You are on page 1of 196

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

za osoblje savjetodavne slube

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU


za osoblje savjetodavne slube

Urednici: Nataa Mirecki, Thomas Wehinger i Polonca Repi FAO konsultanti

Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO)

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Disclaimers
The designations employed and the presentation of material in this information product do not imply the expression of any opinion whatsoever on the part of the Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) concerning the legal or development status of any country, territory, city or area or of its authorities, or concerning the delimitation of its frontiers or boundaries. The mention of specific companies or products of manufacturers, whether or not these have been patented, does not imply that these have been endorsed or recommended by FAO in preference to others of a similar nature that are not mentioned. The views expressed in this information product are those of the author(s) and do not necessarily reflect the views of FAO. ISBN 978-9940-606-00-8

All rights reserved. FAO encourages the reproduction and dissemination of material in this information product. Non-commercial uses will be authorized free of charge, upon request. Reproduction for resale or other commercial purposes, including educational purposes, may incur fees. Applications for permission to reproduce or disseminate FAO copyright materials, and all queries concerning rights and licences, should be addressed by e-mail to copyright@fao.org or to the Chief, Publishing Policy and Support Branch, Office of Knowledge Exchange, Research and Extension, FAO, Viale delle Terme di Caracalla, 00153 Rome, Italy.

Prirunik za organsku proizvodnju - za osoblje savjetodavne slube

Izdava: Biotehniki fakultet Podgorica Autori/ke: Nataa Mirecki, Biotehniki fakultet, Podgorica, Crna Gora Thomas Wehinger, NACCON, Tuebingen, Njemaka Polonca Repi, Institut za kontrolu i sertifikaciju, Maribor, Slovenija Mark Jakli, nezavisni konsultant, Ljubljana, Slovenija Tehniki savjeti: Pilar Santacoloma, AGSF-FAO Lektura i korektura: doc. dr Ljiljana Pajovi-Dujovi Dizajn i priprema za tampu: Expeditio tampa: Biro Konto, Igalo Tira: 800 Podgorica 2011.

Prirunik je pripremljen u okviru projekta TCP/MNE/3201: Organska poljoprivreda u Crnoj Gori: Zajednika podrka malim proizvoaima u organskoj poljoprivredi.

Sadraj
1. Principi i standardi organske poljoprivrede
1.1 Uvod u principe i standare 1.2 Ciljevi i principi organske proizvodnje 1.3 Kljune karakteristike organske poljoprivrede 1.4 K  ljuni principi organske poljoprivrede definisani od strane IFOAM-a 1.5 Organska poljoprivreda u Crnoj Gori

12

2. O  rganska biljna proizvodnja


2.1 Upravljanje plodnou zemljita 2.2 Plodored u organskoj poljoprivredi 2.3 Upravljanje tetoinama 2.4  Proizvodnja i skladitenje stone hrane u organskoj poljoprivredi 2.4.1 Dobra poljoprivredna praksa u proizvodnji stone hrane 2.4.2 P  roizvodnja i ishrana stoke zelenom stonom hranom 2.4.3 Zelena stona hrana proizvedena na obradivom zemljitu 2.4.4 B  iljke gomoljastog korijenja kao stona hrana u organskoj stoarskoj proizvodnji 2.4.5  itarice, sjemenke i njihovi proizvodi i nus-proizvodi 2.4.6 K  onzervirana stona hrana 2.4.7 P  riprema i skladitenje sijena 2.4.8 Priprema silae 2.4.9 Priprema kabaste suve hrane 2.4.10 Dehidrirana stona hrana (brano i kola)

22

3. Organska ivotinjska proizvodnja


3.1 Principi organske ivotinjske proizvodnje 3.1.1 Prelazni period 3.1.2 Ishrana 3.1.3 Uzgoj i kupovina ivotinja

74

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

3.1.4 Zdravlje ivotinja 3.1.5 Smjetaj ivotinja 3.2 Planiranje prelaznog perioda mlijekarskih farmi 3.2.1 Investicija u skladitenje stajnjaka i osoke 3.2.2 Investicije u mala gazdinstva da bi se poboljao uzgoj ivotinja 3.2.3  Investicije u smjetaj ivotinja i tehnike mue za budue moderne organske farme 3.3 Higijena mlijeka i prerada mlijeka

4. Ekonomija organske poljoprivrede


4.1  Ekonomski uinak i razlika izmeu konvencionalne i organske poljoprivrede 4.2 Razlike u ekonomskom uinku organskih farmi 4.3 Implikacije na ekonomiju organske poljoprivrede u Crnoj Gori 4.4 Kalkulacija prihoda farme 4.4.1 Kalkulacija dobiti organske proizvodnje 4.4.2 Analiza mare i varijabilni trokovi muznih krava 4.4.3 Analiza mare za organsku proizvodnju penice i jema 4.4.4 Obraun bruto mare plodoreda 4.4.5  Obraun fiksnih trokova i investicije (oportunitetni trokovi kapitala) 4.4.6 Odravanje, opravke i osiguranje 4.4.7  Poreenje prihoda farme sa alternativnim prihodima (oportunitetni trokovi radne snage) 4.4.8 Tehnike inovacije i organska poljoprivreda 4.5 Prelazak na organsku poljoprivredu sa ekonomskog stanovita 4.5.1 Analiza situacije 4.5.2 Ciljevi za porodicu farmera i budui razvoj biznisa na farmi 4.5.3 Planiranje budue farme

90

5. Trite organske poljoprivrede


5.1 Razvoj trita organskih proizvoda 5.2 Proizvodi i profil potroaa 5.3 Oekivanja i prepreke u kupovini organskih proizvoda 5.4 Zakljuci za razvoj trita organskih proizvoda u CG 5.5 Izrada trine strategije 5.6 SWOT-analiza trita organskih proizvoda u CG

142

6. Upravljanje grupama proizvodjaa

160

6.1 Osnovni principi upravljanja grupama proizvoaa 6.2  Dobra praksa 1 Udruenje proizvoaa organskog soka od jabuke u Hohenlohe 6.3 Dobra praksa 2 Udruenje farmera u Schwbisch-Hall

7. Inspekcija, sertifikacija i akreditacija


7.1 ta je inspekcija, sertifikacija i akreditacija? 7.2 Procedure inspekcije i sertifikacije 7.2.1 Tipovi inspekcija 7.2.2 Priprema inspekcije 7.2.3 Evidencija o pripremi inspekcije 7.2.4 Inspekcija 7.2.5 Sertifikacija 7.2.6 Neusklaenost 7.2.7 Posebne situacije 7.3 Akreditacija 7.4 Legislativa o organskoj poljoprivredi u EU 7.4.1 Evropska legislativa 7.4.2 Osnovni uslovi organske proizvodnje 7.4.3 Nacionalna legislativa 7.4.4 Obaveze preraivaa 7.5 Rizine situacije i prevara

174

191

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Uvod u Prirunik za obuku


Ovaj prirunik je osmiljen tako da slui kao prirunik za obuku za zaposlene u Savjetodavnoj slubi Crne Gore. Prirunik se zasniva na obukama koje su sprovedene tokom FAO projekta TCP MNE 3201 Organska poljoprivreda u Crnoj Gori: Zajednika podrka malim proizvoaima u organskoj poljoprivredi. Obuke su odrane u 2009. i 2010. godini. Tokom interaktivnih i participativnih obuka, polaznici su se upoznali sa temama u cilju osposobljavanja da sami vre implementaciju obuka za farmere na terenu, koristei materijal za obuku koji su sami razradili na osnovu materijala za obuku iz Obuke trenera. Prirunik na poetku navodi modul principa i standarda organske poljoprivrede. Modul 2 i 3 pokrivaju tehnike aspekte biljne i ivotinjske proizvodnje u organskoj poljoprivredi. Modul 4 opisuje ekonomske aspekte organske poljoprivrede, dajui objanjenje razlike ekonomskih uinaka organskih farmi u odnosu na konvencionalne farme. Modul 5 objanjava razvoj organskog trita i posebne implikacije na trite organskih proizvoda u Crnoj Gori. Modul 6 je fokusiran na grupe proizvoaa, koje mogu biti moan instrument za podrku farmera u njihovim ekonomskim uincima, ukoliko se one na profesionalan nain vode. Modul 7 opisuje proceduru i relevantne institucije za sertifikaciju organskih farmi.

1 Modul Principi i standardi organske poljoprivrede 2 Modul Organska biljna proizvodnja 3 Modul Organska stoarska proizvodnja 4 Modul Ekonomija organske poljoprivrede 5 Modul Trite organskih proizvoda 6 Modul Upravljanje grupama proizvoaa 7 Modul Inspekcija, sertifikacija i akreditacija

10

11

Prirunik je osmiljen tako da odgovori na potrebe zaposlenih u savjetodavnoj slubi koji pruaju podrku farmerima u postupku prelaska na organsku poljoprivredu i dalje. Prirunik nije zamjena za intenzivno prouavanje ostalih izvora i publikacija o organskoj proizvodnji koji se mogu pronai na internetu, u knjiarama i bibliotekama.

Odricanje
Izdava odbacuje sve odgovornosti za greke ili nedostatke u ovom dokumentu. Stavovi koji su izraeni u ovoj publikaciji su stavovi autora i ne odraavaju stavove izdavaa. Navoenje ili nenavoenje odreenih kompanija, njihovih proizvoda ili naziva brendova ne implicira bilo kakvo odobravanje ili sud izdavaa. Upuivanja na sadraje izvuene iz drugih publikacija se navode bilo u tekstu ili u spisku referenci iz aneksa. Ovakvo sastavljanje referenci je iskljuiva odgovornost autora.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

1
Uvod Sadraj Preporuena literatura
12

Principi I standardi organske poljoprivrede


Nataa Mirecki Organska proizvodnja je sveobuhvatan sistem upravljanja farmom i proizvodnjom hrane koji kombinuje najbolje ekoloke standarde, visok nivo biodiverziteta, ouvanje prirodnih resursa, primjenu standarda dobrobiti ivotinja i proizvodne metode u skladu sa preferencama odreenih potroaa proizvoda, uz upotrebu prirodnih materija i procesa. U Crnoj Gori je organska proizvodnja regulisana Zakonom o organskoj proizvodnji koji je doneen 2004. godine. Monteorganica je ovlaena od strane MPV za kontrolu i sertifikaciju organske poljoprivrede. Nakon zavretka ovog modula savjetnici i proizvoai e se osposobiti da razumiju: ta je organska poljoprivreda;   Koja su nacionalna i meunarodna pravila i strandardi organske proizvodnje; Koji su ciljevi i principi organske proizvodnje. Organski standardi Cilj i principi organske proizvodnje Organska poljoprivreda u Crnoj Gori Kovacevic, D. et all. (2005): Organska poljoprivredna proizvodnja. Monografija, Poljoprivredni fakultet Zemun. Kristiansen, P., Taji, A., Reganold, J.: Organic Agriculture - A Global Perspective. National Library of Australia Cataloguing in Publishing entry.

Obrazovni ciljevI

13

1.1 Uvod u principe i standarde


U posljednjoj deceniji su prehrambene krize (ostaci BSE, hormona, dioksina, pesticida) poveale osjetljivost potroaa na kvalitet i kontrolu hrane. U isto vrijeme su izvjetaji o negativnim efektima intenzivne poljoprivredne proizvodnje na kvalitet vode i zemljita, biodivrezitet, kao i na dobrobit ivotinja, pokrenuli zabrinutost u drutvu u vezi naina na koji se naa hrana proizvodi. Stoga su potroai potraivali zdravu i bezbjednu hranu koja je proizvedena tako da ne nanosi tetu ivotnoj sredini ili se loe ophodi prema ivotinjama i koja omoguava vitalnu ruralnu ekonomiju. Organska proizvodnja se vidi kao proizvodni sistem koji moe da zadovolji ovakve zahtjeve opteg drutva.

Organski standardi
Formiranje pokreta organskih proizvoaa se vee za poetak sedamdesetih godina prolog vijeka kada su napredni proizvoai, svjesni negativnih posljedica industrijalizovane poljoprivrede, poeli sa formiranjem udruenja i uspostavljanjem osnovnih pravila i metoda orgasnke proizvodnje. ak iako pravila definisana na nivou udruenja proizvoaa nisu imala pravne osnove, lanstvo u Udruenju je znailo potpuno potovanje ovih metoda. Sljedei korak je bio uspostavljanje sistema oznake koja ispunjava zahtjeve velikog broja potroaa, a koji su spremni da plate vie za dobro poznati kvalitet hrane, porijeklo hrane i metode proizvodnje hrane. Trenutno postoje stotine privatnih organskih standarda irom svijeta; a pored toga su organski standardi kodifikovani pod tehnikim propisima u vie od ezdeset vlada. (http://www.ifoam.org/about_ifoam/standards/index.html) Prvi pravni standardi organske proizvodnje su definisani 1980. godine od strane IFOAM-a (Meunarodna federacija pokreta za organsku poljoprivredu). Organska poljopriveda je 1991. godine regulisana u Evropskoj uniji.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Regulativa EEK 2092/91 sadri odredbe koje se tiu proizvodnje, oznaavanja i praenja organske biljne proizvodnje, a i pravila uvoza iz treih zemalja. EU komisija je usvojila regulativu za stoarsku proizvodnju (EEK 1804/99) u julu 1999. godine. Regulative 2092/91 i 1804/99 su od 01.01.2009. godine van snage kada su nove Regulative EZ 834/2007, 889/2008, 1235/2008 i 1254/2008 usvojene. Od 1991. godine, kada je usvojena prva regulativa, relevantna Komisija EU se sastaje godinje i unosi izmjene i dopune ovim direktivama na osnovu zahtjeva proizvoaa i potroaa i problema koji se susreu u praksi. Standardizacija proizvoda, kontrola proizvodnje i jasno oznaavanje organskih proizvoda vodi ka efektivnoj zatiti potroaa i proizvoaa. Zakonodavstvo u oblasti organske poljoprivrede stvara uslove za poboljanje nutritivnog kvaliteta i ouvanju ivotne sredine. Glavni element EU standarda za organsku poljoprivredu je sistem sertifikacije, iji su primarni predmeti interesovanja proizvodnja, prerada, ambalaa, prevoz, skladitenje, prodaja i uvoz iz treih zemalja. Svaka proizvodna jedinica je predmet nasuminih i ugovorenih inspekcijskih programa. Tokom izrade nacionalnih zakona i regulativa, opte prihvaen princip je da se koriste smjernice pripremljene od strane UNFAO i IFOAM kao preporuke za izradu regulative za svaku zemlju. Cilj nije da se propiu rigidna pravila na meunarodnom nivou koja je teko sprovesti u specifinim agro-ekolokim uslovima, ve je cilj da se u obzir uzmu specifini uslovi i propiu propisi koji su primjenljivi i objektivni za postojee uslove svake zemlje. Ovakav pristup doprinosi nizu prednosti koje postoje u procesu proizvodnje, ali razlike u pravnim osnovama odreenih zemalja mogu biti oteavajui faktor u izvozu. Prema tome, veoma je znaajno da se dobro poznaju propisi drave u koju se planira izvoz (proizvodnja za poznatog klijenta).

14

15

1.2 CILJEVI I PRINCIPI ORGANSKE POLJOPRIVREDE


Organska poljoprivreda je integralan proizvodni sistem visokokvalitetne hrane koji je zasnovan na najboljim ekolokim praksama, koji je drutveno prihvatljiv i ekonomski profitabilan. Organska proizvodnja se oslanja na odreeni broj ciljeva i principa, kao i zajednikih praksi koje su nastale radi minimiziranja uticaja ljudi na ivotnu sredinu, dok se u isto vrijeme obezbjeuje da poljoprivrdni sistem funkcionie to prirodnije. U skladu sa Kodeksom prehrambene komisije (Codex Alimentarius Commission) i svim postojeim nacionalnim propisima organska poljoprivreda je holistiki proizvodni i upravljaki sistem koji izbjegava upotrebu sintetikih ubriva, pesticida i genetski modifikovanih organizama, koji minimizira zagaenje vazduha, zemljita i vode i optimizira zdravlje i produktivnost nezavisnih zajednica biljaka, ivotinja i ljudi.

Ciljevi organske poljoprivrede (prema EK br. 834/2007)


Organska proizvodnja tei ka sljedeim optim ciljevima: (a) Uspostavljanju odrivog upravljakog sistema za poljoprivredu koji:  Potuje sisteme i cikluse u prirodi i odrava i poboljava zdravlje zemljita, vode, biljaka i ivotinja i ravnoteu meu njima; Doprinosi visokom nivou biolokog diverziteta;  Uzrokuje odgovornu upotrebu energije i prirodnih resursa, kao to su voda, zemljite, organske materije i vazduh;  Potuje visoke standarde dobrobiti ivotinja i naroito, potuje ponaanja karakteristina za razne vrste ivotinja. (b) Ima za cilj proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda; (c)  Ima za cilj proizvodnju irokog asortimana prehrambenih proizvoda i ostalih poljoprivrednih proizvoda, zadovoljavajui zahtjeve potroaa za proizvodima koji su proizvedeni u procesima koji ne tete ivotnoj sredini, zdravlju ljudi, zdravlju biljaka ili zdravlju ivotinja i njihovoj dobrobiti.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

1.3 Kljune karakteristike organske proizvodnje


 Velika upotreba plodoreda kao preduslov za efikasno korienje resursa na terenu;  Veoma striktna ogranienja na upotrebu hemijsko-sintetikih pesticida i sintetikih ubriva, stonih antibiotika, aditiva za hranu i pomonih materija za preradu i ostalih inputa;  Potpuna zabrana upotrebe genetski modifikovanih organizama;  Korienje resursa na terenu, kao to je stajnjak od stoke za ubrenje ili stona hrana koja je proizvedena na farmi;  Odabir biljnih i ivotinjskih vrsta koje su otporne na bolesti i prilagoene lokalnim uslovima;  Uzgoj stoke na sistemima sa slobodnim i otvorenim povrinama i obezbjeivanje organske ishrane za njih;  Upotreba stoarskih praksi koje odgovaraju razliitim stoarskim vrstama. Organska poljoprivreda nije samo proizvodnja bez vjetakih ubriva i hemikalija. Ona vie predstavlja holistiki sistem proizvodnje koji je osmiljen tako da funkcionie kao odriva jedinica koja ukljuuje biljke, ivotinje, mikroorganizme, insekte, organske i mineralne materije zemljita, kao i ljude. Organska proizvodnja je dio veeg lanca snadbijevanja koji obuhvata preradu hrane i sektore distribucije i maloprodaje. Svaka karika u lancu snadbijevanja je osmiljena tako da ima znaajnu ulogu u ostvarivanju benefita koji su povezani sa organskom proizvodnjom hrane. Potroai ine finalnu kariku u lancu snadbijevanja organske proizvodnje i velika panja se poklanja tome da se oni obezbijede visokokvalitetnom, svjeom i ukusnom hranom i piima koji zadovoljavaju njihove potrebe.

16

17

Izgraivanje povjerenja je veoma znaajna karika u lancu organske proizvodnje. Potroai zahtijevaju zdrave proizvode, proizvedene u skladu sa prirodnim zakonima i spremni su da za njih vie plate. Farmeri proizvode u skladu sa organskim standardima i mogu da prodaju svoje proizvode po veoj cijeni. Mogue je govoriti o organskoj proizvodnji jedino ako je uspostavljeno povjerenje izmeu potroaa i proizvoaa.

Organska proizvodnja podjednako uvaava sve veu potrebu ljudi za hranom i potovanje principa zatite ogranienih resursa ivotne sredine.

1.4 IFOAM je definisao kljune Principe organske


poljoprivrede
1. Princip zdravlja
Organska poljoprivreda treba da odri i pobolja zdravlje zemljita, biljaka, ivotinja, ljudi i planete kao jedne jedine i neodvojive. Sutina ovog principa je da se zdravlje pojedinaca i zajednica ne moe odvojiti od zdravlja ekosistema zdravo zemljite raa zdrave usjeve koji uvaju zdravlje ivotinja i ljudi. Uloga organske poljoprivrede, bilo u proizvodnji, preradi, distribuciji ili potronji je da odri i pobolja zdravlje ekosistema i organizama, od najmanjih iz zemljita do ljudi. Naroita intencija organske poljoprivrede je da proizvede visokokvalitetnu, nutritivnu hranu koja doprinosi preventivnoj brizi o zdravlju

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

i dobrobiti. U tom smislu je potrebno izbjegavati upotrebu ubriva, pesticida, lijekova za ivotinje i aditiva hrani koji mogu imati negativne efekte po zdravlje.

2. Princip ekologije
Organska poljoprivreda treba da se zasniva na ivim ekolokim sistemima i ciklusima, da funkcionie sa njima, da ih oponaa i da im pomogne da opstanu. Ovaj princip usklauje organsku poljoprivredu sa ivim ekolokim sistemima. On navodi da proizvodnja treba da bude zasnovana na ekolokim procesima i recikliranju. Prehrana i dobrobit se postiu ekologijom odreenog proizvodnog okruenja. Na primjer, u sluaju usjeva to je zemljite na kojem ive, za ivotinje je to ekosistem farme. a za ribe i morske organizme je vodena ivotna sredina. Organska proizvodnja, panjaki i umski sistemi treba da se uklope u cikluse i ekoloke ravnotee u prirodi. Ovi ciklusi su univerzalni, ali je njihovo funkcionisanje specifino za teren. Organsko upravljanje mora biti prilagoeno lokalnim uslovima, ekologiji, kulturi i razmjeni. Inputi treba da se smanje ponovnom upotrebom, recikliranjem i efikasnim upravljanjem materijalima i energijom da bi se odrao i poboljao kvalitet ivotne sredine i da bi se sauvali resursi. Organska poljoprivreda treba da postigne ekoloku ravnoteu kroz kreiranje sistema proizvodnje, uspostavljanju habitata i odravanju genetskog i poljoprivrednog diverziteta. Oni koji proizvode, prerauju, trguju ili troe organske proizvode treba da tite i da koriste zajedniku ivotnu sredinu, ukljuujui prirodna podruja, kilmu, habitate, biodiverzitet, vazduh i vodu.

3. Princip pravinosti
Organska poljoprivreda treba da se gradi na odnosima koji obezbjeuju pravinost vezano za zajedniku ivotnu sredinu i mogunosti ivota.
18

19

Pravinost se karakterie jednakou meu ljudima, potovanjem, pravdom i upravljanjem svijeta koji dijelimo, kao i njihov odnos prema ostalim ivim biima. Ovaj princip naglaava da oni koji su ukljueni u organsku poljoprivredu, treba da imaju humane odnose na nain koji obezbjeuje pravinost na svim nivoima i prema svim stranama farmerima, radnicima, preraivaima, distributerima, trgovcima i potroaima. Organska poljoprivreda treba da obezbijedi svim ukljuenim, dobar kvalitet ivota i da doprinese suverenitetu hrane i smanjenju siromatva. Ona ima za cilj dovoljno snadbijevanje visokokvalitetnom hranom i ostalim proizvodima. Ovaj princip insistira na tome da se ivotinjama obezbijede uslovi i mogunosti koji su u skladu sa njihovom psihologijom, prirodnim ponaanjem i njihovom dobrobiti. Prirodnim resursima i resursima ivotne sredine koji se koriste za proizvodnju i konzumiranje treba upravljati na nain koji je drutveno i ekoloki opravdan, i treba da se odvija sa vjerom u budue generacije. Pravinost zahtjeva sisteme proizvodnje, distribucije i trgovine koji su otvoreni i nepristrasni i koji vode rauna o stvarnim trokovima ivotne sredine i socijalnim trokovima.

4. Princip brige
Organskom poljoprivredom treba upravljati na oprezan i odgovoran nain da bi se zatitilo zdravlje i dobrobit sadanjih i buduih generacija, kao i ivotne sredine. Organska poljoprivreda je iv i dinamian sistem koji zadovoljava internu i eksternu potranju i uslove. Praktiari organske poljoprivrede mogu poboljati efikasnost i poveati produktivnost, ali ne pod rizikom da se ugrozi zdravlje i dobrobit. S tim u vezi, nove tehnologije treba procijeniti, a postojee metode

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

preispitati. Kod nepotpunog razumijevanja ekosistema i poljoprivrede mora se postupati sa panjom. Ovaj princip navodi da su panja i odgovornost kljuni elementi u upravljanju, razvoju i tehnolokim izborima organske poljoprivrede. Nauka je neophodna da bi se obezbijedilo da organska poljoprivreda bude zdrava, sigurna i ekoloki ispravna. Meutim, samo nauno znanje nije dovoljno. Praktino iskustvo, steena mudrost i tradicionalno i uroeno znanje nude valjana rjeenja koja je vrijeme testiralo. Organska poljoprivreda treba da sprijei znaajan rizik usvajanjem odgovarajuih tehnologija, a odbacujui nepredvidljive, kao to je genetski inenjering. Odluke treba da odraavaju vrijednosti i potrebe svih kojih se tiu, kroz transparentan i participativan nain.

1.5 ORGANSKA POLJOPRIVREDA U CRNOJ GORI


Zakon o organskoj poljoprivredi je usvojen u 2004. godini (Slubeni list RCG, br. 49/04). On propisuje proizvodnju organskih proizvoda u organskoj poljoprivredi; kontrolu proizvodnje; preradu; prevoz; skladitenje; oznaavanje organskih proizvoda; nadzor; i ostala pitanja znaajna za organsku poljoprivredu. Podzakonska legislativa regulie odreene aspekte organske proizvodnje.

Sl. 2: Zatitni znak proizvoda organske poljoprivrede

MONTEORGANICA je ovlaena od strane MPV da uspostavi ispunjavanje uslova za poetak organske poljoprivrede, kao i da kontrolie primjenu metoda organske proizvodnje i da sertifikuje proizvode koji su rezultat primjene metoda organske poljoprivrede. Cilj procesa kontrole i sertifikacije proizvoda organske proizvodnje je da se potvrdi da je proizvod dobijen u skladu sa propisanim standardima da bi se
20

21

sprijeila prevara potroaa i da bi se izgradilo povjerenje u odnosu proizvoapotroa. Da bi se potroaima omoguilo lake prepoznavanje organskih proizvoda, na svakom proizvodu je potrebno jasno postaviti znak (slika2) propraen posebnom deklaracijom, koja daje vie informacija potroaima, omoguava provjeru proizvoda i verifikaciju autentinosti sertifikata. U Crnoj Gori je jo uvijek mali obim proizvodnje organske hrane. Otuda su este dvosmislenosti i greke u upotrebi i razumijevanju termina organske proizvodnje. Uesnici u lancu proizvodnje i krajnji potroai su terminologijom. esto zbunjeni U veini zemalja irom svijeta, ekoloka i bioloka poljoprivreda su sinonimi za organsku poljoprivredu, ali ne i u Crnoj Gori. Eko, ekoloka i bio su oznake koje ne znae da je proizvod proizveden po metodama organske poljoprivrede, ve su takvi nazivi su rezultat slobodne procjene proizvoaa Prema tome, jedini termin koji je prema nacionalnom zakonu u Crnoj Gori adekvatan za upotrebu je proizvod organske poljoprivrede. Znak proizvod organske poljoprivrede znai da je proizvod proizveden u skladu sa Zakonom o organskoj poljoprivredi Crne Gore ili u skladu sa meunarodnim zakonom, ukoliko je proizveden za izvoz. Postoji garancija/sertifikat nacionalnog ili meunarodnog sertifikacionog tijela za takve proizvode. Sertifikat potvruje usklaenost proizvodnih metoda sa standardima (Zakonom) organske proizvodnje. Regulativa EU o organskoj poljoprivredi Regulativa Savjeta (EEZ) br. 2092/91 je bila osnova za Zakon o organskoj poljoprivredi Crne Gore. Oekuje se postepeno prilagoavanje Zakona o organskoj poljoprivredi odredbama Regulative Savjeta (EK) br. 834/2007 (OJL189, p1, 20/07/2007) od 28.06.2007. godine o organskoj proizvodnji i oznaavanju organskih proizvoda i ukidanju Regulative (EEZ) br. 2092/91.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Organska biljna proizvodnja


Nataa Mirecki i Thomas Wehinger Biljna proizvodnja u organskoj poljoprivredi je zasnovana na smjernicama za plodnost tla, plodored, zatitu bilja i proizvodnju i skladitenje stone hrane. Ove smjernice odraavaju principe organske proizvodnje. Veina proizvodnih praksi koje se koriste u organskoj poljoprivredi su direktno povezane sa ogranienom upotrebom hemikalija kao to su ubriva i pesticidi. Zbog tih organienja proizvodni sistem mora da uzme u obzir znaajnu meusobnu povezanost u okviru sistema proizvodnje hrane. Svaka pojedinana primjena ili metoda ima uticaja na drugi aspekt u okviru farme. Dobra poljoprivredna praksa ima dugoroni uticaj na sistem i dalekosene rezultate za veu dobit. Pravilno skladitenje stajnjaka i ostalih organskih ubriva moe da smanji korov, to e rezultirati veim prinosom i boljem kvalitetu ita. Dobra stona hrana predstavlja dobru ishranu za ivotinje, to e rezultirati visokim prinosom. Organska poljoprivreda mora da se oslanja uglavnom na svoje resurse na farmi.  Unaprijediti znanje o razlikama izmeu biljne proizvodnje u organskim, konvencionalnim ili/i tradicionalnim proizvodnim sistemima;  Osposobiti itaoca da opie odreene proizvodne prakse iz organske proizvodnje usjeva i stone hrane;  Poveati sposobnost itaoca da procijeni izvodljivost organske biljne proizvodnje na tipinim farmama u Crnoj Gori;  Poboljati podrku i konsultacije za farmere koji su zainteresovani za prelazak na organsku poljoprivredu na svom gazdinstvu.

22

Obrazovni ciljevi

Uvod

23

Upravljanje plodnou tla Plodored Zatita bilja Proizvodnja i skladitenje stone hrane Kovaevi, D. i sar. (2005): Organska poljoprivredna proizvodnja. Monografija, Poljoprivredni fakultet Zemun. Lazarevi, R. (2008): Stoarstvo u organskoj proizvodnji. Graph style, Novi Sad. Znaor, D. (1996): Ekoloka poljoprivreda. Nakladni zavod Globus, Zagreb. Vaarst, M. et.al. (2004): Animal Health and Welfare in Organic Agriculture. CABI Publishing is a division of CAB International.

2.1 Upravljanje plodnou tla


Nataa Mirecki Zemljite je ograniena i unitiva prirodna tvorevina koja predstavlja osnovu za proizvodnju organske materije neophodne za ishranu biljaka u organskoj proizvodnji. Organska materija zemljita ini njegovu plodnost, pa zemljitem treba veoma paljivo rukovati kako bi se njen sadraj ouvao i poveao. Samim tim, zemljite e ouvati svoju: Proizvodnu vrijednost; Produktivnu vrijednost (plodnost zemljita). Da bi se proizvodna vrijednost zemljita u potpunosti iskoristila, odnosno osigurala uspjena i dugorona proizvodnja, a pri tome ouvala produktivna vrijednost (plodnost), potrebno je prije svega, obezbijediti pravilno upravljanje zemljitem (adekvatnu obradu, plodored, navodnjavanje i ostale agrotehnike mjere) i pravilno ubrenje dozvoljenim vrstama ubriva.

Preporuena literatura

Sadraj

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Kljuni aspekt pravilnog upravljanja zemljitem u organskoj proizvodnji je odravanje i poveanje koliine i kvaliteta organske materije i bioloke plodnosti. Plodno zemljite ima sljedee karakteristike: U zoni korijenovog sistema biljaka je fizioloki aktivan sloj zemljita; Visok sadrj hraniva u zoni korijena; Dobro je aerisano; Ima povoljan toplotni reim; pH vrijednost, odnosno reakcija zemljita je neutralna do blago kisela;  Dobar kapacitet zadravanja vode i hranjivih materija u aktivnom sloju zemlje; Sposobno je da se odupre inhibitorima razvoja korijenovog sistema. Faktori koji utiu na smanjenje plodnosti zemljita:  Smanjenje zaliha organske materije nastaje najee usljed prekomjernog iskoritavanja zemljita praenog nepravilnim ubrenjem i/ili loe sastavljenim plodoredom;  Pogoranje strukture i sabijanje zemljita moe znaajno limitirati organsku proizvodnju jer dolazi do poremeaja vodno-vazdunog i toplotnog reima zemljita, pa ivi organizmi u njemu (korijen, mikroorganizmi, ...) nisu u stanju da obavljaju svoje funkcije, odnosno znaajno se umanjuje prinos i narueni su procesi stvaranja i razgradnje organske materije;  Smanjenje bioloke aktivnosti znai smanjen broj i raznovrsnost korisnih mikroorganizama u zemljitu koji su odgovorni za stvaranje i transformaciju organske materije do oblika dostupnog biljkama;  Rezidue pesticida, tekih metala i radionukleotida u zemljitu predstavlja prepreku za razvoj organske proizvodnje, jer je prinos sa takvog zemljita uvijek kontaminiran tim reziduama;  Erozija se javlja kao posljedica nepravilnog upravljanja zemljitem, odnosno u sluajevima kada se ne primjenjuje plodored i malovanje usjeva, kao i kada se sjetva i sadnja ne prilagoavaju konfiguraciji i tipu zemljita;  Ukupna plodnost zemljita se moe posmatrati sa aspekta hemijske, fizike i bioloke plodnosti sva tri aspekta treba usko da budu u
24

25

dinamikoj ravnotei jer znaajno utiu na prisustvo i kvalitet organske materije. Hemijska plodnost zemljita predstavlja osnovni pokazatelj sposobnosti zemljita da obezbijedi potrebna hraniva gajenim usjevima. U prirodnim sistemima i organskoj poljoprivredi hraniva se dobijaju iz mineralnog rastvora zemljita gdje dospijevaju mineralizacijom organske materije, a u konvencionalnoj proizvodnji dodavanjem lako pristupanih vjetaki sintetizovanih materija. Fizika plodnost zemljita zavisi od teksture, strukture, zbijenosti, poroznosti, kapaciteta zadravanja vode i boje zemljita. U organskoj proizvodnje ove komponente plodnosti se odraavaju u optimalnoj formi pravilnom obradom, plodoredom, malovanjem i dodavanjem organske materije i drugim agrotehnikim mjerama. Bioloka plodnost zemljita predstavlja koliinu ivih mikroorganizama u zemljitu (bakterija, gljivica...), odnosno osnovni je pokazatelj aktivnosti ivog svijeta tla, koji je ukljuen u procese transformacije C u CO2, inkorporiranje C u biomasu i stabilni humus. Huminske materije se sporo mineralizuju, pa ukupni sadraj dodatih organskih materija ne mora uvijek odgovarati sadraju dostupnih hraniva. Indikatori bioloke plodnosti zemljita su: Brzina kojom N postaje dostupan biljkama;  Brzina kojom MO grade stabilnu organsku materiju HUMUS. Bioloka plodnost ZAVISI od koliine organskih rezidua koji ostaju nakon berbe/etve Sl. 1: Prikaz slojevitosti zemljita sa aspekta njegove aktivnosti i usjeva, od koliine biomase zemljita i vanjskih bioloke plodnosti uslova: vlage, temperature i aeracije.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

1.  U prvih 5 cm zemljita odvijaju se procesi razgradnje; 2.  Na dubini 10-30 cm se odvijaju procesi stvaranja ; 3.  Dublji sloj, u prosjeku do 2,5 m, predstavlja rezervoar/skladite hraniva i vode;  Nakon berbe/etve, prinos se uklanja sa njive ime se prekida kruni tok organske materije.  Zbog toga je neophodno vriti redovno obnavljanje zaliha organske materije i hraniva u zemljitu. To se u organskoj proizvodnji postie gajenjem biljaka u plodoredu, obradom zemljita koja ne stimulie gubitak organske materije, malovanjem i dodavanjem dozvoljenih ubriva. U organskoj proizvodnji, zabranjeno je dodavanje prekomjernih koliina ubriva kako bi se izbjegli nepotrebni gubici i zagaenje. Dodavanjem organske materije u zemljite odrava se aktivnost organizama u zemljitu, odnosno njegova bioloka plodnost.

