NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

Didaktika Osmandikovi mr.sc.Hasan JU Mjeovita srednja saobraajna kola Tuzla

1. to su nastavna sredstva nastavna pomagala?

Nastavna sredstva didaktiki oblikovana izvorna stvarnost koja omoguuje pristupanije uenikovo spoznavanje tijekom nastavnog procesa. Nastavna pomagala pomau u koritenju, predstavljanju nastavnih sredstava u nastavnom procesu.

2. Podjela nastavnih sredstava

2.1. Prema znaajkama rada u nastavi

demonstracijska slike, karte, crtei, sheme, grafikoni, dijagrami, reljefi, modeli, dijapozitivi, dijafilmovi, filmovi, kompjutori; nastavno-radna udbenici, prirunici, rjenici, radne mape, radne biljenice, dnevnici rada, enciklopedije;

laboratorijsko-eksperimentalna odnose se na rzliite aparate i ureaje pomou kojih se prouavaju prirodne zakonitosti, svojstva materijala, provode mjerenja i dr. manipulativna alati, pribor, alati, pribor; operativna strojevi i aparati za prouavanje procesa proizvodnje; proizvodna strojevi i alati za proizvodni rad.

2.2. Prema nainu kako uenici percipiraju stvarnost

auditivna vizualna audiovizualna

2.3. S obzirom na dimenzije nastavnih sredstava

dvodimenzionalna trodimenzionalna

2.4. S obzirom na nain prikazivanja pojava

statina dinamina

3. Vizualna nastavna sredstva

U najee koritena vizualna nastavna sredstva ubrajamo: uzorke iz okolia, zbirke, preparate, fosile, modele, makete, reljefe, crtee, slike (nastavne, umjetnike, fotografije, aplikacije), dijapozitive, dijafilomove, elementfilmove, grafika sredstva (skice, planove, zemljovide, kalendare prirode, tablice, vremenske trake, sheme, dijagrame, grafikone), prozirnice, knjige, raznovrsne materijale za didaktike igre, itd.

Nastavnikova zadaa je da osigura to bogatiji izvor neposrednih iskustava, koja su temelj svakog spoznavanja, miljenja i zauzimanja stavova. Uporaba vizualnih nastavnih sredstava temelji se na injenici da su ona manje apstraktna od rijei. Pravilna uporaba vizualnih sredstva pozitivno utjee na kvantitetu, kvalitetu, trajnost znanja i razvitak uenikih sposobnosti.

Nastavnik e u svojoj pripremi za neposredno izvoenje nastave, meu ostalim, predvidjeti kojim e se vizualnim nastavnim sredstvima koristiti, kada e ih upotrijebiti i kako e ih pokazati. Temeljno je pravilo u uporabi vizualnih nastavnih sredstava da se pokau tako da ih svi uenici dobro vide, kako bi ih mogli detaljno promatrati i iskoristiti u procesu spoznavanja.

4. Trodimenzionalna vizualna nastavna sredstva

Najea su: uzorci iz uenikova okruenja su predmeti i prirodnine ili njihovi dijelovi tipini za odreenu skupinu predmeta ili prirodnina. Uzorci iz okolia: stijene, vrste tla, rude, goriva, minetrali; biljke u herbariju ili njihovi dijelovi, suhi i mokri preparati ivotinja (kukci, ribe, mali sisavci, ptice...) ili njihovi dijelovi.

modeli, makete i reljefi su vjerne kopije objekata iz stvarnosti i ujedno vrijedni izvori znanja u nastavi. Oni su trodimenzionalni prikazi prirodnina koji se mogu lako prepoznati. Mogu biti manji ili vei od prirodnina, izraeni su u veliini pogodnoj za promatranje, esto prikazuju unutranjost koje se obino ne mogu vidjeti. S njih su nevani dijelovi uklonjeni, tako da se najvaniji mogu lake uoiti. Pritom se koriste boja i tekstura radi isticanja pojedinih znaajki.

