’. BEHAR 95 23 . tumači i spoznaje na ezoteričkoj razini. Ovi ljudi – ili male skupine od 3. te predstavlja teorijsku potku duhovnog Puta. U Bosni i Hercegovini najuobičajeniji naziv je tekija. osobite i zasebne arhitektonske forme. Hasan Basri-baba (k. a u tekiju u li ja’rifun – da bi spoznali. a noću otkriven (otvoren). ili su pak.. ali i duhovnom prosvijetljenju Bošnjana. najčešće sloveći kao sinonimi za pojam tekija. respektivno. koji će je otvarati i zatvarati samo za namaz. a tekija mjesto na kojem se traga za Allahovom uzvišenom Ljepotom. utjecala je i na nastanak nove. prije svega kao trgovci. zavija i tekija. osamljeničkom/ pustinjačkom) i cenobitičnom. Džamija je mjesto na kojem se čuva od džehennema i strijemi džennetu.. islam poima. TEKIJA. a najkasnije u 8. RIBAT. osnivane naporedo sa teritorijalnim pomjeranjima osmanske vojske. Kako se u najvećem broju slučajeva radilo o ljudima koji su u najmanjem bili upućeni u tesavvufski nauk. jedinstvena distinktivna karakteristika tesavvufa je ta da se u njemu. U džamiji se namaz završava selamom. Tekija nema minaret ni mimber što (ne)posredno znači da se u tekiju ne zove nego se sam dolazi i da se u njoj ne klanja džuma-namaz. ako se radilo o većoj skupini. Nadalje. a zajedno spoznajno i praktično vode konačnom cilju svakog sufije. za razliku od šeri’ata koji islam posmatra sa egzoteričkog aspekta. Prema riječima šejha Fejzulaha Hadžibajrića: “Tekija je osnovna institucija tarikata za njegovanje i širenje prosvjete. tarikat je derviški red. značajno doprinosili prije svega širenju islamske poruke.Edin Urjan Kukavica Funkcija i uloga derviških institucija ASITANE. tekija nema muteveliju. iako imaju potpuno drukčiju. 5. ne smije se zaboraviti – jer bi to bilo zanemarivanje historijske istine – da su Osmanlije na Balkanu i u Bosni zatekli muslimane koji su tu odavno živjeli. po metodi dotičnog tarikata. mahdžub). u tekiji muršid i rehber. ne čudi da su se nerijetko ove dvije funkcije neraskidivo ispreplitale.) ovako objašnjava razliku između džamije i tekije: “.

naprimjer. Posredno to je i jedan od dokaza da su većina objekata ovog tipa osnovani “. svi objekti koji su vezivani za derviše nazivaju se tekijama. halvetije ili rufa’ije manje je bitno. rifa’ijskom i halvetijskom tarikatu. kako kaže Isa-beg u svojoj vakufnami. kojom su rukovodili mevlevijski derviši.. 1448. naime vakufima. sultan je dobio ključeve za početak konačnog osvajanja Bosne. niti na ma koji način preći u čije puno vlasništvo (mulk). Gosti su imali pravo na hranu samo tri dana. U prilog tome govore i brojni – još uvijek postojeći nišani sa natpisima među kojima i dva derviška nišana Ajni-dede i Šemsi-dede iz 1462. nakšibendijskom. Upravo u skladu sa ovim navodom prava je rijetkost bez obzira na namjenu i historijsku funkciju ove vrste objekata – osim u nekim rijetkim slučajevima – spominje ime tarikata kojemu zavija pripada je Bog. u kojoj se među ostalim značajnim građevinama spominje i zavija. srednjovjekovne tvrđave na prostoru kasnijeg Sarajeva. učenicima. Ishak-beg ‘trasira’ put za uspostavu vlasti od Skopja do Hodidjeda. u periodu 1434. Zaposjedanjem utvrde Hodidjed godine 1448..). te dovesti do brojnih pogrešnih zaključaka. Još jedan primjer predstavlja prvi muslimanski kulturni objekat u ovom kraju./1449. čemu u prilog govori i činjenica da su sve – gotovo estog stoljeća spominje brojku od 47 tekija. godine. te se za njihovo funkcioniranje starali derviši i šejhovi. ‘odskočna’ tačka za prodor u Bosnu. a On! je najbolji nasljednik’.. a blagajskom bektašije.kao konačište i tekija siromašnim muslimanima. Iz iste godine datira i prva vakufnama zapovjednika Bosanskog krajišta Isa-bega Ishakovića. a dijelom sinonimiziranja svih naziva vezanih za derviške institucije. nego da vječno ostane onako kako je (u vakufnami) propisano ‘sve dok Bog ne ostane jedini Gospodar zemlje i svega što je na njoj. a za čiju izgradnju je zemlju i sredstva poklonio zaim tog područja Mehmed Ćelebi. Nakon nekoliko upada na teritorij Bosne. No.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini KRATAK HISTORIJSKI OSVRT Nakon Kosovske bitke Vuk Branković. koji su nekoć bili unutar turbeta uz Gaziler tekiju (na mjestu današnjeg Higijenskog zavoda u Sarajevu) uz Gaziler yolu (Put gazija). Nemoguće je utvrditi koliko je sufijskih institucija postojalo i nestalo u Bosni i Hercegovini u proteklim stoljećima. jedini je vlasnik svega. te za bez izuzetka podizane duž glavnih saobraćajnica toga vremena. Opseg značaja tarikata i derviških institucija Dakle. Nadalje. Uzvišeni. I pored činjenice da se danas u Bosni i Hercegovini prema zvaničnim podacima zikr obavlja u preko stotinu medžlis-i halki – u džamijama. odnosno da su sufijske institucije podignute već u prvoj polovini 15. Uspostavom čvrstih polaznih pozicija u jugoistočnoj Bosni od 1435. stoljeća samo ozvaničenje prisustva derviša na Balkanu.. a kako u vezi s tim podacima nema nikakvih drugih pisanih dokumenata i ovaj podatak može služiti samo kao orijentacija.. ali i tada uglavnom po čuvenju a ne po ličnom osvjedočenju. kaderijskom. na položaj namjesnika Sarajevskog krajišta dolazi Ishak-beg Kraloglu (Kraljević). ratnicima.tako da se ne mogu ni prodati ni pokloniti. 1448. kojega će na položaju krajišnika godine 1439. funkciju ni obuhvat aktivnosti. što bi trebalo biti pouzdan znak da su na tim područjima živjeli muslimani. kako su ovim objektima rukovodili. predaje gradove uz Bosanski drum. tako da se na te podatke ne možemo potpuno osloniti. Rogatica je nastala oko zavije zvane Čelebi-Pazar. tekija/zavija koju je osnovao bosanski sandžak-beg Ajasbeg prije 1489. Tu se kuhala i besplatno dijelila hrana putnicima i službenicima konačišta. osniva Bosansko krajište kao prva vojna jedinica na bosanskom tlu. Pad Jajca 1463. što na izvjestan način ukazuje i na činjenicu da je vrlo moguće – čak vjerovatno – da je i Gaziler tekija ponajprije ili makar u prvom redu služila kao musafirhana. a višak hrane je dijeljen siromašnoj djeci Sarajeva.. godine. godine smatra se početkom konačnog osvajanja Bosne koje će okončati tek 130 godina kasnije padom Bihaća 1529. u najvećem broju slučajeva – gotovo općenito – radi se o zadužbinama. te dijelom zbog nepoznavanja materije. te se oko 1455. godine. Barak i Isabeg Ishaković.. privatnim kućama i zvaničnim tekijama – činjenica je da je jedina tekija sačuvana u izvornom arhitektonskom obliku i funkciji Silahdar Mustafa-pašina ili Hadži Sinanova tekija u Sarajevu. Godine 1414. sin Isa-bega Ishakovića. samo u Sarajevu sedamna- 24 BEHAR 95 . o čemu svjedoče i prve džamije na teritoriju Bosne i Hercegovine u Ustikolini (Turhan Emin-begova. Prve tekije – ako se uopće može govoriti o tekijama u punom značenju tog pojma – bile su u funkciji prometa i svratišta (musafirhana).. “. godine. naslijediti njegovi sinovi. sejjidima. koju je osnovao derviš po imenu Muslihudin. ne navodeći njihovu veličinu.) i Dobrunu kod Višegrada (Eski – Stara. To što su Isa-begovom zavijom rukovodili mevlevije. Evlija Ćelebija.. jer su rijetki kroničari i putopisci bilježili samo najznačajnije. S gore navedenim u vezi ne treba čuditi činjenica da se prve derviške institucije u Bosni i Hercegovini javljaju prije konačnog pada bosanskih pokrajina. kao vazal. za čijeg zapovjednika se postavlja Isa-beg Ishaković. do 1448.”. “ Nedvojbeno je utvrđeno da su sufijske/derviške institucije u Bosni i Hercegovini uglavnom pripadale mevlevijskom. sultanu godine 1392. Ova činjenica će kasnije umnogome doprinijeti zabuni i pogrešnom interpretiranju historijskih činjenica. među ostalim i Skopje koje otada postaje sjedište Osmanskog krajišta i kao najzapadnija pokrajina Osmanskog sultanata. nepobitna činjenica da se početak ili nastavak razvoja većih urbanih središta u Bosni i Hercegovini obično povezuje sa dolaskom Osmanlija.1435. putnicima namjernicima.

a za koje ne postoje valjani i pouzdani dokumenti. u kojem iznosi cijeli niz pokazatelja i dokaza u prilog tvrdnji o vezi prvih tekija sa prvim urbanim naseljima osmanskog tipa. zavija. tekija). stoljeću”.47 mjesta gdje se derviši sastaju. Zbog širine i prilagodljivosti. ako ne presudnu ulogu u svim socijalnim. “O ulozi derviša u formiranju gradskih naselja u Bosni u XV. a potvrđivano izgradnjom džamija (uglavnom carskih/sultanskih). uspostavljajući tako kontinuitet urbanog/gradskog življenja u Bosni i Hecegovini. kao tekijamedresa.” više sličili tekiji nego privatnom stanu. To jasno ističe i Azra Gadžo-Kasumović pišući o mevlevijskoj zaviji Isa-bega na Bendbaši rekavši da se ta zavija naporedo “. To je razumljivo jer je osmanska država morala biti aktivna u formiranju gradova. pa su mu kuća u Sarajevu i ljetnikovac na Dolcu nje. Značaj tarikata u Bosni i Hercegovini. a mnogi od njih.. osim u domenu širenja i učvršćivanja islama na ovim područjima i zemljama.. kaže: “Najradije je boravio u derviškom društvu. islamskom fizionomijom ne samo gradova – u vidu mahala – nego i načina života. rezultat individualnog truda ili napora male skupine ljudi. govoreći o pjesniku Mehmed Rizai-efendiji. tj. Damaska. na područje zatečenih varoši ili na drugim mjestima. stoljeća bilo “.. najčešće sa strategijskom i komunikacijskom zaleđinom. To istovremeno na izvjestan način rasvjetljava i tvrdnju Evlije Ćelebija da je u Sarajevu u vrijeme njegovog boravka/prolaska kroz ovaj grad u drugoj polovini 17. ogleda se i u kulturnosocijalnom.. obrazovnom i moralnom kodeksu naroda tog područja. te u određenim slučajevima posljedica formiranja naselja oko određene institucije ali je. tekija). to je znakovito doprinijelo utjecaju tarikata u svim domenima i sferama čovjekovog djelovanja od umjetnosti preko esnafa do tradicionalnih znanosti. dok je njihov razvoj u gradove (kasabe i čaršije) rezultat je isključivo državne politike. obrazovnom i moralnom kodeksu naroda tog područja. nedvojbeno govori u prilog tvrdnji da su derviši imali značajnu. tekija obrazovna institucija i kao tekija-ured u kojoj je navraćao visoki predstavnik centralne ahijske zavije. pri čemu se kao neposredni ‘izvršioci’ te politike javljaju vakufi. često imaju odlike stambene kuće. ako ne presudnu ulogu u svim socijalnim.. Obzirom na činjenicu da je u osmanskom periodu osnivanje kasaba obično započinjalo izgradnjom derviških institucija (musafirhana. proces je u kojem se razvijaju gradovi osmanskog tipa (kasabe). sa novom distinktivnom odlikom. vojnim i drugim događanjima u Bosni i Hercegovini. u gotovo svim slučajevima. Osnivanje i nastanak urbanih naselja dijelom je uzrokovano javnim potrebama i neophodnošću. naime.”. To znači da je ta tekija bila mjesto u kojem se odvijao duhovno-kulturni život i u kojem se planirao privredni razvoj grada. Kaira. bez obzira na historijske okolnosti i događanja koja su uvjetovala njegovo slabljenje ili jača- Obzirom na činjenicu da je u osmanskom periodu osnivanje kasaba obično započinjalo izgradnjom derviških institucija (musafirhana. Sve to. Medine i drugih islamskih središta. zavija. kulturnim.” Možda u ovome možemo naći razlog zašto pojedine tekije. osim po kaligrafskom ispisu “Hu!” (On!) na fasadi i/ili na vratima. koja se razvijaju na srednjovjekovnim trgovištima i varoškim naseljima. vojnim i drugim događanjima u Bosni i Hercegovini. Dodatnu potvrdu nalazimo i u navodu Mehmeda Handžića koji. koji su predstavljali ne samo centre organa vlasti i kulturnog života već su i svojom zanatskom privredom predstavljali prave radionice za vojsku. ali i o distinktivnim osobenostima često osporavane kategorije bosanskog islama.Edin Urjan Kukavica dodatnu fortifikaciju bosanskih srednjevjekovnih gradova i razvoj zanatstva i poljoprivrede za potrebe prije svih vojske. na (ne)posredan način govori i o prisustvu i stupnju dervišluka u svakodnevnom životu Bosanaca i Hercegovaca. tj. Tarikati kao organizacioni oblici i tekije kao odgojne institucije sa šejhovima. ogleda se i u kulturno-socijalnom.. nakšibendijja i kadirijja pripadali najvišoj kasti ‘uleme’. Značaj tarikata u Bosni i Hercegovini. kulturnim. predvodnicima istih. te se vanjštinom ne razlikuju značajno od prosječnih kuća. dakako u granicama islamskog učenja. koje su namjenski napravljene. naime vitalnosti u općem smislu toga pojma. imali su i još uvijek imaju značajan faktor za život i suživot ljudi na ovim prostorima. ali i lokalnog – zatečenog i naseljenog – stanovništva. u Bosni i Hercegovini nalazimo još jedan vid interfunkcije stambene kuće i derviškog okupljališta koje je možda ponajbolje uprimjereno privatnom kućom/tekijom šejha Hasana Kaimi-babe (u Tekija ćikmi u Sarajevu). Osim ove vrste sinonimizacije zavije/ tekije/musafirhane. kako su u vrijeme osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini gotovo svi šejhovi pro-ortodoksnih najbrojnijih i najzastupljenijih tarikata halvetija.pojavljuje kao zavija-musafirhana. nego i Bagdada. dajući mu ose- BEHAR 95 25 . nedvojbeno govori u prilog tvrdnji da su derviši imali značajnu. To potvrđuje i Adem Handžić u svome iscrpnom radu o vezi između prvih derviških institucija i bosanskih gradova pod nazivom. tarikat na ovim područjima predstavlja konstantu. koji su ‘donijeli’ tarikate u Bosnu bili su obrazovani na utjecajnim medresama ne samo Istanbula. osim u domenu širenja i učvršćivanja islama na ovim područjima i zemljama. te koordinirao sa glavnim centrima koji su na taj razvoj utjecali. Nadalje. što je kao posljedicu polučilo nestajanje ili utapanje jednih tarikata u druge ili pojavu drugih koji do tada nisu bili zastupljeni na ovim prostorima. a potvrđivano izgradnjom džamija (uglavnom carskih/sultanskih). humanitarna ustanova.

perzijskom. šejhovi i derviši uspjeli su održati neka stara i uspostaviti nova utjecajna središta u anektiranom i okupiranoj zemlji. bujnu i istinsku vrijednost i kvalitativnu prednost. ali i strateške (vojne) potrebe i okolnosti. Znakovito uzdrmani masovnom migracijom muslimanskog stanovništva. hotele pa i neke druge još nakaznije oblike novog stila života. nego od modernistički nastrojene uleme koja je. te neke osobitosti naravske prirode lokalnog stanovništva. a u cilju umekšavanja procesa prihvatanja islama. uzrokovali su raznolike sklonosti. ni desetljećima nakon okončanja komunističkog režima u Bosni i Hercegovini mnoge od tadašnjih uredbi nisu poništene što. Kada je riječ o vezi između pojave i prisustva određenog tarikata i običnog Bosanca-muslimana. Ona je tarikate i šejhove smatrala arhaičnim i praznovjernim zaostatacima iz nekih prošlih vremena. osobito mevlevije i bektašije. počinje period općeg pritiska čiji je utjecaj osjetila Gazi Husrev-begov hanikah u Sarajevu. Sve tekije u Bosni i Hercegovini zvanično su zatvorene. a mnoge od njih porušene ili im je namjena drakonski promijenjena. Balkana ili Osmanskog sultanata. u Bosni i Hercegovini potpuno zabranjuje rad derviša i tekija. a s njom zajedno i tarikati. zadržavajući samo Krajem Drugog svjetskog rata i uspostavom komunističke vlasti u Jugoslaviji. ali i koristeći novonastalu situaciju da potvrdi svoje ranije stajalište o šejhovima i dervišima kao nosiocima uvođenja novotarija (bidah) u vjeru. često daleko od obrazovnih i naučnih institucija i establišmenta. iako ne. Istovremeno ta činjenica nekim od tarikata daje ekskluzivne mogućnosti. Nažalost. a hanikah istog vakufa kao izložbeni paviljon. rukovodila Islamskom zajednicom. i osmanskom turskom.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Islamska zajednica. te sačuvati kontakt i vezu tarikata u Bosni sa utjecajnim središtima širom islamskoga svijeta.v. u Bosni i Hercegovini potpuno zabranjuje rad derviša i tekija. na to je umnogome utjecalo socijalno i obrazovno okruženje u kojem je živio. godine. možda ponajbolje. ali i koristeći novonastalu situaciju da potvrdi svoje ranije stajalište o šejhovima i dervišima kao nosiocima uvođenja novotarija (bidah) u vjeru. Krajem Drugog svjetskog rata i uspostavom komunističke vlasti u Jugoslaviji. Kratak pregled post-osmanske historije tarikata u Bosni i Hercegovini Kraj osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini. kako bi se moglo pomisliti u prvi mah od komunističke vlasti. Tako se godine 1952. Mnogi bosanski sufiji bili su među najobrazovanijim i najučenijim ljudima ne samo Bosne.a. nego i cijelog islamskog svijeta. iako ne. nije rezultirao i krajem prisustva tarikata u Bosni i Hercegovini. pod snažnim utjecajem vladajućih struktura. 1878. pojavljuju kao izvanredni pjesnici i prozni pisci. običaja i navika stanovništva i krajeva koji se ne protive sunnetu. nego od modernistički nastrojene uleme koja je. te se za tarikate koji su djelovali u tim područjima po nekim karakteristikama tvrdi da su posjedovali određene osobine heterodoksije i sinkretizma. a s njom zajedno i tarikati. kako bi se moglo pomisliti u prvi mah od komunističke vlasti. radi se – u najkraćem – o primjeni preporuke Allahovog Poslanika Muhammeda (s. posvjedočuje činjenica da halvetijska tekija u sastavu Gazi Husrev-begovog vakufa služi kao kafana dekadentnog naziva Aeroplan. te autori teoloških i tesavvufskih rasprava i djela koji su pisali ne samo na arapskom. počinje period općeg pritiska čiji je utjecaj osjetila Islamska zajednica. koji u to vrijeme uopće nije bio mali. unutrašnjost 26 BEHAR 95 . Tako se godine 1952. što su zvanični autoriteti često proglašavali nepodobnim i neprihvatljivim. rukovodila Islamskom zajednicom. U ruralnim područjima šejhovi i derviši su uspjeli održati izvornost tekijskih aktivnosti.a. Ona je tarikate i šejhove smatrala arhaičnim i praznovjernim zaostatacima iz nekih prošlih vremena. te su mnoge pretvorene u ugostiteljske objekte. pa se tako brojni sljedbenici tarikata. U stvari. nego isto tako i govornim jezicima zemalja i krajeva u kojima su živjeli. pod snažnim utjecajem vladajućih struktura. Uvjeti življenja u ruralnim područjima. ali svodeći svoje djelovanje na izvjestan vid poluilegalnog i pasivnog.) o prihvatanju lokalnih tradicija.

1990. uglavnom sinonimiziraju. dergah i zavija. stoljeću te da su te građevine bile posvećene isključivo ibadetu Bogu. kao i biltena ‘Hu’. Rudom.Edin Urjan Kukavica postojeće stanje do dolaska nekih boljih vremena. Zabrana rada održala se do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Fojnici. Tekija ima semahanu. Ebu Sa’id ibn Ebi’l-Hajr (k.).) piše da su se prvi hanikahi pojavili u 10. zawiyah. zaouia zwaya). hanikaha je bilo: tri havetijska i jedan nakšibendijski. Uzvišenom. Tekija je kuća muttekija (bogobojaznih). Hanikah (khanqah. kada dolazi do obnavljanja sufizma u bivšoj Jugoslaviji. te im stoga. etimološki.). biti poduprt. odnosno osnivača ili pročelnika jednog tarikata. manja sobica ili dio kuće. nego iz privatnih sredstava. tekye. za svoje sljedbenike. Zavija (zawiya. kahveodžak. uglavnom privatni oratorij. ovdje nećemo posvećivati posebnu pažnju. šejha Behauddina Hadžimejlića (kao i drugih šejhova iz porodice Hadžimejlić).. ali i doprinosima ostalih šejhova. u Bosni i Hercegovini nikada nisu postojali. ali su i ti dokumentarni zapisi. tekke) turski je pojam za boravište. iako ima izvještaja o postojanju hanikaha i iz 9. te po dvije u Foči. ne samo kod nas nego i u svijetu. te neki derviši. svi. Po jedna je bila u Pruscu. khanegah. mejdan-odaju. Godine 1974. odnosno Skender-pašin). prostor pred vratima duhovnih velikana. prostorije-sobe za konačenje. dok se u arapskom svijetu radije koriste pojmovi hanikah. u doslovnom prijevodu sa arapskog jezika znači ćošak. ili mala tekija koja se ne izdržava iz zajedničkih sredstava muslimanske zajednice niti vakufa. te svode na samo jedan pojam – tekija – iako su mnogi dugo zadržali svoju prvobitnu funkciju. halvetgah.. Džemali Šehua (Xhemali Shehu). gostinjac ili ložu. Najčešće su to mjesta na kojima se obavljaju sve derviške aktivnosti jednog derviškog džema’ata. bili povezani sa šejh Muhjuddinom Ensarijem. utvrditi koliko je uopće nazvat ćemo ih ‘derviških institucija’ bilo u Bosni i Hercegovini. nego i oličenje tekije kao središnje derviške institucije koja pojmovno i funkcionalno predstavlja jedinstven naziv za sve institucije koje su imale i/ili imaju veze sa tesavvufom (sufizmom). tarikat i njegova uloga u bosanskoj kulturi ponovo stječe zasluženi značaj. semahane – koja je ujedno i dershana – te nusprostorija. na tu i takvu sinonimizaciju utjecala je i promjena tekijske funkcije. dvije bektašijske. prva kao vojna utvrda i trgovište (skladište). Ribat i asitane. deset halvetijskih i četrnaest nakšibendijskih tekija. u značenju osloniti se na. te tako dolazimo do značenja mjesto ili stvar na koju se oslanja. Svaki derviš pod bejatom trebao bi u svojoj kući imati jedan ovakav ćošak. nažalost – iz raznih razloga – manjkavi. Razlog za to nije samo nepoznavanje materije. prije svega zahvaljujući trudu i nastojanjima nekolicine bosanskih šejhova Fejzullaha Hadžibajrića (p. Mostar dvije tekije i jedan hanikah. khaneqa. ne služi svojoj namjeni. ali i utočište i sklo- hanikah je Gazi Husrev-begov u Sarajevu. svi. četiri kadirijske. Uspostavom ove zajednice. Visokom i Konjicu.s. dvije najveće sufijske institucije. je mali. pročelnikom Ajni Ali-baba tekije u Istadva hanikaha (Gazi Husrev-begov i Bistrigijin. a druga kao sjedište pira. Jedina potpuna ovako koncipirana tekija je Silahdar Mustafa-pašina ili Hadži-Sinanova tekija u Sarajevu. te je zabilježeno postojanje samo tri mevlevijske. zabrane koje su ranije ograničavale rad i djelovanje derviških redova u Bosni i Hercegovini i drugim dijelovima Jugoslavije. khaniqah. Nadalje. historija. kao glavni tarikatski centar u cilju unaprijeđenja proučavanja i prakticiranja tesavvufa. Ponovit ćemo da se gotovo svi navedeni pojmovi ne samo u kasnijem periodu. prije svega zahvaljujući trudu i nastojanjima nekolicine bosanskih šejhova Fejzullaha Hadžibajrića (p. koji su. a nerijetko su u tekijama i živjeli šejhovi sami ili sa svojim porodicama. Sastoji se od nekoliko soba za boravak učenika. Dergah je. te šejha iz Prizrena. tako da do osamdesetih godina. Historičar al-Maqrizi (p. bili povezani sa šejh Muhjuddinom Ensarijem. ako je uopće moguće. Bijeljini i Donjoj Tuzli.) prvi je kodificirao i zapisao pravila ponašanja u hanikahu. zaouiya. Jedini koliko-toliko sačuvan BEHAR 95 27 .. tarikatom i dervišima. šejha Behauddina Hadžimejlića (kao i drugih šejhova iz porodice Hadžimejlić). 1990. Prve hanikahe u Perziji utemeljio je Muhammad ibn Kerram (p. 1461. khaneghah) u doslovnom prijevodu sa perzijskog mjesto na kojem se prostire sofra je. gdje se odmara. jedna rufa’ijska. koji su. ukinute su i stavljene van snage.). odnosno mjesto izučavanja tesavvufa. kada dolazi do obnavljanja sufizma u bivšoj Jugoslaviji. to je izvedenica od arapske riječi takkiyya. Travnik tri tekije i jedan hanikah. iako ni on. khanqa. medresa za derviše i šejhove. te je to pojam koji se koristi za veće tekije. Džemali Šehua (Xhemali Shehu). pročelnikom Ajni Ali-baba tekije u Istanbulu. nekoć je svaki od njih nosio zasebnu simboličku i funkcionalnu težinu. u osnovi. 839. Tekija (tekkiyya. Višegradu. odnosno naziv za dervišku instituciju na teritorijima nekoć pod Osmanskom vlašću. te šejha iz Prizrena. uglavnom sinominiziraju. nbulu. stoljeća. putopisci i kroničari bilježe samo najznačajnije. Iako se svi ovi pojmovi danas. ali i doprinosima ostalih šejhova. osnovana je Zajednica islamskih derviških redova SFRJ (ZIDRA) po ugledu na tarikatsku instituciju u osmanlijskoj državi. nego ubrzo po njihovom osnivanju. Seonici kod Konjica. kao što smo rekli. ali i radi uštede prostora. Po broju tekija Sarajevo je na prvom mjestu sa 11 tekija i nište. Tipovi i vrste ‘derviških institucija’ Teško je. odnosno na njeno svođenje na razinu Zabrana rada održala se do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Radije ćemo reći nekoliko riječi o derviškim (sufijskim i tarikatskim) institucijama koje su u Bosni i Hercegovini bile znakovito češće i koje u određenom obliku – iako ne sve u izvornoj funkciji – postoje i danas.

utemeljen upravo kao tekija odnosno kao isključivo mjesto za okupljanje. hanova i drugih objekata smještajnog.. kasabe prerastaju u šehere. kameni temeljci ili referentne tačke početaka islamske duhovnosti u Bosni i Hercegovini. drže se dersovi. u njima se obavlja zikr.) i restauracija iz vremena socijalističke Jugoslavije (1952. vjerovatno među najstarijim.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini isključivo vjerske institucije nakon što su stoljećima naporedo služile kao musafirhane i imareti. U tom smislu možemo reći da. pa čak ni potencijalnom džema’atu iz jednostavnog razloga jer su upravo tekije. a potom naselja i u konačnici urbane cjeline. ugostiteljskog i humanitarnog karaktera koji nemaju neposrednu vezu sa tarikatima i dervišima. Gazi Husrev-begova halvetijska tekija. nego je svaka tekija imala svoj grad. Tipovi i derviških institucija u Bosni i Hercegovini U Bosni i Hercegovini postoje. najslavnijim i istovremeno vjerovatno najspornijim. Ove dvije građevine posjeduju toliko zajedničkih elemenata da je sarajevsku moguće rekonsturirati čak i temeljem trenutnog izgleda blagajske. ratnici. Tekija postaje tekijja. U to vrijeme – vrijeme osnivanja prvih objekata ovog tipa – nije se naročita pažnja posvećivala postojećem. a i samu raspravu odvelo bi u potpuno drugom smjeru. one u velikoj mjeri gube tu svoju funkciju... Vremenom se gradovi u razvoju počinju oslanjati na neke druge osnove. podudarnih i identičnih. Nemoguće je nabrojati sve objekte takvog tipa. cjeline tipa Gazi Isa-begove zavije u Sarajevu i tekije u Blagaju. jer su objekti i građevine tog tipa i u vrijeme kraljevine Bosne i Hercegovine bili najčešći oblik javnih dobara – zadužbina koje su imućni Bošnjani gradili kraj prometnih saobraćajnica. Smješteni su neposredno uz važne saobraćajnice. ovdje ne vrijedi tvrdnja da je (Gazi Isa-begova zavija) i jedna u Blagaju kod Mostara. što u izvjesnom smislu predstavlja spisak geografsko-prostornih. kada bi se izbacili nazivi ili makar zamijenili vrijede za obje derviške institucije. ovdje se na tome nećemo zadržavati. Oba objekta (jedan nepostojeći i jedan postojeći) slove kao musafirhane (gostinjci) što ih napose povezuje sa neposrednom preislamskom historijom Bosne i Hercegovine. odnosno Hamza-dedeovu zaviju u Konjević Polju. Kao ogledni primjer svih gore navedenih elemenata i karakteristika poslužit će nam dvije tekije – bliznakinje. u oba slučaja objekti su locirani uz vodotoke. Kako se ovi kriterijalni osnovi umnogome prepliću. iako su na trenutni izgled potonje značajno utjecale dvije restauracije izvedene u rasponu od 101 godine. okreću se svojoj osnovnoj funkciji središta islamske duhovnosti. makar što se Bosne i Hercegovine tiče. Stoga. vakufi prvobitno namjenjeni za izdrtekije tipa Hajdar-dedeove u Karićima kod Breze i Ajvaz-dedeove u Pruscu. koje imaju svoje reprezentativne predstavnike. koja više ne postoji 28 BEHAR 95 . povećava se broj musafirhana. uz tekiju u Blagaju nalazi se turbe sa dva sanduka odnosno dvije kubure. na mjestima koja su svojevremeno imala značajnu ulogu u nastanku i razvoju urbanih cjelina. kulturno-umjetničko središta. objekti od opšteg društvenog značaja. usuđujemo se reći čak i zamišljene. koje. U tekije više ne svraćaju putnici.) godine. imareta. siromašni. bez sumnje. jer je u njoj izučavana i pisana poezija. enterijerskih i drugih osobenosti koje jedna tekija ovog tipa neizostavno mora posjedovati. tako treba spomenuti i činjenicu da je veoma mali broj objekata koji slove kao tekije. karavan-saraja. te ćemo osim ova dva spomenuti još jedan. Napominjemo i ograđujemo se da je sličnosti toliko da ih je gotovo nemoguće nabrojati. U nastavku teksta navest ćemo nekoliko opisnih karakteristika spomenutih tekija-bliznakinja. tumače se djela velikih islamskih prvaka i znanstvenika. te obrazovne institucije u kojima su se izučavale brojne islamske znanstvene discipline. drugi. obrazovanje i boravak derviša i šejhova. danas restoran Aeroplan žavanje tekija propadaju čime se tekije dovode u izuzetno loše ekonomsko-finansijsko stanje te nisu ni mogle opsluživati svoje musafirhane i imarete. arhitektonskih. te treći Silahdar Mustafa-pašina ili Hadži Sinanova tekija u Sarajevu. najgrublje rečeno. prvi. Stoga. jedna u Sarajevu. njihovo razlaganje i rasprava o mogućim kombinacijama zahtijeva puno više vremena i prostora nego što ovom prilikom imamo na raspolaganju. pripadajuće mlinove-vodenice. tri tipa takvih cjelina.. ali i nekih drugih tekija prije svih Silahdar Mustafa-pašine. Omer-paše Latasa (1851. ali u svakom slučaju funkcionirale kao embrionalne čestice ili nukleusi oko koji su se formirale prije svega mahale. osobenosti ova dva objekta koja su. a dio cjeline tekije na Bembaši je mezarje sa dva mezara koji zahtijevaju i potrebuju naročitu pažnju. svako urbano naselje imalo svoju tekiju. da navedemo djelimičan spisak zajedničkih.

stijena. stijena. Svjesni hijeropovijesnog toka. nadahnuća i inspiracije. vrelo. mezar. S gore navedenim u skladu i proces izgradnje tekije odvija se u šest etapa. prisutna je znakovito složeni- ja numerička simbolika koja podrazumijeva gotovo sve značajne brojeve – do broja 40 – ali i numeričke vrijednosti harfova. smjernost i bogobojaznost). jer je sedam simbolički znak cikličnosti procesa u svemiru i čovjekovom životu. derviši svijet posmatraju u skladu sa stvaranjskim načelima kozmološkog reda koji se predstavlja uglavnom brojem. Broj sedam prema nekim tumačenjima predstavlja svojevrstan ‘akumulator’ kreativne energije i mudrosti. te logično intelektualnost. klanac ili kanjon i brdo najčešće su oznake mjesta na kojima se tekije podižu. sedam je simbol učenja i mudrosti. što odgovara stupnjevima ili vratima srca na koja se ulazi sa znanjem svake od sedam riječi svjedočenja o Božjoj Jednosti. kao i naklonjenost ka intuitivnom i okultnom. prostor bosanskih tekija početno je određen sa sedam činitelja: kuća. potječu iz osnova svete geografije i historije. sedam boja u spektru. gotovo sve nabrojano. nevinost. te se stoga u literaturi najčešće spominje formulacija ‘prirodnograditeljska cjelina’. svoga mjesta u svijetu i u odnosu prema svome Gospodaru i prema Njegovom stvaranju. ali i da bi se izbjegla bilo kakva zabuna i pogrešno tumačenje. prošlosti. PROSTORNE OSOBENOSTI TEKIJA U BOSNI I HERCEGOVINI Prema Amri Hadžimuhamedović. Staza prema tekiji i kroz tekiju ima uzvodni smjer. volja. sedam dana u sedmici i sedam organa/dijelova tijela kojima se može počiniti dobro. čiste osjećajnosti. ponovo.što odgovara smjerovima kretnji u obavljanju klanjanja. Tako simbolizira stazu povratka Ishodištu svega i put koji iz pojavnog svijeta vodi u svijet neuvjetovanosti. milosrđe. sklada i ravnoteže na kozmičkom i duhovnom planu. Tih sedam činitelja povezano je putem u sliku kozmološkog reda. One su uvijek građevine uronjene u prirodno okruženje i potpuno otvorene prema njemu.. Broj sedam je simbol kontemplacije. samozatajnost i studioznost. ali i grijeh. te sedam otvora na glavi čovjeka. najčešće brojem sedam. pri čemu je sedma sa 9mo postojanje i.Edin Urjan Kukavica Sveta geografija i sveta historija – načela za utemeljenje tekije Pri odabiru mjesta i utemeljenju tekije. sadašnjosti i budućnosti. ali i pasivnost. sedam je i vrlina (pokornost. niti da su oni posljednji ljudi na svijetu. Put je osovina usmjerenosti tekije i čovjeka. sedam dana u nedelji. BEHAR 95 29 . umjerenost. osamljenost u mnoštvu. i. a u skladu sa svetopovijesnim razumijevanjem i tumačenjem čovjekovog boravka na Zemlji. duhovnih sklonosti (mudrost. temeljem sedam osnovnih geografskih načela. to je broj Tajne i apsolutni je broj koji združuje jedinstvo broja jedan i potpunost broja šest u cjelini koja predstavlja um. On zahtijeva sigurnost putnika i znanje o Cilju prema kome se kreće. silazni i vodoravni . Rijeka. osnivači su se rukovodili nekolicinom načela koja. Osim sedam nebesa i sedam zemalja. odnosno koje su podignute na istihari. Vjeruje se da označava trijumf duha nad materijom. sva. to jest slova arapskog alfabeta. blagost i marljivost). otmjenosti i plemenitosti što. a Mjesec se primjetno mijenja svakih sedam dana. dobijaju ponekad značenja kapije grada. Naravno. inteligencija. u tekijama o čijoj izgradnji se vodilo računa. čovjekoljublje. podrazumijeva veliku maštovitost. ukazuje na znakovitu svečanu osamljenost.. voda (mirna voda i slap). što tekija implicite podrazumijeva. zavisno od njih. za čije tumačenje ovdje objektivno nema prostora. NEKOLIKO NAČELNIH ODREDNICA Derviši ne smatraju da svijet počinje od njih. pećina. snaga. Put nije ravan i slijedi tri smjera: uzlazni. stepenište. znanje.

predstavljaju tip kuće “na L’. pristup vodi na vrelu Ebu Hajat u Isa-begovoj tekiji moguć je samo ako je tijelo spušteno na sedždu. Vrelo.jorgovani i jasmini. kad se čestice najdublje mudrosti uzdižu u maglu znanja. Prvo zaustavljanje na putu biva pred kućom. Mirovanje naspram nestalnosti. Rijeke su pritom simbolizirale i prepreku upućivanju središtu svijeta prije očišćenja. Avlija tekije. Od vrata do avlije spuštaju se stepenice. 30 BEHAR 95 .obrada i urešavanje zidova. Usmjerenost svake prostorije. Rijeka i stijena su dvoje koje se iskazuje i prepoznaje u suprotstavljenosti: čvrstina i nepromjenjivost naspram otjecanja. Oni koji su se zaputili prema tekiji idu strmim putem. U stijeni tekije na Buni sklonište nalaze brojne rijetke ptice. simbolizirajući uranjanje ljudske građevine u snagu Vječnog. nakon očišćenja. učitelja . osigurava budnost. a svaka od njih pokazuje sedam ključeva za sedam razina značenja Cjeline. potvrđuje u trajanje života smjenu stanja. Stijena je dio bosanskih tekija. Stijena kao kupola natkriljuje kuću. Tišina naspram šuma. Silaženje simbolizira osvješćenje. pa osovina vodoravne usmjerenosti tekije premošćava rijeku. smještena je s desne strane blage uzbrdice puta. Kuća. koji su najčešće drvo. Voda. korištene kao primjer. prostih konstrukcija. Tekijske kuće su zato potpuno okrenute prema unutarnjosti. Pristup vrelu Bune moguć je ako je tijelo potpuno uronjeno u vodu. Mezar. Nekad su mirno zrcalo u kome se ogledaju kuća i tekija. Prostor kuće odijeljen je visokim zidovima bez otvora od puta. potpuno je izdvojen prostor za privatnost. Nekad uzburkana. Vrelo simbolizira mogućnost. tako u bosanskim tekijama iz stijena istječu vrela. One su istovremeno. Ribolov je bio zabranjen 4. što je uporedivo sa simbolizmom šadrvana u džamijskim cjelinama. sugerirajući silazak. za razliku od avlije dža3. Ni tekija. kad se nezaustavljivost protjecanja vremena ogleda u stalnosti oblika. ona je otvoreni dio kuće do kojeg ne dopiru pogledi iz vanjskog javnog prostora. nekad u dijelu kuće (Blagaj). u kojoj je sadržana sva raskoš njihovog značenja. prožimanje vanjskog prostora i kuće. Stijena je dio bosanskih tekija. spuštanje iz svijeta zabluda i zapućenost prema početku. Obje tekije. Peta stanica simbolizira snagu ispunjenja. prisutnost boja u njihovom simboličkom značenju otkrivaju graditelja. Rijeka i stijena su dvoje koje se iskazuje i prepoznaje u suprotstavljenosti: čvrstina i nepromjenjivost naspram otjecanja. Mirovanje naspram nestalnosti. Sve poznate bosanske tekije sadrže građevine jednostavnih oblika. Tako se živo prepliće s neživim. simbolizirajući uranjanje ljudske građevine u snagu Vječnog. I kao što je Musa iz pustinjske stijene izbio vodu. U stijenama bosanskih tekija raslo je najpitomije i najneobičnije bilje . Simbolika tekuće vode sadržana je u izrekama Heraklita i Platona o istoj rijeci i uvijek drugoj vodi za svakog ko u nju uđe. od kojih se desetine ne mogu pronaći ni na jednom drugom mjestu.šejha. kao neovisan element. Ona se gotovo okomito uzdiže nad kućom. Spuštanje do rijeke je pad u svijet prolaznosti i promjenjivosti. jer je izvor unutarnjeg života i slika duše. Obje tekije su smještene uz rijeku i okrenute prema njoj. pojavljuje se dva puta.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini 1. tijelo je oslonjeno na sedam tačaka. koji se sjeća Stvoritelja zidanjem kuće i njenim smještanjem na određeno mjesto prepoznato unutarnjim znanjem 2. odnos poda i stropa. kamen i zemlja. što je određenje tlocrtno-prostornog rješenja mevlevijske tekije u Konji. I na Miljacki i na Buni je činjeno obredno pranje derviša. mnoštvo pojedinosti koje se u svojoj znakovnosti iskazuju . smokve i šipci. U silasku stepeništem sadržana je drama uspinjanja. 5. Kuća se oslanja na stijenu. moguće uspravljanje. Voda rijeke odražava neprekinutost toka stvaranja i stalnost mijena i obnavljanja. U bosanskim tekijama rijeke su naseljene brojnim vrstama riba. Mezari sufijskih prvaka smješteni u tekiji. označavale promjenjivo i privremeno . kad se oblak spaja s pjenom. obrada stropova. Stepenište. Naizgled potpunom svedenošću graditeljskog iskaza. dijelom ulazi u nju. proporcioniranje. oblici otvora. silovita voda. mutna. jer podsjećaju na vraćanje u jedno. Grobovi sufija su mjesta radosti. grmlja i trava. kao “druge vode za svakog ko u njih uđe”. ni njena avlija u strukturi bosanskih gradova nemaju značenje javnih sadržaja. To je kretanje iz koga je. Stijena kao kupola natkriljuje kuću. Tišina naspram šuma. odnos svjetla i tame. na konačnost i smisao života.ljudsko tijelo. Kuća se oslanja na stijenu. vezujući se za sedam dijelova svjedočenja o Božijoj Jednosti. središnji dio tekije. Kada je spušteno na sedždu. Uz jorgovane i jasmine u stijeni Isa-begove tekije nastanjeno je mnoštvo drveća. tekija na Buni i Isabegova tekija. Ona se gotovo okomito uzdiže nad kućom. i tako ponavlja simbolizam krova svijeta. sabiranju i obuhvatanju sveg vanjskog i unutarnjeg. Rijeka je postavljena upravno na smjer kible. U smrti je konačni povratak ishodištu. najvrednije zgrade bosanskih tekija upućuju na raskrivanje unutarnjosti. Drugi put se stepeništem spušta iz avlije do korita rijeke. Prvi put je to silazak iz vanjskog javnog prostora ulice u avliju tekije. Kada je uronjeno u vodu. među kojima su bili i orlovi. Kuću čine avlija i zgrada. Grobovi su mjesta kroz koja se otvara znanje o novom djelovanju. mije. 6. oslonjeno na sedam tačaka od kojih svaka pokazuje vezu sa dijelovima svjedočenja o Jednosti Božjoj. i tako ponavlja simbolizam krova svijeta. Tada se tragatelj okreće na desnu stranu i licem usmjeren prema kibli prolazi kroz prva vrata. rijetkih životinja i bilja. Zato grob simbolizira potpunu uspravljenost. ponavljano je svjedočenje o cjelovitosti i jednosti. građene su materijalima iz njihovog neposrednog prirodnog okruženja. izdvojene iz gospodarskog središta grada. označavajući uronjenost svega u neizmjenjivost dubine Objave. dijelom ulazi u nju.