DODATNA djUBRIVA I OPLEMENJIVAI ZEMLJITA


Cilj ubrenja je poboljanje PLODNOSTI zemljita i ostvarenje visokih PRINOSA. U organskoj poljoprivredi postoji vie mjera koje se sprovode s ciljem zatite zemljita od erozije, ouvanja strukture i sl., a koje istovremeno, predstavljaju indirektno i ubrenje. Takve mjere su prije svega, zelenino ubrenje i malovanje. Sjetvom usjeva za zelenino ubrenje, prije svega leguminoza (sl. 2), postie se vezivanje, odnosno spreavanje ispiranja hraniva i istovremeno, obogaivanje zemljita azotom (simbiontske bakterije leguminoza) i organskom materijom nakon zaoravanja posijanih usjeva.

Sl. 2: Sjetva mjeovitih usjeva za zelenino ubrenje

26

27

Malovanje slamom (sl. 3) daje izuzetno dobar rezultat. Pored primarnog efekta mala na ouvanje vodno-vazdunog reima i strukuture zemljita, dokazano je da neke materije koje lui slama djeluju odbijajue na lisne vai i druge tetoine. Takoe, slama djeluje kao fizika barijera za pojedine tetoine, kao to su puevi i sl. Malovanje koprivom i gavezom je takoe veoma efikasno jer obogauje zemljite azotom, odnosno kalijumom.
Sl. 3: Malovanje biljnim materijalom

Sl. 4: Nedostatak pojedinih elemenata esto je uzrok nepovoljne kiselosti zemljita, pa je potrebno redovno raditi jednostavne poljske analize pomou kalcitesta.

Ukoliko se upravljanje zemljitem ne obavlja na pravi nain, mogu se pojaviti simptomi nedostatka pojedinih mikroelemenata na biljkama. Meutim, prije nego to se pristupi korektivnom ubrenju, potrebno je prvo izvriti kontrolu kiselosti zemljita (ubrenje stajnjakom moe dovesti do zakiseljavanja zemljita). U sluaju da jednostavna terenska proba (sl. 4) pokae da je usljed kiselosti zemljita dolo do blokiranja pojedinih hraniva u zemljitu, iako se oni nalaze u dovoljnim koliinama, potrebno je izvriti korekciju pH vrijednosti dodavanjem krenjaka, a ne dodatnim koliinama ubriva.

U sluaju da se pokae da je problem nastao usljed stvarnog nedostatka hraniva, pristupa se korektivnom ubrenju. U organskoj proizvodnji se najee primjenjuju sledea ubriva: Stajnjak; Kompost; Zelenino ubrivo;

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Treset; Glistenjak; Pepeo; Biljni preparati; Prirodna mineralna ubriva.

STAJNJAK
Stajnjak predstavlja smjeu izmeta domaih ivotinja i njihove prostirke. Kvalitet zavisi od vrste domae ivotinje, naina njene ishrane, vrste prostirke i starosti ubriva. Konjski i oviji stajnjak (topli) se uglavnom rasturaju na teim zemljitima, dok su govei i svinjski (hladni) stajnjak pogodniji za laka, pjeskovita zemljita. Ako se stajnjak dodaje svake godine u velikim dozama, moe doi do kontaminacije zemljita i podzemnih voda, jer dolazi do nagomilavanja hraniva i njihovog ispiranja. To se deava jer proces razlaganja stajnjaka traje 2-3 godine, pri emu se u prvoj godini oslobodi svega: 20-35 % azota; 20-35 % fosfora; 70 % kalijuma. Prosjene koliine stajnjaka koje se dodaju orijentaciono se kreu: na lakim zemljitima svake 2-3 godine; na tekim zemljitima svakih 4-6 godina; zemljita sa malo humusa 500-800 kg/100m2; zemljita bogata humusom 300-400 kg/100m2; organic bata 100-400 kg /100m2; zatieni prostor 1000-2000 kg/100m2. Poto stajnjak moe biti izvor patogena koji uzrokuju oboljenja ljudi, u organskoj proizvodnji se preporuuje da se stajnjak prije rasturanja na njiivu kompostira. Na taj nain prolazi proces pasterizacije koji je poguban za mnoge patogene ovjeka, ali i samog usjeva.

28

29

KOMPOST (300-600 kg/100m2)


Kompostiranje je veoma stara metoda transformacije otpada organskog porijekla u humus. Osim to predstavlja naprihvatljiviji nain uklanjanja bio-razgradivog otpada, kompost je i veoma kvalitetan dodatak zemljitu jer poboljava njegovu strukturu, poveava vodni kapacitet i aerisanost zemljita, poveava mikrobioloku aktivnost zemljita, obogauje ga hranjivim sastojcima i poveava otpornost samog usjeva. Prednost kompostiranja je to se moe obavljati tokom cijele godine, odnosno uvijek kada imamo dovoljno materijala. Ali ipak treba voditi rauna o tome da su tokom zime mikroorganizmi manje aktivni u odnosu na ljetnji period, a samim tim i proces traje due. Stoga se kompostna hrpa tokom zime mora tititi odnosno pokrivati od hladnoe i pretjerane vlage. Isto tako, ljeti je moramo tititi od isuivanja i redovno vlaiti. Kompostiranje je najjednostavnije obaviti slaganjem organskog otpada na kompostnu gomilu, ija se visina kree oko 1 -1,5m, koliko i irina. Zavisno od koliine materijala kojim raspolaemo, odreujemo duinu kompostne hrpe. Kompostiranje u gomili omoguava laki pristup, lake mijeanje i kontrolu vlanosti i aerisanosti. Osim u kompostnim gomilama, kompostiranje se moe obavljati i u industrijskim komposterima. Koliina komposta koja se dodaje zavisi od faze njegove razloenosti, odnosno zrelosti. 1. S  vje kompost karakterie to to je proces razlaganja aktivan, a odnos C:N = 30-40. Sadri velike koliine hraniva, dobar je za ubrenje i ima dosta N. Meutim, treba ga oprezno koristiti, jer je nestabilan i moe sniziti kiselost zemljita. Pogodan je za krena tla. Za njegovo formiranje je potrebno oko 3 mjeseca.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

2.  Stabilan kompost je higijenski ist i spreman za primjenu. Nastaje nakon 4-8 mjeseci, odnos C:N= 20. Ima manje N od prethodne faze, jer MO jo uvijek koriste C za razmnoavanje i zato je manje N nego u prethodnoj fazi. Mineralizacija jo uvijek nije visoka. Ova vrsta komposta se najee koristi u polju. 3.  Zreo kompost je odleao i zreo, a obino se dobija nakon 12-24 mjeseca. U ovom kompostu je brz razvoj humusnih supstanci. Zrenje je produeno, odnos C:N= 15. Ima mali uinak kao ubrivo, ali odline karakteristike u pogledu fizikih osobina. Moe se koristiti na otvorenom, a najee se koristi u rasadnicima. IVINSKI STAJNJAK, prije svega N ubrivo se koristi: U smjei sa zemljom (3:1); Kao dodatak pri kompostiranju; Rijetko isto (50-100 kg/100m2); Kao rastvor za prihranu izmeu redova (1kg/10 litara vode). GLISTENJAK nastaje radom crvenih kalifornijskih glista (sl.5), a proizvodnja je jednostavna i ne iziskuje neko posebno investiciono ulaganje. Gliste se uzgajaju u tzv. standardnim leglima koja imaju oko 100.000 glista, od ega 30.000 predstavljaju odrasle jedinke. Gliste se nalaze samo u nezagaenom, dobrom i plodnom zemljitu. Prosjean sadraj hraniva u glistenjaku iznosi: Humus do 25%; Malo azota 1-1,7%; Dosta fosfora 240 mg/100g; Dosta kalijuma 1400 mg na 100g; Dosta mikroelemanta (Zn, Cu, Mn, Fe).
30

Sl. 5: Za nastanak glistenjaka su potrebne gliste i stajsko ubrivo

31

Glistenjak je najbolje korstiti u smjei sa zemljom i to u odnosu: 1:10 na siromanim zemljitima; 1:6 na plodnim zemljitima;  Ukoliko se glistenjakom ubri, dodaje se 20-500 kg/ 100 m2. TRESET nastaje raspadanjem biljaka u zemljitu tokom dugog vremenskog perioda. Sadri najvie azota 0,8-2,5 %, i znatno manje fosfora i kalijuma. Rijetko se koristi kao ubrivo, jer prevashodna funkcija treseta je popravka fizikih osobina zemljita. Prosjena koliina koja se dodaje, kada se primjenjuje kao ubrivo je 300-500 kg/100m2. Osim to se treset nalazi u supstratima za proizvodnju rasada kao obavezna komponeneta, esto se koristi i za proizvodnju saksija za rasad (sl. 6). U tom sluaju biljke se ne vade iz saksije, ve se direktno sa njim rasauju na stalno mjesto.
Sl. 6: Tresetne saksije namijenjene proizvodnji organskog rasada

BILJNA DJUBRIVA (ekstrakti biljnog materijala)


Ekstrakti pojedinih biljaka se sve ee koriste za ubrenje u organskoj proizvodnji. Jednostavno se pripremaju u industrijskim postrojenjima, ali i na manjim gazdinstvima (sl. 7). U tu svrhu, kod nas se najvie koriste kopriva, gavez i mjeavina razliitih biljaka. Svi bilnji ostaci nakon ekstrakcije trebaju biti kompostirani.

Sl. 7: Priprema biljnih ubriva na manjim gazdinstvima

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Gavez ( Symphytum officinale) Ekstrakt gaveza kao teno ubrivo, obogauje zemljite eljezom, kalijumom, kalcijumom, fosforom, magnezijumom i vitaminima B kompleksa. Uobiajeno je da se jednom sedmino primjenjuje u usjevu. Priprema se tako to se u 10 l vode potopi 1 kg svjeeg gaveza. Nakon nekoliko dana, kada prestane da pjeni, razvija se smea boja i jak miris na s tajnjak (sadri i bjelanevine). Prije upotrebe se obavezno razblauje sa vodom, i to tako to se 1l ekstraktra gaveza razblai sa 10l vode i sve dobro izmijea. ubrivo od gaveza daje posebno dobar efekat kada se kombinuje sa ubrivom od koprive. Kopriva (Urtica dioica) Ekstrakt koprive se zavisno od pripreme, moe koristiti kao insekticid ili ubrivo. Ukoliko se 1 kg svjee nasijeene koprive potopi u 10 l vode i ostavi 24 sati (ne due jer gubi svojstva) dobija se insekticid, veoma efikasan posebno kod suzbijanja lisnih vai na povru. Ako nema svjee, na 10 l vode stavi se 100200 g osuene koprive. Poslije 24 sata tenost treba procijediti i njome dobro poprskati biljke sa svih strana Postupak moe da se ponovi za nekoliko dana. Ukoliko se 1 kg svjee usitnjene koprive potopi u 10 l vode i ostavi do zavretka procesa previranja, a potom razblai sa vodom u odnosu 1:10, moe se koristiti kao izuzetno kvalitetno azotno ubrivo, i kao sredstvo za jaanje vitalnosti, a samim tim i otpornosti biljaka. Mijeano ubrivo predstavlja ekstrakt mjeavine biljaka koje se pripremaju prije zime, a koriste se uz dodatak koprive i ljuski crnog luka. Ovo ubrivo podstie djelovanje mikroorganizama u zemlji, poveava otpornost biljaka i istovremeno hrani biljke.
32

33

Priprema: U jesen se svo neupotrebljeno bilje nasijee u veliki sud i nalije vodom. Pred kraj zime treba tim nerazrijeenim ubrivom (ako je mnogo bilja onda razrijeenim) naliti zemljite gdje e se gajiti plodovito povre (paradajz, tikvice, krastacvac, pasulj, graak, jagode, voke i rue).

MINERALNA DJUBRIVA
Osim ubriva organskog porijekla, u organskoj proizvodnji se mogu koristiti uiubriva mineralnog porijekla, ali samo uz odobrenje sertifikacionog tijela. Meu najee koritenim mineralnim ubrivima su pepeo i kameno brano. PEPEO predstavlja ubrivo bogato kalijumom i posebno je pogodan za KISELA zemljita. Smatra se da je najkvalitetniji pepeo od suncokreta, heljde, listopadnog drvea i etinara. KAMENO BRANO predstavlja prah dobijen mljevenjem kamenja, a najbolje GRANITA i BAZALTA. Ima visok sadraj silikata (>40%), kalijuma, magnezijuma i fosfora.  GRUBO mljeveno (krupnija, grublja struktura) se koristi pri rastresanju zemljita (popravke fizikih osobina), a biljka ga moe koristiti TEK nakon mikrobioloke razgradnje (nakon 1-3 godine).  FINO mljevena frakcija je bijele boje, djeluje masno i koristi se za zapraivanje biljaka ili se rastvara u vodi i primjenjuje folijarno. Kameno brano u zemljitu ima ulogu da: Pobolja strukturu; Pobolja mikrobioloku aktivnost; Pobolja vodni reim zemljita; Neposredno hrani biljke.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Koliine kamenog brana koje se dodaju zemljitu su: za prihranu 200-300 g brana; za praenje ili folijarnu prihranu (0,5-2 %); za kompostiranje oko 200 g/m2 na svaki sloj organske materije; za pripremu osoke (vee neprijatan miris).

MIKROBIOLOKA DJUBRIVA
Mikrobioloka ubriva imaju ulogu biofertilizatora. Oni obogauju zemljite mikroorganizmima ija je uloga u zemljitu da: Sintetiu i razlau humus; Osiguravaju kruenje hranjivih elemanta; Kontroliu fitoparazite; Razgrauju pesticide;  Kao indikatori ukazuju na nepovoljan uticaj tekih metala i drugih toksikanata; Mijenjaju fiziko-hemijske promjene zemljita. AZOTOFIKSATORI  Sojeva kvrinih bakterija Rhizobium/Bradythzobium preparati: Nitragin i Azotofiksin Azotobakter, azospirillum, derxia, beiernckia preparat: Azotobakterin Plavo-zlene alge nostoc, anabanea, calotrix, tolypotrix FIKSATORI FOSOFORA Bakterija Bacillus megaterium var. phosphaticus, preparat fosfobakterin. FIKSATORI KALIJUMA  Rizosferna bakterija Bacillus circulanS, preparat silikobakterin (alumosilikatna tla). Preparat mikorizin  u ijem sastavu su gljive Ascomicetes, Basidiomicetes, Deuteromcetes usvajaju vodu, hraniva i mikroelemente za biljke na ijem se korijenu razvijaju.
34

35

2.2. Plodored u organskoj poljoprivredi



Thomas Wehinger Plodored je klju za uspjenu organsku proizvodnju. Plodored je esencijalan instrument za organsku poljoprivredu da bi se obezbijedila dugorona i kratkorona plodnost tla, da bi se smanjili korovi i da bi se doprinijelo prirodnom nainu zatite bilja. Pored toga, proizvodnja azota leguminozama na farmi, omoguava visok nivo prinosa, s obzirom da je nabavka organskih ubriva ograniena i prilino skupa. Plodored je u sutini serija usjeva koji se sade jedan za drugim. U sluaju meuusjeva, usjevi mogu ak da se preklapaju. Kod nekih slulajeva travnjaci se koriste kao dio plodoreda, naroito kod siromanog zemljita. Odabir usjeva zavisi od mnogo razliitih kriterijuma. Pored prirodnih uslova (npr. klime, ph-vrijednosti, tipa i kvaliteta zemljita, opasnosti od erozije), odabir usjeva za plodored zavisi od sljedeih aspekata: Ekonomskih razloga; Upotrebu/obezbjeenje azota i ostalih minerala; Efekata na sadraj humusa zemljita; Kontaminacija tetoinama (fito-sanitarna funkcija); Koristi ili nedostaci od prethodnih usjeva; Sijanje usjeva na vrijeme i raspored rada. Ogranienje u kupovini azotnih ubriva je razlog za upotrebu leguminoza u plodoredu organske poljoprivrede. Pasulj, graak, lea, soja se mogu koristiti kao usjevi koji donose dobit, a u isto vrijeme e obezbijediti viak azota. Djetelina i lucerka se koriste za proizvodnju stone hrane, a u isto vrijeme ostavljaju azot u zemljitu i doprinose teksturi zemljita obezbjeujui veliku koliinu organskih materija sa korijenjem. Razliite leguminoze se koriste za meu-usjeve ili zelene usjeve, koji u isto vrijeme obezbjeuju viak azota. Nivo humusa u zemljitu je jo jedan znaajan kriterijum za odabir usjeva. Sljedea tabela opisuje efekte usjeva na azot, ravnoteu humusa i interval (broj

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

godina) za kultivaciju istog usjeva (samotolerancija) (vidi tabelu 2-1). Neki usjevi se nikada ne smiju uzgajati jedan za drugim, npr.: Penica nakon jema (jeam nakon penice je mogu); Ljetni jeam poslije zobi, Sjeme uljane repice nakon eerne i stone repe; Graak nakon lana; Lucerka nakon crvene djeteline. Ekonomski razlozi su znaajni za odabir usjeva i plodored. Usjevi koji obezbjeuju dobru dobit imaju prioritet u mjeri u kojoj ne ugroavaju odriv plodored. Radno optereenje tokom godine je jo jedan ekonomski razlog za odabir usjeva, naroito usjeva koji zahtijevaju intenzivan rad, kao to je krompir i povre koji treba dobro da se isplaniraju. U organskoj poljoprivredi naroito, itav sistem biljne proizvodnje se mora uzeti u obzir, a ne samo jedan usjev. ak i sa ekonomskog stanovita je veoma bitno obraunati bruto maru na prosjek svih usjeva, ukljuujui stonu hranu koja se koristi kod stoarske proizvodnje na farmi. Tabela 2-1: Samotolerancija i efekti usjeva na azot i ravnoteu humusa Izvor: Freyer, 2003 and Sattler, 2004. Balans humusa 0 ++ + Interval za samotoleranciju (god)
samotolerantan samotolerantan samotolerantan samotolerantan samotolerantan

Balans azota Ra Kukuruz Proso Bijela djetelina Zimska grahorica


36

-++ 0

37

Trava za stonu hranu Soja uta lupina Mahunarke Krompir (bez nematoda) Suncokret Lan Crvena, vedska, grimizna djetelina eerna repa Sorte kupusa Graak Lucerka Ovas Uljana repica Penica Jeam

+ + 0 + -++ --+ ++ --- =veoma negativno - =negativno 0 = neutralno + = pozitivno ++= veoma pozitivno

++ 0 + + -+ + ++ -+ ++ 0 0 0 0

samotolerantan samotolerantan samotolerantan samotolerantan

2-3 6-7 6-7 6-7 4-5 3-5 4-5 4-5 3-5 3-4 2-3 2-3 godine izmeu uzgoja istog usjeva

Legenda:

Kreiranje plodoreda zavisi od tipa farme. U sljedeoj tabeli su opisana etiri tipa farmi sa tipinim 6-godinim plodoredom. Meuusjev nije detaljno opisan, ali je on naravno znaajna mjera za zatitu obradivog zemljita i generalnom doprinosu plodnosti zemljita.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Prva dva tipa farmi su tipine mljekarske farme, farma gdje se uzgaja stoka za proizvodnju mesa i manja farma koja uzgaja preivare. Trei tip opisuje plodored na svinjskoj ili ivinskoj farmi sa velikom potrebom za itaricama i proteinima. etvrti tip farme opisuje 6-godinju rotaciju za farmu bez stoke. Tabela 2-2: Primjeri plodoreda za razliite tipove farmi Tip A proizvodnja stone hrane za preivare Mjeavina trave i djeteline Mjeavina trave i djeteline Zimska penica CC, ljetnja penica Ovas, zrnene mahunarke Krompir, stona repa Zimska ra CC Tip B proizvodnja stone hrane za preivare Tip C svinjska ili ivinska farma Tip D farma bez ivotinjske proizvodnje zeleni usjev, sjeme crne djeteline krompir, zimska penica, zimska ra ljetnji jeam, mladi krompir lupina, povre zimska ra, krupnik, povre lan

godina 1

lucerka

zeleni usjev zimska penica, ljetnja penica penora, zimski jeam zrnene mahunarke ljetnja penica, krupnik ljetnja ra

lucerka krompir, kukuruz CC zimska i ljetnja penica / CC stona hrana (trava, djetelina), zrnene mahunarke penora, krupnik

38

39

Procenat usjeva u rotaciji u % Izvor: Freyer, 2003. Leguminoze stone hrane Zrnaste leguminoze itarice Gomoljasti usjevi* Povre Meuusjevi 33 33 0 17 50 33 17 17 50 50 50 0 33 17 33 33 17 33 17 66 17 17 66 83 17 17 66 83 20 20 40 20 0 60 20 0 60 20 20 66 17 17 17 17 33 66

* Gomoljasti usjevi = krompir, stona i eerna repa, kukuruz; CC postrni usjevi brzorastui usjevi koji se uzgajaju u preriodu izmeu glavnih usjeva Informacije o rotaciji povra su date u priruniku o povru DANIDA projekta.

2.3. Zatita bilja



Nataa Mirecki Za suzbijanje tetoina u organskoj proizvodnji je, uz dobro poznavanje i imitiranje agroekosistema, potrebno: Vriti stalan monitoring ekonomski znaajnih tetoina; Obavezno primjenjivati sve preventivine agrotehnike mjere; Primjenjivati mehanike mjere borbe i Kao krajnju mjeru, primjenjivati dozvoljene biopesticide.

2.3.1. Monitoring ekonomski znaajnih tetoina


Praenje pojave tetoina se najlake obavlja pomou obojenih ljepljivih ploa razliitih boja (sl.1), posuda koje se plitko ukopavaju u zemljite i pune vodom sa deterdentom u kome se insekti utope, klopki za glodare (sl.2) i slino.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Kada monitoring pokae da preventivne mjere nisu bile dovoljno efikasne i da mehanikim i fizikim mjerama borbe ne moemo odravati brojnost tetoina ispod ekonomskog praga tetnosti, moe se pristupiti primjeni biopesticida.
Sl. 1: Ljepljive ploe bojom privlae tetne insekte koji se zalijepe na nesuivo ljepilo i na taj nain se prati prisustvo i brojnost pojedinih insekata.

2.3.2.

Preventivne agrotehnike mjere


Kada vrimo izbor proizvodne parcele, moramo uzeti u obzir mikroklimat, karakteristike i zaraenost zemljita i tim uslovima prilagoditi izbor vrste i sorte. Dobro poznavanje ovih karakteristika moe biti efikasno i kod problema sa nematodama i drugih zemljinih patogena (Armillaria, Fusarium, Plasmodiophora, Sclerotium, Verticillium, Phytophtora, Pythium i Rhizoctonia).  zbor odgovrajue vrste i sorte, odnosno gajenje tolerantnih i/ili rezistentnih I sorti i podloga na ekonomski najznaajnije tetoine u gajenom podruju. Upotreba sertifikovanog sjemena osigurava zdrav sjemenski i sadni materijal, odnosno spreava unoenje novih patogena na proizvodne parcele. Osim osnovnih fitosanirtarnih zahtjeva, sjeme za organsku proizvodnju mora biti i sertifikovano kao organsko (sl. 3).
40
Sl. 2: Zamke za glodare i ptice

41

Podeavanje rokova sjetve i berbe tako da se izbjegne masovni napad tetoina. Potovanjem osnovnih principa plodoreda u mnogome se smanjuje brojnost tetoina i umanjuje napad na gajene biljke. Ukoliko su biljke optimalno ubrene, vitalnije su i mnogo se lake odupiru Sl. 3: Sjeme provjerenog porijekla i napadima tetoina; biljke ubrene kvaliteta sertifikovanoza organsku veim koliinama azota su neoptporne proizvodnju na mnoge bolesti; nedostatak pojedinih mikroelemenata izaziva oteenja biljaka koja predstavljaju odlinu podlogu za razvoj brojnih patogena. Neracionalno ubrenje moe dovesti do promjene pH to uzrokuje nedostupnost pojedinih hraniva iako ih ima dovoljno u zemljitu, a veoma lako se moe utvrditi runim-poljskim testovima.  Od kvaliteta i koliine dodate vode tokom navodnjavanja u mnogome zavisi otpornost biljaka na patogene; vodom za navodnjavanje esto se prenose odreeni uzronici bolesti i tetoine, pa sisteme za navododnjavanje treba redovno dezinfikovati, a biljke optimalno navodnjavati kako bi se postigla to vea vitalnost, a samim tim i njihova otpornost.  Orezivanje biljaka, skidanje listova i sline agrotehnike mjere doprinose boljem provjetravanju i racionalnijem koritenju hraniva od strane gajene biljke, pa su biljke samim tim vitalnije i otpornije na napade tetoina.  Zaoravanje zdravih biljnih ostataka, kako tetnici ne bi imali domaina za prezimljavanje;  Uklanjanje i unitavanje zaraenih i uginulih biljnih djelova radi sanitacije proizvodnih parcela.  Koritenje modela vremenske prognoze kod pojedinih uzronika, kao npr. gljivinih oboljenja.  Odravanje populacije korisnih insekata.  Gajenje biljaka indikatora (rue za pepelnicu vinove loze) i biljaka koje su kodljive za pojedine patogene, kao to je Phacelia tanacetifolia (sl. 4) protiv

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Sl. 4: Phacelia tanacetifolia

Frankliniella occidentalis, Tagetes sp. protiv nematoda (Meloidogyne spp.), uljana repica protiv cistinih nematoda (Heterodera spp.).

2.3.3. Mehanike mjere u zatiti biljaka


Mehanike mjere se sastoje u sakupljanju i unitavanju tetoina runo i pomou razliitih klopki (ljepljive trake ili feromonske klopke, slike. 1, 5 i 6), usisivaa, ili postavljanjem mehanikih barijera (slika 7) koje ometaju tetoine da dopru do biljke (folije, mree, ograde Sl. 5: Feromonske ploe sa sesksualnim hormonima i ljepljivim ploama protiv divljai oko mladih zasada). U fizike mjere borbe protiv tetoina spadaju mjere zasnovane na toplotnim, svjetlosnim, bojenim i zvunim efektima. Solarizacija i sterilizacija se esto

42

43

Sl. 6: Ljepljive trake na vokama koje onemoguavaju insektima da se iz zemlje gdje prezimljavaju penju u kronju i prave tete na liu i plodovima.

koriste za dezinfekciju zemljita, dok se upotreba otvorenog plamena najee upotrebljava za suzbijanje korova. Svjetlosni efekat se koristi za privlaenje insekata u svjetiljke sa slabom strujom koja ubija privuene insekte. Bojeni efekti se najee koriste za privlaenje ili odbijanje pojedinih insekata. Zvuni efekti su nali najiru primjenu u rastjerivanju tetnih ptica i glodara.

Sl. 7: Postavljanje zatitnih mrea na usjev

2.3.4. Upotreba dozvoljenih biopestisida /


Bioloka kontrola
Prednosti biopesticida u odnosu na hemijske su: niska toksinost za sisare; minimalan efekat na korisne insekte; brzo djeluju i razgrauju se mali uticaj na ivotnu sredinu; visok stepen selektivnosti; kratka karenca; niska fitotoksinost.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Jedan od ograniavajuih faktora kod primjene biopesticida je to oni najee, imaju kontaktno dejstvo pa biljka mora biti adekvatno istretirana kako bi efikasnost bila potpuna.

Mehanizam djelovanja biopesticida


Bioloka kontrola tetoina se zasniva na primjeni njihovih prirodnih neprijatelja (predatori, parazitoidi i patogeni). Cilj se postie prevencijom, redukcijom i odlaganjem napada tetoina. Prirodni neprijatelji se mogu obezbjediti odravanjem prirodne populacije, njenim uveanjem ili unoenjem (primjena pojedinih biopesticida). Parazitizam je pojava kada insekti paraziti (parazitoidi) fazu larve provode u tijelu domaina, koji je uglavnom neki tetni insekt. Odrasli paraziti ive slobodno, neki se hrane domainima (predatori) i polau jaja u njih. Kada se pronae odgovarajui domain (odgovarajueg oblika i faze razvia) parazit polae jaja. Predatori funkcioniu tako to jedna vrsta obezbjeuje energiju drugoj vrsti. Pojedini usjevi imaju brojne predatore, ponekada se moe pronai 300-500 vrsta predatora u odreenom usjevu. Patogenima se smatraju mikroorganizmi koji izazivaju fatalne bolesti kod insekta domaina i najee se koriste u formi mikrobiolokih insekticida. Cilj bioloke kontrole je smanjiti napad tetoina, prevenirati ga ili odloiti. Smanjenje napada ima za cilj da smanji brojnost tetoina ispod ekonomskog praga tetnosti, a ne da ih potpuno iskorijeni i tako narui prirodnu ravnoteu. Prevencija napada ima za cilj da odrati populaciju patogena ispod ekonomskog praga tetnosti, a to se moe ostvariti stimulisanjem razvoja

44

45

prirodnih neprijatelja u ranim fazama razvojnog ciklusa tetoina i preventivnim mjerama kojima je cilj poveanje vitalnosti gajenih biljaka. Odlaganje napada - cilj je da se intervencijom u ranim fazama napada patogena, sprijei da njihova populacija dostigne brojnost iznad ekonomskog praga tetnosti. Unoenje razliitih organizama znai dodavanje prirodnih neprijatelja tamo gdje nisu nikako prisutni ili ih je malo. Primjenjuje se metodama inokulacije i masovnog dodavanja: INOKULACIJA: dodaje se mali broj (inicijalni) korisnih organizama koji ne iskorjenjuje patogene, ve ih dre u prihvatljivoj brojnosti (preventiva i odlaganje rasta populacije); M  ASOVNO dodavanje: jednom se doda veliki broj korisnih organizama sa ciljem da se brzo smanji brojnost patogena; smatra se skupom metodom, jer zahtijeva veliki broj korisnih organizama odjednom. Predstavlja uvoenje novih, neuobiajenih, prirodnih neprijatelja u ivotnu sredinu:  Gajenje korisnih predatora i parazita, insekata i grinja: Psyttalia (Opius) concolor protiv maslinine muice Bactrocera oleae; Ometanje razmnoavanja;  Upotreba antagonistikih mikro-organizama: bakterija, Bacillus thuringiensis protiv Lepidoptera, gljivica Ampelomyces quisqualis protiv pepelnice, Protozoe; nematode; baculovirus i granulosis virus. U biolokoj kontroli patogena esto se koristi supresivni efekat na uzronike bolesti: Brokola djeluje supresivno na Verticillium dahliae i mikrosklerocinije;  Pokrovni usjevi od goruice i sudanske trave djeluju supresivno na brojne zemljine patogene, pa se koriste u plodoredu ili kao pokrovni usjev;  Aelopatske supstance komposta i organskih dodataka (ricinus, neem) se koriste za unitavanje nematoda i zemljinih patogena.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

TIPOVI biopesticida
Aktivna materija biopesticida mora biti prirodnog porijekla, a prema njenoj vrsti razlikujemo sljedee:  Prirodne supstance: sumpor, bakar i kvarcno staklo se primjenjuju uz propisana ogranienja u pogledu ukupne koliine i broja tretiranja;  Supstance biljnog porijekla (botaniki): Azadirachtin (Azadirachta indica), Rotenon (Derris spp., Tephrosia spp. i Lonchocarpus spp.), Pirethrini (Chrysanthemum/ Tanacetum spp), Quassia amara extract, Sabadila (Schoenocaulon spp.), Hellebore (Veratum album), Kroton (Croton tiglium), Ryania (Ryania speciosa), Amur corktree (Phellodendron amurense), Heliopsis longipes. Aktivna materija biopesticida na bazi azidiraktina je ekstrakt sjemena biljaka Neem i Azadirachta indica. Djeluju kao repelenti, regulatori rasta, ometaju polijeganja jaja, smanjuju plodnost i vitalnosti jaja. Imaju kontaktno i sistemino dejstvo, suzbijaju biljne vai, bijelu leptirastu va, gusjenice leptira, neke zemljine tetoine. Preparati sa jaom koncentracijom aktvine materije mogu djelovati na uzronike bolesti biljaka kao to su plamenjaa, pepelnica, crna pjegavost, sivu trule i dr. Karenca je 3 dana. Ekstrakt korijena biljaka Derris elliptica spp., Lonchocarpus spp. i Tephrosia spp., predstavlja aktivnu materiju biopesticida na bazi rotenona. Dovodi do ometanja disanja i poremeaja nervnog sistema, a djelujue uglavnom kontaktno i ponekad udisanjem. Djeluje kao nesistemini selektivni insekticid (Diptera, Coleoptera, Lepidoptera, Hemiptera, Thysanoptera, Hymenoptera) sa sekundarnim akaricidnim dejstvom. Karenca je 10 dana. Ekstrakt cvjetova biljke Tanacetum (Chrysanthemum) cinerariaefolium i T. cineum., je aktivna materija preprata na bazi piretrina. Ovaj biopesticid djeluje kontaktno i gutanjem i utie na na centralni nervni sistem uzrokujui paralizu insekata. Uglavnom je insekticid sa odreenim akaricidnim djelovanjem. Karenca je 2 dana.
46

47

Sapuni i biljna ulja (ulja iz bora, kima, laneno ulje, sjeme konoplje, sjeme pamuka, sjeme repe, ricinus, kokos, soje, palme, kukuruza i druga). Biopesticidi na bazi biljnih ulja djeluju tako to spreavaju dolazak kiseonika do patogena. Ulje od soje se uspjeno primjenjuje za suzbijanje pepelnice, a ulje uljane repice djeluje na jaja nekih tetoina. Sapuni (soli masnih kiselina) uspjeno suzbijaju biljnie vai, bijele leptirastie vai i grinje. Najvie se koriste preparati na bazi kalijumovih sapuna. Supstance animalnog porijekla: pelinji vosak, elatin, hidrolizirani proteini, riblje ulje (bakalar, haringa, sardine), odstranjena masnoa iz vune, svinjska mast, kotano ulje.

