Professional Documents
Culture Documents
Sadraj
UVOD ............................................................................................... 2.VIZIJA I ZADACI SEKTORA ................................................. 2.1. Vizija razvoja ............................................................................. 2.2. Zadaci u sektoru ......................................................................... 3. PRISTUPI U RAZVOJU ............................................................ 3.1. Metodologija pristupa u izradi studije ....................................... 3.2. Polazita i principi razvoja u sektoru ......................................... 3.3. Izbor scenarija za izradu studije ................................................. 4. RAZLOZI ZA RAZVOJ SEKTORA.................................... 4.1. Razlozi pristupu razvoja ............................................................ 4.2. Odriva industrija u sektoru ....................................................... 4.3. Analiza profita i trgovinski odnosi ............................................ 5. DOSTIGNUTI NIVO U RAZVOJU ........................................ 5.1. Obim i struktura proizvodnje kultivisanih gljiva ....................... 5.2. Raspoloivi kapaciteti za proizvodnju, doradu i preradu gljiva 5.3. Unutranji trini ambijent ......................................................... 6. PRIJEDLOG MJERA ZA UNAPREENJE SEKTORA ..... 6.1. Opa naela ................................................................................ 6.2. Proizvodne mogunosti .............................................................. 6.2.1. Kultivisane gljive .................................................................... 6.2.2. Samonikle gljive ..................................................................... 6.2.3. Modeli i ekonomski parametri ................................................ 6.2.4. Modeli i ekonomski parametri za samonikle gljive. ............... 6.3. Minimum opreme za proizvodnju ampinjona, bukovae i shiitake 6.5. Aspekti upoljavanja .................................................................. 7. STANITA SAMONIKLIH GLJIVA....................................... 7.1. Procjena resursa samovniklih gljiva .......................................... 7.2. Pravila, mjere i postupci kod sakupljanja gljiva ........................ 7.3. Zablude pri branju gljiva ............................................................ 7.4. Gljivarska oprema ...................................................................... 7.5. Osnovna pravila pri branju gljiva .............................................. 8. PRERADA GLJIVA ................................................................... 8.1. Suenje gljiva ............................................................................. 8.2. Zamrzavanje gljiva..................................................................... 8.3. Salamurenje gljive ..................................................................... 8.4. Pakovanje gljiva ......................................................................... 9. POVEZIVANJE UNUTAR SEKTORA ................................ 10. NIVO ZNANJA I KADROVSKA OSPOSOBLJENOST . 11. PRISTUP TRITU ................................................................ 11.1. Stanje i zadaci razvoja trita ................................................... 11.2. Opskrbe i konkurencija ............................................................ 11.3. Cijene mare i lanac vrijednosti ............................................... 12. POKAZATELJI PROVEDBE - EFEKATI ........................... 13. SOCIJALNA I OKOLINA PROCJENA.............................. 14. SWOT ANALIZA .................................................................... 15. STUDIJE SLUAJA ............................................................... PRILOG 2 ........................................................................................ 5 6 6 6 7 7 7 8 8 8 9 9 10 10 11 12 12 12 14 14 15 16 19 20 21 22 23 23 24 25 26 27 27 29 29 29 30 30 30 30 32 33 33 35 38 40 41
3
ema Proizvodnje Gljiva .............................................................. PRILOG 3 ........................................................................................ ema Pakovanja .............................................................................. PRILOG 4 ........................................................................................ Primarna Priprema ........................................................................ PRILOG 5 ........................................................................................ Smrzavanje Gljiva .......................................................................... PRILOG 6 ........................................................................................ BLOK ema Konzerviranja Gljive ............................................... PRILOG 7 ........................................................................................ ema Proizvodnje Supa .................................................................. PRILOG 8 ........................................................................................ Formule Proizvoda.......................................................................... PRILOG. 9. ...................................................................................... Izgled Savremenog Otkupljivakog Objekta za Gljive ............ PRILOG 10 ...................................................................................... Privredno Vane Kultivisane Gljive.............................................