U povijest postanka ovog muhamedanskog samostana upliće se narodno predanje.. Tih sedam činitelja povezano je putem u sliku kozmološkog reda. U oba slučaja radi se i o svojevrsnim prirodnim baščama sa rijetkim biljnim i životinjskim vrstama. Ona je slika srca. jednom prebivalištu derviša. Slijedi. sposobnost objektivnog razumijevanja SIMBOLIZAM TLOCRTA Prije svega obje građevine.Edin Urjan Kukavica 7.v. što neposredno implicira nepostojanost materijalnog svijeta. ispisao je harf lam (‫ )ل‬u levh-i mahfuzu. Tu se sustižu dubina i visina. pri čemu se ne čuje izgovor elifa. Tih sedam činitelja povezano je putem u sliku kozmološkog reda. Zemlju. Jednoć pogodi udes Milicu. vrelo. Staza prema tekiji i kroz tekiju ima uzvodni smjer. Za ovu priliku izdvojit ćemo samo nekoliko natuknica. Sve ovo – s drugim nazivima – vrijedi i za tekiju u Blagaju. Simbol objavljenog Svjetla u tami pećinske udubine u strukturi bosanskih tekija daje pećini značenje glavnog mihraba tekije. mezar. Terasa. naime.. lijepu kćer u Stjepan-gradu rezidirajućeg vojvode Stjepana. krajolik je dio ukupnog obrednog postupka i zato. a elif te Božansko Svjetlo kojim se stvoreno izvodi u stvaranje. načelno.) pri upoznavanju naroda sa islamom. stijena. što je jedna od preporuka Allahovog Poslanika (s. Uzvišeni. kao i težnje ka konačnom ujedinjenju svjesnog stvorenja sa svojim Stvoriteljem. Naime. kasnoantička utvrđenja-osmatračnice te ostaci srednjevjekovnih gradina. najprije je stvorio sve duše (ruh) koje će vremenom biti spuštene na parovima Bog/Muhammed. narod kaže. činjenica koja je često korištena protiv derviša u smislu prebacivanja i optužbi za unošenje sinkretističkih i heretičkih vjerovanja u islam. lam/lam-elif. O ovoj pećini se zna vrlo malo. U stvari. posljednih harfom arapskog alfabeta koji skrbi značajnu simboliku izvan i ponad okvira ove rasprave. Povlačenje u osamu pećine predstavlja ponavljanje Poslanikovog običaja i sjećanje na početak spuštanja Objave.. voda (mirna voda i slap). osamljivanje u trajanju od 40 dana.a. da je u provaliji iz koje Buna izbija nekoć živio jedan zmaj. koji je Zemlji jedan grozan danak (tribut) nametnuo: svake godine morala mu se izložiti jedna djevojka iz okolice za žderanje. Toponomastički podaci i očuvana tradicija svjedoče da su se uz put od Isa-begove zavije do Šehove korije nalazila i druga mjesta koja su imala posebno sakralno značenje u duhovnom životu mjesnih derviša. nakon što je Bog. u nj smjestio sve duše koje su još bile u potencijalitetu. postojanje samo Boga. Tek nakon što im je dodao Svoj elif (‫)ا‬. nevidljivo (batin)/vidljivo (lahir). te svih tradicijskih odrednica koje se ne kose sa islamom... okrunjen impozantnim ruševinama gradine Stjepan-grada. jeste i ta da su tekije građene na mjestima predislamskih svetilišta – pritom mislimo na mjesta koja su makar u našoj zemlji njeni stanovnici od pamtivijeka smatrali svetim. stepenište. njegovu negaciju. voda (mirna voda i slap). Pri tome se postupnost stvaranja izražava BEHAR 95 31 . mezar i pećina. To su vrelo Ebu Hajat. To su vrata pred čijom udubljenošću put postaje čista okomica i uspinjanje. pećina. prostor bosanskih tekija početno je određen sa sedam činitelja: kuća.prahistorijske gradine. Hadžijahić navodi da su u njoj derviši provodili erbeine. izgrađene su na temeljima/tlocrtu u obliku latiničnog slova L. lam-elif jesu lam napose stanje potencijaliteta (mogućnosti!).Nad ovim strši u visini od 1200 stopa strmenita stijena Vranjević brda. Ovaj dvoznak se izgovara kao la – naime kao sam harf lam – u značenju ne.. Jedinog i približavanje Njegovoj uzvišenoj egzistenciji. prostor bosanskih tekija početno je određen sa sedam načela: kuća. zavija na Bembaši i tekija u Blagaju. Stoga ne čudi da se u oba predmetna slučajeva u neposrednoj blizini naših objekata nalaze ostaci naselja iz prahistorijskog i rimskog perioda . ispod Šehove korije (preko rijeke Miljacke). Ona je najniža i najdublja tačka tekije u kojoj se postiže najviši položaj.što odgovara smjerovima kretnji u obavljanju klanjanja. ali i kao znak samo privremene (čitaj: prividne) odvojenosti Stvoritelja i stvorenja. nalazi se stijena Orlovača čiji dio okrenut rijeci Mošćanici nosi karakterističan naziv Šehovica. stepenište. Put je osovina usmjerenosti tekije i čovjeka. Preko puta pećine. On zahtijeva sigurnost putnika i znanje o Cilju prema kome se kreće. koja nam ovaj slikoviti pogled dopušta spada jednoj teki (tekija ili tećija). vrelo. U tom dijelu danas se nalazi još jedna pećina. zaželio stvoriti svoje vrhunsko stvoriteljsko djelo – čovjeka. prethodnih objava. Sa Prema Amri Hadžimuhamedović. Pećina u stijeni uz tekiju na Buni i pećina na Šehovoj koriji u Isa-begovoj tekiji su sedma vrata. radi se o jednostavnom ali posvećenićkom poštovanju hijeropovijesnih činjenica. i dio tekije. pećina. Put nije ravan i slijedi tri smjera: uzlazni. (Tekija u Blagaju na vrelu Bune) “ . U najkraćem i najjednostavnije rečeno. odnosno u obliku koji se u islamu naziva ‘lam-elif’.a. Šehov čair. stijena. mjesto pod čijom se zakrivljenošću napušta svijet privida i ispunjava cilj. pri čemu je simbolički prikaz stvorenog lam-elif. duše – sve stvari – postale su vidljive (lahir) odnosno lam-elif. što nedvojbeno potvrđuje kontinuitet postojanja želje i potrebe naseljavanja upravo tih mini-geografskih područja. Nadalje. silazni i vodoravni . lam/elif. U skladu sa gore navedenim numeričkim odrednicama. GEOGRAFSKO – PROSTORNI SMJEŠTAJ Kao što smo već rekli. To su najdublja vrata iza kojih započinje novi krug postojanja. jedna ili više njih u funkciji prostora ćilehane ili ćelije. kršćanski srednji vijek i muhamedansko novije doba i dobiva jedan čudan podsjećaj na starohelenski mit (priču) o Perzeusu i Andromedi.

iz Indije potječućeg putnog i ratnog druga Muhamed-efendiju nagradi. Od tada stoji opet ponovno porušen. Na mjestu gdje izvire ima pred spomenutom pećinom golem vrtlog koliko dva guvna. To se dogodilo oko god. Ova neman primicala se već svome plijenu. preveo Miroslav Loose. učini ga šeikom ovoga lijepog i velikog manastira i oženi ga jednom djevojkom iz Nevesinja. Veranda je na spratu imala devet drvenih stupova koji su pridržavali krovnu konstrukciju objekta. Avlija je obuhvatala prostor od ulice pa sve do rijeke Miljacke. Oko ovoga dubokog vrtloga sazidao je uz litice mostarski mufti-efendija jednu halvetijsku tekiju.. tako da je problem denivelacije bio riješen sa osam kamenih stepenika. da je velike komade iz stijene izbijao.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini dugo trajao. a vode je manje. misli da će se srušiti. a ispod nje je šupljina i iz te prazni izlazi iz goleme pećine šumom i hukom rijeka. na zidu visi buzdovan sa kojim je ubio zmaja i svečev mač. vrelom Bune i mlinicama čini jedinstvenu cjelinu. a na nižim golubovi i sitnije ptice. 1862. Prema predanju. Sejahatname. Da svoga vjernoga. (Tekija na vrelu Bune u Blagaju) Objekat musafirhane i turbeta je uklopljen u prirodni ambijent tako da zajedno sa liticama. I pokloni mu dva mlina. dok su gornji imali završetak u vidu blago spljoštenog polukružnog luka. Na ovaj prostor se sa zapadne strane vezala prostorija manjeg hajata pravougaone osnove. (Zavija na Bembaši) “Pod gradom ima jedna stijena. ali istovremeno i dio objekta. da je hrabrom Saltiku dao svoju kćer Milicu za ženu i jedan mu samostančić sagradio.INTERIJER Što se tiče unutarnjeg rasporeda prostora on je organiziran u skladu i uz poštovanje svih načela svete geometrije. kojoj se prilazilo ispod zida semahane. da obnovi propali samostan. bili zatvoreni i bez ikakvih otvora. Na istočnoj strani objekta nalazio se prostor pravougaone osnove. Tamo je navodno vodio jedan podzemni hodnik iz gradine. koja se nadnijela zapadu. a potom slijedi osnova mutvaka u prizemlju i divhane na spratu. Vojvodu Stjepana ovo je junačko djelo toliko razveselilo. Napokon dođe generalisimus Omer-paša (poznati Hrvat Mihajlo Latas) u Hercegovinu. U jutro je navodno pod mokar. Dražesni položaj Blagaja dade mu misao. Samostan je još dugo postojao. Ona je bila nad vrelom u pola visine stjenovitog zida izložena gdje se i danas nalaze još ostaci jednog zida. Novi sjaj samostana nije 32 BEHAR 95 . pade dole jedan dio stijene i probi svod samostana. na višim dijelovima stijene obitavali su orlovi. kome je on bio upravitelj (šeik). Pun plemenite hrabrosti stupi u borbu sa zmajem i savlada ga buzdovanom. i 1951. odnosno ulici. Postepeno smicanje prostorija zavije u smjeru sjever-jug. a kuća u ruševnom stanju. umrije Muhamed Effendi Hindija (Indijabac) kao zadnji Šeik Blagaja. Godine 1878. 1891. Zmaj se branio i svojim je repom tako jako oko sebe mlatio. u to stiže u Blagaj pobožni derviš Sari (plavi) Saltik iz Sirije. koja je Ali-paša u Blagaju podigao po njemačkim mlinarima. od koje je jedan veliki ćošak okrenut prema vodi. Dubok je tako da mu još niko nije našao dna. u kome su u prizemnom dijelu bili smješteni ostava i mejdan odaja. dok su zidovi koji su imali orijentaciju prema vanjskom svijetu. Mostar i njegova kultura. TEKIJSKA ARHITEKTURA . Prozori u donjoj zoni su imali željezne demire. da ga proguta.. Donji prozori objekta bili su pravougaoni. 1871. rezultiralo je jednostavnom ali neuobičajnom prostornom kompozicijom objekta. pri Pogled na rijeku Bunu iz tekije teškom boli dade je otac. preveo Sejfudin Kemura) (Zavija na Bembaši) Kroz drvenu dvokrilnu kapiju koja je bila postavljena na visokom avlijskom zidu ulazilo se u prostor kaldrmisane avlije. njegova dva maloljetna sina žive od prihoda mlinova. Stijena iznad tekijskih građevina također je dio sakralne cjeline. pokraj groba šeika i njegovog sluge. Tekija je fasadama bila otvorena prema rijeci Miljacki. Na poslijetku je bilo samo još derviša u njemu. Kada je čovjek pogleda. 1946. dok se na spratu nalazila jedna soba i prostor semahane. Ulica Bembaša se nalazila na višem nivou od avlije. sa ciljem postizanja orijentacije otvorenih dijelova objekta prema Kibli. Otvori verande bili su zatvoreni mušepkom. ali je postepeno propadao. Povijest ovog događaja nalazi se još u jednoj samostana u rukopisu. Zato mu uveče postavljaju vrč sa vodom. Zgrada je imala drvenu verandu čija konstrukcija se oslanjala na bočne zidove zgrade i preko drvenog jastuka na samo jedan hrastov stup postavljen na kamenu bazu.” (Evlija Čelebi.” Carl Peez.

posljednji did Crkve bosanske je svoj štap. Mejdan-odaja je prostorija za razgovor. što je neminovna posljedica utjecaja historijskih i drugih okolnosti kroz koje su prolazili Bosna i Hercegovina. samo Hadži Sinanova tekija i malim dijelom ponovo izgrađeni Gazi Husrevbegov hanikah) nisu dosljedno autentične u segmentu interijera i njegove opremljenosti. neovisnosti i samostalnosti.. Naime. izliječenja. Neke tekije su bile prizemne. mjesto gdje se izučavaju nauke i izoštravaju stavovi. a uveliko i eksterijera. Postojeće originalne derviške institucije (a to su. odbrane i sigurnosti (pastirski). što je u Bosni i Hercegovini često bio slučaj. klimi. na protok vremena i blizinu smrti. Jednako obavezan je i štap koji ima jaku simboliku u islamu i označava oslanjanje na tradiciju koja se prenosi stoljećima. Štap je simbol čuvanja. samo Hadži Sinanova tekija i malim dijelom ponovo izgrađeni Gazi Husrev-begov hanikah) nisu dosljedno autentične u segmentu interijera i njegove opremljenosti. Oružje na zidovima predstavlja znak da je borba sa samim sobom najviši izbor. Njihov karakter je ovisio o geografskom području. Ovaj štap se gotovo pet stoljeća čuvao u tekiji na Bendbaši. a uveliko i eksterijera. Ćilehana. Uprkos svemu samo je Hadži Sinanovu tekiju donekle bilo moguće analizirati na osnovu postojećeg stanja. halvetgah ili nepopularnije ćelije su prostori koji su imali funkciju osamljivanja šejha u koju se ovaj povlačio radi obavljanja meditacije. a neke su imale i sprat. zasigurno jedan od najtajanstvenijih derviških simbola. središnja i glavna ćilimima prekrivena prostorija u kojoj derviši obavljaju svoj obred. Mezari u tekiji na Buni BEHAR 95 33 . koji se prenosio sa generacije na generaciju kao simbol najviše duhovne ovlasti u Bosni i Hercegovini. Ovo ozračje legende i neutvrdive historijske istine ponovo nas vraća na Isa-bega Ishakovića. vlasti i autoriteta (žezlo). predao na staranje prvom šejhu ove zavije.. da ne kažem da predstavljaju njegovu osnovnu karakteristiku. značenju u smislu liječenja. Tu se nalazi i mihrab. te samo ona odražava nekadašnju svoju prvobitnost. te alkemijskom/alkemičarskom potencijalitetu pretvorbe bezvrijednog u iznimno vrijedno.. jer je vrijeme nepovratno kao i odapeta strijela. Njihova glavna odlika je da su ova mjesta uvijek odvojena od objekta zavije. Uprkos svemu samo je Hadži Sinanovu tekiju donekle bilo moguće analizirati na osnovu postojećeg stanja. Prema nekim naporedim predajama did je svoj štap predao osobno sultanu Fatih Mehmed-hanu. ponovo ćemo se vratiti osporavanoj bosanskoj tradiciji i legendi. U tekijama se obično nalazi stan za šejha ili domaćina tekije. Gradile su se od različitih materijala u zavisnosti od tradicije mjesta na kom se grade. godine izgubio svaki trag. ponavljamo.. stoga ćemo se zadržati samo na osnovnom i najpoznatijem u savremeno doba. materijalnoj kulturi zemlje. a odozgo kao tačka.. te ćemo se ograničiti samo na njihovo takstativno pobrojavanje ili tek spomen. Postojeće originalne derviške institucije (a to su. U većim tekijama je postojala i musafirhana. jer ona je ponajbolje sačuvala svoju autentičnost. Obavezna je i levha koja upozorava na vođenje računa o svome ponašanju – Edep Ja Hu!. ali i dovodi do još jedne legende. a za što ovdje nemamo prostora. da bi mu se nakon 1957. Luk i strijela koji vise na zidovima ukazuju na oprez u životu. Glavna prostorija tekije naziva se semahana i to je velika. dok sablje okačene na zidu oko nje znače: u borbu se usključi cijelim svojim bićem. mjesto gdje su besplatno noćivali šejhovi. jer ona je ponajbolje sačuvala svoju autentičnost. što ne mijenja suštinu. što je neminovna posljedica utjecaja historijskih i drugih okolnosti kroz koje su prolazili Bosna i Hercegovina. Za ove svrhe mogle su se upotrijebiti i pećine.Edin Urjan Kukavica čemu svaki element potrebuje i zahtijeva naknadno objašnjenje i obrazloženje u vidu zasebnog referata. S druge strane štap iz profila izgleda kao već spominjani harf elif. Sarajevo te neminovno i Hadži Sinanova tekija. Nadalje svaki detalj u tekiji ima svoju precizno određenu simboliku. ponavljamo. Simbolika štapa je prilično opširna te bi nam samo spomen svakog od značenja uzeo previše prostora. Nakon izgradnje Isa-begove zavije i njene predaje mevlevijskom šejhu na upravljanje. derviši i drugi putnici. Sarajevo te neminovno i Hadži Sinanova tekija. te samo ona odražava nekadašnju svoju prvobitnost. a ovaj mevlevijskom šejhu. mjesto mehabeta i sohbeta koji su nerazdvojivi dio tarikata i dervišluka.

godine u povelji njemačko-rimskog cara Friedrich III. Njemu se. A sada nekoliko podataka koje zvanična historija i službeni historičari Bosne i Hercegovine ne samo da ne prihvataju. odakle i novi naziv Humske zemlje . Kralj Stjepan Tomaš umire 1461. odnosno prva žena Bosne.(?) . odnosno posljednja bosanska kraljica. Ishak-bega Kraljevića (Kral-oglu) i otac šestog bosanskog sandžak-bega Gazi Mehmed-bega. koji je 20. a ne Katarinu koja je bila supruga pretposljednjeg bosanskog kralja. prvu suprugu posljednjeg bosanskog kralja. Katarina KosačaKotromanić (1425. Stjepan Kosača je pak već i prije te povelje imao titulu Vojvode humske zemlje. ženi posljednjeg bosanskog kralja. nego i osporavaju i na svaki način nastoje denuncirati. a nasljeđuje ga njegov sin iz prethodnog braka Stjepan Tomašević. te od 1464. godine. od 1454. godine. i treće dijete o kojemu se gotovo ništa ne zna. prema nekim neslužbenim izvorima Isa-beg Ishaković je unuk bosanske kraljice Katarine Kosače-Kotromanić. nakon smrti njenog posinka. Uzroci legendi o Katarini.-1495. Katarinu 1459. vladao je Bosnom u dva navrata. Katarina je bila kraljica. položaj kraljice Bosne zauzela je Tomaševićeva supruga Mara.) rođena je u Blagaju pored Mostara od majke Jelene i oca Stjepana Kosače. Naime. pa ga u svojoj diplomatsko-upravnoj korespondenciji i dekretima koristi u lokaliziranom obliku herceg. Iako je neosporna činjenica da Katarina nije bila posljednja bosanska kraljica. Budući da je njen brak s Tomašem završio njegovom smrću 1461. koja se u narodu tradicionalno naziva posljednjom bosanskom kraljicom. Zbog njegovog doprinosa razvoju zemlje on je danas jedan od najpoznatijih likova iz osmanlijskog razdoblja bosanske historije. ili se nije proti- 34 BEHAR 95 . nazvan herzog-om. što na njemačkom jeziku znači vojvoda. Katarina je polagala pravo na bosansko kraljevstvo.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini ISA-BEG ISHAKOVIĆ: unuk katarine kosače? Isa-beg Ishaković posljednji krajišnik Bosanskog krajišta. historičari tu ulogu pripisuju kraljici Mari (1447. posljednjoj bosanskoj kraljici su temeljito ispitivani i povjesničari smatraju da su uspjeli otkriti razlog. drugi sandžakbeg osmanlijske pokrajine Bosne i glavni osnivač Sarajeva i Novog Pazara. Iz tih odnosa se javila simpatija.. Pri tome.. Bio je sin prvog bega Bosne. KONTINUITET U najkraćim crtama. ona je bila posljednji član kraljevske loze koji se borio za ponovnu uspostavu kraljevine. oktobar 1478. a Marija ju je podržavala. Naime. čini se svidjelo kako titula vojvoda zvuči na njemačkom jeziku.-1463. Stjepan Tomaš Kotromanić postao je kralj Bosne i Hercegovine i s kraljicom Katarinom je imao dvoje djece: Sigismunda (Žigmunda ili Simun (Šimun).25. zatim ljubav i na koncu brak njegove kćerke. Katarina je ostatak svog života provela pokušavajući dobiti pomoć za obnavljanje bosanskog kraljevstva. Tim brakom su Hercegovina i Bosna prvi put čvrsto ujedinjene. kasnije Ishak-bey Kraloglu (Ishak-beg Kraljević) otac Isabey Ishakoglua. Tomaševićevom smrću Mara je ostala udovica posljednjeg bosanskog kralja. Budući da je Stjepan Tomaš obećao papi da će iskorijeniti bosansku herezu i Crkvu Bosansku iz svoga kraljevstva.). Kraljici Katarini je data titula kraljice majke i nastavila je živjeti na kraljevskom dvoru. tijekom svog braka sa Stjepanom Tomašem. odnosno Isa-bega Ishakovića) 1449.-1470. koju su osvojili Turci. dvadesetdvogodišnja Katarina se morala odreći svoje izvorne vjere i postati rimokatolkinja.. Stolovali su u kraljevskom gradu Bobovcu pokraj Kraljeve Sutjeske. Herceg Stjepan borio se za stabilnost Humske zemlje. a na bosansko prijestolje sjeo Katarinin posinak Stjepan Tomašević. Katarine Kosača i uglednog prijestolonasljednika Stjepana Tomaša Kotromanića. kralja Stjepana Tomaševića 1463. pa je zbog turskih osvajačkih prijetnji s istoka održavao prijateljske odnose s rodom bosanskih kraljeva Kotromanića. Veliki broj historičara posljednjom bosanskom kraljicom smatraju kraljicu Maru.Hercegovina.. siječnja 1448.

2 Smatrajući srednjovjekovno selo Brodac. sada Ishak-beg Kraloglu (Kraljević) od Karasija. Ovaj dokument predstavlja najstariji izvor koji se odnosi na Sarajevo i njegovu najbližu okolinu za čije puno vlasništvo (mulk). kako bi se borio za oslobođenje svoje zemlje. da je shodno tome bila posljednja bosanska kraljica.. Oba ova objekta. a mostom preko Miljacke omogućio povezivanje najstarijeg naselja okolo Careve džamije sa novim privrednim centrom na drugoj obali. Njena kćerka preselila je na ahiret u Skopju. po svemu duseći 1453. sin iz Stjepanovog braka sa Cecilijom i kasniji zet sultana Bajezida II. nakon musafirhane podignute. kada je napisana vakufnama Isa-bega Ishakovića o osnivanju njegovih zadužbina. održala do danas. Nakon osmanskog osvajanja Bosne godine 1463. godine. Ahmedpaša Hercegović. održala do danas. označiti ponovni uspon i napredak Bosne. On je jakom diplomatskom aktivnošću i dobrim diplomatskim vezama sa zapadnim zemljama te velikom otkupninom uspio očuvati svoju nezavisnost i slobodu. godine podiže džamiju koju je poklonio sultanu Mehmedu Fatihu. ali se tradicija lokalnog stanovništva koja se ogleda u posjećivanju mezara ove žene i paljenja svijeća.1 Naime. Kad se turskim osvajanjima nije moglo odoljeti ni na Kupresu. Za vrijeme najžešćih progona pripadnika i sljedbenika Crkve bosanske među kojima je bio i veliki broj bosanskih plemenitaša i uglednika. uz treći – štap bosanskih didova – kada se ponovo nađu u Isa-begovoj zaviji na Bendbaši. da se on dadne njezinu sinu Šimunu. Ahmed-paša Hercegović. Datirana je u vrijeme od 1. I Dubrovnik je bio pod turskom prijetnjom. podigao turbe. U Isa begovoj vakufnami ništa se ne govori kojem derviškom redu ova zavija pripada. poslije kojega nikada nije obnovljeno. most preko Miljacke. do nje musafirhanu. džamija i saraj. gdje joj je Isa-beg Ishaković. Pored tekije.dvor . pogodnim da u njemu zasnuje novi grad. zapravo. postao iznimno utjecajan. počelo urbano formiranje grada. U to vrijeme je na Kupresu u mjestu Vrila (danas Otinovci) dala sagraditi crkvu Presvetog Trojstva. simbole kraljevske moći. koje je tu postojalo sve do zemljotresa iz 1963.saray. kraljica se preko Konjica zajedno s kraljevskom pratnjom povukla do Stona. februara do 3. koji se imao predati njenom sinu kada se vrati u Bosnu.. kao što smo gore spomenuli. To je jedan od dokaza BEHAR 95 35 . a u zamjenu im je dao zemljište u selu Vrančić u Hrasnici. a koje se protezalo smjerom sjeverozapad – istok. podigao turbe. hidžretske) godine. Isa-beg. podizanjem hana. po čemu je džamija i dobila ime Careva.000 ljudi našlo je utočište na zemljama pod kontrolom Katarininog oca. vidljivo je po tome što se cijelo naselje koje je nastalo oko nje. niti na ma koji način preći u Prema nekim historijskim izvorima Katarinin polubrat.tako da se ne mogu ni prodati ni pokloniti. gdje joj je Isa-beg Ishaković. po kome je grad Sarajevo dobio ime. među njima su i mač njenog pokojnog muža Stjepana Tomaša. od strane katoličke inkvizicije. Prema nekim historijskim izvorima Katarinin polubrat. Svoje zadužbine Isa-beg je uvakufio “ . ali se tradicija lokalnog stanovništva koja se ogleda u posjećivanju mezara ove žene i paljenja svijeća. Tu je okupljala snage za obranu zemlje. organizirao je prebacivanje njene djece u Istanbul gdje je Katarinin sin Sigismund. a zatim do Dubrovnika. tu je sagradio tekiju. poslije kojega nikada nije obnovljeno. s kojima je. ISA-BEG I SARAJEVO Kao urbano mjesto. Kao poklonik derviša. on je postavio osnove privrednog centra. Katarina je sa sobom u izgnanstvo ponijela i sve kraljevske oznake (i krunu). stoljeća podizanjem zadužbina Isa-bega Ishakovića. Nakon toga je podigao upravno središte . on je najbolji nasljednik”. Pored toga. marta 1462 (tokom mjeseca džumade’levvela. U Dubrovniku je pohranila mač svojeg pokojnog muža bosanskog kraljevskog roda Kotromanića. Obje činjenice govore da je ona utjelovljavala posljednji oblik bosanskog kraljevstva. nego da vječno ostane onako kako je (u vakufnami) propisano “sve dok Bog ne ostane jedini gospodar zemlje i svega što je na njoj. koje se nalazilo na Bendbaši. nešto niže na Baščaršiji han (Kolobara). organizirao je prebacivanje njene djece u Istanbul gdje je Katarinin sin Sigismund. Njena kćerka preselila je na ahiret u Skopju. Taj mač je pohranila “pod zavjetom. odnijela simbole bosanske kraljevske kuće. Prema predaji među tim stvarima su i dva emaneta koji će. izvjestan broj dućana. odnosno karavan-saraja sa mnogim dućanima. gdje je sve do svoje smrti ‘radila na oslobađanju svoje zemlje i obrani svoje vjere’. koje je tu postojalo sve do zemljotresa iz 1963. kad se oslobodi turskog ropstva”. U turskim izvorima princeza Katarina se spominje kao Tahiri-hanuma.. a kraljica Katarina je morala otići iz Dubrovnika i došla je u Rim.Edin Urjan Kukavica vila. nazivalo Mahalom Isa-begove zavije. koje su se prenosile sa kralja na kralja. hamam uz Carevu džamiju. U turskim izvorima princeza Katarina se spominje kao Tahiri-hanuma. okolo koje se počelo formirati novo naselje. od Bendbaše do Baščaršije. Zbog toga ju se smatra posljednjom bosanskom kraljicom. te mlinove na Miljacki. tj.. Stjepana Tomaša Kotromanića. nastali su prije 1462. Kraljica Katarina sa sobom je. 866. postao iznimno utjecajan. kraljica se povukla na Kupres. Sarajevo se počinje razvijati sredinom 15. sada Ishak-beg Kraloglu (Kraljević) od Karasija. iako ona to formalno nikad nije bila. Kolika je važnost tekije bila. nekih 40. sin iz Stjepanovog braka sa Cecilijom i kasniji zet sultana Bajezida II. ne. godivremena osmanske uprave. 1457. Isa-beg je to zemljište izuzeo od ranijih vlasnika.

-N  akšibendijska tekija na Mlinima u kojoj se zikr obavlja po mevlevijskom usulu. U svakom slučaju. Drugi Ishak-begov sin. Prepis ove vakufname nalazi se u Sidžilu sarajevskog kadije iz godine 1838 (1254. 7-29. Treći Ishak-begov sin. godine (p. tačno iza njenog mihraba. potom ju je obnovio sarajevskoi kadija Zihnija 1762. Uz mnoge tekije postojale su musafirhane i imareti. br. 51-52 i prevod u Prilozima II. godine. imenovan je za vojvodu Zapadnih strana 1440. 1442. Drugi dokument datira od 1. -K  aimi-babina tekija koja predstavlja njegovu porodičnu kuću koju je uvakufio za tekiju. I zaista. koju je osnovao poznati divanski pjesnik i sufija Fadilpaša Šerifizade (Šerifović). -S  ilahdi Mustafa-pašina . Naziv “gazilerska” dobila je jer je bila na putu koji se zvao “Gaziler yolu” (Put gazija). simbolički i faktografski da jedan od prvih zvaničnih osmanskih namjesnika Bosne Isa-beg Isaković. sejjidima.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini da je ustvari ova zadužbina prvobitno nastala kao musafirhana. od svih objekata koje je mogao podići. godine. i kao vojnici . Nalazila se niže od mosta Ćumurije na desnoj obali Miljacke.svojom pobožnošću i dosljednom primjenom vjerskih propisa. kao i porodično ime:Isabech Isachovich Cranusich. godine. Među brojnim dokumentima Dubrovačkog arhiva koji se odnose na Isa-bega Ishakovića značajna su dva Dakako da je veoma simptomatično. knezovi Hamza i Dobroslav pomažu i štite Franka kada bi došao u trgovinu u Zemlju Pavlovića ili Hercegovu zemlju. Bilješke: 1 Na historijskoj pozornici porodica Ishaković prvi put se pojavljuje godine 1414.). Ovu tekiju je opisao Evlija Čelebi 1659. hidžretske) godine. na mjestu poput raja nalazi se vakuf tekija Dželaludin Rumija (začetnik I osnivač mevleviskog reda). 7-12). presudnu ulogu. Bašeskija kaže da je lično on pregledao Isa-begovu vakufnamu i da u njoj nije našao ni spomena o tekiji. bašču i drugo. spominje se u dokumentima 1435. -B  istrigina tekija – hanikah čiji je osnivač Ibrahim Bistrigi. kalderijskoj. Do danas se sačuvalo nekoliko prepisa za koje H. a višak hrane je dijeljen siromašnoj djeci Sarajeva.godine.svojom hrabrošću i odlučnošću. derviši imali. (1191.6 Dakako da je veoma simptomatično. osnovao ju je 1879. jedne štale. i na toj funkciji je ostao sve do 1463. -H  adim Ali-pašina . Godine 1464. -F  adil-pašina tekija u Donjoj Vogošći. U svakom slučaju.Hadži Sinanova tekija u mahali Kadi Bali efendije ispred Sarač Alije džamije. mahvil za mutribe (balkon za one koji pjevaju i sviraju). Gosti su imali pravo na hranu samo tri dana. 36 BEHAR 95 . 3 Mula Mustafa Bašeskija u svojoj Kronici kaže da je 1780. str. godine u Sarajevu su uz Isa-begovu tekiju postojale sljedeće tekije: -S  kender-pašina tekija. Na njegovom nišanu. nego tek dvije godine kasnije (Mujezinović. godine. simbolički i faktografski da jedan od prvih zvaničnih osmanskih namjesnika Bosne Isa-beg Isaković. Te i naredne godine. od svih objekata koje je mogao podići. krasnom kaligrafijom (Handžić. usuđujemo se reći. Sarajevo 1951. godine. Tada su Dubrovčani po prvi puta zabilježili njegovo puno ime. ono što historija ne spori jeste činjenica da su u predstavljanju islama Bosni i Hercegovini i vice versa. Od tog vremena ovaj objekat se spominje samo kao tekija. februara 1454. ratnicima. 246. postaje bosanski sandžak-beg i na toj funkciji ostaje sve do 1470. godine. Originalna vakufnama se nalazila u rukama Mustaj-bega Fadilpašića. također kao vojvoda. str. 1943. mejdan odaju (gdje se derviši sastaju na razgovor izvan obreda).3 Uz Isa-begovu musafirhanu sagradio je izvjesni Hadži Mahmut4 prije 1650. 24). glasoviti šejh halvetijskog reda. vojvoda Barak. Prvi put je stradala u požaru 1677. sin Ishakbega Kraljevića sin kraljice-majke Katarije Kosača. U početku je bila samo prostorija za čuvara Turbeta sedam braće. godine. koji se nalazi u groblju kod Sinanove tekije. odabrao da najprije podigne musafirhanu/zaviju/tekiju. augustom 1452. 2 U njoj se između ostalog kaže da se ova Isabegova zadužbina sastoji od tri kuće. imaret (kuhinju) i trpezariju. ukazuje i činjenica što se u drugoj polovini XVIII. spominje se njegov sin Eseb-Alija. sa imenom njegovog oca. Tu se kuhala i besplatno dijelila hrana putnicima i službenicima konačišta. hidžretske) godine iz Carigrada u Sarajevo došao mevlevijski šejh Osmandede i sa sobom donio isprave na osnovi kojih bi “uspostavio i pronašao “Isa-begov vakuf”.svojom pobožnošću i dosljednom primjenom vjerskih propisa. ono što historija ne spori jeste činjenica da su u predstavljanju islama Bosni i Hercegovini i vice versa. 4 Umro 1650 (1060.svojom hrabrošću i odlučnošću. i 1436. između ostalih. Tekija ima simahanu (prostor za obavljanje derviških obreda). sedamdeset do osamdeset sobica za siromahe. str 246). Totalno je izgorjela 1879. Šabanović smatra da nisu korektni i da je gore navedeni iz Sidžila sarajevskog kadije najbolji. položaj na kojem ostaje sve do 1439. Ova tekija se smatra jednom od najstarijih tekija u Sarajevu. -T  urnadedina tekija kod Čekrčine džamije i -G  azi Husrev-begov hanikah. Ne zna se kada je umro. učenicima. On u svojim stihovima spominje i enterijer objekta i podatak da je unutrašnjost tekije bila ukrašena levhama ispisanim ukazivalo na socijalni aspekt uloge tekije i ukupnog učenja islama koje su derviši izvorno u životu artikulirali. -J  edilerska tekija. a nakon što ju je posudio Kosti Hofmanu. str.5 godine .svojom solidarnošću i pomaganjem drugih.Gazilerska tekija. str. 5 Na obali rijeke Miljacke. Isa-beg Ishaković.). hidžretske) u Gazihusref-begovoj biblioteci. napisano je da je on sagradio Mevlevijsku tekiju (Mujezinović. godine. str. Sve je ovo utjecalo na brzo širenje islama u našim krajevima. kada ga zastupa na položaju zapovjednika Zapadnih strana. sin Ishak-bega Kraljevića sin kraljice-majke Katarije Kosača. kada je srušena i na tom prostoru podignuta stambena zgrada Čokadži vakufa u Bistriku. u kome vojvoda Isa-beg izdaje u Skoplju dokument u kome traži da. Prema zakladnici ove su zgrade služile kao konačište i tekija siromašnim muslimanima. kao vjernici . U haremu Careve džamije u Sarajevu. jednog ograđenog dvorišta i ostalog što je potrebno. kao humanisti svojom solidarnošću i pomaganjem drugih. izgubio joj se svaki trag. te godine ona nije ni obnovljena. Da je Isa begova zadužbina prvobitno bila musafirhana. Nalazila se na prostoru gdje je današnji Higijenski zavod. nalazi se jedan nedatiran nišan velikih dimenzija koji se u narodnoj tradiciji veže za Isabega (Mujezinović. na lijevoj obali Miljacke. Šejh ove tekije je učen čovjek. presudnu ulogu. 1974. godine. Postojala je sve do 1937. februara 1470. njen šadrvan. godine Sejfullah Iblizović a formirala se postupno. stoljeća postavljalo pitanje prihoda Isa-begova vakufa za mevlevijsku tekiju. 6 Prema popisu Islamske zajednice iz 1930. i kao vojnici . sagrađena oko 1500. kao humanisti . kao vjernici . odabrao da najprije podigne musafirhanu/zaviju/tekiju. kadirijskog reda. halvetijsko-nakšibendijskog reda. derviši imali. mevlevijskoj tekiji je posvetio oko 40 stihova u kojima opisuje zgradu tekije. 77. što je dokumenta. niti mjesto na kome je ukopan. putnicima namjernicima. Pjesnik Rešid efendija rodom iz Sarajeva u svojoj pjesmi o katastrofi Sarajeva koju je uzrokovao pohod Eugena Savojskog. godine. koja je kasnije nastala na ovom mjestu. godine mevlevijsku tekiju. usuđujemo se reći. Prvi se odnosi na mogućnost posjete Isa-bega Dubrovniku i datiran je sa 16. godine kada Ishak-beg postaje vojvoda Zapadnih strana. Posljednji put Isa-beg se u pisanim dokumentima spominje 8. mevlevijskoj ili nekoj drugoj. nakšibendijskog reda.

te 10.” Šejh je osoba koja posjeduje potpuno znanje i osobno iskustvo duhovnog putovanja. nego isključivo iskustveno. mora biti namjesnik – halifa (khalifah) šejhu’l-kamila (shaykh-i Kamil) sa potpunom. mora uživati ugled ljudi od znanja (‘ulama’). Morao bi biti u stanju razlikovati nijanse. 1. sohbet) kod derviša mora pobuditi želju za budućim svijetom (akhirat) i ljubavlju prema Gospodaru. neće biti problema. Oni nemaju pravih znakova na sebi. ne smije imati ni trun pohlepe ni želje za ovosvjetovnim stvarima i koristima. iskrenog roba na ovom putu. pa po naslijeđu i oni ga održavaju i žele postići (ustoličeno šejhovsko mjesto u tekiji i mihrabu). Ako u nekog vidiš ova tri znaka. 6. Oni se obuku u kisbet ehlullaha i uče neke risale iz tesavvufa. a da ti ne udovolji. da je i kod apsolutnog prvaka poslanika 9. na svoj način. šejh mora posjedovati znanje o vjeri naučeno iz knjiga. te su druženje s njim i hizmet njemu neprocjenjiva riznica. a uz sve to. 9. vidjet će se da ima po svemu hazreti Pejgamberovo ponašanje. te za svakog svog derviša imati način. 4. 8. znati i pratiti razvoj tih osobina i ponašanja kako u pozitivnom tako i u negativnom smjeru. smatraj se počašćenim da si mu na službi. Svemogućem i svemu što je On! stvorio. mora biti derviš. te osobnim prakticiranjem. on osobno i njegovi derviši moraju se pokoravati šeri’atu (shari’ah). Ima ljudi kojima je ostao neki dergah od njihovih predaka. tako da nećeš poželjeti da napustiš njegovo društvo. ali ti dobro slušaj. ono možda nikada neće ni dati ploda.“Mi smo šejhovi”. a i oni koji ih slijede su ćoravi. nego mu u svakom trenutku biti pri ruci i od pomoći. o brate. te – naročito važno – biti u stanju razlučiti šta čemu pripada. Napominjemo da kod i od šejhova ne treba tražiti čuda – keramete. ali nipošto samo knjiški. Samo onaj u kojemu su sjedinjene sve ove osobine jeste šejh. Budi mu sasvim pokoran i pred njim umrtvi sve svoje osjete. Oni izlaze među narod i kažu . jer ove dvije stvari uopće nemaju nikakve veze sa šejhlukom. jer će u protivnom nanijeti više štete nego koristi. jer je to put koji vodi kroz skriveno (gajb). momentalno će ti brige otpasti. DUHOVNI VODIČ I UČITELJ Ebu Ali ed-Dekkak je rekao: “Čovjek ne može slijediti sufijski put bez šejha. mora vladati. te 3.kjamila je teška ali i vrlo vrijedna stvar. donekle je tačno i objektivno ali ako budeš razmišljao i stvarno se predao Allahu. u pitanju objave. a da mu on dovu učini. Štaviše. Ovakvi su ćoravi. odnosno fina područja u kojima se dobre i loše osobine to jest postupci preklapaju. plan i preporuke za otklanjanje loših i stjecanje dobrih osobina. ili kroz skriveno skrivenoga (gajbu-l-gajb). Džibril. 3. njihove karakteristike (khawas) i njihove učinke (ta’thirat). Allah neće ostaviti tebe.s. Čini kako ti on kaže.” kaže Sejjid Šejh Mehmed BEHAR 95 37 .. Bojati se da se oba ne strovale. bio posrednik između njega i Uzvišenog Allaha. Mora biti svjestan. Šejhu’l-Ekber Ibn ‘Arabi u najkraćem – u samo tri tačke – rezimira karakteristike šejhu’l-kamila slijedećim riječima: 1. pa ćeš na osnovu toga spoznati da je prihvatanje šejha nužnost i da derviš bez toga ne može. 2. Ako stablo nikne samo.Edin Urjan Kukavica ŠEJH – PRVI MEĐU JEDNAKIMA. želi da ga u ruku poljubi. Možeš se upitati . 2) Riječi koje su mu kao biser. Naime. 2. ali i iz druženja sa ulema-i muhakkikin (‘ulama-i muhaqqiqin). Ako si pripreman i na riječi istinit. te dokaze o kešfu (kashf). a da ga niko ne zasadi. predaj mu se kao mejit gasalu. ne smije ostaviti svoga derviša bez kontrole i pomoći. pohvalne i prijekora vrijedne osobine (akhlaq-i razilah i akhlaq-i hamidah). Svijet upućuju i iršad čine. Budeš li ga iskreno tražio vidjet ćeš da ti je blizu i gotovo te za ruku drži. te imati intuitivno osjetilo o osjećaj za melekansko. odnoseći se prema svakome u skladu sa njihovim respektivnim mogućnostima. Ko ovako kaže. mora biti ispravan i pobožan. a i neznaju šta je to iršad. 3) Ko god mu ode na razgovor. nego nisi se pripremio i ne postoji želja u tebi da ga pronađeš. 5. “Može li se muršid-i kjamil naći u ovom vremenu? Znati naći muršidi . a. mora imati din poslanika. 7. Mora poznavati zamke i pokvarenosti nefsa (nafs) i šejtana. a ja ću ti kazati tri glavna znaka za raspoznavanje:1) U vrijeme kada mu pristupiš. sve njegove zapovijedi izvršavaj. Stoga je neophodno da šejhu’l-tarikat bude kvalificiran u domenu tarikata i tesavvufa. Ko bude imao ova tri znaka pri sebi. te se tako pokazuju kao zreli arifi. naime uvidu u nevodljivo. druženje s njim (suhbat. Dvojica slijepaca ne mogu ići na put. ispravnom i neprekinutom silsilom (silsilah).“kako ću ga prepoznati kad na sebi nema nikakvih znakova?” On ima na sebi znakove. U protivnom ne reci “nema muršida”. Još nešto vrlo važno. njegovi plodovi se ne mogu koristiti. naime određeno vrijeme provesti u hizmetu šejhu. mora neprestalno biti u zikru i ibadetu. upravljati i kontrolirati poput sultana. bez predomišljanja i zastajkivanja budi mu teslim. makar i izlistalo. a umanjivati ljubav prema ovom svijetu i njegovim primamljivostima. oboljenja duše mora dijagnosticirati i liječiti poput liječnika. pojavit će ti se ljubav za razgovor. i svaka njegova riječ će u tebi povećati ljubav prema njemu. Vidi. hizmet mu čini.

Šejh Muhjiddin Ibn ‘Arabi. halaka reis. petnaesti potomak kaderijskog pira. Derviš treba imati samo jednog šejha. poglavlju Mekkanskih otkrovenja.). niti da žena ima dva muža. kaže: “Znaj da dervišu nije dopušteno uzimati više od jednog šejha.” Tekijska hijerarhija podrazumijeva još nekoliko funkcija razvrstanih po vertikalnoj i horizontalnoj osi. 38 BEHAR 95 .Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Nuri Šemsuddin Nakšibendi (k. već se sa njim sastaje samo radi bereketa. a nikako dva (ili više). jer će mu to biti od veće pomoći u tarikatu.) u prijevodu šejh Fejzullah-efendije Hadžibajrića i po zapisu šejh Omera Bukurevića. u tom slučaju mu nema zapreke da se (pored svoga) sastaje sa bilo kojim drugim šejhom. tako nije dato ni da derviš ima dva šejha. Ovo važi za derviša koji se veže za šejha sa namjerom da slijedi tarikat. mejdan nakib.. pri čemu prvoj pripadaju vekili i rehberi. u 181. Mi još nismo vidjeli da je imao uspjeha derviš koji je (istovremeno) imao dva šej- ha.s. I kao što nije dato da u svijetu postoje dva Boga niti da osoba zadužena vjerskim zaduženjima slijedi dvojicu poslanika.s. a horizontalnoj kahvedži-baša. hazreti Abadu’l-Kadira Gejlanija (k.. jer je sufijski put zasnovan na čistoj jednoći (tevhidu). a ako se ne veže za njega.