Mikroorganizmi kao biopesticidi


Mikroorganizmi uzrokuju brojne bolesti na biljkama. Ipak u biolokoj kontroli brojni mikroorganizmi (gljive, bakterije i virusi) mogu posluiti kao antagonisti za suzbijanje tetnih mikroorganizama. Kao veoma efikasna pokazala se primjena gljivica Beauveria bassiana i Verticillium lecanii u suzbijanju krompirove zlatice i bijele leptiraste vai, a gljivica Trichoderma hrazianum se koristi za suzbijanje sive trulei. Preparati na bazi gljivice Pytium oligandrum uspjeno suzbijaju patogene iz roda Pyitium, Phytophtora, Rhizoctonia, Verticillium, Sclerotinia. Preparati proizvedeni na bazi bakterije Bacillus thyriganensis su nali veoma iroku primjenu u biolokoj zatiti. Djeluju tako to napadaju organe za varenje tetnih insekata i to onih koji se hrane grickanjem lista (gusjenice raznih leptira i krompirova zlatica). Virusi se takoe mogu iskoristiti kao osnova bioinsekticida. Najrairenija je primjena virusa granuloze i to kod suzbijanja sovica i drugih gusjenica. Zbog

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

karakterisitka preparata (fotolabilnost, kratkotrajno djelovanje i usko specifino dejstvo) potrebno ga je primjenjivati vie puta tokom vegetacije gajenog usjeva.

2.3.5. Repelenti i atraktanti semihemikalije


Repelenti odbijajuju tetoine od biljaka. Odbijajui efekat bakra na krompirovu zlaticu i pimetrozina na biljne vai, ve su nali iru primjenu u praksi. U zdruenim usjevima se postie repelentni efekat izluevina pojedinih biljaka (paradajiz je dobro sijati uz kupus jer odbija leptira kupusara, a argarepa posijana u blizini luka odbija lukovu muvu (sl. 9). Poznato je da kadifica i neven odbijaju nematode. Kapsaicin iz sjemena ljute paprike koristi se kao repelent za sisare (zeevi i kunii) koji nanose tetu mladim vonjacima i povru. Osim hemijskih, repelentni efekat ima i zvuk na neke insekte i posebno ptice.

Sl. 9: argarepa svojim mirisom odbija lukovu muvu

Znaajnu primjenu u praksi imaju repelentni feromoni. Neki tetni insekti (npr. tvrdokrilci) u momentu kada se prenamnoe emituju odreene repelentne materije za ostale insekte, kako bi sauvali dovoljno hrane i prostora, kao upozorenje ostalim insektima. Atraktanti su materije koje privlae insekte u njihovoj potrazi za hranom ili enkama u vrijeme parenja. iroko je rairena primjena ukopanih aa sa pivom u cilju privlaenja i ubijanja pueva. U cilju suzbijanja nekih insekata i glodara, postavljaju se zamke sa privlanim materijama i otrovnim materijama koje ubijaju privuene tetnike.
48

49

Kao atraktanti mogu posluiti i pojedine biljke koje se siju samo kao klopka-usjev. Naime, ako se posije plavi patlidan oko usjeva krompira, zlatica preferira ishranu njime i u tom sluaju patlidan predstavlja klopka-usjev. Kada dodje do prenamnoavanja tetoine, biljka se unitava zajedno sa Sl. 10: Eko-klopke koje feromonima privlae insekte a potom njima i tako onemoguava ih ubijaju sredstvima koje se nalaze u njima prelazak na gajeni usjev. Vrlo esto se kao atraktanti koriste seksulani hormoni koji se postavljaju u kuice sa ljepljivim ploama. Mujaci privueni tim hormonima se zalijepe za ploe i tako se onemoguava njihovo dalje razmnoavanje. iroku primjenu imaju u voarstvu i vinogradarstvu. Ekotrapovi funkcioniu na principu privlaenja tenih insekata pomou seksualnih feromona i njihove ishrane otrovnim materijama koje se nalaze u ovim klopkama (sl.10).

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

2.4. Proizvodnja i uvanje stone hrane u


organskoj poljoprivredi
Nataa Mirecki Organska stoarska proizvodnja se zasniva na balansiranom odnosu zemljite-biljka, biljka-ivotinja i ivotinja-zemljite. Stona hrana se u principu mora obezbijediti sa same proizvodne jedinice, a ukoliko nije mogue, onda upotrebom stone hrane sa druge proizvodne jedinice iz organske stoarske proizvodnje. Tokom perioda godinje ispae stada, najmanje 50% stone Sl.1: tala sa ispustom hrane mora da bude sa same jedinice farme, a u sluaju kada to nije izvodljivo, hrana mora da se proizvede u saradnji sa drugom organskom proizvodnom jedinicom. Od ukupnog iznosa suve materije obroka, prosjena porcija obroka moe da sadri do 30% suve materije proizvedene na proizvodnoj jedinici koja je u periodu prelaska. Ukoliko hrana za stoku potie sa sopstvene farme, ovaj procenat moe da bude do 60% (Pravilnik o organskim metodama stoarske proizvodnje Crne Gore). Broj ivotinjskih jedinica po podruju je ogranien da bi se: Izbjegla pretjerana ispaa i erozija zemljita i biodiverziteta; Obezbijedila optimalna upotreba ubriva (stajnjaka); Sprijeila kontaminacija zemljita, podzemnih i povrinskih voda. Gustina naseljenosti u objektu se odreuje u zavisnosti od vrste, rase, pola i uzrasta ivotinja radi obezbjeivanja dovoljno prostora za normalno stajanje, lako leanje, okretanje i pravljenje prirodnih pokreta (npr. mahanje krilima, protezanje). Minimalne povrine za uzgoj po ivotinji za sve razliite vrste i klase su definisane u Pravilniku o metodama organske stoarske proizvodnje, Aneks III.
50

51

Pristup slobodnim panjacima i pokrivenom ispustu (slobodnim povrinama) je obavezan (slika 1) da bi se kretali, kad god fizioloke potrebe ivotinja to zahtijevaju i kada vremenski uslovi dozvoljavaju. U proizvodnji organske stone hrane moe se koristiti stona hrana mineralnog porijekla (Pravilnik, Prilog I, dio C, stavka 3), mikroelementi (dio D, stavka 1.1.), vitamini, provitamini i hemijski definisane supstance koje imaju sline efekte (dio D, stavka 1.2). U ishrani ivotinja se mogu koristiti jedino aditivi dozvoljeni Pravilnikom, Prilog I: enzimi (dio D, stavka 1.3.), mikroorganizmi (stavka 1.4.), konzervansi (stavka 1.5), vezivna sredstva, koagulanti anti-zgruavajui agensi (stavka 1.6.), antioksidansi (stavka 1.7.) aditivi za silau (stavka 1.8.), odreene supstance koje se koriste za ishranu ivotinja (stavka 2) i pomona sredstva koja se koriste za stonu hranu (stavka 3.). Antibiotici, kokcidiostatici, medicinske supstance, stimulatori rasta ili bilo koje druge supstance koje su namijenjene stimulisanju rasta ili proizvodnje se ne smiju koristiti u ishrani ivotinja. Organska proizvodnja koristi razliite vrste stone hrane: zelene biljke za ishranu sa prirodnih i zasijanih travnatih povrina; zelenu biljnu masu proizvedenu na obradivom zemljitu; korijenje-podanci (sona) hrana; zrnasta hraniva, njihove proizvode i nus-proizvode; mjeavinu koncentrata iz organske proizvodnje; konzervirano povre.

2.4.1 Dobra poljoprivredna praksa u proizvodnji


stone hrane
Mjere dobrih poljoprivrednih praksi se primjenjuju radi uzgoja zdravih ivotinja pod generalno prihvaenim uslovima. To se postie definisanjem i upravljanjem

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

kritinim kontrolnim takama u svim oblastima organske stoarske proizvodnje kakve su: Zdravlje ivotinja; Higijena mue; Ishrana i pojenje; Dobrobit ivotinja; ivotna sredina. Dobra poljoprivredna praksa koristi tano voenje evidencije, naroito o podacima koji omoguavanje praenje: Upotrebe ubriva, proizvoda za zatitu bilja i drugih slinih podataka; Tipova i naina primjene veterinarskih lijekova; Nabavke i upotrebu stone hrane; Jedinstvenog identifikacionog broja muznih ivotinja na farmi; Temperature na kojoj se uva mlijeko. Uslov za uspjenu primjenu mjera dobre poljoprivrede prakse (DPP) je kontinuirana obuka svih zaposlenih na farmi u proizvodnji, higijeni i obezbjeivanju standarda proizvedene hrane, ali takoe i higijene i bezbjednosti svih zaposlenih, podjednako. Tabela 1: Mjere u organskoj stoarskoj poljoprivredi u skladu sa DPP Mjere Efekti relizovane mjere

Cilj mjere: Potovanje optimalnih potreba ivotinja po pitanju vode i hrane Obezbijediti optimalnu koliinu hrane i vode Koliina i kvalitet hrane prilagoen starosti, tjelesnoj teini, periodu laktacije, stepenu proizvodnje, rastu, bremenitosti, aktivnostima i klimi;

52

53

Ograene zalihe vode, zatita od neeljene i namjerne kontaminacije; prostor oko zaliha vode ist i bez Obezbijediti redovnu kontrolu izmeta ivotinja; bez zajednikih polutanata: patogenih mikroorganizama (npr. Escherichia coli), agrohemikalija i odravanje (pesticida, ulja, rastvaraa i nitrata); u sluaju bilo kakve kvaliteta i sumnje u kvalitet vode, obavijeteni relevantni organi i kvantiteta vode izvrena provjera vode prije upotrebe. Podijeljena oprema za rukovanje hemikalijama, od opreme za rukovanje stonom hranom

Oprema i sprave za mljekarstvo (sirenje) se nikada ne upotrebljavaju za agrohemikalije i mijeanje veterinarskih resursa; sprijeena kontaminacija sluajnim prosipanjem, provjetrenost itd.

Precizna evidencija svih dozvoljenih aplikacija i odobreni inputi za usjeve stone hrane, panjake, ivotinje ili zgrade; potovanje perioda karence; potovanje smjernica za primjenu inputa; obiljeena sva tretirana podruja, prije ispae ili kupovine novog panjaka verifikovani inputi koji Bezbjedna i su se koristili u prethodnom periodu (istorijat polja), a odgovarajua primjena ubriva ukoliko ne postoje na raspolaganju podaci, izvriti analizu zemljita; i protektivne mjere za biljke Uvijek morate imati na umu, da kada se tretira pesticidima, na panjacima dolazi do sprej efekta. Zbog tog efekta se mogu i usjeve stone kontaminirati netretirana podruja (oblinji panjaci krme ili obradivo zemljite). Ukoliko se primijete bilo kakva oteenja na biljkama, naroito od herbicida, potrebno je provjeriti izvor oteenja prije nego to se stoka pusti na panjak.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Mjere

Efekti relizovane mjere

Cilj mjere: Kontrola uslova u skladitima stone hrane Hemikalije i poboljivai za tretiranje stone hrane i sastojaka stone hrane primijenjeni u skladu sa Zakonom o ogranskoj proizvodnji i Pravilnikom o metodama organske stoarske proizvodnje Stona hrana za razliite tipove ivotinja je odovojeno skladitena

Koristiti jedino odobrene inpute i sprijeiti kontaminaciju stone hrane, vode i mlijeka; primjena inputa u skladu sa instrukcijama proizvoaa inputa; provjeriti relevantnost zadatka inputa (za zgrade, pristupne puteve, itd, ili stonu hranu, panjak, ivotinje, itd.); potovanje perioda karence.

Obezbijediti za sve ivotinje optimalno balansiran obrok u skladu sa njihovim potrebama, starosti i slinim potrebama; onemoguiti mijeanje konvencionalne i organske stone hrane. Sprijeiti kontakte kontaminatora sa stonom hranom i sirovinama; skladite dobro provjetreno, otklonjena toksina para; upravljanje pesticidima, ubrivima i medikamentima u skladu sa propisima; herbicidi skladiteni odvojeno od ostalih poljoprivrednih hemikalija, ubriva i sjemena; pripremiti upravljanje insektima, tetoinama u skladitima stone hrane; zatititi koncentrisovanu stonu hranu i sijeno od izvora vlage; silaa i ostali fermentisani proizvodi skladiteni pod hermetikim uslovima. Sprijeiti toksinost muznih ivotinja od gljiva zbog oteene stone hrane (moe dospjeti u mlijeko).

Sprijeiti kontaminaciju u skladitu

Ukloniti oteenu stonu hranu

54

55

Svi dobavljai da Dobavlja je razvio sistem kvaliteta, mogunost da potuju uslove sistema prati i odredi mogue tetne ostatke i njihov izvor. kvaliteta Voditi preciznu evidenciju za kupljenu stonu hrani i sastojke stone hrane na farmi (uvati raune i isporuke) Razviti sistem monitoringa za svu stonu hranu i sastojke stone hrane koji dospiju na farmu; u svakom trenutku da postoji mogunost identifikovanja aktivnosti i praenja kupovine stone hrane.

2.4.2 PROIZVODNJA i prehrana stoke ZELENOM


STONOM HRANOM
Travnata povrina u Crnoj Gori ini 88% ukupnog poljoprivrednog podruja i zeleno bilje i sijeno koji se proizvode na tom podruju su esto jedini izvor hrane za stoku. Najvei dio travnatih povrina je za ekstenzivnu proizvodnju i to podruje moe prei na organsku proizvodnju bez veih investicija i promjena. To podruje moe da prui bioloki vrijednu stonu hranu, bogatu vitaminom C i E, Sl.2: Crnogorski travnjaci karotenoidima, mineralima, ugljenim hidratima itd. Takvi hranljivi sastojci zelene stone hrane su na raspolaganju i lako su svarljivi za razliku od hranljivih sastojaka konzervirane stone hrane. Ispaa poveava produktivnost panjaka za 30%. Ispaa je obavezna u organskoj proizvodnji jer ivotinje na svjeem vazduhu i suncu zadovoljavaju potrebe prirodnog ponaanja (kretanje, rovanje, skakanje) u boljoj su kondiciji i otpornije su na bolesti.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

ivotinje organskog sistema proizvodnje, uz odobrenje sertifikacionog tijela, mogu da koriste iste panjake sa ivotinjama iz ekstenzivne proizvodnje i vrstama ivotinja koje nisu navedene Zakonom o organskoj poljoprivredi ukoliko nisu na ispai u isto vrijeme. Ispaa je dozvoljena na panjacima koji nisu tretirani u prethodne tri godine ili na panjacima koji su tretirani proizvodima odobrenim Pravilnikom / Prilog I, dio A i B. Ukoliko se ispaa vri bez vremenskih i prostornih ogranienja, stoka koristi najbolje vrste biljaka stone hrane u svim sezonama i time: Botaniki kvalitet panjaka opada; Poveava se irenje korova; Raste pretjerana ispaa; Regeneracija panjaka je spora; Ubrzava se erozija zemljita i biodiverziteta. Navedeni nedostaci se mogu izbjei planiranom ispaom, naime upotrebom rotacije ispae (sistem plota). Manja rotacija panjaka dozvoljava regeneraciju panjaka, manje zlostavljanja stoke i nie trokove radne snage. Ukoliko postoji opasnost da masa zelene stone hrane preraste, potrebno je pokositi travu izmeu dvije ispae. Rotacija stoke na placu moe biti 2-5 dana i zavisi od: duine vegetacije dominantnih biljnih vrsta; vremena potrebnog za regeneraciju panjaka; broja grla po jedinici podruja; faza laktacije; broja placeva za rotaciju; smjene.

56

57

Slika 3: Ovce

Ukoliko isti panjak koriste i goveda i ovce, intenzitet korienja se poveava za jednu treinu u odnosu na ispau samo goveda. Ovce pasu nie vrste i prema tome poboljavaju regeneraciju, a smanjuju korov. Takoe, ovce svojim otrim kopitima vraaju u zemlju otkinuto busenje trave koje su goveda poremetila i to se smatra jednim od benefita mjeovite ispae.

Na panjaku se mora obezbijediti mjesto za pojenje (centralno mjesto za pojenje ili pomjeranje vode). Podruje oko korita je predmet erozije i mogu izvor infekcije i parazita, pa se prema tome preporuuje upotreba mobilnih rezervoara koji su povezani za sistem crijeva ili rezervoare.

Sastav panjaka
Cilj uspostavljanja mjeavine travnato-leguminoznog panjaka (sijanje trave) je da bi se proizvela visokokvalitetna svjea stona hrana sa minimalnim razvojem korova. Najpodobnija mjeavina je: 60-70% trava, 30-35% leguminoze i 5% ostalo. Mora se kombinovati jednoobrazni tip vegetacije i snage (npr. lucerka i italijanski ljulj su podjednako jaki tipovi).  Kukuruz za silau obezbjeuje 20% vie biomase od mjeavine jema i sudanske trave, ali stvara vie korova koji predstavlja ozbiljan problem kod ispae.  Mjeavina zimske penorai i zimske penice daje vei prinos u poreenju sa kukuruzom za silau, sa znaajno niom teinom biomase korova.  Kombinacija trave i djeteline daje bolji kvalitet nego mjeavina ita i lucerke, jer obezbjeuje neophodnu energiju za ivotinje.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Sada se sve vie zagovara sijanje bilja na travnatim povrinama jer se ivotinje na taj nain mogu prirodno zatititi od parazita, otpornost na bolesti raste i proteini se bolje koriste.

Obraivanje panjaka
Poeljno je dobro drljanje panjaka nakon svake ispae da bi se na ravnomjeran nain rasuo izmet i da bi se izbjeglo stvaranje bujnih biljnih oaza. Stoka izbjegava takve biljke zbog neprijatnog mirisa amonijaka. Ravnanje zemljita omoguava koenje zelene stone hrane bez razuivanja Slika 4: Drljanje panjaka zemljita. Panjaci se ubre razrijeenim stajnjakom. Kompost se moe dodati tokom aprila. U skladu sa Pravilnikom, propisana je koliina stajnjaka koja se moe smanjiti (uz odobrenje Monteorganike) u skladu sa karakteristikama podruja, primjene drugih azotnih ubriva i koliina azota u zemljitu . Stajnjak je potrebno skladititi na posebnoj lokaciji (slika 5 i 6) radi prevencije zagaenja vode direktnim Slika 5: Pravilno ispustom, oticanjem i skladitenje stajnjaka u infiltracijom zemljita. bazene Skladiteni kapaciteti za stajnjak moraju biti dovoljni za skladite stajnjaka za period dui od godinu dana. U loim klimatskim uslovima je poeljno malovati panjak sijenom ili liem. Slika 6: Neodgovarajue

rukovanje stajnjakom moe zagaditi ivotnu sredinu

58

59

Biljka visoka 15-25 cm tokom ispae obezbjeuje 50% vie suve materije u odnosu na biljku visine 7-10 cm.

2.4.3 ZELENA stona hrana proizvedena na


obradivom zemljitu
Razliite vrste stone hrane se mogu proizvoditi na obradivom zemljitu (kukuruz, stoni kelj, repa, stona repa, stoni graak, mjeavina ita, leguminoze, itd.) One imaju kratku vegetaciju (prosjek 70 dana) i mogue je ostvariti vie etvi tokom jedne sezone. Pogodne su za plodored. Tokom proizvodnje vrsta stone hrane na obradivom zemljitu (zeleni krmni konvejer) potrebno je potovati pravila organske proizvodnje povra (Pravilnik o metodama biljne proizvodnje i Pravilnik o metodama organske stoarske proizvodnje). Tabela 2: Potrebna prehrana za farmu sa 5 muznih krava (Lazarevi, 2008) Potreba u kg po kravi lucerka lucerka kukuruz kukuruz uljana repica zimsko ito sirak stona repa sijeno svjea kabasta suva hrana sjemenke svjea svjea svjea svjea 1,338 2,188 3,668 700 1 1,558 2,362 1,05 po kravi 8,697 14,222 23,842 4,55 6,5 10,127 19,253 6,825 prinos (t/ha) 7 12 35 7 25 35 35 70 0,68 0,65 0,26 0,29 0,55# 0,10 prostor (ha) 1,25

Kultura

Tip hrane

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Ukupan prostor minus 0,55 ha kao meuusjev

3,78 - 0,55 3,23

Total

2.4.4 Gomoljasto korijenje kao stona hrana u


organskoj stoarskoj proizvodnji
Gomoljasto korijenje (sono) kao stona hrana je rasprostranjena vrsta stone hrane proizvedena od eerne repe, rezanaca, krompira i jerusalemske artioke. Ove vrste imaju veoma malo proteina i minerala, ali su bogate ugljenim hidratima i lako su varljive. Stoka rado jede ova hraniva jer su sona i ukusna. Gomoljasto korijenje se moe davati svjee ili se koristiti kao silaa.  Zbog visokog sadraja eera, eerna repa se daje ne vie od 10 kg/grlo/ dan, a u tom sluaju je potrebno dodati Ca i P.  Stona repa je mnogo vrednija stona hrana za stoku i svaka ivotinja moe konzumirati do 40 kg dnevno.

2.4.5 itarice, sjemenke i njihovi proizvodi i nusproizvodi


Mjeavina koncentrata i mjeavine minerala i vitamina se mogu koristiti ukoliko su odobreni u Pravilniku o metodama organske stoarske proizvodnje (Pravilnik, Prilog I, dio C, taka 1.1). esto se uje da je mlijeko iz intenzivne proizvodnje preraeni koncentrat, a mlijeko iz organske proizvodnje je preraena trava. Organska proizvodnja dodaje do 40% koncentrovane stone hrane, a preostalih 60% obroka je ispaa, sijeno, silaa ili suva kabasta stona hrana.
60

61

Vea koliina koncentrovanih hraniva u obroku dovodi do akumulacije kiseline u buragu i ini ga podesnim za patogene bakterije i smanjuje otpornost na razne bolesti. Veliki kvalitet stone hrane zadovoljava potrebe ivotinja za proteinima, a deficit energije, naroito za stoku koja se ee kree, vodi ka smanjenju proizvodnje mlijeka, gubitka na teini i padu fizike kondicije (mobilizuju se rezerve masti). Koncentrovana hraniva se dodaju tokom popodneva da bi se stimulisala ispaa.

2.4.6 Konzervirana stona hrana


Da bi se obezbijedila stona hrana tokom itave godine neophodno je sauvati stonu hranu proizvedenu tokom sezone. Tokom ouvanja je znaajno obezbijediti minimalan gubitak kvaliteta i kvantiteta stone hrane. U tom smislu se obino koristi suenje ili fermentacija mjeavina trave i smanjenja vlage, pH vrijednosti i CO2 sadraja na nivo koji spreava truljenje i propadanje biomase. Konzerviranje hrane za stoku organskog porijekla mora jasno biti odvojeno od druge proizvodnje. Sama procedura treba da bude izvrena biolokim, mehanikim i fizikim mjerama i bez primjene nedozvoljenih supstanci. Zabranjeno je koristiti supstance ili metode koji mogu zavarati potroae vezano za pravo porijeklo proizvoda. Sirovine organskog i drugog porijekla se ne smiju mijeati. Neovlaena upotreba sintetikih hemijskih rastvaraa je zabranjena. Nije dozvoljeno koristiti supstance koje kompenzuju loe sirovine ili tehnoloke nedostatke u bilo kojoj fazi proizvodnje, jer se na taj nain zavaravaju potroai.

2.4.7 Priprema i skladitenje sijena


Sijeno je koncentrovana stona hrana (14 - 18% vlanosti), koja u kombinaciji

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

sa svjeom stonom hranom (ispaa ili zelena stona hrana) moe biti kompletan i optimalan obrok za stoku. Kvalitet sijena zavisi od sastava zelene mase i momenta koenja. Procjena oprimalnog momenta koenja se zasniva na optimalnom momentu koenja dominantne sorte trave na panjaku. Generalno, najvea hranljiva vrijednost se postie ukoliko se koenje vri u fazama klasanja kod trave i pojave cvjetova u obliku prvog kupastog pupoljka za leguminoze.

Priprema sijena
Pokoena trava se sui prirodnim putem (na zemlji ili pomou orua za suenje) ili vjetaki (uvene na zemlji i dodatno se sui u zatvorenom). Mlae biljke i leguminoze sadre vie vlanosti od starijih biljaka i trave. Ukoliko je pokoena trava mokra od kie, rose, itd. hranljive vrijednosti se ispiraju i poinje truljenje. Razlog smanjenja hranljivih vrijednosti esto moe biti uzrokovan pretjeranim prevrtanjem ili presuivanjem sijena jer se mladi listovi izdanaka i pupoljci koji sadre najvie hranljivih sastojaka ne mogu pokositi sa povrine zemljita. Prirodno suenje sijena specijalizovanim oruem (tab. 3), u poreenju sa suenjem na povrini zemlje je naroito korisno kod loih vremenskih uslova (este kie), jer smanjuje gubitke prinosa i kvaliteta sijena. Sijeno proizvedeno na tim oruima je skuplje zbog cijena orua, ali investicije u orue se pravda boljim kvalitetom sijena i brim oporavkom trave nakon koenja i uklanjanjem pokoene mase sa zemljita.
62
Sl. 7 Prirodno suenje sijena na kozolcu

63

Slika 8: uvanje sijena u stogovima

Tabela 3: Naprave za prirodno suenje sijena Opis Rozge (brklje) Nain slaganja sijena Pokoena masa se slae od osnove do vrha, vjea na bone grane i uvri da ne bi kisnula; Duina suenja Po suvom vremenu 5-6 dana, a po kinom 2-3 nedjelje; 6-12 dana, zavisno od vremenskih uslova; posebno pogodne za viegodinje leguminoze;

Prirodne oblice tanjeg prenika, visine 3-4 m, sa bonim granama skraenim na 30-40 cm;

Kombinovane od 3-5 stubova, visine 3-4 m i poprenih letvi 5-7 m duine, koje se privruju sa strane u 4-5 redova na razmak od 40 cm;

Provenuta zelena masa (moe i direktno pokoena) slae se odozdo na gore;

Baskije

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Sastoji se od tri ili etiri para drvenih oblica, od kojih je jedna duplo dua; vee oblice se pri vrhu izbue i poveu icom; manje oblice se povezuju donjim dijelom za due oblice na visini od 60 cm; gornji dijelovi kraih oblica su slobodni i postavljaju se u horizontalan poloaj;

Sijeno se sui strujanjem vazduha odozdo na gore kroz sijeno na principu razliite temperature sijena i spoljnog vazduha;

2-3 nedelje poslije skidanja i spremanja sijena, jednostavno se sklope i uvaju u suvom prostoru za naredni otkos, odnosno godinu;

Piramide

Izmeu 4-10 stubova visine 5m privrsti se 5-8 dugih letvi sa strane; prvi red je na visini od 60 cm, ostali na svakih 40 cm; iznad konstrukcije se postavlja krov na 2 vode;

sijeno se na kozolcima ostaje do upotrebe; pogodni za podruja sa obilnim padavinama; najee su stacionarni; vrlo su pogodne zbog omoguenog strujanja vazduha ispod presla kroz sijeno;

Kozolci

Sastoje se od 3 jae poluge-nosaa visine 3m, na 2 m razmaka; za njih se privruje 4-5 poprenih letvi; postavljaju se u parovima;

biljna masa se slae na presle i sijeno skida slino kao na baskijama;

64

Presle

65

stubovi do 3 m, se postavljaju u pravoj liniji na razmaku 2,5-3 m, duboko 20-50 cm u pravcu duvanja vjetra; linije vedskih jahaa su obino duine 20-50 m, paralelno jedna pored druge na rastojanju 2-3 m; stubovi su izbueni na visini od 60 cm, sljedei 30-40 cm, sa 5-6 redova ice, koja se provlai i na krajevima zajedniki, sistemom ankera povee i zategne; ica se zatee nakon ukopavanja ankera pomou specijalnih mehanikih zatezaa;

na dva duna metra vedskog jahaa staje 250-300 kg zelene mase; skidanje suvog sijena ide obrnutim redom u odnosu na postavljanje;

suenje na vedskim jahaima ne traje dugo, obino 10-12 dana; ne ometa regeneraciju trave, naroito ako se paljivo polae na icu; gubici hranljive vrednosti biljne mase su najmanji kod suenja sijena;

Vjetako suenje trave smanjuje gubitke prinosa do 20% u poreenju na prirodno suenje. Pokoena masa trave se sui u dva koraka: prvi je suenje na polju gdje se sui do 30% vlanosti, a drugi je dodatno suenje u skladitu. Takav nain suenja omoguava da se izbjegne obavezno suenje i bra regeneracija livada. Dodatno suenje se vri u skladitima izduvavanjem suvog vazduha pod pritiskom. Naprave za suenje se instaliraju na podu, a iznad njih se na drvenim gredama smjeta prosueno sijeno. Vazduh (hladan ili topao) se izduvava pod visokim pritiskom i provodne cijevi dozvoljavaju da se sva masa podjednako sui. Suenje hladnim vazduhom se primjenjuje kada su uslovi vlanosti vazduha povoljni (jeftinije), a toplim kod vlanog, kiovitog vremena.

vedski jahai

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Kvalitet sijena zavisi od efikasnosti skladitenja sijena u vrijeme primjene. Pravilno osueno sijeno sadri 16-18% vlanosti, presiek odsjeenog korijena je bijele boje, lie je krto, blago savijeno ka vrhu (lie leguminoza je hrapavo). Skladitenje sijena se moe obaviti na otvorenom polju (gomila u plastovima) ili u posebnom objektu. Sakupljanje u stogove se najee obavlja u blizini tala i ispusta, na dobro osuenom, ravnom zemljitu, zatienom od vjetra i udaljenom od moguih zagaivaa (puteva, fabrika, skladita pesticida, itd.). Ispod stogova sijena se postavljaju pirodni izolacioni materijali ili plastina folija da bi se izbjeglo propadanje sijena zbog kontakta sa vlagom iz zemljita. Stogovi se koriste u planinskim podrujima gdje su vjetrovi esti. Stogovi se prave na sljedei nain: sijeno se ostavlja oko centralnog kolca u obliku kupe do visine od 5-7m i prenika ne veeg od 5 metara. U podrujima sa vie kinih padavina, osnova zbog toga treba da bude ira od centralnog dijela stoga. Vrh stoga je prema tome veoma uzak i ima kupast oblik. Plast je jo jedan nain skladitenja sijena. Plastovi su etvrtastog oblika, duine 20-50 m, irine 5-8 m i visine 6-8 m. Gomilanje sijena poinje od spoljanjeg dijela ka sredini. Potrebno je voditi rauna da zidovi treba da budu ravni i glatki da bi se kia mogla lako slivati. Potrebno je pokriti plastinim filmom i stvoriti odvod oko osnove. Kontrolu uslova sijena i obezbijeenog skladita je potrebno redovno obavljati, naroito jer truljenje sijena poinje na 30 C. Ukoliko kontrola temperature pokae poveanje temperature, hlaenje sijena mora da pone. Ukoliko se primijete znaci propadanja, istrulo sijeno se mora ukloniti od sasuene mase. Metoda ocjene kvaliteta sijena se zasniva na ocjeni botanikog sastava, fizikim karakteristikama (trenutka koenja, boje i mirisa, udjela biljaka sa krupnim stabljikama, kao i otrovnih vrsta i vrsta koje su sumnjive po pitanju toksinosti) i hemijskog sastava (sadraj karetonida, proteina, vlakana i minerala).
66

67

2.4.8 Preparati SILAE


Silaa nastaje fermetacijom svjee mase zelene stone hrane. Propagatori biodinamike proizvodnje silae tvrde da to nije dobro jer prehrana polusvarenim proizvodima umrtvljuje organe za varenje. Ali u organskoj proizvodnji silaa je iz dana u dan vanija zbog niza prednosti u odnosu na sijeno: manji gubici suve tvari, vie hranljivih sastojaka se sauva, manje transformisanih hranljivih sastojaka, manje zavisnosti od spoljnih uslova ivotne sredine, mogunost konzerviranja vrsti koje se ne mogu sauvatu kao sijeno (stoni kelj, kukuruz, itd.), mogunost obogaenja industrijskim podproizvodima (pivski proizvodi, eerna repa). Ipak, proizvodnja silae moe da uzrokuje veliku tetu za ivotnu sredinu ukoliko se sa otpadom tokom fermentacije ne postupa ili unitava na propisan nain. Naime, u toku fermentacije od 30 t silae oslobaa se do 1000 litara iscijeenog tenog otpada, to se moe uporediti sa koliinom izmeta koji proizvede 1.000 ljudi dnevno (Znaor, 1996). Da bi se sprijeilo zagaenje ivotne sredine (i da bi se dobio sertifikat organskih proizvoda) potrebno je instalirati slivnike i odvode u silose. Njihova uloga je odvod tenog otpada u nepropustljive bazene (3m/100t silae). Izgradnja nadstrenica moe takoe smanjiti nadiranje tenog otpada iz ukopanog silosa. Postupak pravljenja silae poinje odmah nakon koenja, suenjem do 60 70% vlage. Pod povoljnim vremenskim uslovima to se moe postii za oko 4 sata, a pod veom vlanosti vazduha za oko 6 sati. Suvi materijal nije pogodan za kompresovanje i silau. U tom sluaju se takav materijal obino koristi za preparate sijena ili kabaste suve tvari. Fermentaciju uzrokuje bakterija mlijene kiseline (LAB). One transformiu eer iz biljke u mlijenu kiselinu koja smanjuje pH vrijednost i ometa rad bakterije koja uzrokuje truljenje materije. Sadraj mlijene kiseline je najvei na pH 4 i pod takvim uslovima silaa se moe skladititi do godinu dana. Meutim, nepravilna procedure prilikom izrade silae smanjuje pH

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

vrijednost ispod 4 to dovodi do akumulacije amonijaka. Uspjeh pripreme silae (fermentacija) zavisi od sadraja eera u inicijalnom biljnom materijalu i osnova je za ocjenu pogodnosti odreene biljne vrste za silau. Ukoliko je sadraj eera vei od 10%, fermentacija se neometano sprovodi i pH Sl. 9: Sabijanje usitnjenog sijena pomou traktora vrijednost od 4 se lako postie. Azotne supstance, soli kalcijuma i fosfor od organskih kiselina i odreeni alkalni joni mogu znaajno usporiti fermentaciju/acidifikaciju. Leguminoze su bogati ovim jedinjenjima za razliku od ita koje nije. Mlade biljke imaju vei procenat razgradivih eera, ali i vie vlage, tako da je najbolji period za koenje kada trava formira cvjetove ili kada formira vlati za leguminoze prije formiranja cvjetova.
Sl. 10: Vertikalni silosi za siliranje

Ukoliko se livada kosi nekoliko puta tokom sezone, prvi otkosi se obino koriste za silau, dok se ostali koriste za pripremu sijena. Ukoliko je vrijeme vlano tokom prvog koenja, neophodno je obezbijediti da pokoena trava uvene dodavanjem ugljenohidratne stone hrane i enzimskih fermenata koji takoe poveavaju sadraj suve tvari (rezanci repe i kukuruzna krupica).