41 42 42 43 43 44 44 45 45 46 46 47 47 48 48 49 49
UVOD
Izrada studije nastala je na osnovu opredjeljenja i nastojanja da se sektoru uzgoja gljiva dadne istaknuto mjesto i ukae na mogunost odrivosti, posebno u ruralnim podrujima BiH. Studija je nastala kao rezultat zajednikog rada velikog broja sakupljaa samoniklih i proizvoaa kultivisanih gljiva, predstavnika naunih i strunih slubi i brojnih konsultacija na razliitim nivoima. Dragocjenu pomo u koncepciji i konanom oblikovanju studije doprinijela je u velikoj mjeri Projekt menader UNDP ga. Amela osovi-Medi . Tokom pripreme u izradi studije, odran je veliki broj radno konsultativnih sastanaka, rasprava sa aktivnim ueem blizu 100 predstavnika razliitih interesnih grupa u sektoru uzgoja i sakupljanja gljiva, od kojih su dobiveni korisni savjeti i usmjerenja prema ciljevima i rjeenjima za unapreenje sektora i mogunosti da bude jedan od pravaca budueg radnog angamana i odrivosti u podrujima sa oteanim uvjetima privreivanja. Ovaj sektor je u bliskoj prolosti, naalost samo ohrabrivan i nije ni u jednoj mjeri postican, pa je djelomino njegova transformacija ka progresu i odrivosti koena. Nadamo se da e ova studija stvoriti klimu i predpostavke koje e voditi prema razvojnim projektima u ovoj oblasti, motivisati stanovnitvo ruralnog podruja ka mogunou veeg i odrivog sakupljanja, pogotovo kultivisanja gljiva. Zadatak studije je da predloi viziju razvoja sektora koja bi bila argumentovano prihvatljiva sa prijedlogom konkretnih mjera i mogunou primjene u iroj proizvodnoj praksi. Do ovih ciljeva moe se uspjeno doi samo stvaranjem adekvatnog ambijenta za minimum uvjeta u poduzetnikim aktinovstima u sektoru gljivarstva za koju do danas nisu od strane nadlenih vlastitih institucija iznaena adekvatna rjeenja. Vea i raznovrsnija proizvodnja gljiva danas je usporena. Tekoe se javljaju, u prvom redu zbog neureenog trita i nepoznavanja mnogih faktora koju utjeu na vrlo osjetljivu proizvodnju razliitih vrsta gljiva. Nastojanja da se povea uzgoj razliitih vrsta gljiva, pogotovo u ruralnom podruju BiH utoliko su znaajnija ukoliko se ima u vidu da su realne anse da ovakva proizvodnja moe biti odriva, radno intenzivna, profitabilna i izvozno orjentisana. Uz dobro osmiljen koncept organizacije, proizvodnje i djelomine dorade i prerade gljiva, povezanou posebno sa ino tritem, profit u ovoj proizvodnji moe biti zadovoljavajui za sve uesnike u lancu proizvodne i trgovake svere. Iako je fokus studije da realno sagleda mogunosti i perspektive trinih aspekata kultivisanih i sakupljenih gljiva, djelomino su pravljene usporedbe, zbog injenice da je jedan i drugi aspekt, posebno u prehrambeno-preraivakom opusu i tritu neraskidiva veza. Studija treba da poslui kao argument, veem broj ljudi, posebno u ruralnom podruju BiH da sagledaju mogunost novih investicionih poduhvata, ili da aktiviraju neiskoritene objekte (podrume, upe, garae, tale, staklare i sl.), kao i razne biljne materijale za mogunost proizvodnje ne samo ampinjona, ve i drugih vrsta gljiva za domae i ino trite, odnosno za samoodrivo radno mjesto.
Svakako, studija ukazuje na mjere i postupke odrivog sakupljanja gljiva sa akcentom na: procjenu okolinih i socijalnih aspekata, markiranja aktivnosti i odrivog i inkluzivnog trita.
Kod samoniklih gljiva u konbinaciji sa siromatvom i bespomonou veina sakupljaa gljiva vri pritisak na obaranje cijena. Poveanje profita za proizvoae i sakupljae gljiva moe se postii na sljedei nain: Poveati uee u lancu vrijednosti i omoguiti proizvoaima i sakupljaima da dobiju veu proporciju vrijednosti, Veu cijenu kroz dodanu vrijednost, Obezbijediti trite za mogunost prodaje veih i raznovrsnijih proizvoda i stvaranju direktnih trgovakih veza (najvaniji segment), Pokretanje inicijativa fer trgovine.
10
R.b.
F BiH
Kanton
ampinjon (tona)
Bukovaa (tona)
830
44
Ukupno
1102
48
110
830
44
2042
92
1200 1000 800 600 400 200 0 FBiH Distrikt Brko RS ampinjon (t) Bukovaa (t)
Namjenska staklenika proizvodnja u ijama-Teanj(Bio-amp je pojedinano posmatrano lider u proizvodnji ampinjona, znaajnog dijela bukovae i poetne proizvodnje shiitake
Dorada i prerada gljiva svedena je u zanemarljive okvire. Zapravo nema ozbiljnije kompanije iji je primarni fokus poslovanja prerada gljiva. Na naem tritu skoro u 100% obimu su preraevine gljiva u razliitim oblicima iz inozemstva. U okviru postojeih proizvodnih objekata uglavnom dominira suenje gljiva dijelom na prirodan nain, dijelom u namjenskim suarama. Ovaj postupak dorade vezan je za momente hiper produkcije. Takva gljiva uglavnom se plasira za ugostiteljske objekte: picerije, restorane i druge vrste ugostiteljskih ponuda.
Proizvodnju gljiva u investicijskim poduhvatima usmjeravati prema staklenikom prostooru i znaajno veem ueu proizvodnje bukovae i shiitake u strukturi proizvodnje,
Primjeri uspjene proizvodnje u staklenikom ambijentu Bio Schamp ije Teanj su pokazatelji kako proizvodnja u ovakvim objektima ima veih prednosti u odnosu na stabilne zidane objekte. Jedan od razloga je i mogunost organske-ekoloke-bioloke proizvodnje gljive (dezinfekcija samo vodenom parom), znaajno je jevtinija investicija.
12
Tehniki i tehnoloki pratiti evropska dostignua i kvalitetom i cijenom biti konkurentan na evropskom tritu,
Evropsko, vrlo zahtjevno i suptilno trite zahtijeva kvalitet, certificiran proizvod, potovanje ugovorenih obaveza. Za takve uslove neophodno je tehniko -tehnoloki prilagoditi proizvodnju evropskim standardima.
