P. 1
33750635 Behar Br 95 Specijalni Broj Tesavvuf

33750635 Behar Br 95 Specijalni Broj Tesavvuf

|Views: 147|Likes:
Published by Ahmed Šečunović

More info:

Published by: Ahmed Šečunović on Mar 21, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/28/2015

pdf

text

original

ČASOPIS ZA KULTURU I DRUŠTVENA PITANJA • GODINA XIX • 2010. • BROJ 95 • CIJENA 20 KN

BEHAR

Šejh Edin Urjan Kukavica

SVETA POVIJEST I DUHOVNO

VITEŠTVO U BOSNI I HERCEGOVINI

(tekije, evlije, sufje, ratnici, pjesnici)

Ja sam oblikom kaplja, ali sadržinom more,

U meni je cijeli svijet, ja sam svijet i njegova sadržina.

Utonuo sam u svjetlost pojava božanstva,

Sunce je samo moja čestica, ja sam Zehrin Enver,

Stvor moga tijela opstoji s ljubavlju,

U meni se odrazuje sve, ja sam općenitost i pojedinost.

U meni je suština svih 18.000 svjetova,

Ja sam čuvar poprišta ljubavi i danas sam drugi Ešref

Ja sam odraz Alijine tajne, od svega sam viši ja.

Abdurrahman Sirri-baba Balta-zade

BERIĆET RIJEČI

BEHAR, dvomjesečni bošnjački časopis za

kulturu i društvena pitanja

Nakladnik:

Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske

PREPOROD

Glavni i odgovorni urednik:

Sead BEgOviĆ

Izvršni urednik:

Filip Mursel BEgOviĆ

Uredništvo:

ibrahim KAJAN, Senad NANiĆ, Ervin JAHiĆ,

Sena KULENOviĆ, Azra ABADŽiĆ NAvAEy

Rukopisi i fotografje se ne vraćaju

Adresa:

BEHAR

KDBH “Preporod”

ilica 35, 10000 Zagreb, Hrvatska

Telefon i fax: 00385 (0)1 483-3635

e-mail: kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr

seadbegovic@yahoo.com

web: www.kdbhpreporod.hr

Cijena po primjerku 20 kn, dvobroj 40 kn,

godišnja pretplata 100 kn

Cijena u BiH: 5 KM, dvobroj 10 KM,

godišnja pretplata 20 KM.

Kunski žiro-račun:

ZABA 2360000-1101441490

Devizni žiro-račun: SWIFT ZABA HR 2X:

703000-280-3755185

(S naznakom: Preporod, za Behar)

Grafčki prijelom i tisak:

mtg-topgraf d.o.o., velika gorica

Tiskano uz fnancijsku potporu iz državnog

proračuna Republike Hrvatske putem Savjeta

za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

ISSN 1330-5182

Mišljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu

nužno i stavovi uredništva.

ŠEJH Edin UrJan KUKavica

SvETA POviJEST i

DUHOvNO viTEŠTvO U

BOSNi i HERCEgOviNi

(tekije, evlije, sufje, ratnici, pjesnici)

UVODNA RIJEČ ...................................................................................................... 3

DERVIŠKE INSTITUCIJE U BOSNI I HERCEGOVINI I SARAJEVU ................................. 6

FUNKCIJA I ULOGA DERVIŠKIH INSTITUCIJA ......................................................... 23

SVETA GEOGRAFIJA I SVETA HISTORIJA – NAČELA ZA UTEMELJENJE TEKIJE ........ 29

ISA-BEG ISHAKOVIĆ: UNUK KATARINE KOSAČE? ................................................. 35

ŠEJH – PRVI MEĐU JEDNAKIMA, DUHOVNI VODIČ I UČITELJ ............................... 37

DUHOVNO VITEŠTVO ........................................................................................... 39

EVLIJE, SUFIJE, RATNICI, PJESNICI ........................................................................ 44

ZNAMENITI I ZABORAVLJENI BOŠNJACI U OSMANSKOM SULTANATU ................. 52

INTERVJU: ŠEJH EDIN URJAN KUKAVICA .............................................................. 74

Na naslovnoj stranici:

Zapis o pjesniku i kaligrafu Muhamedu Mejliji, 18. stoljeće

Behar je prvi slavni bošnjački list tiskan latinicom u Sara-

jevu godine 1900., a izlazio je sve do 1911. godine. Prvim mu

je urednikom bio Safvet-beg Bašagić, a vlasnik Ademaga

Mešić. Objavljivao je tekstove “za zabavu i pouku”, izvorne

i prijevodne književne priloge bosanske i islamske obojen-

osti. Beharov se sjaj nije dao integracijom pretopiti u bliske

susjedne kulture, a niti preimenovati. Od 1992. godine izlazi

zagrebački Behar ocijenjen “najboljim što su Bošnjaci dosad

imali”. On je najbolji izraz poveza nosti na cionalne manjine

sa životnom sredinom, dijaspo rom u svijetu i matičnim naro-

dom u Bosni i Hercegovini. U de setogodišnjem razdoblju

(1992.-2002.) glavni i odgovorni urednik zagrebačkog izdanja

bio je književnik Ibra him Kajan, a potom ga je zamijenio dr.

Muhamed Ždralović koji je tu službu obnašao do ljeta 2006.

godine.

BEHAR

2

79

BEHAR 95

BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

Uzvišenom, koja se refektira prema

Njegovom stvaranju, izvan je bilo kakvih

religijskih ili vjerskih okvira zato što je

ona uzrok i povod stvaranja; ljubav na-

pose nema vjeru, a vjera je ljubav u naj-

čišćem obliku. Božija ljubav nikome nije

uskraćena, Allah, Uzvišeni voli sva Svoja

stvorenja takvim intenzitetom da svako

ljudsko biće, ako se imalo okrene Bogu,

ne može a da ne osjeti i da ne odreagira

na neki način. Duhovni velikani su kana-

li izlijevanja Božije ljubavi te su takve i

brojne druge reakcije na njihova djela, a

osobito u blizini časnih mjesta na kojima

su ukopani sasvim normalne.

Što mislite o new age tendencijama ko-

je se često zalažu za razne oblike reli-

gijskog sinkretizma. Dakle, sve se mo-

že biti odjednom, a često će sufzam

koristiti u svojim teorijskim razmatra-

njima. Pritom mislim na univerzalnu

poruku koju sufzam često naglašava.

Transcendentalno jedinstvo religije se

ne može zanemariti osobito sa stajališta

da Allah, Uzvišeni, nije objavljivao ništa

osim islama (predanosti i pokornosti

Njemu!), razumljivo sa različitim Vjero-

zakonima u skladu sa pojmovnim mo-

gućnostima naroda kojem je Vjera

objavljena, uvjetima i okolnostima; šta

su ljudi od toga kasnije napravili druga

je priča. Univerzalizam tesavvufske po-

ruke je bezvremen, bezprostoran, bezu-

vjetan, ne dotiču ga se oklonosti, politič-

ka opredjeljenja, geografske razdalji-

ne... S druge strane, praiskonska (ezel-
ska) potreba ljudske duše – da se vrati

svome Stvoritelju – ista je za sve stvore-

ne duše, bez obzira na njihova naknadna

i dodatna opredjeljenja i predrasude jer,

kaže Allah, Uzvišeni, da se svi ljudi rađa-

ju u 'prirodnoj – jedinoj objavljenoj – vje-

ri', a lijepo i dobro se srcem prepoznaje,

prihvatao to razum ili ne. Tesavvuf (suf-

zam) i tarikat, teorijski i praktično, nude

najkraći i najpouzdaniji put i način za za-

dovoljavanje čovjekove suštinske žudnje

za razumijevanjem sebe i svoje uloge u

ovome svijetu te upoznavanjem i spo-

znajom svoga Gospodara, uz provjerene

vodiče, sa vjernim saputnicima, sigur-

nim stazama i potpuno besplatno.

imate li koji prigodni savjet mladim lju-

dima u ovim turbulentnim vremenima?

Jedan šejh izišao je pred svoje derviše

i muhibe noseći u bošči neke stvari.