68

69

Fragmentacija inicijalnog materijala poboljava proces silae. Veliina fragmentisanih dijelova zavisi od biljke i ivotinja kojima je silaa namijenjena (manja stoka, istinjeno). ito i trava se reu na male djjelove biljke koje imaju meku stabljiku i parenhim u vlatima. Optimalna temperatura za pripremu silae je 25-28C, to se postie prekidom procesa oksidacije (anaerobni uslovi i povean sadraj CO2). Da bi se ubrzao proces silae neophodno je dodati materije sa veim sadrajem eera: cijelo zrno penice, industrijske nus-proizvode (rezance repe, melasu), fragmentisan krompir, repu, saharozu, melase, rezance repe ili cijelo zrno penice. Pravilnici o organskoj proizvodnji definiu koji su aditici dozvoljeni u pripremi silae (Prilog I, dio D, taka 1.8.). Pored enzima, kvasca i bakterija (uz odobrenje Monteorganike) mogue je dodati mlijenu, mravlju, propionsku i siretnu kiselinu. Pomona sredstva kao to je morska so, gruba kamena so, surutka, eer, pulpa eerne repe, brano itarica i melasa je dozvoljeno dodati silai, kao to je definisano Pravilnikom, Prilog I, dio D, taka 3.1. Objekti za pripremu silae mogu biti vertikalni (tornjevi) ili horizontalni silosi (ukopani silosi, jame i povrinski silosi). Dimenzije ukopanih silosa treba da budu prilagoene veliini maina koje e se koristiti. Ukopani silosi mogu biti izgraeni od armaturnog betona ili drveta (sl.9). Dimenzije ukopanih silosa zavise od koline zelene stone hrane koja je na raspolaganju. Postavljanje cijevi i odvodnih kanala u svakom silosu zavisi od koliine sirovina koje e se koristiti za silau. Obavezno je da postoji sistem ispusta za svaki silos da bi se uklonio teni otpad i da bi se zatitila ivotna sredina od zagaenja tim tenim otpadom.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Silo-jama je pogodna za topla podruja jer je silaa zakopana ispod povrine zemlje, tako da je silaa sauvana od uticaja spoljanje temperature. Vertikalni silosi (sl.10) se grade tako da je njihova visina 2.5 puta via u poreenju na njihovu irinu. Mogu biti od betona, drveta ili plastike. Silos za etvu se gradi od elika. Unutranjost oba tipa silosa je prekrivena zatitnim materijalima (emajl, plastika, ...), prije svega da bi se zatitio silos od kiselina i korozije.

Balirana silaa
Da bi se smanjila koliina tenog otpada tokom procesa pripeme silae, prvi korak kod balirane Sl. 11: Kockaste i okrugle bale silae je kosidba, a nakon toga 30-50% materijala se sui) ne vie od 72 sata. Ukoliko je sadraj vlage nii od 30%, gustina bala se smanjuje, ali je rizik od pojave gljiva vei. Najbolji rezultati se postiu ukoliko je brzina maine za baliranje podeena na 6 km/h. Dobra gustina bala se postie okruglim presovanjem ili etvrtastim, a zatim umotavanjem u plastini sloj. Tom radnjom se postiu anaerobni uslovi. Bale kockastog oblika (slika 11) imaju veu gustinu od okruglih bala (slika 11), ali maine za kockaste bale su skuplje nego za okrugle. Ukoliko se zelena masa isitni na male komade (4.5 cm), mogue je postii veu gustinu bala i lake je sa takvim balama manipulisati. Meutim, dua vlakna su bolja za ishranu stoke jer stimiluu rad organa za varenje. To se postie okruglim balama (duine oko 7 cm). Zbog bolje prikladnosti masi, postoji smanjenje gubitaka manjih komadia u komorama maine za baliranje (gubitak suve materije).
70

71

Period izmeu izrade bala i umotavanja bala u foliju ne treba da bude vei od 6 sati da bi se sprijeilo grijanje balirane mase koje nastaje zbog prisustva vazduha. Folija moe biti razliitog kvaliteta, veliine i boje. Najbolje odgovara bijela folija jer se smanjuje zagrijavanje silae sa bijelom folijom. Tip folije koja se koristi zavisi od kvaliteta i tipa folije i tipa sirovine koja se koristi za silau. Trava ima njenu vlat i potrebno nam je manje folije sa manje slojeva nego za silau pripremljenu od itarica i leguminoza. Iako vie slojeva folije znai vie investicija, to takoe znai vie bezbjednosti za kvalitet silae. Balirana silaa treba da se skladiti blizu objekta za ishranu stoke, na zemljitu koje je porozno za vodu, smjetena u hladovini i na osnovi koja obezbjeuje da folija ostane itava. Balirana silaa moe biti skladitena 6-18 mjeseci, zavisno od kvaliteta pripreme i folije. Ali ak i nakon 6 mjeseci skladitenja, sadraj proteina se znaajno smanjuje, a takoe postoji poveanje iznosa azota i poveanje pH vrijednosti. Sve to smanjuje varljivost silae. Ocjena kvaliteta silae se vri na osnovu organoleptikih i hemijskih karakteristika. to se tie organoleptikih karakteristika, kvalitetna silaa je silaa koja ima uto-zelenu boju, prijatan kiselkast miris i ukus i konture biljnih organa treba da se razaznaju. Hemijske karakteristike utiu na kvalitet silae kako je prikazano u tabeli 4. Kvalitet silae je pod velikim uticajem azotnog ubriva. Poveanjem koliine azota tokom ubrenja livade, poveava se koliina proteina u silai, a takoe dolazi do poveanja koliine mlijene bakterije.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Tabela 4: Ocjena kvaliteta silae Kvalitet Odlian dobar pH vrijednost 4,2 4,2-4,3 odnos meu kiselinama mijena 60% mravlja 40 % mlijena 50% mravlja 50 % mlijena 40-50% mravlja 50-60% propionske veoma nizak mlijena 40-50 %siretna 50-60 % visoka temperatura (65-70C) mlijene nizak,siretna i dominacija propionske dominacija siretne i propionske gubitak DM (%) do 10% do 15 % 10-20% 30-40 % 40-50 % 60-100 %

zadovoljavajui 4,4-4,6 nizak lo neupotrebljiv 4,6-4,7 4,7-5,0 5,0-6,0

2.4.9 Priprema kabaste suve hrane


Kabasta suva hrana je pripremljena od dobro sjeckane i kompresovane trave ili mjeavine trave-leguminoza koja sadri 45-55% vlage. Optimalna vlanost zelene mase se moe odrediti vizuelnom metodom: zelena masa je splasnula, ne uka i kada se pritisne ne curi. Kompresija isitnjene i suve zelene mase onemoguava aktivnost bakterije truljenja i pomae aktivnost bakterije mlijene kiseline. Pravilno pripremljena kabasta suva hrana je kabasta suva hrana koja ima elastino trajanje, miris i hemijski sadraj su blago modifikovani. Priprema kabaste suve hrane se vri u posebno izraenom objektu prenika 6-7 m i visinom od 12-15 m. Zgrada treba da se to je prije mogue popuni uvenulom masom, maksimalno 3 dana.

72

73

Tabela 2-7: Razlika izmeu kabaste suve hrane i silae Parametri Suva materija Mlijena kiselina Siretna kiselina Propionska kiselina Mravlja kiselina pH vrijednost 4,57 Suva kabasta hrana 40,70 5,44 1,52 Silaa 20,80 5,93 5,18 0,35 0,33 4,80

2.4.10 DEHIDRIRANA STONA HRANA (BRANO I KOLA)


Dehidratacijom trave i mjeavine trave-leguminoza je mogue postii dobar kvalitet hrane za stoku (brano i kola). Takva dehidrirana stona hrana ima bolji kvalitet nego sijeno i silaa, pa se gubici smanjuju na minimum. Cjelokupan proces je mehanizovan. Za proizvodnju brana za stoku, pogodni su kukuruz, crvena djetelina, lucerka i sudanska trava iz organske proizvodnje. Koenje se vri odmah prije cvjetanja (mala koliina celuloze i visokog sadraja proteina), a zatim se vri suenje na vruem vazduhu. Nakon toga se suva masa melje u fino brano. Pravilno pripremljen obrok sadri dovoljno vitamina A, tako da je naroito znaajan za zimske obroke. Travno brano u ishrani stoke se esto upotrebljava kao dio koncentrovanih smjea i pogodno je za gotovo sve tipove ivotinja. Proces dehidracije se vri na visokim temperaturama (800 to 1000 C). Primjena ubriva i i otkosa (ciklusa) tokom perioda vegetacije utie na kvalitet obroka.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Organski uzgoj ivotinja


Thomas Wehinger i Mark Jakli Uzgoj ivotinja u organskoj poljoprivredi prate ista osnovna pravila dobre poljoprivredne prakse, plus neki dodatne uslovi koji su propisani zakonom i propisima o organskoj poljoprivredi. Detaljna pravila stoarstva u organskoj poljoprivredi u Republici Crnoj Gori su definisana Pravilnikom o metodama organske stoarske proizvodnje. Pravilnik definie osnovne odredbe, period prelaska, porijeklo ivotinja, reprodukciju i uzgoj, prevoz ivotinja, poljoprivredno dobro, smjetaj za ivotinje i sloboban prostor. Predmet ovog poglavlja je usmjeren na posebne uslove stoarstva koji se tiu uzgoja, smjetaja, ishrane i zdravlja ivotinja i prerade ivotinjskih proizvoda u organskoj poljoprivredi. Neke prakse uzgoja ivotinja koje su opisane u ovom poglavlju moda su koriene u konvencionalnoj i organskoj poljoprivredi. Teko je razgraniiti dobru poljoprivrednu praksu kod konvencionalne proizvodnje od prakse koja se koristi u organskoj poljoprivredi. italac e:  Poboljati znanje o razlikama izmeu stoarstva u organskom, konvencionalnom ili/i tradicionalnom poljoprivrednom sistemu;  moi e da opiu specifinu ishranu, uzgoj i uslove smjetaja za ivotinje koje se uzgajaju na organskoj farmi;  poboljati podrku i konsultacije sa farmerima koji su zainteresovani za prelazak na organsku poljoprivredu na svojoj farmi.

74

Obrazovni ciljevi

Uvod

75

1.  Principi organskog stoarstva 2. Primjeri stoarstva u organskoj poljoprivredi 3.  Organska mljekarska proizvodnja na malom gazdinstvu problemi i rjeenja Vlada Republike Crne Gore/Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede (2005): Pravilnik o metodama organske stoarske proizvodnje u Crnoj Gori. Pravilnik je objavljen u Slubenom listu RCGbr. 38/2005 od 24.06.2005 i 45/2005, Podgorica. Vlada Republike Crne Gore (2006): Uredba o usvajanju Zakona o organskoj poljoprivredi. Podgorica

3.1 Principi organskog uzgoja ivotinja


Principi organskog uzgoja ivotinja imaju za cilj da obezbijede uslove za ivotinje kojima se na najadekvatniji nain odraava njihovo prirodno ponaanje. Ovi principi su definisani u detaljnim pravilima za uzgoj ivotinja. Najznaajniji principi su sljedei:  potreban je period prelaska da bi se obezbijedilo adekvatno vrijeme izmeu konvencionalne i organske proizvodnje;  porijeklo stone hrane treba da bude uglavnom sa same farme, uz obezbjeenje ciklusa hranljivih sastojaka i organskog ubrenja sa farme;  uzgoj i kupovina ivotinja je uglavnom sa organskih farmi ili svoje farme;  smjetaj i slobodan prostor za uzgoj ivotinja treba da odraava posebne prirodne potrebe ivotinja,naroito drutveno ponaanje stada ivotinja;  zdravlje ivotinja se zasniva na dobrom uzgoju ivotinja potrebno je dokumentovati medicinske tretmane.

Preporuena literatura

Sadraj

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

3.1.1 Period prelaska


Period prelaska treba da bude najmanje (Pravilnik o organskoj poljoprivredi):  Dvanaest mjeseci za konje i goveda namijenjena za proizvodnju mesa, a u svim drugim sluajevima, najmanje tri etvrtine njihovog dotadanjeg ivtnog vijeka;  est mjeseci za male preivare; etiri mjeseca za svinje;  tri mjeseca za ivotinje za proizvodnju mlijeka;  Deset sedmica za ivinu za proizvodnju mesa, pod uslovom da su pri nabavci bila mlaa od tri dana i  est sedmica za ivinu za proizvodnju jaja. U tom periodu ivotinje i ivotinjski proizvodi se mogu prodavati jedino sa oznakom u prelasku ili na konvencionalnom tritu.

3.1.2 Ishrana stoke


Potrebna je ravnotea izmeu proizvodnje stone hrane i ivotinja na farmi da bi se obezbijedili neophodni hranljivi sastojci i potrebno je obezbijediti organska ubriva za biljnu proizvodnju da bi se omoguila plodnost zemljita. Proizvodnja stone hrane za ivotinje je integralni dio organske poljoprivrede. Intenzitet proizvodnje stone hrane za ivotinje kod organske poljoprivrede je nii u poreenju sa konvencionalnom farmom, te se mali broj ivotnjskih jedinica po hektaru moe prehraniti. To se ne primjenjuje na ekstenzivan ili tradicionalan nain poljoprivrede. Pravilnik opisuje maksimalan broj ivotinja po ha, to je ekvivalent od 170 kg N/ha/godina.

76

77

Tabela 3-1: Broj ivotinja po hektaru klasa ili vrsta Konji preko 6 mjeseci starosti Telad za tov Ostala goveda mlaa od 1 godine Muka goveda od 1-2 godine enska goveda od 1-2 godine Muka goveda od 2 godine i starije Priplodne junice Junice za tov Muzne krave Izluene muzne krave Ostale kategorije krava jedinica/ ha 2 5 5 3.3 3.3 2 2.5 2.5 2 2 2.5 klasa ili vrsta zeice za odgoj ovce koze prasad krmae prasad za tov ostale kategorije svinja kokoke kvoke jedinica/ ha 100 13.3 13.3 74 6.5 14 14 580 230

Organska stona hrana uglavnom iz svoje proizvodnje i/ili sa sertifikovane organske proizvodnje
Organska stona hrana sa svoje farme ili sa drugih sertifikovanih farmi je preduslov, sa veoma ogranienom upotrebom nesertifikovane ili konvencionalne hrane, ak moe biti od ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje. Kupovina iz konvencionalne proizvodnje je veoma ograniena, ako ne i u potpunosti zabranjena.

Pristup hrani i vodi po itav dan (idealno)


Visoko-produktivne ivotinje (ak i u OP) treba da imaju pristup svjeoj vodi i hrani u svako doba dana, kad god ele. Farmer mora to da obezbijedi. Vezivanje ivotinja je dozvoljeno jedino kod malih gazdinstava.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Sl. 3-1: Govedo vezano u tamnoj tali i moderna (organska) farma

Skladitenje stone hrane i itarica


Farmer mora da povede rauna da organska stona hrana bude skladitena pod uslovima koji spreavaju bilo kakvo zagaenje polutanima, insektima, gljivama i da odri najvei mogui nivo hranljivih sastojaka.

Panja !
 Korienje planinskih panjaka koji nisu tretirani vjetakim ubrivima je mogue ak i ako ivotinje iz konvencionalnih ili tradicionalnih farmi dijele isti panjak.  Kupovina stone hrane koja nije organski sertifikovana je mogua jedino u manjem obimu i uz odobrenje odgovornog sertifikacionog tijela (vidjeti pravilnik).  Zabranjena je primjena bilo kakvih vjetakih supstanci kao to su hormoni za poveanje uinka ivotinja.  Stona hrana od genetski modifikovanih usjeva u sutini nije dozvoljena. Nenamjerna kontaminacija je dozvoljena do 1%.

78

79

3.1.3 Uzgoj i kupovina ivotinja


Za ivotinje u organskoj poljoprivredi preferiraju se lokalne sorte koje su najbolje prilagoene prirodnim uslovima podruja u kojem se dre. Ipak, iz ekonomskih razloga je dozvoljena nabavka produktivnijih sorti ukoliko prirodni uslovi to dozvoljavaju. Upotreba genetski modifikovanih organizama je stogo zabranjena (detalji u Pravilniku o stoarstvu).

3.1.4 Zdravlje ivotinja


Princip organske poljoprivrede je da se obezbijede zdrave ivotinje na osnovu prevencije, odabira ivotinja koje su prikladne za prirodne uslove, pruanja dobre stoarske prakse, umjerene ishrane orijentisane genetskom potencijalu i odgovarajuim uslovima smjetaja i opte dobrobiti za ivotinje. U sluaju da se ivotinja razboli i da joj je potrebna terapija, prirodni proizvodi se koriste prije upotrebe alopatskih medicinskih proizvoda. Antibiotici se koriste jedino pod nadzorom veterinara. Nakon primjene alopatskih lijekova, proizvodi tretirane ivotinje se ne prodaju kao organski proizvodi neko vrijeme.

3.1.5 Smjetaj ivotinja


Smjetajni i slobodni objekti moraju da potuju prirodno ponaanje ivotinja. tale moraju da odgovaraju kategoriji ivotinje vezano za tip, veliinu, broj, starost ivotinje, sistem uzgoja, sistem ishrane i skladitenje stone hrane i proizvoda koje proizvodi ivotinja. Takoe se moraju uzeti u obzir geografska lokacija i klimatski faktori. U ovom poglavlju e se govoriti o principima za tale, uslovima uzgoja, ishrani, mue krava, ovaca i koza. Detaljna pravila daju smjernice za izgradnju zgrada i ostalih objekata koji se koriste za ivotinje. Sljedea tabela pokazuje brojke za goveda, konje, ovce i koze.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Tabela 3-2: Smjernice za izgradnju zgrada i ostalih objekata koji se koriste za ivotinje (Izvor: Vlada Republike Crne Gore, 2005: Pravilnik o metodama organske stoarske proizvodnje) Minimum ive vage kg do 100 Goveda i konji do 200 za uzgoj i tov do 350 preko 350 Muzne krave Ovce i koze Unutranje povrine (dostupne ivotinjama) m2/grlo 1.5 2.5 4.0 5.0 ili1 m2/kg 6 1.5 ovca/koza 0.35 jagnje/jare Vanjske povrine (povrine za kretanje, bez panjaka) m2/grlo 1.1 1.9 3.0 3.7 ili 0.75 m2/100 kg 4.5 2.5 0.5 jagnje/jare

Vanjske povrine se mogu smanjiti ukoliko ivotinja ima pristup panjaku tokom ljeta i redovno kretanje napolju tokom zime. Tokom zime je skladite stajnjaka direktno uz smjetajne objekte. Stajnjak je znaajan izvor azota za biljnu proizvodnju u organskoj poljoprivredi. Skladitenje koje onemoguava curenje azota i zagaenje ivotne sredine je od sutinskog znaaja za ciklus azota i hranljivih sastojaka u organskoj poljoprivredi.

3.2 Planiranje prelaska mljekarske farme


Prelazak za sistem proizvodnje sa niskim inputima u udaljenim planinskim podruijima nije komplikovan, kako smo gore pokazali. Neke neophodne izmjene u cilju poboljanja produktivnosti farmi uopte, a naroito za OP su dolje navedene.
80

81

 Smjetaj za stoku treba da bude dizajniran tako da je manje intenzivan u pogledu rada, a da u isto vrijeme potuje standarde prijateljskog smjetaja za ivotinje u OP.  Higijena mlijeka treba da bude poboljana i potrebno je uvesti sistem hlaenja.  Skladitenje i tretman stajnjaka i osoke na farmi treba da bude unaprijeen da bi azot bio na raspolaganje za njivu (sjetite se da je cijena azota najmanje 2,50 EUR u OP); programi zatite ivotne sredine koji se odnose na direktivu o azotu e pruiti podrku farmerima radi obezbjeenja skladita za stajnjak.  Distribucija stajnjaka na zemljite bi se mogla poboljati novim rasprivaima stajnjaka koji mogu da utede dosta rada, u isto vrijeme ostavljajui vie vremena za produktivne aktivnosti na farmi.  Naprednije rase ivotinja bi mogle znaajno da poboljaju proizvodnju mlijeka.  Kvalitet zimske stone hrane treba da se pobolja sa postojeim tehnikama ili sa uvoenjem novih tehnika, npr. Silae, kao to i proizvodnju visokokvalitetne stone hrane treba uzeti u obzir prilikom planiranja plodoreda.

3.2.1 Investicija za skladitenje stajnjaka i osoke


Najznaajnija stavka uspjene organske poljoprivrede je da se na najbolji nain iskoristi azot iz organskog ubriva proizvedenog na farmi. Trokovi proizvodnje jednog kg azota iz leguminoza (npr. lucerka) su procijenjeni na izmeu 2,00 i 5,00 (Redelberger 2004). P2O5 i K2O treba takoe procijeniti. Zajedno se vrijednost stajnjaka stoke moe ocijeniti na prosjek od 40 po toni. Bilo koji gubici nastali zbog oticanja kotaju farmere dosta novca. Tabela 3-3: vrijednost organskog stonog stajnjaka ubrivo (stoni stajnjak) N P2O5 K2O Sadraj kg/t 7,6 8,5 8,4 Aktivna supstanca % 66% 100% 100% Cijena /kg 3,0 1,8 1,0 Cijena /t 15,0 15,3 8,4

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Vrijednost organskog ubriva Trokovi rasprivanja Ukupni trokovi organskog ubriva na njivi

38,7 6,0 44,7

Prosjena krava od 600 kg ive vage proizvodi oko 10 t stajnjaka tokom godine. To znai da krava svake godine proizvede stajnjak u vrijednosti od 400 . Tabela 1-22 daje pregled proizvodnje stajnjaka ili osoke od stoke, svinja i kokoki. Tabela 3-4: Koliina stajnjaka i osoke od razliitih ivotinja sa farme Muzna krava Stajnjak (22% DM) Osoka (2% DM) Osoka (7,5% DM) Svinje (tovne) Stajnjak (22% DM) Osoka (2% DM) Osoka (7,5% DM) Kokoke Stajnjak (48% DM) Po 100 ivotinja t/godina 10,0 m3/godina 12,0 26,0 t/godina 0,8 m3/godina 1,0 2,0 t/godina 0,027 2,7

Veoma esto na ovako malim gazdinstvima, upravo loe i neadekvatno skladitenje stajnjaka uzrokuje curenje ubriva u ivotnu sredinu. U najgorem sluaju, to moe da uzrokuje zagaenje pitke vode bakterijama povrinskih voda ili potoka.
82

83

Ukoliko se propisi EU o azotu sprovedu u Crnoj Gori u budunosti, farmeri e morati da investiraju u adekvatno skladitenje osoke i stajnjaka. Ova investicija e smanjiti potencijalno zagaenje, a u isto vrijeme e sauvati dosta novca zbog manjih gubitaka ubriva.

Slika 3-2: Slika curenja osoke iz svinjca i gomila stajnjaka

3.2.2 Investicije u mala gazdinstva radi


poboljanja stoarstva
Stare tradicionalne tale za stoku treba poboljati i potrebno je obezbijediti skladitenje stajnjaka. Korienje ovih starih zgrada moe biti ekonomino za odreenu veliinu farme. Izgradnja i prilagoavanje uslova smjetaja su krucijalne promjene koje treba poboljati kod mnogih manjih i tradicionalnih farmi radi prelaska na organsku poljoprivredu. Da bi se ispotovali minimalni standardi organske poljoprivrede, starim zgradama je potrebno odreeno prilagoavanje koje u veini sluajeva nije preskupo. Nove zgrade treba da budu osmiljene u skladu sa relevantnim propisima i da pruaju neophodni potencijal za dalji razvoj. Zgrade za ivotinje moraju da zadovolje potrebe za kretanjem, hranjenjem i odmorom ivotinja. Prostor za upravljanje se koristi radi kontolisanja ivotinja i za ishranu. Kod mnogih novih zgrada na farmi, prostor za hranjenje i prostor za odmor su odvojeni. Liegeboxen za krave se esto koristi da bi se obezbijedio suv i zdrav prostor za odmor.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Sl. 3-3: Tradicionalna tala za krave i neadekvatno skladitenje stalnjaka

Stare zgrade koje su gore prikazane se mogu lako upotrijebiti u svrhu organske poljoprivrede, s tim da se vie svjetlosti obezbijedi upotrebom plastinih vrata. ak bi bilo i praktinije da ima produetak ispred stare zgrade koji bi se koristio za hranjenje. Stara zgrada bi se mogla koristiti za Liegeboxen. ivotinje bi se tada slobodno kretale i sve vrijeme bi imale pristup svjeoj vodi.
Cow

Cow

Cow

3.5m

Tradicionalni objekat

84

6m

Cow

85

Ovaj produetak bi imao znaajne pratee efekte. Rad farmera bi se smanjio u velikoj mjeri i proizvodnja mlijeka bi se vjerovatno poveala zbog boljeg smjetaja i uslova hranjenja. Troak investicije bi se amortizovao u kratkom vremenskom roku. Ukoliko e se farma iriti, onda su neophodne investicije u modernije objekte.

3.2.3 Investicije za smjetaj ivotinja i tehnike


mue za budue moderne organske farme
Smjetaj ivotinja i tehnike mue e se morati unaprijediti u budunosti, ne samo iz sanitarnih razloga, ve i iz razloga vee profitabilnosti i manjeg intenziteta rada. Sljedea tabela iz poglavlja o tehnikim inovacijama na impresivan nain ilustruje potencijal utede rada kroz investicije (vidi tabelu 4-23). Tabela 3-5: Radna snaga za kravu i jednu godinu u mljekarskoj farmi sa razliitom tehnikom opremom (Kuemmel 2005) Sistem uzgoja stoke (broj farmi u anketi) tala sa vezanjem i sa mainom za muu (16) slobodna tala sa odjeljkom za muu (45) slobodna tala sa mainom za muu (4) broj krava (min-max) 31 (15 60) 63 (25-193) 93 (74-110) sati/krava/godina (min-max of 80%) 64 (54-82) 43 (29-63) 16 (14-16)

Ovaj tip investicije moda nije ekonomski isplativ za veoma male farme, ali ak i sa malim brojem govedi od 10, uteda u radu, poboljanje prinosa i kvaliteta mlijeka su ogromne. Dokle god investicija ima dobar odnos trokova /profita, ona je vrijedna ulaganja.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Neke od tradicionalnih zgrada za ivotinje ne ispunjavaju organske standarde smjetaja prijateljskog za ivotinje (vidi sliku dolje). Ali uz male izmjene (npr. staklena vrata) u kombinaciji sa dugom sezonom ispae i redovnog, slobodnog kretanja ak i u vrijeme zime, postojei smjetaj za ivotinje moe lako i sa malo investicija da se pobolja.

Sl. 3-5: Zgrada na farmi koja ima veliki potencijal za dalja unapreenja

ak i male mljekarske farme mogu lako da optimizuju svoje tehnike ukoliko na pravi nain investiraju. Jedan primjer iz Crne Gore objanjava kako razliito planiranje i malo vie (ili razliitih) investicija moe da pobolja postojeu talu za goveda. Prikazana tala za goveda (vidi sliku 4-3) je izgraena u poslednjih 5 godina uz vea poboljanja u poreenju sa gore navedenim tradicionalnim nainom dranja stoke. Dvospratna zgrada obezbjeuje smjetaj za stoku na prvom spratu i skladite za sijeno i slamu na gorenjem spratu. Dvospratna zgrada je veoma skupa i uglavnom se koristi na mjestima gdje je prostor za zgradu veoma ogranien (vidi sliku 4-4). Osnovna ideja modernog smjetaja prijateljskog za ivotinje prua mogunost ivotinjama da se slobodno kreu. Uz slobodno kretanje krava ide i odvajanje funkcija tale u vezi sa muom, hranjenjem i odmaranjem. Sljedea slika daje ideju kako se zgrada farme moe prilagoditi uz male investicije, ne samo da bi pruala smjetaj koji je vie prijateljski za ivotinje,
86

87

nego da bi i utedila dosta tekog rada na ienju i hranjenju. Radi se o dodavanju produetka za hranjenje i otvaranju zidova na obje strane zgrade, da bi se osoka lake mogla odgurati na krajeve zgrade radi skladitenja. Goveda vole da budu napolju ljeti ili zimi naroito u klimi nieg dijela Crne Gore. Ali ak i u planinama, tale mogu biti hladne. Temperature od minus 20 stepeni celzijusa ne kode govedima ukoliko se dre suva u sklonitima i uz neku toplu prostirku od slame, piljevine ili na gumi.

provizorno sladite za ubrivo

krava koja se teli krava krava krava krava krava krava krava krava krava

svinje svinje

telad

15m

stona hrana

8m

Uz gore navedene izmjene, rad za 16 krava e vjerovatno biti manji nego za 8 krava koje se trenutno dre. Ovo produenje i skladite za stajnjak e pruiti odline mogunosti da se proiri biznis na farmi, naroito za proizvodnju drugih usjeva i/ili povra. Iz razloga to e vezanje krava biti dozvoljeno jedino za izuzetno male farme, investicija u smjetaj prijateljski za ivotinje sa slobodnim kretanjem ivotinja e biti obavezna za organske farme koje ele da postanu vee. Investicije bi trebalo uvijek dizajnirati za dalja proirenja. Budue mljekarske farme se nee finansirati javnim sredstvima osim ako se ne investira u broj krava koje e ostvari dovoljnu dobit za domasnstvo na farmi. To se primjenjuje na isti nain za organske farme. Poprilino jeftin tandem prostor za muu e smanjiti radno optereenje, a u isto vrijeme poboljati higijenu mlijeka.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU Novo skladite za vrsti stajnjak i/ili rezervoar za teni rastvor Postojei objekat Slobodno kretanje telad Pravac kretanja stajnjaka/ tenog rastvora Odmaranje Hranjenje - proirenje Prostor za odmor krava (konformni bosevi) Mua dvije krave istovremeno

junad

hlaenje mlijeka

mua

Postojei objekat sa dodatnim: - skladitem za stajnjak -  proirenjem za ishranu krava - dijelom za muu - prostorom za slobodno kretanje krava

Ishrana ispod proirenja (hladno)

ienje tenog rastvora

ienje tenog rastvora

Ishrana

Sl. 1-5: Tlocrt i prednji prikaz postojee zgrade uz primjer dodataka za hranjenje za oko 16 krava

88

89

Sl. 3-8: Telad u grupama i pojedinim boksovima na organskoj farmi

Najvanije je da se tokom ovog perioda naroito dizajnira zgrada na nain da se ona lako moe prilagoditi bilo kojoj novoj situaciji, sa malo pogrenih investicija. Gore navedena tala se moe lako prilagoditi jedino za upotrebu mlade govedi uz novu talu za krave koja ima dodatak za hranjenje za najmanje 40 krava (vidi sliku 1-6). Prelazak na organsku poljoprivredu veoma esto je povezan sa velikom odlukom vezanom za budunost farme, naroito kada su u pitanju vee investicije, odnos trokova i benefita. Telad treba drati u grupama. Jedino prvih nekoliko sedmica, telad se dre u odvojenim boksevima. Odobren nain za zdravu telad su plastini boksovi na otvorenom gdje imaju svje vazduh , to pomae smanjenju infekcija kod teladi.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

4
Uvod
90

Ekonomija organske poljoprivrede


Thomas Wehinger

Ekonomije organske i konvecionalne poljoprivrede u sutini slijede ista pravila. Obraun profita farme, analize mari, obraun prihoda, fiksnih i varijabilnih trokova, uopteno trokova poslovanja svi ovi pojmovi se primjenjuju na isti nain u organskoj i konvencionalnoj poljoprivredi. Postoje zaista neke sutinske razlike koje ekonomsku analizu organskog uzgoja ini komplikovanijom. Proizvodnja organske farme moe biti diversifikovana razliitim usjevima koji se koriste za odrivi plodored i radi unapreenja plodnosti tla. Obraun trokova upotrebe inputa iz svoje proizvodnje, npr. stone hrane, stajnjaka i polugotovih proizvoda moe da bude izazov.

italac e:  Unaprijediti znanje o razlikama izmeu ekonomskih uinaka organskog, konvencionalnog ili/i tradicionalnog sistema uzgoja;  Moi da obrauna postojei profit farme i da ga uporedi sa profitom budue farme na osnovu planova za unapreenje ekonomskih uinaka farme; poveati svoju sposobnost da obrauna odreena ekonomska pitanja vezano za profit farme, tj. analizu mare, godinje trokove investicija; poveati podrku i savjete za farmere koji su zainteresovani za prelazak na organsku poljoprivredu na njihovim gazdinstvima.

Obrazovni ciljevi

91

1.   Ekonomski uinak i razlika izmeu konvencionalne i organske proizvodnje 2. Razlika u ekonomskim uincima organske farme 3. Implikacije organske poljoprivrede na ekonomiju Crne Gore 4. Obraun profita farme 5. Prelazak na organsku poljoprivredu sa ekonomske take gledita  Redelberger, H. (ed) (2004): Management-Handbuch fr die kologische Landwirtschaft. Verfahren Kostenrechnung Baulsungen. KTBL, Darmstadt. Schmidt, R. and U. Kble (2009): Reference figures for organic farming inspections. Association for Technology and Structures in Agriculture e.V. (KTBL), Darmstadt. Dalton, T. et. Al. (2005): Cost and Returns to Organic Dairy Farming in Maine and Vermont for 2004. University of Maine, Department of Resource Economics and Policy Staff Paper, Maine.

Kada posmatramo ekonomiju OP, prvi korak je da se odlui o namjeri bilo koje kalkulacije. Svaka ekonomska analiza slui za potrebe informisanja ili donoenje odluka u okviru poljoprivrednog poslovanja. Osnova za bilo koju posebnu kalkulaciju na farmi mora da bude zasnovana na dobroj bazi podataka. Obino se ti podaci mogu dobiti iz knjigovodstvenih podataka. Ukoliko na farmi nisu na raspolaganju takvi podaci, onda ete se moda morati osloniti na druge podatke, koje ete morati da prikupite za odreeno ekonomsko pitanje. Informacije o ekonomskom uinku farme su potrebne za bilo koji proces donoenja odluka koje se tiu budunosti farme, bilo kratkoronog planiranja za samo sljedeu sezonu uzgoja ili za dugorone investicione odluke. Farmer/ preduzetnik se moe samo djelimino osloniti na svoje iskustvo.