13
Sa stajalita autora ove studije jedan i drugi sistem je potrebno nauno i struno unapreivati i traiti prihvatljive modele proizvodnje za pojedina domainstva i regione. Proizvodnja gljiva u BiH posljednjih godina se udvostruila. Na obim proizvodnje nije u velikoj mjeri utjecalo poveano uee fizikih ili pravnih lica u proizvodnji, ve obim proizvodnje u ve uspostavljenom proizvodnom ambijentu. Znaajno poveanje za 25% ukupne proizvodnje doprinio je samo jedan proizvoa (Bio-amp - ije Teanj). Sadanji relativno manji obim proizvodnje gljiva, pogotovo bukovae i shiitake u odnosu na budue potrebe za domae i ino trite treba da budu unaprijeene navedenim mjerama. Uzgoj bukovae i shiitake potrebno je snanije preferirati i podravati, obzirom da e one u bliskoj budunosti davati vei profit, manja ulaganja i uslove proizvodnje priblino sline prirodnim uslovima, sa manje uvoznog inputa za proizvodnju i proizvoau osigurati vei profit.
Nazivi gljiva: ampinjoni (Agaricius bisporus), Bukovaa (Pleurotus sapidus), Schiitake (Lentinula edodes).
14
Distrikt Brko
Bukovaa (t) Shiitake (t)
Republika Srpska
ampinjoni (t) Bukovaa (t) Shiitake (t)
0 12 20 25 28 30
0 5 12 20 30 32
0 2 4 5 6 8
0 8 18 22 24 26
FBiH
RS
2000 1500 1000 500 0 2010 2011 2012 2013 2014 2015
2000 1500 1000 500 0 2010 2011 2012 2013 2014 2015
15
R.b. 1. 2. 3. 4.
Razliite strukture gljive svjee gljive smrznute gljive konzervirane gljive suene gljive
2008. god. koliina vrijednost 153.748 2.380.471 96.645 1.176.276 46.506 536.572 54.817 2.770.092 UKUPNO 351.726 6.863.411
2009. god. koliina vrijednost 273.851 3.155.137 262.527 2.342.389 64.633 471.528 91.187 3.760.189 692.198 9.729.243
Uvoz sirovih gljiva i gljiva u razliitom stanju prerade ima blagi porast iz godine u godinu. Rezultat uvoza je na akcentu suene gljive i proizilazi kao rezultat vrstih partnerskih odnosa i ekstremne potranje.
2008. god. koliina vrijednost 1.153 2.681 4.451 9.950 17.407 32.095 33.361 631.819 UKUPNO 56.372 676.545 2009. god. koliina vrijednost 2.029 6.836 2.910 24.364 12.258 73.338 27.690 690.192 44.887 794.730
R.b. 1. 2. 3. 4.
Vrsta giljive svijee gljive smrznute gljive konzervirane gljive Suene gljive
6.2.3. Modeli i ekonomski parametri Kultivisanih biljaka Svi pokazatelji su u prilog injenici da dolazi do postepenog rasta obima proizvodnje gljiva. Taj obim se odnosi ne samo na proizvodnji ampinjona, ve i na proizvodnju bukovae i gljive schiitake. Za analizu odrivog uzgoja gljiva i pouzdane ekonomske parametre prezentiramo razliite modele za odriv uzgoj gljiva.
16
Modeli proizvodnje ampinjona Model 1. Proizvodnja u djelomino uslovnom objektu (objekat bez klima komore) Prostor 100 m2 jedan (1) i tri (3) turnusa Trokovi: Kompost 600 vrea ................................................................. 3.900,00 KM Pokrivka 134 vree .................................................................. 1.050,00 KM Zatita ...................................................................................... Energija ................................................................................... Radna snaga............................................................................ Ambalaa i pakovanje ............................................................ 80,00 KM 150,00 KM 220,00 KM 210,00 KM
Ukupni trokovi.....................................5.620,00 KM Prihod: ampinjon 2.300 kg x 3,70 ........................................................ 8.510,00 KM Prihod 8.510,00 trokovi 5.620,00 = PROFIT..................... 2.890,00 KM TRI TURNUSA X 2. 890,00.................................................. 8.670,00 KM
Obrazloenje: U objektima koji nisu u potpunosti adekvatni za proces proizvodnje (specifinih uslova temperature, klimatizacije i vlage) nije mogue proizvesti vie od tri turnusa ampinjona.
Model 2. Proizvodnja u adekvatnim uslovima proizvodnje (objekat klima komorama) Prostor 100 m2 jedan (1) turnus Trokovi ................................................................................... 5.620,00 KM Prihod (2.700 kg) .................................................................. 9.900,00 KM Profit (Prihod trokovi I turnus) .................................... 4. 370,00 KM est (6) turnusa x 4.370 ........................................................ 26.220,00 KM
Obrazloenje: U adekvatnim uslovima mogue je proizvesti pet turnusa. Meutim, ukoliko je inkubirani italijanski kompost ciklus proizvodnje gljive sa 65 dana smanjuje se na 45 dana, te je mogue proizvesti sedam turnusa.