STOMAKA. to i čini. 1. 910. Uzvišeni.ja (p. Ista načela. Rečeno je da je dobro izvanjsko ponašanje znak dobroga unutarnjeg ponašanja. (Postoje pravila za svako vrijeme. Ako te pitaju: Koje su tri stvari koje bi trebalo slušati i čuti? Reci: 1. Sabziw9 arı . održavanjem ogledala svoga srca čistim i blistavim politurom neprekidnog sjećanja i spominjanja Boga. On me je podučio dobro./1504. Ako te pitaju: Koje su četiri stvari koje oko treba vidjeti? Reci: 1. škrtosti.  Ne bi trebalo gledati u vanjštinu ljudsku izvan dopuštenih ograničenja. srce je riznica uma. Ako te pitaju: Koliko je pravila uha? Reci: Dva. diveći im se kao čudima Allahovog stvaranja. njihovo pročišćavanje. Najprije otvarati ga samo zarad pogledanja na četiri stvari. (Kićeno ponašanje je izvanjska i unutarnja otmjenost. Isto tako. ako neko. podučio me ponašanju. STIDNIH DIJELOVA I STOPALA Ako te pitaju: Na koji način se čuva srce? Reci: Sprječavanjem njegovoga lutanja i prekoračenja. Dobro ponašanje proizvod je poštovanja. (Plemenitost je u milostivosti i ponašanju. uglađenost). M  ora ih otvoriti prema moralnim podukama kako bi se njima okoristio. taštini. 4. O (U VEZI SA) PRAVILIMA PONAŠANJA KOJA LJUDI PUTA NAMEĆU SAMI SEBI. ČUVANJE SRCA I SEDAM ‘ČLANOVA’ – OČIJU. Ali. Suština je proizvod srca. To znači čistiti ovo molitvište metlom očišćenja kako bi mogao pogledati i vidjeti Njegova upojavljenja u svoj njihovoj ljepoti. 4. Mawl9 an9 a Kam9 al al-Dı .qat al-haqı . M  ora ih otvoriti kako bi porazmislio o nebeskim i zemaljskim domenima.2 U protivnom. to je otrovna strijela u srce ispaljena rukom Šejtanovom. prefinjenost.qah (Bašča Istine) piše da je društveno ponašanje i odnosi rezultat pravila ispravnoga ponašanja. U svakome atomu svijeta jasan je dokaz i znak Božijega Jedinstva. a inteligencija je riznica unutarnje promišljenosti. samo ako se prouče okom dubokog promišljanja. derviši kažu. RUKU. Uzvišeni.). Trebalo bi ih čuvati od tri stvari. onda u tome nema ništa pogrešno. 2. i drugo.. muškog dostojanstva. 3. 3. jer nema teže niti gore grješke od posmatranja grješaka drugih.) Prenosi se da je Ima 9m Ja’far rekao. ili ako je draže pravila. biti (safwat). licemjerju.) Prema tome. inteligencije.  Mora ih otvoriti kako bi posvjedočio čudesima Božijega stvaranja i čudima Njegovih bezgraničnih izuma. jer Allah. nemaru. vrijede i za svakog derviša koji se iskreno posveti traganju za vlastitim duhovnim napretkom i potpunošću. 24:44). pohlepi i tome sličnim stvarima.  Ne bi se smjelo uočavati pogrješke drugih. UŠIJU. N  e bi se smjelo s prijezirom gledati na ostale muslimane. U tome je doista pouka za pronicljive! (3:13. ko god se pridržava pravila ponašanja doseže razinu junačkog. Autor djela Hadı . Ako te pitaju: Koje su to četiri stvari pred kojima oči treba zatvarati? Reci: 1. zatvarati ga pred četiri stvari. pravila za svaku situaciju i pravila za svako mjesto.1 Plemeniti Poslanik je rekao. T  rebalo bi zatvarati oči pred lijepih likova s pohotom. Predaje Plemenitog Poslanika i njegovoga potomstva 3. jedno je od najznačajnijih svjedočanstava uvjeta Duhovnog viteštva u Iranu kasnog Srednjeg vijeka. jer svako na pragu Vječnoga lišen je i mogućnosti propasti. a gdje ne. Riječi Božije 2.n Husayn W9 a’iz K9 ashifı . Ako te pitaju: Koje su to tri stvari od kojih bi trebalo čuvati uši? Reci: BEHAR 95 39 . Unutarnja promišljenost riznica je duhovne spoznaje. niti bi trebalo omalovažavati bilo koga. kaže. M  ora ih otvoriti kako bi vidio put kojim gazi kako bi znao gdje spustiti svoju nogu. uobraženosti. R  iječi duhovnih vodiča i mudrih ljudi kako bi sakupio i nakupio opskrbu za budući svijet i vječni blagoslov. to jest. a duhovna spoznaja je jedna od božanskih tajni. a poštovanje je proizvod suštine. (Allah. čistoga srca. 2. kaže. JEZIKA. Trebalo bi ih otvarati za tri stvari 2.) rekao je ‘Al. Ako te pitaju: Koliko je pravila ponašanja oka? Reci: Dva. jer Allah. Stoga ćemo ova bezvremena pravila lijepog ponašanja ovdje donijeti u cjelini. Zašto ne pogledaju u carstvo nebesa i Zemlje… (7:185).Edin Urjan Kukavica DUHOVNO VITEŠTVO Djelo Futu 9wwat-na 9mah-yi sulta 9nı . ne u porijeklu i srodstvu. a oni se začinju u zavisti. Uzvišeni.-1505. O (U VEZI SA) PRAVILIMA PONAŠANJA LJUDI PUTA (TARIKATA) Znaj da su učeni ljudi rekli da je ukupnost (njihovoga) popravka njihovo pravilo ponašanja. Ko god dosegne bilo što postiže to samo ispravnim ponašanjem.

Laži. S  jećanje i spominjanje Boga. Ne bi smjela povrijediti nikoga 3. jer vjera i napredak u ovome svijetu jesu preko njih 5. Š  ale pričati. Ako te pitaju: Koje je pravilo za stidne dijelove? Reci: Da se čuvaju od nedopuštenog. poput kockarnica i gostionica 3. osobite. T  rebale bi ispravljati grijehe. neprijateljstva i traženje pogrješaka kod drugih jer to podstiče Šejtana 5. neprestano se sjećati smrti i pripremati opskrbu za putovanje na budući svijet. Psovanje sluga i potčinjenih. jer to je osobina licemjera 3. jer lažljivac je neprijatelj Božiji 2.  Ni u čemu ne prelaziti granice dopuštenoga. Ako te pitaju: Koja su tri mjesta na koja bi noge trebale ići? Reci: 1. Ako te pitaju: Koja su to tri mjesta koja bi noge trebale izbjegavati? Reci: 1. Ako te pitaju: Koje je pravilo za stomak? Reci: Da se drži čistim od nedopuštenih i sumnjivih stvari. Z  avjere. Trebale bi žuriti obaviti posjete mezarjima i ljudima 3. izrugivati se i podsmjehivati se. Ne bi se trebala laćati zabranjenih stvari 4. koje glača i čisti srca 3. R  iječi Poslanika. Trebala bi pisati samo stvari koje jezik smije izgovoriti. osim kada je neophodno 2. obespravljeni dobili zadovoljštinu. lakrdijati. K  levete i lažne optužbe. To znači. Prvo. i stvari tome slične. jer i za slušatelja takvih riječi rečeno je da je saučesnik u pakosti i šteti. posjećivati bolesne. Mjesta koja ne priliče. jer to su dokazi taštine i pobune 6. K  ršenje obećanja. da se ne bi učinilo ništa neprilično i neprikladno. O (U VEZI SA) PRAVILIMA PONAŠANJA DERVIŠA – ČUVARA TEKIJE Znaj da je svaka tekija (takı . Stoga. ‘Pojačajte 40 BEHAR 95 . jer rekao je Poslanik. a ugnjeteni se okoristili. da izbjegavaju tri mjesta. Imama i vjerskih učenjaka koji upućuju ljude 4. lažne optužbe i ogovaranje muslimana. ‘Umri prije smrti. Besmislice.  Kuće zlih vladara i onih koji žive na nedopušten način.yah) okupljalište putnika i susjeda. derviš mora posjedovati određene. Ako te pitaju: Koja su pravila ponašanja za jezik? Reci: Govoriti o šest stvari i šutjeti o osam stvari. Džamije i blagoslovljena mjesta 2. jer to je djelo tiranina 7. Ako te pitaju: Kojih je to šest stvari o kojima bi trebalo govoriti? Reci: 1. više osobine kako njegovo skrbništvo ne bi postalo upitno. jer to uzrokuje mnogo tuge. U  čenje Kur’ana koji je Riječ Božija i utočište od prokletog Šejtana 2. oslobađati od tiranije. Obmanjujuće i nevjerničke rasprave 2. S  amohvale i samoveličanja. P  roklinjanje i moljenje za zlo drugima. nečist govor i beskoristan razgovor 3. Ako (te kao) derviša pitaju. K  levete. Njena zarada mora biti halal 2. Mjesto je. da idu na tri mjesta. P  ovremeno reći ono što se u srcu taji 6. Ako te pitaju: Koja su pravila ponašanja za noge? Reci: Dva su. Kakvo je to mjesto na kojem se nalaziš? Treba odgovoriti. jer to oduzima sjaj srcu i duši 8. V  jerske zakone i pravila. jer to su djela raskalašnih 4. Ako te pitaju: Kojih je osam stvari koje jezik ne bi trebao izgovoriti? Reci: 1. 1.’ Ako te pitaju: Šta to znači? Reci: Biti spreman na vratima smrti i ne biti siguran ni (da ćeš udahnuti slijedeći) dah.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini 1. Ne bi trebala iznevjeriti niti pronevjeriti povjerene stvari 5. Ako te pitaju: Koliko ima pravila ponašanja ruku? Reci: Pet. drugo.  Govoriti kako bi zli vladar bio zbačen s vlasti.

1. Učiniti sedždu u znak zahvalnosti 7. Ako te pitaju: Šta znače slova (harf) tekije (takı . mora reći. prag mora prekoračiti najprije desnom nogom. tekijedar mora biti velikodušan. Po ulasku u tekiju siromaha. Ako te pitaju: Šta je svjetlost tekije? Reci: Lampa. treće. Ako te pitaju: Koliko je osnovnih stvari pri ulasku u tekiju? Reci: Osam. tri puta. mnogo) 8. Biti veseo i nasmiješen 4. sa Allahom i sa ljudima Allahovog Poslanika. često se sjećaj smrti koja uništava zemaljska zadovoljstva i u tvome srcu hladi ljubav prema svijetu. ‘U Ime Allaha. Ako te pitaju: Koji je razlog tvoga dolaska? Reci: Potreba. ‘Slava Allahu! Hvala Allahu!Nema božanstva osim Allaha. Učiniti sedždu skrušeno i pokorno 3.  Trebao bi pitati gdje može i na pokazanom mjestu obaviti dva rekata dobrovoljnog namaza. trebao bi hvaliti Boga. Prikrivati mahane i manjkavosti drugova 12. šta god da je to. mora povesti računa o nekolicini stvari kako bi njeni stanovnici znali da je jedan od opasanih i da je hizmećar siromaha. Ako te pitaju: Šta su znaci posvećenosti i odanosti? Reci: Ne prilaziti duhovnom vodiču bez dara ili blagoslovljenog poklona (tabarruk). Sa prijateljima ljubazno govoriti 3. Ako te pitaju: Šta je plod tekije? Reci: vid pobožnih. mora biti pod abdestom. Govoriti o načelima i pravilima Puta 10. Pokazivati skromnost 2. Pitati za mjesto na koje će sjesti 6.). tekijedar mora biti iskren. BEHAR 95 41 . Sjesti i sjediti gdje god da mu se pokaže. to jest. a ja tražim gospodara tekije. N  e raspitivati se o poslovima putnika prije nego isteknu tri dana 6.  Pri ulasku trebalo bi izgovoriti dovu (dua). Ha 9 (H) je za suosjećajnost i druželjubivost (hawa 9daa 9rı . a ne biti mrzovoljan i sumoran prema dervišima 11. Ako te pitaju: Šta je kibla tekije? Reci: Srca. Učiniti dovu (dua) 5. ‘Selam neka je na vas. 1. Ako te pitaju: Šta to označava? Reci: To označava da je on zabo vrh strijele ozbiljnog traganja u sebe. O ljudi opasani i duhovni vitezovi. a nipošto nemaran. Padati na sedždu 5. Ako te pitaju: Šta je svrha tekije? Reci: Hizmet siromasima. V  elikodušno opraštati i prikrivati makar i stotinu loših djela koje putnik učini u tri dana 7. O (U VEZI SA) PRAVILIMA PONAŠANJA PRI ULASKU U TEKIJU Znaj da gdje god da se derviš nađe. Ako te pitaju: Šta tražiš? Reci: Ljubaznost i istinoljubivost. Ako te pitaju: Šta je čast tekije? Reci: Čistoća i čistota. nego s iskrenošću i čistotom. odmah se treba raspitati kod stanovnika toga mjesta i uputiti se prema mjestu na kojem se skupljaju derviši i njemu sličnih duhovni tragatelji. i neka je Allahova milost i blagoslov na vas’ 2. to jest. čuvar tekije mora podržavati derviše i putnike. Ako to nije moguće. to jest.’ Ako te pitaju: Koliko je preporučenih stvari i djela pri ulasku u tekiju? Reci: Dvije. Ne prigovarati kad oni leđa okrenu (odu). Ako te pitaju: Ulaziš li u tekiju najprije nogom ili glavom? Reci: Ja u tekiju ulazim i bez glave i bez nogu. Pitati za cijenu (svoga boravka) 8. O Najmilostiviji Milosniče!’ 2. Rukovati se sa skupom 4. Uzvišenom. Allah je Najveći! Nema snage i nema moći osim (sa Allahovom) Allahove!’ Ako te pitaju: Kako se pokazuje poštovanje pri ulasku u tekiju? Reci: Ako ima bilo kakvu oštricu (vrh strijele) u svojim stvarima. B  iti ljubazan i društven. ‘O Allahu! Oprosti mi moje grijehe i pokrij moje nedostatke i otvori kapije Tvoje milosti meni. to jest. treba je usmjeriti prema sebi a ne prema tekiji. B  iti pažljiv prema putnicima srcem i dušom. jer (malo je Bogu. Y. prvo. Ako te pitaju: Koliko je pravila o ulasku u tekiju? Reci: Tri. K. H)? Reci: T (Ta 9) je za povjerenje (tawakkul).yah = T. to jest. Ako te pitaju: Šta su vrata tekije? Reci: Ulazak u potrebu. Ka 9f (K) je za darežljivost (karam). Ako te pitaju: Koje je počasno mjesto u tekiji? Reci: Onoga (svakoga) ko ispravno sjedi. Ya 9 (Y) je za iskrenost (yakrangı . 1. na slijedeći način. I  znositi sve što može na prostirku za jelo tri dana. Ako te pitaju: Da li je tekija našla tebe ili si ti našao tekiju? Reci: Tekija je našla mena. voljeti siromahe srcem i dušom da bi bio spreman za službu.  Nazvati selam ovim riječima. Ako te pitaju: Šta je srce tekije? Reci: prostirka na kojoj se jede. i ne ograničavati im ništa 9. drugo. tekijedar mora biti pouzdan.Edin Urjan Kukavica podsjećanje na rušitelja i uništitelja zadovoljstava’. Ako te pitaju: Šta je neophodno pri ulasku u tekiju? Reci: Pokazati znake posvećenosti i odanosti. Ako te pitaju: Koliko je pravila kojih se derviš mora pridržavati? Reci: Dvanaest.).

‘Čast mjesta je s onim koji na njemu boravi’. Međutim. Mesti treba u smjeru od duhovnog vodiča. ni dolje. Mora uzeti metlu u ruke. a učenik na drugi. 2. ‘O Davu 9de. Ako ne sjedi na postekiji.’ (3:37). kad god ju je Zekerija posjećivao. 4. 3. ako vidiš nekoga da traži Mene. kako smo ranije opisali. 1. 3. Međutim. Trebaju skrušeno sjediti na svojim koljenima. nipošto metlom. U vezi s tim Allah. 1. O (U VEZI SA) PRAVILIMA PONAŠANJA HIZMEĆARA Znaj da je biti hizmećar derviša počašćen položaj. četiri su znak lijepoga ponašanja. Treba sačekati dok tlo upije vodu. 3. 2. Ne smije stajati na pometenu površinu. budi njegov hizmećar’. je slao Džebraila da joj hizmeti. sjediti dostojanstveno. Ako te pitaju: Koja su četiri znaka poštovanja? Reci: 1. Ako te pitaju: Zašto sjediš? Reci: Da bih vidio. drugo. četiri su znak poštovanja. 3. onda mora voditi računa o četiri pravila. ‘Napravite mjesta na mjestima za sjedenje!’ vi napravite…’ (58:11). Puta da počne sa metenjem 3. Ne bi trebali ustajati i sjedati prečesto. a ne on od mjesta. Ako te pitaju: Koje su to četiri stvari? Reci: prvo. Hizmećareva je dužnost činiti sve što se od njega traži iskreno i u čistoti kao djelo vjere i istinoljubivosti. Mora reći. M  jesta na kojima sjede derviši mora čistiti rukama. Džebrail mu je hizmetio. Ne smije razbacivati pometenu nečistoću. ‘O vjernici. 42 BEHAR 95 . a tri su sunnet Allahovog Poslanika. Pranje odjeće 4. ‘O Merjem. Ako neki siromah hizmeti grupu derviša zabavljenih djelima Božijim. Ako te pitaju: Koliko je pravila metenja? Reci: Dvadeset. Ako te pitaju: Šta je dokaz za to? Reci: Navode se tri razloga. Allah. Ne bi trebao naglo pogledati ni lijevo ni desno.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Ako te pitaju: Koliko je obaveznih stvari o kojima u tekiji moraš voditi računa? Reci: Četiri. Vodom treba poprskati pod.  Ne bi se trebali vrijeđati zbog dodijeljenog mjesta za sjedenje. kaže. ustati radi hizmeta. ni lijevo. je nekome odredio da čini hizmet i poštuj svakoga ko hizmet čini pobožnoj osobi. Ne bi se trebali udruživati u skupine. 8.  Džebrail je hizmetio porodicu Poslanikovu uključujući i njihanje kolijevke Ima 9ma Husejna. 5. Mora biti tih metući. 4. jedno je obavezno. 2. Ne trebaju podizati svoje glave osim ako im se obrati. Pitao je. on ima četiri osnovna zadatka. Ako te pitaju: Šta ustajanje i sjedanje označava? Reci: Oni označavaju da najprije ustaješ radi hizmeta. kraj nje je viđao svježe ubrano voće. duhovni vodič sjedi na jedan način. će mu osigurati nagradu jednaku njihovim nagradama. ući s poštovanjem. Neki su rekli da je njegova nagrada ravna njihovome udjelu. Treba sjediti na koljenima.  Vodu mora poprskati tako da ne poprska odjeću derviša. Prenosi se da je Poslanik rekao. Oni trebaju sjediti gdje god im se kaže. Allah. da bi potom mogao sjesti s poštovanjem. Uzvišeni. ne smije okretati leđa dervišima. 2. Metenje 2. a ona bi odgovarala. ni gomilati. 4. Ako je u skupu neko vrlo lijep. 1. ‘Od Allaha je… Doista. 4. Mora biti obredno čist.  Treba sjediti licem okrenut prema kibli. Kuhanje 3. rekao Davu 9du. Pranje tanjira i sudova. Ako te pitaju: Koja su četiri osnovna pravila? Reci: 1. ni desno. Mesti se mora isključivo prema sebi. odakle ti ovo?’ (3:37). a četiri su zahtjeva.  Kada se majka Isaova u Jeruzalemu povukla u osamu i obukla isposničku odjeću. Ako te pitaju: Koja su četiri osnovna pravila? Reci: 1. Metući. 6. ‘Najbolji od skupine lice okreću prema kibli!’ 2. Licem mora potrati pod u znak poniznosti. treće. Čovjek treba biti takav da mjesto s njim stekle počast. Uzvišeni. O (U VEZI SA) PRAVILIMA SJEDENJA Znaj da su ovo pravila lijepog ponašanja pri sjedenju o kojima treba voditi računa. 4. Uzvišeni. govoriti mudro. četvrto. 1. U Psalmima (Zeburu) zapisano je da je Allah. ‘S Imenoma Allaha!’ 3. jer je Poslanik rekao. Ako te pitaju: Gdje ti sjediš? Reci: Na podu ibadeta i na ćilimu hizmeta. Četiri su osnovna pravila. kao što to čini u namazu. Ne bi trebao napuštati skup osim u prijekoj potrebi. Uzvišeni. kada vam se kaže. Ako te pitaju: Kojih četiri su znak lijepoga ponašanja? Reci: 1.  Kada je Adem došao na ovaj svijet. Iz ovoga uvoda očevidno je da hizmet nosi dobru sreću. jer rekli su veliki. Ako te pitaju: Koliko je pravila sjedenja za posvećenike Puta? Reci: Osam. 2. Ne trebaju gledati ni gore. Mora tražiti dopuštenja od duhovnoga vodiča i braće 2. Uzvišeni. 5. četiri su temeljna. Ne smije se dopustiti da metla poskakuje. ne bi trebali buljiti u nj. Ako te pitaju: Od koga potječe hizmet? Reci: Od Džebraila. Allah. 3. 4. Ako te pitaju: koliko je pravila sjedenja za duhovnog vodiča? Reci: Ako sjedi na postekiji. Spomenuto je u Kur’anu Časnom da. ‘Hizmećar je pod Allahovom zaštitom dokle god je on u službi vjernika’. 7. Allah opskrbljuje koga hoće bez računa ikakva. Pri izvršenju svakoga od ovih zadataka mora slijediti određena pravila.

Ako te pitaju: Koliko je pravila za pranje odjeće? Reci: Sedam. a9da9b). M  oraju se prati čistom vodom. s njima se može družiti u porodici ili rodbini i u socijalnom smislu zaštićenom vezama rodbinstva. O  djeća se mora raširiti radi sušenja. mora se postaviti kuharev pomoćnik. K  ao hizmećara. Ako te pitaju: Šta metla govori zemlji? Reci: Kaže. a četiri su obavezne stvari. 1. socijalne vještine’. K  ada završi svoj posao trebao bi ući i izgovoriti ‘prosjačko veličanje’. 3. Wehr. Mora se prati rukama kako se ne bi oštetila. mn. Odjeća mora biti oprana do čistog. S  agorjelo se mora iznijeti iz ložišta kako bi bilo više prostora za gorivo. Za muškarca. P  osuđe se mora prati unutar neke posude kako se pod ne bi pokvasio. vaspitanje. ako je moguće. 8. Š  ta god da se kuha pribor kojim se jelo dodiruje mora biti čist. 5. 4. 6. 5. odnosno poslužitelja grupe. 7.  Posude i čaše moraju biti čiste i slobodne od nečistoća. 2. 1. 3. dok prva rečenica glasi u jednini. 4. 4. U kontekstu ovoga djela. N  e smije se staviti puno drveta u vatru dok se plamen ne rasplamsa. inače će se vatra ugasiti. 2. to je njegova majka. N  e bi trebao izbjegavati mesti mjesta izvan dohvata pogleda. 4. ne smije biti muljava i prljava. P  rije nego počne sa poslom. to jest. trebao bi otići na svoje mjesto i obaviti dva rekata dobovoljnog namaza Puta. Ako te pitaju: Šta je stopa metle? Reci: Čistota. ‘Budi postojana da bi bila čista’. Mora se početi ‘S Imenom Allahovim’. 2. Metlu treba držati u desnoj ruci. Ako te pitaju: Koliko je uvjeta za paljenje vatre? Reci: Osam. Mora znati kuhati. Ne smije pljuvati u kuhinji. N  akon toga. a so se mora dodavati tri puta. Ako te pitaju: Koje su to četiri vjerske obaveze? Reci: 9l) način. Bilješke: Pravila ponašanja (adab. posuđe i pribor treba posušiti krpom. Opće značenje pojma sadržano je u ‘lijepim osobinama’. voda se treba i zagrijati. 2. tri su dio Poslanikovog sunneta. posuđe treba odložiti na čisto mjesto. 3 ‘prosjačko veličanje’. Četiri su vjerske obaveze. treba je zakrpiti ili zašiti. N  osi i usta treba prekriti nekom tkaninom dok mijesi tijesto ili razvlači jufku. Pojam je dovoljno širok da obuhvati i humanitarne znanosti i literaturu. kuharu ruke moraju biti čiste. sa drugim ženama (sa kojima je brak dopušten) mora biti kud-i-kamo oprezniji da ga njegovo ponašanje ne bi odvelo u pokvarenost i porok. U naslovu se pojam koristi u množini. Ako te pitaju: Šta je glava metle? Reci: Istina. Kuhinja mora biti čista od svake prljavštine i prašine. ‘manirima’ i lijepom ponašanju’. 4. Ako te pitaju: Koliko je pravila pranja posuđa i čaša? Reci: Četiri. Odnosi se na formalni aspekt ponašanja. žene njegove braće… Budući da je brak zabranjen. i to na čistom mjestu. 3. A  ko odjeća koja pripada nekom dervišu tokom pranja bude poderana. Mora pripremiti još drva prije nego prva vatra zgasne. 2. sestra. pet je pravila lijepog ponašanja. 3. sestra njegove žene dok je još uvijek u braku. osobito onako kako to preporučuju neki derviški tarikati. Ako te pitaju: Šta ruka govori metli? Reci: Kaže. ‘izvan dopuštenih ograničenja’ jesu osobe suprotnoga spola sa kojima brak nije moguć. u svome vrijednom djelu Arabic-English Dictionary. H  rana mora biti čista od svih obredno nedopuštenih i zabranjenih stvari. 2. 3. N  e treba pretjerivati u upotrebi sapuna jer je to razbacivanje. Posude se ne smiju ostaviti nepokrivene. 1. Nakon pranja. 2 ‘…izvan dopuštenih ograničenja’ (na 9 mahram). 3. P  ri kuhanju se ne smije varati. U islamskom vjerozakonu. 3. Početi se mora ‘S Imenom Božijim’. Posude i čaše ne smiju se ostaviti bez nadzora. kćerka. Z  a posude se mora koristiti čista voda. Nakon pranja.3 4. dobar odgoj.  Hrana mora biti pripremljena na dopušten (hala 2. navodi. prosjak viče ‘Allahu akbar!’ (Allah je Velik!) 1 BEHAR 95 43 . 3. K  ada se osuši. 7. Ako te pitaju: Koliko je pravila kuhanja? Reci: Šesnaest. 6. Ne smije dopustiti da se previše pepela nagomila. niti smije sa hranom učiniti bilo šta što će proći nekažnjeno od starijih. 1. 4. 2. Ako te pitaju: Kojih je pet pravila lijepog ponašanja? Reci: 1. uz pristanak i uz poštivanje savjeta starijih. ‘Ko god ima dostojanstven lik drži se bliže ruci. Ako te pitaju: Koja tri pravila pripadaju Poslanikovom sunnetu? Reci: 1. obično znači našto kao ‘pravila ponašanja i lijepog odgoja i vaspitanja. U  drvcima za potpalu mora se napraviti šupljina. ‘kultura. Međutim. O  djeći starijih mora se dati prednost nad odjećom mlađih kako bi se do kraja ispunilo pravilo poštovanja.Edin Urjan Kukavica Ako te pitaju: Koja su četiri zahtjeva? Reci: 1. M  ora povesti računa da nečistoća i pepeo ne padnu u posude i čaše. Ako je potrebno. Ako te pitaju: Koje su to četiri obavezne stvari? Reci: 1. Š  ta god se kuha mora se kuhati sa uputstvima. 5.’ Ako te pitaju: Šta je tajna metenja? Reci: Čišćenje odaje srca od prašine privrženosti i nečistoće višeboštva i sumnje (nevjerice). odjeća se mora složiti i odnijeti njenim vlasnicima. Moraju se oprati ruke.

do arhiva. Džemala Čehajića. za koje više niko ne zna. Bosna i Hercegovina imala je. tradicijsko i svako drugo naslijeđe. čudesnim putovanjima u Mekku i iz Mekke. vojne stratege i ratnike/junake čiji se podvizi mogu porediti sa bilo kojim znakovito poznatijim. Ovim potonjim posvetit ćemo veliki dio teksta koji slijedi. da ne kažemo jedva postojeća. uveliko je opterećena predrasudama i političkim utjecajima režima koji su hujali prostorima Bosne i Hercegovine. da se zadržimo samo na periodu osmanske vladavine. te nekih drugih – na narodnu predaju sa svim njenim mahanama.. Minke Memije i Lamije Hadžiosmanović. preko 400 tarihskih pjesnika – vjerovatno najteže pjesničke discipline. pjesnici Dopustit ćemo sebi slobodu pa ustvrditi da se brzina kojom ljudi – Bošnjaci naročito – zaboravljaju i zanemaruju svoje civilizacijsko. ali prije svih ljudi koji su znali i pamtili.. od džamija i tekija. ako se izuzme nekolicina radova Hazima Šabanovića. ali i to ćemo odgoditi za kasnije. historijsko. zlonamjernim i pakosnim tumačenjem i izvrtanjem činjenica. .Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Evlije. biografe i kroničare. Ovdje se nećemo baviti fenomenologijom ‘narodne predaje’. redovna. mufesire.. palim junacima koji su odbijali tijelom dotaći zemlju dok ne dođu do svoga odabranog mjesta. ogroman broj divanskih pjesnika. znamenite političare koji su vladali carstvima i sultanatima koji su se protezali preko polovine poznatog svijeta. Ostavit ćemo to za neku drugu priliku. koliko u njoj ima istine. U jednom (prvom) dijelu ovoga teksta bavit ćemo se predajom u mjeri koliko Ah minel ašk 44 BEHAR 95 . Nesporna i neosporiva činjenica jeste da se iste priče o kerametima. a koliko mašte ‘narodnog pripovjedača’.. Tome su umnogome doprinijela periodična. Stoga je dokumentarna građa na koju se moguće osloniti pri istraživanju čak i onih ličnosti koje historija pamti po većini njihovih osobenosti. začudnim junačkim podvizima na još začudnijim udaljenostima. sufije. s druge strane. biblioteka i institucija koje kao osnovni zadatak imaju sakupljanje i čuvanje historijske građe. iznimno ograničena. Većina istražitelja prinuđena je osloniti se – gotovo isključivo. Radije bismo se bavili fenomenologijom zaborava kod Bošnjaka. ratnici. graditelje.. može samo opisno označiti pojmom zastrašujuće. značajne prozne pisce. sistemska i sistematska zatiranja svih tragova materijalne kulture bosanskih muslimana. znanstvenike. i povrh svih duhovne velikane (koji su sve navedeno bili u jednoj ličnosti). Dostupna građa. osobito ona nastajala pod pritiskom politike. sujetama i ljubomorama ljudi.

kaže šejh Fejzulah Hadžibajrić. zasigurno najveći keramet je.v. Bogu robovati. laž. svejednako poričući keramete evlija – naročito odabranih i pobožnih ljudi. Uzvišenog. svoje loše osobine. nekoliko pojmovnih napomena. osobe koja se dosljedno pridržava određenog Vjerozakona (slijedi keramet sljedbenika i pripadnika ummeta Allahovog Poslanika Muhammeda (s.” BEHAR 95 45 .a. po definiciji “nešto što izlazi izvan okvira uobičajenoga. Bogu dragome neposlušnika. svrha joj je poziv dobru i sreći. zasigurno najveći keramet je.  jeste kao osobita milost Svemogućeg Gospodara iskrenom i predanom robu i često se manifestira određenim ‘nadnaravnim’ sposobnostima. Nadalje. Kur’an napose. “Keramet (je) počast koju dobiju neki Božiji prijatelji (evlije) kao dokaz ljudima. predstavljaju osobitu mudžizu respektivno Allahovog Poslanika Muhammeda (s.” Kako smo pojam keramet. po definiciji “nešto što izlazi izvan okvira uobičajenoga. već stvarni čin kao dar od Allaha. te – obični smrtnik. za što postoje brojne potvrde u Kur’anu i sunnetu. Definirajući keramet. otkrovenjima. bogougodnik. a ponovo podsjećajući se predaje koja se prenosi od Allahovog Poslanika Muhammeda da će Allah. kroz vatru i kroz zrak (tajji zeman. po svojoj vidovitosti. laž. pa ga uzvišeni Allah uputi na pravi put. a oboje su. prema riječima Bajezida Bistamija “. razlika između mudžize i kerameta je i u tome što je poslanik obavezan pokazati mu’džizu zbog svoga poziva u slučaju da bi mu njegov narod povjerovao. a zove se keramet. Keramet je svojevrstan odraz poslaničkih mudžiza u liku i djelu dobre. utjecajima i mogućnostima (kod Allahovih poslanika ova ‘osobina’ naziva se mudžizom). prihvatajući istinitost mudžiza mnogi smatraju nužnim negiranje mogućnosti vanrednih sposobnosti kod drugih ljudi koji nisu Božiji vjesnici. wali)”. te potvrđivanje istinitosti onoga koji tvrdi da je Božiji poslanik (u slučaju mudžize).) samo je Često korišteni i zloupotrebljavani pojam keramet.. Uzvišenog.. svrha joj je poziv dobru i sreći. te mnoštvom pozitivnih učinaka koje tradicija ima na svijest jednog naroda o samom sebi. a nestalo je laži. kroz vatru i kroz zrak (tajji zeman. svoje loše osobine. blijedi odsjaj teško nabrojivog mnoštva njegovih mudžiza. “(jesu) prijatelji Allaha. Bogu robovati. dobri čovjek. utjecajima i mogućnostima (kod Allahovih poslanika ova ‘osobina’ naziva se mudžizom). Iz mrtvila su proživljavali Abdul Kadir Gejlani (mačku). a oboje su. poslanstva.). Ovaj počne klanjati i istinski.v. čini nam se Definirajući keramet. tajji mekan). odnosno obavezan ga je prikrivati do otsutnog trenutka.” EVLIJE (DOBRI) – MEZARI I TURBETA “Evlije (awliya. šejh Fejzulah Hadžibajrić kaže. Iz mrtvila su proživljavali Abdul Kadir Gejlani (mačku). te svojim postojanjem ustvari uvijek iznova potvrđuje istinitost postojanja Boga. sposobnost prolaženja preko vode. sposobnost prolaženja preko vode. Najkonkretniji primjeri su poznavanje tajnih misli (havatir) i tajnovitih stvari (mugajjebat).) i drugih Božijih poslanika. iskreno. ali – Božiji odabranik (u slučaju kerameta)” u skladu sa Kur’anskim ajetom: I reci: ‘Došla je istina.” No. odabranici među običnim ljudima – vjernicima. Najkonkretniji primjeri su poznavanje tajnih misli (havatir) i tajnovitih stvari (mugajjebat). Tada primjetiš kako je pokazao najveći keramet – uspio je svoje loše ponašanje. iskreno. nasuprot evliji koji nije dužan pokazivati keramet. te – obični smrtnik. čije eventualno vidljivo čudo nema veze ni sa kakvim čarolijama. nestaje!’.a. Kako ta spoznaja istinitosti poslanstva u hijeropovijesti čovječanstva nikada nije bila dovoljna.” No. Nema većega kerameta od toga.  jeste kao osobita milost Svemogućeg Gospodara iskrenom i predanom robu i često se manifestira određenim ‘nadnaravnim’ sposobnostima. tradicije i naslijeđa. tajji mekan). Uzvišenog. šejh Fejzulah Hadžibajrić kaže.kada vidiš nevjernika. ali – Božiji odabranik (u slučaju kerameta)” u skladu sa Kur’anskim ajetom: I reci: ‘Došla je istina. Često korišteni i zloupotrebljavani pojam keramet. Nema većega kerameta od toga.Edin Urjan Kukavica se ona tiče tradicije i vice versa. odnosno sve Allahove objave (kitabi i suhufi). Tada primjetiš kako je pokazao najveći keramet – uspio je svoje loše ponašanje. Bogu dragome neposlušnika. ljudi počašćeni nadahnućem. je Svoje vjesnike i poslanike darovao vanrednim sposobnostima koje su im služile kao dokaz istinitosti plemenitoga cilja kojemu pozivaju. Osim toga. zaista. nestaje!’. Uzvišeni. a nestalo je laži. oprostiti svim ljudima osim izdajniku i samoubici. te Muhammedovog (s. zamijeniti za dobre. otkrovenjima.kada vidiš nevjernika... Božijih prijatelja – s jedne i vradžbine (sihire) s druge strane.a. zaista. Allah. obmani i vradžbini. Ovaj počne klanjati i istinski. jed. iskrene i pobožne. kao i negativnim – pogubnim učincima zaboravljanja i zanemarivanja vlastite prošlosti. Mulla Džami (kokoš) i Bajezid Bistami (mrava). zamijeniti za dobre.a. prema riječima Bajezida Bistamija “. hipnozom ili sugestijom. No. Uzvišeni.v. “Keramet (je) počast koju dobiju neki Božiji prijatelji (evlije) kao dokaz ljudima. pa ga uzvišeni Allah uputi na pravi put.a. prije svega. te potvrđivanje istinitosti onoga koji tvrdi da je Božiji poslanik (u slučaju mudžize). neposredno se suprostavljajući laži.a. Mulla Džami (kokoš) i Bajezid Bistami (mrava).

te Esmu Smailbegović i Vlajka Palavestru koji su se bavili predajama o svetim ljudima i mjestima. obaveza iskazivanja zahvalnosti Bogu na blagodati proističe iz blagodati koja je čovjeka učinila Božijim zastupnikom i to na način pukoga odabira. šejh Hadžibajrić kaže da je “ilham nadahnuće.. ulema-i zahirin (14). Uzvišeni. objavljen u Prilozima za orijentalnu filologiju Orijentalnog instituta u Sarajevu (POF. Tu se navode imena osamdeset muškaraca i tri žene. U svome Tesavvufsko-tarikatskom rječniku. daruje odabranima među Svojim robovima. sačinjenom na turskom jeziku u kojemu se uz imena evlija. XXXI/1982. pa je nadahnu da znade šta zlo joj je a šta dobro je. Preseljenjem posljednjeg Allahovog Poslanika Muhammeda (s. a šta ne (i šta je bolje od dva dobra. moći koja nije dostupna svakome. Ibn ‘Arabi kaže da govor o nužnosti zahvalnosti na darivanoj egzistenciji ne podrazumijeva isključivo njen vanjski obzor već implicitno unutarnje shvatanje. Naravno tu su i neobjavljeni radovi Jasminka Mulaomerovića. a kojom Allah. Uzvišenog.). i Mjeseca kad ga prati uzasoptice. Prije svih spomenut ćemo Aliju Bejtića i njegov rad ‘Jedno viđenje sarajevskih evlija i njihovih mezarova kao kultnih mjesta’. trojica ratnika (šehida. o kojemu Ibn EVLIJE U STAROM SARAJEVU U ovom dijelu pažnju ćemo posvetiti samo popisu evlija i svetih mjesta (mjesta hodočašća) na području Sarajeva. godine nastao je jedinstven dokument – čini mi se da nikada prije ni poslije ovoga nismo naišli na sličan – koji istovremeno predstavlja historiografski. i Zemlje. godine nastao je jedinstven dokument – čini mi se da nikada prije ni poslije ovoga nismo naišli na sličan – koji istovremeno predstavlja historiografski. a šta gore od dva zla). te zaleđe (background) tih svetih osoba. jer bi za puko pobrajanje svih sličnih mjesta u cijeloj Bosni i Hercegovini bilo potrebno puno više prostora nego što ovdje imamo na raspolaganju.).–113. završen je ciklus objave odnosno zakonodavnog poslanstva i vjerovjesništva. povjeravajući duši razumijevanje “Sunca Duha (aš-Šams ar-Ruh) i Mjesec srca (Qamar al-Qalb). a neke vjeronavjestiteljima (anbiya’). Osim toga čitatelje ćemo uputiti na nekoliko autora radova i knjiga koji su se ovom temom bavili neuporedivo podrobnije. i Onoga koji ga sazda.a. ali pogrešno tumači. unutarnji osjećaj šta treba. str.” Objašnjavajući odnos duhovnog nosioca prijateljevanja (velajeta) i nosioca poslanstva (resaleta).” Slijedi da je evlija u izravnoj vezi sa Poslanikom islama. i neba. govor koji dolazi od strane Hakka (na uho duše)”.a.s. i Onoga koji je ravnom učini. navodi i niz drugih značajnih i zanimljivih podataka iz domena materijalne kulture i folklora. zahtijeva i potčinjavanje određenoj dimenziji Božanstvenosti koja je izraz Prisustva Imenâ ‘Velikodušni’ i ‘Darežljivi’. sačinjenom na turskom jeziku u kojemu se uz imena evlija. baš kao što je Božija Volja putem pukoga odabira neke odredila poslanicima (rusul). “Tako Mi Sunca i svjetlosti njegove. I vjerovjesništvo (nubuwwa) i poslanstvo (risala) i (uopće) namjesništvo uz učešće u vlasti. podatke o ukupno 74 kultna mjesta gdje su muslimani iz Sarajeva palili svijeće i ‘išli na murad’.. da se ustali u bogobojaznosti (at-Taqwa). da se ustali u spoznaji 46 BEHAR 95 . od Allaha.v.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini dostatno pojasnili gornjim redovima. i noći kada ga zakrije. i dana kad ga očituje. te kaže: “Znaj da kao što se desilo izlijevanje Bitka na stvari putem odabira (ne putem zasluge) tako je i bivanje Božijim namjesnikom stvar odabira. šta je dobro. te nekoliko neimenovanih (budući da na nišanima mezara u kojima počivaju nema natpisa).” (Ibn ‘Arabı . radi se o poimeničnom popisu evlija. Murad-vojvoda i Abdullah Mu- Nekada poslije 1832. a da omrzne razvrat koji dolazi preko razuma kao propadajuće materije (al-’Aql al-Hayulani).). te ga povezuje sa određenim duhovnim stupnjem na sejr-i suluku (duhovnom putovanju). Naime. a izgubit će onaj ko je uprlja!” Ilham napose predstavlja jednu vrstu kerameta. 112. potrebno je – u okvirima ovog pojmovnog osvrta. deseterica graditelja džamija. hagiografski i dokumentarni materijal značajan za izučavanje različitih domena historije i drugih oblasti prostora na kojima smo počašćeni da živimo. uz pomoć njih da osjeti sučeljavanje sa melekutskim svijetom. navodi i niz drugih značajnih i zanimljivih podataka iz domena materijalne kulture i folklora. uspjet će samo onaj ko je očisti. te počinje ciklus zastupništva (namjesništva) koji se u literaturi obično naziva periodom velajeta. koji je svetoj geografiji Bosne i Hercegovine dao hijeropovijesni okvir. Naime. a u skladu sa predviđenim prostorom – pažnju posvetiti još jednom pojmu koji se često ispravno prevodi. i duše. a šta ne treba učiniti. hagiografski i dokumentarni materijal značajan za izučavanje različitih domena historije i drugih oblasti prostora na kojima smo počašćeni da živimo. ‘Arabi kaže: “Taj vid zastupništva zasniva se na poslanstvu ali na njegovu unutarnjemu obzorju. U poznatoj stupanjskoj podjeli na sedam razina odnosno ‘vrsta’ duše treći stupanj duhovno uznapredovale duše naziva se ‘dušom nadahnutom’(an-nafs almulhima) i spominje se u Kur’anu Časnom u suri Šems. Tafsir). a temeljem idealne naravi Božijega poslanika Davuda (a. Ovaj dokumenat značajan ne samo po svojoj jedinstvenosti kao izvor svoje vrste u Bosni i Hercegovini. a to je nadahnuće ili ilham. i Onoga koji je stvori. čorbadžija. radi se o poimeničnom popisu evlija. nego i zbog toga što se temeljem njega može steći uvid u kriterijalne osnove i strukturu ličnosti koje su stare Sarajlije smatrali i štovali kao evlije. pa je tako i “evlijaluk” (velajet) izravno izljevanje stvarnosti poslanstva. Nekada poslije 1832. Među njima su 42 šejha i derviša. ugodan koju njih dvoje omogućuju.

te dva nedovoljno identificirana kultna mjesta (sin Ismail-dede i Husejn Koštro). Isto tako često spominjani keramet je i predviđanje budućih događaja. u spisku se najčešće spominje putovanje odnosno prijenos iz jednog mjesta u drugo i to tako što bi neka osoba stala na nogu evliji i sklopila oči. tako da se na ovaj podatak ne smije oslanjati kao na definitivan. a evlija bi ga prebacio na neku drugu lokaciju. bilo da se oni odnose na samog evliju (vrijeme preseljenja smrti ili sudbine njegovog mezara nakon izvjesna vremena) ili pak na nekoga drugog (dolazak okupacijskih sila). Ne može se a ne primijetiri da je šejhova i derviša više nego svih ostalih zajedno. a neki i utemeljitelji džamija. Vjerovatno najčešće spominjani keramet je izuzetna pobožnost i (nadljudska) strpljivost. Što se tiče ratnika (šehida) gotovo svi su odbijali pasti i biti ukopani na mjestu na kojem su poginuli. A BEHAR 95 47 . Treba napomenuti i imati na umu da su zanimanja pojedinih ljudi unekoliko liberalan domen. nego su (najčešće) svoju glavu pod rukom ili na drugi način donijeli do odabranog mjesta na kojem će biti njihov mezar. kada je riječ o temeljnom kriterijalnom osnovu za proglaše- nje osobe evlijom – kerametu. Napominjemo da su u spomenutom spisku vremenski obrađene evlije od vremena dolaska Osmanskih Turaka na ove prostore (Bosnu i Hercegovinu napose) do vremena austrougarske okupacije. KOJI SE SMATRAJU EVLIJAMA. Tekst popisa u doslovnom prijevodu glasi: “NEKOLIKO POIMENIČNIH NAVODA TURBETA I ČASNIH MEZARA POŠTOVANIH ŠEJHOVA.Edin Urjan Kukavica zaferija). S druge strane. što uopće ne treba da čudi jer su oni u skladu sa osobitim načinom života oduvijek doživljavani kao osobe veoma bliske stupnju evlije. to jest da su brojni derviši i šejhovi istovremeno bili i ratnici. ČASNIH DOBROTVORA TE GLASOVITE ULEME I DOBRIH LJUDI UKOPANIH U GRADU SARAJEVU.