Preporuena literatura

Sadraj

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Za bitne odluke farmer mora da posjeduje valjane informacije o svojoj farmi i njenim ekonomskim uincima. Ukoliko je farmeru potreban kredit za finansiranje investicija, potrebno je da banci obezbijedi ekonomske iznose ili biznis plan za svoju farmu. Iz razloga planiranja, obraun se moe povezati sa optimizacijom postojee farme uz efikasniju upotrebu raspoloivih resursa i poveanja profita farme sa druge strane. Pored toga, obraun moe da poslui za donoenje odluka o uvoenju novog proizvoda ili nove proizvodne metode. Ekonomske brojke su potrebne iz nekoliko razloga, npr. : knjigovodstvo, jer se farma obavezuje poreskim zakonima; Informacije o ekonomskim uincima postojeeg biznisa; planiranje buduih rezultata biznisa. Prije nego to se pree na detaljnu ekonomsku analizu organske poljoprivrede, potrebno je sagledati rezultate organske i konvencionalne farme. Na osnovu iskustava sa organskih farmi u Njemakoj mogu se donijeti odreeni zakljuci, koji se zatim mogu prilagoditi odreenim situacijama u Crnoj Gori. to se tie ekonomskih uinaka farmi, vezano za prelazak na organsku proizvodnju, postoje tri mogua razvojna puta koji se moraju razgraniiti: tradicionalni konvencionalni organski Odabrani put budueg razvoja farme se zasniva na procesu donoenja odluka farmera koji eli da obezbijedi dugoronu odrivu dobit farme na period od oko 10 do 20 godina. Potrebno je uzeti u obzir vremenski okvir jer je veoma esto poboljanje ekonomskih uinaka gazdinstva direktno povezano sa skupim investicijama, bilo u nove maine za koje je potreban period amortizacije do 10 godina (npr. traktor) ili do 20 godina ili ak vie za zgrade.
92

93

Prilikom odabira budueg razvojnog puta gazdinstva, potrebno je uzeti u obzir jo jedan znaajan aspekt, poludefinisane korake ekonomskih rezultata farme. Pristup poludefinisanih koraka ekononomije farme uzima u obzir injenicu da poljoprivredna proizvodnja prati pravilo da postojei resursi (npr. prirodni resursi, radna snaga i kapital (npr. zemljite, zgrade i maine)) treba da budu produktivno iskorieni sve dok trokovi inputa ne budu jednaki sa cijenom krajnjeg proizvoda (npr. dok trokovi za koncentrat koji je potreban za jedan, posljednji kilogram mlijeka krave muzare ne bude jednak cijeni mlijeka). Sljedea kalkulacija ilustruje osnovno pravilo ekonomije: krava daje 5000 kg mlijeka (uz genetski potencijal za 5500 kg mlijeka);  ukoliko trokovi za koncentrat (npr. 2 kg penice) iznose 0,30 EUR, prihod za krajnji proizvod (1 kg mlijeka) takoe treba da bude 0,30 EUR;  ukoliko je cijena za 1 kg mlijeka ispod 0,30 EUR onda nije razumno davati koncentrat kravi;  ukoliko je cijena za 1 kg mlijeka iznad 0,30 EUR onda je razumno davati koncentrat kravi. Osnovno pravilo intenziteta proizvodnje nas vodi ka osnovnoj pretpostavci da ukoliko farmer ulae u proizvodnju (npr. radnu snagu, zemljite, maine, zgrade) stvarajui fiksne trokove, onda e morati da koristi maksimalan potencijal svojih resursa, gdje e trokovi za posljednju jedinicu inputa biti jednaki cijeni krajnje proizvodne jedinice. Time se stvara otimalan odnos trokova-profita. Ovo osnovno ekonomsko pravilo ima odreene implikacije na ekonomiju gazdinstva i direktno je povezano sa procesom donoenja odluka farmera koji je zainteresovan za promjene u svom proizvodnom sistemu. Svaki farmer, bilo u tradicionalnoj, konvencionalnoj ili organskoj proizvodnji, trebalo bi da povea odreene ekonomske uinke svog gazdinstva u skladu sa ovim pravilom. Ukoliko odlui da ne iskoristi u potpunosti proizvodni potencijal svojih resursa, onda je ta odluka zasnovana na nekim drugim razlozima ili vrijednostima, a ne na ekonomskim razlozima. Na taj nain, dobrovoljno ili zbog nedostatka

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

mogunosti, nee valorizovati puni potencijal svojih resursa, te e stoga smanjiti svoj profit. U sljedeim poglavljima je veoma bitna ova pretpostavka o ekonomskom pristupu i kalkulacijama, jer razvojni put tipine tradicionalne farme u Crnoj Gori treba da bude razgranien po sljedeem. Tipinu tradicionalnu farmu karakterie upotreba postojeih resursa na poluproduktivan nain, zbog nedostatka kompetencija ili mogunosti ili jednostavno finansijskih sredstava. Proizvodni potencijal se ne koristi u potpunosti. Prema tome, tradicionalni poljoprivredni sistem karakteriu loe zgrade za ivotinje i uzgoj stoke, mala upotreba ili nedostatak upotrebe inputa kao to su ubriva, sertifikovanih sjemena, pesticida ili novih tehnologija. Ukoliko farmer ne moe ili ne eli da pobolja produktivnost, onda on ne koristi u potpunosti potencijal svojih resursa i stoga umanjuje svoj profit. Konvencionalna farma bi poveala svoju proizvodnju valorizujui potpun potencijal svojih resursa, koristei sve neophodne inpute (npr. ubriva, pesticide) sve dok se gore spomenuti odnos trokova-profita ne postigne. To, naravno, treba da bude u skladu sa postojeim pravilima i zakonima u toj dravi (u Evropi se to zove Dobri uslovi poljoprivrede i zatite ivotne sredine GAEC). Ukoliko ne bude pratio odnos trokova-profita onda e smanjiti svoj potencijalni profit. Organska farma dobrovoljno primjenjuje pravila organske poljoprivrede koja su definisana odnosnim zakonima i propisima. Potujui ta pravila iskoristie se maksimalan potencijal svojih resursa, primjenjujui nove tehnologije, tehnike uzgoja stoke, organska sjemena, organske pesticide, itd, koji su dozvoljeni u organskom proizvodnom sistemu. Ukoliko ne bude u potpunosti pratio pravilo odnosa trokova-profita, onda e smanjiti svoj potencijalni profit. U vezi sa ekonomskim uincima gazdinstva ne mogu se uzeti bilo koji drugi razlozi osim ekonomski, iako oni mogu biti znaajni za preduzetnika.
94

95

4.1. Ekonomski uinak i razlika izmedju

konvencionalne i organske proizvodnje

Jedno od najveih pitanja vezano za organsku proizvodnju su ekonomski uinci organskih farmi u poreenju sa konvencionalnim farmama. Problem kod ovog poreenja je metodoloki pristup. Najadekvatniji pristup bi bio da se uporedi postojea konvencionalna farma sa situacijom gdje se nekoliko godina vri organska proizodnja. Ovaj pristup nije veoma praktian. Adekvatniji nain poreenja ekonomije organske i konvencionalne proizvodnje je da se sagledaju razlike izmeu farmi slinih po pitanju resursa, mogunostima proizvodnje na odreenom zemljitu i ostalim proizvodnim jedinicama, npr. broju krava na farmi.

eur/ osoba 24.000 22.000 20.000 18.000 16.000 14.000 12.000 godina 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Sl. 4-1: Profit konvencionalnih i organskih farmi u Njemakoj (1995-2006) Izvor: Nieberg und Offermann (2007)

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Njemaka vlada je uspostavila bazu podataka farmi koja se redovno ocjenjuje da bi se ispitali njihovi ekonomski uinci. Sljedea tabela o profitu (u EUR po osobi) organskih farmi u poreenju sa slinim konvencionalnim farmama u Njemakoj u periodu od 1995. do 2006. godine pokazuje da su od 2000. godine pa na dalje, organski proizvoai imali blagi porast profita u odnosu na njihove konvencionalne kolege. Do 2000. godine profit je bio gotovo jednak. Nekada je profit organskih farmera bio vei, a nekada manji u odnosu na konvencionalne farmere. Prema tome, organska proizvodnja se ne moe generalno opisati kao profitabilnija u odnosu na konvencionalnu. Potrebno je detaljnije sagledati analize da bi se dolo do pravih zakljuaka. Iznosi iz ovog grafikona e objasniti odreene razlike koje su nastale zbog razliite proizvodne prakse. U sljedeim tabelama porede se iznosi sa konvencionalnih i organskih farmi vezano za biljnu proizvodnju i stoarsku proizvodnju. To ne znai da farme izriito proizvode stoku ili biljke. Veina farmi su mjeovite farme sa fokusom na biljnu ili ivotinjsku proizvodnju. Obino farmeri imaju vie od 50% svog profita ili obrta bilo od stone ili biljne proizvodnje. Primjer farmi se zasniva na 76 organskih i 282 konvencionalnih farmi. Za stoarsku proizvodnju je analizirano 185 organskih i 352 konvencionalnih farmi. Brojke vezane za veliinu farmi i pokazatelje produktivnosti pokazuju da su uporeene farme veoma sline (vidi tabelu 4-1).

96

97

Tabela 4-1:  Iznosi koji karakteriu razliku izmeu organskih i konvencionalnih farmi u Njemakoj Indikator jedinica biljna proizvodnja org. jedinica radne snage (1) JRS porodina radna snaga itarice stona hrana na obradivom zemljitu rezerve (2) muzne krave (3) junad
JRS

stona proizvodnja org. 2 1,5 2,6 10,9 10,5 0,3 45 26 konv. 1,6 1,5 2,1 14,5 4,6 2,5 40 35,2

konv. 1,8 1,4 1,1 89,1 1,1 11,8

2,3 1,2 72,8 22,2 4,9

radna snaga po hektaru JRS/100 ha 1,5


ha ha ha JS/100 ha JS/100 ha

(1) Jedinica radne snage = JRS (2)  Konvencionalni farmeri moraju da ostave oko 10% obradivog zemljita organski proizvoai manje jer oni proizvode stonu hranu ili leguminoze na obradivom zemljitu. (3) Jednica stoke = JS Detaljniji iznosi su dati u tabeli 4-2. Tabela 4-2: Poreenje organskih i konvencionalnih farmi (primjer iz Njemake) Poljoprivredni resursi farme veliina farmi br. Biljna proizvodnja
org. konv.

Stona proizvodnja org. konv. 185 60,90 352 60,90

76

282 105,80

br. itarica 106,00

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

poljopri-vredno zemljite obradivo zemljite panjaci poka-zatelji produktivnosti radna snaga porodina radna snaga radna snaga po hektaru
Korienje obradivog zemljita

ha ha ha /ha RS RS RS/100 ha

156 138 19 714 2,3 1,2 1,5

157 146 11 711 1,8 1,4 1,1

77 26 51 569 2,0 1,5 2,6

78 31 47 564 1,6 1,5 2,1

Biljna proizvodnja
org.

Stona proizvodnja org. 10,9 1,0 0,3 0,0 1,4 10,5 0,3 konv. 14,5 1,7 0,1 0,1 6,5 4,6 2,5

konv. 89,1 24,8 4,2 6,9 1,9 1,1 11,8

itarice, kukuruz uljarice, proteinske biljke krompir eerna repa silani kukuruz krmno bilje
ostavljeno

ha ha ha ha ha ha ha

72,8 18,8 4,8 1,1 0,3 22,2 4,9

Stona proizvodnja goveda muzne krave junad


98

Biljna proizvodnja Stona proizvodnja org.


jed./100 ha jed./100 ha jed./100 ha

konv. 6,0 0,5 2,6

org. 95,5 45,0 26,0

konv. 94,0 40,0 35,2

8,9 0,2 3,1

99

svinje ivina

jed./100 ha jed./100 ha

3,6 0,6

15,2 0,8

0,4 0,2

1,4 0,2

Neki od najznaajnijih iznosa koji se tiu ekonomije organske proizvodnje su dati u sljedeoj tabeli. Prinosi i cijene sa organskih i konvencionalnih farmi se znaajno razlikuju. Dok su prinosi na organskim farmama mnogo nii od prinosa na konvencionalnim farmama, cijenu su suprotne, mnogo vee u organskoj proizvodnji u poreenju sa konvencionalnom proizvodnjom (vidi tabelu 4-3). Tabela 4-3: Prinosi i cijene na organskim i konvencionalnim farmama Prinosi Biljna proizvodnja org. penica ra jeam sjeme od repice krompir eerna repa proizvodnja mlijeka/ kravi mlada prasad (roena) Cijene dt/ha dt/ha dt/ha dt/ha dt/ha dt/ha prasadi / krm 35 24 21 12 214 597 konv. 72 53 62 37 358 562 6.209 18 Stona proizvodnja org. 37 30 34 7 166 576 konv. 63 51 54 34 232 600

kg/ kravi 4.102 11

5.871 6.679 13 15

Biljna proizvodnja Stona proizvodnja org. konv. 13 11 11 org. 27 22 26 konv. 12 10 11

penica ra jeam

/dt /dt /dt

26 20 20

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

sjeme od repice krompir eerna repa proizvodnja mlijeka/ kravi

/dt /dt /dt /dt

46 44 7 36

24 14 5 29

41 43 4 36

23 18 5 30

Pored prihoda ostvarenih za proizvode, subvencije za organske farme doprinose u velikoj mjeri profitu organske farme i oko 150 /ha su vee od subvencija za konvencionalne farmere. Subvencije ukljuuju jedinstveno plaanje po povrini zbog nedostataka njemake poljoprivrede. Subvencije za organsku poljoprivredu iznose u prosjeku 170 /ha po hektru obradive povrine i panjaka (vidi tabelu 4-4). U 2007. godini, prosjeni prihodi organskih mlijekarskih farmi su bili u prosjeku 100 /ha vei nego prihodi konvencionalnih kolega. Trokovi sjemena su vei, a trokovi za ubrivo su nii kod organskih farmi nego kod konvencionalnih farmi. Sve ukupno, trokovi materijala su 200 / ha nii kod organske biljne proizvodnje sa 459 /ha u odnosu na 659 /ha u konvencionalnoj proizvodnji. Kod organske stone proizvodnje, trokovi materijala su za 88 /ha nii (587 /ha u odnosu na 675 /ha) nego kod konvencionalne stone proizvodnje. S obzirom da organske farme tee ka neporodinoj radnoj snazi, trokovi radne snage su znaajno vei (166 /ha u odnosu na 39 /ha u biljnoj proizvodnji i 107 /ha u odnosu na 30 /ha u stonoj proizvodnji). Ostali trokovi se malo razlikuju, npr. amortizacija zgrada i opreme, kao i ostali trokovi (osiguranje, elektrina energija, itd.), u prosjeku su vei za 10% kod organskih farmi.

100

101

Tabela 4-4: Prihodi i trokovi kod organskih i konvencionalnih farmi Izvor: Meyer, 2008 Biljna proizvodnja org. prihodi (ukupno) biljna proizvodnja stona proizvodnja od toga mlijeka ostali prihodi od toga subvencije trokovi materijala biljna proizvodnja sjeme ubrivo pesticidi stona proizvodnja nabavka grla itarice radna snaga amortizacija graevinski objekti tehnika oprema /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha 1.082 909 117 3 684 507 459 189 124 17 5 69 28 29 166 186 31 134 448 konv. 1.157 873 215 9 555 347 659 342 65 138 124 131 75 41 39 168 25 126 425 27 6 1 260 39 130 107 294 80 167 546 25 61 28 311 55 163 30 268 65 154 484 Stona proizvodnja org. 1.352 59 1.207 908 854 625 587 konv. 1.280 88 1.126 783 663 457 675

ostali trokovi (struja, /ha popravke, osiguranje)

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

to se tie profita organskih i konvencionalnih farmi, najznaajaniji aspekt je profit po porodinoj radnoj snazi, koji je u prosjeku za 8% vei kod organske biljne proizvodnje sa 40.526 /JRS u odnosu na 37.558 /JRS kod konvencionalnih farmi. Kod stone proizvodnje, kod organskih farmi je 28.109 /JRS, to je u prosjeku 22% vie nego kod konvencionalnih farmi, gdje iznosi 22.961 /JRS (vidi tabelu 4-5). Tabela 4-5: Profit organskih i konvencionalnih farmi u Njemakoj Jedinica mjere Biljna proizvodnja org. profit profit po hektaru profit po farmi profit po radnoj snazi /ha /ha /farmi /RS % 435 384 617 47.685 28.109 122% 447 34.678 22.961 68.066 60.233 40.526 37.558 108%
konv.

Stona proizvodnja org.


konv.

4.1 Razlike u ekonomskim rezultatima organskih


farmi kada se medjusobno uporede
Svaka farma treba da bude detaljno sagledana u odnosu na socijalan, ekonomski i ekoloki aspekat, kao i u odnosu na kapacitet upravaljanja farmom (vidi poglavlje 4). Kod organskih farmi postoje velike razlike u njihovim ekonomskim uincima. Da bi se naglasilo ovo pitanje, sljedei iznosi dobijeni uporeivanjem organskih farmi u Njemakoj mogu da daju neke interesantne uvide. Tabela 4-6 opisuje ekonomske uinke nekih od najuspjenijih farmera sa visokim prosjenim profitom od 42,746 /JRS, srednjih sa 24,173 /JRS i niskoprofitnih farmi sa 11,635 /JRS.
102

103

S obzirom na to da ove brojke pokazuju prosjek jedne treine (33%) farmi sa najniim, srednjim i najveim profitom, moemo zamisliti kako bi razlike bile veekada bismo posmatrali 10% farmi sa najniim profitom i 10% farmi sa najveim profitom. Tabela 4-6: Poreenje ekonomskih rezultata organskih farmi u Njemakoj Jedinica mjere poljoprivredni resursi farme veliina farmi zakupljeno zemljite cijena zakuplj. zemljita poljoprivredno zemljite oranice panjaci radne jedinice porodine radne jedinice radna snaga po hektaru br. itarice ha /ha ha ha ha JRS nizak 33% 111 42,10 48 128 70 38 32 1,7 1,3 2,4 srednji 33% 118 56,20 43 132 65 29 37 1,8 1,5 2,8 visok 33% 118
125,40

144 136 188 124 63 3,2 1,5 1,7

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Jedinica mjere

nizak 33%

srednji 33% 1.459 289 1.050 613 818 583 658 85 52 10 1 282 54 155 87 314 573

visok 33% 1.224 481 658 343 754 550 595 118 75 10 3 247 79 116 171 194 442

prihodi (ukupno) biljna proizvodnja stona proizvodnja od toga mlijeka ostali prihodi od toga subvencije trokovi materijala biljna proizvodnja sjeme ubrivo pesticidi stona proizvodnja nabavka grla itarice radna snaga amortizacija
ostali trokovi (struja, popravke, osiguranje)

/ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha

951 187 641 280 702 557 543 79 44 11 5 177 47 82 110 233 494

profit profit po hektaru profit po farmi profit po radnoj jedinici /ha


/farmi

172
12.027 11.635

583 38.076 24.173

551
103.413

/LU

42.746

104

105

Koji su razlozi ovako velikih razlika? Kada se pogleda tabela moe se identifikovati prva od dvije najvanije brojke veliina farme u hektarima sa 70 ha (niski profit) - 65 ha (srednji) - 188 ha (visok). Ali, zemljite koje je na rasplaganju na farmi ne objanjava razliku izmeu niskoprofitnih i visokoprofitnih farmi. Postoje takoe i druge znaajne brojke, kao to je % obradive povrine u poreenju sa panjacima. Visokoprofitna grupa organskih farmi ima u prosjeku 66% obradive povrine i 33 % panjaka, dok niskoprofitna i srednjeprofitna grupa imaju u prosjeku 55% obradive povrine i 45% panjaka. Iz toga proizilazi da organska farma sa veim ekonomskom uinkom ima bolje prirodne resurse. S druge strane, viskoprofitne grupe organskih farmi imaju znatno niu stopu radne snage sa 1,7 JRS po 100 hektara, dok je kod niskoprofitne grupe stopa 2,4, srednje grupe 2,8 JRS/100 ha. Jedna od najznaajnijih razlika izmeu farmi je prinos mlijeka u kg po kravi, 4,967 kg kod farmi koje ostvaruju nii profit, do 5,596 kg kod srednjih i 6,146 kg kod visokoprofitne grupe. Opet, to moe biti uslovljeno sa raspoloivou obradivog zemljita na kojima farmeri proizvode silani kukuruz ili neko drugu stonu hranu, to je veoma znaajno za visok prinos mlijeka u organskoj proizvodnji, jer je nabavka koncentrata veoma skupa (vidi tabelu 4-7). Tabela 4-7: Razlike u prinosu organskih farmi Jedinica mjere penica ra jeam sjeme repice krompir dt/ha dt/ha dt/ha dt/ha dt/ha nizak 33% 32 22 27 49 161 srednji 33% 38 25 28 16 18 visok 33% 35 26 27 14 197

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

proizvodnja mlijeka/ kravi

kg/kravi

4.967 5.596 18 22

6.146 16

mlada prasad (roena) prasad/krmai

Ostale brojke o prinosima ne pokazuju veliku razliku osim prinosa krompira. Takoe je interesantna razlika u fiksnim i obrtnim sredstvima. Grupa sa visokim ekonomskim uincima ima manje fiksnih sredstava po hektaru nego ostale dvije grupe (tabela 4-8). Ova injenica takoe implicira znaaj veliine farme za ekonomske uinke. Tabela 4-8: Razlike u imovini organskih farmi Jedinica mjere nizak srednji 33% osnovna sredstva (ukupno) poljoprivredno zemljiste gradjevinski objekti tehnicka oprema stoka obrtna sredstva (ukupno) zalihe finansijska obrtna sredstva /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha 6.423 4.354 1.054 657 402 454 197 257 5.732 1.457 875 33% visok 33% 3.833 2.343 607 582 379 532 193 339

106

107

4.2 Implikacije ekonomije organske poljoprivrede


u Crnoj Gori
Neke od najznaajnijih implikacija organske poljoprivrede uopteno su sumirane u sljedeim tabelama (DLG, 2006) . proizvodna jedinica /usjev itarice povre (ekstenzivni usjevi) povre (intenzivni usjevi) krompir eerna repa panjak (intenzivni) panjak (ekstenzivni) leguminoze, npr. djetelina kukuruz, silani kukuruz utede/ dodatna vrijednost nema mineralnog azota nema hemijskih pesticida bolje cijene agro-ekoloke isplate nii trokovi za maine (prskanje i ubrenje) manje rada jedinica dt/ha dt/ha dt/ha dt/ha dt/ha jedinica energije/ha jedinica energije/ha jedinica energije/ha jedinica energije/ha prinos u % 60% 80% 50% 30-70% 80 100% 60 70% 80% 80 100% 50 80%

trokovi/ potranja skupa sjemena manji prinos leguminoze i stona hrana u plodoredu meuusjev vei trokovi za maine investicije (zgrade prilagoene za stoku) trokovi sertifikacije

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

proizvodna jedinica /usjev tovna krmad mlijeko mlijeko od krmne sa farme jaja govedo (vo / june) tele (sisave)

jedinica kg/dan kg / krava / godina kg/krava / godina Jaja/ kokoka/ godina kg/dan kg/dan

prinosi u % org. u odnosu na konven. 60% 70 100 % 100% 85% 70 -100 % 80 100 %

Implikacije organske stoarske proizvodnje uteda/dodatna vrijednost trokovi/ potranja vie stoke nii prinos mlijeka nema mineralnog azota nema hemijskih pesticida nema mlijenih zamjena za telad bolja cijena mlijeka bolja cijena mesa agro-ekoloke isplate vie zemljita potrebno za ishranu istog broja ivotinja investicije (smjetaj prilagoen za ivotinje) ispaa, zeleno krmivo skupe itarice mlijeko za telad skupa sjemena sertifikacija

108

109

4.3 Obraun profita farme


Veoma mali broj manjih farmi u Crnoj Gori na alost, ima odgovarajue knjigovodstvo ili evidenciju o njihovim ekonomskim uincima. Teko je bez takve baze podataka obraunati bilo kakve ekonomske iznose za pojedinane farme. Podaci koji su potrebni za obraun se samo mogu dati u procijenjenim vrijednostima na osnovu informacija koje konsultant ili zaposleni u savjetodavnoj slubi dobije od farmera lino ili iz neke druge baze podataka o cijenama poljoprivredne robe/proizvoda i trokovima inputa. Prije nego to preemo na detaljne obraune, u sljedeim tabelama su data objanjenja nekih ekonomskih termina. Tabela 4-9: Terminologija poljoprivredne ekonomije ekonomske brojke definicija/ objanjenje Proizvodna jedinica u poljoprivredi moe biti jedan hektar panjaka ili 1 m2 povrtlarskog zemljita ili krava ili ovca. Proizvodna jedinica je prethodno definisani dio proizvodnje, na osnovu koje se moe izvriti analiza trokova. Period obrauna u poljoprivredi moe biti proizvodni ciklus definisan odreenom proizvodnom jedinicom (npr. vrjeme tova za prasad od 2. do 5. mjeseca (4 mjeseca) ili moe biti godina (zimska penica ili muzna krava). Da bi se analizirala cijela farma i zbog meusobne povezanosti proizvodnih jedinica, najee se koristi godina kao period obrauna. To ima smisla, jer su iznosi godinjeg raunovodstvenog sistema dati najee od 1. januara do 31. decembra. Neke zemlje imaju drugaije raunovodstvene periode, npr. Njemaka od 1. jula do 30. juna.

proizvodna jedinica

period obrauna ili raunovodstveni period

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

prihodi

Prihodi su sva plaanja ostvarena od prodaje biljnih proizvoda, stonih proizvoda i sve ostale dobiti, ukljuujui subvencije. Trokovi su sva potronja farme vezano za proizvodnju, bez obzira da li su ti trokovi realna potronja ili se koriste samo za ekonomske analize (npr. kamatna stopa za lini kapital). Veoma esta definicija trokova utvruje razliku izmeu varijabilnih trokova, fiksnih trokova i optih trokova poslovanja. Trokovi koji se tiu privatne upotrebe npr. automobila koji se takoe koristi za privatan prevoz, moraju biti posmatrani kao dobit. Na porodinoj farmi, trokovi proizvodnje i privatne upotrebe su veoma povezani (npr. smjetaj, automobil, hrana, itd.). Varijabilni trokovi su trokovi koji zavise od intenziteta proizvodnje. Oni padaju i rastu, vie ili manje sa prinosom.

Trokovi

varijabilni trokovi

Optimum proizvodnje (npr. poslednji kg mlijeka koji proizvede krava sa odreenim genetskim potencijalnom) je postignut kada se varijabilni trokovi u /kg u potpunosti poklapaju sa cijenom (cijena za poslednji kg mlijeka). Fiksni trokovi su trokovi koji ne mogu lako da se smanje i stoga ne zavise od proizvodnje ili prinosa. Oni su fiksni, npr. tala za krave se ne moe upotrijebiti u bilo koju drugu svrhu, niti se moe prodati. Prema tome, trokovi su fiksni ak i ako farmer odlui da zaustavi proizvodnju mlijeka ili mesa i ne bude koristio talu za bilo koju drugu svrhu.

fiksni trokovi

110

111

opti trokovi poslovanja

Opti trokovi poslovanja su overhed trokovi koji nisu vezani za bilo koju posebnu proizvodnu jedinicu. Raun za elektrinu energiju ne naznaava za koju svrhu je potroen svaki kW. Prema tome, ne moete lako pripisati trokove nekoj posebnoj proizvodnoj jedinici. Bruto mara je ekonomski iznos koji objanjava doprinos proizvodne jedinice za pokrivanje trokova poslovanja na farmi, koji nisu varijabilni ili direktno povezani sa proizvodnom jedinicom. Proces donoenja odluka u vezi sa pitanjem koje su proizvodne jedinice na farmi najprofitabilnije. Npr. profitabilnije je uzgajati penicu ili jeam, a profitabilnija je proizvodnja mlijeka umjesto mesa na panjaku. U sluaju farmera koji je angaovan puno radno vrijeme, dobit farme treba da se poklapa barem sa iznosom kojie je njegovoj porodici dovoljan za njihov ivot. Dobit treba da se poklapa sa realnim oekivanjima u vezi sa raspoloivim resursima (radnom snagom i imovinom, panjacima, obradivim zemljitem, stokom, mainama, zgradama, itd.). Ukoliko nije tako, proizvodni biznis nije ekonomski odriv. Veoma esto je mogue pronai kombinaciju dobiti na farmi. Farmeri pokrivaju trokove ivota iz nekih drugih prihoda, npr. dobijanjem novca od roaka ili drave (npr. penzija).

bruto mara

odreeni ekonomski uinci proizvodnih jedinica

dobit

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Tabela 4-10: Dobit osnovna struktura obraun biljna proizvodnja; stona proizvodnja; ostali prihodi (subvencije); nepoljoprivredni profit. Trokovi koji su direktno povezani sa proizvodnom jedinicom: biljna proizvodnja; stona proizvodnja; ostali trokovi. Bruto mara pokazuje odreeni doprinos proizvodne jedinice sveukupnoj proizvodnji, iskljuujui fiksne trokove ili opte trokove poslovanja. Amortizacija za: zgrade; maine i ostalu tehniku opremu; stalne usjeve; kamatnu stopu (za kredite). Npr: generalno odravanje; radna snaga (ne porodina); energija, voda; osiguranje, raunovodstvo. Npr: dio upotrebe vozila za privatan prevoz; hrana sa farme;  smjetaj ukoliko su trokovi smjetaja ukljueni u obraunate trokove.

+ prihodi

varijabilni trokovi

= bruto mara

./: fiksni trokovi

./. opti trokovi poslovanja

+ privatna upotreba i potronja

112

113

= dobit

Dobit pokriva sljedee trokove: porodinu radnu snagu; kamatnu stopu za kapital; dodatni profit.

4.3.1 Obraun prihoda organske proizvodnje


Tabela 4-11 pokazuje razlike prinosa i cijena u organskoj proizvodnji u poreenju sa konvencionalnom proizvodnjom u Njemakoj. Sa jedne strane prinosi mogu biti znatno nii kod organske proizvodnje u odnosu na konvencionalnu proizvodnju. Sa druge strane, cijene ostvarene za proizvode su znatno vee. Veoma uoptena analiza proizvodnje usjeva, implicira da su usjevi u prosjeku 50% konvencionalnih prinosa, a cijene su duplo vee. Prema tome, prihodi po hektaru i usjevu su skoro isti, na osnovu prinosa i cijene usjeva. Ali, trebamo biti svjesni da OP u velikoj mjeri zavisi od proizvodnje azota leguminozama koje se uzgajaju na do 25% obradive povrine. Razlike u prinosima i cijenama kod stone proizvodnje su mnogo manje, npr. proizvodnja mlijeka moe biti oko 25% manja kod organske poljoprivrede nego kod konvencionalne proizvodnje. Dok bi cijene mlijeka bile oko 25% vee kod organske nego kod konvencionalne proizvodnje. Tabela 4-11: Prinosi i cijene organskih i konvencionalnih farmi prinosi Biljna proizvodnja org. penica ra 100 kg /ha 100 kg /ha 35 24 konv. 72 53 Stona proizvodnja org. 37 30 konv. 63 51

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

jeam sjeme od repice krompir eerna repa mlada prasad (roena) cijene

100 kg /ha 100 kg /ha 100 kg /ha 100 kg /ha

21 12 214 597

62 37 358 562 18

34 7 166 576 13

54 34 232 600 15

proizvodnja mlijeka/ kravi kg/ kravi

4.102 6.209 Biljna proizvodnja org. konv. 13 11 11 24 14 5 29

5.871 6.679 Stona proizvodnja org. 27 22 26 41 43 4 36 konv. 12 10 11 23 18 5 30

prasadi/ krm 11

penica ra jeam sjeme od repice krompir eerna repa

/100 kg /100 kg /100 kg /100 kg /100 kg /100 kg

26 20 20 46 44 7 36

proizvodnja mlijeka/ kravi /100 kg

Sa druge strane, ema podrke za razvoj organske poljoprivrede obezbjeuje kompenzaciju farmerima zbog smanjenja pesticida i primjene tehnika prijateljskih za ivotnu sredinu. Crnogorska organska poljoprivreda je podrana sa 120 EUR dodatne podrke za usjeve i sa dodatnih 40 EUR po stonoj jedinici, povrh 130 EUR za usjev i 80 EUR po stonoj jedinici (SJ) za sve farmere u Crnoj Gori.

114

115

4.3.2 Analiza mari i varijabilnih trokova


MUZNIH KRAVA
Analiza mare je nain obrauna ekonomskih rezultata u okviru proizvodnog sistema, posmatrajui samo brojke koje su bitne ili se mijenjaju. Primjer: Farmer eli da uzgaja penicu umjesto ovsa. Da bi uporedio odreene ekonomske uinke ovih usjeva, on moe obraunati svoj ukupan profit prije i nakon uvoenja penice u svoj plodored. Ali, mnogo je lake analizirati samo one brojke koje su direktno povezane sa promjenama u proizvodnom sistemu. Ti trokovi se veoma esto mijenjaju, to znai da su trokovi direktno povezani sa proizvodnom jedinicom. Analiza mare je analiza troka/profita za odreeni dio proizvodnje. S obzirom da se analiza mare fokusira na varijabilne i direktno povezane trokove proizvodne jedinice, rezultat ove analize je bruto mara. Bruto mara opisuje doprinos proizvodne jedinice pokrivanju trokova poslovanja na farmi, a koji nisu varijabilni ili direktno povezani sa proizvodnom jedinicom koja se ispituje. Analizom mare mogu se analizirati razliite proizvodne jedinice, ali takoe i objasniti razlike nastale zbog prinosa i promjene varijabilnih trokova. Sljedea tabela opisuje analizu mari za razliite nivoe proizvodnje mlijeka, uz promjene prinosa i promjena varijabilnih trokova. Na osnovu bitnih informacija i brojki koji opisuju proizvodni sistem u tabeli 4-12, osnovna struktura analize mare je opisana u tabeli 4-13, dok su u tabeli 4-14 navedena neka ekonomska pitanja koja se tiu analize mare. Iako svaka individualna farma ima svoje specifine ekonomske iznose, sljedea kalkulacija moe da slui kao primjer, pokuavajui da objasni neke razlike izmeu konvencionalne i organske proizvodnje. Brojke takoe opisuju razlike koje su nastale iz nekih drugih razloga (npr. genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka).

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Tabela 4-12: Informacije i brojke koje opisuju proizvodni sistem muzne krave Intenzitet (1) Rasa iva vaga krave Stona jedinica (SJ/krava) iva vaga jedne SJ Godine laktacije Tehnika oprema / uzgoj Mlijeko Prinos mlijeka Masnoa po kg mlijeka FCM (mlijeko korigovane masti) (2) Protein po kg mlijeka Teina krave nakon klanja Potrebna telad/ godina Ishrana Ukupna potrebna energija Energija od krmnog bilja
116

nizak

srednji

visok Simental 650 1,08 600 6

Regionalna Braun mala Swiss kg SJ kg godine 450 0,75 600 8 500 0,83 600 6

vezane krave, ljetnja ispaa, maina za muu, sijeno za zimu kg % kg % kg jedinica/ godina 2000 4,3 2.090 3,6 247,5 0,13 3000 4 3.000 3,4 275 0,17 4000 3,8 3.880 3,2 357,5 0,17

MG NEL 19.309 MG NEL 19.309

24.352 30.167 22.500 26.000

117

Energija od koncentrata Koncentrati (6,2 MJ NEL/kg) Minerali Subvencije Generalne subvencije za mlijeko Generalne subvencije po SJ Organske subvencije po SJ Cijene (3) Zaklana krava (55% ive vage) Tele (120 dana staro) Mlijeko (FCM) Organsko mlijeko Mlada krava Koncentrati Organski koncentrati Konvencionalna stona hrana Organska stona hrana

MG NEL 0 dt/krava /kg 0,5 kg/U 0,00 30

1.852 2,99 40

4.167 6,72 50

/kg /SJ /SJ

0,05 80 40

0,05 80 40

0,05 80 40

/kg EUR/J /kg 10% /kg /cow /dt /dt /10MJ NEL /10MJ NEL

1,8 200 0,33 0,36 600 12 24 0,05 0,06

1,8 250 0,33 0,36 800 12 24 0,07 0,08

1,8 300 0,33 0,36 1000 12 24 0,09 0,10

Neke brojke je potrebno objasniti. Pomou broja u prvoj koloni sljedei komentari se mogu lako povezati sa brojkama u tabeli.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

(1) Intenzitet
Intenzitet opisuje proizvodni sistem sa nekim karakteristinim brojkama kao to su broj laktacija, rasa, ivu vagu, prinos mlijeka po kravi i stone jedinice (SJ) po hektaru (ha).