Razlikujemo: obine modele (uveane ili umanjene imitacije prirodnina), montane (mogu se rasklopiti i opet sklopiti) i presjene modele (prikazuju presjeke prirodnina). Najkorisniji su montani modeli; makete moemo koristiti u poetnim razredima osnovne kole, ali i kasnije u zemljopisu, povijesti, fizici, kemiji; reljefi zaviaja, upanije.

Vizualna trodimenzionalna nastavna sredstva upotrebljavamo u nastavi uvijek kad njihova uporaba osigurava najbolje usvajanje gradiva. Pri uporabi u nastavnom procesu trebamo nastavno sredstvo pokazati u vrijeme obraivanja, a ne prije ili kasnije; model uz razne druge materijale trebaju vidjeti svi uenici te njima neposredno rukovati kad god je to mogue.

5. Dvodimenzionalna vizualna nastavna sredstva

1. Slika najee dvodimenzionalno sredstvo u nastavi ali i u svakodnevnom ivotu: dnevni tisak, ueniki asopisi, knjige, propagandne poruke, ilustracije.

Slika ima nekoliko komunikativnih znaajki: ona je mirno vizualno sredstvo koje moe nagovijestiti pokret, istaknuti glavnu ideju i impresiju, moe se koristiti za spoznavanje pojedinosti ili cjelovitog prikaza nastavne grae.

5.2. Neka didaktika pravila prilikom odabira i pokazivanja slika

Sliku treba pokazati kako bi je svi uenici dobro vidjeli,, dovoljno dugo izloiti da bi je uenici mogli pozorno promotriti i na njoj bitno uoiti, polazei od cjelovitog prikaza na slici, ide se prema detaljima, da bi se ponovno zavrilo s cjelovitim prikazom. Voditi rauna o vanosti umjetnike i didaktike slike kvalitete, boje, jasnoe, veliine i zanimljivosti slike.

Fotografije - esta upotreba u nastavi; tematski albumi (spomenici kulture u zaviaju i/ili RH, prirodne zanimljivosti zaviaja i/ili RH, izleti, ekskurzije itd.). Aplikacije - vrlo vano nastavno sredstvo. Izrauju se kao male sliice ali se kao aplikacije mogu koristiti i pojedine prirodnine, kao i fotografije. Na kolsku plou privruju se pomou magneta ime se cjelina postupno popunjava, to privlai pozornost uenika jer se prikaz postupno razvija.

2. Mirna projekcija omoguava zajedniko promatranje pojedinanog ilustrativnog materijala onoliko dugo koliko to zadaci nastave zahtijevaju. Postoje razliite mirne projekcije: epiprojekcije, projekcije dijafilmova i dijapozitiva, grafoprojekcije, powerpoint projekcije itd.

3. Grafika sredstva - materijali koji prenose injenice i ideje pomou kombinacija crtea, rijei i slika. Ona su posebice pogodna za prikaz poruka u skraenom, preglednom obliku, za prikazivanje brojanih podataka i odreenih apstrakcija, (sheme, dijagrami, grafikoni, skice, planovi, zemljovidi, zemljopisne karte, tablice, vremenske trake itd.) te za ilustraciju odnosa.

4. Dinamika projekcija omoguava uenicima zajedniko promatranje slika u kretanju. Nastavno sredstvo kojim uspjeno rabimo dinaminu projekciju u nastavi je element-film.

Element film obino sadri samo jedan dio sadraja a rjee saetak bitnih injenica jedne nastavne jedinice ili teme te se obino ugrauje u strukturu sata kao jedan element te strukture. Element film je kratak i obino traje od tri do etiri minute. On je nijem tako da nastavnik na temelju popratnog tiskanog naputka osmiljava i stvara svoj komentar, prilagoavajui ga svojim uenicima. Element film se temelji na slici u pokretu (vizualnoj komponenti).