• turbe sultana duhovnog carstva (sultan-i manevi) šejha Ahmeda. oslobođenog roba gore imenovanog (Gazi Husrev-bega). na mezarju zvanom Ali Ufak (Alifakovac u starom dijelu grada. • turbe Šaban-dede. u ogradi od parmaka. dobrotvora.1 na glasu kao mjesto hodočašća. iznad navedene korije. • turbe starine šejha Muhameda (Mehmeda). koje je na glasu. ukopan pred kapijom tekije. • turbe Jusuf-paše. mjesto hodočašća. mezar mu je na Bjelavama. na glasu. na glasu. zna mu se mezar. • turbe (dvojice) sultana duhovnog carstva (sultan-i manevi) Šemsi-dede i Ajni-dede. 1602. u dobrom stanju. mjesto hodočašća. nema turbeta. na kraju šehera. a sada je ruševno. a sada je opalo. • turbe Džebbar-dede. na Bjelavama i danas ima ulica koja se zove ‘šejh Mehmedova’). bilo u dobrom stanju. a ispred Čokadži Sulejmanove džamije. mevlevije. mjesto hodočašća. • Mevlevijski šejh Abdulfettah-efendija. na mjestu znanom kao Šejhova korija). mjesto hodočašća. na mjestu zvanom Piščivoda. • Jediler turbe. u dobrom stanju. U (tome) turbetu. • turbe šejha Muhammeda (Mehmeda). mjesto hodočašća (ziyaretgah). • turbe emira Murad-vojvode. ponad Inat-kuće i Vijećnice). pokopan u Mahali Čokadži hadži Sulejmana. mjesto hodočašća. na koriji mevlevijskih šejhova (preko puta Isa-begove zavije na Bembaši. Zapis na turbetu u Živčićima 48 BEHAR 95 . na glasu. (nalazi se) kraj Begluk-saraja. u dobrom stanju. kraj njega je ukopan mevlevija Sulejman (Selman?) dede. znamenit mezar. ukopan u Mahali Souk-bunar. sedam (je) mezara. bilo je čitavo. na glasu. iznad navedene (Šejhove) korije. znamenito i očuvano mjesto hodočašća.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini ČIJI SU MEZARI MJESTA HODOČAŠĆA NA KOJA SE IDE NA MURAD • turbe znamenitog Gazi Husrev-bega. mjesto hodočašća. na glasu je njegov mezar.). pred (njegovom) časnom džamijom. mjesto hodočašća. • turbe Urjan-dede. Mjesto hodočašća. očuvano. kraj mekteba naspram džamije u Hadim Ali-pašinoj mahali (preko puta Ali-pašine džamije na mjestu na kojem je podignut Higijenski zavod u Sarajevu). očuvano. •k  adirijski šejh hadži Muhamed (Mehmed) efendija. njegovo je turbe čitavo i hodočasti se. razrušeno. u mezarlju u Mahali Pačadži hadži Nesuha (Pačadži Hadži Nesuh na Brdakčijama.

podignuta 1526). pred časnom džamijom Ferhadijom. • turbe Koštre (Koštro) Husejn-efendije. 1631.). ukopan pod minaretom časne džamije Kečedži Sinana. ukopan kraj (njegove) časne džamije. na vrhu nišana iznad glave (tipa) mudževeze jama u vidu findžana.. zna se za njegov mezar. • Garib Jusuf-dede. • dobrotvor čuveni Kemal-beg. očuvano. muftija.). u vrhu mezarlja Čigaluša (džamija Kulin Hadži Bali na Čekaluši. • Sari (Žuti) hafiz Hasan-efendija. zna se za njegov mezar. zna se za njegov mezar. zna mu se mezar. na vrhu nišana više glave iskopano koliki je findžan. • mezarje s više mezara časnih mevlevijskih šejhova na mjestu zvanom Bendbaša. u mezarju iznad Kara Ferhadove mahale. u dvorištu džamije Abdulhalimage. zvani Čeljo. prema drugima poslije 1556. zna  se za njegov mezar. •d  obrotvor Hitri Sulejman-efendija (na Begovcu. nasred mezarja u dvorištu (njegove) časne džamije. mjesto hodočašća (ako se ne varamo ovaj mezar bi se sada mogao nalaziti u haremu Čekaluše džamije). drži se da je evlija (mezinne-i kiramdan). • Topuz Sulejman-dede. mezar mu je u mezarju u mahali hadži-Sejid(!). na (njihovim) mevlevijskim nišanima iskopano u vidu findžana. ili mesdžid na Vlaškoj . zna se za njegov mezar. • muderis.3 • šejh Ramadan-efendija. zna se za njegov mezar. na vrhu nišana iznad glave jama (kazma) u vidu findžana. nišani s glavicom.. na glasu mjesto hodočašća. u ulici Logavina). kraj dvorišne kapije (Skenderije) džamije (danas se na tom mjestu nalazi Dom mladih. • Faiki šejh Ibrahim-efendija. zna se za njegov mezar. ukopani u dvorištu spomenute Buzadži-zade džamije.5 drži se da je evlija. turbeta nema. • šejh Bali-efendija. glasovito.4 zna se za njegov mezar i mezare njegove braće. zna se za njegov mezar. na vrhu nišana jama u vidu findžana.. turbeta nema. zna se za njegov mezar. • znameniti starina šejh Ismail-čelebidede. ukopan pored (svoje. mezar mu je u haremu (njegove) časne džamije. kameni nišani s natpisom. • šejh Osman-efendija Logavija. zna se za njegov mezar. na vrhu njegovih nišana jama u vidu findžana. a na Skender-pašinu tekiju koja se nalazila na drugom kraju mezarja. • dobrotvor Sarač hadži Alija. • šejh Husejn-efendija. mjesto hodočašća. ukopan u dvorištu navedene časne džamije. pao kao šehid (u službi) carskog pješaka. kutb . ispred (njegove) časne džamije. FIS. kraj (njegove) džamije. • Muftija hadži Mustafa-efendija. podignut je 1528. • turbe šejha hadži-Sinana.. njegovo je turbe u ruševnom stanju. nakšibendija. Sarajevo. godine. • Hadži Halil-efendija. • Idris hodža-efendija. mjesto hodočašća. zna se za njegov mezar. zna se za njegov mezar. mjesto hodočašća. • knjižničar hafiz hadži Mahmud-efendija. sin Sejidov. iznad Hanbine carine (Hanbo bachanesi ustunde). pod minaretom časne Careve džamije. kraj Musalle (na tom mjestu su u austrougarskom periodu podignute zgrade u kojima se danas nalaze Predsjedništvo BiH. u mezarju naspram minareta džamije Kadi Bali-efendije. (Buzadži hadži Hasanove) džamije (u Ulici Logavina). • kadirijski šejh Ali-efendija. zna mu se mezar. bio znamenit muderis i muftija. • Šejh Musli-kalfa. turbe mu je dobro očuvano. koji je na glasu. ukopan na mezarlju na Bakijama. zna se za njihove mezare. • Čajno hadži Mehmed-efendija. • šejh hanekaha Muhamed (Mehmed) efendija.. ukopan na mezarju na Hanbinoj carini. • Mostarac Ahmed-efendija. na vrhu oblih nišana iskopano koliki je findžan. na nišanu ima natpis. na vrhu nišana iznad glave jama u vidu findžana. zna se za njegov mezar. • šejh Abdulkerim. ukopan u haremu časne džamije Buzadži-zade.Edin Urjan Kukavica • dobrotvor Mustafa-beg Skenderpašić (Iskenderpaša-zade). među mještanima poznat kao mesdžid u Huremuši. na cijelom mezaristanu je kulturnosportski centar Skenderija. • hadži Muzaffer i njegovi potomci. imam. ima natpis (tarih) na nišanu. na glasu mjesto hodočašća. poznat po imenu “džamija u Provarama”. u dvorištu časne džamije Armagandži Sinana. ima na nišanu natpis. podsjeća samo nekoliko ostataka polomljenih nišan i travnata zaravan). administracija općine Centar. učen čovjek (alim). podignuta 1565. • Ćesrija (Kesri-zade) Ahmed-efendija. zna se za njegov mezar. Ministarstvo vanjskih poslova. ukopani kraj časne džamije Jakub-paše zvanog Mago. mezar mu je poznat.. • Čekirkči (Čekrekči) Muslihuddinefendija2 (džamija pod Kovačima. godine). BEHAR 95 49 . zna se za njihove časne mezare.). u dvorištu časne džamije Hadži Sejdi (Sejjid. • Hadži Bešlija Mustafa-aga. naspram dvorišne kapije pokopan Durak-hodža i njegova rodbina. mjesto hodočašća. turbe mu je u dobrom stanju. književnik (ehl-i kalem) i znalac (sahib-i marifet) hadži Husejn-efendija Muzaferija i brat mu Muhamed (Mehmed) efendija. zna se za njegov mezar.. zna se za njegov mezar. ukopan pored časne džamije Buzadži hadži Hasana (iz 1555. na nišanu ima natpis. • Šejh Ibrahim Zindžir-dede na Gorici. na vrhu njegova oblog (mudevver) nišana jama u vidu findžana. • dobrotvor Hadim Ali-paša. • dobrotvor divan-katib Hajdar-efendija. i Šakir-efendija. ukopan kraj mekteba naspram časne džamije Sarača Alije. • šejh Abdulvehab-efendija. • šejh Muhammed (Mehmed) Safi-dede. zna se za njegov mezar. nišani obli. • derviš Kuko i Idris-dede. zna se za njegov mezar. mjesto hodočašća. ukopan na mezarju Bakije. ima na nišanu natpis. ukopan u dvorištu časne džamije Abdulhalimage. nišani (tipa) mudževeze. zna se za njegov mezar. zna se za njegov mezar. na vrhu njegovih oblih nišana iskopano koliki je findžan. • dobrotvor Buzadži hadži Hasan. mjesto hodočašća. zna mu se mezar. nema turbeta. ograđeno samo parmacima. pokopan kraj navedene (Sarač hadži Alijine) džamije. • Kizil Veli-dede. evlija i dobrotvor glasoviti Bistrigija šejh Ibrahim-efendija.

ukopan kraj kule na Ploči. nišani obli. ukopana ispred Singi njive na Bakijama. šejh Mehmed je bio ukopan i po njemu se ova ulica zove Šejh Mehmedova. turbe očuvano. • glasoviti Mustafa-aga Čorbadžija. • Đulbadža-kaduna. na nišanu natpis. i ove njegove nišane da su prenijeli na Bakije kod Merdžan-kadune. • Varuk-dede. mjesto hodočašća ženskog svijeta. ukopan pod minaretom časne džamije Čobana Hasana. • Muzaferija Abdulah-efendija. mjesto hodočašća. ukopan u bašči naspram časne (njegove) džamije (1531. naspram knjižnice koju je on podigao. na nišanu ima natpis. ukopan u dvorištu časne džamije Bakr-babinoj mahali. ja se sjećam. ukopan u pomenutom mezarju Jekovac. ukopan u mezarju Jekovac. nišan s glavicom. ukopan u dvorištu časne džamije Buzadži-zade. • Merdžan-kaduna. (zabilježila Esma Smailbegović) 3 Buzadžina džamija. Nakon toga nađoše se na isti način u ardiji. • Setri-dede-efendija. na glasu. • Hadži Hasan-efendija. nalazi se na mjestu zvanom Obhođa naspram sarajevskog grada (tvrđave). čemu se svijet vrlo čudio. glasovit u vještini. tek se raspoznaje mezar. zna se za njegov mezar. smatraju je evlijom. • sultan duhovnog carstva (sultan-i manevi) Karačalija. uze ga Čekrekčija za ruku i reče mu neka zažmiri. • Mudževvid hadži Sadik-efendija. zna se za njezin mezar.6 na glasu je njezin mezar. u dvorištu ispred časne džamije Buzadži-zade. ukopana u Velikom mezarju. (zabilježila Esma Smailbegović) 2 Suljaga Zečević pripovijedao je kako se Muslihudin Čekrekčija u vrijeme namaza skrivao u ardiji. pod minaretom časne džamije Jahja-paše. 1 Ovdje na Bjelavama bilo je turbe. nišan s glavicom.). reče mu da opet otvori oči. mezar mu je u dvorištu časne džamije Daradžik hadži Ahmeda. zna se za njegov mezar. Kada je jednom jedan od njegovih susjeda ušao za njim u ardiju. nađoše se njih dvojica u Meki kod Bejtulaha i tu su klanjali podne. šehit iz doba fetha.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini • dobrotvor Nebrdilo hadži Alija. ukopan na sred puta iznad čaršije Kovači. s natpisom. onda su se. bilo je njegovo turbe pa propalo. zna se za njegov mezar. • mevlevijski šejh Mahmud-aga. • Ramadan-baba. • dobrotvor i čestiti učeni čovjek Kantamir Abdulah-efendija. zna se za njegov mezar. zna se za njegov mezar. zna se za njegov mezar. • Nefisa-kaduna. očuvano i uređeno. I kad je ovaj i to učinio. na vrhu nišana iskopano u vidu findžana. poznata pod imenom Vaizkinja bula. šehit. kraj državnog (begluk) ambara sarajevskog grada (tvrđave). ukopana u mezarlju Ali Ufak. kasnije kad su pravili ove domove. E. • derviš Abduselam. a kad ovaj to učini. na nišanu natpis. glasovita. Ustajao bi i po noći 50 BEHAR 95 . muid i mualim. mjesto hodočašća. Nekakvom Hasanu iz Logavine san nije htio na oči. • mujezin derviš Abdija. zna se za njegov mezar. ukopan pod minaretom časne džamije Nebrdilo. pa su kopali vako dva-tri metra i da su našli vako malo kostiju i cjevanica i vako. zna se za njegov mezar.” Bilješke: • Logavija šejh Abdusamed-efendija. zna se za njegov mezar. nišani s natpisom. • Hadži Sinanovo turbe. zna se za njegov mezar. zna se za njegov mezar. • sin travničkog Ismail-dede. • Ćoše hadži Osman hodža-efendija. toga se sjećam. ukopan u mezarju naspram časne džamije u Mahali Kebkebir. ukopan u mezarju uz kadirijsku zaviju (Hadži Sinanovu tekiju). • Davud hodža-efendija. nekoliko ljudi kaže da se prenese on sa svojim nišanima negdi u neko drugo mezarje. ukopan u uglu Logavina sokaka.

Merhemić. pa kad je baš viš bio da ovaj Mulaga.” “Neću. Allah je stvorio čovjeka da čini dobro.” Tako se kazuje. I opljačkan je bio i on. godina kad je ukopana. a lončići u hodu zvonili. Osto bez novaca. kažu. ne malo se začudiše. Hasan bi silazio u čaršiju i penjao se na sahat-kulu i gledao džamiju. nije se. pa hladno bilo. “Njena ljepota je u mjeri. (zabilježila Esma Smailbegović) 5 Tako se pripovjeda da su se u njegovo doba (doba Žutog Hafiza) dvojica ljudi prepirali da li valja pred večer nokte rezati. Hasane!” A čim se spusti u čaršiju. kao dijete otišo je s ocom Sulejman efendiji na Bajram. nije dao drugom svijetu da nosi. Pa kad je umrla. i sad joj nišani imaju na Bakijama i ima tačno kad je. Pričaju da žena može postati evlija za 40 dana. da je očišćeno.” Prođe mnogo godina. Ostave tu novac. a sad jel’ to. hafiz je sjedio i nokte rezao.. taman za njegov džemat. idi na ćabu. izvade nešto novace. nego – na Kovačima u Sarajevu. što se saznaje iz natpisa na njenu nadmezarnom nišanu. Sarajlije koje su je poznavale da su je viđale i jednom je hadžiji pomogla prilikom nekako da dođe. on je poslije dolazio njoj kao sestri svojoj i ona njemu.Razgovarali ljudi u čaršiji o Sulejman efendiji i govorili kako je on evlija. nije on kazivo. Jedan hadžija je. nit mu je ko stio pozajmit da se vrati.Edin Urjan Kukavica hodao niz sokak i prije sabaha se vraćao. osto iza njiha. Te kaže. otac dođe i ono svoje pet-šest u ono baci. prije se išlo po nekoliko mjeseci. hoće urađeno.š. i kaže metla stajala kod vrata. da ti dam ovo hedije.. a muškarac ne može ni za 40 godina(!). a ti je prodaji. vide da u smetlju koje se nalazilo za metlom ima još nekoliko zlatnika. te kaže. Kad je došao do njega. godine postah imam u džamiji Buzadži haži Hasana. U bakarnom ibriku buza se hladila. Ona je to stojički podnosila i šta više štap kojim ju je muž tukao omotavala je mekom krpom da on ne bi ruku nažuljio. on je nosio sam. I to se spojilo. a bilo je vrijeme akšamu. pozdrave se sa Sulejman efendijom i vrate se u čaršiju. po narodnoj predaji. I kad je umrla. a mislio na džamiju. otac ne more da jede. bila evlija. po mjeri Bejtullahovoj. Već u sokaku opkoliše ga djeca što htjedoše u mekteb: “Buzu nam daj. Jednog dana vidi Žutog hafiza gdje ide prema njemu. a one tri male kupole iznad trijema se urušiše. sad se neću sjetit tačno kako mu je ime bilo. mihrab i stalaktite. u mezarlju na Bakijama. pomogla sam ti i eto. to je ona žena koja je mene vratla.A hadži Mujaga mi kazuje. o vi što prolazite! Samo ono što daš. Svi hoće buzu. Hasan se prije jacije vraćao. “Šta je?” odazva se.-1696. u džematu kraj Ćabe. Govorila je bosanski. koja se uz prije navedene uvijek spominje. Ni sam ne zna koliko.) g. ponude ga Sulejman efendiji rekavši da mu to daju neka mu se nađe pri ruci. očima svojim vidio. a i mihrab i minber bili su iz onoga sna. možda mu je bilo šest-sedam godina. “Napravih kuću za dobre ljude”. pa kaže: “Eto. u ime Boga dovede vodu života i tako učini dobro koje će te- ći do Sudnjega dana. kad tamo još dukata ima. Hasan to uradi: u podziđu džamije izida česmu od klesanog kamena. ni mala ni velika. Pošto mu hafiz reče da progleda. Ima o njemu još puno. čestita žena. Ona ne htjede kazavši mu da od tih akči napravi česmu. Hanuma će ti praviti buzu. šaptao je. a kod nje podiže i malu sobu i presvuče je kupolom. (zabilježila Esma Smailbegović) BEHAR 95 51 . (1695. Bilo ga lijepo vidjeti: on povisok. rahmetli. rozetu s polumjesecima. I kad je ovaj. Neka na njega padne milost Božija. Kako su hadžije išle. imam ja toga.š. pa kaže dva-tri put: “Molim te. sestro. nek ste došli. kako je to. nije dao on da je iko nosi. Uz Allahovu pomoć podiže je 1555. al’ da je ona vrlo s mužem živjela u lošem. odbija. On se zahvali i reče neka to ostave za metlom iza vrata..” Tako i bijaše. Nakon ikindije. “Od čega?” uzbihuzuri se Hasan. A Čeljo kući u Čeligoviće. kako li. Prodavao je buzu. Esma Smailbegović) 6 Merdžan-kaduna je bila čuvena da je bila. Sve je bilo kako je sanjao. Zaključe da njih nekoliko posjete Sulejman efendiju i da mu ponude nešto para.Merdžan-kaduna je ukopana na Ravnim bakijama. on je osto iza njiha i da je jedno jutro klanjo sabah u harem-Šerifu i vidio jednu ženu u bosanskoj odjeći. ja uradih. To sam slušo i od hadži Mujage. “E. kaže. Hasane!” Mira mu nisu dali ni kazandžije. ponos dobrih ljudi što džamiju napravi od buze. More bit da se nekome prividilo. kaže. pritegnu ga kaišima za se i opasa lončićima pa krenu niz brdo. pa će se uvjeriti je li to tačno ili nije. hadžije klanjaju kod Ćabe u dvorištu. ponos trgovaca i obljubljen među starim i mladim. Hasane!” naredi mu glas. da popijemo kahvu”. Učite Fatihu za dušu Hasanovu. “Imam samo buzu i hanumu. da mi pomogneš. I kad su ove hadžije krenule.. mislio je Hasan. a hanuma spravljaše buzu. Drugi se tome usprotiviše i rekoše da to nije istina. Kad dođoše njemu. Hasan poče graditi potkupolnu džamiju u sarajevskoj mahali po mjeri Bejtullahovoj. Jednom i to dočeka: samo što se spusti na šiljte ““ zaspa. nije govorila arapski. dž. Ostade mu još akči i htjede hanumi kupiti feredžu. e sad. Odu mu jednog dana kući. Da mi Allah dade još da poživim i klanjam u ovoj džamiji. tako je za Jakubovića se pričalo. ono kao smetle. kameni minber s drvenom ogradom i tri male kupole iznad trijema. Hadžije odu u Meku i. Poslije. molim te. Sve mu se ovo komešalo u glavi: hoće li biti kao što on po noći sanja. kaže. eto dok ga je otac za ruku vodio. I kad je ova žena. nikoga ne čeka. nikako zlo. Te telve malo nalio nekakve. a česmu Feredžušom. Sve je pravio sam sebi neugodnosti. A kada bi ga vidio telal Hido. U svome Ljetopisu Mula Mustafa Bašeskija piše: “Sedmog rebiul-ahira 1173. te ju je uvijek tukao. Samo. metni za metlu”. I ona je. a naša u bojaznosti”. Muž joj je bio veliki pijanica.” Čim bi otklanjao sabahski namaz. I za nju su pričali da je bila onako vrlo poštena žena.” “Zanijeti da ćeš je praviti i moli se Allahu. da je toplo. pa treba pokupit. kad on pomakne.” I kako ga je ona dovela u Sarajevo. već je akšam a ti nokte režeš. Sve mu je igralo pred očima. “Eh. jer mu nije niko vjerovao da je mogao tako brzo doć.” A otac sebi ruku. da je on nosio na mezarlje. spušta se u čaršiju.. Eto. odbija. Prohujaše dani od muharrema do muharrema.” Da je živio prije i ovo bi napisao: “Umrije i trgovac Hasan Buzadžija. Pa kad smo. Zato oni pođoše hafizu da im on kaže čije je mišljenje ispravno. a da su je hadžije viđale u Meki. Kada bi zaspao. a niti kovači.” (A kako to za Meku?) Da je viđana u džematu.Historijsko je lice i neka Merdžan kaduna. ali sna nije bilo. On nije htio ni raspravljat. Stanovala je na Gorici i pričale hadžije da su je viđale. hadži Mujaga. korica hljeba nešta prid njiha metno. kad ti nije žao. Ali ga je ona zamolila da ne kazuje taj slučaj kako ga je ona dovela. pošli. to je tvoje!” 4 Pripovijeda se da je neki Čeljo zbog mnogih prestupaka bio protjeran iz Sarajeva. sanjao bi džamijski pokrov. nećemo u to ulaziti jer je to malo nevjerovatno. po suhu. u feredži i u onome. ja neću u to ulazit. da ti dam ovo hedije. u isto vrijeme kad su je viđale ovdje u Sarajevu. Metno je tabut na glavu i odnio sa Gorice na Bakije.. Jednom mu kaže: “Imamo li za džamiju. rahmetli. i kako je prije bilo onih razbojnika. eto mu glasova: “Buza! Buza! Daj buzu!” Terzije i sahadžije galamiše s vrata: “Vamo dvije. “a meni će Gospodar dati kuću u Džennetu. Otišo na hadž. otac hadži Mujagin neće da odustane od toga. Hafiz ode svojim poslom. počeli su vikat – pa nije on ni bio na hadžu. bosanskim jezikom. dijeli na džamiju i na svoju kuću. unutra je sve krasila rozeta s polumjesecima. Ono što Allah. reče: “Kad ti hafize dođe ovamo? Jesu li i tebe protjerali?” Na to će mu hafiz: “Došao ja. vidovita i da je velike teškoće podnosila sa svojim mužem. a drugi ne valja. To sam. nije li. Umrla je u Sarajevu 1107. (zabilježila Esma Smailbegović) . On je živio u progonstvu dugo vremena i bio se skoro obikao. dž. Nije imo. Tako da su je u isti momenat mogli vidjeti i ovi i oni. “Neka ovo dvoje bude jedno. Rekla: “Nemoj. a zidari digoše nadstrešnicu. “Pravi džamiju. u bijelom mintanu. nego reko: “Ja ću nju nosit.. posjede izvjesno vrijeme i kad pođoše. Prije akšama penjao se na sahat-kulu Husrevbegovu i odozgo zurio u Logavinu dok ne ugleda milać za džamiju. Kamena munara dizala se u nebo. Nije tražio da mu bude ugodno. U jednoj staroj hronici piše: “Vlasnik ovog dobra hadžija Hasan. Merjemića. ovaj bunište po sobi. u njega otvoreni prozori. tražio je od koga da vrati se. ali neće da odbije.” “Neću”. E. Ponesi gajtan i njime mjeri Bejtullaha.. Vrijeme hiti. on bi telalio: “Došla buza! Hladna buza! Buza! Hladna buza!” Hasan bi mu sipao dvije na peškeš i hitio.” A narod se dosjeti: džamiju nazva Buzadžijskom. a po danu misli. I njeno ime. Onda reko joj: “Pobogu. po te da te vodim u Sarajevo. Kada se vrati. pjanac jedan bio i tukao bi je i vako. od kamena vapnenca i sedre. more bit da nisu imali. I u banjama su pili buzu. godine. . E. Stani mi na nogu i zatvori oči!” Čeljo mu stade na nogu i zažmiri. Hasane?” “Imamo” odgovori. a hanuma akče za džamiju vezivaše u mahrame. Šuti. Radi toga joj je Bog podario. kazivat da si me vidio. Jedan u društvu reče da je Sulejman efendija veliki ljubitelj para (novaca). da bude evlija. preko mostova prelazio bi Miljacku i bio i na drugoj obali. Nije je bilo u snovima Hasanovim. pristupio je njojzi i upito je. Ti se čisti. Čeljo. Zar to valja činiti?” Na to će mu hafiz: “Bogu je čistoća u svako doba draga. da su je viđali u Mekki. Jedan je govorio valja. on vidje da nije više u tuđem svijetu. i vide nju klanja. I dođe i to jutro: Hasan uprti ibrik s buzom. sa velikim koritom. išlo se na devama pa biše razbojnici zastavljali one karavane i opljačkali. . kaže. baš vam fala. baš kad ste došli. htjede. a znaju ostala iza njih u Sarajevu.” (zabilježila. negdi je stanovao oko Bistrika. Kad su podigli metlu. veli otac: “Bogati. niti je imo. Onaj koji je tvrdio da valja i pred večer nokte rezati reče: “Hafiz-efendija. Postoje i sad nišani na Bakijama ravnim. Hasan bi dove upućivao Gospodaru svome. recimo. Što zaradiš. pa u koje hoćeš doba. Džamija. kada začu sitan glas da ga doziva: “Hasane!” Glas ga razbuđivaše. . Kad je došo u Sarajevo.

Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini

ZNAMENITI I ZABORAVLJENI BOŠNJACI U OSMANSKOM SULTANATU

Nabrajanje svih znamenitih i zaboravljenih Bošnjaka u historiji najblaže rečeno podsjeća na nemoguću misiju, jer je i pregled Bošnjaka koji su imali značajnu ulogu u intelektualnom duhovnom, političkom i vojnom životu Osmanskog sultanata dovoljno težak zadatak i uveliko nadmašuje ovdje predviđene okvire. Utjecaj Bošnjaka ne samo u Bosni, nego i u cijelom Osmanskom sultanatu intenzivira se nakon sultan Fatih Mehmed-hanovog dolaska na ove prostore, a ponajviše zahvaljujući sultanovoj privrženosti načelu da se na položaje u sultanatu dolazi isključivo prema sposobnostima, a nipošto prema pripadnosti privilegiranim staležima ili rodbinskim vezama, te je tako veliki broj Bošnjaka značajne dužnosti na Porti i Sultanatu u funkciji velikih vezira, begler begova, kadiaskera, jeničar agasija, defterdara, sultanskih kapidžija, namjesnika, vezira, paša, muftija, muderrisa, književnika, kadija i šejhu’l-islama. Jedan od prvih Bošnjaka koji je zavrijedio spomen bio je Jakub-paša, jedan od prvih predstavnika Bosne na Porti u Istanbulu, koji je kao vojskovođa izvojevao pobjedu na Krbavskom polju 1493. godine. Poslije nje-

ga, samo u periodu od 1544. do 1612. godine Bošnjaci veliki veziri (sadr-i azami) bili su: Rustem-paša Opuković (1544.-1560.), Semiz Ali-paša Pračić (1560.1564.), Tavil Mehmed-paša Sokolović (1565.-1579.), Sijavuš-paša (u tri navrata vezirovao sedam godina, p. 1594.), Ibrahim-paša (u tri navrata vezirovao četiri godine, p. 1600.), Javuz Ali-paša Malkoč (p. 1604.), Lala Mehmed-paša Sokolović (p. 1607.), Derviš-paša Sokolović (p. 1607.), Kujundži Murat-paša (1607.1611.); veziri sa četiri tuga: Pertev-paša (1562.), Lala Kara Mustafa-paša Sokolović (1580.), Halil-paša (1594.); veziri s tri tuga: Kara Mustafa-paša Jurjević (1538.), Sinan-paša Opuković (1553.), Kara Osmanhan (1554.), Pijale-paša (1574.), Mustafa-paša Sokolović, (pogubljen 1574.), Ferhat-paša Sokolović (stradao u atentatu 1590.), Gazi Hasan-paša Sokolović (1598.), Gazi Hasan-paša Tiro (1602.), Ibrahim-han Sokolović (bosanski beglerbeg, 1609.), Ahmed-paša Dugalić (1612.); veliki admirali (kapudan paše): Sofi Ali-paša (namjesnik u Egiptu 1562.), Murat-paša Sokolović (poginuo u Jemenu 1569.), Oludž Hasan-paša (1587.), Halil-paša Lipčanin (p. 1590.), Gazi Hasanpaša Predojević (poginuo kod Siska 1593.), Husejn-

52

BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica
paša Bajramagić (bosanski beglerbeg, 1594.), Mehmed-paša Kljunović (poginuo u Ugarskoj 1600.), Derviš-paša Bajezidagić (poginuo na otoku Sv. Margarete, 1601.), Mustafa-paša Sokolović (namjesnik u Budimu 1605.), Mustafa-paša Olovčić (bosanski beglerbeg); bosanski namjesnici sa titulom bega: Malkoč-beg Dugalić (1553.), Hamza-beg Biharović (1557.), Sinan-beg Bajramagić (1562.). U razdoblju od samo 68 godina Bošnjaci su dali devet velikih vezira (vezira sa pet tugova), tri vezira sa četiri tuga, deset vezira sa tri tuga, deset pokrajinskih namjesnika, dok su trojica bili bosanski namjesnici s titulom beg sa dva tuga, ukupno trideset pet Bošnjaka sa najvišim državnim i vojnim zvanjima u polustoljetnom razdoblju na vrhuncu moći Osmanskog sultanata, te od 264 bosanska namjesnika 63 Bošnjaka. U knjizi Znameniti Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini Bašagić je najbrojio 689 Bošnjaka i drugih Južnih Slavena koje smatra vrijednim spomena. Stoga smo se odlučili ovaj dio u kojem imamo namjeru baviti se znamenitim Bošnjacima – Bosancima i Hercegovcima – temeljiti upravo na ovom djelu (Izvanredno izdanje Matice hrvatske, Zagreb, 1931.) jednog od zasigurno najznamenitijih Bošnjaka Safvet-bega Bašagića. Najprije nekoliko riječi o samom Safvet-begu Bašagiću, pjesniku (Mirza Safvet), prevoditelju, historičaru, političaru, nedvojbeno jednom od najmarkantnijih začetnika moderne bošnjačke muslimanske književnosti i bošnjačke nacionalne svijesti, rođen je 1870. godine i jedna je od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom dvadesetog stoljeća. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava (Gajret, El-Kamer, Muslimanski klub). Safvet-beg Bašagić je 1900. publicirao Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850, koja je sve do pojave knjige Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana Muhamed Hadžijahića bila standard proučavanja historije Bošnjaka. Godine 1894. odaziva se pozivu da učestvuje polaganju kamena temeljca za Starčevićev dom zbog čega mu režim bana Khuena Hedervaryja zabranjuje polaganje mature. Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga koja je u posjedu Bratislavke Univerzitetske biblioteke je dio UNESCO-vog programa Memory of the World Programme, a jedan dio ove kolekcije dostupan je on-line posredstvom Svjetske digitalne biblioteke. Safvet-beg Bašagić rođen je 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Osnovnu školu pohađao je u Mostaru i Konjicu; 1882. godine porodica mu se preselila u Sarajevo, gdje je završio ruždiju, a od 1885. do 1895. pohađao je sarajevsku gimnaziju. Od 1895. do 1899. studirao je arapski i perzijski jezik na Bečkom univerzitetu. Nakon toga postaje profesor orijentalnih jezika na Zagrebačkom sveučilištu. Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama (Trofanda iz hercegovačke dubrave), a tada piše i prve naučne radove i prikuplja građu za historiju Bosne; 1. maja 1900. godine, zajedno sa Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri Hadžićem pokreće list Behar. Od 1900. do 1906. godine radi kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj gimnaziji, kada biva otpušten, pod izgovorom da nije položio profesorski ispit. Godine 1903. osniva društvo Gajret, a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub.;1907. pokreće list Ogledalo, a godinu dana kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi dokrtorske disertacije pod naslovom Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur, koju brani 1910. godine i stiče stepen doktora ex linguis islamiticis. Osim toga, Safvet-beg Bašagić prevodi tekstove njemačkih pjesnika (Heinrich Heine, Kraj tanahna šadrvana). Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah potom, poslije smrti Ali-bega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora, na položaj na kojem će ga zateći slom Austro-ugarske monarhije. Nakon rata, od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine kada je umirovljen. Preselio je 9. aprila 1934. u Sarajevu i sahranjen u haremu Begove džamije.

U razdoblju od 68 godina Bošnjaci su dali devet velikih vezira (vezira sa pet tugova), tri vezira sa četiri tuga, deset vezira sa tri tuga, deset pokrajinskih namjesnika, dok su trojica bili bosanski namjesnici s titulom beg sa dva tuga, ukupno trideset pet Bošnjaka sa najvišim državnim i vojnim zvanjima u polustoljetnom razdoblju na vrhuncu moći Osmanskog sultanata, te od 264 bosanska namjesnika 63 Bošnjaka.
ZNAMENITI BOŠNJACI U OSMANSKOJ CAREVINI (IZVOD) Abdulah-aga (Haidlži) izgorjelu Hadži Sinanovu džamiju u Sarajevu na novo sagradio 1177. (1763.). Abdullah-ef. sin Ahmed-ef., rodom je iz Požege. Nauke je učio u Carigradu kod zemljaka Allameka Mehmed-ef. 1048. (1638.) imenovan na Skender-pašinu medresu u Kanlidži, 1056. (1646.) na Ibrahim-pašinu medresu u Carigradu, 1058. (1648.) imenovan kadijom u K’utahivi, kasnije služio u Uššaku, Jerusalimu, Kajseriji i Filipopolju. 1078. (1667.) s naslovom munla od Medine imenovan u Ankaru, gdje je i umro 1079. (1668.). Poznat je pod imenom Bošnjak Musa-paša hadžesi Abdullah-ef., rodom iz Sarajeva, po svršetku nauka otišao je u Carigrad, gdje je predavao 1033. (1623.) na Huremiji i kasnije na više visokih medresa, a 1065. (1654.) postao je kadija u Diari Bekiru. Umro je mjeseca muharema 1080. (1669.). Poznat je pod imenom Esam-teskeredži. Abdullah-ef Bosnevi, prozvali su turski biografi našega zemljaka, koji je u svoje vrijeme medu šehovima u islamskom svijetu zauzimao jedno od najodličnijih mjesta. Podaci o njegovu životu veoma su oskudni. Pripravne nauke slušao je u Bosni, visoke u Carigradu. 1002. (1593.) po svršetku nauka zaputio se u Meku, da obavi svetu dužnost hadž, a iduće godine nalazimo ga na vojni u Rumunjskoj kao mudžahida (borca za vjeru). Zatim je otišao u Brusu i stupio u derviški red “Bajrami”. Dobivši idžazet (ovlaštenje) od šeha Kabaduza vratio se u Carigrad, gdje je živo učestvovao u

BEHAR 95

53

Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini
borbi između šehova i uleme, koja se tada vodila radi najvećeg islamskog mistika svih vremena lbni Arebije 560-630. (1165.-1240.). Naš šeh Abdullah napisao je cijeli niz manjih i većih djela u obranu mistične nauke i njezina prvaka. Najglasovitije mu je djelo komentar na lbni Arebijino djelo Fususu’l-hikem (Mozaici mudrosti) u dvije debele sveske, gdje je učeno obranio pisca i njegovu nauku. Zato je i dobio počasni naslov Komentator Fususa. Zadnjih deset godina života proboravio je putujući po svijetu, da se upozna sa suvremenim šehovima. Iza duljeg boravka u Kairu zaputio se po drugi put u Meku i Medinu 1046. (1636.). Kasnije ga nalazimo u Damasku, gdje uz grobnicu lbni Arebijiu boravi dulje vremena proučavajući mu djela i prosvjedujući se njegovim duhom. Zadnje dvije-tri godine života proveo je u Konji pokraj zemnih ostataka Sadruddina Konjevije i Dželaluddina Rumije. Tu ga je i smrt zatekla koncem 1053. (1643.). Sahranjen je kod grobnice spomenutog Sadruddina i po vlastitoj oporuci uklesan mu je na spomeniku ovaj natpis: “Ovo je grob siromašnog božjeg putnika na zemlji i nebu Abdullaha Bošnjaka, Rumije, Bajramije”. Ostavio je iza sebe sina Hasan-efendiju, koji je kao profesor predavao na najvišim kolegijima u Carigradu i napisao više od 20 djela, koja mu pronose ime po islamskom svijetu. Mehmed Tahir, Biografije osam osmanlijskih šehova, Bašagić: Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti. Abdullah Muzaferić rodom Sarajlija. Hammer ga zove Tausendkünstler i veli, da ie izumio nekakovu novu vrstu ćuprije na lađama. Živio u prvoj poli XVIII. stoljeća. Hećim-oglu Ali-paša uveo je tu ćupriju u tursku vojsku. Abdullah-paša Teftedarija rodio se u Sarajevu 1135. (1722.). Otac mu je Smailaga bio u sviti kod Hećim-oglu Alipaše, ugledna ličnost. Kasnije je postao bosanski defterdar. Kad je Abdullah došao u Carigrad, stupio je u dvor, gdje je napredovao do silahdara. Iz dvora je 1187. (1773.) imenovan vezirom i zamjenikom velikog vezira. Kasnije je bio namjesnik u Sivasu, Mer’ašu, beglerbeg od Anadola, od Rumelije i serasker vojske, koja je išla na Israil. 1194. (1780.) imenovan je namjesnikom na Bosni, kojom je mudro upravljao sve do tragične smrti (29. reb. I.) 1199. (1785.). Kad nije htio pristati, da se Pounje predade Austriji, opremili su mu iz Carigrada flašicu otrova, koju je popio pred carskim ulakom i rekao poznate riječi: “I glavu ću svoju dati, a kamena jednog nedam”. (Baš vererum, bir taš vermem). Sahranjen je u Travniku u posebnom turbetu. Abdulbaki-ef. rodom iz Bosne. Nauke slušao u zavičaju i Carigradu kod zemljaka Hasan-ef., sina Komentatora Fususa. Kao profesor na Ibrahim-pašinoj medresi umro u cvijetu mladosti 6. rebia I. 1096. (1684.). Abdulkadir-beg sin Meleć Mehmed-paše. Po svršetku nauka bio je muderis. a 1223. (1808.) postao munla od Oalate, 1230. (1814.) od Edrene, 1234. (1818.) od Meke, a 1238. (1822.) od Carigrada. 1250. (1834.) kazasker od Anadola, 1256. (1840.) član visokog vijeća, a 1259. (1843.) postao reisu’l-ulema. Umro 1262. (1845.) i zakopan kod džamije Sultanije Zejneb. S. O.: III. 350. Abdulkerim-ef. Simzade, sin Mehmed-ef. Sagradio je u Sarajevu medresu zvanu Drveniju 1189. (1775.), koja je ležala na obali Miljacke prema Dugom sokaku.