(2) FCM (mlijeko korigovane masti)


Svaka rasa i farma imaju razliit nain proizvodnje mlijeka. Zbog tih razlika varira kvalitet mlijeka i sastojci kao to su masti i proteini. Naroito se sadraj masti u mlijeku esto koristi da bi se prilagodila cijena mlijeka. Iz tog razloga je neophodno izraunati prinos FCM (mlijeko korigovane masti) i pomnoiti taj prinos sa cijenom mlijeka standardnog kvaliteta sa odreenim sadrajem masti.

(3) Cijene
Sve cijene se moraju redovno aurirati. Izvor cijena za ovaj obraun su infomacije dobijene od osoblja dravne Savjetodavne slube Crne Gore iz 2009. godine i/ili iz literature. Neki ekonomski podaci su prilagoeni situaciji na tim farmama koje su se posjetile tokom FAP projekta o OP u 2009/2010. godini. Tabela 4-13: Analiza mare za muzne krave Intenzitet Rasa iva vaga krave Stona jedinica (SJ/krava) iva vaga jedne SJ kg SJ kg nizak srednji visok

regionalna Braun Simmental mala Swiss 450 0,75 600 500 0,83 600 650 1,08 600

118

119

Godine laktacije Prinos mlijeka (FCMmlijeko korigovane masti) Prihodi Prihodi-organski Mlijeko (konvencionalno) Mlijeko (organsko) (1) Stara krava (ukupan prihod/laktacija) (2) Tele (0,9 po godini) Ostalo Subvencije mlijeko Subvencije krava Dodatne subvencije krava (organsko) (3) Varijabilni trokovi (4) Varijabilni trokovi (organski) Mlada junica Tele mlijeko Koncentrati (kon.) Koncentrati (organ.) Minerali Veterinar Oplodnja /kg 15

godine 8 2.090 /J 1.110 1.219 /J /J /J /J /J /J /J /J /J /J /J /kg 0,33 /J /J /J /kg 0,5 /J /J /J 105 80 40 -257 -257 -75 -106 0 0 -15 -30 -15 690 759 56 180

3.000 3.880 1.528 1.932 1.667 2.100 990 1.280

1.089 1.408 83 225 150 80 40 -385 -421 -133 -117 -36 -72 -20 -40 -15 107 270 194 80 40 -497 -578 -167 -129 -81 -161 -25 -50 -15

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Energija/voda Kamata na kapital (mlada krava) Bruto mara (kon.) (5) Bruto mara (organ.)

/J 6% /J /J /J

20 -36 853 962

24 -48

29 -60

1.142 1.435 1.246 1.522

(1) Mlijeko (organsko)


Ocijenjeno je da je cijena organskog mlijeka za 10% vea od cijene konvencionalnog mlijeka. U prvom koraku ove kalkulacije nije uzeto u obzir mogue smanjenje prinosa mlijeka u organskim mljekarskim farmama. Kasnije, kada budemo radili posebne analize, potrebno je uzeti u obzir ovu injenicu.

(2) Stare krave


Prihod od starijih krava se obraunava dijeljenjem cijene stare krave sa godinama laktacije.

(3) Dodatne  subvencije za organsku poljoprivredu u Crnoj Gori


U Crnoj Gori se podrka organskoj poljoprivredi od strane Ministarstva poljoprivrede i vodosnadbijevanja sastoji od direktnih isplata: 120 /ha za usjeve na obradivoj povrini; 40 po stonoj jedinici (SJ);  Od indirektne podrke za finansiranje serifikacionog tijela Monteorganica.

(4) Varijabilni trokovi


Varijabilni trokovi su veoma povezani sa intenzitetom proizvodnje i prema tome tee ka poveanju sa poveanjem prinosa mlijeka.
120 120

121

(5) Bruto mara


Bruto mara je razlika izmeu prihoda i varijabilnih trokova, kako je opisano u tabeli. Ralzlika izmeu organskog i konvencionalnog obrauna iznosi u prosjeku 100 / kravi i godina na osnovu brojki. S ozirom da su neke od brojki zasnovane na pretpostavkama koje se ne mogu za sigurno predvidjeti, npr. cijena mlijeka ili prinos mlijeka, ekonomske analize ne bi trebalo ovim zavriti. U tabeli 4-14 su analizirana ostala pitanja koja su bitna za donoenje odluka uz neke dodatne kalkulacije (npr. promjene u prinosu mlijeka i trokovi stone hrane). Tabela 4-14: Dalja ekonomska pitanja koja se tiu analize mare kod muznih krava

Intenzitet

nizak

srednji

visok

Rasa iva vaga krave Stona jedinica (SJ/krava) iva vaga jedne SJ Godine laktacije Prinos mlijeka (FCM- mlijeko korigovane masti) Prihodi Prihodi- organski /J kg SJ kg

Regionalna Braun mala Swiss 450 0,75 600 500 0,83 600 6 3.000 1.528 1.667

Simmental 650 1,08 600 6 3.880 1.932 2.100

godine 8 2.090 1.110 1.219

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Mlijeko (konvencionalno) Mlijeko (organsko) Stara krava (ukupan prihod/laktacija) Tele (0,9 po godini) Ostalo Subvencije mlijeko Subvencije krava Dodatne subvencije krava (organsko) Varijabilni trokovi Varijabilni trokovi (organski) Mlada junica Tele mlijeko Koncentrati (kon.) Koncentrati (organ.) Minerali Veterinar Oplodnja Energija/voda Kamata na kapital (mlada krava) 6% /kg 15 /kg 0,5 /kg 0,33

/J /J /J /J /J /J /J /J /J /J /J /J /J /J /J /J /J /J /J

690 759 56 180 105 80 40 -257 -257 -75 -106 0 0 -15 -30 -15 20 -36

990 1.089 83 225 150 80 40 -385 -421 -133 -117 -36 -72 -20 -40 -15 24 -48

1.280 1.408 107 270 194 80 40 -497 -578 -167 -129 -81 -161 -25 -50 -15 29 -60

122

123

Bruto mara (kon.) Bruto mara (organ.)

/J /J

853 962

1.142 1.246

1.435 1.522

U sutini, promjene prinosa ili promjena cijene uzrokuje direktno poveanje ili smanjenje glavnih prihoda od mlijeka. Detaljnijim posmatranjem rezultata, lako se moe utvrditi da se kod krava sa najniim prinosom mlijeka i sa najniim intenzitetom, prihodi od organskog mlijeka mogu smanjiti za 15%, to uzrokuje BM od 848 /J (prva kolona br. 89), te je ipak ispod konvencionalne BM od 853 /J (prva kolona br. 85). S obzirom da kod krava sa najveim prinosom mlijeka i visokim intenzitetom, prihod umanjen za 5% i BM od 1452 /J (poslednja kolona u redu br. 87), je ipak na nivou konvencionalne krave sa BM od 1.453 /J (poslednja kolona br. 85). Nalaz ove kalkulacije je da je intenzivnija proizvodnja manje osjetljiva na smanjenje prinosa i/ili cijene organske proizvodnje. Nalaz se moe formulisati tako da cijena organskog mlijeka mora biti najmanje 15% iznad konvencionalne cijene da bi se kompenzovalo smanjenje prinosa od 5% i obratno. Trokovi organske stone hrane mogu varirati iz jednog veoma jednostavnog razloga, a to je da su prinosi od energije sa panjaka i od stone hrane sa obradive povrine nii nego kod konvencionalne proizvodnje, zbog organienja prilikom upotrebe vjetakog azota. Nii prinos rezultira veim trokom po jedinici energije (/MJ NEL - EUR po mega dulu neto energije laktacije). U ovom obraunu je procijenjeno da cijena stone hrane u organskoj poljoprivredi moe da poraste za 10%. Ova procjena moe varirati sa intenzitetom proizvodnje, jer je oigledno da kod proizvodnje sa niskim intenzitetom (npr. planinska proizvodnja) poveanje trokova za stonu hranu ne mora da bude tako visoko jer farmeri koriste veoma malo ili skoro nimalo vjetakih ubriva, ak i u konvencionalnoj proizvodnji.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Obraunata cijena stone hrane treba da bude prosjena cijena razliitih tipova stone hrane (npr. trava sa panjaka, silaa, sijeno). Trokovi za razliite tipove stone hrane rastu od panjaka prema silai do sijena. Sijeno je u modernoj praksi proizvodnje najskuplja stona hrana. Razlog za poveanje cijene stone hrane je veoma povezan sa gubicima koji nastaju tokom kosidbe. Ovi gubici energije mogu da budu do 35% bruto energetskog sadraja sijena. Silaa i panjak mogu da imaju gubitke manje od 20% bruto energije zelene materije.

4.3.2 Analiza mare za organsku proizvodnju


penice i jema
Prije opisa analize mare, naredne tabele opisuju neke osnovne informacije o proizvodnoj jedinici. Vezano za diskusiju sa slubenicima Savjetodavne slube za poljoprivredu Crne Gore tokom radionice u 2009. godini, prihod za slamu je obraunat s obzirom da je on veoma znaajan za farmere. Kada pogledamo obraun bruto mare usjeva iz OP, ak i iz konvencionalne proizvodnje, moramo biti svjesni interakcije izmeu razliitih usjeva u okviru proizvodnog sistema (plodored). Interakcija izmeu usjeva se nikada ne moe detaljno opisati u okviru takvog obrauna. Prema tome, preporuuje se da se meusobno ne uporeuju pojedinani usjevi, ve je bolje koristiti sveukupan plodored (vidi sljedee poglavlje). Tabela 4-15: Osnovne informacije o proizvodnji opisane u analizi mare penica Intenzitet Glavni proizvod (1) Bruto prihod
124

jeam org. konv. org. 30 35 20

konv. dt/ha 60

125

Neto prinos kvalitetne itarice Sporedni proizvodi Neto prinos niskokvalitetne itarice Proporcija (prinos kukuruza / prinos slame) Neto prinos slame Tehnika oprema Sjeme ubrivo (obraunato na osnovu prinosa) (2) N P2O5 K2O MgO Subvencije Generalne subvencije za usjeve (konv.) Dodatne subvencije za organske usjeve (3) Cijene (4) itarice (glavni proizvod) itarice (sporedni proizvod za prihranu)

90% dt/ha

54

27

31,5

18

10% dt/ha % dt/ha

6 90% 54

3,5

90% 100% 100% 27 35 20

ugovoreni berai, itarice se direktno prodaju mlinu kg/ha 200 180 150 120

kg/ha kg/ha kg/ha kg/ha

132,6 62,4 103,2 21,6

66,3 71,75 41 31,2 36,4 51,6 68,6 10,8 9,8 20,8 39,2 5,6

/ha /ha

130

130 130 120

130 120

/dt /dt

10 6

20 6

12 6

24 6

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Slama Sjeme ubrivo (aktivne supstance) N-ubrivo P2O5-ubrivo K2O-ubrivo

/dt /dt /kgN /kgP /kgK

6 25 1,50 1,80 1,00

6 50

6 20

6 40 3,00 1,80 1,00

3,00 1,50 1,80 1,80 1,00 1,00

(1) Glavni proizvod


Glavni proizvod je kvalitetna itarica koja se prodaje mlinu. S obzirom da je uobiajeno da se odvaja visokokvalitetna itarica od niskokvalitetene itarice, to utie na znaajno niu cijenu. Sporedni proizvodi, niskokvalitetne itarice, koriste se za prihranu na farmi. Slama se na farmi koristi ili za prostirku ili se prodaje. ak i ako se ne prodaje, prihod od slame treba obraunati jer postoji mogunost da se proda (oportunitetni trokovi). Ovaj pristup se takoe koristi da bi se bolje uporedila konvencionalna sa organskom proizvodnjom. Prinos konvencionalne proizvodnje penice moe biti znatno vei. Neki farmeri sa specijalizovanim znanjem i vjetinama za proizvodnju usjeva mogu da postignu prinos do 100 dt/ha pod idealnim klimatskim uslovima i visokim kvalitetom zemljita. Ali ovdje imamo region sa ljetnjim suama to uzrokuje nizak prinos zbog nedostatka vode tokom uzgoja kukuruza.

(2) DJubrivo (obraunato na osnovu prinosa)


Obraun nephodnog ubriva je zasnovan na prinosu usjeva. Ovaj pristup je odabran jer kod odrive poljoprivredne prakse koja ima za cilj odrivost usjeva
126

127

na dugi vremenski period, koliina ubriva treba da bude zamijenjena jer je to potrebno za prinos.

(3) Dodatna subvencija za organske usjeve


U Crnoj Gori, Ministarstvo poljorivrede, umarstva i vodoprivrede obezbjeuje dodatnu subvenciju za organske proizvoae koji uzgajaju usjeve, u iznosu od 120 /ha (u 2009), to zajedno sa generalnom subvencijom za sve farmere od 130 /ha, iznosi 250 /ha.

(4) Cijene
Procjenjuje se da je cijena za glavne proizvode organske poljoprivrede dvostruko vea u odnosu na cijene konvencionalne proizvodnje. Cijena niskokvalitetnih itarica i slame su iste kao i kod konvencionalne poljoprivrede, jer se pretpostavlja da nema nekog posebnog organskog trita za ove sporedne proizvode. Procjenjuje se da je cijena ubriva zasnovana na kretanjima prologodinjih cijena. Tek skoro su cijene za N, P i K postale veoma visoke. Ta cijena treba da se aurira s vremena na vrijeme. Obraunska brojka cijene za organsko azotno ubrivo je zasnovana na podacima iz literature (Redelberger, 2004). Ova obraunska brojka opisuje interne trokove za proizvodnju azota od leguminoza (npr. lucerka). Tabela 4-16: Bruto mara penice i jema intenzitet bruto prinos prihodi itarice (glavni proizvod) konv. organ. konv. organ. Dt/ha 60 /ha /ha 30 35 739 378 20 814 432

1.030 970 540 540

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

itarice (sporedni proizvod za prihranu) slama subvencije varijabilni trokovi sjeme N-ubrivo P-ubrivo K-ubrivo pesticidi varijabilni trokovi za maine kombajn za etvu osiguranje suenje ostalo bruto mara

/ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /ha /J

36 324 130 822 50 199 112 103 110 110 90 18 30

18 162 250 616 90 199 56 52

21 210 130 571 30 108 66 69 70

12 120 250 459 48 123 37 39

100 90 14 15

110 90 12 18

100 90 11 10

208

354

168

355

Bruto mara je obraunata na osnovu gore navedene baze podataka. Rezultat ove kalkulacije je u prosjeku 150 / ha vea bruto mara za organsku penicu i oko 200 /ha vea bruto mara za organski jeam. Ove brojke se mogu veoma razlikovati od farme do farme. Prema tome, svaki konsultant bi trebao paljivo uzimati ove brojke kao zagarantovane. One se mogu koristiti kao smjernica i treba da se koriste samo za objanjavanje metodolokog pristupa analize mare. Jedino pojedinani obrauni zasnovani
128

129

na tanim iznosima iz raunovodstva farme mogu da opiu ekonomiju odreene organske farme.

4.3.3 Obraun bruto mare plodoreda


Kao to je gore navedeno, da bi se ocijenile ekonomski rezultati sistema proizvodnje, pametno je analizirati ne samo jedan usjev, ve obraunati cijeli plodored farme. U sluaju farme koja nema ivotinja, bruto mara se moe koristiti kao ekonomski indikator. Sljedea tabela objanjava metodoloki pristup obrauna bruto mare cijelog plodoreda. Svaka bruto mara usjeva se mnoi sa procentom koji usjev ima na cijeloj obradivoj povrini, to se onda zajedno sabira. Opet je bitno rei da brojke koje su navedene u tabeli moda ne odraavaju stvarne brojke, ali se mogu koristiti za objanjavanje pristupa. Tabela 4-17: Obraun bruto mare plodoreda organski plodored ha Hektara ukupno itarice 20,0 11,6 % 100% 58% 15% 4% 1% 1% 17% 4% 650 450 4000 3000 -500 -200 -100 BM konv. plodored ha 20,0 12,8 3,6 0,6 1 0,2 0,2 1,6 % 100 64,0% 550 18,0% 400 3,0% 2000 BM

Uljni usjevi 3 (rape seed, sunflower) Krompir eerna repa Kukuruz 0,8 0,2 0,2

5,0% 2000 1,0% -500 1,0% 8,0% -200 -100

Krmno bilje 3,4 (e.g. lucerka, djetelina) Rezerva 0,8

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Ukupna bruto mara (BM) / ha Ukupna bruto mara (BM) /farma

592 11.830

569 11.380

4.3.4 Obraun fiksnih trokova i investicija


(oportunitetni trokovi kapitala)
Godinji ili redovni trokovi za investicije zavise od dva glavna iznosa. Amortizacija prihoda u predvienom vremenskom periodu vezano za investicije doprinosi pokrivanju trokova investicije. Amortizacija je proces otplate dugovanja i kamate kroz seriju jednakih, periodinih isplata.

3.000 2.500 EUR/godina 2.000 1.500 1.000 500 0 5 god. 10 god. 15 god. 6% 2.374 1.359 1.030 8% 2.505 1.400 1.168 10% 2.638 1.627 1.315 12% 2.774 1.770 1.468 5 godina 10 godina 15 godina Kamata

Sl. 4-2: Godinje investicije od 10.000 EUR.

130

131

Kamatnu stopu treba razgraniiti izmeu linog novca farmera i kamatnih stopa kredita banke. Kamatna stopa za lini novac se obino procjenjuje da je ispod (npr. 5%) u odnosu na kamatnu stopu banke za kredit (npr. 10%), s tim da lini troak moe da ima oportunitetni troak od 5%, to je kamatna stopa na novac koja se stavlja na tedni raun. Trokovi kredita banke mogu da budu znaajno vei zbog mare banke. U tabeli moete da vidite razliita godinja plaanja za investiciju u maine, zavisno od kamatne stope (i) i godina upotrebe.

4.3.5 Odravanje, opravke i osiguranje


Ostali trokovi su vezani za investicije i treba da se smatraju trokovima za odravanje, popravke i osiguranje. Trokove je potrebno procijeniti na osnovu iskustva i ostalih izvora podataka. Takvi trokovi mogu da variraju meu zgradama, uz prosjek od 5% godinje i trokova za maine koji mogu biti do 10% ili ak i vie od originalne cijene. Zavisno od starosti zgrade ili maina, trokovi za odravanje i popravke mogu rasti. Tabela 4-18 opisuje metodoloki pristup. Kada se sagledaju trokovi po proizvodnoj jedinici, lako se mogu identifikovati kritine take ekonomije skale u poljoprivredi. to se vie proizvodnih jedinica (npr. hektara zemljita) obrauje jednom mainom, manje su prosjeni fiksni trokovi po proizvodnoj jedinici. Velika je razlika ukoliko koristite gore navedenu mainu na 10 hektara sa prosjenim trokovima od 340 EUR/ha ili na 30 hektara sa prosjenim trokovima od 133 EUR/ha. Iz tog razloga bi bilo pametno saraivati sa ostalim farmerima, ukoliko se skupa maina moe koristiti samo na ogranienom broju proizvodnih jedinica na jednoj farmi.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Tabela 4-18: Godinji trokovi za maine ukljuuju procjenjene trokove za osiguranje, odravanje i opravke

investicija (maine) EUR godine upotrebe kamatna stopa vrijednost maine prosjena vrijednost (1) u okviru jedne godine amortizacija kamata za prosjenu vrijednost (10%) osiguranje (2% od org. cijene) odravanje (1% od org. cijene) EUR EUR godine %
jedinica

10000 5 10%
godina 1 godina 2 godina 3 godina 4 godina 5

EUR

10.000 9.000 2.000 900

8.000 7.000 2.000 700

6.000 5.000 2.000 500

4.000 3.000 2.000 300

2.000 1.000 2.000 100

EUR EUR

200 100 2% 200 3.400

200 100 4% 400 3.400

200 100 6% 600 3.400

200 100 8% 800 3.400

200 100 10% 1.000 3.400

opravke u % od org. % cijene opravke u EUR ukupni godinji trokovi EUR EUR

(1) prosjena vrijednost: Prosjena vrijednost maine tokom jedne godine je vrijednost u poetku plus vrijednost na kraju godine podjeljeno sa dva. 132

133

4.3.6 Poredjenje dobiti farme sa alternativnom

dobiti (oportunitetni trokovi radne snage)

Osnovno pitanje za proizvodnju na farmi je pitanje u vezi sa njihovim linim ciljevima u budunosti. Ova pitanja se tiu oekivanja farmera u vezi sa profitom koji farmer eli da ostvari poslovanjem na farmi. Ta oekivanja su veoma subjektivna ili individualna, tako da se ne mogu lako generalizovati. Jedan nain da se definie oekivana dobit od farme je da se uporedi dobit farme sa potencijalnom ili moguom dobiti koju bi slian radnik sa slinim kvalifikacijama ostvario, uzimajui u obzir radni angaman u nekom drugom biznisu. Ukoliko kvalifikovan radnik u biznisu zaradi 9.600 , farmer moe oekivati da zaradi isto toliko. Tei odgovor na ovo pitanje nastaje ukoliko ne postoje alternativni poslovi. Da bi se ocijenila isplativost poljoprivrednog preduzea, uporeivanjem dobiti farme sa nepoljoprivrednom dobiti mogu se izvui jedino kratkoroni zakljuci. Vrijednost ivota u selu, sa niskim trokovima za ivot i grijanje moe biti veoma velika. Na seminaru u Crnoj Gori u 2009. godini, uesnici su iznijeli da dobit od oko 9.600 , to je oko 800 mjeseno, je razumna brojka za poreenje dobiti farme. Dobit od 9.600 je jednako oportunitetnim trokovima za prosjeno dva lana porodice koja rade u nepoljoprivrednim preduzeima sa prosjenim obrazovanjem i iskustvom. Oportunitetni trokovi su trokovi kada se ne uzima druga mogunost npr. rad u fabrici, ukoliko je ta mogunost realna. U veoma zabaenim selima ponekad nema radnih mjesta. U tom sluaju oportunitetni trokovi mogu biti znaajno manji od prosjene dobiti zaposlenog. Poreenje prosjene dobiti zaposlenog sa dobitom sa farme dovodi do jo jednog

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

pitanja naroito na porodinim farmama. Kako se procjenjuju oportunitetni trokovi za djeda ili mlade osobe koja radi na farmi pola radnog vremena? Jedan nain obrauna radne snage, a na osnovu ovoga i oportunitetnih trokova za dobit farme je da se procijeni doprinos u radu na farmi za svakog lana porodice koji ivi i radi na farmi. Obraun jedinice radne snage na farmi i potencijalne ostale dobiti, uz opisane oportunitetne trokove, je dat u tabeli tabeli 4-19. Tabela 4-19: Obraun radne snage na farmi i oportunitetnih trokova za radnu snagu Ljudi koji rade na farmi radna snaga u% farmer (starost 45) * supruga farmera (starost 42) ** majka farmera (starost 80) dijete 1 (starost 12) pohaa kolu dijete 2 (starost 15) pohaa kolu total ukupna radna snaga ukupni oportunitetni trokovi za radnu snagu 100% 50% 20% 10% 20% 200% 9.600 oportunitetni trokovi (potencijal druge dobiti) u EUR 7.200 2.400 0 0 0

* Obraun 100% radne snage je zasnovan na radnoj snazi srednjih godina, kvalifikovan, obrazovan farmer koji radi puno radon vrijem.e **  Podrazumijeva se da je supruga farmera odgovorna za radove u domainstu i samo odreeno vrijeme radi na farmi.

134

135

Gornja kalkulacija je samo teorijski pristup za poreenje dobiti farme sa ostalim mogunostima za dobiti farme. Ovo pitanje se ponekad postavlja ukoliko mlada osoba treba da bira da li da ostane na farmi ili je bolje da trai posao van poljoprivrede, u gradu ili inostranstvu. To je individualna odluka koja nije zasnovana samo na ekonomskim iznosima ve i na linim preferencama i vrijednostima.

4.3.6 Tehnike inovacije i organska


poljoprivreda
U planinskom regionu Crne Gore poljoprivredna praksa se moe opisati kao tradicionalna i orijentisana ka malom inputu. Veina malih farmi ima manje od deset krava, nekoliko hektara obradive povrine i tradicionalne planinske panjake koji se koriste za ispau tokom ljetnjeg perioda. Iz ovako tradicionalnog naina proizvodnje farmeri mogu da steknu utisak da se organska poljoprivreda malo razlikuje od tradicionalnog naina poljoprivredne proizvodnje u regionu. Ovaj utisak je taan jer je tradicionalnom sistemu proizvodnje potrebno malo izmjena da bi se ispunili kriterijumi organske poljoprivrede, kako je opisano u Nacionalnoj regulativi OP u Crnoj Gori. Prema tome, organska poljoprivreda u planinskom regionu moe da stvori dodatnu dobit, ukoliko se tradicionalni proizvodi sa sertifikatom OP mogu prodati po cijeni veoj od cijena na konvencionalnom tritu. Ali ovaj utisak da se organska poljoprivreda malo razlikuje od tradicionalne proizvodnje ne bi trebao da vodi ka pogrenim implikacijama da OP nema veliki potencijal za tehnike inovacije koje su u skladu sa zakonima OP. Npr. broj radnih sati provedenih u radu sa muznim kravama moe varirati u maloj mjeri u odnosu na konvencionalnu proizvodnju ukoliko je tehnika oprema ista. Ali tehniki standardi imaju vei uticaj na radne sate i prema tome na ekonomske uinke u odnosu na drugaiji metod proizvodnje.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

U okviru analize farmi u junom dijelu Njemake, radni sati provedeni na mljekarskim farmama variraju, kao to je prikazano u sljedeoj tabeli. Najintenzivniji sistem vezanih krava koji je izgleda dozvoljen u OP jedino kod malih gazdinstava, zahtijeva u prosjeku 64 sati rada po kravi i godinu dana. Slobodna tala gdje stoka moe da se kree i koja ima odjeljak za muu zahtijeva samo 43 sata rada po kravi i godini, s tim da farmer sa robotom za muu koji dri stoku u slobodnim talama treba samo 16 sati za jednu kravu i godinu. Tabela 4-20: Radna snaga za kravu i godinu u mljekarskim farmama sa razliitom tehnikom opremom /Izvor: Kuemmel, 2005 broj krava 0 (min-max) 31 (15 60) 63 (25-193) 93 (74-110) sati/krava/ godina 0 (minmax od 80%) 64 (54-82) 43 (29-63) 16 (14-16)

sistem stoarstva (broj farmi u anketi) tale sa vezanjem i mainom za muu (16) slobodne tale sa odjeljkom za muu (45) slobodne tale sa mainom za muu (4)

Tabela ilustruje impresivne razlike u vezi sa tim kako tehnike inovacije mogu promijeniti ekonomske iznose. OP, kao i bilo koje drugo ekonomsko poslovanje, zavisi od kontinuiranog unapreenja da bi bila kompatibilna, naravno u okviru granica OP regulative. Ova implikacija za ekonomske analize je veoma znaajna, naroito kada se OP poredi sa konvencionalnom proizvodnjom.

136

137

4.4 Prelazak na organsku poljoprivredu sa


ekonomske take gledita
Prelazak na organsku poljoprivredu bi trebao da bude podran jasnim procesom donoenja odluka koji se sastoji od nekoliko koraka: orjientacija, informacije, obuka; planiranje; analiza situacije; formulisati ciljeve farme/farmera/familije; Planiranje budue farme; Planiranje prelaska na organsku poljoprivredu; konana odluka; prelazak; stabilizacija. U sljedeem poglavlju je opisan proces donoenja odluka vezano za neke tipine situacije farme, o kojima se okvirno razgovaralo tokom raznih seminara i obuka u okviru FAO projekta u 2009. godini.

4.3.6 Analiza situacije


Poljoprivredna proizvodnja u planinskom regionu Crne Gore je izuzetno ekstenzivna. Farmeri rijetko koriste bilo kakva ubriva. Ostali inpute se rijetko koriste. Zbog nedostatka pristupa tritu, farme proizvode sa niskim sistemom inputa, izbjegavajui bilo kakvu potronju koja nije u potpunosti neophodna. Produktivnost zemljita je izuzetno niska, a dokle god nema pristupa tritu, nema smisla poveavati proizvodnju. Zbog nedostatka trita za proizvode iz planinske proizvodnje, manje farme prodaju samo dio svoje proizvodnje prehrambenoj industriji ili trgovcima. Veina proizvodnje se obrauje na farmi i prodaje direktno ili konzumira u porodici.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Samo mali broj mlaih ljudi su zainteresovani da nastave sa praksom poljoprivredne proizvodnje na farmi roditelja. Veina njih ne vide mogunost u poljoprivredi i naputaju selo traei posao u gradu. Dokle god stariji ljudi rade na farmi, oni e se drati tradicionalnog naina proizvodnje. Znanje i vjetine o modernom nainu poljoprivredne proizvodnje su ograniena. Jedino mali broj farmera koji su usavravali svoje znanje i kontinuirano poboljavaju svoju proizvodnju e moi da prilagode svoju farmu, inei je odrivo ekonomskim preduzeem. Investicije su u prethodnim godinama bile veoma male. Zbog ekonomske krize u 2008/2009. godini, kamatna stopa je na nivou gdje su sa ekonomske take gledita, bilo kakve investicije u poljoprivredi pod znakom pitanja. Neki investicioni projekti su morali da se zaustave zbog nedostatka kapitala (npr. staja za krave i sirara). Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede obezbjeuje 30% sredstava za investicije u poljoprivredu. Budua planinska proizvodnja e proi kroz neke tipine korake na farmama:  Osnovna proizvodnja sa malim promjenama u poljoprivrednoj praksi i niskom stepenu investicija;  Farme sa potencijalnom da budu vee po pitanju veliine, ime e se poboljati proizvodnja uz investicije i implementaciju novih poljoprivrednih praksi. Na koji e se nain farma razvijati zavisi od nekih osnovnih ekonomskih pitanja i veoma je povezana sa socijalno-ekonomskim indikatorima (npr. starosnim dobom farmera). Uvoenje novih praksi poljoprivredne proizvodnje je esto povezano sa investicijama u zgrade i/ili maine. Da bi investicija bila isplativa, period amortizacije investicije ne bi trebalo da bude dui od broja godina koliko farmer najvjerovatnije treba da bude aktivan sa radom. Investicija se dovodi u pitanje ako je farmer stariji od 50 godina, osim ako nije jasno da e sin ili erka nastaviti sa poljoprivrednim biznisom.
138

139

Prema tome starost preduzetnika i njegove porodice ima veliki uticaj na usvajanje nove poljoprivredne prakse, to se takoe odraava i na organsku poljoprivredu.

4.3.7 Ciljevi porodice farmera i budui razvoj


poljoprivrednog biznisa
Nain na koji organska poljoprivreda moe poboljati situaciju farmera u udaljenim planinskim djelovima Crne Gore moe se ukratko opisati kroz dva naina razvoja.

Male farme osnovne proizvodnje


Cilj malih farmi osnovne proizvodnje je da odri dobit farme to je due mogue, sa malo investicija i samo malo izmjena u njihovom sistemu proizvodnje. Sve vee investicije nisu isplative zbog veliine farme. Tradicionalni sistem proizvodnje ili proizvodnja sa niskim inputom u planinskom regionu, moe se veoma lako prilagoditi organskoj poljoprivrednoj praksi. Nema veih investicija ili bilo kakvog poveanja neophodnih poljoprivrednih inputa. Sa pristupom dodatnom tritu i manjim poveanjem proizvodnje, farmeri bi imali korist od boljih cijena i nekih dodatnih subvencija za organsku poljoprivredu (40 po jedinici stoke i 120 /ha po usjevu). Za male mljekarske farme e najinteresantniji biti pristup tritu, gdje e moi prodavati mlijeko i ostvarivati novani prihod u keu. Ukoliko je ta mogunost na raspolaganju, neki farmeri mogu da poveaju svoju proizvodnju veoma brzo, i prema tome, da imaju veu dobit. ak i konvencionalne cijene bi poveale proizvodnju. Sa postojeim cijenama mlijeka od u prosjeku 33 centa i dodatnom podrkom od 5 centi po litru od strane Vlade, proizvodnja mlijeka je ekonomski isplativa. S druge strane,

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

sakupljanje mlijeka u udaljenim podrujima je pod znakom pitanja, zbog visokih trokova transporta. Najznaajnije poveanje profita farmera u planiskom regionu je kroz implementaciju moderne poljoprivredne prakse na niskom nivou, npr. upotrebe stajnjaka, poboljanja kvaliteta stone hrane za zimu, tehnike mue i higijene, kao i stoarstva.

Farme s potencijalom za razvoj


Farme sa potencijalom za razvoj su suoene sa potrebom za investicijama u nove zgrade i nove maine. Trokovi za ove investicije se mogu pokriti jedino poveanjem proizvodnje i uzgoja na farmi. Ovakav rast na farmi je podran strukturnim promjenama u poljoprivrednoj zajednici u udaljenim planinskim podrujima, to bi dovelo do vee raspoloivosti zemljita farme i resursa na tim farmama koje ostaju u biznisu. U bliskoj budunosti e ovaj mali broj farmi uvesti nove tehnologije (npr. silau) sa potrebom za investicijama. Obaveze definisane EU regulativom (regulativa o azotu) e natjerati farmere da investiraju u ekoloko skladite stajnjaka i osoke.

4.3.8 Planiranje budue farme


S obzirom da je produktivnost zemljita u planinskoj regiji ograniena iz razloga klime i kvaliteta zemljita, vjerovatno e ove farme nastaviti sistem proizvodnje sa malo inputa, koji je veoma blizak organskoj poljoprivredi i koji se moe lako prilagoditi. Znaajan aspekt prelaska na organsku poljoprivredu za farme sa potencijalom za razvoj je prilagoavanje investicija zahtjevima OP. Tehnike za zgrade i maine kod konvencionalne i organske farme koje su zasnovane na panjacima i proizvodnji mlijeka, nisu mnogo razliite. Regulativa
140

141

za smjetaj ivotinja se moe lako ispotovati kad je planirana investicijama. Promjena zgrada koje ne potuju organske standarde je skupa investicija i moe biti ekonomski neisplativa, zbog veliine starih zgrada. Razvoj trita organskih proizvoda naroito mlijenih proizvoda, opet je najznaajniji aspekt prelaska na organsku poljoprivredu. Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj je predvidio podrku organskoj poljoprivredi kroz direkno plaanje. Ukoliko se ti propisi u budunosti sprovedu u Crnoj Gori, podrka bi trebalo da bude adekvatna za potrebe planinskih farmi. Dok se trite za organsku poljoprivredu ne razvije i ne bude funkcionisalo, direktna finansijska podrka organskoj poljoprivredi od strane Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede e biti najznaajniji ekonomski razlog za implementaciju OP za farmere.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

5
Uvod Obrazovni ciljevi

TRITE ORGANSKE POLJOPRIVREDE


Thomas Wehinger Ekonomska odrivost oganske poljoprivrede zavisi od razvoja trita za organske proizvode. U Crnoj Gori, kao i u ostalim dravama jugoistone Evrope (SEEC), trite za organske proizvode se veoma sporo razvija. Za dalji razvoj internog trita, iskustva o razvoju trita iz drugih drava mogu biti od odreene pomoi. To iskustvo se moda ne moe direktno primijeniti na situaciju u zemljama JIE, ali barem mogu dati neke nagovjetaje vezano za razvoj trita. Ovo poglavlje se prije svega fokusira na analizu trita organskih proizvoda, kupce i njihove razloge za kupovinu organskih proizvoda u Evropi i Njemakoj. Iz tog iskustva emo izvui zakljuke i nalaze, s ciljem razvoja organskog trita u Crnoj Gori. italac e: stei znanje o razvoju organskih trita u Evropi; upoznati se sa ponaanjem kupaca i profilom kupaca na tritu organskih proizvoda; biti osposobljen da dizajnira osnovnu trinu strategiju. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Razvoj trita organskih proizvoda Proizvodi i profil kupaca Oekivanja i barijere u kupovini organskih proizvoda Zakljuci za razvoj trita organskih proizvoda u Crnoj Gori Obrada trine strategije SWOT analiza trita organskih proizvoda u Crnoj Gori

142

Sadraj

143

Michelsen J., Hamm U., Wynen E., Roth E. 1999: The European market for organic products: Growth and Development. (Organic Farming in Europe: Economics and Policy; 7). Universitt Hohenheim, Stuttgart. Schmid, O. et.al, (2004): A Guide to successful organic marketing initiatives. FIBL, Frick.