5. Tekstualna nastavna sredstva obuhvaaju tiskane materijale, a to su: udbenici, prirunici, lanci, atlasi, itanke, zbirke zadataka, leksikoni, enciklopedije, i dr.

Udbenik je jedan od najrairenijih izvora znanja u koli. Moemo ga najjednostavnije odrediti kao knjigu u kojoj je na posebna nain prema pedagokim, psiholokim, didaktikim i metodikim naelima preraena pojedina znanost ili struka i prilagoena izobrazbi svih subjekata u obrazovanju. Suvremeni udbenik bi trebao voditi uenike do otkrivanja novih spoznaja i prestao biti samo knjiga za uenje i postati knjiga koja ui uiti.

Prirunik za nastavnike zaokruuje tekstualna nastavna sredstva za nastavu bilo kojeg predmeta. Prvenstveno je namijenjen nastavnicima, koji mu pomae u godinjem planiranju rada, iako ga esto koriste i mnogi roditelji.

On najee sadri:
odreivanje zadaa nastave pojedinog predmeta (povijesti, hrvatskog, talijanskog itd.) u pojedinom razredu; sadraje nastavnih cjelina, tema i jedinica; temeljne pojmove koje uenici trebaju spoznati; dodatne poruke nastavnicima.

6. Auditivna nastavna sredstva

U nastavi auditivna nastavna sredstva nemaju tako vano mjesto kao vizualna. Izuzmemo li nastavnikovu rije tada u tu skupinu ubrajamo radioemisije, kasete, CD, itd. Audiozapis omoguava reproduciranje tonova iz prirodnog i drutvenog uenikovog okruenja pomou kazetofona i/li kompjutora. Zbog jednostavnosti rukovanja ti se zapisi esto koriste uz istodobno pokazivanje nekoga vizualnog nastavnog sredstva.

7. iva rije
iva rije bila je temeljni izvor znanja u tradicionalnoj koli. Nastavnik je najee usmenim izlaganjem, predavanjem, prepriavao svoja iskustva i odgovarajue sadraje koje su uenici trebali usvojiti.

iva rije uenika u nastavi zauzima istaknuto mjesto. Smisao uenikova izlaganja ne sastoji se od toga da pokau nastavniku koliko znaju, ve da svoje iskustvo i spoznaje ispriaju drugima. Na taj nain uenici vjebaju u izlaganju svog iskustva, ali i u sluanju i razumijevanju svojih vrnjaka.

Uenici e slobodnije i sigurnije nastupiti u svom izlaganju ako nastavnik:

izbjegne ispitno ozraje tijekom izlaganja uenika najavi uenika kao dobrog poznavatelja teme zamoli uenike da se kod kue pripreme za izlaganje ustroji stalna mjesena izvjea uenika o malim zanimljivostima koje su uenici spoznali u posljednje vrijeme.

iva rije drugih ljudi je povremeni izvor znanja (povjesniar, glumac, knjievnik, glazbenik, operni pjeva i sl.). Takoer, treba jo spomenuti i ljude koji uenicima govore za njihova posjeta u ustanovama kao u muzejima, izlobama, kazalitima, itd.

8. Audiovizualna nastavna sredstva

Sam naziv audiovizualna nastavna sredstva govori da se za njihovo percipiranje istodobno koriste osjetila za vid i sluh, te osigurava bogatija i uinkovitija komunikacija od uporabe samo jednog osjetila. Suvremena audiovizualna nastavna sredstva jesu nastavni film, obrazovna televizija, videokasete i CD.

Nastavnim ili kolskim filmom smatramo film specijalno izraen za nastavu i usklaen s nastavnim programom, osobinama uenika s obzirom na dob i opim didaktikim i metodikim zahtjevima. Prednosti filma su: dinamian je, poistovjeuje uenika sa stvarnom situacijom na filmu, dokument je dogaaja ili pojave; moe pokazati prolost, sadanjost i budunost; poveava ili smanjuje veliinu predmeta itd.