54

BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica
Abdulmumin-ef, šeh, nauke slušao u Bosni i Carigradu, a po svršetku stupio u red Halveti. Bio je predstojnik tekije našeg zemljaka Junus-bega više decenija. Umro je u visokoj starosti 1004. (1597.) poštovan od naroda i velikaša. Abdu’l-Vehhab el-Bosnevi napisao je djelo Menasikulhadž (Opis ceremonija u Meki za vrijeme hodočašća), koje se nalazi u knjižnici kod Careve džamije u Sarajevu. Djelo je pisano oko 1194.. (1779.). Drugo nam nije ništa poznato o njegovu životu. Abdurrahman-ef. Hattat. rodom iz Bosne, živio u vrijeme Murata III. umro oko godine 1000. (1592.) u Carigradu, gdje je kao profesor i kaligraf uživao dobar glas. Abdurrahman-ef. Kebiri-zade, sin Mustafa-efendin. Po svršetku nauka kao profesor predavao na prvim medresama u Carigradu. Kasnije prešao u kadinski stalež. Bio munla od Edrene i Meke; umro 1134. (1721.). Abdurahman-ef. Mahremić, rodom iz Tuzle, po zvanju kadija, a po ćudi demagog, u društvu s Derviš Ali-kapetanom pobuni prosti narod proti prvacima. U Sarajevu i u Tuzli došlo je do borbe i mrtvih glava 1164. (1750.). Pokret je bio najviše uperen protiv Derviš Hasan-kapetanu Osmanpašiću tuzlanskome. Bosanski ajan tužio ga je u Carigrad, odakle je došla naredba da se protjera, a vođa tuzlanskih buntovnika mula-Osman pogubi. Abdurrahman-paša, bosanski namjesnik 1092. (1681.). Poginuo je kod obrane Budima kao zadnji namjesnik 1097. (1685.). Ahmed-aga Bošnjak, kao mladić došao je u Carigrad i stupio u carski dvor, gdje je na godine obavljao razna zvanja i dotjerao do saraj-age. 1061. (1650.) imenovan je ćilerdžibašom. Iduće godine postao je carski odabaša, a malo zatim 1063. (1652.) postao je darusseade-aga. Ubijen je za vrijeme bune u Carigradu 1066. (1655.). Zakopan je na Hajdar-paši. U Usćudaru na ime majke Ćerime sagradio je džamiju, a na svoje ime u Ćengel-ćoju. U tom selu i na Kurićešmi sagradio je mektebe. Ahmed-beg Atlagić. vodio je Livnjake na Srbiju 1224. (1809.). Muvekit: II. 303. Ahmed-beg Bošnjak spominje se medu egipatskim begovima. 1066. (1655.) imenovan je namjesnikom od Abesinije. Ahmed beg Dervišpašić, Gazi. sin je Derviš paše Mostarca. Bio je pjesnik i junak na glasu. Pjevao je u perzijskom i turskom jeziku kao i otac mu. Kao beg upravljao je s više sandžaka u Ugarskoj. Umro je u Budimu 1051. (1641.), a sahranjen je u posebnom mauzoleju pokraj dvorske džamije (Saraj-džami’i). Fevzi: Bulbulistan, Evlija Čelebi: 602. Ahmed-beg Vilić bio je bosanski timar-defterdar i kajmekam bos. vezira 1238. (1822.). Priključio se ustanku Husejn-kapetana 1247. (1831.) i živo sudjelovao oko organizacije narodne vojske. Zapovijedao je vojskom kod opsade Stoca, ali se vratio ne opravivši ništa. Ahmed Ćamil-paša s pridjevkom Sopa-Salan (Mlati-soha) služio je najprije u defterhani. Kasnije je bio defterdar u vojsci, a 1160. (1747.) sekretar spahija. 1163. (1749.) postao je defterdar. Iduće godine otpušten iz službe i nakon par mjeseci opet je imenovan upraviteljem porezne kancelarije. 1168. (1750.) imenovan upraviteljem kancelarije za vanjske poslove, a iduće godine vezirom i namjesnikom u Selaniku, odakle je 1169. (1755.) postao vezirom u Bosni, gdje je radi nasilja izazvao proti sebi malo i veliko i prouzročio ustanak u kome su podlegle njegove čete. Na tužbu Bošnjaka bude premješten u Misir 1173. (1759.). Kasnije kao namjesnik u Konji riješen je vezirske časti i opremljen u progonstvo na Resmo. Iste godine bude pomilovan i imenovan namjesnikom na Kreti. Idući da primi novo zvanje umro je na Lemnu 1177. (1763.). Sin mu je Haki-paša, unuk Izet-paša, a praunuk Aziz-paša. S. O.: I. 257. Ahmed-ef., poznat pod imenom Deli burader hadžesi, rodom je Sarajlija, Nauke je učio u zavičaju i Carigradu, gdje je 1055. (1645.) imenovan profesorom na medresi Hrvata Rustem-paše. 1066. (1655.) Postao je munla na Bosni; kasnije je dva puta bio munla u Bagdadu. Umro je 1089. (1678.). Ahmed-ef. rodom je iz Bosne. Nauke je svršio u Carigradu, gdje je imenovan profesorom na Čaušbaša-medresi 1099. (1687.). 1119. (1707.) bio je munla na Bosni, a umro je 1129. (1716.) kao vrhovni sudija U Konji. Imao je naslov munla od Medine, s. o.: i. 240. Seichi II. Ahmed-ef. Bejazi-zade, sin Bejazi Hasan-efendije. Rodio se 1044. (1634.). Po svršetku nauka postao je profesor, a 1077. (1660.) imenovan je munlom u Halepu. Kasnije je služio u Brusi, Meki i Carigradu 1086. (1675.). 1091. (1680.) postao je Sadnrum. Umro je 4. džumada II. 1098. (1686.) na svome zaselku u Kanijdži kod Carigrada. Sahranjen je u Uskudaru kod Divitči-zavije. Ostavio je tri sina: Muhamed-ef., Hamid-ef. i Hasan-ef. koji su u svoje vrijeme kao učenjaci bili na glasu. U svoje je vrijeme slovio kao učenjak i dobar teolog. Napisao je Sevanihu’l-uluni, Kitabu’l-alem, Išaretu’l-meram i još nekoliko djela i rasprava. Seichi: I. 273. S. O.: I. 224. Ahmed-ef. Bošnjak, sin Abdullah-ef. S početka je bio muderis, kasnije nadzornik vakufa Meke i Medine. Umro je 1129. (1761.). Ahmed ef. Mostarac, profesor i muftija u Mostaru, istaknuo se kao vrstan poznavalac islamske pravne znanosti, o kojoj je napisao više djela, i to: (1.) Durretu’l-fetava (Biser šerijatskih decizija), 260 listova, (2.) Bifeuddeilail (Komentar na šerijatske institucije od Kudurije). 420 listova, (3.) Fetva-i Ahmedi (Šerijatske decizije Ahmedove), 230 listova i (4.) Tenviru’l-kulub (Prosvjećenje srca) 450 listova (vjersko djelo). Osim toga napisao je nekoliko djela vjerskog sadržaja. Preko 40 godina bio je muftija u Mostaru. Umro je kao visoko cijenjen i poštovan od svakoga 1161. (1748.). Ahmed Kandelija (Hadži) iz Sarajeva u boju pod Banjalukom 1150. (1737.) raskinuo je s dvojicom drugova čar-kufeleć rukama i dosta pridonio porazu austrijske vojske. Zakopan je na Velikom groblju nad Kovačima ispod grada u Sarajevu. Narodna pjesma veli: Kandelija i dvije delije čarkufeleć rukam raskidoše. Ahmed Munib-ef. Glođo, ugledni sarajevski građanin, posvadio se s Osman-begom Dženetićem radi nekakove kolibe u Vučjoj Luci. Muselim Babić Mirstaj-paša stavio se na stranu Dženetića, a većina je pristala uz Glođu 1256. (1840.). Vedžihija ga pozove u Travnik, ali mu se ne odazove. Napokon se skloni u Dubrovnik, a većina mu pristaša kod Smajilage Ćengića u Gacku, dok Vedžihiju uklone iz Bosne. Ahmed-paša Dizdarević, rodom je iz Žepča. 1109. (1697.) nalazimo ga kao ćehaju u sviti Gazi Mehmed-paše Korče.

BEHAR 95

55

Kad mu je punac Hrvat Sijavuš-paša postao veliki vezir. (1607. postao je vezir i namjesnik u Sajdi 1189. Za zasluge u borbi oko prijestolja novi sultan Bajezid II pokloni mu svoju kćer. Ahmed paša Hercegović. Kod zemljaka Musa-paše dulje je vremena bio ćehaja.) postao je vezir i valija u Bosni. Vladao je 30 godina kao vazal u Siriji i kod Akke suzbio je Napoleona Velikog i prisilio ga da se vrati u Egipat. raskomadala ga je razjarena svjetina. a 1022. (1594. gdje je 889.).). 1124. Iduće godine po treći je put u Bosni.) opet je valija u Bosni. pa se povuče u Sajdu. (1481. da i njega ni pogubi. (1604.) za velikog vezira. pa opet u Sajdi. Radič Bogašinović i Dubrovčanin Andrija Sorkočević. Imao je dva sina: Alibega (pjesničko mu je ime Širi) i Mustajbega.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Po smrti gazinoj bude na prijedlog erćana imenovan namjesnikom na Bosni. Kad je jednog dana zilkade mjeseca 1128. Skopaljski Rustempašići su njegovi potomci.) bio je namjesnik u Janovi. Kasnije je bio beglerbeg od Rumelije. (1711. Kad je Abdulah bio pogubljen radi junaštva.) i dobio ime Stjepan. Bio je dobar. (1600.) svrgnut i opremljen u Bihać gdje je umro početkom 1129. (1732. kćeri odličnog vojvode bavarskog (?) filia illustris ducis de Payro.) povukao se u mir. Kad je upokorio Tahir Omera. Rodio se 864. (1727.) po četvrti put bude imenovan namjesnikom u Šamu i seraskerom proti vehabijama. (1651. S Hećim-oglu Alipašom otišao je u Egipat. Osmani kao bosanski paša 1123. gdje je za junaštvo bio carski primljen. a dvije godine kasnije u Egiptu. On se i inače vrlo loše izražava o Ahmedpaši i Bošnjacima. a 20. (1715. (1798.) u muharemu je imenovan muhafizom od Ozije.rodom je iz Osijeka kod Sarajeva. (1775. Kasnije je bio valija u Janji. U ratu s fnisirskim sultanom pao je u ropstvo i odveden u Kairo. 1114. a 1013. Prije pogibije zadnjega povukao se u kraj.) postade namjesnik i serasker od cijele Sirije i Egipta. koju je sagradio pokraj Kučuk-Karama. Zakopan je u Usćudaru. a kasnije kori Hezarpare Ahmedpaše. Ahmed-paša Sari . gdje je vladao 4 godine. 1016. 1008. šta više nudio mu je sultan i svoju kćer. Početkom iduće godine zahvali se na toj časti. Bio je muhafiz u Brusi. (1803. 1218. 56 BEHAR 95 . Kao pošten i pravedan vezir htio je uvesti red i disciplinu u državi. (1496.) opet je opremljen u Bosnu za vezira. Ahmed-paša (Hafiz) kao adžami-oglan došao je u Carigrad i uzgojen u carskom dvoru. U njega na dvoru osim muslimana iz naših krajeva bilo je i kršćana odnosno patarena i to: Grgur Desisalić.) postao je vezir i namjesnik na Bosni. pa pobježe na Balkan probučen. (1648.) beglerbegom od Rumelije. rebia 1.). Iz dvora je izišao kao spahija. (1715. Vakufa. (1484. (1516. a jedinom za Selima I. Bio je prijatelj Dubrovčanima. Kasnije je postao vezir. Sigurno mu se nekada zamjerio. gdje je za zasluge imenovan beglerbegom i muhafizom morske obale. Po Sidž. 1007.). 1063. Kao dječak došao je s darovima u Carigrad. opremi mjesto sebe svoga ćehaju Sulejman-pašu.) pošao da pregleda posadu.) imenovan je namjesnikom na otoku Kipru. a dvije godine kasnije muhafiz u Epiru. (1702. a 1009. uzeo ga je u službu Ali-beg od Buhajre i imenovao ga mamelučkim begom. rodom je iz Duge kod Prozora. bio hercegovački mutesarif 1138. zatim Budima. Među njima je bio znameniti Hadžibeg Rizvanbegović. (1613. (1588. da pogubi Salihbega. Napokon je preselio u Siriju. odakle je pozvan 1062. Iste godine vratio se u Carigrad.) u Skadru. Nakon godinu dana vratio se u Carigrad. zvan Hadžun. (1712.) bio je zamjenik našeg zemljaka velikog vezira Javuz Ali-paše Malkočbegovića. (1725. dok se nije odlučio da prijeđe na islam. (1717. Kasnije se vratio u Buhajru i oženio se od plemena Hunadie. Umro je na putu u Halep. sin hercega Stjepana VulkčićaKosače i Barbare. a onda podunavske pokrajine. zato je proti sebi izazvao sve ljubitelje nereda. Triput je tu čast vršio za Bajezida II. 1058. kamo ga je pozvao sultan 922. Ahmed-paša Džezzar. U njegovoj sviti bilo je mnogo Bošnjaka i Hercegovaca. Rašid kaže obratno.). gdje je i umro.) na Sultan Nevroz 23. da uvede red i mir. (1775. gdje je promaknut na čast vezira. U G. a 1213. rodom iz G. rodom je iz Bosne.) povjerena mu je uprava Bosne. odakle 1128. (1598. gdje je ostao kao talac. Ahmed-paša Sari (Žuti).). Obećavane su mu sve časti. U Carigradu i Dilmaberu sagradio je džamije i hanove. Tu na ulazu u Maunam sahranjen je u posebnom turbetu. U Sarajevu sagradio je tvrđavu i dopustio pravoslavnima. Umro je kao muhafiz u Nišu iza 1145. Kad se austrijska vojska kretala prema Beogradu. u 18 godini imenovan je mirialemom.koji je sam sagradio. a 1127. Na vlastitu želju sultan mu je dopustio. a malo zatim premješten je na Hercegovinu. 1140.) bio je zamjenik velikog vezira našeg zemljaka Ibrahim paše. Ahmed-paša Rustempašić (Gazi). (1714.) imenovan kapetan-pašom.) imenovan je vezirom i namjesnikom u Dijaribekiru. da se Dilmaber prozove Hercegovinom. a 1126. Tima glasovima opro se najenergičnije. koji se udružiše proti njemu i slomiše mu vrat. (1594. Stupivši u službu mameluka Abdulah-bega izvježbao se u viteškoj i ratnoj umjetnosti. Više je godina boravio na turskom dvoru. (1602. Umrije u visokoj starosti 1219. Kad mu je Ali-beg naložio. imenovan je jenjičarskim agom 1003.) koncem muharema. Pošto je pobolijevao. 1003. pobožan i nepodmitljiv državnik. poštovan od naroda i velikaša. Zemni ostaci su mu sahranjeni kod džamije. Ahmed-paša Haramija. (1599. (1652. rodom je iz Fatnice u Hercegovini. samo da ostane u Egiptu. s kojima je ratovao proti Ali-bega. gdje je i ostao. Mudro je odbijao sve ponude. Kad je Mehmed II Fatih umro 886. gdje mu uzeše muhur i predaše ga krvniku. U bici kod Varadma druge godine iza pogibije Silahdar Ali-paše preuzeo je vodstvo vojske i povukao se u Beograd. gdje je promaknut na čast vezira i povjerena mu obrana. pozvaše ga u dvor. a 902. Ulazeći i izlazeći iz Marmare sve strane i domaće ladje iskazivale su počast njegovim zemnim ostacima spuštanjem zastava.) premješten u Tibriz. da na Varoši podignu zidanu crkvu.) veliki vezir. započeli su kolati glasovi da su posada i građani spremni predati se.) umro je idući u Meku. 997. safera naredne godine u istom svojstvu premješten u Misir. Vakufu imao je saraje. i njihove interese štitio svojim moćnim ugledom na dvoru i u Visokoj Porti.). poboja se. (1804. U svemu je sedam godina sjedio na Stolici velikih vezira. Na mjesto zloglasnog Dželali Hasan-paše 1011. Kasnije je vezirovao u Šamu. Uzgojen u dvoru s carskim sinovima. Zakopan je na Savaku kod Egri kapije pokraj mesedžida. Ahmed-paša bio je beglerbeg od Anadola. (1459.po Muvekitu . ali Ahmed-paša nije dao vikit-sedlat.

). Iduće godine je muhafiz od Janove. (1648. Risan. Za zasluge imenovan je namjesnikom na Bosni. Živeći pobožno mnogo je čitao i popravljao tekstove. (1647.) namjesnikom u Egiptu. a 1107. kako se razumije iz ovih stihova: Ta već ti je starost oslabila tijelo. Dvije godine kasnije premješten je u Zvornik. a druge godine serasker kod Budima. U pomorskoj bici kod Česme svojim junaštvom sokolio je i Krbuč Ali-pašu. punomoćnik nasljednika Ajas-begovih. U njemu su se udružili talenat i marljivost. Glasoviti učenjak Hakim Sinan posvetio mu je Glosu na poznati komentar. (1472. ne može biti istovjetan s Ajaspašom.) postao je vezir. s pridjevkom Zal paša hadžesi (Zal pašin učitelj). Kasnije je bio beglerbeg od Konje. (1574. kojom upravlja sve do konca 889. jedan od najglasovitijih serhatskih begova. Ćafi-ef. (Kutb-i zeman) zapade s Mahmud-pašom Hrvatom u sužanjstvo i bi zajedno s njim uzgojen. osvajač Hercegovine. 68. Za zasluge u ratovima po Dalmaciji 1060. S. Sačuvano je pod tim datumom u dubrovačkom arhivu jedno njegovo pismo kao bosanskog namjesnika. kad je svrgnut u Bosni.-888. Umro je 1056. rodom je iz Sarajeva. Dulje vremena bio je bostandžibaša. sin Abdullahov. imenovan je jenjičaragom. Iz Bosne je pozvan za lalu prijestolonasljedniku Bajezidu 883. U Sarajevu je sagradio džamiju s munarom od kamena i kupalište. Medju begovima turske mornarice slovio je kao neustrašiv junak. Anadola i Agra. rodom s hercegovačkoga Zagorja. za zasluge imenovan je carskim kapidžijom. 1053. bosanskim namjesnikom. (1470.-1483. Kad je Mehmed II 855. gdje su mu ostali nasljednici. Nije dao svojoj okolici da se miješa u njegove poslove. Poznat je kao ohol i tvrdoglav junak.) imenovan je beglerbegom i namjesnikom na Hercegovini. Ajas-beg je bio od 883. Hvale ga kao požrtvovna i oprezna vojskovođu i državnika. (1470. Odatle je nekoliko puta provaljivao preko Save i dolazio čak do Udine. Za velikog požara u Sarajevu stradala mu je džamija sa svim vakufom.) u zavičaju u visokoj starosti. da se Ajas-beg. (1691.: I. a 1101. Kao zapovjednik jednog odjela mornarice očistio je Podunavlje od gusara. rodom je iz Bosne. Pošto se nije slagao sa seraskerom. poduze na svoju ruku da osvoji Sudu.Edin Urjan Kukavica Ahmed-paša Sarhoš. Umro je 1102. Ajas-beg. (1690. koji je napisao Chajali i posvetio ga Mahmut paši Anđeloviću (Hrvatu). Iz toga se može naslućivati. Tu mu se gubi trag. Ajas-ef. 273. Riza: Teskira. da traži 120 dukata koje je Ajas-beg pozajmio Dubrovčaninu Vitku.) imenovan je nadzornikom za azijske provincije.a malo zatim postade kapetan paša. U borbi oko prijestolja poginuo kao muhafiz Bruse 888. vodio je bosansku vojsku na Ostrovicu i suzbio Austrijamce 1150. (1643.) bio je muhafiz od Bogaza (u Carigradu). došao je iz Bosne. Mnogo je obećavo i s pravom se od njega mnogo očekivalo. Kasnije učitelj Mehmeda II Fatiha. gdje je i poginuo 1004. Najprije ga nalazimo u sviti nasljednika prijestolja Mehmeda.). Ali-paša (Brko).). (1687.).). (1661. Bio je dulje vremena bosanski alajbeg. 1097. o kom ćemo kasnije govoriti. Došavši u Carigrad stupio je u mornaricu. pa je osvojio ostatke ostataka hercegove zemlje: Kaštel Novi. kojom je upravljao nepunu godinu. Braila i Tvrtka Tesalovića. 521. I u Visokom je sagradio kupalište i dućane. veli da je bio prvak na polju pjesme u svoje vrijeme. zato je veoma mlad svršio nauke i svratio na se pažnju učitelja i visokih dostojanstvenika. od koga uzme idžazet na iršad. rodom je iz Bosne. da miu je bio pri ruci kod obrade djela.) rebia I. S. koje je s više dućana uvakufio za džamiju. str. rodom je iz Bosne. Ranjen u bici kod Vidina otišao je u Carigrad na vidanje. Umro je oko 990.) serasker je u Ugarskoj. koje se ubrajaju medu najbolje radove o tim temama u arapskoj književnosti.) mjeseca redžeba.). gdje je podlegao ranama 1210. zato se nije mogao ni mjesec dana u Bosni održati. Zakopan je u Galati u Mevlevijskoj tekiji. Po svršetku nauka postao muderis. Umro je od sušice u cvijetu mladosti kao profesor na Sultanijji 983. (1689. Šehovića.) poštovan kao kutup svoga vremena. povukao u mir i u Bosni umro. O. 1072. Kao ćehaja beg kod Kara Mehmed paše došao je na glas i imenovan beglerbegom od Ozije 1085.: III. U Ajas-pašinoj sviti nalazimo kao ugledne dvoranike Vlahu Svinjarevića. (ne Ajas-pašinih). Ali-beg Osmanpašić. bio je Ajas-paša beglerbeg od Rumelije. Kotor i Budvu i pripojio ih hercegovačkom sandžakatu. Danas mjesto nje stoji Ajas-pašin dvor (hotel Central). odakle je na vlastitu molbu radi bolesti premješten u Brusu. Ahmed-paša Srebrenica. (1646.. 1103. Cijeli je život vojevao po Ugarskoj i veći dio begovanja proveo je u stolnom Biogradu i Estergonu. jer kad zadnji gine kao serdar Bajezidove vojske protiv Džemu.). (1478. a kasnije beglerbegom.) u mjesecu redžepu imenovan je kapetan pašom i opremljen u pomoć seraskeru Husejn-paši koji je podsjedao Kretu. (1695.) imenovan je namjesnikom u Bosni.) nalazimo ga kao branitelja u Bogaz Hisaru 1058. rodom je iz naših krajeva. Na glavi ni crne dlake ne imadeš. Iduće godine pušten iz zatvora i imenovan valijom u Adani. (1685. Bio je hrabar i vrlo obrazovan. Ali je pjesničko ime Ali-ef.) hercegovački sandžakbeg. (1582. rodom je iz Bosne. (1595. Rodom je iz Prusca. kad je bio namjesnik u Manjisi. 875. koje je također uvakufio za džamiju. (1483. naime. (1674.) imeno- BEHAR 95 57 . njegovu temperamentu nije prijao dvorski zrak i burni život u Edreni. (1650. Ahmed-paša Vojnik. prvoga nalazimo kao namjesnika na Bosni. Premda je bio rado viđen na dvoru. (1737. (1683. a po zvanju kadija. Kasnije je postao vezir. Ali-beg (Karadža). Ajas-paša (Lala). 1099. Njegovim nastojanjem imenovan je veoma mlad profesorom na Efdalijji u Carigradu. zato ode u Brusu i pridvori se kod šeha Tadžuddina Bahšije. kako nam to svjedoče dvije male disertacije: O peru i O sablji.). Umro je 875.) umro je kao muhafiz u Azovu. Ali-beg (Kara) Sokolović. (1451. u mjesecu ševvalu 1643.).) zasjeo na prijestolje.). Ljubljanu je u crno zavio 877.. kome je po svoj prilici usadio u dušu misticizam. O. 1057. Ahmed Šemsuddin-ef. a u zilhidžetu stavljen u zatvor. Medu mrtvima spominje se u dubrovačkom arhivu 896. Osobitu čast iskazao mu je zemljak Zal Mahmud-paša uzevši ga u svoju vezirsku svitu kao učitelja. spominje ga u djelu Nizamu’l-ulema kao visoko obrazovanog učenjaka i kaže. 1095. (1795. Pečevi pripovijeda čudesa o njegovu junaštvu. U pomorskoj bitci poginuo je pogođen tanetom topovskim. (1484. Ali-paša Ćengić. Iza toga prešao je u Ćustendil.). Tug ti je života pobijen viš’ groba A ti o tom svemu još ništa ne znadeš. (1478. (1491.

(1578.) imenovan je begom na Bosni. sin je Zulfikar-kapetana Stolačkoga. Ali-paša Kalauz izišao je iz dvora kao beglerbeg. a kad se povratio imenovan je namjesnikom u Misiru 971. kad je razbojnički uništio sve. (K. Kao adžami oglan došao je u carski dvor. rodom je iz Bosne. Bio je učen i hrabar.). (1559. safera 1013.). da će on kao veliki vezir.) i Egiptu 968. bosanski vezir 1231. neka i čekić i motika kuca. (1557. Kod prepisa je ustanovljeno da je iza njega ostalo samo 62 dukata. 150. Natiz-pašu. Pravednošču i veledušjem potisnuo je uspomenu svih bivših namjesnika u Egiptu. gdje je nakon par dana 28.) lijepu džamiju pokraj Maršale i most preko rijeke Miljacke na Sarajevskom polju. (1828. (1550. vratio se kući donesavši sa sobom dosta novaca. a 950.) vezir i namjesnik u Egipta. (1836. a ovoga sin Sulejman-paša. 1242.) pozvan za velikog vezira. 968. Na Sarajevskom polju udario je 1247. ali bude poražen. (1556. 515. da je Husejn-kapetan s nekoliko drugova jedva iznio živu glavu. Dva puta je bio namjesnik u Budimu i to 958. (1586. Došlo je do krvave borbe 1222. Kasnije je imenovan vezirom i pozvan u Carigrad. Ali-paša Malkoč (Javuz). rodom je iz Praće. (1551.) Umro je u Trapezuntu. gdje cvatu bademi i jasmini. (1813. (1831. Gazi. Iduće godine došao je iz Carigrada naročiti poslanik i pozvao ih u Sarajevo. Pošto je bio ljubazan prema svakome i nije volio ceremonije. Idrizbegovići i Hamzalajbegovići. i 615. unuk Ibrahim-paša. Ekspedicije Zlatareva (na Nevesinje) i Firdusova (na Stolac) ostale su bez uspjeha. Rašid: I. Ali-paša. koga je Smail-aga dao ubiti. Uto se na istoku pojave nemiri. jer je bio do krajnosti pošten i pravedan.) imenovan je namjesnikom u Misiru.: 111. (1584. (1563. Ali-paša Hadum (Uškopljeni). 965. Budimu 964. rodom Bošnjak. Iza njega je ostalo dosta duhovitih dosjetaka. Tu je i pokopan. O. Medu adžami-oglanima došao je u dvor.). Ali-beg je tu zadaću izvršio za zasluge imenovan pašom 1244. dali su mu u Misiru pridjevak Kilon. Za zasluge je imenovan beglerbegom.). Bolesna su ga u tahterevanu donijeli do Beograda. S lozinkom Kad puška ne puca. koja je trajala više mjeseci. Kasnije je otjeran u progonstvo. rodom je iz Zvornika. puštao na slobodu i da je rijetko koji prekršio vjeru. Arapi su ga prozvali Ali-paša od Karate i na nogama spominjali mu ime. što je života pokazivalo po Bosni i Hercegovini. više je imao dobrih strana kao nosilac napretka i kulture. Prvi je umro u Misiru godinu prije nego je sagrađena džamija u Sarajevu. 954. a 967. Kao mladić zamjerio se ocu što je obukao nekakovu vezenu saltu i otišao u svijet. Koji je Ali-paša ili Hadim ili Temerot ili Sofija sagradio džamije u Sarajevu i Kladnju. odakle je izašao kao aga. Sin mu je Gazi Osman-paša. praunuk Mustafa-paša. pjesme). odakle je 1012. a u Bosni 992.) postao je beglerbeg od Meraša. Štaviše ni velikom defterdaru nije dopustio. 58.) bosanski vezir Abdurrahman-paša opremio ga je u Sarajevo s hiljadu drugova. ne mogu razabrati. 1229. Kolikogod je kao politik imao pogrešaka. O Temerotovu begovanju na Bo- 58 BEHAR 95 .) i umro. U Sarajevu je sagradio 968.). Kad je sve bilo gotovo. koje su pobilježili njegovi suvremenici. musl. kad bi mu zadali tvrdu vjeru. (1604. To se ponosnog Javuza toliko kosnulo.). liv. Kod opsade Počitelja bio je ranjen u nogu i ostao šepav. osim brata mu Hadžuna. Uveo je i gajenje svilene buhe. (1556. Osim vezira svatko je pred njim stajao na nogama. (1694. koji dovedu do rata s Perzijom. gdje je umro 995. (1826. i gdje se sadi duhan i pirinač i t. Umro je 978. I danas se po njemu zove Alipašin most. Rustem-bega i Mehmed Ali-pašu. rodom Bošnjak. (1807. koji je poginuo kad je Husejn-kapetanova vojska opsjedala Stolac i Fejz Alajbega Čengića.). Iz dvora je izišao kao jenjičarski aga.). odakle je nakon dvije godine pozvan za lalu careviću Selimu. pa ih izmirio. Provodeći mjere protiv korupcije prolio je mnogo krvi. koja nije donijela željenog uspjeha. Bio je beg na Bosni 957.) postao je veliki vezir i nakon 4. (1560. (1601. Ali-paša Semiz (Debeli). 478.). 1106. (1564. U Kairu je umro nakon godinu dana i zakopan u groblju Karata. godine mudre vlade 972. (1850. da pohvala buntovnike i opremi ih u Zvornik. uzgojen je u dvoru.) zavojštio je i na Smail-kapetana Počiteljskog.nagonio je narod da sadi razno južno voće i povrće i od kršne Hercegovine načinio zemlju gdje rastu masline i šipovi. Kasnije je kao poslanik Selimov išao u Perziju. Kad mu je otac umro. a malo zatim vezirom i valijom na Hercegovini. učini velike pripreme oko sakupljanja i opreme vojske. da uzme udovicu Sokolovića Ismihanu-sultaniju. Serasker Omer-paša Latas. Kao carski silahdar-aga 1010. dvorska klika izradi. Ostavio je iza sebe četiri sina Hafiz-pašu. On je po svoj prilici junak narodne pjesme: Ali beg Čengić i banova Bisera. Kad je ova umrla.). a njemu Muvekit pripisuje (I.). prevario je i Ali-pašu pa ga zarobio i nadomak Banjaluke dao ubiti pod čadorom 1267.) u zgodan čas sa Smailagom Čengićem i Bašagom Redžepašićem iza leda ustašama i razbio ih tako. Kažu da je hajduke. zatim je postao beglerbeg od Rumelije.Kao adžami oglan došao je u Carigrad i u carskom dvoru uzgojen.) bio je namjesnik u Hercegovini. (1603. Alipaša misleći. Ali-paša Sofi. Radi kapetanije i Hutovskog agaluka zavadi se s braćom Mustaj-begom i Hadžunom. S. (1571.) na tužbu raje pogubio ga Čuprilić. Kasnije je još vezirovao u Bagdadu. voditi vojnu. da se od muke razbolio. Kasnije je bio namjesnik u Temišvaru. Potomci su mu Sulejmanpašići. Za poznatog ustanka bio je desna ruka Husejn-kapetana Gradaščevića. (1663.). Čelebija: VI. da se pred njim sjedi. Bio je veoma krupan. a 1074. Narod ga je veoma volio. koja je pripadala Hercegovini. (1560.) i 964. U Budimu je pašavao 986. Po svoj prilici je umro u Sarajevu i sahranjen pokraj džamije. (1543. (1816. d. gdje se obrazovao i obnosio visoka dostojanstva. uhvaćen i prognat 1252. Hormann: Nar. Ali-paša Skopljak je brat Rustem-pašin. a Ali-paši naredi da s rumelijskom vojskom odmah ide u Ugarsku.) umro i sahranjen uz mauzolej Ejjubi Ensarije. da sultan odredi da Sinan-paša Čigalić kao serdar ide na Perziju. kako je do tada bio običaj. a onda pomilovan. Za vezirovanja Vedžihina opet digne ustanak. Ali-paša Fidahlć (Sarhoš).) zapovjednik vojske. U Maglaju je sagradio džamiju i ostavio joi lijepu zadužbinu. (1547.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini van je valijom u Temešvaru. po drugi put je imenovan u Budimu. Za ustanka Husejn-kapetana Gradaščevića radi osobnih zadjevica primio je protjeranog vezira pod svoju zaštitu i od hercegovačkih ajana nije nitko priznao Huseina za vezira. koju je carević Selim vodio na Perziju. (1560. kojom je upravljao 19 godina. ali zato veoma ponosan i strog.). rodom je iz Bosne. Ali-paša Rizvanbegović-Stočević.

O. A najveću zbrku čini kronogram. 277. da ubije Ali-pašu i opremi mu glavu u Carigrad.) bio mulazim kod šeh-islama Ankarevije. (1566.) u cvijetu muževne dobe. Ali-paša Varvar. Harramer: 111. Tobože iz zahvalnosti za učinjenu mu uslugu približi se prostodušnom starcu i jednoga dana zasjede u busiju kod gradića Cerkeš znajući. Poglavito se odlikovao kao strogi i bezobzirni kritik. (1632.) od Anatolije. U dvoru je bio silahdaraga.). (1740. rodom Sarajlija. 6.) u Sivas. Godinu kasnije imenovan je u Bosni. (1609.) Mehmed-paša.).). Čelebija. Seichi. kao kliski sandžak 1018. Među suvremenicima se istakao kao vrstan pjesnik. Poglavito se odlikovao kao poznavalac metrike. Kasnije je predavao na kolegiju Sokolovića Esmihan-sultanije.) na pravdi Boga. Azizi (Mehmed). Bali-beg (Mali Gazi) Jahjapašić. Kao budimski vezir pogubljen je pod Sigetom 974. a visoke od Bošnjaka Sulejman-ef.) premješten na Cipar.: Muvekit: I.) opremljen je u Halep za vrhovnog sudiju. O. Osim spomenute trojice ne bilježi nam povijest više nijednog Ali paše u ono vrijeme. Kada još suludom sultanu Ibrahimu ne htjede opremiti ženu Ibširpašinu glasovitu ljepoticu Perihan. koje je od njega tražila. što znači: mali sveznalica. Ostavio je kompletan divan. Glasovito arapsko djelo o poetici Telchis preveo je voema vješto na turski jezik. sin glasovitog Bošnjaka Isa-efendije.) kao voda konjanika. Bio je svestrano obrazovan. 1042. kao kliski sandžak 1096. da ga živa ili mrtva dopreme u Carigrad. ako ode u Carigrad. 547. U jednom popisu bosanskih namjesnika zabilježen je pod imenom Džundi-zade (Vojniković). a 1096. u kojem zakonu ima. a ovako počima: Hazreti Gazi Ali paša bena Hasbeten lillah daressalihin.). zato je proti njemu skovala urotu. (1684. gdje se svojom učenosti istaknuo i svratio na se pozornost prvih učenjaka. (1537. S. sin Alibegov i potomak glasovitoga velikog vezira Mehmed-paše Visokoga. (2.).) Atli-aga.: II. Osim toga dopjevao je Kafzadetov epos Lejla i Medžnun veoma vješto. Da se ne bi što dogodilo Ibšir-pašinoj ženi. Allamek (Mehmed-ef. a kao bosanski namjesnik 1097(1685. (1620.) postao je profesor na kolegiju sultanije Mihrimah i Rustempaše Skradiuca.) što je radi nemarnosti izgubio dva grada u budimskom vilajetu. džanum! Bio je bio svrgnut s namjesništva. porodica. Kod prvog sukoba Varvar je potukao obojicu do nogu i uhvatio ih pa svezao za stup od čadora. o kojoj je napisao više rasprava. (1688. koja je od pamtivijeka u Livnu imala veliku ulogu sve do konca XVIII. 1044. gdje je obolio od reumatizma.Prvi put ga nalazimo kao bosanskoga zaima (zja- BEHAR 95 59 .000 groša. osudio je svatko govoreći: Crn mu obraz tjesnogrudnom topalu! Kratko vrijeme iza tuga i on i njegov veliki vezir Hezar pare platili su glavom u Carigradu. tada veoma uplivne ličnosti na dvoru. (1622. da će Ali-paša s običnom pratnjom tuda proći. namjesnika iza Sofi Mehmed-bega pišu Ali-beg bez pridjevka. (1685. 36.) dobio je profesuru na kolegiju Hasan-zade.. sudjelovao je s (Gazi Murat-begom Tardićem u bojevima oko Klisa 944. Nauke je slušao u zavičaju kod profesora Abduldželil-efendije. kad je džamija sagrađena. sin Musa-ef. fol. Nato Mehmed-paša Ćuprilić i Husejn-paša od Amasije dobiju zapovijed. (1669. Pjeva se i u narodnim pjesmama. 1084. (1616. Šalim. Iz nje nam povijest spominje ove članove: (1. Početkom XIX. koji je spjevan. Po svršetku nauka otišao u Carigrad i stupio u svitu zemljaka Silahdar Mustafa-paše. Šalim: 478. da junački ne će moći izvršiti povjerenu mu zadaću. (1750. (1688. Istakao se u vojnama po Ugarskoj i Hrvatskoj i za zasluge imenovan je sandžakom u Buli. 17. Osobito mu hvale prigodne pjesme. Tu se zamjerio jednoj dvorskoj gospođi što joj nije opremio 30. Vele da je rado gledao čašu u dno. s pjesničkim imenom Safi. Poznat je kao neustrašiv junak i dobar pjesnik. Kao potomak visokih ulemanskih dostojanstvenika 1097. 281. Radi svestrane naobrazbe prozvan je ‘Allamek. ali ga smrt zateće na putu 1046. 1100. S. jer neki stari popisi bos. koja su uzvitlala cijelu bunu medu carigradskim ulemom. Bajram-paša redom je iz Bosne. Dva puta je bio namjesnik u Bosni i to 1030. (1636. Atlagići (Alibegovići) su stara bos. 1037.) Zulfikar-paša. po kom se po svoj prilici prozvala porodica. veli Ev. a kratko vrijeme iza toga imenovan rektorom na Sachnu. O. odakle je 1056.: II. najstariji je sin našega Jahja-paše. odnio je vijest u Carigrad i za nagradu imenovan prvim požeškim sandžakbegom 938. Aruzi (Mehmed). stoljeća ta je porodica izumrla.). pa opet 1053.). Umro je od kuge 1124. Teskira. Ali-paša poznajući dobro prilike naslućivao je što ga čeka. rodom iz sela Varvari kod Prozora. a livanjska kapetanija tada je prešla na Firduse.) sa Sulejmanijje imenovan vrhovnim sudijom u Selaniku s naslovom od Bruse.). Nepošteni Ibšir-paša Abaza navali iznenada na svoga dobrotvora i glavu mu odrubi. gdje je umro 1100. (1648. Majka mu je kći šehislama Kara-Ćelebi-zade. Pripravne nauke slušao je od oca. (3. Dvije godine kasnije u istom je svojstvu premješten u Carigrad. (1712. Bio je veoma cijenjen od savramenih pjesnika. poznat je kao pjesnik i kaligraf. Znajući lukavog Abaza. pa se povuče u okolinu Sivasa. (1634. Azim je sin Nevesinjca Šabanovića Mehmed-efendije. pogubio ga Piri-paša 1025. To sramno djelo Ibšir-pašino. a s Cipra 1058. Napisao je nekoliko učenih djela u arapskom jeziku. (1673.: III. koji ga je druge godine svrgnuo s Bosne i naredio mu da čuva Knin. Po svršetku nauka 1080. Kad mi je otac osvojio Požegu. stoljeća. pa je opremi velikom veziru na dar. rodom iz Bosne. Umro je 1164. kad je bio profesor. umro oko 1153.) imenovan profesorom na kolegiju Sitti Chatun sa 50 jaspri dnevnice. (1643. a kasnije predavao na više odličnih medresa. kako je on govorio u bosanskom žargonu: Džaanum. Bakir Smail-beg Sokolović. (1685. osumnjičen da je za inad velikom veziru. S. odluči kukavički to izvesti.Edin Urjan Kukavica sni može se samo nagađati. nego otpremi mubašira s riječima.) umro kao profesor na nekom visokom kolegiju.).) i 1032. predao grad Mlečanima. (1627. (1646. (1531.) u cvijetu muževne dobe. Kasnije je bio beglerbeg od Anatolije i Rumelije. da vjenčanu ženu jednog muslimana dadem drugome? Ama ne dam.. Kasnije spomenuti Ibšir-paša dobije nalog od velikog vezira. zatvoren je u tvrđavu u Prištini. (4. zatvorio ju je u trokatnu kulu i katanac zalio olovom.) Mustafa-beg. Arslan-paša Jahjapašič je sin Gazi Mehmed-pašin.) umro od kuge u nanonu muževne dobe.

) vodi vojsku pod Oziju gdje je našao smrt s više hiljada Bošnjaka i Hercegovaca mjeseca rebija 1. Zatim dode u Carigrad kao profesor na defterdar Ahmed-pašinu medresu. Davud bin Jakov. Bećir-paša Čengić. (1736. koje njegovi suvremenici vrlo cijene. (1659. Bezmi je pjesničko ime Ibrahim efendije Jasakčića. Bećir-paša Travnjak. (1684. Bali-ef. U Sarajevu je sagradio džamiju. dok mu jednom sunu u glavu. rodio se 954. 77. i danas zove mahala Balibegovica. Kasnije je sudjelovao s Lala Mustafa pašom Sokolovićem u ratu na Perziju 986. Pečevi: I. Druge godine umre u Kairu. 1004. 1087. Napisao je cijeli niz djela i komentara na Kudurino djelo o islamskom pravu u četiri sveske. 1150. 1149.. (1650.) na Bosni. 1081.: S. prije nego mu je pružena prilika da se opravda.) postao je profesor na Ahmed-pašinoj medresi u Carigradu. Umro je 990. Serasker Husejn-paša. 1061. Umro je kao smederevski sandžakbeg 933. Kasnije je predavao na više odličnih medresa. pa stupi u kadije. To se djelo preko zemljaka i velikog vezira Ibrahimpaše proturi do ruku sultana Mehmeda III. Umro je u zavičaju uoči Lejleiberata 1025. pa mu naredi.). (1559. Kasnije je bio sandžak-beg u Smederevu. 83. Kod tadanjega bostandžibaše Nekkaš Mustafage bio je imam. rodom iz Mostara. S ostalim plijenom opremi u Carigrad dva brata. (1519. (1526. Sokolović ga je veoma volio i cijenio. Po svršetku nauka dulje je vremena bio činovnik u dvorskoj kancelariji. Kasnije je Turska izgubila 2-3 grada u Ugarskoj. stupio je u svitu Sokolovića. koga su pozvali u Carigrad i pogubili ga u Edreni.) osvoji na čelu hercegovačke vojske Skradin. (Kao Ataj i drugi se turski spisatelji često ćešu o bosanski ponos). Njemu za volju pošao je na bečku vojnu koju je poveo Kara Mustafa-paša. (1683.) pode s ocem u Jemen. kome je otada sjedište postaje Beograd. Kraj Prusca osnovao je novu varošicu i nazvao je Nev’abad. Behram-paša. a s te medrese imenovan je vrhovnim sudijom za Egipat 976. Po svršetku nauka stupa u državnu službu. rodom iz neke palanke u Bosni.). Na njegov prijedlog Bosna je podignuta na munlaluk. U mlade dane došao je u Carigrad i stupio u bostandžijski odžak. Hadže-zade: II. Po svršetku nauka bio je učitelj glasovitog Sokolovića. 928. Bio je veoma pobožan i postio je savmi-Davud (Davidov post) preko 30 godina. (1582. kao emiri-ahor u dvoru (Oberstallmeister) imenovan je bosanskim namjesnikom 1028. Bećir-ef. (1732. Kad je svršio nauke.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini met mu je bio Kakanj i Vidanica) gdje s Gazi Bali-begom Malkočevićem vojuje u Poljskoj i predvodi jedan dio akindžija. Atai: 124. Učio je u zavičaju i Carigradu.).) napisa političko-historijsku raspravu pod imenom Nizamu’l-alem (Uredba svijeta) i kao mudžahid krenu pod Egru.: II. (1659. Kasnije je prešao u svitu šejhulislama Jahja-efendije. medresu i mekteb.) gdje se odlikova sa junaštvom. rebija 1095. imenovan je prvim bosanskim munlom sa sjedištem u Sarajevu 986. (1595.). Sin mu je Dervišbeg. (1650. Nauke je slušao u Bosni. Seichi: I.). (1538.) Kasnije je predavao na Sulejmaniji. sin Kara Mustafa-paše Sokolovića (Kara Šahinu). bin. (1576. odakle je 976. da sa sebe skine krivnju obijedio je Bećir pašu. koji ga je upisao u kadije i uzeo sebi za zamjenika. (1578. U vrijeme Sokolovića vezirovania postao je profesor i brzo dotjerao do Sachna 973.) imenovan je kadijom u Medini. Ataj za njega veli: Bio je na glasu radi učenosti i dobrote. (1616.). a 1051. pa pođe u Carigrad. 4.) nalazimo ga s bosanskim sandžacima pod Drnišem. Nakon nekoliko godina vrati se opet u Bosnu.). gdje je stekao velikih zasluga za državu upokorivši pobunjena plemena i osvojivši mnoge gradove.) granata mu je odniela nogu. (. da sluša više nauke.a 926. U više gradova u Jemenu sagradi džamije i medrese i čini zadužbine. Po njihovu svršetku pridvorio se kod prvog bosanskog munle Bali-ef. i još nekih palanaka po Dalmaciji i Slavoniji.). 1070. (1565. (1676.) stavljen je u mir s arpahikom Ankara.. Druge godine ode s prijevodom i još nekim djelom u Carigrad.. (1628.) reaktiviran i imenovan sadri-Anadoli. Bio je kadija u nekim gradovima po Bosni. (1521. (1670. (1547. po naravi imao je amalakitsko ponašanje i bosanski ponos. O.što mu je i smrt prouzročilo. gdje je sagradio džamiju u Kadinjuši. (1578. Ćafi Hasan-ef. odakle je nakon par mjeseci premješten u Temešvar. S njime je 984.). 967. ibni Turban. (1568. rodom iz Sarajeva. i po njemu poznat pod imenom Mostari hadžesi. Evlija Ćelebi spominje ga kao osvojitelja Korlata. Kad je Bosna podignuta na munlaluk. 45. Nauke je slušao u Bosni i Carigradu. nego ih je progonio zborom i tvorom.. Umro je I. kome je Bećir-paša bio dodijeljen. poštovan od naroda i dostajanstvenika kao visoko učen. I dan današnji muslimani iz okolišnih krajeva Bosne na određeni dan hodočaste na Ajvatovicu da pohode grobove Ajvaz- 60 BEHAR 95 . rodom Sarajlija. S jenjičarskini agom Mustafa-pašom iz Podosta bio je veliki prijatelj. Kasnije je bio namjesnik od Gaze.) u Prascu. koji je skopaljsku župu iza fetha preveo na Islam.) imenovan je imifettišom haremeina (Meke i Medine). Po njemu se. (1737. 6. S. a Sinan-paša kao veliki admiral.) premješten u Jemen. (1568. Kasnije je dobrovoljno sudjelovao u bitkama kod Osijeka i Estergona. Kasnije se povukao u mir i posvetio pjesnikovanju. Bali ef. 1069. sina Ramadanagina. (1564.) u Edreni. Muvekit: I. Za opsade Beča 1094. kome se ono svidi. Po svršetku nauka otišao u Carigrad i stupio u svitu Mostarca Mustafa-paše. 945. ljubazan i pošten sudija. Begtaš-beg (Gazi) bio je vojvoda hercegovačkog sandžaka Mahmud-bega. (1639. kad je bio natkomornik u dvoru.) uništio Hamzevije u Posavini. Iduće godine vodi Bošnjake i Hercegovce u Krim. Nikako nije trpio suvremenih šehova.) imenovan je u Smirni na Faik-pašinu medresu. kasnije je 3 puta bio kadija u Carigradu. da čuvaju Kafu. Pakraca.) u Sarajevu. koji su kasnije za carevanja Sulejmanova imali veliku ulogu u turskom carstvu i to Rustem-paša kao veliki vezir.). dugogodišnji segedinsiki sandžakbeg. Tu je sagradio džamiju. Osim toga uvodi neke zakone u upravu i sudove i tako ostavlja lijepu uspomenu u arapskom narodu. (1641. Ostavio je kompletan divan pjesama. 1049. hercegovački mutesarif 1145. Na Muhaču jednim napadom iza leda odlučio je bitku s Gazi Husrevbegom. gdje s protekcijom spomenutog paše bude imenovan doživotno kadijom i muderisoin u Prascu. a 972. da je prevede na turski. Bedruddin Mahmud. 1060. Iduće godine kod osvojenja Beograda trampio se s Gazi Husrevbegom za Smederevski sandžak. te oživio uspomenu na Ajvazdedu.) valija u Dijari Bekint.: II. Umro je rebija II.