Ekonomska odrivost organske poljoprivrede zavisi od razvoja trita organskih proizvoda. U Crnoj Gori, kao i u ostalim dravama jugoistone Evrope ( JIE), trite organskih proizvoda se razvija veoma sporo. Radi daljeg razvoja internog trita mogu biti od pomoi iskustva u vezi sa razvojem trita u drugim zemljama. Ovo iskustvo se moda ne moe direktno primjeniti na situaciju u zemljama JIE, ali nam barem daje nagovjetaje o razvoju trita. Ovo poglavlje se prije svega fokusira na trinu analizu organskih proizvoda, kupce i njihove razloge za kupovinu organskih proizvoda u Evropi i u Njemakoj. Iz tog iskustva emo izvui zakljuke i nalaze s cilljejm razvoja organskog trita u Crnoj Gori.

5.1 Razvoj trita organskih proizvoda


Trite organskih proizvoda se brzo razvijalo u posljednjih 15 godina. Razvoj organske poljoprivrede je u 80-tim i 90-tim godinama bio podran od udruenja poljoprivrednika. Tek uvoenjem agro-ekolokih isplata u EU, organska poljoprivreda je postala ekonomski interesantnija za ire grupe farmera. Dok EU i neke drave lanice EU nisu smislile logo ili nacionalni logo za sertifikovane organske proizvode, kupci su bili veoma zbunjeni. Npr. u Njemakoj postoji mnogo razliitih brendova, kao Bioland, Demeter, Naturland, Biokreis, Ecoland itd. Uvoenjem nacionalne oznake u Njemakoj,

Preporuena literatura

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

uprkos otporu nekih udruenja organskih poljoprivrednika, Bio-oznaka je postala iroko prepoznatljiva kao dokazani logo OP i naroito je koriste maloprodajni marketi koji takoe uvoze mnogo proizvoda iz Evrope i ostalih zemalja irom svijeta. Ta Bio oznaka se moe koristiti za sve organske proizvode koje potuju EU standarde ak i iz inostranstva. Razvoj organske poljoprivrede u Evropi predvodi Sl. 5-1: Bio oznaika koja Austrija sa 13% poljoprivrednog zemljita koje ima regionalnu primjenu u Njemakoj i EU oznaka funkcionie u skladu sa EU regulativom o OP. U Njemakoj je udio organskog zemljita bio 4,8% u 2006. godini. Sljedea tabela pokazuje pregled razvoja OP u Evropi. Tabela 5-1: sertifikovano organsko zemljite i farme u Evropi ZEMLJA ZEMLJITE Hektara Austrija Belgija Velika Britanija Bugarska Danska Estonija 361.487 29.308 604.571 4.692 138.079 72.886 PODEOBA ZEMLJITA % 13 2,1 3,8 0,2 5,3 8,8 FARME

20.162 783 4.485 218 2.794 1.173

144

145

Finska Francuska Grka Irska Italija Kipar Latvija Litvanija Luksemburg Maarska Malta Njemaka Nizozemska Poljska Portugalija Rep. eka Rumunija Slovaka Slovenija panija vedska

144.558 552.824 302.256 39.947 1.148.162 1.979 175.109 96.695 3.630 122.765 20 825.539 48.424 228.009 269.374 281.535 107.582 121.461 26.831 926.390 225.385

6,4 2 7,6 0,9 9 1,3 9,4 3,5 2,8 2,9 0,2 4,8 2,5 1,5 7,3 6,6 0,8 5,8 5,5 3,7 7,1

3.966 11.640 23.900 1.104 45.115 305 4.095 2.348 72 1.553 10 17.557 1.448 9.187 1.696 963 3.033 279 1.953 17.214 2.380

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU AUSTRIJA BELGIJA BELIKA... BUGARSKA DANSKA ESTONIJA FINSKA FRANCUSKA GRKA IRSKA ITALIJA KIPAR LATVIJA LITVANIJA LUKSEMBURG MAARSKA MALTA NEMAKA NIZOZEMSKA POLJSKA PORTUGAL REP. EKA RUMUNIJA SLOVAKA SLOVENIJA 13 2,1 3,8 0,2 5,3 8,8 6,4 2 7,6 0,9 9 1,3 9,4 3,5 2,8 2,9 0,2 4,8 2,5 1,5 7,3 6,6 0,8 5,8 5,5 3,7 7,1
0 2 4 6 8 10 12 14

PANIJA VEDSKA

Potroai sa najveim prosjenim trokovima za organske proizvode po glavi stanovnika i godini su u Danskoj sa 80 , Austriji sa 64 i Njemakoj sa 56. Trokovi u nekim istonim dravama lanicama su 1 per capita u Slovakoj, Maarskoj, Poljskoj i Rumuniji. Takoe u Portugaliji, Grkoj, ekoj Republici i paniji trokovi su ispod 5 po godini i glavi stanovnika.
146

147

Oigledno je da potroai u bogatim zemljama centralne i zapadne Evrope imaju najvee trokove, to moe implicirati da potroai organskih prozvoda imaju prilino vee prihode. Razvoj organske poljoprivrede u Njemakoj pokazuje impresivan razvoj u pogledu proizvodnje (vidi dijagram dolje) i u pogledu prometa organskih proizvoda.
!!! 4,9% od svih farmi Farme
18 000 16 000 14 000 12 000 10 000 8 000 6 000 4 000 2 000 0 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

!!! 5,3 od ukupnog poljoprivrednog zemljita


Hektari 900 000 800 000 700 000 600 000 500 000 400 000 300 000 200 000 100 000 0 2007

year

Sl. 5-2: Razvoj organskog poljoprivrednog zemljita u Njemakoj


5,3 6 5 4 3,1 3,01 2,7 2,05 3,9 3,5 4,6

Bio EUR

3 2 1 0

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

Sl. 5-3: Razvoj prometa organskih proizvoda na prehrambenom tritu u Njemakoj

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

5.2 Proizvodi i profil potroaa


Za razvoj organskih proizvoda je interesantan udio odreenih organskih proizvoda na tritu. Iz brojki iz 2007. godine, prikazanih u sljedeoj tabeli, lako se mogu identifikovati proizvodi sa najinteresantnijim trinim potencijalom kao to su hrana za bebe (65,2%), sokovi od povra (27,7%), itarice ili musli (16,6%) svjee mlijeko (11,5%) i jaja (10,4%). Razuman udio na tritu imjau argarepa (27,4%), tikvice (15,3%) i krompir (7,1%). Mesni proizvodi imaju prilino mali udio od 2,2% za govedinu, 0,6% za svinjetinu i 0,7% za ivinu. Tabela 5-2: Udio organskih proizvoda na prehrambenom tritu u Njemakoj proizvodi Hrana za bebe (staklo) Sokovi od povra itarice (musli) Svee mleko Zamrznuto povre Mleko Testenine Puter Voni sokovi Jogurt Jaja 2005 65,9 23,8 12,1 6,5 4 3,2 2,9 1,6 1,4 1,1 8 2006 65,2 23,2 14,5 8,7 6,1 4,3 3,6 2,3 2 1,8 9,7 2007 65,2 27,7 16,6 11,5 7,2 5,6 4,9 2,4 2,8 3,3 10,4

148

149

argarepa Tikvica Krompir Luk Paradajz Zelena salata Krastavac (salata) Svo svee povre Hleb Limun Banana Jabuke Pomorande Pasulj Svo svee voe Govedina Svinjetina Piletina Svo meso

21,3 10,3 9 6,2 4,4 4,2 2,9 5,9 5,4 16,3 5,8 4,2 4 3,7 3,6 1,7 0,9 0,7 1

26,2 10,3 8,7 6 5,1 6,3 4,2 6,1 6,2 24,3 11,3 4,5 5,6 4,6 5 2 0,9 0,8 1,1

27,4 15,3 7,1 4,8 7,3 6,1 3,5 7,1 7,7 28,8 13,9 5,2 6,9 4,5 5,6 2,2 0,6 0,7 1

Za razvoj trita je interesantna analiza prodajnih mjesta. Sljedea tabela opisuje razvoj udijela razliitih distributivnih kanala na tritu. Brojke u ovoj tabeli impliciraju znaaj raspoloivosti organskih proizvoda u velikim prehrambenim radnjama, gdje potroai obino obavljaju svoju kupovinu. Ali ne samo da se maloprodaja brzo razvijala, ve su nastali novi lanci prodavnica organskih proizvoda u Njemakoj.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

6,00

Ostali (3)
5,00 4,00
0,20 0,51 0,27 0,56 1,18

Prodavnice zdrave hrane Pekare i mesare Proizvoai (2)

Bn. EUR

3,00 2,00 1,00 0,00


0,21 0,35 0,57 0,68

0,90 1,28

2,80

Specijalizovane bioradnje Prehrambena maloprodaja (1)

2000

2004

2007

Sl. 5-4: Razvoj prometa organskih proizvoda po distributivnim kanalima u Njemakoj u godinama 2000. do 2007
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

8,2% 7,1% 12,5% 65,9% 34,8%

Redovni kupac(18x+)

Povremeni kupac (9-17x) Povremeni kupac (5-8x)

37,4%

10,9% 9,1% 10,5% 3,6% trokovi

Povremeni kupac (2-4x) Povremeni kupac (1x)

penetracija kupaca Sl. 5-5: Profil potroaa

150

151

Za razvoj trita organskih proizvoda su veoma znaajni redovni kupci. Ovi kupci, koji kupuju organske proizvode vie od 18 puta godinje, imaju udio od 8,2 % penetracije kupca, ali udio trokova od 65,9% (vidi dijagram dolje).

5.3 Oekivanja i barijere u kupovini organskih


proizvoda
Najznaajnija oekivanja kupaca koji kupuju organske proizvode su zdravlje i dobrobit ivotinja. Ostali razlozi su navedeni u daljem tekstu. Zdravlje Dobrobit ivotinja Briga o zatiti ivotne sredine Povjerenje Kvalitet proizvoda Regionalna proizvodnja Ljudi vode brigu o zdravlju (npr. hrana za bebe) Zdrav smjetaj, zdrava stona hrana bez farmaceutskih sredstava Male farme, mala teta za netaknutu prirodu i ivotnu sredinu Ukupna transparentnost koja prikazuje cijeli lanac od proizvoaa do maloprodaje Visok kvalitet/ svjei proizvodi Jedino bitno u odreenoj mjeri

Neke od glavnih barijera za potroae su sljedee kategorije: cijena kvalitet Povjerenje raspoloivost Veina kupaca u odreenoj mjeri prihvataju visoku cijenu (20 - 30%) Veina kupaca oekuje odreeni ili bolji kvalitet (npr. svjee povre) jedino manje grupe oekuju slabiji kvalitet kao obezbjeenje da je organsko Nepovjerenje u sistem kontrole proizvodi se ne prodaju u mjestu (MP) gdje ljudi obino obavlljaju svoju kupovinu

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

5.4  Zakljuci za razvoj trita organskih


proizvoda u CG
Prema ostalim dravama JIE, tritu organskih proizvoda u Crnoj Gori e trebati vremena da se razvije. Slab promet i mala koliina proizvoda e se prodavati barem u narednih pet godina. Neki od glavnih razloga za to su niske plate i slaba svijest o zdravoj hrani, osim za hranu za bebe. Da bi se prevazila kritina masa proizvoaa, fokus razvoja trita bi trebao da bude na proizvodima sa velikim trinim potencijalom, npr. svjeem mlijeku, ostalim mlijenim proizvodima, povru i vou. Jo jedan potencijal za trite organske hrane su tradicionalni proizvodi. Ovi proizvodi se mogu lako prilagoditi standardima OP. Oni takoe ukljuuju sakupljanje umskog voa, bilja i zaina. Pokretaka snaga za razvoj OP u Crnoj Gori e biti dobra finansijska podrka Vlade, koja e pruati realnu korist farmerima. Ostali prioriteti u Crnoj Gori e se morati detaljnije analizirati uz istraivanje trita u okviru projekta FAO TCP za 2010. godinu (vidi prilog ili na sajtu http://www.orgcg.org/org/).

5.5 Izrada trine strategije


Izrada trine strategije se pridrava pravila koja vae za izradu bilo koje druge strategije. Na osnovu ciljeva treba da se izradi realna strategija, a na osnovu takve strategije da se definiu i implementiraju trini instrumenti. Instrumenti trine strategije su politika o kvalitetu proizvoda, cijeni, distributivnih kanala i komunikaciji.
152

153

trini ciljevi trina strategija trini instrumenti politika proizvoda, cijene, distribucije i komunikacije

Prije izrade ciljeva potrebno je pripremiti dobru trinu analizu. Na osnovu analize proizvoda i analize konkurencije, definisae se prednosti i slabosti proizvoda. Ova analiza treba da bude uraena zajedno sa buduim trendovima i predvienim kretanjima na tritu, ime e se formulisati mogunosti i prijetnje.

Sl. 5-6: Izrada trine strategije

Ciljevi trine razvojne strategije treba da budu detaljno definisani, tako da budu realni i vremenski ogranieni. Kada postoji dobra analiza trita i dobro pripremljeni ciljevi, trina strategija mora da bude definisana u odnosu na proizvod ili trite tako da je usmjerena ka nainu stimulacije, segmentaciji trita i prostorne pokrivenosti (vidi sliku 5-6). analiza situacije analiza trita proizvoda analiza glavnih konkurenata analiza budunosti analiza buduih trendova

analiza prednosti i mana

mogunosti i rizici
Izvor: EU AID, 2004 Sl. 2-7: Osnovna struktura SWOT analize

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

1. f  okus na

proizvod/ trite
2. n  ain

strategija penetracije trita preferencijalna strategija

strategija razvoja trita

strategija razvoja proizvoda

strategija diversifikacije

stimulacije
3. s  egmentacija

strategija cijene/ kvaliteta strategija segmentacije regionalna nacionalna strategija strategija meunarodna strategija

trita
4. p  rostorna

strategija masovnog trita

pokrivenost

lokalna strategija

Izvor: Schmid et. al. 2004 Sl. 5-9: Razvoj trines trategije

Na osnovu trine strategije potrebno je detaljno definisati trine instrumente. Neka od pitanja vezano za trine instrumente su navedena u daljem tekstu. Ova lista se moe koristiti kao check- lista. Trini instrumenti zavise jedni od drugih i potrebno ih je ponovo pregledati. Svaka nekoherentnost izmeu instrumenata treba da se prilagodi.

Politika proizvoda
Orijentisana ka proizvodu: Kvalitet; Raznolikost; Autentian nain proizvodnje.
154

155

Orijentisana ka kupcu: Pogodnost;  Odgovarajue za normalnu dijetu;. Prezentacija: Izgled; Veliina; Pakovanje.

Politika cijene
Cijene za konkurente: Organske; Konvencionalne. Cijena odnos kvaliteta? Da li cijena odraava bolji kvalitet? Da li se mogu pruiti dodatne usluge? Cijena odnos sa koliinom? Posebne / sezonske ponude; Cijene za proboj na trite; Smanjenja vezana za iznos. Da li politika cijene korespondira sa trinom strategijom? Da li cijena moe biti opravdana dodatnom vrijednou? Da li postoje ostale alternative?

Politika distribucije
Gdje prodati? Ko koordinira kanale prodaje? Kolika koliina proizvoda se moe tu prodati? Da li je prodajni punkt pogodan za kupce? Ko su partneri za plasman proizvoda? Da li su oni odgovarajui za OP proizvode?

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Da li e partneri da plate oekivanu cijenu?  Da li e partner prihvatiti brend proizvoaa ili nacionalni ili meunarodni brend? Da li su potrebni preraivaki kapaciteti? Kada poeti? Kada bismo trebali da se pojavimo na tritu? Kada smo spremni da pruimo dovoljno proizvoda? Najznaajniji distributivni kanali su sljedei: potroa preraivake kompanije prehrambena maloprodaja direktno sa farme, pijace, mobilna prodaja, usluge dostave; zanatske: mlinovi, pekare, mesare, pivare; prehrambena industija: mljekara, smrznuta hrana, sokovi, hrana za bebe, tjestenina; specijalizovane organske maloprodaje, prodavnice zdrave hrane, supermarket, diskonti, itd.

Pitanje proizvoaa u vezi sa pristupom tritu je rizik, kao to su i koristi od razliitih distributivnih kanala vezanih za direktnu prodaju uz direktan kontakt sa kupcima ili prodaje na veliko agentima. Neke koristi i rizici su dolje navedeni. Nakon definisanja proizvoda, cijene i distributivne politike, bie neophodno razgovarati o politici komunikacije.

Politika komunikacije
ta? Koliki je budet na raspolaganju? Odnosi sa javnou? Reklamiranje? Promocija prodaje?

156

157

Gdje? Da li su promotivne aktivnosti jasno povezane sa prodajnim kanalima? Da li je medij prilagoen ciljnoj grupi? Ko? Sam? Sa ostalim farmerima? Sa trinim partnerima? Kada? Odabir pravog trenutka? Mogue promotivne aktivnosti zavise u velikoj mjeri od raspoloivog budeta. Sljedea tabela daje okvirni pregled moguih aktivnosti: Direktne mjere Visoki trokovi medijsko reklamiranje; promocija prodaje; merendajzing; lifleti, broure; telefonska prodaja; direktan kontakt sa predvodnicima razmiljanja (nastavnici, nutricioniste, doktori i sl.); posteri; trgovinski sajmovi; izlobe; pres konferencije; otvoreni dani; medjsko reklamiranje; promocija prodaje; merendajzing; Indirektne mjere

Srednji trokovi

Niski trokovi

Izvor: Schmid et.al., 2004

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

5.6 SWOT- Analiza trita organskih proizvoda u


Crnoj Gori
Tokom jedne sesije obuke o OP u Crnoj Gori u 2009. godini, slubenici Savjetodavne slube su sumirali situaciju organskog marketinga, kako je prikazano na slici dolje. Detaljnija analiza trita e biti opisana u rezultatima trine analize koja se sprovodi u 2010. godini u okviru FAO TCP projekta.

158

159

prednosti

nedostaci
Male subvencije; Malo iskustva; Mali broj sertifikovanih proizvoaa; Nedovoljno savjeta za proizvoae; Nedostatak pogona za uvanje proizvoda; Nedostatak pogona za preradu; Mali asortiman proizvoda; Nedostatak radne snage u podrujima povoljnim za organsku proizvodnju; Nedovoljna edukacija potroaa i proizvoaa; Nedostatak inputa za organsku proizvodnju; Nerazvijeno trite.

Mogunosti razvoja; Zainteresovanost potraaa; Zainteresovanost proizvoaa; Razvoj ekskluzivnog turizma; Mala konkurencija-trenutno.

mogunosti
Izvoz kroz turizam; Ravoj ruralnih podruja; Stvaranje dodatne vrijednosti; Ouvanje ivotne sredine; Zdravlje ljudi; Dobrobit ivotinja; Crna Gora-ekoloka drava.

prijetnje
Postoji opasnost od podmetanja konvencionalne proizvodnje-jednim dijelom; Neorganizovano trite; Previsoka cijena-nee biti kupaca; Opasnost od vika i manjka proizvoda.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

6
Uvod Obrazovni ciljevi
160

Upravljanje grupama proizvodjaa


Thomas Wehinger

Grupa proizvoaa predstavlja saradnju izmeu pojedinanih farmera koji kupuju inpute ili prodaju poljoprivredne proizvode kroz organizaciju. Organizacija radi u korist lanova. Grupa proizvoaa, s druge strane, mora da se takmii sa drugim kompanijama koje prodaju ili kupuju prozvode od farmera. Grupa proizvoaa e koristi lanovima ukoliko je efikasnija i/ili ukoliko ostvaruje vee cijene za proizvode lanova.

italac e: upoznati osnovne principie proizvoakih grupa u OP; moi da identifikuje kljune faktore uspjeha za uspostavljanje grupa proizvoaa; biti inspirisan sa dva uspjena primjera iz Njemake, koje grupe proizvoaa rade i s kim se mogu udruiti.

Osnovni principi upravljanja grupama proizvoaa: Dobra praksa 1: Udruenje proizvoaa organskog soka od jabuke u Hohenlohe; Dobra praksa 2: Udruenje farmera Schwabisch-Hall.

Sadraj

161

FAO - Food and Agriculture Organisation of the United Nations (2008): Course on Agribusiness Management for Producers Associations. Rome. http://www.fao.org/ag/ags/ags-division/publications/ publication/en/?dyna_fef%5Buid%5D=47574 Hamm, U. (1992): Erzeugerzusammenschlsse im kologischen Landbau: {Vermarktung alternativ erzeugter Produkte}. Landwirtschaftsverlag, Mnster-Hiltrup. Michelsen J. et.al. (2001): Organic Farming Development and Agricultural Institutions in Europe: A Study in Six Countries. (Organic Farming in Europe: Economics and Policy; 9), Hohenheim 174.

Grupe proizvoaa nastaju jedino ako ukljueni proizvoai imaju zajedniki usaglaene ciljeve. Proizvoai moraju da imaju korist od aktivnosti organizacije. Ciljevi grupe proizvoaa mogu da budu usmjereni ka razliitim nivoima lanca vrijednosti poljoprivrednog proizvoda. Poevi sa inputima poljoprivredne proizvodnje, lanac vrijednosti moe ukljuivati sve poslovne aktivnosti poljoprivredne proizvodnje, do prerade proizvoda radi kasnije upotrebe i distribucije proizvoda kupcima. ak i nakon usluga prodaje, dijelom lanca vrijednosti se smatraju i podrka kupcima i informativne telefonske linije. Cilj upravljanja lancem vrijednosti slui za unapreenje kvaliteta proizvoda i efikasnosti proizvodnje i distribucije. Sve ove aktivnosti imaju jedan glavni cilja da se pobolja: Profit svih ekonomskih partnera u lancu vrijednosti i Zadovoljstvo kupca u vezi sa proizvodom. Ukoliko proizvoa eli da bude partner u lancu vrijednosti, naroito ako je prilino mali proizvoa, on se sa drugim proizvoaima mora organizovati u grupe i udruenja. Oni uspostavljaju menadment koji predstavlja interese proizvoaa u lancu vrijednosti.

Preporuena literatura

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Grupa proizvoaa moe da se usmjeri ka razliitim nivoima lanca vrijednosti. Neki proizvoai se koncentriu na kupovinu poljoprivrednih inputa i kvalitetnom upravljanjem proizvodnje. Postoje grupe proizvoaa koji se udruuju u agro-biznis holdinge preuzimajui odgovornost za skoro sve dijelove lanca vrijednosti. Sljedea dva primjera mogu ilustrovati razliku. Inicijativa za organski sok od jabuke iz Hohenlohe-a na jugu Njemake usmjerava svoje aktivnosti ka kvalitetnom menadmentu i podrci proizvoaima u proizvodnji. Svim drugim nivoima lanca vrijednosti, od sakupljanja, prerade i maloprodaje proizvoda, upravljaju trini partneri. Organska proizvodnja govedine proizvoake grupe iz Schwabisch-Hall-a je aktivna na svim nivoima lanca vrijednosti, ukljuujui otvaranje prodavnica gdje direktno prodaju svoje proizvode kupcima.

6.1 Osnovni principi upravljanja grupama


proizvoDJaa
Najprije je potrebno razgraniiti cilj udruenja farmera izmeu neprofitno i profitno orijentisanih udruenja farmera. Udruenje uzgajivaa ili udruenje organskih farmera koje vri grupnu sertifikaciju ili prua podrku obuke i informacija lanovima ne mora da bude iskljuivo registrovano preduzee, ali moe da koristi prednosti od toga to je neprofitno orijentisana, nevladina organizacija. U onim sluajevima kad je cilj udruenja jasno usmjeren ka komercijalnim aktivnostima i kada je usmjeren ka ostvarivanju profita, udruenje farmera bi trebalo da koristi pravnu strukturu radi funkcionisanja kao komercijalno
162

163

preduzee, uz jasnu i povezanu strukturu donoenja odluka. Finansijske obaveze u smislu kapitala za preduzee se moraju potovati i vrednovati odgovarajuom kamatnom stopom i/ili povratom. Udruenje farmera, kao i bilo koje drugo komercijalno preduzee, mora da prati pravila uspjenog preduzetnika, pokuavajui da slui potrebama kupaca, dok u isto vrijeme stvara profit vlasnicima komapnije i lanovima udruenja.
Okvir: ekoloki ekonomski socijalni politiki upravni

interesna strana dobavljai konkurenti kupci javnost

Sl. 6-1: Kljuni faktori za komercijalno udruenje farmera

Vlasnici preduzea su obino farmeri koji oekuju korist od komercijalnih aktivnosti preduzea. Neki kljuni faktori za uspjeno komercijalno udruenje farmera su navedeni na sljedeim slikama.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Kljuni faktori se mogu sumirati u tri oblasti. Proizvodnja sa jasnim i zajednikim stanovitima vezano za: ciljeve; strategiju implementacije ciljeva; proizvode i njihov kvalitet i trokove i profit za lanove. Interesne grupe u oblasti komercijalnih aktivnosti su: dobavljai; konkurenti; klijenti; miljenje javnosti. Menadment koji je kljuni u smislu: resursa; kompetencija; lanova tima i efikasnosti svojih aktivnosti. Opti pravni i administrativni okvir, kao i socio-ekonomski ambijent su relevantni za uspjeh udruenja farmera, npr:  pravni okvir i sistem finansijske podrke komercijalnom udruenju farmera;  pravni okvir za prava na intelektualnu imovinu radi brendiranja proizvoda; sistem podrke od savjetodavnih slubi;  finansijska podrka za investicije u preraivake kompanije i komercijalne aktivnosti itd. Evropska unija prua veliki broj finansijskih podrki grupama proizvoaa. Svaka drava lanica, a i drave koje mogu da imaju koristi od programa IPARD (Instrumenta za predpristupnu pomo za ruralni razvoj), mogu da implementiraju mjere za podrku grupa proizvoaa. Posljednje, ali ne najmanje vano je da nisu sva udruenja proizvoaa uspjena kao gore navedena dva udruenja. Naroito u poetnim fazama organske proizvodnje, kada je promet OP bio prilino nizak, mnogo udruenja farmera je
164

165

moralo da zaustavi svoje komercijalne aktivnosti, to je za rezultiralo time da su farmeri izgubili novac koji su investirali. Farmeri su izgubili interesovanje i povjerenje u aktivnosti udruenja farmera. Pohlepa i ogovaranja su dovela do frustracija i nepovjerenja. Sada, koristi od pristupanja udruenjima farmera treba da budu oiglednija ili rizik od gubitka novca treba da bude veoma mali. esto je nedostatak inicijative marketinga grupe proizvoaa bio povezan sa loim menadmentom i prevelikim oekivanjima u vezi sa lanstvom. Prema tome, svaka grupa proizvoaa treba da definie: Kriterijum kvaliteta za proizvode koje ele da prodaju; Komercijalne aktivnosti orijentisane tritu; Njihovu opredijeljenost za preduzetnitvo; Rizike i koristi (npr. cijenu proizvoda) za lanove;  Vremensko ogranienje za uspjeno uspostavljanje grupe proizvoaa (realno je pet godina dok se ne ostvari profit);  Procedure, zadatke i strukturu odluivanja, to obezbjeuje povjerenje i pouzdanost menadmenta i borda za donoenje odluka. Za grupe proizvoaa koji ele da prerauju i plasiraju svoje proizvode, najznaajnije je da sakupe dovoljno kapitala (imovine) koji im omoguava da djeluju kao pouzdan komercijalni partner. Pouzdan komercijalni partner plaa raune na vrijeme. Redovno praenje finansijske situacije sa tanim raunovodstvom i sistemom izvjetavanja je obavezno.

6.2  Dobra praksa 1 Udruenje proizvoDJaa


organskog soka od jabuke iz Hohenlohe-a
Tokom 2000. godine, 230 farmera i privatnih vlasnika ekstenzivnih vonjaka jabuke su poeli da proizvode i prodaju organski sok od jabuke. Prosjena veliina vonjaka jabuke je oko 1 ha, od 0,1 ha do 12 ha po farmi. Prve godine

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

su proizveli oko 1000 tona jabuke koju je ubrala ve postojea zadruga farmera. Jabuke se prodaju preraivakoj kompaniji koja proizvodi i prodaje sok maloprodajnim marketima i specijalizovanim prodavnicama pia. Oko 600 litara soka se dobije od jedne tone jabuka. Narednih godina je proizvodnja varirala od 400 tona do 800 tona. Sertifikacija i logistika je bila glavni izazov za sve kompanije koje su uestvovale. Od samog poetka, od prvih konsultacija do prve prodaje soka, kupcima je trebalo dvije godine (vidi raspored trine inicijative u daljem tekstu). Akcioni plan prve konsultacije i razgovori 1. radionica sa zainteresovanim stranama; konsultacije/analiza situacije; 2. radionica sa zainteresovanim stranama; konsultacije/analiza situacije; 3. radionica sa zainteresovanim stranama; odluka o upitniku za proizvoae; 4. radionica evaluacija upitnika i konana odluka; pregovori o trinoj politici (proizvod, cijena, distribucija, komunikacija) osnivanje udruenja organskih vonjaka jabuke sertifikacija vonjaka prvo branje i prerada poetak prodaje datum / raspored decembar 98 februar 99 april 99 jul 99 novembar 2000 februar 2000 mart 2000 jun 2000 oktobar 2000 januar 2001

166

167

Vana napomena! Sertifikacija vonjaka jabuke je mogua jedino u periodu od jedne godine, jer su vonjaci najprije sertifikovani kao ekstenzivni vonjaci, to je odobrio zvanini biro za organsku sertifikaciju. U proljee 2001. godine se organski sok od jabuke prodavao po prvi put u raznim prodavnicama i marketima. Prodaja soka od jabuke u poetku nije bila obeavajua, sa manje od 200.000 litara u prvoj godini. Ali prodaja se nakon ove prve godine poveavala svake godine od 10 do 20%. U 2008. godini preraivaka kompanija je prodavala 10 razliitih organskih proizvoda, od vonih sokova (jabuka, zova, ljiva, naranda), sokova od povra (argarepa, kupus, paradajz i mijeano povre) i shorle pia (jabuka i jabuka mijeana sa kiselom vodom). Kompanija je stvorila novu proizvodnu liniju pod nazivom Viva Bio. http://www.direktsaefte.de/un/unbio.htm. Farmeri koji prodaju organske jabuke kompaniji dobijaju cijenu koja je 50% ili ak 100% vea od konvencionalnih jabuka koje se koriste za sok od jabuka. Cijena za konvencionalne jabuke se kree od 5 EUR do 10 EUR za 100 kg. Tabela na sljedeoj strani opisuje organizaciju lanca vrijednosti. Udruenje farmera je osnovano u februaru 2000. godine sa samo 65 lanova. U toku narednih 30 dana jo 150 lanova se prijavilo. Razlog za to su velika podrka kljunih aktera i PR kampanja koja je motivisala farmere da se prikljue udruenju.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Najznaajnija podrka je dola od zadruge konvencionalnih farmera koje je ve postojalo i koje je ve imalo neka iskustva sa organskim proizvodima od Demeter udruenja. Ali takoe, sindikat farmera i kompanija za proizvodnju soka, koja je jasno izrazila svoj interes da prerauje organski sok od jabuke, imali su znaajan uticaj na motivisanje farmera da se pridrue udruenju. Izjave ovih kljunih sudionika su objavljene u novinama, na sajmovima i deavanjima i o tome se komuniciralo na regionalnom nivou.
konvencionalne farme sa organskim vonjacima privatni vlasnici organskih vonjaka

organske farme

proizvodnja

udruenje farmera za proizvodnju organskog soka od jabuke

branje

zadruga farmera

prerada plasman na trite


maloprodaja i drugi

kompanije za preradu voa specijalizovane prodavnice pia prodavnice ili zadruge farmera

Sl. 6-2: Organizacija lanca vrijednosti za organski sok od jabuke

Za 30 dana broj farmera koji su postali lanovi udruenja je porastao sa 65 u februaru na 230 lanova krajem marta. Sertifikacija udruenja farmera je bila zasnovana na sertifikaciji udruenja farmera prema IFOAM regulativi
168

169
250 broj lanova 200 150 100 50 0 2 9 mart mart 16 mart datum 23 mart 30 mart

Sl. 3-2: Broj proizvoaa koji uestvuju u marketinkoj inicijativi

Sertifikaciono tijelo
Eksterno: pojedinana kontrola svake godine Eksterno: pojedinana kontrola svake godine

sistem interne kontrole Interna kontrola Eksterna kontrola Kontrola (70P  ojedinana kontrola u 1  75% proizvoaa) godini za sve farme  Uzorkovanje svake 2 godine (25-30% svih farmi) Male konvencionalne farme (>5 ha vonjaka)

Organske farme

Konvencionalne farme (>5 ha vonjaka) Udruenje organskih vonjaka jabuke NVO godinja kontrola

Sertifikaciono tijelo

zadruge (punkt sakupljanja voa) kompanije za preradu

Sl. 6-4: Sistem sertifikacije za grupnu sertifikaciju vonjaka

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

koja se moe primjenjivati u okviru Evropske regulative. Sljedea tabela opisuje sistem sertifikacije koji je implementiran uz podrku registrovanog sertifikacionog tijela. S obzirom na to da su farme prilino male, grupna sertifikacija je bila najinteresantniji pristup da bi se smanjili trokovi sertifikacije, naroito jer su samo dijelovi farme sertifikovani kao organski. Postoje tri razliita tipa lanova udruenja: Organske farme koje su ve registrovane;  Konvencionalne farme sa vie od 5 ha vonjaka jabuke koje e svake godine provjeravati sertifikaciono tijelo;  Konvencionalne farme sa manje od 5 ha koje su ule u grupnu sertifikaciju. Grupna sertifikacija se zasniva na dolje navedenim principima. U prvoj godini registracije, sve male farme provjerava sertifikaciono tijelo. Svi lanovi uzimaju udio u internom kontrolnom sistemu koji organizuje udruenje farmera. lan udruenja koji se kvalifikuje za internog inspektora vri kontrolu ostalih lanova najbolje u drugom regionu, ne u svom susjedstvu. Paralelno sa ovom internom kontrolom, 25% do 30% lanova provjerava sertifikaciono tijelo. Preraivake kompanije se provjeravaju, kao i bilo koje druge preraivake kompanije, tj. od strane registrovanog sertifikacionog tijela. Menadment udruenja farmera za organski sok od jabuke su lanovi konvencionalne zadruge farmera. Iz tog razloga udruenje farmera ima veoma mali finansijski rizik za svoje aktivnosti jer koristi sinergiju i koristi od dobro organizovanog lanca vrijednosti. Glavni ciljevi i zadaci udruenja su da se implementira grupni sistem sertifikacije, organizovanih obuka i organizovanja berbe jabuka.

170

171

Udruenje za uzgoj svinja (neprofitno) Udruenje farmera Ecoland NVO (neprofitno)

Poljoprivredna savjetodavna sluba (neprofitna) Fabrika mesa AD (otkupno udruenje)

DOO za proizvodnju bilja i zaina

Udruenje farmera za uzgoj visokokvalitetnih prasia

DOO za proizvodnju mesa i kobasica/

Udruenje farmera za proizvodnju govedine

Sl. 6-5: holding udruenja Schwbisch-Hall

6.3  Dobra praksa 2 Udruenje farmera iz


Schwabisch-Hall
Drugi primjer veoma uspjenog udruivanja farmera je Udruenje farmera iz Schwabisch-Hall (Bauerliche Erzeugergemeinschaft Schwabisch Hall http:// www.besh.de). Glavna razlika u odnosu na udruenje farmera za organski sok od jabuke je veliina organizacije, kapital i promet kompanije. Udruenje farmera iz Schwabisch hall-a je poelo u 1988. godini sa samo 8 lanova koji su prodavali konvencionalne svinje mesarama u regionu ili direktno kupcima. Sada ovo udruenje farmera vodi nekoliko neprofitnih udruenja farmera i biznisa opredijeljenih ka profitu pri tom slui u korist farmera.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Neprofitne organizacije usmjeravaju svoj rad na kvalitetno upravljanje, obuku i savjetodavne usluge za farmere, dok se profitno orijentisane grane bave direktno preradom i prodajom proizvoda. Udruenje farmera je uloilo do 10 miliona EUR u svoju linu fabriku mesa i logistiku. Sa nekoliko prodavnica i marketa oni prodaju svoju robu, ali takoe trguju i sa ostalim proizvodima. Upravljanje svim neprofitnim i profitnim aktivnostima je koncentrisano u holdingu. Vie od 1000 lanova je sad organizovano u ovom udruenju. Najznaajniji proizvod udruenja je konvencionalna svinjetina. Pored svinjetine, udruenje farmera prodaje govedinu i jagnjetinu. U prodavnicama koje su obino pod franizom preduzetnika, prodaju sve vrste regionalnih proizvoda. Razlika izmeu udruenja i zadruge moe biti definisana po komercijalnom naglasku. Gore navedeni ciljevi zadruge farmera su jasno usmjereni ka ostvarivanju vee dobiti za lanove, dok su udruenja neprofitno orijentisana. U 1997. godini je udruenje konvencionalnih farmera osnovalo organsku proizvoaku grupu farmera koji su eljeli da proizvode organske proizvode, ali jo uvijek sarauju sa svojim bivim konvencionalnim partnerima. Sada organski proizvoai ine 10% ukupnih lanova. Udruenje farmera prerauje organsku govedinu i svinjetinu u visokokvalitetne organske proizvode, koji se prodaju restoranima, mesarama i direktno kupcima. Nedavno su uveli novu liniju organskog bilja i zaina iz svog regiona, ali takoe i iz Indije i ostalih junih zemalja, koji su sertifikovani kao organski. Osniva i menader udruenja farmera Schwabisch-Hall-a, Rudolf Buhler lino, u honorarnom statusu vodi svoju organsku farmu.

172

173

Interesantno je vidjeti najbolju politiku cijena koja je direktno vezana za standarde kvaliteta, od konvencionalne do kvalitetne konvencionalne govedine, tradicionalnog trademarka (Boeuf de Hohenlohe) i organske govedine (cijene su samo primjer esto su prilagoene trinoj situaciji). standardi kvaliteta konvencionalna kvalitetna govedina (konv.) Boeuf de Hohenlohe (konv.) organska govedina junad 2,55 2,85 2,95 3,35 razlika u cijeni u % u odnosu na konvencionalnu 11,8 % 15,7 % 31,4 % 3,10 3,45 volovi

Organska govedina postie cijenu koja je oko 30% iznad uobiajene konvencionalne govedine. U poreenju sa ostalim kvalitetnim programom govedine, cijena je oko 20 % vea. Glavna razlika u odnosu na ostala udruenja farmera je centralizovano upravljanje svim neprofitno i profitno orijentisanim ograncima. Struni lanovi, visoko-kvalifikovani, od kojih veina posjeduje poljoprivredno iskustvo, garantuju efikasno i profitabilno upravljanje cjelokupnim aktivnostima. Jasna struktura donoenja odluka na centralnom nivou i jaka finansijska posveenost upravljakih i vodeih osoba se pokazala kao najadekvatniji sistem upravljanja. Nalazi nas vode ka nekim zakljucima to se tie upravljanja grupama proizvoaa i udruenja farmera.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

INSPEKCIJA, SERTIFIKACIJA I AKREDITACIJA


Repic, Polonca Sljedee poglavlje opisuje osnovne principe procedura inspekcije i sertifikacija poljoprivrednih gazdinstava koja su registrovana kao organske farme. Sertifikat potvruje usaglaenost proizodnje na farmi sa relevantnim zakonskim okvirom. Relevantni pravni okvir za proizvode koji se prodaju na nacionalnom tritu su nacionalni zakoni i propisi. Ukoliko kompanije za proizvodnju ili preradu izvoze organske proizvode drugim zemljama, onda se proizvodna praksa mora uskladiti sa relevantnim meunarodnim standardima kao to su propisi EU, IFOAM, itd. Sertifikat je dokument od velikog znaaja za organsku poljoprivredu jer je on potvrda za potroae koji e da kupuju jedino organske proizvode ukoliko vjeruju sistemu sertifikacije. Propisi takoe tite istinskog proizvoaa od onih koji ele da iskoriste pozitivan imid organskih proizvoda. italac e: upoznati osnovne principe procedura inspekcije i sertifikacije organske poljoprivrede; razumjeti neophodnost potojanja evidencije i dokumentacije za procese proizvodnje. Definicija terminologije Procedure za inspekciju i sertifikaciju Akreditacija inspekcijskog tijela Legislativa Rizine situacije i prevara

174

Sadraj

Obrazovni ciljevi

Uvod

175

Regulativa Savjeta (EC) br. 834/2007, O organskoj proizvodnji i oznaavanje organskih proizvoda i poniavanja Regulative (EEC) No. 2092/91 Regulativa Komisije (EC) br. 889/2008 sa detaljnim pravilima za proizvodnju, oznaavanje i kontrolu, ukljuujui prvu izmjenu i dopunu za pravila proizvodnje organskog kvasca Regulativa Komisije (EC) br. 1235/2008 sa detaljnim pravilima za uvoz organskih proizvoda iz treih zemalja. Pravila procedura sertifikacije , IKC UM EN 45011 (ISO 65)

7.1 ta je inspekcija, sertifikacija i akreditacija?


Inspekcija je nezavisna i dokumentovana procedura ocjene koja se vri na farmi u cilju provjere da li farma ispunjava uslove koje propisuje legislativa organske proizvodnje (obradivo zemljite, uzgoj stoke sa talama, skladita, evidencije). Kod aktivnosti prerade, skladitenja i prodaje organskih proizvoda i hrane, inspekcija se vri na preraivakoj jedinici gdje inspektori proveravaju porijeklo sastojaka i agenata koji su se koristili, skladita, evidenciju o preradi. Inspekcija potvruje usaglaenost proizvodnje i prerade organskih proizvoda sa legislativom organske proizvodnje. Tokom inspekcije inspektor pie izvjetaj o inspekciji sa svim relevantnim informacijama i izvjetaj o eventualnom nepotovanju propisa (ukoliko postoji). Sertifikacija je tehnika procedura koju koristi sertifikaciono tijelo (ST) radi potvrde da su aktivnosti proizvodnje/prerade ocijenjene na metodian nain koji uliva povjerenje u sertfikovani produkt i koji potvruje usklaenost sa zakonima i standardima po kojima se vri sertifikacija. U sluaju da se postigne potrebni

Preporuena literatura

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

stepen usaglaenosti, sertifikaciono tijelo izdaje sertifikat. Odluka o sertifikatu se donosi na osnovu sveukupnog pregleda dokumentacije klijenta, koja ukljuuje registraciju, izvjetaje o inspekciji, labaratorijske rezultate i dokaze o ne(potovanju) propisa. Akreditacija je procedura ocjene radi potvrivanja nadlenosti sertifikacionog tijela. Akreditacija je drugi i finalni nivo ocjene sistema koja potvruje da sve ukljuene strane potuju sva pisana pravila, zakone i standarde. Akreditaciono tijelo je priznata nacionalna ili meunarodna institucija.

7.2 Procedure inspekcije i sertifikacije


Procedura inspekcije i sertifikacije zapoinje izraavanjem interesovanja i aplikacijom proizvoaa/preraivaa za proces sertifikacije. Ukoliko ne postoje ogranienja za sertifikaciju (ST ne pokriva sertifikacione eme, proizvod se ne moe sertifikovati u skladu sa zakonima), proizvoa/preraiva dobija osnovne informacije o sertifikaciji i ugovor za potpis. Nakon prijema potpisanog ugovora od aplikanta, ST vri sve pripreme za prvu inspekciju. Tokom inspekcije inspektor provjerava da li prozvoa/preraiva potuje sve uslove propisane zakonima. Inspektor pie izvjetaj o inspekciji sa definisanim nepotovanjem propisa ukoliko se isti pojave tokom inspekcije. Tokom procesa sertifikacije, sertifikator priprema pregled svih izvjetaja o inspekciji i donosi odluku o sertifikaciji.

176

177

Okvir 1: Sertifikacija proizvoa potroa

1. Kontrola - sertifikacija akreditacija (EN 45011)


Osiguranje trita Osiguranje kvaliteta

Proizvoai

Sertificiranje

Potroai

Upotreba loga Javna lista

Sertifikaciono tjelo

7.2.1 Tipovi inspekcije


Sertifikaciono tijelo razlikuje tri tipa inspekcija. Prva redovna inspekcija podrazumijeva:  kompletnu provjeru proizvodne/preraivake jedinice (najavljena). Redovna inspekcija podrazumijeva:  Provjeru proizvodne/preraivake jedinice na osnovu procjene rizika (uzorci, prorauni... (najavljena i nenajavljena). Dodatna inspekcija podrazumijeva:  Dodatnu inspekciju nedostatak znaajnih informacija tokom redovne ili prve inspekcije, provjeru preduzetih koraka da bi se ispravilla neusklaenost; Nasuminu inspekciju (nenajavljenu).

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

7.2.2 Priprema inspekcije


Sertifikaciono tijelo ima na raspolaganju nekoliko inspektora. Za svaku inspekciju je potrebno paljivo izvriti odabir inspektora koji ima dovoljno znanja i kompetencija. Odluka odabranog inspektora treba takoe da bude zasnovana na njegovim mogunostima rada i nezavisnosti. Inspektor nikada ne moe da vri inspekciju/ocjenu svoje proizvodne/preraivake jedinice, svoje porodice, roaka, poslovnih pratnera, komija, itd. Priprema inspekcije se sastoji od:  Odabira inspektora (kako, gdje, nema ogranienja prema nezavisnou i znanju);  Sakupljanje informacija o proizvoau/preraivau (osnovna aktivnost, proizvodi za prodaju, potencijalne kritine take); Istorija (prethodni izvjetaji o inspekcijama).

7.2.3 Evidencija o pripremi inspekcije


1. Kontrola - sertifikacija akreditacija (EN 17020)
Sertifikaciono/ kontrolno tjelo Izvjetaj Proizvoa Preraiva Trgovac Izvoznik
Sl 2: Procedura inspekcije i sertifikacije

Kontrolor
Kontrola

179

Svaki inspektor treba da se sam pripremi za inspekciju. Uvijek priprema sljedee: plan posjete; opremu (plastine kese za uzimanje uzoraka, etikete, izvjetaje o inspekciji, no, foto-aparat i dr.); kritine take inspekcije (najvei interes inspekcije, odabrani usjevi ili proizvodi za inspekciju, izvjetaj i upozorenja iz prethodne sertifikacije i dr.). U slici 2 jasno moemo vidjeti korake ST od inspekcije do sertifikacije i na kraju sertifikat.

7.2.4 Inspekcija
Inspekcija treba uvijek da bude sprovedena jasno i konkretno sa dobrim rezultatima u formi evidencije izvjetaja o inspekciji. Inspekcija se sastoji od nekoliko koraka:

1. Korak: kontakt sa klijentom: uvod (ko smo); svrha posjete;  kakve su nae planirane aktivnosti. Inspektor treba uvijek da govori jasno, glasno, da bi klijent mogao da razumije ko je on i zato je doao na njegovu proizvodnu/preraivaku jedinicu. 2. Korak: sakupljanje informacija: osnovna pitanja; direktna (ciljana) pitanja; uzrokovanje; posmatranje.
Inspektor treba da bude obuen za sakupljanje dobrih i znaajnih informacija. Inspektor nikada ne moe da prua savjete klijentu koji bi rezultirali

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

smanjenjem njegove nezavisnosti. Dobar inspektor takoe zna koja su znaajna pitanja i kako da ih na razliite naine postavi. Na ovaj nain dobija istinit odgovor od klijenta. Inspektor nije zvanini inspektor, on je partner u sertifikacionom procesu. Inspektor mora da zna kako da saslua klijenta i njegove odgovore. On mora da ima dovoljno autoriteta. Neprikladno ponaanje niije dozvoljeno. Inspektor takoe koristi direktna pitanja da bi dobio jasne i kratke odgovore. Tokom procesa inspekcije takoe treba uzeti uzorke za analizu na pesticide, GMO, teke metale, zabranjene aditive i dr. Inspektor moe uzeti uzorke po instrukciji CT ili na osnovu line procjene (sumnje da postoji neusklaenost). Tokom inspekcije inspektor posmatra situaciju na proizvodnoj/preraivakoj jedinici, skladitu ubriva i ostala skladita i trai prisustvo zabranjenih materijala inputa (mineralnih ubriva, konvencionalne stone hrane za ivotinje, prazne ambalae zabranjenih inputa, tale, uslove za ivotinje i sl.).

3. Korak: evidencija i potvrda materijalnih dokaza


Inspekcija je takoe potvrda situacije na proizvodnoj/preraivakoj jedinici. Inspektor vri pregled proizvodne jedinice (polja), tala, skladita, prerade u fabrikama i svih evidencija i dokaza koji pokazuju da klijent potuje sve uslove propisane zakonima. Evidencija je jedan od osnovnih uslova u Regulativi EU 834/2007. Evidencija treba da uvijek bude na raspolaganju inspektorima tokom inspekcije. Posljedica nepotovanja propisa prema evidenciji moe rezultirati dodatnom inspekcijom u istoj godini proizvodnje o troku klijenta ili neizdavanjem sertifikata. Proizvoa uva evidenciju o: A. biljnoj proizvodnji 1. dnevna knjiga biljne proizvodnje sprovedene radnje; 2. plan plodoreda; 3. evidencija o upotrebljenim sjemenima i sadnim materijalom;
180

181

4. evidencija o ubrivima; 5. evidencija o materijama za zatitu bilja. B. uzgoju stoke C. preradi D. primjedbama Kratka evidencija (kratka informacija sakupljena tokom posmatranja u okviru inspekcije). Tokom inspekcije i posmatranja situacije na proizvodnoj/preraivakoj jedinici, inspektor uvijek dobija nove znaajne informacije i injenice. Potrebno je da ih uvijek zabiljei u svesku da ih ne bi zaboravio do pisanja izvjetaja o inspekciji. Takva evidencija se takoe koristi za unakrsnu provjeru situacije na proizvodnoj/preraivakoj jedinici sa evidencijom klijenta. Ocjena usaglaenosti sa uslovima propisa. Tokom inspekcije, inspektor provjerava da li je situacija na proizvodnoj/ preraivakoj jedinici usaglaena sa uslovima propisanim zakonom. Inspektori treba uvijek da imaju na raspolaganju svu potrebnu zakonsku dokumentaciju da bi moglo da se izvri objektivno i kompetentno poreenje.

4. Korak: utvrdjivanje neuskladjenosti


U sluaju neusklaenosti, inspektor odluuje o potrebnim radnjama. Obino koristi Katalog o neusklaenosti, to je standardizovani dokument koji koriste svi inspektori. Za svaku neusklaenost inspektor odreuje rok za njegovo rjeenje.

5. K  orak: izvjetaj o inspekciji (neusklaDJenosti, izmjene i radnje preduzete od poslednje inspekcije...)


Tokom svake inspekcije inspektor pie izvjetaj o inspekciji. Izvjetaj inspekciji daje informacije o situaciji na proizvodnoj/preraivakoj jednici. Sastoji se

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

od informacija o moguim neusklaenostima, izmjenama i radnjama koje su preduzete od poslednje inspekcije. Izvjetaj o inspekciji mora biti napisan itko, precizno i tano, sa dovoljno relevantnih informacija za sertifikatora.

6. Korak: finalni razgovor sa klijentom


Svaka se inspekcija zavrava fialnnim razgovorom sa klijentom. Inspektor prezentira sve rezultate inspekcije i rokove za mogue neusklaenosti. Klijent mora uvijek da dobije informacije o rezultatima inspekcije.

7.2.5 Sertifikacija
Sertifikacija je uvijek nezavisna procedura. Sertifikator nikada nije osoba koja je takoe bila i inspektor ili pratilac na istoj inspekciji. Sertifikacija se zasniva na: 1. pregledu izvjetaja o inspekciji i ostalim dokumentima; 2. odreivanju statusa zemljita, proizvoda i ivotinja; 3. odluci o sertifikatu ili pismu potvrde; 4. odreivanju potrebnih radnji za neusklaenosti - obavjetavanje klijenta. Sertifikator je uvijek osoba sa dovoljno iskustva koja moe da donese odluku o sertifikatu. Sertifikator odreuje listu proizvoda za sertifikat/pismo, kao i potvrde i mjere za one koji ne ispunjavaju uslove propisane zakonom. Sertifikat se izdaje za proizvode koj su tokom inspekcije i procedure sertifikacije prepoznati kao organski u skladu sa zakonom.

7.2.6 NeusklaDJenosti
Tokom inspekcije se mogu pojaviti odreene neusklaenosti. U tom sluaju inspektor odreuje potrebne korekcije i vrijeme za njihovu implementaciju. 182

183

Sertifikaciono tijelo moe kvalifikovati neusklaenost prema nivou neusklaenosti: neusklaenost 1: upozorenje; neusklaenost 2: potreba za dodatnim dokazima; neusklaenost 3: dodatna inspekcija; neusklaenost 4: zabrana plasiranja proizvoda sa oznakom organsko;  neusklaenost 5: iskljuivanja cijele proizvodne/preraivake jedinice i suspenzija ugovora. Potvrene vee neusklaenosti u organskoj poljoprivredi: upotreba zabranjenih sredstava (pesticida, mineralnih ubriva, dezinfikovanih sjemena, GMO...);  uzgoj ivotinja nije u skladu sa uslovima organske proizvodnje (vezano stoarstvo bez panjaka, ivotinje se uzgajaju u kavezima, upotreba zabranjene stone hrane); veliki nedostatak evidancije kod proizvoaa/preraivaa;  nema dokaza o kupovini i upotrebi sredstava za proizvodnju (rauna, ambalae...).

7.2.7 Posebne situacije


Posebne situacije u organskoj proizvodnji koje mogu da utiu na proceduru sertifikacije: period prelaska; GMO; ljekovite i ostale biljke sakupljene u prirodi; dogovorena proizvodnja i prerada; grupna sertifikacija.

Period prelaska poinje datumom registracije;  traje 24 mjeseca (panjaci, livade i jednogodinje biljke), do 36 mjeseci (viegodinje biljke); izuzetak za stoarstvo;

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

 Prva godina inspekcije: zemljite 1. godina prelaska, proizvodi konvencionalni;  Druga godina inspekcije: zemljite 2. godina prelaska, proizvodi u prelasku (sertifikati za biljne proizvode u prelasku);  Trea godina i naredne godine: zemljite organsko, proizvodi organski (sertifikat za biljnu i stoarsku proizvodnju) pod uslovom da su svi minimalni uslovi organske proizvodnje ispotovani.

GMO
Organska proizvodnja ne dozvoljava upotrebu genetski modifikovanih organizama i njihovih proizvoda. Nenamjerna kontaminacija je dozvoljena do 1%.

Ljekovite i ostale biljke koje se sakupljaju u prirodi


Ovaj tip proizvodnje se moe sertifikovati jedino u sluaju da nikakve poljoprivredne radnje nisu sprovedene u periodu vegetacije. Takoe je znaajno da proizvoa ne obrauje podruje ve samo sakuplja ljekovito bilje u netaknutoj prirodi. Sakupljanje ljekovitog bilja se sprovodi na razliitim teritorijama (gljive, ljekovito bilje, ljenjaci, bobiasto voe...).

Dogovorena proizvodnja i prerada


Proizvoa moe da koristi odreene usluge drugih proizvoaa ili preraivaa (mljevenje itarica, cijeenje ulja, sokovi...). U tim sluajevima postoji potreba za ugovorom meu stranama sa pismenim obavezama razliitih procesa prerade za organsku i konvencionalnu hranu, voenja evidencije i dozvole/obaveze da se omogui ST da sprovede inspekciju.

Grupna sertifikacija
U skladu sa EU Regulativom 837/2007 o organskoj poljoprivredi, grupna
184

185

sertifikacija nije mogua. Zakon o organskoj poljoprivredi Crne Gore je takoe ne predvia. Grupna sertifkacija je razvijena i veoma znaajna u Junoj Americi, Africi i jugoistonoj Aziji. Sertifikacija organske proizvodnje se uglavnom vri sa sertifikacijom u skladu sa GlobalG.A.P. standard, Fair trade, Nature choice.

7.3 Akreditacija
Akreditaciono tijelo je nadleni organ za ocjenu sertifikacionog tijela. Ocjena se vri godinje, rijetko svake druge godine. Period je obino definisan politikom akreditacionog tijela. Rad sertifikacionog tijela je takoe pod nadzorom EU Komisije (lanice EU) i Ministarstva. Nadzor se sprovodi u saradnji dravnih politika i EU Komisije. Na slici 3 moemo vidjeti tri nivoa nadzora (akreditaciono tijelo, serifikaciono tijelo i proizvoai). Slika 4 nam pokazuje nadzor sertifikacionog tijela od tri razliite strane.

1. Kontrola - sertifikacija akreditacija


Akreditacijsko tjelo Ocjenjivanje kompetentnosti Sertifikacijsko tjelo Ocjenjivanje usklaenosti

Proizvoa, dobavlja trgovac


Sl 3: Nadzor u tri nivoa

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Nadzor nad radom sertifikacijskog tjela


EU Komisija Akreditacijsko tjelo Ministarstvo Inspektorat Sertifikacijsko tjelo

Proizvoa, dobavlja trgovac

Sl 4: Nadzor sertifikacionog tjela

Akreditacija je proces koji dugo traje. Veoma je precizan i sastoji se od kljunih taaka standarda: nezavisnost; nepristrasnost ; kompetentnost; sve stavke standarda EN 45011 (ISO 65); usklaenost sa svim normativnim dokumentima (legislativom) . Stavke standarda EN 45011 su: dokumentacija; prirunik o kvalitetu; evidencija; interna revizija, revizija menadera (godinja); nadzor na terenu (inspekcija); odluka o sertifikatu (svi koraci); albe, primjedbe i tuba.

186

187

Akreditacija je uglavnom ciklus od 5 godina: 1. godina: poetak ocjene (odluka o akreditaciji); 2. godina: ocjena; 3. godina: ocjena; 4. godina: ocjena; 5. godina: ponovna ocjena. Potrebno je permanentno i stalno poboljanje kvaliteta. Akreditacija je takoe veoma skupa procedura. Cijena varira od 10.000 - 15.000 EUR/godina. Trajanje jedne ocjene je obino 4-5 dana, zavisno od ostalih sertifikacionih ema u ST.

7.4 Legislativa o organskoj poljoprivredi u EU 7.4.1 Evropska legislativa


Regulativa (EGS) broj 2091/92 (od 24.07.1991 do 31.12.2008) je bila na snazi do kraja 2008. godine. U ovoj Regulativi osnovni i implementacioni dio je objavljen u jednom dokumentu. Za 17 godina dolo je do vie od 35 izmjena i dopuna. U cilju boljeg razumijevanja i transparentnosti za proizvoae i potroae, Evropska unija je odluila da izradi nova pravila, koja e biti jednostavnija i koja e dozvoliti odreene granice i fleksibilnost u pogledu klimatskih karakteristika i lokalnih uslova pojedinanih EU drava lanica. Od 01.01.2009. godine se primjenjuje sljedea nova legislativa:  Regulativa Savjeta (EC) br. 834/2007, o organskoj proizvodnji i oznaavanje organskih proizvoda i poniavanja Regulative (EEC) No. 2092/91;  Regulativa Komisije (EC) br. 889/2008 sa detaljnim pravilima za proizvodnju, oznaavanje i kontrolu, ukljuujui prvu izmjenu i dopunu za pravila proizvodnje organskog kvasca;

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

 Regulativa Komisije (EC) br. 1235/2008 sa detaljnim pravilima vezano za uvoz organskih proizvoda iz treih zemalja. Takoe su u pripremi nove regulative za organsku vinovu lozu, uzgoj ribe i akvakulturu.

7.4.2 Osnovni uslovi organske proizvodnje


Biljna proizvodnja
Osnovna pravila biljne proizvodnje su uspostavljena u pravcu smanjenja pojave bolesti biljaka i tetoina (plodored, meuusjev, otporne sorte...) i da se postignu povoljni uslovi u korist organizama (predatora, ptica...). Pravila takoe odreuju upotrebu biotehnikih agenasa u borbi protiv bolesti i tetoina (zamke, ljepljive trake, ekstrakti biljaka...). Upotreba GMO, hemijsko-sintetikih materija za zatitu bilja i ubrenje mineralnim ubrivima nije dozvoljena.

Uzgoj ivotinja
Uzgoj ivotinja uvijek treba da bude prilagoeno potrebama ivotinja (dovoljno prostora za kretanje, povrina za leanje, dovoljno svjetlosti, vanjski prostor za ispau ivotinja). Stona hrana je takoe veoma vana, to mora da bude sluaj kod goveda, ovaca, koza i konja, jedino (100%) organsko. Za ivinu i svinje je dozvoljena upotreba do 10% konvencionalne stone hrane. Lijeenje bolesnih ivotinja je neophodno i na organskim farmama. Pitanje vezano za dobrobit ivotinja i njihovo zdravlje je uvijek na prvom mjestu, da bi se sprijeila prevelika bol i nepotrebna patnja. Lijeenje ivotinja je zasnovano na preventivi i procjeni veterinara. Potrebno je da znamo da je uzdravanje od lijeenja 2 puta due nego kod konvencionalnih ivotinja.
188

189

Organska stona hrana mora da bude najmanje 95% organska i da sadri samo dozvoljene neorganske sastojke. Upotreba GMO je zabranjena (pismeno/pismo potvde porijekla). Kada govorimo o pripremi i pakovanju organske stone hrane potrebno je organizovati odvojeno rukovanje materijalom. Prerada i priprema organskih sastojaka za smjee stone hrane se vri odvojeno od konvencionalnih sastojaka. Isto pravilo je obavezno kod skladitenja. Sastojci moraju biti pravilno oznaeni da bi se izbjegla zabuna. Dokumentacija i evidencija su takoe veoma znaajni. Regulativa 834/2007 (dozvolu za aktivnosti objavljuje ministarstvo drave): inspekcija svakog proizvoaa najmanje jednom godinje; uzimanje uzorka proizvoda, zemljita radi laboratorijskih analiza; dodatna inspekcija, nenajavljena.

7.4.3 Nacionalna legislativa


Svaka zemlja ima svoje dodatne propise za organsku proizvodnju koji definiu detaljnija pravila za organsku proizvodnju u toj zemlji. Postoje mnogi zakoni o organskoj poljoprivredi (kao u Crnoj Gori).

7.4.4 Obaveze preraDJivaa


Sertifikacija preraivaa je sistem veoma slian sertifikaciji proizvoaa. Ipak, postoje odreene karakteristike koje su svojstvene samo njemu, koje su uglavnom usmjerene na mogunosti praenja porijekla proizvoda i na higijensku predostronost. Od preraivaa se oekuje da predoi ST sve opise, evidenciju i dokumentaciju o proizvodnji/preradi, kao to su: potpun opis proizvodne/preraivake jedinice; sve radnje preduzete na potovanju zahtjeva;

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

 radnje na prevenciji kontaminacije i radnje na ienju skladita i preraivakog prostora. Preraiva mora da potpie izjavu da: su svi proizvodi u skladu sa legislativom o organskoj proizvodnji;  u sluaju greaka i neusklaenosti da e preduzeti radnje na njihovom ispravljanju; informisae korisnike proizvoda u sluaju neposjedovanja sertifikata.

7.5 Rizina situacija i prevara


Kada govorimo o ocjeni rizika uvijek mislimo na rizik sertifikacije organske proizvodnje (loe upravljanje, namjerna prevara). Uslovi sertifikacije su orijentisani ka smanjenju svih moguih greaka (DPP, nadzor nad upotrebom sertifikata): 1.  rizik od nenemjerne kontaminacije ili zabune (greka u organizaciji organskog sistema farme); 2.rizik od namjernih radnji koje vode ka prevari (sistemske radnje koje vode ka prevari, rezultat pritiska trita). U procesu sertifikacije uvijek se sreemo sa opasnim situacijama koje mogu rezultirati veim brojem namjernih radnji, vodei ka prevari. Najkritinije su: odvojena i paralelna proizvodnja/marketing; odvojena proizvodnja najznaajnijim dobavljaima; meunarodno trite; dvostruka sertifikacija.

190

191

Reference
 Ajzen, I. (1991): The Theory of Planned Behaviour. In: Schaubroeck J.M. (Hrsg.): Organizational Behavior and Human Decision Processes, Vol 50/2, 179-211 Buerliche Erzeugergemeinschaft Schwbisch-Hall (2010): www.besh.de  Bedell J.D.C and Rehman T. (1999): Explaining farmers conservation behaviour: Why do farmers behave the way they do. Journal of Environmental Management 57: 165-176.  BOELW - Bund kologische Lebensmittelwirtschaft e.V. (2008): Zahlen, Daten, Fakten: Die Bio-Branch, Berlin.  Brune, F. (1994): Entwicklung einer Marketing-Konzeption fr eine Erzeugergemeinschaft zur Vermarktung von Rindfleisch aus kologischer Erzeugung an Groverbraucher - Grauer, Stuttgart.  Bund kologischer Lebensmittelwirtschaft e.V. (2009): Zahlen, Daten, Fakten: Die Bio-Branche. BLW, Berlin.  EU Commission (2004): Aid Delivery Methods. Volume 1, Project Cycle Management Guidelines. Development DG, Brussels  FAO - Food and Agriculture Organisation of the United Nations (2008): Course on Agribusiness Management for Producers Associations. Rome.  Freyer, B. (2003): Fruchtfolgen, Konventionell - Integriert - Biologisch. Eugen Ulmer, Stuttgart.  Gerber, A., Hoffmann, V., Kgler, M. (1996): Das Wissenssystem im kologischen Landbau in Deutschland - Zur Entstehung und Weitergabe von Wissen im Diffusionsproze; Ber. Ldw. 74 (1996) 591-627; Landwirtschaftsverlag, Mnster-Hiltrup  Hamm, U. (1992): Erzeugerzusammenschlsse im kologischen Landbau: {Vermarktung alternativ erzeugter Produkte} - Mnster-Hiltrup : Landwirtschaftsverl., 1992

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

 Hamm, U. (1992): Erzeugerzusammenschlsse im kologischen Landbau: {Vermarktung alternativ erzeugter Produkte} - Mnster-Hiltrup : Landwirtschaftsverl., 1992  Hampl, U. (1995): Beratung zur Umstellung auf kologische Bodenbewirtschaftung: Erarbeitung von Beratungskonzept-Vorschlgen durch Erprobung der Einfhrung einer Neuerung zur Bodenentwicklung in Betrieben des kologischen Landbaus. Kovac, Hamburg.  Hoffmann, V. et al. (Hrsg) (2009): Handbook: Rural Extension. Volume 1, Markgraf Publishers, Weikersheim.  Kovaevi, D. i sar. (2005): Organska poljoprivredna proizvodnja. Monografija, Poljoprivredni fakultet Zemun.  KTBL (2006): Betriebsplanung Landwirtschaft 2006/2007. Kuratorium fr Technik und Bauwesen in der Landwirtschaft e. V. (KTBL), Darmstadt. Lazarevi, R. (2008): Stoarstvo u organskoj proizvodnji. Graph style, Novi Sad.  Luley, H., 1996: Information, Beratung und fachliche Weiterbildung in Zusammenschlssen kologisch wirtschaftender Erzeuger. Weikersheim, Margraf, 1996.  Meyer, R. (2008): Agrarwirtschaft 2008 Betriebe des kologischen Landbaus. Verffentlichung des Bundesministeriums fr Ernhrung, Landwirtschaft und Verbraucherschutz, Bonn.  Michelsen J., Lynggaard K., Padel S., Foster C. (2001): Organic Farming Development and Agricultural Institutions in Europe: A Study in Six Countries. (Organic Farming in Europe: Economics and Policy; 9), Hohenheim 174  Vaarst, M. et.al. (2004): Animal Health and Welfare in Organic Agriculture. CABI Publishing is a division of CAB International. Znaor, D. (1996): Ekoloka poljoprivreda. Nakladni zavod Globus, Zagreb.

192

193

Takoe posjetite www.monteorganica.me Prirunik o organskoj proizvodnji voa (DANIDA projekat, 2010) Prirunik o organskoj proizvodnji povra (DANIDA projekat, 2010) Zakon o organskoj poljoprivredi Republike Crne Gore  Smjernice za sertifikaciju i kontrolu organske poljoprivrede (Monteorganica, 2010).  Marketinka strategija i koncept komunikacije za organsku poljoprivredu Republike Crne Gore (CEED, 2010: izraeno uz FAO projekat TCP 3201)

Autori/ke fotografija
- Naslovna strana: Subbotina Anna - Fotolia.com - Donji lijevi ugao na svakoj strani: Louis Renaud - Fotolia.com - Gornji desni ugao na svakoj strani: Aleksejs Pivnenko - Fotolia.com - Strana 17: Benis Arapovic | Dreamstime.com - Strana: 26 - emer - Fotolia.com - Strana 31: Roman Milert - Fotolia.com - Strana 48: Cflorinc | Dreamstime.com -F  otografije u okviru poglavlja 2.1, 2.3, 2.4 (osim slika na strani 26, 31, 48, )Nataa Mirecki - Fotografije u okviru poglavlja 3, 4, 5, 6 - Thomas Wehinger

You might also like