17
Model 3. Pogodan za mjeovitu proizvodnju ruralnog podruja Proizvodnja u djelomino odgovarajuem objektu na 30 m2 Trokovi: Kompost 250 vrea ................................................................. 1.625,00 KM Pokrivka 55 vree .................................................................. Zatita ...................................................................................... Energija ................................................................................... Radna snaga............................................................................ Ambalaa i pakovanje ............................................................ 412,00 KM 50,00 KM 110,00 KM 180,00 KM 140,00 KM
Trokovi ...................................................................................2.517,00 KM Prihod 1.000 kg x 3,70 .......................................................... 3.700,00 KM Prihod 3.700,00 trokovi 2.517,00 = PROFIT.....................1.183,00 KM TRI TURNUSA X 1.183....................................................... 3.549,00 KM
Dakle, model je vrlo upotrebljiv za mjeovitu robnu proizvodnju koja podrazumijeva prihod i od drugih agrarnih proizvodnji. Tri turnusa su mogua zbog primjera modela koji nije u cjelosti prilagoen proizvodnji ampinjona (djelomino uslovni objekti).
Modeli proizvodnje bukovae i shiitake Proizvodnja bukovae i schiitake znaajno je jednostavnija od proizvodnje ampinjona. Dakle, bukovaa i schiitake preferiraju uzgoj priblinim agroekolokim uslovima spoljne sredine. Pogodnosti u odnosu na ampinjon su u repromaterijalu (kompostu) koji je za proizvodna ruralna podruja nus proizvod itarica (slama strnih ita i heljde, kukuruzovina.) Prema proraunu proizvodna cijena bukovae, pod uslovom da se koristi vlastiti supstrat od slame je: Bukovaa 1,20 KM Schiitake 2,0 KM
Proizvodna cijena jedne tone supstrata je 180 KM. Jedna tona supstrata moe ob ezbijediti 300 kg gljive bukovae i neto manje kilograma schiitake. Dakle gljiva schiitake ima priblino iste trokove u proizvodnji, ali osam (8) puta veu cijenu od bukovae. Za jednu tonu supstrata neophodno je 400 kg slame. Kilogram supstratnog materijala je 0,12 KM, to je za 1 t. potrebno 48 KM. Potronja micelije po jednoj toni je 250-300 litara. Jedan litar micelije iznosi 1 KM ukoliko se proizvodi u prirunoj laboratooriji.
18
U blioj perspektivi struktura proizvodnje gljiva proiriti e se i na uzgoj: Gomoljae (tartufa) Tuber sp., uzgoj Slamarice (Stapharia rugosoannulata), uzgoj Panjevae (Flammulina velutipes), uzgoj Velike gnoitarke (Coprinus comatus), uzgoj Smrka (Morchella conoca), uzgoj Jablanovae (Agrocybe aegerita), uzgoj Judinog uha (Auricularia auricula judae), uzgoj Resastog igliara(Herecium erinaceus). 6.2.4. Modeli i ekonomski parametri za samonikle gljive. Koliina sakupljenih gljiva vezana je za sljedee kljune faktore: Agroekoloki uslovi kao kljuni faktor za pojavu i masovnost gljive u prirodi. Cijena gljive u svjeem i osuenom stanju. Regulisan i siguran otkup.
Naziv gljive
Ukupno KM
vrganj (Boletus edulis) smrak (Morchella conica) lisiarka(Cantharellus cibarius) blagva ( Amanita caesarea) Crna truba (Craterellus cor.) rujnica (Lactarius deliciosus) UKUPNO
Obrazloenje: Za ukupno 600 sati (75 dana) jedan sakuplja prosjenog godinjeg prinosa gljiva, te objektivne vremenske dinamike pojave gljiva (vrganj 30-40; smrak 30-40; lisiarka 30-40; blagva 20; crna truba 15; rujnica 30 dana aktuelne pojave u toku godine) moe ostvariti prihod od 2.620, KM. Prihodi su uveani veim ueem radnih sati i porodinog domainstva u sakupljanju gljiva.
19
Tab. 6. Struktura i obim opreme i ambalae za manje uslovan objekat. Napomena: Dakle, model se odnosi samo na prilagoavanje neuslovnog prostora i samo nunu opremu. U opremu nije ukljuen transporter za supstrat, niti izvlakai sa transporterima za uzgoj bukovae i shiitake.
6.4. Oprema za doradu samoniklih gljiva subjekat-otkupljiva Naziv opreme 1 Rashladna komora 0 / - 20 oC 6 x 5m 2 Decimalna vaga nosivosti 100 kg 3 Elektrina gater rezalica za gljivu 4 Suara za gljive 5 Vaga automatska za mala pakovanja 6 Ureaji za zavarivanje p.e. vreica 7 Runi hidraulini viljukar 8 Palete drvene 1.000 x 1.200 9 Montane metalne police m 10 Kotlovnica na vrsta goriva 11 Vlagomjer za suhu gljivu UKUPNO Koliina komada 1 1 1 1 1 1 2 50 50 1 1 Iznos u KM. 18.000 600 2.400 14.000 1.500 1.200 1.800 500 1.500 8.000 1.600 51.000,00
20
427
458
U sakupljanju samoniklih gljiva nije mogue predvidjeti rast zaposlenosti obzirom da je koliina i rasprostranjenost gljiva iskljuivo vezana za agroekoloke uvjete (pojavu vlanosti, maksimalnih i minimalnih temperatura).