899. (1814. Sin mu je Mustajbeg bio namjesnik na Hercegovini 923. a u mjesecu šabanu iste godine ubijen. 152 (na rubu). gdje je postao bostandži-baša. i ističe njegovu ljubav prema domovini te velike zasluge za državu. Oba puta cijelo vrijeme ratuje s bosanskom vojskom po Ugarskoj. Uzgojen u dvoru. Kasnije je bio muhafiz u Egri. (1587. Hammer kaže za Davud-bega da je Dalmatinac.). 4. Žagrić (Hadži). možda je dao povod našoj krilatici: S paje na paju. U jednoj kasidi lijepo je spjevao krajiški ustanak. Kod mesdižida zakopan mu je sin Ibrahim-beg. koju je snabdio lijepim brojem rukopisa. Kasnije je bio muhafiz od Posavine i branitelj u Užici. 1000. Bio je oženjen sultanijom. koji je umro 961. (1592. da mu je iza ručka dao otrova u kahvi. 1010. Daut-beg Redžepašić sin je Osmanbega. Davud-paša Bogojević (Kara Nišandži) naše je gore list. U Sarajevu u mahali Koševo sagradio je mesdžid i medresu. dokaz je. pjesnik i osnivač tekije u Mostaru. U Glasniku Zem. koji je kao valija doveo sa sobom iz Anadola više hiljada eškije i počeo robiti i globiti po Bosni mirno stanovništvo. u kojoj oslobađa mnogo robova i zapisuje zadužbinu. Početkom iduće godine imenovan je velikim vezirom. de conditione taciarum. 1009.) postao je veliki vezir. rebija I. vješto je ugušio i za zasluge imenovan musellimom u Mostaru. Za vrijeme Selima II kao adžami oglan došao je u dvor. Derviš Mehmed-paša Teskeredžić sin teskeredžije Mustajbega Duvnjaka. U dvor je došao za vlade Mehmeda II. (1502. Od 1220. za koje je uvakufio lijepu zadužbinu. U dvoru je uzgojen i postao čokadar. U Usćudaru sagradio je džamiju. plati glavom 7.: II.) imenovan kapidžibašom. Kao zalo-maga bio je musellim nevesinjski 2-3 godine i s Nevesinjcima pokušao ugušiti bunu u Mostaru. (1598. Iz dvora je izišao 1014.) bio je cernički musellim (Gacko). Derviš Mehmed-paša je rodom iz Bosne. onako je brzo i završio karijeru. Kad je Serverpaša došao u Mostar. (1622. gdje je došao do visoke naobrazbe. U Mostaru sagradi lijepu džamiju 1000. (1604.).). Druge godine sudjelovao je kod osvojenja Egre. (1878. a 903. (1602.) bio je carski savjetnik (niusa-hibi has) i ostao takav do smrti Murata III 1003. kolovoza iste godine dar. Danas knjižnici nema traga. Obratio se na mostarske liječnike za pomoć. gdje je umro 911. (1595. Prvi put ga sretamo kao dogandži-bašu 995. koji ovako počima: Gdje pomoći ne imade Svemoćnoga gospodara. Kao mladić od 18 godina išao je svetiti oca Hercegovcima. pisana je 945. Kako se brzo popeo na najviše dostojanstvo. Zadnji mejdan u Hercegovini pred dvije vojske crnogorskom i hercegovačkom podijelio je s Dragom Kovačevićem i odnio mejdan ranivši protivnika u desnu ruku. Derviš-ef. na što se zatvorio u Blagaj. živio je oko 1050. (1814. Dubrovčani su mu opremili 17. (1553. (1502. (1497. Zakopan je u Ušćudaru u groblju Miskinler. pozvao ga je k sebi i pričaju.) vezirom u Visokoj Porti. U to se vrijeme oženio kćerkom Mehmeda III. koga je pogubio Vanlija. da je izdao zapovijed da se sultan Osman ubije. Ćemal-beg odlična ličnost kod Gazi Husrev-bega.) opet ga nalazimo na Bosni.) sanđžakbeg u Nikopolju. Iza njega ostalo je dosta lijepih gazela u perzijskom i turskom jeziku. Nakon dvije godine pošao je u mir i nastanio se u Gebzi. Muvekit ga hvali kao neustrašivog junaka. Čelebi: I. odakle se nakon 15 dana povukao na Nevesinje. Derviš-paša Mostarac sin Bajezidagin.).) do 1230. odakle je 908. (1493.) pozvan za vezira u Visoku Portu. U Nizamu’l-ulema napisao je autobiografiju. U 1012. (1505. Tu je dužnost vršio 2 puna decenija i za zasluge imenovan pašom.) poginuo je na Margaretinu otoku pod Budimom.) i uz nju knjižnicu. Isto tako Smail-kapetan Počiteljski i Ali-aga Stolački traže od njega pomoć u osobnim zadjevicama. (1592.). koju je podigao Ali-aga Dadić 1229. (1515. ali svi su slegnuli ramenima.). (1600. (1876. koju su opsijedale srpske ustaše. Umro je u Užici od srdobolje 1230. safera umro je u Carigradu i zakopan kod sultan Ahmedove džamije. 1032. (1814. koje spadaju medu najljepše umotvorine one dobe. odakle mu je tijelo preneseno i zakopano kod čaršijske džamije u Konjicu 1293. koji je digao Hadži Peštelo u Mostaru proti Mehmedi-bega Bakamovića.) i zakopan. pa na vješala. 1007. a u Skoplju džamiju i imaret. Muzeja u Sarajevu 1916. Davud-paša (Kara) rodom je iz Bosne.).) Mahmud-vojvoda bio je prvi mutevelija Ćemal-begove zadužbine. a 1295.: Ć.) bio je član šura-i-devleta. pjesnik. S.) postao je musellim pivsko-nevesinjski i kao takav ostade do konca života 1245. Kao zaim za Derenđelijine vojne na Beograd istaknuo se i postao paša. Mostarci su ga suzbili.). 329. koji je digao Sefer-beg Zmajević proti Dželali Hasan-paši 1011. Ustanak. što su se Stočani protiv Rizvanbegovića i Rizvanbegovići protiv Stočanima obraćali njemu za posredovanje u izmirenju. (1640. po običaju dvije čaše. Muvekit: I.) kao vezir i kapetan-paša. Smrt ga je zatekla u Jablanici. Kad je Omer-paša došao u Bosnu dokinuo je azape pa uveo pandure za čuvanje granice od Crne Gore. (1868. 1230. 273—275. izišao je prijevod Ćafine Uredbe svijeta od Bašagića. Pripadao je mevlevijskom redu. (1538. Deruni (Čolaković). U tom svojstvu prevede Muradnamu s perz. Zato je sio u fijaker i poletio da traži liječnika u Sarajevu. (1813. defterdara bosanskog. Pečevi: II.). O. que donatur bassalariis. Kad je postao vezir 908. Po njemu je prozvana mahala i ulica Ćemaluša. 1031. Ćatib Derviš Mustafa. (1605.).) postao je nišandžija. vezirskog musellima.Edin Urjan Kukavica dede i Ćafi-ef.) 3. Dedagu imenovao je serdžedom. na turski. (1667.) imenovan je namjesnikom na Bosni. Tu opravit’ ne će ništa tisuć svjetskih pametara. Dan prije pogibije spjevao je glasoviti Gazel o sudbini. 1285. rodom iz Bosne. (1603. Umro je u Jeni Šeheru 1078.). (1625. rodom je iz Banja Luke. (1805. Kasnije je dobio naslov beglerbeg od Rumelije. Kasnije je bio kapetan paša i beglerbeg od Rumelije. I sin mu Ahmedbeg bio je junak i pjesnik. učio je u domovini i došao na glas kao kaligraf. Derviš Hasan-paša Redženašić sin je bosanskog defterdara Sulejmanpaše. BEHAR 95 61 .). a 1013. (1601. Safer-beg ga je bacio preko Save i Carigrad je bio prisiljen premjestiti ga u Temešvar. Dedaga Čengić (Derviš-paša) drugi sin epskog junaka Smailage Čengića.). Da je bio ugledna ličnost. Oporuka. Obijeđen. (1829.

).) ni kriv ni dužan.). Taj se Radivoj kasnije spominje u dubrovačkom arhivu kao vojvoda trebinjski u dva maha. Surađivao je u Vatanu i Rehberu. veliki vezir obijedi ga kod sultana. Uzgojen je u dvoru. Džamberdi Gazali rodom je iz Slavonije. U carigradskoj pobuni platio je glavom zajedno s Osmanom 1031.) premješten u Bosnu. Za te zasluge Selim ga je postavio za namjesnika u Siriji. Iz dvora je izišao kao sandžakbeg od Sereza. (1841. Kad je prvi put proglašen ustav u Turskoj. okupio oko sebe arapska i druska plemena i krenuo u Carigrad. Premda je potukao neprijateljsku vojsku. 1065. ali istinitih riječi. U dvoru je uzgojen i postao čašengir baša. a nastavio u Travniku u medresi pred muftijom Derviš-ef. Vrlo iskren otvoreno je govorio ne pazeći.) premješten je u Diari Bekir. kći sultana Bajezida II. a onda kao vezir valijom u Bagdatu. (1645. (1826. Poginuo je kod Lipave u Erdelju 958. Potomci su mu se nastanili u Bosni. njega pogubio i glavu mu poslao Sulejmanu na dar. gdje je ludo.) u ramazanu pozvan za velikog vezira. Sa sultanom Osmanom vodio je vojnu na Hotin. Hercegovina ga je opremila s muftijom Karabegom kao svog poslanika su Carigrad 1876. 1512. koje je časti obnosio sve do smrti 8. koji su izlazili u Sarajevu. odakle je 1060. (1684. Nauke je počeo u Nevesinju.). Kad je sultan Mehmed IV sjeo na prijestolje 1058. 1243. Svršivši visoke nauke u Carigradu imenovan je na Malkočevu medresu u Sarajevu 1095. (1621. ugušio ustanak i prisilio vojvodu da bježi iz Vlaške. 1055. S početka se mislio posvetiti ulemanskom staležu. 1057. pa je povjerio tu zadaću Ferhad-paši Šibenčaninu. da ne dižu bunu. Prije okupacije služio je kao kajmekam u Pivi. Fahir je pjesničko ime Bošnjaka Salih-ef. misirski sultan Tomanbaj sakupio je vojsku i stavio joj na čelu Džamberdi Gazaliju. Užice i Sokol u Srbiji. Radi toga se zamjeri sultanu. U Carigradu je sagradio saraje zvane Bini bir direk (Hiljadu i jedan stup). Mada je bio na mejdanu pobijeđen. gdje je za vlade Ibrahima imao vidnu ulogu. (1127/1715. ali je ubrzo prešao u političku službu. (1551. On je prvi počeo pisati životopise glasovitih Bošnjaka i Hercegovaca po bosanskim Salnamama (Kalendarima) i upoznao nas s Derviš-pašom Mostarcem. Ferhad-beg Ulamapašić. uzgojen u dvoru. opremljen je Temešvar za namjesnika. kojemu je nakon odlučne bitke odao skrovište Tomanbajevo. Kad je došlo u Siriji do odlučne bitke. bratu carskoga zeta Ferhad-bega. (1647. Ferhad-beg je s ostalim odličnim našim zemljacima Ahmed-pašom Hercegovićem. Korkutom. Rodio se u Sarajevu. odakle je u egipatskom ratu opremljen za muhafiza u Adanu. Nerkesijom. a turskim jezikom vladao je kao i svojim. Pjevao je pjesme i kronograme u turskom jeziku. Istaknuo se kao veliki dobrotvor.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Dilaver-paša rodom iz Hrvatske. Kafijom.a Sulejman sjeo na prijestolje. Fazli paša (Gazi) rodom je iz Maglaja. U Tešnju ie sagradio lijepu 62 BEHAR 95 .). Ferhad-beg po svoj prilici rodom iz Travunije. (1657. Sin je Lutfi-bega Redžepašića. koji ga opremi za namjesnika u Budim. Iza okupacije bio je predstojnik u Stocu i Konjicu. ali junački poginuo u cvijetu mladosti 890. U Edreni se u prisutnosti sultanovoj porječka s velikim vezirom Čuprilićem i dobaci mu nekoliko gorkih. koji ga je pod Halepom potukao 1520. Iduće je godine bio zapovjednik bosanske vojske. Kasnije je imenovan berglerbegom na otoku Kipru. 888. a kratko vrijeme iza toga pozvan je u vezirsko vijeće za drugog vezira. izabran u Hercegovini za parlamenat. koji su se stavili na stranu jenjičara. Kako je došao u Egipat. (1541.) na otoku Mora bio je kontrolor.) savjetuje sarajevskim agama. Rodio se u Nevesinju 1257. Pozvan na odgovornost u Edrenu bude pogubljen prije preslušanja 1068. U zavičaju je sagradio lijepu džamiju i ostavio joj za uzdržavanje lijep imetak. sin Skender-bega. Po njemu je prozvana cijela porodica Bašagići. (1648. (1483. Kasnije kod preustrojenja postao je ravnatelj i predsjednik povjerenstva. (1827. Tomanbaj mu je poštedio život. muselima pivsko-nevesinjskoga. U Bosnu je došao kao namjesnik 948. Druge godine postao je carski savjetnik i zet. (1688. (1620. (1650. Sulejmanu je bilo ispod dostojanstva da se sam stavi vojsci na čelo. jedini se je Džamberdi Gazali odmetnuo odmah od Sulejmana.). Od sr. Kad je ustrojena zemaljska vakufska komisija 1883.) porazio je kršćansku vojsku kod Knina opravio kninsku tvrđavu. u Sarajevu. Ejub-paša iz Novog Pazara 1242. a iz Temešvara u Silistru s nalogom. nije nam poznato. Gazi Husrev-begom. odakle bude brzo premješten u Temešvar. Iste je godine pozvan po treći put u vezirsko vijeće. gdje je vršio razna dostojanstva. gdje je predavao sve do smrti 1100. Zakopan je u Ušćudaru u groblju Miskinlar.). Za njega je bila udata Selčuka. Pjesme su mu dosta dobre. Edhem je pjesničko ime Ibrahim-bega Bašagića. koji je bio također hercegovački bašaga. da pobjegne. studenoga 1902. Uz kratke prekide vladao je Bosnom punih pet godina.). imenovan je mufettišom.) imenovan je kapetan-pašom. odakle je 1030. Kad je Selim umro. prebjegao u pleme Gazali i kao nepoznat pozvao Tomanbaja na mejdan. (1495. da je primio mito od vojvode i dao mu priliku. (1615. U klubu balkanskih poslanika bio je oba puta tajnik. koje je bila zadaća čuvati Beograd. Gazi Ferhat-pašom Sokolovićem i drugima.) umro je u Novom Pazaru. gdje je iste godine umro. Ulamapaša je porijeklom Perzijanac. sina Bošnjaka Sami’i Abdulkerim-efendije. da li će se kome zamjeriti ili ne. (1654. Šabac. Tad je prešao na stranu sultan Selima.) izišao je iz dvora kao beglerbeg od Anadola. S početka je bio pisar u dvorskoj kancelariji. Neko je vrijeme putovao po svijetu i napokon se nastanio u Carigradu. I drugi put je bio 1878. glasovitog junaka i dobrotvora grada Sarajeva. kasnije je prešao u šehove halvetijskog reda.) šalju Dubrovčani počasne darove knezu Radivoju. Faiz je pjesničko ime Abdullaha. Foči i Ljubuškom. Ishak-begom Kraljevićem i dr. 1024. požeškog sandžaka. da uhvati vlaškog vojvodu Besarabu. Seichi: II. on se preobukao u beduinsko odijelo. koji se bješe odmetnuo. Bio je veoma iskren i pravedan. Uz šerijatsko pravne znanosti dosta je dobro poznavao arapski i perzijski jezik.). nalazimo ga na uglednu mjestu medu mamelučkim begovima kad je sultan Selim 1517. s kojom je imao sina Gazi Husrev-bega. Kuga ga je pokosila u naponu muževne dobe. gdje je učio pripravne nauke. zavojštio na Egipat.

Do odlučne bitke došlo je pod Halepom. osvojio Zemunik. slavohlepan i grabežljiv bez granica. Naskoro je i odatle mnoga tužba došla da i tamo robi i pali. Po Pečeviji otkupnina je dosegla svotu od 30. Premda ga je Sulejman volio i premda je bio carev zet. veoma ratoboran. Poslije osvojenja Rodosa pokazao se vrlo krvoločan. ali ga general Ivan Farenberg preteče kod Korane i nakon ljuta okršaja Ferhadbeg bude prisiljen na uzmak. 1520. silazio je čak pod Zadar 976. Zato ga je Sulejman pozvao u Carigrad i na molbu majke i sestre mu. koga dade na otkupe za toliko novaca. koji poginu na bojnom polju. Tom je prilikom osvojio Cazin i Bužim. U tom okršaju uhvatio je i kanonika. Kao takav ratovao je mnogo po Dalmaciji. Slavonac.Edin Urjan Kukavica džamiju. diže se opet put Krajine. Tu ga je dočekao austrijski general Herbert Auersperg. kao treći vezir opremljen je u Siriju.) kad je zagrebački kanonik Franjo Filipović s velikom vojskom pošao na Bosnu. Sjedište pašino prenio je iz Travnika u Banja Luku. Ostrožac. Ferhad-paša je bio samo 10 godina stariji od sultana. svladao je Šeh Suvar-oglu Ali-bega. Za zasluge imenovan je bosanskim begom. koji je prešao na islam. i glasovitog Kara Ali-bega. ali Ferhad-beg pod jesen iste godine sađe u Krajnu. Ozren.). (1583.). da mu vuku topove i grade utvrde. kod koje je i sahranjen. pa im povjeri neke gradove. koji je uzvitlao namjesnik Džamberdi Gazali. kome je odrubio glavu i poslao Sulejmanu u Carigrad. do 982. Peći i Podzvizd. Razorivši Gvozd zaputi se put Dubovca. gdje je do nogu potukao ustaše i uhvatio Džamberdi Gazaliju. a sin mu Vuk Fugelbert pade Sokoloviću u sužanjstvo. brat Derviš paše. 1577. Osim toga sagradio je U Sarajevu poznatu Ferhadiju i u Žepču džamiju. pa ponovno osvoji izgubljene gradove i postavi u njih jake posade.000 jaspri godišnjega dohotka. Ferhad-paša Sokolović (Gazi) sin je Rustem-begov. Za vojne Kevenhullerove 1578. bez milosti je ubijao sve protivnike i pljačkao njihova dobra po Maloj Aziji. Ta je džamija Ferhadija u Banjaluci jedan od najljepših arhitektonskih spomenika turske dobe u Bosni.000 dukata. Sigurno je kao sužanj došao u dvor. Šturlić. kao što je radio i u Maloj Aziji. Vel. koji se digao proti Sulejmana. (1574. Od njega vuku lozu bezi Filipovići. Zrin i Bužim opet u ruke kršćanske. koji je poginuo kao beglerbeg od Diari Bekira kod osvojenja Georgije. On je dakle prvi bosanski paša (valija). misleći da će mu to dosta biti.) provalio je u Hrvatsku i došao do Bihaća. pogubiti. (1572. Prvi put ga susrećemo kao kliskog sandžaka od 974.). Za njegova begovanja Bosna je podignuta na vilajet 991. Kladušu. odakle je za vlade Selima I izišao kao beglerbeg od Rumelije. dade ga 1. Ferhad-paša rodom iz Šibenika. 980. nagao. koje je doveo iz Stare Srbije. da se nasele u njih i BEHAR 95 63 . koji je poginuo kod pada Ostrogona. studenoga 1524. Napokon se prevari. za hatar pravde i da zastraši druge namjesnike. Pritom su ga pomagali vlasi. (1566-1574. Tom prigodom uništio je njega i cijelu mu porodicu. pade Cazin. da uguši ustanak. da sagradi krasnu džamiju i nabavi joj vakuf. koja je bila udata za Ferhad-pašu dao mu je sandžak Smederevo sa 700. 1522. pa osvoji redom gradove Mutnik. Ferhad-beg sa Sinan-begom Hercegovačkim sukobi se s njim kod Ivanića i porazi ga do nogu. Poglavito se istaknuo za vlade Sulejmana. (1568. 982. Brodin i Bijelu Stijenu.

Habib-Dede je rodom iz Bosne. ‘Porijeklo je njegovo poticanje. Sarajlije. koje nam bilježi Mehmed Zihni rodila se 16. Sam je bio čudnovat pjesnik. dok dođe u Bosnu. (1512. I kad je Ibrahim-paša išao na Kanižu. redžeba 1262. (1747. Hamza-dede rodom je iz Bosne. U ranoj mladosti otišao je u Carigrad i nastanio se u Usćudaru. a kasnije bio tajnik (divanefendi) kod vezira. Tome prizoru vele da se cijelo vijeće grohotom smijalo. a 960. dali su mu u Zadru jedan sanduk. a ostali su se razbjegli po svijetu. Savremenici ga hvale kao vrsna pjesnika. odmah se oni obrate na Farenberga. Kad je u svečanoj audijenciji predao dar. a 1000. S početka je bio hadžedan. kćeri Ali-paše Rizvanbegovića. Selami od koga je uzeo inabet. Napisao je u perzijskom jeziku Bulbulistan i podijelio ga u šest perivoja. a kasnije prošao kroza sve više činovničke službe kao carski defterdar. Kod vakufske uprave služio je kao viši činovnik sve do smrti. (1800.). Haki Mehmed-paša sin je Ćamil Ahmed-paše Sopasalana.) muharema mjeseca 1.). (1647.). Živio je u Mostaru i cijeli život predavao Mesneviju. (1658. Sahranjen je pred vratima Atik Alipašine džamije u blizini Diklitaša. Ahmed Muhtar tvrdi. rodom Blagajac. da mu izruče Ostrožac i ostale gradove.’ (Porijeklo ga sokoli). nego je u njegovo ime vladao Karadozbeg. gdje je počela i svršila nauke. Pri koncu piše: Moj otac i moj djed članovi su po zakonu i zdravom razumu pohvaljenog i odobranog bosanskog naroda.). Umro je 971. (1557.Iz dvora je imenovan begom na Bosni 911. Njegova bujruldija. (1590. Halil-beg Alajbegović zadnji krčki sandžak. Hvale ga kao dobra konceptualnog činovnika i promišljena. šabana 1226. (1591. Ali da ne dođe duždu praznih šaka. Sudjelovao je u boju pod Banjalukom i tom prilikom izrekao dva kronograma o pobjedi. koja ga je zatekla 1069. Zatim je bio beglerbeg od Anadola. Došavši u Carigrad pridvorio se kod Hrvata Pertev-paše. Hajdar-paša (Hadim) rodom je iz Bosne. pa je danas svukud poznata pod imenom rimski most. dužd je naredio. Fevzi II. Po svršetku nauka stupio je u derviški red mevlevi. 999.). dakle u vrijeme Alipašine moći i slave. Pripadao je derviškom redu Bajrami. Vele. Kroz to vrijeme sagradi u Sarajevu muško i žensko kupalište.). Osim što smisao toga hadisa ispunja moju dušu.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini čuvaju ih od napadaja. nišandžija. a 1003. Zatim je postao vezir u Visokoj Porti. Umro je oko 1160. Habiba. po kojoj je cijela okolina prozvana Medrese. Hasan-beg Skenderpašić dovršio je od oca mu započete građevine u Sarajevu 875.). da joj je pošlo za rukom ispjevati cijeli divan i tako među miljenicama turskih muza zauzeti odlično mjesto. lijep je primjer njegove državničke sposobnosti i patriotskog osjećaja. Feriz-beg je naš zemljak.) postao je jenjičaraga. Po svoj prilici je iz Orlovića kod Vlasenice. ali im Ferhadbeg pomrsi snove. s glasovitim Ćafijom vodio je istragu protiv njegovih pristaša u Posavini. a u Mostaru podigao je poznatu ćupriju. a nije prestala pjevati ni kad se udala za visokog činovnika u Babu-Alijji.) 16.) bi umirovljen.). Hadis veli: ‘El irku nizauhu’. sin glasovitog šeha Abdullah-efendije Bošnjaka. koju su Švabe nazvale Pemerbrucke. gdje je dotjerao do kapu-age. (1505. Triput je padao u nemilost i triput mu je vraćana vezirska čast. i to sve uvakufi za izdržavanje medrese. (1594. dok nije 1210. Feridun je pjesničko ime Sir Alije.kad je i most dovršen 961. (1552. da je bio visoko obrazovan. koga su Mlečani zasužnjili i opremili u Mletke 1057.).). Nauke je slušao u zavičaju i Carigradu. Među ono malo turskih pjesnikinja imamo odličnu zastupnicu u Habibi. Od osvojenih gradova bude osnivan novi sandžak sa sjedištem u Ostrošcu. Za njega je bila udata Fatima sultan. Oko kupališta sagradio je više magaza i dućana. Na Bosnu je imenovan 1215.) u Carigradu. (1795. koji je podigao u Mostaru džamiju u isto doba. Druge godine zemljak mu Ibrahim-paša ostavio ga za svog zamjenika u Carigradu. gdje je i ostao.” Sin mu je Izet Ahmed-paša. Umro je kao II vezir 1012. (1470. Prvi bosanski munla Bali-ef. reisulkutab itd. Osim toga u Hubjaraginoj mahali sagradi medresu. premješten je u Budim. da se sanduk otvori.). kojom je upravljao sve do 918. Cijeli život proboravio je u Beogradu predavajući glasovito mistično djelo Mesnevija. (10. Pjesme su mu nadahnute sofizmima i dosta su slobodoumne. Umro je u progonstvu 11. Nije nikada bio u Hercegovini. Uzgojen je u dvoru. Tri je godine bio u toj časti i za zasluge promaknut na čast vezira. ali je brzo pozvan za beglerbega od Rumelije. U Carigradu je sagradio džamiju.san je u tom svetom mjestu molitve. od kojih se podorine vide i sada u Saračima. gdje je brzo napredujući dotjerao do silahdara. (1643. da ponese kao dar. (1890.) beglerbeg i valija u Konji. Umro je 1053. kći Murata III. Udaljen od svijeta živio je skromno sve do 1084. jer je tamo imao dosta pristaša. Kao mirovinu dobio je hercegovački sandžak. (1673. Vodu pred Jahjapašinu džamiju i u kupališta dovede sa Sedernika. Pod konac života stupio je u derviški red halveti i pridvorio se šehu Ali-ef. srpnja 1845. Hasan-ef.Kao halifa Husamuddina Ankarevije optužen je radi krivovjerstva i pogubljen u Hipodromu (Tahtel-kal’a) 1575. Iza pogibije Alipašine otišla je u progonstvo u Malu Aziju.. gdje ga iz potaje probode jedan njegov rob.) imenovan je kapetan-pašom. Umrla je 1308.) postao vezir. Fevzi je pjesničko ime Mehmed-ef. Nekoliko su ih pogubili. kome je bio dispenzator. s kojom imenuje Ibrahim-pašu Hadži Mehmedpašića svojim zamjenikom. (1603. džumada I. medresu i kupalište. a Visokoj Porti 1196. Mala Mesnevija (Kučuk-Mesnevi) njegov je umotvor.. U njemu je bila odsječena glava starog Halilbegova oca. Hajdar-pašinim imenom je prozvat jedan cijeli kotar u Carigradu. Iza 1588. (1811.) 19 redžepa. Halil-paša rodom je iz Bosne. zastupao ga je Halil-paša. ali stroga upravnika. Pjesme mu vrve nečuvenim izrazima. dan.). kad je vladao kao vazalni knez Hercegovinom. S prva je služio u dvorskoj kancelariji. Po njezinu pismu. Po zvanju je bio šejh. po svršetku nauka imenovan je na medresu Ummu’l-veled 64 BEHAR 95 . Imalo se šta vidjeti. Ugovor je potpisan u Beču i Gracu. rodom iz Sarajeva. Pripovijeda se da je umro u Sarajevu i da je zakopan kod Skenderije. (1563. a unuk Haki-paša. Sami je Mostarci zovu stara ćuprija. koji je pred okupaciju bio mutesarrif u Bihaću. (1781. Kao djevojka pjevala je lijepe pjesme. koji je za carevanja Bajezida II u dvoru bio u rasnim častima. Čim se Ferhad beg vratio u Travnik. Uzgojen je u dvoru.

). gdje je proživio kao derviš zadnje dane života. koji odmah opremi nekoliko delija s kotlarom da ga ubiju. Iz dvora ie u početku vlade Murata III imenovan begom u Segedinu. gdje je postao emiri ahor. (1604. (1591. (Muabbir) sin je Omer-alajbega. potukao ih je preko 25. S krilaticom. Iste godine u šabanu mjesecu imenovan je bosanskim namjesnikom. s 40. a junak veledušjem. 1648. (1631. Kao adžami-oglan došao je u dvor.) postao je mukabeledži. Hasan-ef. navali na četiri puta brojnijeg protivnika i nađe smrt u valovima Kupe. U tumačenju snova nije mu bilo u ono vrijeme premca. opremljen da uguši ustanak.) postao je vezir. (1633. (1651. U Carigradu nitko nije znao za njegov boravak.daje Hasan-paši prezime Došen.). Napisao je povijest pod imenom Ahbarudduvel (Državne vijesti) i prikazao ga sultan Muratu IV.Edin Urjan Kukavica 1043. da se ovaj u interesu mira makne s Bosne. (Kodža) rodom je iz Mostara. zato je i prozvan muabbir. da ne navali na Zrinskog. 933. koji je po svoj prilici isposlovao katal-ferman. (1659. kojega nije bilo od Tekelijina pašovanja i to na liep način pridobivši glasovitog hajduka Mahmuta. okupio je oko sebe Bošnjake i Hercegovce. jedamput u Erzirumu. Kasnije je predavao na više Visokih medresa. Tumačenje je ispalo nepovoljno. ubi Hasan paša Klobučarić bana pod Bihaćem.) i 1044. postao je beglerbeg na Bosni. Međutim bude za velikog vezira imenovan Sinan-paša koji je živio s Hasan-pašom u neprijateljstvu. Bio je beg u više sandžaka po Ugarskoj i Bosni (Pečuhu.) pod Siskom. koja se kod mene nalazi. Iduće godine opet ga nalazimo na Bosni kao namjesnika. 1048.). kome pusti slobodne ruke. Umro je mjeseca šabana 1069. usnio je san i pozvao šeha u Bedrenu da mu ga protumači. da se kotlar ne pomalja natrag. Hasan-paša nadajući se pomoći kod Novigrada prijeđe Kupu sa svojom vojskom i opsjedne Sisak. Hvale ga kao hrabra i iskrena viteza. Tu je ostao sve do imenovanja beglerbegom i namjesnikom u Bosni 1000. Umro je 1054. Svi savjeti starog Memi-bega i drugih da se povuče u Bosnu. Hasan-paša Pridojević (Gazi). da ne idu Hasan-paši u pomoć. Anadolu. Isto je tako njegov musellim Musli-beg.). 1043. Dugo je putovao po Misiru. Sulejman-paša bojeći se zla silahdar Mustafa-paše Sarajlije. Kasnije. (1634. zvornički sandžak Kodža Memi-beg i cvijet bošnjačkog plemstva sa 7000 Bošnjaka i Hercegovaca 1002. Pripravne je nauke učio u zavičaju. (1533. vrate se u Banju luku. ali je brzo svrgnut. a 1013. Po svršetku nauka stupio je kao činovnik u Visoku Portu. (1526. a visoke u Carigradu. koju i dobije. U državnoj službi bio je preko šezdeset godina. rodom je iz Hercegovine. Kasnije je još dvaput bio u istoj časti i to 1038. pa razbije vojsku pod Erdodijem i oplijeni je uzduž i poprijeku.) kao serdar.). gdje običaje pred večer sjedio pa se privuku i ubiju ga puškom iz potaje. Rodio se u Mostaru. a 1041. (1657. jer je Hasan-paša bio ljubimac velikog vezira Sijavuš-paše Hrvata i prijatelj tadašnjega carskog savjetnika Dervišage Mostarca. On imenuje svoga sina beglerbegom od Rumelije koji stiže u Banatu određene pomoćne čete i zadrža ih. Zatim podigne Novi grad i osnuje sandžak koji dade Ferhad-pašinu delibaši Rustem-begu. koji je digao Karajazidži i dok je došao do Tokata. U proljeće ga je spazio neki kotlar pred pećinom i javio Sulejman-paši. (1518. (1638. Mnogo je ratovao i u ratu dobio gaziluk. Evlija Ćelebi. Bio je veoma naočiti i ponosan vitez. Kad delije vide. Kad je bio u Tokatu. (1686. konac je strašan!’ Hasan-paša (Gazi). Tu su izginuli kliski sandžak Mustafa-paša Sultan-zade. Temešvaru i Budimu. U Zapisima i natpisima stoji: 1592. Hasan paša Sokolović (Gazi) sin je velikog vezira glasovitog Mehmed-paše Visokoga. Hasan-paša Memibegović (Gazi) sin je Sarhoš Gazi Ibrahim-pašin. tako je napisano u jednoj staroj medžmui.).) jenjičar-aga. da će Hrvati druge godine pokušati da osvete poraz Erdodijev. Sagradio je lijepu džamiju i veliku medresu u Pečuhu. te ubije kotlara. dva puta na Bosni. Hasan paša Savić (Kara-jazidži) uzgojen je na dvoru. (1570. Jemenu i drugim pokrajinama i izvježbao se u viteškoj umjetnosti. (1633. Čim je došao na Bosnu. Hasan-ef.). kojima je za uzdržavanje ostavio bogatu zadužbinu. Urumeliji. a Hasan-paša kradom ode u Carigrad. kad govori o bici kod Siska. da četuje po Dalmaciji.000 vojnika krenu na Bosnu. Soko leti perjem. Bečki poslanlk prosvjedovao je u Carigradu protiv toga i zahtijevao. Iznova skupi novu vojsku s kojom prijeđe kod Novoga Grada preko Kupe u Hrvatsku.). koji je osvojio s više okolišnih gradova. od koga je uzeo idžazet na iršad i hilafet na tekiji Hakim Čelebi. Klisu).). ne mogoše odvratiti Hasan-pašu. Kasnije je imenovani i vezirom na šeh Vefa džamiji. Turski ga historici zovu Hersekli deli (ili teleli) Hasan-paša. istrijebio iz Hercegovine sve arnautske hajduke. unuk Rustem-paše Opukovića (Skradinca). (1595. (1644. Kad je Kara Mustafa odlučio da ide na Beč. a drugo Jeruzalem 1068. pa udario na Bihać. hercegovački sandžak Mehmed-beg. zatraži pomoć iz Carigrada. Osim toga preveo je ma turski Bedaiu’l-vekai. Hasan-paša saznavši prije dolaska Sulejmanpašina za to sakrije se u sestrinu kuću. saznadu buntovnici. Na koncu je šeh poviknuo: ‘Ne idi. 1004. Međutim zapovjednik Kaniže Nikola Zrinski zatraži pomoć od nadvojvode Maximilijana. Umro je 1098.) imenovan je namjesnikom na Bosni. U isto vrijeme mu je povjerena i uprava hercegovačkog sandžaka. Pjesničko mu je ime Hukmi. (1628. naredi strogu pretragu po Banjoj Luci i tako prisili Hasan-pašu da pobjegne u planinu Vučijak gdje je prezimio u jednoj pećini. Prvo mjesto bilo mu je Smirna 1062. gdje se Hasan-paša nalazi. Veliki vezir imenuje Girli Hasan-pašu beglerbegom od Rumelije i naredi mu da odmah pođe Bosni u pomoć. Pečevija i ostali povjesničari ne mogu BEHAR 95 65 . zlo ćeš proći. Za vrijeme očinje mu vlade postao je beglerbeg od Diari Bekira 978. gdje je dotjerao do čakir-džibaše.) đode Sulejman-paša Mostarac na Bosnu i donese sa sobom katal-ferman na Hasan-pašu. Kasnije je bio vezir u Budimu. ali sav mu trud ostade uzalud.000. Uspostavio je red i mir u Bosni i Hercegovini. Znajući. rodom Hercegovac. Sarajlije. Kao junak i član ugledne porodice brzo je došao na glas medu serhatskim begovima. Paša ih ugleda na dalekozor i pane u busiju. gdje je dotjerao do reisu’l-kuttaba 1033. pa prešao u kadije. Umro je oko 940. 924. Kasnije je bio četiri puta namjesnik u Šamu. (1593.).).) pašovao je u Temešvaru. (1623. Delije opreme naprijed kotlara da razgleda. Tada stupi u derviški red nakšibendi i pridvori se kod šeh Osman-ef.

). U ratu s Karavlaškom sam je ostao na mejdanu. u kojoj jer izložio kao dobar pravnik nedostatke i protuslovlja i dokazao da ne odgovara suvremenom zakonodavstvu. Hašim-ef. Po svršetku nauka čast mirialaja pretvorili su mu u hadžedžanluk i namjestili ga u kancelariju predsjedništva ministarstva. 1285. 1277.) imenovan je namjesnikom na Bosni. (1589. Kad mu 1297. Iz dvora je izišao kao sandžak. Janji. Kao namjesnik u Alžiru osobito se istaknuo junaštvom i ratnom vještinom i pokazao se kao vrstan organizator mornarice. Njegov se karakter najbolje pokazuje u ovim stihovima. U tom zvanju umre 19. Iza Kiunkapije sagradio je džamiju. Neki su kao sumnjive političke osobe (Kemal i Zija-paša) morali bježati u inozemstvo. (1839. pravi je biser turske poezije. Četiri puta je bio na Bosni.) vraćajući se s vojne umro je na putu i sahranjen kraj mekteba.). nego zatraži da ga reaktiviraju.). koji u mome prijevodu glase: Ako hoćeš dići se visoko. Pa ćeš vidjet. No. spopane ga melankolija. Ostati u službi bilo mu je teško. u kome se slave nedjela Omer-paše Latasa u Bosni. U 11-oj godini života. Hasan-paša Tiro (Gazi) junak naše narodne pjesme i turske povjesnice. napustio je službu i povukao se u kraj. pa opet zahvali i dođe u Carigrad.). Po raznim revijama i beletrističkim listovima nalazi se od njega dosta kraćih rasprava i članaka.) zauzimanjem nekih prijatelja premješten je u Carigrad kao savjetnik prizivog suda. Tu je služio nekoliko godina. Topića) ‘Fususu’l-islam’ (Mozaici Islama) i ‘Sejjiat-i Turk’ (Turska zla). na prijedlog djeda imenovan je mirialajom hercegovačkih lenskih konjanika. odakle se nakon pola godine vratio u Carigrad. Bio je šejh na kaderijskoj tekiji u Carigradu. ali ono što je ostavio. 1314. brzo se upoznao s literaturom arapskom. tri puta u Budimu. rodom iz Bjelopolja. Umro je 1292. Sudjelovao je u svim bitkama svoga vremena i iz više njih iznio po jednu ili dvije rane. Hatem Ahmed-ef. koji je sagradio između Gedik-paše i Akar-češme. unuk glasovitog vezira Ali-paše. Imetak u Hercegovini prodao je i potrošio. Ibrahim-ef. Hikmet je pjesničko ime Arif-bega Rizvanlbagovića. U Bagdadu sagradi lijepu džamiju i rivak. a 1019. Prvo je mistično-filozofskoga a drugo političko-historičkog sadržaja kao odgovor na djelo ‘Tefsiretu’l-eškija’ (Refleksija o ustašama). Nauke je slušao u Carigradu.) otišao u Carigrad: tu se zdušno posvetio nauci. U Sigetu je begovao preko 20 godina. I tu stani poput čvrste stijene! Znaj da nije običaj kod ljudi Mijenjati svoje uvjerenje. predade ostavku i povuče se u mir. umotvorine su iz zadnjih godina.). a dva puta u Kaniži valija. Napisao je raspravu i o Medželli (turski civilni zakonik). Na jednome stanovištu budi. ali između članova održavao se i dalje živahan saobraćaj dopisivanja. Kad je sultan Murat III sjeo na prijestolje. prigodom jednog požara izgorio mu je potpun. Pisac njegova nekrologa u dnevniku Ikđam veli: “Po pripovijedanju pjesnika. (1879. U ratu proti Džam-polad-zade istaknuo se kao serdar i junak 1016. Za zasluge ga je car svojim ručnim pismom imenovao gazijom i vezirom. gdje je naslijedio šeha Ahmedi Mekiju. Odavde se preselio u Meku. Po svršenim naukama otišao je u Misir. Ovo što danas od njega imamo.) pozvao u Carigrad i imenovao vrhovnim zapovjednikom mornarice. 998. Rodio se u Mostaru 16.) umirovljen kao vezir. Tu se jatila sve po izbor duševna aristokracija onoga vremena. (1883. Nakon 3 godine postao je predsjednik suda u Brusi. Osim toga napisao je djelo (po pripovijedanju rahm. a zahvaliti se još teže. U svečanim prigodama kao namjesnik sjedio bi na prijestolju od srebra. Kao predsjednik suda služio je u Manastiru (Bitolju). Hasan-paša (Uludž) rodom je iz Bosne.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini se nahvaliti njegova junaštva. koja je poznata pod imenom Kapudan pašina džamija. dok ga nije silom jedan aga uklonio. Hasain-paša mu priredi doček s urumelijskom vojskom. (1607. štampano kao ‘Divan’. Kad mu je 1303. (1757. koja je Mahmud Kemal s velikom mukom i pogibli čuvao od sultan Hamidove kamarile. bio je rićabdar. Kad je Mehmed III išao na Egru. Naš se Hikmet zaputio u Hercegovinu. gdje je ostao preko deset godina. zadnjeg turskog klasika. (1587. (1612. koje je svakog utorka održavalo sjednice. (1875. zvijezde prehodnice 66 BEHAR 95 . morao je s cijelom porodicom iseliti u Sarajevo. a najglasovitija je od njegova tajnika pjesnika Faizije. koje je bilo ukrašeno slikama drveća i cvijeća. (1594. 1003. (1610. (1853.pa i sam sultan. ‘Divan’. ali ne može dugo izdržati. gdje u visokoj starosti umrije koncem 1020. Veoma je volio sjaj i raskoš. Kao mistični filozof Hikmet se istaknuo raspravama ‘Levaihu’l-hikem (Sslike mudrosti). perzijskom i turskom. prilike u Ugarskoj ne dadoše mu se ni odmoriti. Po narodnoj tradiciji rodom je iz Korče ili iz Repovaca.). Umro je 1171. a bratić Rifat-bega i Habibe. Kastamuniji. ‘Levamiu’l-efkar’ (Iskre misli) i ‘Misbahu’l-idah’ (Svjetilnik tumačenja). Tri godine kasnije imenovan je savjetnikom u Vrhovnom sudu. Nastupom sultana Hamida na vladu nastali su po Hikmeta dani iskušenja. Sin je Nafiz-paše. Baci pogled na nebesa plava. Iduće godine ga opet nalazimo kao budimskog namjesnika. po kojoj je Namik Kemal naipisao Tarih-i Kaniža. (1868. gdje je kroz četiri godine dotjerao do časti savjetnika Prizivnog suda. (1602. Hikmet nije ostavio velik divan pjesama. S Derviš-pašom Mostarcem i Gazi Hasan-pašom Hercegovcem došao je u dvor za vlade Selima II. odakle je nakon par godina 1270.) po nagovoru Dževdet-paše stupio je u istom osnovano Ministarstvo pravde. Zato ga je sultan Murad III 996. da se sve u čudu snebivalo. Najviše se proslavio s obranom Kaniže 1011. Adani i Džezairi-Bahri-sefidu. Tako su njegove pjesničke umotvorine iz mladenačke i muževne dobe većinom propale. Taj rijetki talenat nadire-izeka. ‘Sevanihu’l-bejau (Aforizmi objašnjenja). Političke prilike u Turskoj nakon kratkog vremena raspustile su društvo. ramazana 1255.) u Hikmetovoj kući na Laleliji osnovalo se društvo pjesnika (Endž-umeni-šuara). O obrani Kaniže imamo nekolike monografije. Kroz dvije godine podvostručio je brodovlje i Španjolce protjerao iz Tunusa. (1860. Iza najezde zloglasnog Omer-paše Latasa. (1896. svibnja 1903. a osuđuje otpor Bošnjaka i Hercegovaca. je sin Hasan-age Bošnjaka. koji je Bosnu i Hercegovinu u crno zavio. kako ga zove Mebmed Džemal. ali videći da mu ne daju naprijed.) sniziše plaću na 2300 groša. a neki se uklonili iz Carigrada u pokrajinu.) umrla majka.