Bez riječi je uzeo veliku teglu i počeo

je puniti ping-pong lopticama. Kada je

završio pitao je okupljene da li je tegla

puna; oni rekoše da jeste. Potom je

uzeo klikere i počeo ih sipati u teglu,

dok su klikeri popunjavali praznine iz-

među loptica. Potom je ponovo pitao je

li tegla puna i okupljeni rekoše da je-

ste. Zatim je šejh uzeo kesu pijeska i

počeo ga sipati u teglu; pijesak je po-

punio sve praznine između loptica i

klikera. Još jednom je upitao da li je

tegla puna i derviši ponovo potvrdiše

da jeste. Šejh tada dohvati veliku đezvu

sa peći i sasu je u teglu, te kahva po-

puni sve praznine koje čvrsta materija

nije mogla; sva kahva iz džezve stade u

teglu. “Dakle, reče šejh, ova tegla je

vaš život. Ping-pong loptice su važne

stvari - Bog, Uzvišeni, ibadet, porodi-

ca, zdravlje, džema’at... – stvari koje, i

da sve ostalo izgubite, vaš život ne bi

bio prazan; klikeri su stvari poput po-

sla, kuće, auta... Pijesak je sve ostalo

– male svakodnevne stvari. Ako teglu

svoga života napunite pijeskom – be-

značajnim stvarima, nećete imati mje-

sta za klikere i ping-pong loptice – one

doista važne, od kojih ovisi život. Svoju

pažnju posvetite stvarima bez kojih

nećete biti sretni; prerasporedite svo-

je dosadašnje prioritete. Uvijek će se

naći vremena da se očisti kuća ili ope-

re auto, ali neće za ibadet i za porodi-

cu. Pobrinite se najprije za svoje ping-
pong loptice, ostalo je samo pijesak.”

Jedan od derviša upita šta onda kahva

predstavlja. Šejh se nasmija i reče,

“Drago mi je da si to upitao; bez obzira

kako vaš život bio ispunjen, uvijek na-

đite vremena za fldžan kahve i cigaru

sa svojim prijateljima.”

O ljubljenju ruke – Rekao je Allah, Uzviše-

ni: "Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne
znaju?!" (39:9), "A nad svakim znalcem
znalac je još veći!" (12:76), "Pitajte one ko-
ji zikr čine ako ne znate!" (16:43). Poštova-

nje prema ljudima od znanja u islamu, šej-

hovima i ulemi, utemeljeno je na priznava-

nju da su oni uzvišeniji od nas zahvaljujući

svome znanju i odricanju od ovoga svijeta

radi stjecanja Višeg Znanja, a kako je zna-

nje temelj vjere onda osobit odnos prema

posjednicima znanja predstavlja sa9mi

osnov vjere. Šejhovi i ulema su čuvari i za-

štitnici islamskog znanja prethodnih nara-

štaja, te ih stoga treba poštovati i poslušan

im biti. Poljubiti ruku znalcu je čast i zado-

voljstvo; to je osnovni i potpuno normalan

izvanjski znak adaba prema onima čijem

društvu treba strijemiti, čiji savjet posluša-

ti i za čiju dovu zamoliti, jer su to pouzdani

načini spuštanja milosti Allaha, Uzvišenog.

Šejh Mesud - ef. Hadžimejlić (r.s.) i derviš Edin Urjan Kukavica

3

BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

POJAVA I ORGANIZACIONI OBLICI

ISLAMSKE DUHOVNOSTI

Historijsko počelo izvjesnih oblika rea-

giranja na znakovito negativne tenden-

cije unutar islama u vidu najprije indivi-

dualnog, a potom i organiziranog dje-

lovanja islamske duhovnosti moguće je

pratiti i utvrditi, bezmalo 1200 godina

unatrag, dakle do prvog/sedmog i dru-

gog/osmog stoljeća (po hidžri/po mila-

di Isa, a.s.). Tada se, uslijed iznimno

brzog širenja islama, kao posljedica

javlja njegovo izlaganje velikom broju

različitih etničkih skupina – koje su u nj

unosile svoje tradicijske vrijednosti, te,

vjerovatno još uočljivije, kao rezultat

vojnih osvajanja, znakovitog bogaćenja

vladajućih slojeva još uvijek mladog

islamskog društva. Znakovit utjecaj

bogatstva u islamu – ali i prvi monarhi-

stički i dinastički pristup vladanju –

ogleda se ili makar simbolizira pre-

mještanjem prijestolnice iz Medine u
kozmopolitskiji Damask (Damascus).

Kao reakcija na sve svjetovniji izvanjski

izgled islama pod prvom musliman-

skom dinastijom, ummejadskom (Um-
mayad), pojavile su se različite skupine

i ličnosti koje su insistirale na povratku

čistim vrijednostima koje su nalagali

Kur’an Časni i njegovo otjelotvorenje

Allahov Poslanik Muhammed (s.a.v.a.).

Jedna od takvih ličnosti, Hasan iz Ba-

sre (al-Basri, 642.-728.), jedan od naj-

značajnijih tabi’ina za kojega vlada mi-

šljenje da je bio učenik samog Imama

‘Alija (s.a.), te da je poznavao i učio od

preko dvadeset Poslanikovih Drugova

(r.a.), propovijedao je i zagovarao odri-

canje i odbacivanje svega ovosvjetov-

nog te otvoreno i smjelo kritizirao vla-

dajuće strukture kada god bi osjetio da

se ne ponašaju i vladaju u skladu sa

etičkim standardima islama. Druga

značajna ličnost, Rab’ija Adevija

(Rabi’ah al-Adawiyah, p. 801.), njego-

vala je duhovno nestajanje u Bogu kroz

ljubav prema Njemu (Uzvišen je On!) i

Božansku ljubav prema Njegovim stvo-

renjima. Treća i najkontroverznija lič-

nost, Mensur Grebenar (al-Hallaj,

857.-922.), živio je kao putujući propo-

vjednik koji je svojom karizmom i istin-

ski dubokom produhovljenošću oko

sebe okupljao veliki broj učenika. Za

njega se tvrdi da je izjavio – Anna al-
Haqq! (Ja sam Istina!) – što je nemi-

novno izazvalo reakciju konzervativne

uleme, čiji je protest na koncu rezulti-

rao Halladževim javnim i iznimno suro-

vim pogubljenjem. Halladževa smrt

ekstremna je rezultanta napetosti koja

je uglavnom karakterizirala odnos iz-

među ranih sufja i konzervativnih

islamskih vlasti i uleme koji su se već u

tom historijskom periodu znakovito

odrodili od povjerenog im ummeta.

Prvi oblici organiziranog djelovanja ne

posjeduju gotovo nijednu od osobenosti

duhovnog institucionaliziranja kakvo

poznajemo danas u vidu uređene i ela-

borirane teorijske potke – tesavvufa,

organiziranih i etabliranih prakticiraju-

ćih bratstava – tarikata, odnosno doktri-

narno-defniranog učenja i njegovog

prakticirajućeg domena. Onovremeno

organiziranje ponajviše podsjeća na

skup sljedbenika i učenika okupljenih

oko ličnosti ili učenja karizmatičnog

učitelja, uglavnom u izvjesnoj neobave-

zujućoj, ali čvrstoj vezi uspostavljenoj

na respektivnom odnosu povjerenja i

odanosti. Taj neobavezni odnos i veza

učitelj-učenik, karakterističan za islam-

sku duhovnost drugog/osmog i trećeg/

devetog stoljeća, postepeno se razvio i

na svojevrstan način institucionalizirao

u narednim stoljećima, ponajprije kao

rezultat potreba koje su nalagale okol-

nosti – od potrebe za stacionarnim dje-

lovanjem u određenoj sredini do pojave

većeg broja učitelja i neuporedivo većeg

broja zainteresiranih učenika, a potom i

kao posljedica produbljivanja uzaja-

mnih veza i odnosa između učenika i

njihovih učitelja.

Do petog/jedanaestog stoljeća kroni-

čari, historiograf, te prvi hagiograf

bilježe postojanje nekoliko različitih

skupina za koje se pouzdano može reći

da su bile okupljene oko respektivnih

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->