21
22
vrganj (Boletus edulis) smrak (Morchella conica) lisiarka(Cantharellus cibarius) blagva ( Amanita caesarea) crna truba (Craterellus cor.) rujnica (Lactarius deliciosus)
23
I niz drugih zabluda kao to su: da gljive nisu jestive ako rastu na paljevini, gljive koje na sebi nose are poput zmija otrovnica, gljive koje imaju neprijatan miris, gljive koje na eiru imaju ljuspice, krpice i dlaice, gljive koje rastu busenasto, gljive crvene, ljubiaste i plave boje, sve sluzave gljive, gljive koje rastu na looj podlozi (gnoj, smetite i sl) itd.
25
Treba nastojati da se ostavi najmanje 10 - 20% primjeraka na nekom stanitu da bi obezbijedio neophodni minimum za reprodukciju gljiva. Ako uberete neupotrebljivu gljivu (stare, pokvarene, jako crvljive i sl) izlomite je na komade i razbacajte po stanitu. Prije nego to ubranu gljivu stavimo u korpu treba je jo jednom dobro pregledati, uvjeriti se da je jestiva i oistiti je od zemlje, stranih tijela i insekata. Tvrde i ilave drke treba odstraniti ili njihov donji dio, kao i sluzavu i ljepljivu koicu na eiru i listie oistiti etkicom. Ne treba brati stare gljive, jako crvljive i pljesnjive, raskvaene od kie i gljive koje nedovoljno poznajemo. Neke gljive upijaju otrovne materije (arsen, iva, hrom, berilijum, vanadijum i dr.) te ih ne treba sakupljati blizu industrijskih objekata i saobraajnica. Ne treba bez dobrog osmatranja zavlaiti ruke u bunje i podizati kamenje radi zmija otrovnica. U naim krajevima su opasne samo poskok i arka.
Gljive ne jesti u velikim koliinama, jer se tee vare pa ih je potrebno dobro isi tniti prije pripremanja jela. Maloj djeci nije preporuljivo davati gljive za jelo, jer nemaju razvijene enzime za varenje. Ne reite gljive noem pri dnu drke jer se tako omoguava pristup parazitima, insektima, ivotinjama, kii i na taj nain se unitava micelij iz koga gljive rastu. Gljive ne treba prati i ne dodavati im vodu, jer u sebi imaju previe vode i tada postaju bljutave.
8. PRERADA GLJIVA
Ukupna proizvodnja gljiva, te gljiva iz prirodne populacije (samonikle) podvrgavaju se samo u aspektima nune dorade, koja se odnosi na suenje, zamrzavanje, salamurenje i sl. Na nivu BiH nema instaliranih kapaciteta koji bi svoju strategiju zasnivali na preradi gljiva u krajnje proizvode. Poveanjem proizvodnje gljiva otvara se i mogunost i potreba za preradom gljiva prema stratekom opredjelenju: Kao finalni perspektivni proizvodi su gljive u preraivakoj fazi: hlaene i pakovane, pasterizovane i marinirane gljive u limenkama, krem supe dvostruke koncentracije, zamrznute gljive. Proces zamrzavanja gljiva po ekonomskim kriterijima imali bi svrhe u uslovima rasta proizvodnje gljiva ili eksternog uvoza gljiva. Savremeni pogon za preradu gljiva moe imati i druge namjene, prije svega, preradu i pakovanje voa i povra, koji u primarnoj preradi zahtijevaju operacije ljutenja, pranja sijeenja, blaniranja i konzervisanja niskim temperaturama, pasterilizacijom i sterilizacijom (Prilog:1; 2; 3; 4; 5; 6.).
trakom, etiketira i odlae u specijalno skladite do vremena otpreme kupcu. Temperatura u skladitu treba biti sniena na -10 C, ili nie, da ne bi vremenom dolo do tetnih promjena i pogoranja kvaliteta. Najbolje skladitenje je na posebnim policama ili u metalnim ram paletama maksimalne visine do 140 cm. U protivnom moe doi do mehanikog oteenja kartonske ambalae i pogoranja kvaliteta gljive. Postoji veliki broj razliitih tipova suara koje se primjenjuju u suenju kako kultivisanih, tako i gljiva iz prirodne populacije, prije svega: komorne suare, tunelske suare, trakaste suare, i solarne suare.
28
Priprema potpuno oblikovane ambalae za gljive je jednostavna i nju je dovoljno dostaviti stroju za pakiranje tj. komad po komad ambalae stavljati na transporter koji je odnosi na punjenje. 29
Sloivu ambalau je potrebno prostorno oblikovati (sloive kutije od kartona,valovite lepenke,sloivi sanduci). Ukoliko konstrukcija ambalae omoguuje njezino oneiivanje tada priprema obuhvata pranje i ienje, a ponekad i sterilizaciju ambalae. Materijali za pakovanje su: boop folije, stre folija, kutije za gljive, mree, perforirane kese.