Saznavši da je osuđen na smrt pobjegne u Kurdistan. 1023.) imenovan vezirom i namjesnikom u Halepu. 23. Mis’o. (1620. Kad je bio silahdar dao je povoda da se zatvore jenjičarska legla u Edreni. na taj način Životarit’ — niska mi se čini. Huremi je pjesničko ime Mustafa-ef. (1725. dva kupališta. bio namjesnik u Karsu i Trapezuntu.) izišao je iz dvora kao kapidžijski ćehaja. Husein kapetan Gradaščević. odakle je poslan za sandžakbega u Skadar. (1705.). Kad je Kulejb digao ustanak uzdajući se u junačku sreću. 1102. sina Omer čelebijina iz Herceg Novoga. 1115. Hvale ga kao dobrotvora i veseljaka koji je mnogo zadužbina ostavio po Balkanu. a bratić Radivoja. Za vlade sultana Murada III istaknuo se kao vrstan pjesnik. (1663. U’ raznim medžmuama nalazi se od njega lijepih gazela i kronograma. Za jedan se život poniziti. Naročito su mu lijepe pjesme. Rodom je iz Mostara. 1074. gdje je s kule na kulu prebacio uže preko Neretve i prešao po njemu sa svima učenicima. i 1140. a 1109. kako se vidi iz rkp. Po Nuhbetu’t-tevarihu njemu se pripisuje i osvojenje Šapca.) i zakopan u Usćudaru u tunuskom vinogradu. 1525. krene Dizveren s nešto vojske da ga pokori. imaret. Husein aga Potur (Pataren) rodom je iz Bosne. Cijeli život proveo je u tekiji kraj Šahsultan džamije baveći se mističnom filozofijom i predajući je slušateljima.U dvoru je uzgojen i s vremenom je postao carski silhadar-aga. Gazi husrev beg je u Sarajevu sagradio najvišu džamiju. gdje je u nemilosti umro početkom 1248.) namjesnikom u Misiru. U rodnome gradu sagradio je džamiju i ostavio joj lijepu zadužbinu. Kasnije je BEHAR 95 67 . da je iz njegova pera ostalo dosta djela. odakle je otišao u Carigrad. (1623. nije nam poznato. Husejn-paša (Dizveren) rodom je iz Bosne. imao je vremena da se pobrine za uređenje Bosne i njezin kulturni i prosvjetni procvat. koju je bitku odlučio s Jahja-begom u tursku korist. Uzgojen je u dvoru s carskim sinovima. gdje je kao beg došao na glas i za zasluge imenovan beglerbegom. Galati. Iza osvojenja Beograda. (1669.). a 1092(1681. a Husrev-begu Bosnu. U Bosni počinje pravo njegovo državničko.) imenovan je nadzornikom za Anadol. (1614.) bio je reisu’l-kuttab. kad su Turci opsijedali Kandiju za vremena Hodže Ćuprilića. Umro je 1175. na naročitu želju Gazi Husrev bega. (1601. Po narodnoj predaji otišao je na vojnu odmah iza svadbe. U muzejskoj knjižnici imade od njega jedno pjesničko djelo. Umro je 1034. 1247. jer ga je Gazi Husrev-beg dignuo na prvi trgovački grad u evropskoj Turskoj.Edin Urjan Kukavica Nikakova svijetla ne daju. Diari-Bekiru i Basri. Kasnije je vezirovao u Erzirumu. 1521.) vlastoručnim pismom imenovao šahnamedžijom.) i 1030. Razbijen na Sarajevskom polju pobjegao je u Hrvatsku. Ćatib Čelebi veli. susrećemo ga pod Beogradom kao smederevskog sandžaka. medresu. musafirhanu i cijele ulice dućana. (1503. 1537. Uza sve to. (1694. poznat pod imenom Zmaj od Bosne. a 1080. da je bio učen i sposoban. (1688-1727.) umro je u Sarajevu. Husrev-paša rodom je iz Bosne. Husami je pjesničko ime Husejna Čatrnje. došao je i zamijenio ga: Hukmi je rodom Mostarac. a praunuk Ćose-kapetana. Uzgojen je u dvoru i postao carski silahdar. ali svoju smjelost plati glavom 1117. sandžaka od Adane. Sin mu. Kad je iduće godine umro carević. hanikah. Zato ga je Mebmed III 1010. sultan je dao Gazi Bali-begu Jahjapašiću smederevski sandžak. Iduće godine bude svrgnut i prognan na Rodos.) pratio je carevića Mehmeda u Kalu (na Krimu). rodom Mostarca.) imenovan muhafizom u Kipru. Od njega imade dosta pjesama po domaćim zbirkama. opet na Jajce i iduće godine na Mohač.) bio je na Bosni valija. zauzima Klis. Živio je u drugoj poli 17. (1758. 1523. u Balkanskom institutu u Sarajevu i iz Kronike Pusteni-paše.) promaknut je na čast jenjičar-age. (1832. Pa se molit čovjeku — živini Ne doliči.). kći Bajezida II. koja svjedoče. stoljeća. koga je pogubio Abaza paša 1138. Kasnije je za Ahmeda I bio nišandžija.) stavio se na čelo bosanskih ustaša i na Kosovu polju sukobio s velikim vezirom i prisilio ga na uzmak. tašti han. 909. Međutim se dogodi promjena na prijestolju i on se vrati iz bjegstva i bude 1106. vojničko i kulturno djelovanje. (1703. Po svršetku nauka stupio je u derviški red bajrami. (1624. gdje osvaja Zemun. 1125. Osim toga doveo je vodovod Crnijel i razvio ga u 21 česmu (fontanu) po Sarajevu. osvoji Ostrovicu. U oduljoj pjesmi opjevao je dolazak Šahin pehlivana u Mostar 1080. lipnja 1541. (1761. Po svršetku nauka je stupio u državnu službu. ali je brzo protjeran u Bedrenu. a iduće godine imenovan je vezirom i zamjenikom velikog vezira u Carigradu. (1831. koji su mu kao mladu čovjeku zavidjeli na časti i vlasti i za dolaska Kara Mahmud pašina na Bosnu ostavili ga na cjedilu. Živio je između 1100. Sarajevo imade njemu zahvaliti svoj razvitak i svoje današnje značenje. Ibrahimpašinim sarajima i novim sarajevima takozvane velike i male odaje. Nizamu’l-ulema nalazi se među rukopisima Zagrebačke akademije. što je uvijek vojevao sa Sulejmanom. Cijeli svoj pokretni i nepokretni imetak u Bosni i Serezu (Trakija) ostavio je za uzdržavanje spomenutih zadužbina. safera 948. Nauke je slušao u zavičaju pred Šeh Jujom.) bude pomilovan i imenovan namjesnikom u Šamu.). a iste godine potuče karnetom austrijske vojske pod Kacijanerom. Sin mu je Damad Ibrahim-paša. gdje je ostao 20 godina. Majka mu je sultanija Seldžuka. Kasnije je pomilovan i pozvan u Carigrad. koje je slao s Krete. Husrev-beg (Gazi) sin Ferhad bega.) postao je silahdar.) kao branitelj Bogaz-Hisara. Važnije su mu vojne na Jajce 1522. 1172.). sin Osman-kapetanov. Dok svemirom zvijezde stajaćice Blagorodno svijetlo prosipaju. Jednom je iz Kafe išao kao poslanik carevićev u Moskvu. dva bezistana. koji se iza njega rodio. kneza od Trebinja. Napisao je Šeh Jujin životopis pod imenom Nizamu’l-ulema. (1686. a 1033. Zatim je bio namjesnik u I dalje: Hilmi je pjesničko ime Osman bega Ljubovića. ali je svojom silovitošću brzo ogorčio sudrugove. Iste godine osvaja Jajce i redom ostale gradove u Bosni. Husejn-paša (Kiz) rodom je iz Stoca. Husrev-beg se vrati u Carigrad.). (1690. gdje je lijepo bio primljen od cara kao odličan gost. Kad je Mehmed tamo poslan za namjesnika. Koliko je tamo begovao. (1669.. Husein Lamećani (Bez mjesta) rodom je iz Bosne. (1697. (18. Umro je 1098.

Služio je kao kadija u Jeruzalemu.) od tifusa u 63. gdje je umro u 95.) beglerbeg u Raki. s kojim je probavio 15 godina. Njegova povijest obuhvata najsjajniju epohu turskoga carstva od nastupa Sulejmanova na prijeslolje 926. Altioarmak rodom je iz Sarajeva. (1623. a brat Lala Mustafa-paša. ja neću lijeka.). Ibrahim-ef. Ibrahim ef. 1011. U to vrijeme Rustem-paša Opuković bio je III vezir. Ibiš-aga Hadžiselimović iz Travnika doveden u Sarajevo Abdurrahman-paši 1242. baci među njih kamen smutnje. Jednom se posvade na divanu i Husrev-paša. koja se među ostalima ističe radi jednostavnosti jezika i radi istorijske vrijednosti.) imenovan je beglerbegom i namjesnikom u Konji. Rodio se u Pečuhu 982. Samu i Brusi. Haznadar mu je bio glasoviti veliki vezir Mehmed-paša Ćuprilić. ni zlatnih kaftana. Po svršetku nauka stupio je u halvetijski red i pridvorio se kod šeha Muslihudina iz Užica. a 941.) nalazimo ga kao šefa II financijskog odjeljenja. Novi veliki vezir Hafiz-paša bojeći se njegova povratka u Carigrad isposluje kod sultana katal-ferman i pozva Murteda-pašu. U to malo spada Pečevina povijest. koji je u sličnom slučaju pomilovao obojicu. Nato sultan Sulejman obojicu liši vezirske časti. (1720. Sin mu je Mehmed-beg bio defteremin. koji ga je pomilovao. Po svršetku nauka uzet je u dvor. (1659. osjetivši se povrijeđen u bosanskom ponosu. da je odlučio umrijeti. (1715. (To je Schiler u poznatoj pjesmi Bürgschaft lijepo prikazao). a 1022. Ovaj na menzile odleti i izvrši povjerenu mu zadaću 29. umro 1222. trgne sablju i navali na velikog vezira. kao bosanski zaim. a jedan mu brat ostao u Crnotini. odakle je pozvan za vezira u Visoku Portu. Kad mu je brat Dautaga osuđen na smrt. pa leže u krevet. U mladim danima došao je u Carigrad. Zato bude svrgnut.’ Ustegnuvši se potpuno od jela i pića umro je sedmi dan od gladi 951. koji je kao upravitelj djedova vakufa umro 1164. munla od Edrene. Iza četrdesetdnevne krvave borbe morade napustiti opsadu i vratiti se na zimovište u Mardin. (1826. ali je to radi starosti otklonio. Taj okrutni Turčin nije imao srca kao sirakuški tiranin. Ibrahim-beg Alajbegović poznat kao historik pod imenom Pečevi.) do 1051(1641. Husrev-paša (Deli) prvi je Sokolović koji je kao adžamioglan došao u dvor gdje se uzgojio i bio u raznim častima. (1635. Kasnije je ratovao po granici Perzije. Sumu. izgubi volju ne samo da jaše nego i da živi. 1045. kod koga je često boravio po više mjeseci.. a Rustem-pašu imenuje velikim vezirom.) premješten na Bosnu i nakon dvije godine svrgnut. Vraćajući se u Carigrad razboli se u Tokatu. Nuđeno mu je mjesto i defterdara u Carigradu. Učio je u zavičaju i Carigradu. (1650.) na Husrev paši. (1544. Liječnika.) i sahranjen u očevu mu turbetu na Ejjubu. a 1037. Sahranjen je pokraj Muradpašine džamije. da su se ubijali glađu. odbio je s riječima: ‘Ti hoćeš da me otruješ.).) u Misiru. umro 1133. koji mu je htio dati lijek. (1695. Iza njegove smrti stupio je u svitu Lala Mehmed-paše Sokolovića. umro 1127. da ga smakne. Tu ga jenjičari prisile da ne ide dalje. Iz dvora je izišao kao kapidžijski ćehaja.). opustošio neke krajeve i došao čak do Hemedana. odselio je u Ugarsku. Kasnije je prešao u sudsku struku. Kod starih Grka i Pimljana bilo je više slučajeva. (1613. (1622. da se više iz njega ne digne. gdje je brzo dotjerao do časti kapudži-baša (nadkomornik).) bio je vojnički dostojanstvenik. Ovoga sin Ali-beg 1107. Sin mu je glasoviti vitez Kurtbeg. koji ga je i zaredio za šeha.) imenovan je velikim vezirom i serdarom istočne vojske. ni zlatnih kapa. ali pragmatički obrađenih povijesti veoma malo. Živio je 120 godina. godini života. dok veliki vezir Sulejman-paša i Husrev-paša ne umru ili budu svrgnuti. (1609. Alajbegovića dvori bili su u Crnotini pokraj Sarajeva. (1620. gdje se spremaše za buduću opsadu Bagdada.) po drugi put je imenovan na Bosnu i nakon godinu uprave vratio se u Carigrad. (1602. Bio je desni prijatelj Hasan-paše Tira. Sin mu je Abdulbaki-ef. godini života 1084.). (1534. Njegov otac sa dva brata. Paša mu je molbu uslišao i pogubio ga. (1781. jer mu dalje nema traga. Otac mu je ugledni trgovac Hurem-aga. Sjaha s konja. Bolje je . To se ponosnog i naprasitog Husreva toliko kosnulo.).). Kasnije se istom doznalo za njega. Kasnije je bio sandžakbeg u Kopanu. Od loze lbrahim-hanove spominje se još Halilbeg. Umro je u visokoj starosti 1061.). sahranjen kod turbeta Mehmed-pa- 68 BEHAR 95 . bio je na glasu kao pjesnik i kaligraf.). (1807. 1013. Vrativši se u Sarajevo sagradio je zaviju u kojoj je provodio skroman i pobožan život poštovan od prvaka i pučana sve do smrti 1070. Uvjeren. Kad se rodio više godina je skrivan jer nisu sultanije smjele imati muške djece. To je u vojsci izazvalo silno negodovanje. a 1033. Njegov sin Ahmed-beg umro 1196. U Brusi je o svom trošku popravio nekoliko džamija.). (1516. koji se već radi teške bolesti borio sa smrću. (1630. Uzgojen je u Budimu kod ujaka Ferhat-paše Sokolovića.) imenovan je šefom kontrolnog ureda za konjicu. nego da ide osvojiti Bagdad. 922. 1030. tražio je Ibiš-aga da njega pogube mjesto brata jer da on ne može izdržavati svoju i Dautovu porodicu. umro od kuge 1077. Ali-begov sin je Bahir Smail-beg.). Išao je oprezno tragom istine i mnoge savremenike ispravio u njihovu prikazivanju pojedinih događaja. koji je tada bio u rukama Perzijanaca. šabana 1040. (1520. gdje je po svoj prilici ostao sve do smrti. (1574. gdje je dovršio nauke i posvetio se profesorskom zvanju Predavanja je počeo na Skerderpašinoj džamiji u Kanlidži. (1627.). nego li ovako jahati. Međutim njegovi protivnici s bivšim velikim vezirom Hafiz-pašom na čelu uhvate priliku. Iz dvora je izišao kao beglerbeg. O njegovoj smrti Lutfi-paša nam pripovijeda ovo: “Kad je prvi put poslije svrgnuća uzjahao na konja i pogledao oko sebe pa vidio da nema njegove pratnje ni tjelesne straže.) na naročitu želju imenovan je defterdarom na Bosni. Zemni su mu ostaci sahranjeni na Jenji Bagči. nego da badava troši na izdržavanje vojske. Bistričanin rodom je iz Sarajeva. kako nam sam Pečevi pripovijeda.reče .). pa ga ocrne kod sultana da ništa ne radi. a Daut može. potomak je starih alajbega. a u Carigradiu nemire u kojima je brzo i Hafiz-paša platio glavom.) postao je namjesnik u Diari Bekiru. (1666. gdje je umro 1032. Taj način samoubijstva bio je dotada nečuven u islamskoj povijesti. da ne može postati veliki vezir.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Diari Bekiru. (1750. a 1018. Turci imadu mnogo kronika. Halepu i Urumeliji.Odmah je opsjeo Erzirum i zarobio buntovnika Abaza-pašu koga je opremio u Carigrad. lbrahim-han Sokolović sin glasovitog velikog vezira Mehmed-paše Visokoga i sultanije Ismihan. (1673. Kasnije služi u Diari Bekiru. gdje je dotjerao do II vezira.u krevetu ležati. (1604. a sahranjen je kod careve džamije.

Zato mu se priključe i mnogi prvaci iz pokrajine. lbrahim-paša Haznadar rodom je iz Nevesinja u Hercegovini. bio mu je ćehaja-paša. Najprije ga u povijesti susrećemo s daidžom mu Lala Mehmed-pašom Sokolovićem. dobije u Bagdadu uza se jaku stranku. u kome mu razloži. Iste godine okupio je bosansku vojsku i u Krčkom sandžaku osvojio Novigrad. Kad je 1046. S tim je htio reći. Njihovih potomaka imade i sada u Carigradu. BEHAR 95 69 . kao sandžakbeg od Ustendila bio je pod Budimom. Usput je osvojio i Sombathely. sastao se u Đakovu s Ibrahim-pašom Memibegovićem. da se ne može održati jer je novi veliki vezir bezobzirno uklanjao sve Salih-pašine prijatelje i pristaše. smisli da napiše sultanu pismo. (1723. pa u Kaniži. 1604. kći Osman Mahzar-paše Čengića. Pečevi. (1647.Edin Urjan Kukavica še Visokoga. Iduće godine navale Mlečani na krčki sandžak pa ga osvoje i odvedu starog Halil bega sandžaka krčkog sa svim stanovništvom u ropstvo. Ćelebi i Faizi upravo u zvijezde kuju njegov karakter navodeći više zgoda. podignut je na vezirsku čast i opremljen u Egipat za namjesnika. Kad je bio po treći put namjesnik u Šehrizuru.Prostoduširi Ibrahim-paša povjeruje im i uniđe u grad s nekoliko pouzdanih ljudi. da ni on neće mirno umrijeti. sin Kiz Husein-paše Stočanina. (1646.). veli. ali je cijelo pašovanje proveo u Ugarskoj s bosanskom vojnom pomažući Betlena Gabora proti Austrijancima. Kasnije je pašovao u Halepu. ali uzalud. stupio je u javnost kao aga jenjičarski. a dvije godine kasnije imenovan je beglerbegom od Rumelije. koji se bio spremio da osveti taj poraz. da je jednom u krugu prijatelja kod večere pripovijedao kako su mu otac i braća izginula. gdje godinama vojuje po Ugarskoj i Hrvatskoj. umro 1224. odakle je brzo pozvan natrag i imenovan vezirom u Šehrizuru.) gdje je iza toga i umro. Međutim stigne iz Carigrada katal-ferman i Ibrahim-paša bude pogubljen 1647.) Turska zavojštila na Perziju. (1632. jenjičari nezadovoljni s njegovom upravom. pa ga premjeste u Silistru 1058. Kad je ovaj postao veliki vezir. lbrahim-paša Damad. od kojih mi je poznat Hikmet-beg.) videći.). većinom Bošnjaka i Hercegovaca. Lukavi jenjičari videći da ne mogu odoljeli. jedino Novigrad popravi i ostavi u njemu 500 pandura. da ima način. ako ga imenuje velikim vezirom. a zatim se vratio u Carigrad. 1057. 1585. Ibrahim paša Sivrić (Gabeljak) član ugledne porodice. Grad Đakovo. Ibranim-paša Memibegović II. odakle je s Meleć Ahmet-pašom išao u Dalmaciju da osveti poraz Mustafa-paše Tekelije. imenovan je saraskerom. Kasnije je svrgnut i poslan u progonstvo. Tri puta je bio u toj časti i u njoj zauvijek zaklopio oči. Idući iz Tiflisa na određeno mjesto umre na putu 1136. Naima veli. postade veliki vezir. Vezir se u novčanoj oskudici dva-tri puta na njega obratio da mu pozajmi veću svotu novaca. i pomoću zemljaka i imenjaka Roznaimedž Ibrahim-efendije brzo se progurao do visoke časti.). 1055.) postao je baš-defterdar u Carigradu. plemenit. (1703. Na nekakav način proturi to pismo sultanu u ruke. kćerka sultana Mustafe II Poznat je i kao dobar pjesnik i dobar stilist. Musulu i Diari Bekiru 1125. kako će državnu blagajnu snabdjeti novcem. (1715. nalazimo Ibrahim-pašu na Livanjskom polju kao sandžaka od Požege. Ibrahim paša Mostarac pravi je sin svoga zavičaja. 1658. dok napokon 1595. 1579. kad ie Lala Mehmed Sokolović krunio Boczkaya i tom prilikom s 20.000 akindžija.). ali spletke na dvoru spriječile su mu razviti slobodno djelovanje za dobrobit države. Kasnije 1667. Njegove pristaše saznavši za sudbinu Ibrahim-pašinu nastave opsjedanje. gdje se oženi sa sultanijom Aišom i stupi u vezirsko vijeće kao III vezir. Kod njega su ukopani Mehmed-beg. Rijedak financijski talenat i poduzetan hercegovački duh dolazi u Carigrad. (1648. Ibrahim paša Novošeherlija kao adžami-oglan došao je u Carigrad.). (1645. To u Carigradu upišu Ibrahim-paši u grijeh. pokorio je u Siriji Druze i uspostavio red i mir. Sultan opremi to pismo velikom veziru na bojište. rebija I. 1621. Prikupivši dovoljan broj četa opsjedne Bagdad. Biograd i više gradova oko mora. (1721. bio je kratko vrijeme namjesnik na Bosni. (1636. Hvali ga kao darežljiva i vrla junaka. robio po Štajerskoj i Austriji. stekao je u cijelom vilajetu sklonosti. dobroćudan i milosrdan čovjek ne samo prema svojima već i prema neprijateljima. Za vlade Hercegovaca u državi i na dvoru imenovan je bosanskim namjesnikom g. činovnik u Visokoj Porti. Naima dalje veli. 1582.) imenovao ga je namjesnikom u Bagdadu. Da izbjegne neprilici. tu stupi u financijsku službu. Za njega je bila udata Emina. darežljiv. (1809. a majka rađajući umrla i zašutio. proglasi se nezavisnim o Carigradu. vrat slomila. U svom rodnom mjestu Novom Šeheru kod Žepča sagradio je džamiju. da će ovaj opet tražiti. i tako prorekao sebi smrt. samo je imao rđavu okolinu. Zemni ostaci preneseni su mu u Erzirum i sahranjeni.) po drugi put bio namjesnik u Erzirumu. Iza toga pašovao je u više pokrajina. nalazimo ga kao beglerbega na Bosni. Godina njegove smrti nije nam poznata. ali radi neuspjeha na bojnom polju bude svrgnut i određen u Ičili. Kad je 1134. Kao defterdar edrenskog vilajeta 1042. (1713. na naročitu želju velikog vezira Mehmed-paše morao je i on poći na vojnu. Kao i otac mu veoma je volio šalu i duhovite dosjetke. koje dade porušiti. otkazu mu poslušnost i prisile ga. posluže se varkom:izjave mu pokornost i predaju. gdje mu se izgubio trag. a bezistan u Osijeku. da je sagrađen u obliku peterokuta od Šedadi cigle i opkopan nepristupnim hendekom. dade ga pogubiti. Uzgojen ie u dvoru i postao silahdar 1115. hvaleći ga previše. Ne mogući se oduprijeti defterdar je to smogao. da ostavi grad i da se s pristašama povuče u okolicu. za kojega je pošla moja daidžićna. gdje se obrazovao u atmejdanskoj školi i kao silahdar primljen u dvor. Erzirunm. putovao po Bosni i Slavoniji. Kad je Evlija Čelebi 1658. da je bio čovjek na svome mjestu i vrijedan najvišeg dostojanstva. Kad se vidio dosta jak. gdje bješe nastala prava anarhija. oduzeta mu je vezirska čast i po drugi put je prognan 1127. koji iz Erziruima pozva sebi defterdara i sa spahijskim agom Mehmedom 23. Po sudu povjesničara bio je valjan vojskovođa i državnik. Usred grada bili su krasni dvori Memibegovića. Po svršetku nauka stupio je u svitu Salih-paše Nevesinjca. Pošto je mudro i pravedno postupao cijelo vrijeme svoga namjesnikovanja. Po nagovoru vojvode novog namjesnika jenjičari ga uhvate i bace u zatvor. Nakon pogibije Salih-paše 1057. koja mu je. u kojima se pokazao kao veledušan. ali mu ie iste godine povraćena čast i on poslan za muhafiza u Inebaht (Lepanto). Ibrahim-paša Memibegović Sarhoš (Gazi) sin je Gazi Mehmed-bega Memibegovića. ali je znao. (1860.) i Ahmed Rif’at-beg umro 1277.).

kad je umro.). skopaljskog namjesnika. Braila Stjepanovića. Od 840-876. zarobio.). 842. odakle je provaljivao u Brankovića zemlje i Ugarsku. (1721. sin Timarhanov. Isa-beg nije samo veliki dobrotvor građana Sarajeva i Skoplja. načinio je dva kupališta (muško i žensko). (Gazi) sin prvog bosanskog krajišnika Gazi Ishak-bega. Pogubio ga je Dželal paša 1821. U njegovoj sviti nalazimo i nemuslimane koje je slao po raznim poslovima kao Heraka Vraneša. a djed Samii. Osim toga na Bendbaši je sagradio mlinicu od devet vitlova i više drugih zgrada.). Isa-beg Hranušić (Ovako ga zove Truhelka.” Thuroczy uz Tvrtka II. hadž. Živana Pripčinovića. Podrinja. Iza toga nestaje Ishakbegu spomena u turskoj povijesti. kad je Šalim pisao Teskiru. (1461. Iste godine dubrovačko 70 BEHAR 95 . Šalim ga hvali kao darovita pjesnika i čovjeka ođ riječi.. (1439.. Napisao je djelo Mahrekatu’l-kulub i više rasprava o misticizmu. velikog cara Mehmeda i vojvode Ishak bega. (1392.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Ibrahim šejh. a prema njoj. od kojih se kasnije razvilo Sarajevo. gdje je ostao dulje vremena.) nalazimo ga gdje beguje u početka kao krajišnik. junak i upravnik. ili 1418. pjesničko je ime člana pjesničke porodice Kerim-zade. (To je Careva džamija. Šta je bilo s njime kasnije.. (1438. nego i prvi nosilac istočne kulture u našim krajevima. Mudro je upravljao s osvojenim krajevima na zadovoljstvo sultana i patarenskih velikaša. što ga spominju u poveljama uz sultana. Ilhami-baba rodom je iz Žepča. Ishak-beg Hranušić (Kotromanić) posinak Paša Jiđitbega. Jireček dokazuje.bio je profesor na Jarhisar medresi u Carigradu. spominje i Ishak-bega kao kralja bosanskog. On je kao i otac mu pjesnik rubaija. koja je poznata pod imenom Ishakijja. Veliki vojvoda bosanskog kraljevstva i gospodar Huma. U ratovima između Kosače i Pavlovića bio je u savezu s prvim. (1427. Umro je u Halebu 900. Kad se povratio. unuk Hamzin. kako veli Ašikpaša-zade u svojoj povijesti. Tom prigodom pripojio je svome sandžaku polovinu Travunije.) podvrgnuo se strogim ispitima i odmah imenovan profesorom na Galata Šaraj medresi. odakle preseli u Kairo. musafirhanu i džamiju. veljače 1470. rodom je iz Bosne. koji ga je po svoj prilici. 1124. osvojio je Novo Brdo 843. Vlaha Svinjarevića. kad je 795. Nade koje su se u njega polagale ispunile su se izvan očekivanja. po kome je kasnije prozvan cijeli grad. pa se s bogatim plijenom povratio u Skoplje. kao bosanskom sandžaku.). Otac mu je Rifdi.) sultan Mehmed I imenovao ga krajišnikom sa sjedištem u Foči. Svojim darom i uzgojem odlikovao se u mladim danima među sinovima velikaša i istaknuo se ne samo svestranom naobrazbom nego i kao rijedak kaligraf talikpisma. a kasnije kao sandžak u Bosni i Skoplju i ratuje po Srbiji i Ugarskoj.. ne znamo. Spjevao je nekoliko pobožnih pjesama u hrvatskom jeziku. Bio je poznat po svoj Bosni i Hercegovini kao vidovit šeh. 1134. u kojoj je Ishak-beg predvodio turske pomoćne čete na prijedlog hercega Hrvoja i preporuku Paša Jiđitovu 818. Sandalj Hranić piše: “Milošću božjom. Iffeti. Nakon dugogodišnjeg putovanja nekolike godine proboravi u Meki i Medini. (1436-1470. Kasnije ga je posinio i kod sultana mu isposlovao ziamet. Po usmenoj predaji Mutevellija njegova vakufa u Skoplju zvao se Kotromanli (Kotromanić)). da se upozna s glasovitim šehovima. a bilo mu je ime Mustafa. a on se diči svojim porijeklom i ističe u jednom pismu Petru Pavloviću svoje rodbinske veze s Kosačama i Pavlovićima. Poznat je kao dobar vojskovođa.) išao je na Meku da obavi svetu dužnost. Naime pod tim datumom sačuvano je Isabegovo pismo radi ostavštine Braila Tesalovića. da je Truhelka iz Krajišnik izkombinirao H r a n u š i ć. ali najviše dolazi na glas kao osnovatelj Sarajeva. s druge je stranu Miljacke bio je saraj za karavane). koje je svakom prigodom pomagao u borbi protiv rimskoj propagandi i madžarskoj najezdi. Svršivši nauke u domovini pođe po svijetu. (1712.) provalio u Pavlovića zemlje i Hum. (1415. kad je osvojio Bosnu.. Uz veliki ćarubani-saraj. koju je kasnije poklonio sultan Patinu. Kratko vrijeme iza toga bit će da je umro u Skoplju. Koliko su oni poštovali Ishak-bega. vidi se iz činjenice.). Zadnji mu spomen nalazimo u dubrovačkom arhivu 8. Nije nam poznato. ili 821. I u Skoplju (Oskupu) je sagradio veliku džamiju na očevo ime. Tu je podigao i mnogo drugih zgrada i to sve s cijelim pokretnim i nepokretnim imetkom uvakufio za zadužbine u Sarajevu i Skoplju 866. Dubrovčani ga slave kao prijatelja. (1494. Poslije bitke kod Doboja. Po smrti Paša Jiđitovoj premješten je za namjesnika u Skoplje (Oskup) 831..

kako se kaže. Poslanica je iz g. (1645. što nije sultanu donio blaga iz osvojenoga grada. stupio je u dvorsku službu.). (1485. da mu bude i u miru drug. Iza njega je ostao divan pjesama većinom nabožnih (ilahijjat) i Varidat o ilmu’l-džifru (jedan razred astrologije). 893. Učio je u Carigradu. Kako se vidi iz poslanice. 907. (1461. koji umire 890. Tom prigodom nastradaše dva naša zemljaka. To nam dokazuju i druge okolnosti. Radi nečega zavadi se sa Sarajlijama i ode u Zvornik gdje se stalno nastani. da je on negdje našao. Šta je bilo s Katarinom. i osnivač brojnih zadužbina. Selim II. 886.).Edin Urjan Kukavica vijeće u jednom naputku svojim poslanicima veli. Sačuvalo se od njega i pjesama na narodnom jeziku. Kurd beg Sokolović. (1680. U mladim danima otišao je u Sofiju i pridvorio se kod šeha Muslihuddina Užičanina. a ostali budu otpušteni iz državne službe. Muvekit donekle bilježi vijest da je iza smrti Tomaševe skopaljski namjesnik Ishak 865. (1504. Na putu Selimijje je pokopan. (1467. Iza njega je ostao sin mu Ahmed beg. kao naprimjer da mu je sin Raša-beg pao kao četovođa u sužanjstvo Đurđa Brankovića 830. 1053. koji su ugazili u krv stotini hiljada dušmana. koju je spremio jednom prijatelju u Mostar. Kulović mi je kazivao. Pod Sigetom s bratom Gazi Hasan-pašom predveo je vojsku sultan Sulejmanu. Kaimi Hasan-ef. (1488. Karadoz-paša kao glavni krivac plati glavom. Kasnije godinu imenovan je kapetan-pašom i serdarom na Kreti.). sve u srebru i u suhu zlatu. (1688. Spominje se kao osvojitelj mnogih gradova i palanaka. Kad je Ishak-beg. (1636. Kasnije je pašovao u više pokrajina. a odmah iza toga II vezir i carski savjetnik. kao veliki vezir povlači u mir i živi još nekoliko godina. Kudsi je rodom Mostarac. Vele da je bio namjesnik i na Bosni. dva carska zeta. jer su Dubrovčani preko svojih agenata bili dobro upućeni u sve. koje u Sarajevu prevede na islam i odvede sa sobom u Carigrad. koji Ishak pašu dovede u Bosnu. Kasnije je bio san- BEHAR 95 71 . imenovao ga je svojim vezirom. U ratovima i drugim poslovima Ishak-pašino mišljenje je za njega bilo mjerodavno. Da je Ishak-paša. dulje vremena mu je bio drug. Esad-ef.). gdje je osvojio utvrđeni grad Hanju.). da njegova sina Esbali-bega podsjete na uspomenu pokojnog Paša Jiđita i oca mu Ishaka. koji ga je uzeo sebi za savjetnika i vezira. Iduće godine postao je beglerbeg od Rumelije. Pripadao je nekom derviškom redu. ne možemo posumnjati.) umro je kao munla u Samu i zakopan kod Salihijje. Paša Jiđitov posinak. Taj pohod može biti da je dao povoda da ga uvrste među bosanske namjesnike. ali nigdje ne stoji. radi starosti nakon dvije godine povuče se u mir. koje godine. U njoj apostrofira više prvaka i pjesnika mostarskih. sin vezira Deli Husrev-paše.) kao bosanski beg.). Jahja-ef-Bosnevi spominje se kao pjesnik za vlade Murada III. godini života položivši ispite s odličnim uspjehom pred šehislamom Minkari-zade. da mu je grob u Loznici. koji je uz njega sahranjen. Umro je 912.). bio imenovan bosanskim krajišnikom 818. U tu vijest. Dvije godine kasnije 974. a kad je ovaj pogubljen.) vezir. 1150. (1461. moralo mu je biti najmanje trideset godina. Ishak paša Gazi je s naše gore list. Zagonetna smrt kralja Tomaša 866. Sinovi su mu glasovite gazije Mehmed-paša. poznat pod imenom Čolbaša. Bali-beg i Ahmed-beg. kćeri hercega Stjepana.). što se oko njih događalo. koji se tek 1483. No.. Tom prigodom pade mu u ruke dvoje kraljeve djece i to: Sigismund i Katarina. bio je muhafiz Carigrada. Kasnije o njemu nema nikakovih vijesti. Među ratnim zarobljenicima došao je u dvor i svratio na se pažnju Murata II. Uza svu svoju mladost bio je odličan državnik i vojskovođa. odakle je izišao 885.) kad je umro Mehmed II Fatih. Jahja paša u vrijeme sultana Mehmeda II došao je u dvor. (1693. Sultan naredi da se svi dovedu u Carigrad i stave u zatvor. jer se spominje u jednoj šehovskoj dovi. I u Sarajevu sagradio je lijepu džamiju i ostavio joj zadužbinu. (1481. Taj se poraz upisuje u grijeh anadolskim sandžacima i beglerbegu Karađoz-paši. Jusri je pjesničko ime Bošnjaka Ahmed-ef.) urodi građanskim ratom za prijestolje. otac Gazi Husrevbegov nađe smrt. (1490. bio je ponosit i bahat vitez. nije shvatljiva jer je to velik razmak vremena.) u bici kod Farsusa razbiju Egipćani tursku vojsku. da riješi spor oko prijestolja i spriječi građanski rat i da je tom prilikom dvoje kraljevske djece u Sarajevu preveo na islam i odveo ih sobom u Carigrad. tada mogao imati sina da predvodi čete u neprijateljsku zemlju.) na poziv kraljice Katarine došao u Bosnu. (1426. (1566. Kurd-beg Sokolović sin velikog vezira Mehmed-paše Visokoga. Iza smrti Muratove služio je kao namjesnik u više pokrajina. ne zna se.) umro je u cvijetu mladosti. (1485. dok Sigismunda nalazimo u turskoj povijesti pod imenom Kraloglu Ishak-bega.). da je Jahja el-Bosnevi rodom iz Taslidže (Plevalja). Tu je umro 1091. Kad se opet vratio u Edrenu i zasjeo na prijestolje.) imenovan je munlom u Filipoipolju s naslovom od Damaska. (1501. Ahmed-paša Hercegović.) bio mrtav. nasljednik prijestolja. Iste godine postao je carski zet. Kod Ishak-bega Hranušića spomenuto je da je zabluda što ga identificiraju s Ishak-pašom. gdje je umro 890. Ishak-beg Kraljević (Kraljoglu) sin bosanskog kralja Tomaša i Katarine. poveo ga je sa sobom.. Jusuf-paša Musahib bio je najprije u sviti Mustafa-age Armena. (1415. 1105. rodom je iz Sarajeva. U to doba ne nalazimo nijednog istaknutog Ishaka osim Ishak-paše. bio je vrstan pjesnik. Među njima je bio Kraloglu Ishak-beg kao sandžak od Karasi. Taj čin suludog sultana Ibrahima svakome se ogadio i bio je jedan od glavnih povoda njegovu svrgnuću i pogibiji. Na opću želju naroda i vojske novi sultan Bajezid II imenuje ga velikim vezirom. Kad je uzeo idžazet na iršad. (1737. 1055. a 910.) bude pogubljen.) postao je silahdar. vratio se u zavičaj i postao šeh u Sinanovoj tekiji. jer je to očit anahronizam. Poslanica je puna živog humora. a Ferhad-beg. Od toga doba nalazimo Ishak-pašu kao vezira u Visokoj Porti sve do imenovanja velikim vezirom 872. (1506. Po svršetku nauka postao je profesor u 20. 1099. u kojoj se kaže. koji je imao svitu od hiljadu konjanika. Osim toga je anakronizam identificirati Ishak-bega s Ishak-pašom. Kao mirovinu dobio je salanički sandžak. Nakon pet godina morao je ustupiti stolicu Mahmud-paši Abogoviću. koji pade u ropstvo. da uspostavi red i mir. Štaviše kad se odrekao prijestolja i povukao u Magneziju. (1643. da je Ishak-beg 843. (1439. koji je rođen 1046.) po drugi put ga nalazimo na Bosni. Otac mu je Mustafa-aga.