Za njegovo uspjeno prezentiranje u nastavi vano je voditi rauna o metodikim naputcima. Nastavnik mora prije svega sam vidjeti film. Prije gledanja u razredu uenicima dati osnovne informacije o filmu: naslov filma, vrijeme trajanja, obraditi nepoznate rijei itd. Takoer, uenike treba upozoriti na to valja obratiti pozornost na filmu.

Nakon projekcije filma, vodi se rasprava a ukoliko je potrebno mogu se prikazati pojedini dijelovi filma, posebno one dijelove koji su ostavili poseban dojam na uenika ili koji su ostali nejasni i nerazumljivi. Isti metodiki postupak vrijedi i za videokasete i CD.

8.1. Obrazovna televizija televizijske emisije

Mogunosti televizije kao audiovizualnog nastavnog sredstva vrlo su velike. Vana je njena uloga kao sredstva za pribliavanje stvarnosti koja nije dostupna. Danas se televizijske emisije isto mogu snimiti na videokasete te se u nastavnom procesu mogu projicirati prema potrebi.

Pri primjeni obrazovnih emisija u nastavi zapaene su ove etape: pripremanje uenika nastavnik usmjerava pozornost uenika na najvanije dijelove, objanjava pojedine pojmove vodei rauna o predznanju uenika; praenje emisije uenici paljivo prate emisiju; ralamba emisije nastavnik provjerava koliko su razumjeli emisiju i zadaje im pojedine zadatke;

uopavanje gradiva odnosi se na saimanju, smiljenom spajanju i sreivanju pojedinih podataka u skladnu cjelinu; samostalni rad uenika ogleda se u rjeavanju pojedinih zadanih zadataka u nastavi ali i za domau zadau.

9. NASTAVNA POMAGALA
U nastavna pomagala ubrajamo materijale, orua, ureaje, aparate i drugo, to pomau uporabu nastavnih sredstava. Nastavna pomagala kojima se sluimo u koli moemo prema sloenosti podijeliti na: pribor za pisanje, pribor za crtanje, eksperimentalna pomagala, instrumenti, aparate, elektronske ureaje, demonstracijska pomagala.

9.1. Koja je razlika izmeu nastavnih sredstava i pomagala? Nastavna sredstva su izvori znanja, objekt spoznavanja, sadraj poruke koju posredujemo uenicima pomou nastavnih pomagala.

10. OBRAZOVNA TEHNOLOGIJA

Obrazovna tehnologija umreava najmanje tri sastavnice:

nastavna sredstva, nastavna pomagala i postupke, naine ustrojavanja nastave.

Nastavna tehnologija nastoji odgovoriti na pitanja kako primjenjujemo nastavna sredstva i pomagala u procesu uenja i razvitka uenikih sposobnosti.

Suvremena obrazovna tehnologija integrira suvremeno koncipiran program uenja (softver) i tehniku (hardver) putem koje program postaje dostupan ueniku. Program integrira nastavno gradivo, izvore znanja medije, koji omoguavaju dvosmjernost komunikacije, sustav zadataka kojima potiemo aktivnosti uenika i tijek uenja, te instrument pomou kojeg vrednujemo ostvarivanje programa.

Elektronska uionica je posebna uionica na koju se tehnikim ureajima pokuavaju prenijeti neki nastavnikovi zadaci, kao: obraivanje (izlaganje, informiranje), ponavljanje, vjebanje, i provjeravanje nastavnog gradiva. Na alost, elektronska uionica nije naila na iroku primjenu u naim kolama jer je dosta skupa, zahtijeva izradu kvalitetnog programa i dodatno tehniko osposobljavanje nastavnika, a pojavila su se i nova jeftinija rjeenja poput kompjutorske tehnologije.