30
Kao primaran zadatak neophodno je izgradnja takvog sistema koji bi mogao udovoljiti zahtjevima sakupljaa i proizvoaa gljiva kada im se ukae potreba da gljivu ponude i prodaju potencijalnim kupcima na domaem i vanjskom tritu. Istina, za ovakva rjeenja neophodni su i tehniko-tehnoloki uslovi (rashladni kapaciteti, suare i dr.). Takvo trite treba imati i jednako funkcionalne ulazne tokove, koji e proizvoaima gljiva omoguiti kupovinu repromaterijala za uzgoj gljiva.
Putevi do navedenih trinih zahtjeva trebaju podrazumijevati: Identifikacija i markiranje trnog (robnog) i potencijalno trnog proizvoaa gljiva od sporadinog i netrnog-naturalnog dijela, Pomo i pruanje informacija proizvoaima i sakupljaima gljiva da uvijek imaju odgovor na pitanja: koliko, koje vrste gljive i pod kojim uslovima e proizvoditi za poznatog kupca, Izgraditi sistem posticanja uzgoja gljiva radi graenja njihove konkurentnosti na domaem i ino tritu (redovni poljoprivredni posticaji, izvozne premije i sl.- sve u skladu sa pravilima WTO), unapreenje legislative, te uspostavu kontrole kvaliteta na unutarnjem i vanjskom tritu, Usklaivanje standarda, uspostava procedura, rast institucionalnih kapaciteta i osiguranje razvojnih uslova u prestojeim meunarodnim integracijama.
Unutranji trini ambijent potrebno je razvijati na temeljima poboljanja postojee i izrade nedostajue legislative u oblasti ukupne proizvodnje, uspostavi institucija trnog sistema, te gradnji efikasnije trine infrastrukture. Sa ovim mjerama mogu se efikasno prevazii tekoe koje proistiu iz male proizvodnje gljiva (naturalna proizvodnja), Uspostavile bi se jae veze izmeu sakupljaa i proizvoaa gljiva i prehrambeno preraivakog kompleksa, Oblikovala i njegovala konkurentnost domae proizvodnjei sakupljake prakse na ruralnom podruji BiH,
Objedinjavanje do veeg obima ponude moe se prevazii mjerama: Sitni proizvoai gljiva preovladaju u ukupnoj strukturi proizvodnje (60%) te njihov niski obim proizvodnje postavlja visoke zapreke u stvaranju konkurentne trine ponude, Nain na koji se ovaj problem treba rijeiti do stvaranja krupnije strukture vodi kroz podravanje sadanjih zdravih, te stvaranje novih uslovnih pogona za uzgoj gljiva,
31
Okrupnjavanjem subjekata koji se bave otkupom samoniklih gljiva i proizvoaa gljiva stvarati komercijalne subjekte sposobne za snanije poslovne poduhvate.
Povezivanje unutar sektora proizvodnje i sakupljanja gljiva zbog heterogenosti i u obimu proizvodnje i u tehniko tehnolokom aspektu jako je sloeno, vertikalno i horizontalno slojevito. Ovo se povezivanje moe postii samo na trinim principima i gradnjom direktnih poslovnih veza. Te veze podrazumijevaju vrstu dugoronu poslovnu saradnju. Sticanje konkurentnosti na tritu podrazumijeva marketinko jaanje svih sudionika u sektoru gljivarstva. Dok se to ne postigne neophodno je nastavljati sa sadanjim i uvoditi nove dozvoljene oblike regulisanja trita, kako je ranije navedeno. U strukturi proizvodnje gljiva proiriti asortiman (uzgajati i sakupljati gljive koje su za trite interesantne), bez obzira na sloenije uslove kultivacije. Modernizacija trine infrastrukture u plasmanu samoniklih i kultivisanih gljiva trai raznovrsne i kvalitetne kanale plasmana, bez kojih nema ni realizacije zacrtanih ciljeva u opisanih u ovoj studiji, niti revitalizacije sektora. Modernizacija trine infrastrukture podrazumijeva da udovolji sloenim markentikim potrebama i donosi: Kvalitetan i zaokruen sistem trgovanja i Njegov efikasan unutarnji i granini nadzor. U sektoru proizvodne i sakupljake prakse u oblasti gljivarstva danas u BiH nema definisanih mjera, pa ih je neophodno strateki koncipirati. Da bi se ove mjere realizirale neophodno je ukljuiti: vladine i nevladine institucije, stvarati marketinke centre, poslovne asocijacije udruenja, vezu sa prehrambenim kompleksom, aukcijsku i berzansku trgovinu, sajamske institucije i promotivne manifestacije, sistem veletrnica, sistem hladnjaa za gljive i dr. Cijeli sistem mjera trebao bi biti pokriven blagovremenim informacijama o svim relevantnim zbivanjima na domaem i ino tritu. Ovo se moe postii uspostavljanjem trino informatikog sistema u sektoru. Sigurno je da su jedan od kljunih uslova trita razliiti vidovi certifikacije, prepoznavajui u njoj one vrlo vane vrijednosti opeg civilizacijskog znaenja (Codex Alimentarijus), kao to je i niz pitanja vezanih za politika, ekonomska i drutvena rjeenja zemalja u razvoju, dijaloga bogatih i siromanih, odnosa meu spolovima i td. Dakle, kao prvi korak u certifikaciji predlaemo sistem HACCP-a u proizvodnji gljiva koji ukljuuje sastavne dijelove: GMP (dobra proizvodna praksa) i GHP (dobra higijenska praksa).
U proces sakupljanja gljiva ukljuen je veliki broj stanovnitva, posebno ruralnih podruja. U proces otkupljivanja i dorade gljiva (suenje, zamrzavanje, salamurenje) evidentirane su 72 kompanije.
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0
36
29 11 13
Slovenija
12
Austrija
Italija
Njemacka
Hrvatska
R.b. 1. 2. 3. 4. 5. 6.
Naziv gljive
vrganj (Boletus edulis) smrak (Morchella conica) lisiarka(Cantharellus cibarius) blagva ( Amanita caesarea) crna truba (Craterellus cor.) rujnica (Lactarius deliciosus)
Studija je sa svojim sadrajem ukazala na potrebe, pravce, obime i naine razvoja sektora, osnovne primcipe u pristupu tritu. Uspjeh e biti mjerljiv ukoliko se budu stvarali pozitivni ekonomski efekti i uope poboljavao humani ambijent za ivot na selu. Rezultati navedenih prijedloga mjera revitalizacije sektora jednostavno e se iskazati u: Ukupnom rastu i vrijednosti kultivisanih gljiva, Uveanju zaposlenosti stanovnitva ruralnog podruja Poveanje obima kultivisanih gljiva trai hrabar iskorak koji e direktno ili kroz preradu biti usmjeravan na trite i tako osigurati egzistenciju onih koji ih budu proizvodili. Bez obzira na dokazivu opravdanost za mogunost vee i raznovrsnije proizvodnje gljiva, ona e se kretati prema onoj strukturnoj fizionomiji koja e biti u saglasnosti sa marketinkim signalima domaeg i vanjskog okruenja. Rast vrijednosti proizvodnje pokazuje mogunost da se vrijednost uzgoja gljiva sa sadanjih 2.135 t (8 miliona KM vrijednosti) uvea i u 2015 g. dostigne obim proizvodnje 3.440 t. (13 miliona KM). Rast zaposlenosti stanovnitva pri datoj dinamici razvoja sektora i profiliranju strukture predvienih mjera ovom studijom imao bi progres, kako slijedi: Pored opredjelenja za robnu specijaliziranu proizvodnju gljiva, paralelno bi se stvarale mogunosti za dosta part-time konbinacijama u kojima bi uzgoj gljiva moglo biti i pratee zanimanje. Progresom u razvoju sektora direktno i indirektno e se pruati posticaj i prehrambeno-preraivakom kompleksu, trgovini, turizmu, ugostiteljstvu, transportu i jo nekim djelatnostima. Bez obzira na mnoga nastojanja da se ruralnom podruju definiu razliiti razvojni programi, sektor gljivarstva ima ansu da tom prostoru udahne novi privredni znaaj. Finansijska ulaganja predpostavljaju posticanje investicijskog ciklusa kao nunog preduslova za ukljuivanje u konkurentni trini nastup i realizaciju postavljenih ciljeva. U proraunima budue profilacije sektora sa uvaenim proraunom uteda u opremi i adaptaciji objekata prezentirane su finansijski razliiti modeli investicionih ulaganja. Okviri za objedinjavanje i upravljanje finansijskim sredstvima trebali bi biti u fondu za finansiranje i razvoj sela u okviru Razvojne banke, agencije za plaanje i sl. Vei dio sredstava trebaju biti dijelom vlastita i povoljna kreditna sredstva u okviru investicijskih ulaganja. Upravljanje provedbom prijedloga mjera zacrtanih ovom studijom predstavlja izvjestan stepen sloenosti, te je za njenu provedbu potrebna dobra organizacija i kvalitetno upravljanje. U pogledu ukupnog ruralnog ambijenta traiti e se povezivanje akcija u svim segmentima, prema tome i u sektoru gljivarstva ukljuujui i sakupljanje samoniklih gljiva sa planovima iz drugih privrednih oblasti, pogotovo sektora agrara, kako bi se kompletirao kvalitet ivljenja stanovnitva koji je svoje opredjelenje vezao za ivot na selu. Sa postavljenim ciljevima i na njima definisanim akcijama, studija zahtijeva implementaciju sadrajno osmiljenu, vremenski tanu i finansijski efikasnu.
34
Za ovakve zahtjeve realno je uspostaviti tijelo (asocijacijuudruenje) koje bi u sklopu oblasti ljekovitog bilja i pelarstva predstavljalo snanu podrku za dio ukupne revitalizacije ivota na selu.
35
Iako se mnoge jestive vrste samoniklih gljiva manje koriste, postoji vei broj privredno vanih gljiva koji je u riziku da dobije status, rijetke, ugroene i na kraju zatiene gljive, Ukoliko bi potranja za nekom gljivom premaila njenu odrivost, sakupljanje bi bilo na neodrivi nain, Kompanije koje se bave otkupom u odrivom sakupljanju gljiva imaju najveu odgovornost za ouvanje biodiverziteta. S obzirom na izuzetnu vanost stavova onih koji su ukljueni u trgovinu gljivama od izuzetnog je znaaja promoviranje i unapreenje razumijevanja koji daje poslovni smisao za usvajanje odrive prakse.
Zarade ljudi koji sakupljaju gljive mogu se popraviti: Poboljanjem jednakosti u lancu snadbijevanja kako bi sakuplja dobio veu vrijednost proizvoda, Omoguavanjem sakupljaima da dobiju bolju cijenu kroz dodatu vrijednost, Omoguavanjem sakupljaima i proizvoaima gljiva da prodaju vie proizvoda, Omoguavanjem proizvoaima da izvre diverzifikaciju svojih aktivnosti koja im donose profit.
Odrivo sakupljanje gljiva moe biti promovirano kroz: Poboljanje ukupnih aranmana za upravljanje resursima, Pomaganjem interesnim grupama da upravljaju na odriv nain kroz: Pruanju podrke u formiranju asocijacije sakupljaa i proizvoaa gljiva, Obuavanju sakupljaa u racionalnom sakupljanju gljiva, Kao najefikasniji nain u zatiti ukupnog umskog resursa ukljuujui i samonikle gljive jeste izrada dokumenta koji e definisati status gljive (privredno vana, rijetka, rizina, zatiena), te omoguiti umskim drutvima u F BiH i umama R.S da u sklopu svojih aktivnosti izdaju potvrde o dozvoljenim koliinama sakupljanja razliitih vrsta gljiva za razliita podruja.
36
Mukarci ene
37
Predvianja
Proizvodnja gljiva se ne suoava sa iznenadnim okovima niti veim rizicima. U narednim godinama oekivati je vei interes za svjeim, ali i preraenim gljivama.
Rezultat 1: Poveati uee u lancu vrijednosti i omoguiti proizvoaima gljiva da dobiju veu vrijednosti proizvoda. Obezbijediti trite za prodaje veih i raznovrsnijih proizvoda i stvaranju direktnih trgovakih veza (najvaniji segment), Transparentan poslovni plan na osnovu kojeg e biti jasna financijska struktura nove investicije. Jasna organizacija, registrovanog proizvoaa gljiva, obrtnike djelatnosti ili pravnog subjekta, pravilan financijski i administrativni sistem. Uspostavljeno zajedniko interesno povezivanje. Dokumenti o poslovanju fizikog ili pravnog subjekta.Poslovni plan knjige, izvjetaji i dr. Sporazum o saradnji sa ino partnerima, zemljoradnikim zadrugama Poljoprivrednim fakultetima i zavodima.
Rezultat 2: Obezbijediti vee uee radnog angamana u proizvodnji gljiva seoskog stanovnitva (vea uposlenost).
Nema kanjenja kod dobivanja uvoznih dozvola za opremu i tehnologiju, kao i kod izvoza gljive.
38
Rezultat 3: Testirati razliite modele odrivog uzgoja gljiva u odnosu na odrivi obim i strukturu proizvodnje, adaptaciju postojeih ili izgradnju novih objekata
Mogunosti proizvodnje gljiva u adaptiranim neiskoritenim objektima, nus proizvoda iz procesa primarne poljoprivredne proizvodnje kao podloge za uzgoj bukovae i schiitake
Potroai prepoznaju kvalitet i voljni su platiti veu cijenu za gljivu sa EKO i /ili ISO i HACCP certifikacijom.
39
40
POKRIVKA
POLAGANJE KOMP/POKR
KOMPOST
USPOSTAVLJANJE REIMA
HEMIJSKA ZATITA
ODRAVANJE REIMA
KONTROLISANA ATMOS.
PLODONOENJE
BERBA
HOLANDEZI
HLAENJE SKLADITENJE
PRERADA
PAKOVANJE
TRANSPORT
41
PS KONTEJNER
MJERENJE
GLJIVE 2. KLASE
DEKLARISANJE
KONTROLNI LISTI
STRE FOLIJA
OMOTAVANJE
TRANSPORT
42
PRANJE
BLANIRANJE
LIMUNSKA KISELINA
ISPIRANJE HLAENJE
SJEENJE DRKE
SELEKCIJA PREBIRANJE
DISTRIBUIRANJE
DISTRIBUIRANJE
DISTRIBUIRANJE
43
PE KESE TAMPANE
PUNJENJE
PEURKE 3. KLASE
MJERENJE
ZAVARIVANJE VAKUMIRANJE
TRANSPORT
44
VODA
DOZIRANJE MJERENJE
GLJIVE 1. KLASE
KISELINA
PRIPREMA NALIVA
NALIVANJE
LIMENKE
INKUBIRANJE
TRAKA ZA LJEPLJENJE
SKLADITENJE
KONTROLNI LISTI
TRANSPORT
45
POVRE
LJUTENJE PRANJE
GLJIVE 3. KLASE
SJEENJE
PRIPREMA MASE
DOZIRANJE MJERENJE
LIMENKE
ZAINI
ZATVARANJE
POKLOPCI
VODA
STERILIZACIJA PASTERIZACIJA
INKUBIRANJE
TRAKA ZA LJEPLJENJE
SKLADITENJE
KONTROLNI LISTI
TRANSPORT
46
STERILISANA GLJIVA Gljive I klase, probrane blanirane Naliv Kuhinjska so eer Zaini Aksorbinska i lim. Kiselina Voda 2 2 1 1 96 65% 35%
KREM SUPE SOSOVI Gljive III klase Ulje i maslac P. Brano Pavlaka 18% -Krtolasto povre i luk 50% 5% 5% 12% 28%
47
- POGON ZA PRERADU -
48
49