Napisao je komentar glasovitome mističnom djelu Mesnevi i ostavio dosta lijepu zbirku perzijskih i turskih pjesama. (1567. dvije godine kasnije premješten je u Galatu s naslovom od Edrene. (1703. gdje je iste godine umro. Dujrno ve Mihael. Iste godine postao je muftija i kadija u Salaniku. Umro je za carevanja Selima II oko 980.). Petar. Došli su da ga nose i polože u raku Petko. rodom je iz Mostara.) zasjeo na prijestolje osmanliiskih careva. Sa smrću sultan Mustafe nastaju progonstva za Mahira. Nadaleko je bio na glasu kao učenjak. a najposlije kod rumunjskog vojvode Skarletoglu kao divan-efendiju.). Misli se da je na njega iz osvete počinjen atentat. Kad je Mustafa zasio na prijestolje sjetio se Mahira i naredio da mu se odmah dade profesorsko mjesto. Sa Sulejmanije imenovan je vrhovnim sudijom za Egipat 974. ostao je u Misiru kao muteferika i s vremnom se progurao u časti među ugledne misirske begove. Mahir je pjesničko ime Abdullah-ef. (1569. a sultan svome nasljedniku prijestolja Mehmedu. Više njegove glave došli su i od jada plakali Marko. nisam znao. (1687. umrli Rajko Radovan!” To u prijevodu glasi: Kad su svi popovi čuli da je Mahmud-paša umro dođoše da nose mrtvaca.). pa da ga ne napastuju kao zemljaka.). Dimitrije i Jovan. Kad je Davud-paša svrgnut. učenjacima i pjesnicima iz naših krajeva.. Početne nauke učio je u zavičaju. (1565.). (1715. jer su za njegova vezirovanja serhatski (bosanski) velikaši s Carigradom svaki čas imali posla. konje rahtovima opremaju i na njima bahato jašu”. Tu su begovi osjetili teške udarce njegove vlade. Kažu da je bio vještak u intrigiranju i da nije birao sredstava da dođe do cilja. Kasnije je stupio u svitu misirskog namjesnika Davud-paše i bio mu haznadar. kako se vitezovi odijevaju. Skupivši se mnogo kršćana sastaviše mu kronogram: ‘Hodi amo.On je kao dječak pao u sužanjstvo nekakovu Mehmed-agi. (1687. koji nije znao ni čitati ni pisati. Pripravne je nauke slušao kod oca. Pejo i Stojan.djed Muhjuddin. Najkritičniji turski historik XVI. priredio mu je takovu paradu sa svojom pratnjom. poglavito u retorici i islamskom pravu. Predavao je na više odličnih medresa u Carigradu i sa Sulejmanijje imenovan je munlom u Halepu 1099. a visoke kod zemljaka Mehmed ef. a visoke u Carigradu kod Nevesinjca Šaban-efendije Velagića. Nauke je slušao u domovini i Carigradu. Marko. Prigodom boravka u Teheranu došao je sa šahom u dodir i u njegovoj prisutnosti se natjecao s perzijskim pjesnicima. odakle je 973. koji je imao osobito lijep stil. Kad je sultan čuo za njegovu smrt. kad je Selim bio u Halepu. kome je bio vršnjak po godinama i jednak po uzrastu.). Kao profesor. (1451. Nikola ve hem Dimitri. (1684. hem Jovan. S njim je išao i na Ćabu. stoljeća. Ostavio je potpun divan pjesama. ej pope. Mahmud Bedruddln-ef.Otac mu je šeh Hadži Bešir. Nakon dvije godine dobio je arpaluk na otoku Rodu pod uvjetom da ne smije doći u Carigrad. Karakteristično je kako su se naši ljudi i u ona vremenu medu se napadali i jedni drugimu predbacivali nedavno kršćansko porijeklo. Medu ostalim zarobljenicima bio je i Ledunni. Po svršetku tih postao je profeor na medresi Mahmud paše Abogovića u Haskovu (Haskdju). Da ga odstrane iz Carigrada imenuju ga kadijom u Meku. Nikola. da je rekao: “Dok Kurd-beg nije došao u moju svitu. Jednom prilikom. a kad je 855. Mahmud-paša Hrvat (Veli sveti) stoji na čelu svima vezirima. (1566. pa zarobi vojvodu s cijelom svitom i odvede ga u Ugarsku. Ledunni je pjesničko ime Mustafa-ef. Umro je u Carigradu 1133. (1572. ali bosanski ponos i prirođena bahatost u ulemanskim krugovima izazovu proti njemu cijelu hajku. Baši udžuna geluben agladiler derdile. rodom iz Sarajeva. Svi suvremeni i kasniji turski historici vele da je rodom Hrvat. Dujmo. (1560. Džem idup hajli nasara didiler tarifa un i : “Hodi vamo. Safài i Šalim hvale ga kao vrsna pjesnika i učenjaka. kod koga je također bio mulazim. (1720.) premješten u Misir. Kad je mladi carević pošao u Magneziju za namjesnika poveo ga je sa sobom kao pečatnika (muhurdara). Aali veli da je Mahmud-paša označivao Kruševac kao rodno mjesto. o pope. Mahmud naša Bošnjak po svoj prilici rodom iz Kliskog sandžaka. Pejo i Stojan.) nalazimo ga na Sachnu. pa počne pjevati slavospjeve prijestolonasljedniku Mustafi II i slati mu zagonetke. učenjak i sudija uživao je lijep glas medu suvremenicima. Dordo. Najprije ga srećemo kao dvorjanika kod Gjuzeldže Mehmed-paše (umro 943/1536. Mahmud-ef.) na Sulejmaniji.) dobio je aripaluk Bigu. Oslobodivši se iz sužanjstva vratio se u Carigrad i postao tajnik u dvorskoj kancelariji. Rodio se 1059. kad je predavao na Sulejmaniji.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini džakbeg u Nikdi i Satedu. 968. Svršivši nauke zaputio se po svijetu i proputovao središnju Aziju i Tursku. Otac mu Halilaga bio je po zvanju spahija. U jednoj staroj zbirci našao sam ovaj kronogram njegove pogibije koji glasi: Hep papasler išidub Mahmud naša uldugjun Mejjitin čikarmaga hep džutnlesi oldi revan Geldiler kim gjuturub makberesina kojaler: Petko. da je carević od čuda ostao zapanjen. pa ne mogne dobiti profesorsko mjesto. umrli Rajko Radovane!’ Taj sarkastični kronogram pjevao je sigurno koji njegov zemljak i protivnik. da se zabavlja rješavanjem. 1106. Mihael.Bošnjaka. Kasnije je stopio u svitu Mehmed-paše Sokolovića i došao na glas pod imenom Sokolu-hadžesi (Sokolovićev učitelj). Napokon se vratio u Carigrad i stupio u carsku kancelariju kao činovnik. imenovao ga je beglerbegom od 72 BEHAR 95 . Petar. veoma ga je žalio i vele. Kasnije ga nalazimo na Krimu kod Giraj-hana. Kad se saznalo da je član odlična roda darovao ga je sultanu Muratu. (1649.) prigodom neke svečanosti pogodilo ga je puščano tane i ubilo.). (1710. Umro je kao kadija u Ajnitabu mjeseca šabana 1122.) provali austrijska vojska nenadano u Rumunjsku. Njegovi biografi Seichi. a 1109. u učenom svijetu poznat pod imenom Bejazi-zade damadi. Bošnjaka. Sav trud da ostane u Carigradu ostao mu je uzaludan. Šaban-zade. Đorđo. O retorici je napisao djelo Elbediijje (O tropima i figurama) i komentirao Munla Džamiju do Mensubata. Kao poslanik išao je po drugi put u Perziju. Mjeseca šabana 1128. 1115. 975. Vrativši se u Carigrad odluči se posvetiti profesorskom staležu. vješto sastavljene.a pradjed Velijjuddin. Nato se potegne u mir. S njim je zajedno učio i postigao visoku naobrazbu. gdje je i umro 977.). ali misli da je on to kazivao da zabaci trag.) imenovan je namjesnikom u Jemenu.

da bi se mogao dokopati stolačke kapetanije.). a 300 palo u sužanjstvo. Umro je 1104. rebija II. Odatle ode u Carigrad gdje je ostao tri godine.) i imenovan kapetan-pašom.). vojskovođi. Biograf pjesnika Sehi kaže da iz njegova turbeta narod nosi zemlju kao lijek od groznice. koji se daje samo velikim šehovima. Sada ih nema. 1093. (1682.) promaknut na čast vezira u Visokoj Porti. otpusti ga iz službe. (1567. Sve mu pjesme vrve metaforama i zakučastim poredbama. bio je zajim i član stare porodice iz Grbave. Čuvši za zemljaka Ahmed-pašu Džezzara. (1472. Predavao je na velikoj medresi uz Aja Sofiju. kćeri Selima II. ni jedinog pjesnika Osmanskog sultanata koji je dva puta recitirao svoje stihove kraj Ka’be. U 975. 877. Od njega vuku lozu bezi Filipovići.) postao je veliki vezir. ni poimenično ni po bilo kojem kategorijalnom osnovu. ni najboljeg komentatora Mesnevije. Cijeli niz učenih i zabavnih djela posvećeno je njegovu imenu. Kad su Husejn-kapetanove ćete opsjedale stolački grad.Edin Urjan Kukavica Rumelije. stoljeća. Iz dvora je imenovan kupidžibašom. (1692. (1453. (1484. nadati se da ćemo u bliskoj budućnosti. za koju je uvakufio više dućana u Sarajevu i selo Gnojnice kod Mostara.gdje je još za života sagradio džamiju i medresu.). zato je sigurno i uzeo to pjesničko ime. Mehmed beg Filipović. zvani Hadžun. Zakopan je kod njegove džamije u posebnom turbetu. Ahmeda Sudija Čajničanina. jer bi se o njemu kao državniku. ni Bošnjaka Sufija Husejna Lamekanija (Lazemanija). Hadžun je utvrdio Hutovo odakle je kao sredovječni vitez gospodovao okolicom sve do smrti 1831.). On je u Livnu prešao na islam i dobio ime Mehmed. zaputi se tamo i stupi u njegovu svitu.) imenovan je munlom u Šamu. (18. Bereketom spomenutih i nespomenutih velikana.) postao je beglerbeg od Anadola. Mehmed-beg Hranušić (Gazi) sin Gazi Isa-begov. Umro je iza 921.) i zakopan preko puta malte u polju Sarajevskom. Hećim-ogli Ali-paša veoma ga je volio i za svojih vezirovanja u Bosni uvijek kod sebe držao i na vojne vodio.) kanonik zagrebačkog Kaptola Franjo Filipović skupi nešto vojske i krene na Novi da ga osvoji. (1746.) opet bude imenovan velikim vezirom. (1552. Medžazi rodom je Mostarac. Sabita Užičanina. U Bistriku je sagradio džamiju. a prema drugim vijestima pogubljen je od ruke dželata 3. 972. Mehmed-ef.. Umro je u šabanu 988. Nismo spomenuli čuvenog osnivača univerziteta al-Azhar. ni. Videći Džezzar u njemu pehlivana.).) jedan dani on i žena mu i oboje zajedno sahranjeno u jednom turbetu na Ejjubu. Strpan u Jedi-kule prema jednoj vijesti sam je učinio samoubijstvo prerezavši žile na lijevoj ruci. Iste godine oženio se sultanijom Šahom. a na Bosni 889. koja se otuda iselila i nastanila u Sarajevu. a stariji brat Ali-pašin. medu njima i vojskovođa Kanonik Filipović. Begovao je na Hercegovini. (1610. Sada ih ima dosta u Ključu. Doslovno je nemoguće spomenuti sve znamenite Bošnjake koji su na ovaj ili onaj način ostavili traga u vlastitoj i historiji drugih naroda. (1515. od koga vuku lozu zagorski Filipovići. Više od 1000 njegovih vojnika ostalo je na bojnom polju. nije poznato. Tu je ostao više godina i odatle išao na Ćabu. stoljeću po Hidžri savijen je cijeli ciklus legenda oko njegove glave i prišiven mu uz ime počasni naslov veli (svetac). Spletkama Rum Mehmed-paše bude svrgnut 872. (1680. Sin mu je Mehmed paša. Umro je na svome zaseoku u Grbavici kod Sarajeva 1159. možda u “Beharu” imati priliku svakom od njih posvetiti više pažnje. No. 879. pa s neprijateljima navali na brata Ali-agu i pogibe kod opsade. a kasnije je bio munla u Meki. Kao zijamet dat mu je Glamoč.). (1564. Mehmed-beg Rizvanbegović (Hadži). Zulfikar-kapetan videći u sinovima nemirne duhove odreče se kapetanije u korist dvojice starijih sinova. Kassam rodom je Tešnjak. Umro je 1019. zakonodavcu. (1580. Mehmed-beg Mehmedpašić-Grbavica. Ovdje se ne možemo upuštati ni u kratak prikaz života ovoga velikog Bošnjaka. Dževhera. sin Zulfikar-kapetana Stolačkoga. koji’ bi mu danas-sutra mogao biti opasan. Jasno da ovaj pregled ne može biti potpun niti (sve)obuhvatan ni u kojem smislu. a Hutovo s okolišnim selima Hađunu. Kad je umro. To je bilo početkom XIX. bosanskog namjesnika i iznimno talentiranog pjesnika. Do nedavna vidjeli su mu se i nišani. a malo zatim beglerbegom od Halepa. Pošto je bio naprasite ćudi kao mladić došao je s ocem u sukob i pošao u svijet. koji je tada vladao u Siriji. pjesniku i meceni književnika dalo napisati više nego i o jednom veziru u turskoj povjesnici. zatim na Sulejmanovu Daru’l-hadisu 1091.) u Ušćudaru na vlastitom zaseoku Čenćal. (1467. BEHAR 95 73 . Iza njega je ostao cijeli divan pjesama pod pjesničkim imenom Adni (Edenski). kolovoza 1474. Jedan od njih oženio se Čengićkom sa Zagorja. On mu je bio savjetnik u svemu. Mahmud paša (Zal) rodom je iz Bosne. odakle je godinama uznemirivao susjedne gradove i mnogo zasluga stekao kao dobar musliman za proširenje bosanske granice. Još u XI. ni Sejjida Fadil-pašu Šerifovića. ali dvorska klika. brzo ga potisnu u kraj i prigodom smrti carevića Mustafe uhvati zgodu i obijedi ga kod sentimentalnog sultana kao začetnika smrti Mustafine. vremena i prostora. U dvoru je uzgojen i za nekakovn uslugu od Sulejmana prozvan Žalom (glasoviti perzijski junak) i odlikovan dvorskim dostojanstvom 960. Osim toga bi se mogla sakupiti oveća zbirka slavospjeva njemu u čast. Sofiji i Haskovu. Kliski sandžak Ferhad-beg Sokolović i hercegovački sandžak Sinan-beg Boljanić dočekaju ga kod grada Ivanića i potuku do nogu. pa Stolac dade Mustaj-begu. Rado je u pjesme trpao rijetke i zvučne riječi. Iza osvojenia Carigrada 857. Visoke je nauke slušao’u Carigradu i bio mulazim kod šehislama Minkari-zade. (1572. 980.. koji su se razgranali po kliskom sandžaku. Sagradio je džamije i medrese u Carigradu. koja bješe preotela mah. sunu Hadžunu u glavu. Napokon mu dodija potucanje pa se povrati u domovinu i pokori ocu.

a vjera je ljubav u najčišćem obliku Razgovarao: Filip Mursel Begović 74 BEHAR 95 .Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini INTERVJU Šejh Edin Urjan Kukavica Ljubav nema vjeru.

Pravila ponašanja u tarikatu definirana su sunnetom Allahovog Poslanika (s. ljitelji tarikata bili su šejhovi jednog tarikata – svog. individualna. Najvažnije – prije i poslije svega – činjenica kojom se ovo imenovanje razlikuje od dobivanja diplome na fakultetu jeste da to imenovanje (potvrda) dolazi iz gajba (manevijata). u hizmetu potpunom šejhu koji ga odgaja. pa doktorat.a. i danas je cilj svakog derviša isti kao i u bilo kojem vremenu koje nam je prethodilo i onom koje slijedi poslije nas sve do Dana Velikog Suda. broj hilafeta tu nema nikakvu ulogu.. Ne dozvolite sebi. naspram onog vakta o kojem čitamo u klasičnim sufijskim knjigama? Odnos težine izazova sasvim sigurno je isti bez obzira na stoljeće u kojem živimo. privatna. a sa druge strane – duhovno – bili su šejhovi svih do tada postojećih i budućih tarikata. kao derviš.a. te nisam pobornik stava da se neko vrijeme nazi- Pravila ponašanja u tarikatu definirana su sunnetom Allahovog Poslanika (s. definira se kao praiskonska. silsile... jer da nije tako moglo bi se postaviti nekoliko ozbiljnih doktrinarnih pitanja.v.a. Nije mala stvar uzeti nečiju dušu na svoju i za tu osobu odgovarati pred Bogom. u snu (ruja) saopćava se uzvratna zapovijed..v. stvorio nas je u vremenu u kojem možemo učiniti najviše i najbolje za sebe. odnosno koliko tarikata je šejh.). sure i ajete Kur'ana Časnog.. daje mu bejat. adab i amel. broj hilafeta tu nema nikakvu ulogu. Kao brižni proučavatelj i rizničar povijesti sufizma. da nakon pet. čini mi se posebno na području Bosne i Hercegovine. Šejh koji imenuje (ili ovlasti) svoga nasljednika veoma dobro zna da ta osoba ispunjava 'formalne' – izvanjske i unutarnje zahtjeve i uvjete. daje mu bejat. U tom smislu. nalazi. Izvanjski uvjeti u smislu 'pravila' (podrobno poznavanje šeri'ata. istovrsna i nepromjenjiva. te šejh imenovanjem novog šejha u stvari izvršava zapovijest i javno (ponekad tajno) obejani dopuštenje koje je dobio od Uzvišenog Gospodara.a. odgojni metodi i sredstva u svim tarikatima su isti. umjesto rada na njihovom otklanjanju i ispravljanju. Uzvišenim. neka slušaju njegove zapovijesti. određene džuzove. na izvornom jeziku ili pak prijevode provjerenih prevodilaca. prema tome iz perspektive sljedbenika: on je taj koji šejha traži. Kakve diplome dobivaju šejhovi? Nekima je čudno da. znano je.) postoje i mogu se naći u mnogim knjigama tačno navedene i svako koga to zanima može to naći i pročitati. Uzvišeni..).). potvrđujući prethodne objave. ne razmišljajući pritom koliko taj šejh ima hilafeta. a to nikako ne vodi napretku. Uzvišeni. BEHAR 95 75 . individualna. imenovanja i postavljenja u tarikatu unekoliko se razlikuje od drugih domena i sfera učenja i znanja. primjerice. Dakle. Općenito to su dvije skupine uvjeta (1) izvanjski i unutarnji i (2) saglasnost silsile i odobrenje Allaha. Svako poređenje neminovno vodi usporedbi i zaključcima da je nešto bilo bolje i/ili lakše ili obrnuto teže i/ili lošije. odabrali su lakši put. Uzvišenog. odgojni metodi i sredstva u svim tarikatima su isti. 'na prijedlog' šejha velikim duhovnim prvacima u silsili – neprekinutom lancu šejhova do Imama Alija (s.. a ljudi koji odaberu slijediti šejha.. sa tri hilafeta. Allah. određuje ko treba i ko će biti šejh – svako ne može biti šejh – jer je to iznimno odgovorna dužnost. deset. U konačnici gotovo svi Pirovi – osnivači i utemeviša i vodstvo šejhova u suvremenom dobu. objavom Kur'ana Časnog. hiljadu.a. naloge i zabrane i neka samo od njega uče. zatim magisterij.a. Historija svjedoči ogromnom broju iznimno velikih duhovnih stožera koji su bili šejhovi 'samo' jednog tarikata. može postati šejhom i “uzeti si za pravo” da vodi i upućuje jednog fakultetskog profesora. prednosti ili olakšavajuće okolnosti i/ili mahane ili otežavajuće okolnosti izbalansirane su Allahovom Milošću.. neko može zadovoljavati i ispunjavati sve 'formalne' uvjete.. nekim redoslijedom. Knjige su uvijek bile i samo su sredstvo na Putu kojeg ste. ali isto tako i šejhove nekad i danas? Koliko se razlikuje odgoj derva težim ili lakšim. U najkraćem. neki zanatlija. ponovit ću. danas kao i u prošlosti. tek uz odobrenje imate 'proizvedenog' i imenovanog šejha. Ljudi koji vole čitati neka čitaju klasična djela. obrazuje. budući šejh prije svega mora biti derviš. odnosno da budem potpuno otvoren.) i Allahovog Poslanika Muhammeda (s.a. Možete li čitateljima «Behara» objasniti kako se to može biti šejhom u vašem slučaju dva tarikatska puta (a ima šejhova s više) i da li se i koliko se oni međusobno razlikuju? Tarikatski. Ne želeći nikoga omalovažiti ni podcijeniti. prihvata njegovo vođenje.v. Veza između šejha i derviša je osobna. Isto vrijedi i za unutarnja 'pravila' koja se odnose na moralni lik i djelo šejha. prije toga mora završiti isti taj fakultet i dobiti diplomu. prema tome iz perspektive sljedbenika: on je taj koji šejha traži. privatna. mora poznavati historiju i suštinu tesavvufa i tarikata. Šejh ste nakšibendijskog i rifajiskog tarikata (derviškog reda). jer je Cilj Jedan. njemu uopće ne bi trebalo biti važno koliko njegov šejh ima tarikata ili hilafeta.a.). jer ćemo vrijeme provoditi tražeći opravdanja za svoje propuste. prihvata njegovo vođenje. njegov ahlak. nalazi. Cilj – rekli smo – Jedan. ali bez odobrenja nema ni šejha. provjerava i s vremenom temeljem derviševog osobnog zalaganja stepenuje.v. Veza između šejha i derviša je osobna. naime duhovni Put je jedan.Edin Urjan Kukavica Ako netko želi biti profesor na Fakultetu islamskih nauka i podučavati mlade imame.. možete li nam usporediti derviše nekad i danas. izabrali.. sunnet Allahovog Poslanika (s. a preporuke i upute neka primjenjuju u praksi najbolje što mogu koristeći ono što imaju u vremenu u kojem žive..a. Stvorenjska predodređenost duše. odnosno koliko tarikata je šejh.. takve usporedbe zarad boljeg napredovanja na Putu po svaku cijenu treba izbjegavati. ne razmišljajući pritom koliko taj šejh ima hilafeta. jer to je na vašu štetu. Allah. Cilj – rekli smo – Jedan. Iz pozicije derviša.

Bošnjaci su narod koji sporo pamti. Adab al-Suluk. svi su dosegli vrhunac duhovnog Puta. Salik i suluk u djelu Šejhu'l Ekbera. nemojte nikada zaboraviti. nemojte nikada zaboraviti. Osjetljiv sam na bosansku i bošnjačku civilizacijsku. pročitanih knjiga umislite da vam šejh nije ni potreban. u svim tarikatskim ‘priručnicima’. deset. arhive i institute. jer u knjigama ‘sve piše’. u svim tarikatskim 'priručnicima'. Ne piše! U najznačajnijih djelima klasičnog razdoblja sufizma. Promišljanja o tarikatu – antropologija tarikatskih usula u savremenom dobu. Koja ćete nerasvijetljena mjesta o životu i djelovanju ovih sufija otkriti čitateljstvu? . Šarihu'l Mesnevi. Omiljeno u čitatelja djelo “Ilhamijin put u smrt” Rešada Kadića. da nakon pet.. u svim zbirkama mudrosti tesavvufskih velikana. a što početnici obično čine ili nastoje da čine – nemoguća. nekako. naime. Naime.. tradicijsku. dakle komunizmu. robuje vremenu u kojem je pisano. hiljadu. Šarihu'l Fususu. Ne piše! U najznačajnijih djelima klasičnog razdoblja sufizma. prvo – svi klasični autori imali su svoje šejhove i kasnije su i sami postajali šejhovima..potomkom hazreti Mevlane Rumija 76 BEHAR 95 . mogli bismo reći i u poznijem dobu svoga života.. sakupio sam materijal i počeo pisati nekoliko knjiga. naši neprijatelji se svim silama već stoljećima trude da zatru sve tragove našeg nacionalnog i vjerskog identi- Šejh Edin Urjan-baba sa Salaetinom Ćelebijem . drugo – svoja su najznačajnija djela napisali u zrelom dobu. više iz predaje nego iz faktografije. kulturnu i svaku drugu ostavštinu i naslijeđe. ruše mezarja. na najvažnijim mjestima umjesto zaključaka piše. ni o jednom (osim trojice koje ste Vi spomenuli) se ne zna puno više od imena i ograničene nekolicine podataka. komentar al-Hallajeve poeme Ta Ne dozvolite sebi. Nažalost. čuvanje vlastite vjere i tradicije uz poštovanje drugih i drugačijih. zar bih pisao cijelu knjigu?' Navedena sedmerica šejhova različitih tarikata – nakšibendijskog. Multikulturalnost i sekularizam ne podrazumijevaju odricanje i odbacivanje vjere i tradicije. mevlevijskog i bajramijskog – imaju nekoliko zajedničkih karakteristika. najznačajnije – nakon što su prošli sejr-i suluk (duhovni Put) – te je izravna primjena njihovih životnih zaključaka.I Abdullahu Bosneviju. Ilhami-babi i Kaimibabi. te da prihvatimo tuđe kao moderno. najznačajnije – nakon što su prošli sejr-i suluk (duhovni Put) – te je izravna primjena njihovih životnih zaključaka. Sayyid Haydar Amuli. ‘fesellu ehlu’l zikr’ – pitajte one koji zikr čine! Nadalje. Kad god mi postave ovakvo pitanje pomalo drsko odgovorim. mnogi su nasjeli na tu više nego očiglednu podvalu. Ibrahimu Bistrigiji i Husejnu Lamekaniju. 'pa. Ahmedu Sudiju. Tri risale (Najm al-Din Kubra. zaostalog i prevaziđenog.. kadirijskog. Osim što ste prevoditelj. mogli bismo reći i u poznijem dobu svoga života. vi ste i pisac te upravo završavate knjige o tri značajna sufijska velikana iz Bosne. knjigu o Ikhwan al-Safa’ sa osvrtom na njihova učenja. pa ako hoćete i evlijaluka i. Riječ je o Sirri-babi..Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini teta u svim krajevima u kojima smo živjeli i živimo. spaljuju biblioteke. u svim zbirkama mudrosti tesavvufskih velikana. po nekima. a brzo zaboravlja. prvo – svi klasični autori imali su svoje šejhove i kasnije su i sami postajali šejhovima. jer u knjigama 'sve piše'. pažljivo nas potiču da pod tepih multikulturalnosti zguramo stid od svoga kao arhaičnog. halvetijskog. knjigu o melamijskoj tradiciji u sufizmu. Radije se posvećujem učenju još nekoliko jezika – to je. da sam mogao sve strpati u dvije-tri rečenice. 'fesellu ehlu'l zikr' – pitajte one koji zikr čine! Nadalje.. sistemski i sistematično ubijaju ljude koji se sjećaju i pamte. na najvažnijim mjestima umjesto zaključaka piše. Vi nemate problema kao spomenuti pisac. te je moralo platiti danak u vidu opreznosti samog stvaraoca. Jami’ al‑Asrar). Nasir al-Din alTusi. S kakvim ste se prevoditeljskim poduhvatima u zadnje vrijeme uhvatili u koštac? Prevoditeljskim.. Awsaf al-‘Ashraf. pročitanih knjiga umislite da vam šejh nije ni potreban.. a što početnici obično čine ili nastoje da čine – nemoguća. drugo – svoja su najznačajnija djela napisali u zrelom dobu. najveći prevoditeljski poduhvat. svi su Bošnjaci. napredno i progresivno. samo onoliko koliko mi je potrebno za pisanje autorskih djela. jer to je na vašu štetu. nego naprotiv. džamije i tekije.

Dakako da ima pomodarstva – kao uostalom i u svemu – dopušteno je. perzijski ili turski. Henri Corbin. islamu (i tesavvufu/tarikatu). zasigurno postoje ljudi koji vole ili ne vole jedni druge. Pir o hazreti Hamza Baliju i Pretprva knjiga Džabirova o Džabiru ibn Hajjanu. a Jedinstvo (Tevhid) je suština islama. autorsko djelo i na izvjestan način predstavlja tumačenje izvornika. Što mislite o tome da jedan nemusliman prevodi sufijsku literaturu. Ako se u tarikatu za sve važne odluke u životu mora tražiti dozvola od vjerodostojnog vodiča. bez izuna (dopuštenja) ne mogu se i ne smiju tumačiti. S druge strane. a u kojem domenu i na kojoj razini će se ta 'ljubav' uprizoriti.. jer znam da prevode sa izvornika. jer ne možete kontrolirati do koliko će ljudi doći i koliko će se njih povesti za pogrešnim ili manjkavim prijevodom. a ako se navodi u izvornom obliku moglo o njemu meritorno govoriti. alkemičaru i prvom čovjeku u historiji kojeg su zvali sufi. odnosno. Gospodar. Knjige autora koje ste spomenuli. a tesavvufska/tarikatska literatura zahtijeva iznimnu preciznost i tačnost. znam kako rade i da se čuvaju da se ne ogriješe o pravo velikana čija djela prevode. danas se – rekli smo već – puno toga radi bez razmišljanja o posljedicama. Velika je to odgovornost koju ljudi olahko prihvataju i o njoj uglavnom ne razmišljaju. po mom skromnom mišljenju. ali i tada od iskusnih i verziranih prevodilaca. ako se prevodi moglo pristupiti sa dužnom pažnjom.. prepoznali istinu i vratili se smo uradili. možete li izdvojiti one najuspješnije? Uz to. poput Titusa Burckhardta. ekskluzivan i egzaktan tehnički pojmovnik koji se mora iskustveno poznavati da bi se svakom pojedinom pojmu. te još neki. a koja može imati ozbiljne posljedice. Ali. gotovo da je manje bitno.. BEHAR 95 77 . dakle ni prevoditi. od početka Svoga stvaranja nije stvorio dvije potpuno iste jedinke jedne vrste – i to je jedna od mudžiza Allahovog stvaranja – te makar zbog toga treba izbjegavati uopćavanje u bilo kojem smislu. u najgorem slučaju. popularno je.s. pitanja duše i duhovnog Puta. ali i brojnih drugih koje niste spomenuli. puno su truda uložili kako bi engleskom i francuskom govornom području predstavili značajna djela islamske duhovne baštine. čitavog jednog sveska El-Gazallija. perzijski ili turski. te prijevodi prijevoda mogu biti samo opisni. te prijevodi prijevoda mogu biti samo opisni. nadalje. Kada su prijevodi u pitanju pristalica sam prevođenja isključivo sa izvornog jezika. prijevodima ali i autorskim djelima. a neki nisu.. nadalje. koja. engleski ili francuski jezik nisu bogati kao arapski. Nijedan sukob. a samo Allah zna koliko je ljudi upoznalo pravo lice islama zahvaljujući njihovim djelima. koji prethodi ovom intervjuu. teško doslovni.Edin Urjan Kukavica Sin i Ibn ‘Arabijev Tarjuman al-Ashwaq. tankoćutno svjetonazorsko razumijevanje teksta koji se prevodi. Frithjofa Schuona. ekskluzivan i egzaktan tehnički pojmovnik koji se mora iskustveno poznavati da bi se svakom pojedinom pojmu. Svoju vjeru ojačati čak i preko nemuslimana. eto. dva romana. spominjete kritiku i neslaganje tradicionalnih i pomalo ortodoksnih alima (uleme) sa sufijama? Postoji li. William C. Svojim dervišima često kažem da nema loše knjige. jer je i loša knjiga dobra – ako znate da je loša (pa je ne uzimate u ruke). po mom skromnom mišljenju. Réné Guenona. Toliko su osjetljiva da su stari sufiji razvili obiman. složio bih se sa prijevodom (na bosanski) prijevoda (izvornika na neki drugi jezik) za klasična djela koja drukčije nisu dostupna.. Rumija ili Ibn Arebija. Toliko su osjetljiva da su stari sufiji razvili obiman. Po Vašem mišljenju. pitanja duše i duhovnog Puta. engleski ili francuski jezik nisu bogati kao arapski. taj sukob i danas? Rado ne bih generalizirao. da bi onaj tko traži dozvolu dobio hajr i bereket. Na Vašu ideju u namjeri sam napisati i jedan putopis – to je literarni domen u kojem se još nisam okušao. Svaki prijevod je. Za prevoditelja sufijske literature. ako se prevodi moglo pristupiti sa dužnom pažnjom. ima svoj uspon i pad? Ponovo. u svakom domenu – iako to kod vjerske uleme ne bi smio biti slučaj – postoje na ovaj ili onaj način Svaki prijevod je. Kur'anska je istina da će Allah. Primijećeno je da u naše doba poprilično mladih ljudi pristupa derviškim redovima u BiH. nije dovoljno samo stilsko i jezično umijeće već i dubinsko. netrpeljivost ili čak i nesporazumi nisu donijeli ništa dobro. Mogućnost izbora (razumom koji nam je dat) jeste ono što nas razlikuje od drugih Allahovih stvorenja i zbog čega ćemo odgovarati. često se ističe. a ako se navodi u izvornom obliku moglo o njemu meritorno govoriti. a zatim s engleskog na naš bosanski jezik? Koliko je simetrično vjerodostojan? Rado spominjem prijevode akademika Rešida Hafizovića i Muamera Kodrića. da li je riječ o nekoj vrsti pomodnosti. tako da opet sve ostaje na savjesti pojedinaca. teško doslovni. Uzvišeni. pomalo je i moderno ići u tekiju.. protivnik sam bilo kakvog generaliziranja. Knjiga je javna i ono što je jednom ispisano ili rečeno imat će odjeka.. Ako nije ispravo ili tačno preneseno šteta može biti nesaglediva. kad-tad. U svome radu u “Beharu”. ali ni to nije problem isključivo našeg vremena. kao što je poznato. To me unekoliko podsjeća na ljude koji se sami proglase šejhovima i za sobom povedu ljude koji im povjeruju na riječ. što mislite o prevođenju perzijskog originala koji je prvo preveden na engleski. Sultan Fatihov otac.. pa makar bio i suptilne naravi. ali i o tome da to radi neki musliman koji nije sufija? Znamo koliko je u tesavvufu važno poštivanje silsila koje sežu do Poslanika a.. Chittick. neki su. jer ne doprinose jedinstvu. Vrijeme je Allahovo (uostalom kao i sve ostalo) te će ono pokazati šta je hair od onoga što sujetni ljudi. nije li i tako s prijevodom.. autorsko djelo i na izvjestan način predstavlja tumačenje izvornika. Uzvišeni. U poplavi prevoditelja klasičnih djela velikana sufizma. a tesavvufska/tarikatska literatura zahtijeva iznimnu preciznost i tačnost.

osjeća se Vaše nezadovoljstvo sa nerazumijevanjem i neznanjem koje naši ljudi gaje prema tradiciji sufizma u BiH i današnjim sufijama. Nema većeg kerameta od očišćenog srca. koji su im prenosili objavu. nikada nije bio s nama’.. ali i pisac. pristojnost. 78 BEHAR 95 . časti i građanske dužnosti. o oživljavanju mrtvih. Često se o dervišima stvaraju predodžbe kao o asketima koji nemaju veze sa stvarnošću. Što se Derviša tiče. ne mislim da je to nešto izvan okvira normalnog ljudskog ponašanja.. osnovno je pravilo kojega se danas. čudacima. Misticizam služi veličanju sebe. a hazreti Bajezid Bistami kaže. kao i pojave koje se njima nazivaju pravi je primjer nerazumijevanja ali i lošeg utjecaja orijentalizma devetnaestog stoljeća. ljubaznost je suština tesavvufa! Tarikat je iskrenost. a i sami ste ratovali i bili vojnikom Armije BiH. a hazreti Abdu'l-Kadir Gejlani je rekao da derviša može razumjeti samo derviš. sigurnim zaklonom. ćudoređe. odgoju i kontroliranju nefsa. utočištem. isticanju vlastite vrijednosti i postignuća.000 ‘derviša’. pa režu si glave i vraćaju ih potom natrag. šejha samo šejh.. Slušao sam po bosanskim čaršijama priče/legende o čudesnim sufijama koji se pretvaraju u kap vode. ali i ‘tako mi Boga. nije od nas ko stanovnicima džehennema ne pruži ruku da ih izbavi iz vatre’. a rijetko prihvatali i voljeli. istrajnost i dosljednost. iako povrh njegove mubarek glave stoji veliki zeleni turban. pa ode od nas. ako nema šeri'ata ne idite za njim!" Tesavvuf je ahlak. razlučujete istinu od maštovite predaje? Ljudi su uvijek voljeli čuda. kao šejh. Pojave se u ljudskom rječniku mogu imenovati samo poznatim nazivnicima... pristojnost i dobro djelo. jer je to bilo pravilo. derviše su najčešće tolerirali i podnosili. često će i ismijavati sufije. te shvatanju da – kad nismo u stanju na ovaj svijet doći i sa njega otići svojom voljom. mimo književnih vrijednosti.. toliko je volio svoga šejha hazreti Hadži Bajram Velija da je sve njegove derviše oslobodio poreza i služenja vojske. neki čak i šejhovi. Romantične i patetične predodžbe rezultat su kolektivne i individualne potrebe za osloncem. vojnu školu i vjersku naobrazbu. šejh ste. proglašavali čarobnjacima. sve dok okolnosti ne nametnu nužnu potrebu. Misticizam u prvi plan stavlja mistika. Ljudi ne vole i boje se onoga što ne razumiju.. po užarenom ćumuru ili po zemlji? Također. te stoga ne treba čuditi da su zapadni orijentalisti u tarikatima prepoznali svoje vjerske redove. Vaš šejh rahmetli Mesud ef. ne odričem se činjenice da su mnogi Zapadnjaci postali iskreni muslimani i sufije.. ne znajući da je i on sam bio sufi. Uzvišenom. Također. Ne čini li Vam se da su neki. o ulascima u užarene peći nakon što šejh kaže 'Destur'. Kada se desilo to preimenovanje iz poštovanih u “čudne”. poslanika samo poslanik. vidio sam žene i muškarce koji spontano čine sema'. sveli sufije na fakirstvo ili na one koji se bave nekom nadriliječničkom magijom i skidanjem uroka? Kako vi gledate na keramete. niti bismo bili u stanju išta učiniti bez Boga. čak su i od Allahovih Poslanika. a tesavvuf Boga. Biti vojnikom u napadnutoj zemlji bilo je pitanje dostojanstva. hodate li po vodi. ali je to Hadži Bajram Veli mudrim potezom sveo na jednog i po derviša. pa kao da su haman nesposobni za svakodnevni život.) je rekao: "Ako vidite šejha da leti zrakom. neki naš Bošnjak će derviše nazivati hukačima.Sveta povijest i duhovno viteštvo u Bosni i Hercegovini Murad II. prodavačima magle. Hadžimejlić govorio je da danas za derviše nema povlačenja u osamu. Za mene je čudo koliko ljudi vole čuda i koliko im je svejedno kada im se čuda pokažu.. tražili dopunska čuda. Eto. kao i prije hiljadu godina treba pridržavati. da moraju živjeti radeći i privređujući za svoje obitelji. Mnogi koji će čuti takve priče o nevjerojatnim čudima. mogao bih Vam poimence navesti tarikat svakog od osmanskih sultana. a ponosit će se Sultan Mehmed Fatihom. maženju i veličanju svoga nefsa. Uzvišenog. iznutar sa Gospodarem. Otkuda te romantične i patetične predodžbe o dervišima? Da li ih dugujemo. o sufizmu se često govori kao o misticizmu? Smatrate li da je taj sinonim opravdan? Nipošto. možda. adab i amel.. knjizi “Derviš i smrt” Meše Selimovića? Uostalom. te se uskoro oko ovog zata okupila mala ‘vojska’ od 8. često su one od kojih su čuda tražili i dobili. Osobno sam se uvjerio da su neki nemuslimani oduševljeni porukama Hazreti Mevlane Rumija. Što mislite o popularnosti sufijske misli na Zapadu? Kakvu po Vama svrhu u sufizmu Zapadnjaci vide i što od njega očekuju? Naravno. on nikada nije bio ni bolji ni gori nego što je to danas. dodajmo šaljivo. U turbetu/džamiji hazreti Šems-i Tabrizija vidio sam ljude koju se križaju pred njegovim mezarom. posebno zapadne provenijencije. a zatim u veliki kamen.s. veliki broj derviša je spremno stalo u obranu domovine kada je to trebalo. sinonimiziranje ta dva pojma. sektašima. na koji način kao povjesničar. Što se tiče odnosa prema dervišima. Univerzalnost tesavvufske poruke koju je hazreti Mevlana pretočio u mesneviju – ljubav prema Bogu. a tesavvuf svođenju sebe na realnu veličinu u odnosu prema Bogu. skloni svakojakim pričama. dakle niti išta između te dvije krajnosti – niti bismo postojali. U dostupnoj literaturi. pogledajte mu šeri'at. Također. ali i na spomenute legende i. a zatim se neugodno iznenade kada im kažete da je Mevlana bio musliman. što mislite o toj knjizi? Izvana sa svijetom. iz voljenih u narodu u “lude”. ‘ko je bio s nama. Kakve koristi derviš ima od toga što njegov šejh hoda po vodi ili leti zrakom? Sejjid šejh Muhammed Ensari (k. u istom radu.. Naša je dužnost i obaveza prema svakome se odnositi jednako. osim toga svaki od njih je imao i zanat (esnaf). Uzvišenog. ponekad i u obrnutom smjeru. treba znati da onaj ko nije čiste krvi ne može ostati u tekiji. iz derviškog reda u dervišku “sektu”? Svi su osmanski sultani bili derviši.. luđacima. a derviši su pouzdani i čvrsti. stoga se i ova dva pojma često – i pogrešno – sinonimiziraju čak i u našoj literaturi.

Ping-pong loptice su važne stvari .s. ako se imalo okrene Bogu. Imate li koji prigodni savjet mladim ljudima u ovim turbulentnim vremenima? Jedan šejh izišao je pred svoje derviše i muhibe noseći u bošči neke stvari. Bez riječi je uzeo veliku teglu i počeo je puniti ping-pong lopticama. a često će sufizam koristiti u svojim teorijskim razmatranjima. uz provjerene vodiče. džema’at. “Dakle.Edin Urjan Kukavica O ljubljenju ruke – Rekao je Allah. politička opredjeljenja.) i derviš Edin Urjan Kukavica Uzvišenom. te ih stoga treba poštovati i poslušan im biti. Pijesak je sve ostalo – male svakodnevne stvari.. – stvari koje. Hadžimejlić (r. Kada je završio pitao je okupljene da li je tegla puna. Potom je uzeo klikere i počeo ih sipati u teglu. jer su to pouzdani načini spuštanja milosti Allaha. uvijek nađite vremena za fildžan kahve i cigaru sa svojim prijateljima. "A nad svakim znalcem znalac je još veći!" (12:76). kuće. Transcendentalno jedinstvo religije se ne može zanemariti osobito sa stajališta da Allah. praiskonska (ezelska) potreba ljudske duše – da se vrati svome Stvoritelju – ista je za sve stvorene duše. Šejhovi i ulema su čuvari i zaštitnici islamskog znanja prethodnih naraštaja. Allah. Pobrinite se najprije za svoje pingpong loptice. Još jednom je upitao da li je tegla puna i derviši ponovo potvrdiše da jeste.. "Pitajte one koji zikr čine ako ne znate!" (16:43). bez obzira kako vaš život bio ispunjen.Bog. Poljubiti ruku znalcu je čast i zadovoljstvo. Uvijek će se naći vremena da se očisti kuća ili opere auto.ef. da se svi ljudi rađaju u 'prirodnoj – jedinoj objavljenoj – vjeri'. sva kahva iz džezve stade u teglu. šejhovima i ulemi. S druge strane. koja se reflektira prema Njegovom stvaranju. a osobito u blizini časnih mjesta na kojima su ukopani sasvim normalne. pijesak je popunio sve praznine između loptica i klikera. sve se može biti odjednom. razumljivo sa različitim Vjerozakonima u skladu sa pojmovnim mogućnostima naroda kojem je Vjera objavljena. Uzvišenog. ali neće za ibadet i za porodicu. sigurnim stazama i potpuno besplatno. ostalo je samo pijesak.” BEHAR 95 79 . Uzvišeni. ova tegla je vaš život. čiji savjet poslušati i za čiju dovu zamoliti. prihvatao to razum ili ne. Zatim je šejh uzeo kesu pijeska i počeo ga sipati u teglu. nude najkraći i najpouzdaniji put i način za zadovoljavanje čovjekove suštinske žudnje za razumijevanjem sebe i svoje uloge u ovome svijetu te upoznavanjem i spoznajom svoga Gospodara. Uzvišeni. ibadet. klikeri su stvari poput posla. zdravlje. geografske razdaljine. nije objavljivao ništa osim islama (predanosti i pokornosti Njemu!). i da sve ostalo izgubite. Šejh se nasmija i reče. kaže Allah. Dakle. Uzvišeni voli sva Svoja stvorenja takvim intenzitetom da svako ljudsko biće. uvjetima i okolnostima. Poštovanje prema ljudima od znanja u islamu. Ako teglu svoga života napunite pijeskom – beznačajnim stvarima. dok su klikeri popunjavali praznine između loptica. reče šejh. ne dotiču ga se oklonosti. bezprostoran. teorijski i praktično. od kojih ovisi život. “Drago mi je da si to upitao. a kako je znanje temelj vjere onda osobit odnos prema posjednicima znanja predstavlja sa 9mi osnov vjere. šta su ljudi od toga kasnije napravili druga je priča. ljubav napose nema vjeru. Šejh Mesud . porodica. Duhovni velikani su kanali izlijevanja Božije ljubavi te su takve i brojne druge reakcije na njihova djela. nećete imati mjesta za klikere i ping-pong loptice – one doista važne. Potom je ponovo pitao je li tegla puna i okupljeni rekoše da je- ste. vaš život ne bi bio prazan. a lijepo i dobro se srcem prepoznaje. Uzvišeni. a vjera je ljubav u najčišćem obliku. Pritom mislim na univerzalnu poruku koju sufizam često naglašava. Uzvišeni: "Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?!" (39:9). to je osnovni i potpuno normalan izvanjski znak adaba prema onima čijem društvu treba strijemiti. Božija ljubav nikome nije uskraćena. ne može a da ne osjeti i da ne odreagira na neki način. Univerzalizam tesavvufske po- ruke je bezvremen. prerasporedite svoje dosadašnje prioritete. sa vjernim saputnicima. bezuvjetan.. Što mislite o new age tendencijama koje se često zalažu za razne oblike religijskog sinkretizma.” Jedan od derviša upita šta onda kahva predstavlja. Šejh tada dohvati veliku đezvu sa peći i sasu je u teglu. Svoju pažnju posvetite stvarima bez kojih nećete biti sretni. izvan je bilo kakvih religijskih ili vjerskih okvira zato što je ona uzrok i povod stvaranja. oni rekoše da jeste... bez obzira na njihova naknadna i dodatna opredjeljenja i predrasude jer. te kahva popuni sve praznine koje čvrsta materija nije mogla. utemeljeno je na priznavanju da su oni uzvišeniji od nas zahvaljujući svome znanju i odricanju od ovoga svijeta radi stjecanja Višeg Znanja. Tesavvuf (sufizam) i tarikat. auta..

BERIĆET RIJEČI Ja sam oblikom kaplja. Utonuo sam u svjetlost pojava božanstva. Sunce je samo moja čestica. U meni se odrazuje sve. ali sadržinom more. ja sam svijet i njegova sadržina. ja sam Zehrin Enver. Stvor moga tijela opstoji s ljubavlju. Abdurrahman Sirri-baba Balta-zade .000 svjetova. U meni je suština svih 18. od svega sam viši ja. U meni je cijeli svijet. ja sam općenitost i pojedinost. … Ja sam čuvar poprišta ljubavi i danas sam drugi Ešref Ja sam odraz Alijine tajne.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful