P. 1
Finansije i Finansijsko Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

Finansije i Finansijsko Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

|Views: 36|Likes:
Published by Anita Šimić

More info:

Published by: Anita Šimić on Mar 16, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/15/2013

pdf

text

original

Sections

  • ISTORIJSKI RAZVOJ FINANSIJA
  • VRSTE FINANSIJA
  • POJAM FINANSIJA
  • FINANSIJSKA POLITIKA
  • FUNKCIJE NOVCA
  • ODNOS LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI
  • VALUTE I DEVIZE
  • INFLACIJA I NJEN UTICAJ NA REVALORIZACIJU SREDSTAVA
  • DEFLACIJE I NJENE POSLJEDICE
  • BANKE I BANKARSKI SISTEM
  • POREZ NA PROMET PROIZVODA I USLUGA
  • D O P R I N O S I
  • ADMINISTRATIVNE TAKSE
  • BUDŢET KAO JAVNI SISTEMSKI DOKUMENT PRIHODA I RASHODA
  • AUTORSKO PRAVO
  • KONCESIJA KAO OSNOV FINANSIJSKOG PRAVA
  • CENTRALNA BANKA BIH
  • POREZ NA PLATE
  • POREZ NA DOBIT PRIVREDNIH DRUSTAVA
  • FINANSIJSKA INSTITUCIJA
  • AGENCIJA ZA BANKARSTVO
  • OSIGURANJE IMOVINE LICA
  • DRUSTVO ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA
  • REGISTAR VRIJEDNOSNIH PAPIRA
  • SISTEM INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BiH
  • FINANSIJSKA POLICIJA
  • PDV

WWW.EPRAVO.

BA

ISTORIJSKI RAZVOJ FINANSIJA
Danas ne postoje čvrsti dokazi o prvim pojavama finansija, ali kroz literaturu se moţe zaključiti da svi istraţivači ovog pojma, vrijeme pojave vezuju za razvoj novca, tj.robnonovčane privrede.Tada dolazi do prvih duţničko-povjerilačkih odnosa, pojave kredita, kamata, pojave drţave i prava kao posebnog fenomena. Grčki filozofi Ksenofon i Aristotel su u svojim radovima koristili izraz »finansijski poslovi«.Ksenofon je proučavao drţavne prihode i rashode, dok je Aristotel više proučavao stvaranje robova po principu ne plaćanja obaveza.U to doba prema pisanju Aristotela kamata je bila nedoličan i nečastan prihod, a poreska obaveza se rasporeĎivala prema ekonomskoj moći poreskog obveznika. Rimski pisci Tacit i Ciceron, su koristili finansijske izraze u proučavanju drţavnog sistema prihoda zasnovanog na porezima, kao i sistemu rashoda kao načinu očuvanja drţave. Za Ibn Halduna se veţe poznata misao ‫٭‬drţava počiva na dva stuba-dobroj vojsci i dobrim finansijama‫٭‬ U Evropi,tog doba, finansije se kao pojam susreću kod poznatog vjerskog filozofa Tome Akvinskog.

VRSTE FINANSIJA
Dva su osnovna oblika finansija:  MONETARNE  JAVNE FINANSIJE Poslovni svijet finansija, koje se bave praćenjem procesa poslovanja ( prihoda, rashoda,troškova,kapitala,obaveza i sredstava) sve se više naziva POSLOVNE FINANSIJE. MONETARNE FINANSIJE se javljaju kad se govori o pitanjima finansija pojedinca, fizičkih lica, privatno-pravnih ili javno pravnih lica. Monetarne finansije se bave i pitanjima novca,kredita banaka i berzi sa drţavnog interesa.Znaci,pitanja novcai institucija novca,raznih oblika duţničko povjerilačkih odnosa, prihoda i rashoda pomenutih lica su pitanja monetarnih finansija.

Pod pojmom JAVNIH FINASIJA podrazumjevamo finansijske aktivnosti, pojave, odnose,institucije vezane za pribavljanje i trošenje finansijskih i nefinansijskih sredstava koje obavlja drţava ili drţavni organi za svoje potrebe. Metod obavljanja javnih finansija zavisi od društveno političkog ureĎenja. Javne finansije imaju dvije osnovne oblasti:  Oblast javnih prihoda  Oblast javnih rashoda Javne finansije moraju zadovoljiti 3 osnovna aspekta:    Ekonomski Socijalni i Politički 1

WWW.EPRAVO.BA

POJAM FINANSIJA
Jedna od značajnih naučnih disciplina su finansije koje se u suštini bave izučavanjem: pojmova, kriterija i institucija vezanim za novac, kredite, banke, berze i druge finansijske institucije. Finansije se bave proučavanjem kategorija:    Prihoda i rashoda drţavnih organa Prihoda i rashoda pravnih lica Prihoda i rashoda fizičkih lica

Finansije - riječ staroslavenskog porjekla ‫٭‬finis‫٭‬- kraj nekog posla. Razvojem društva ova riječ finis dobiva formu ‫٭‬finire‫ ٭‬ili ‫٭‬finare‫ ٭‬kao zvaničan prestanak obaveze na osnovu sudskih ili pravosnaţnih presuda- rješenja. Pojavom robnonovčane razmjene riječ finare prelazi u riječ ‫٭‬finatio‫ ٭‬suma za plaćenje. Finansija nema bez novca.Iako se poslovi mogu obavljati i sistemom kompenzacije, razmjene i sl., ipak sve transakcije na kraju imaju za rezultat novac. Kao obračunsku vrijednost i kao efektivu.

FINANSIJSKA POLITIKA
Finansijsku politiku treba shvatiti kao jednu od politika koju je moguće voditi u sistemu ekonomske politike. Finansijska politika bi u suštini predstavljala,moguće optimalno rješenje u voĎenju strategije u upravljanju elementima i institucijama koje čine finansije.Za finansijsku politiku se moţe reći da je izraz primjenjene nauke o finansijama u svakom konkretnom slučaju u praksi. VoĎenjem finansijske politike, pravna i fizička lica, drţavni organi i druge organizacije, pokušavaju ostvariti svoj ekonomski cilj. Svoju finansijsku politiku drţava vodi i usmjerava mogućim zakonskim rješenjima vezanim za prikupljanje prihoda, ali i za raspored prihoda, što se u praksi tretira kao pokriće rashoda. Pravna lica svoju finansijsku politiku vodi tako da u okviru zakonskih mogućnosti rješenja obezbjede moguće novčane tokove koji ce biti u dozvoljenom prostoru MeĎunarodnih računovodstvenih standarda, podpomognuti odlukama i pravilnicima ka jedinstvenom cilju pozitivnog ili pozitivnijeg rezultata. Danas se najviše koristi pojam monetarne i fiskalne politike kao oblika finansijske politike sa makro aspekta, dok se finansijska politika kod pravnih lica koristi kao sastavni dio poslovne politike pravnog lica.

2

WWW.EPRAVO.BA Društvo u cjelini bi trebalo da projektuje svoj cilj, a potom da kreira politiku kojom taj cilj zeli da ostvari.Uspješna finansijska politika treba da da i svoj rezultat koji se priznaje kao pozitivan finansijski rezultat ili pozitivniji. Finansijska politika bi trebala da se zasniva na ekonomskoj logici.U budućnosti se moze očekivati da će sa sve više u praksi primjenjivati u mogućim rješenjima koje je rjesenje logično.Tako ce se i u sudskoj praksi cjeniti ono sto je logicno a ne sto je po zakonu.Tako npr. mi mozemo imati pravo na potrazivanje od 100.000 – ali nema ekonomske logike da to i naplatimo jer toliko imovine duţnik nema pa je logično da kaznu i potrazivanje uskladimo sa mogućom manjom naplativosti. Nije logicno da sutra cijenimo u praksi, finansijsko pravo na zateznu kamatu, ako znamo da ni glavnicu nemamo od koga naplatiti.

Kada govorimo o finansijskoj politici tada prije svega mislimo na monetarnu i fiskalnu politiku. MONETARNU POLITIKU mozemo definisati kao kreaciju kojom se usmjerava regulisanje novčane mase u pravcu postizanja zacrtanih ekonomskih ciljeva .Od ciljeva ekonomske politike zavisit ce i ciljevi monetarne politike . Monetarne politike razlicitih drzava se razlikuju shodno svom drzavnom uredjenju.Centralna banka u svakoj drzavi je ta koja vodi i kreira monetarnu politiku. Monetarna politika ima svoje instrumente koji regulišu kvalitet i kvantitet mjera koje poduzima centralna banka. U kvantitativne mjere spadaju: 1. ekonomska – diskontna politika 2. politika otvorenog trzista 3. politika obaveznih rezervi U kvalitativne mjere spadaju: 1. regulisanje vlastitog ucesca potrosaca 2. primjenu razlicite kamatne stope za pojedine vrste kredita i utvrĎivanje različitih rokova povrata kredita ili dr. oblika obaveza

Kvantitativne mjere se u literaturi nazivaju jos i selektivne mjere jer se primjenjuju selektivno od vremena do vremena ili od slucaja do slucaja.

FISKALNA POLITIKA treba da ponudi odgovore na pitanja vezana za aktivnosti koristenja fiskalnih instrumenata kao sto su: porezi i drugi javni prihodi, javni rashodi i drugi oblici javnog duga koji uticu na zaposljavanje , socijalno bezbjedonosno i politicko stanje, kao i privredni rast u cjelini.

3

BA Drzava fiskalnim opterecenjima ili fiskalnim rasterecenjima usmjerava razvoj ili prelijevanje ekonomske koristi iz jedne grane djelatnosti u drugu prema zacrtanim makro vizijama razvoja drustva u cjelini. funkciju novca brzo preuzimaju plemeniti metali. K. mjenice i dr.kolicine vrijednosti.Valute su gotov novac u obiku papirnih novcanica ili kovanog novca u zemlji koja nije zemlja porjekla novca. tada je bilo neminovno da dolazi vrijeme opšteg ekvivalenta razmjene tj.MARKS: Sada kada je. K. Kad je sam proces trampe ( proizvod za proizvod ) postao preuzak da primi sav visak proizvoda te zadovolji i one koji nisu proizvoĎaci nego samo potrosaci. zlato i srebro.kao i kolicine svih ostalih roba. I u jednom i u drugom slucaju su ispunjeni uslovi za razmjenu i funkciju novca.Papirni novac je znak vrijednosti samo ukoliko predstavlja kolicine zlata koji su. čekovi. RAZVOJ I VRSTE Novac je opste sredstvo razmjene dobara u postupku ponude i traznje. pa brzo njih mjenjaju drugi metali.EPRAVO. a stoga i drustveni monopol. Njegov se odnos prema robnim vrijednostima sastojao samo u tome sto on simbolicki konkretno predstavlja one iste kolicine zlata u kojima su robne vrijednosti idejno izrazene.Razvojem trzista nije zlato i srebro moglo zadovoljit potrebe razmjene. papirni novac. danas se govori o aktivnom i pasivnom trzistu. stvaranja prihoda i rashoda. AKTIVNO TRZISTE podrazumjeva ucesce 3 ili vise ucesnika na razlicitim stranama ponude i traznje. funkcija novca se razvila i u funkciji regulisanja duznicko povjerilackih odnosa.tj. Ona dobiva specificnu drustvenu funkciju. NOVAC I NOVČANI SISTEM – POJAM. Istorijski posmatrano. Taj princip podrazumjeva uslov konkurencije na trzistu. Za novac se moze reci da je specifican oblik robe ( sui generis ).MARKS: Papirni novac je znak zlata ili novcani znak. oblik opšteg ekvivalenta. *VALUTA je efektivni novac odreĎene drzave.Pored te. 4 . novac. surogati novca. da u okviru robnog svijeta igra ulogu opsteg ekvivalenta.s drustvenog gledista . pod uslovom da cijena bude postignuta. a svi ostali oblici su surogati bez obzira da li bili predstavljeni u formi plemenitih metala ili hartija od vrijednosti. PASIVNO TRZISTE je kupoprodajni odnos izmedju 2 lica ( kupca i prodavca ) bez konkurencije. Danas se moze govoriti o papirnom novcu kao najmasovnijem obliku u cijelom svijetu. da ima svoju vrijednost i upotrebnu vrijednost. S njima se u pravilu trguje po posebnoj proceduri uz uporedivost kurseva ( meĎusobnog odnosa ).WWW. Razvojem funkcije ponude i traznje . srastao s prirodnim oblikom te specificne robe postaje ova novcanom robom.

litara i sl. I na jednom i na drugom se na osnovu ponude i traţnje utvrĎuje cijena koju u ekonomiji nazivamo trţišna vrijednost . Takve cijene su obično veće nego do sad ili su uobicajeno vece od realnih cijena gdje ponuda i traznja nisu zasicene. 5 . TRŢIŠNA CIJENA zavisi od intenziteta ponude i intenziteta traţnje. kasnije i čekova i drugih potrazivanja koja su se imala naplatiti u stranoj valuti.Ţiralni novac se naziva i gotovinom. Pocetna cijena kod ponude se formira na bazi troskova sticanja odredjene robe uvecane za pretpostavljenu zaradu i drzavne obaveze koje opterecuju promet. plemeniti metali. čekove. To za nase potrebe uradi banka prenosom sa jednog ţiro računa na drugi. u razmjeni roba meĎusobno.U tom slučaju se na vidi efektivni novac niti se fizički prenosi sa ţiro računa na ţiro racun. Jer MeĎunarodni računovodstveni standardi svaki oblik novca.Tu ulogu obavlja novac u svojim različitim pojavnim oblicima. Ima slučajeva kad traţilac pokušava da odreĎuje početnu cijenu odreĎenoj robi ali to ne znaci da ce je i po toj vrijednosti i nabaviti. Tako se pod pojmom gotovine danas pojavljuju izmeĎu ostalog i akreditivi.Novac koji vazi u drugoj drzavi poprimio je naziv deviznog novca izrazen u valuti date zemlje. ali funkcija koja se ne mjenja je da ostaje ekvivalent vrijednosti pretpostavljenog utrošenog rada u vrijednosti novca koji treba razmjeniti za istu količinu rada predpostavljenog u drugoj robi. Da li cemo sve to naplatiti i od trzista tj. Otuda i naziv ţiralni novac. moramo shvatiti . bez obzira na mjesto štednje ili deponovanja nazivaju gotovinom. Za mjenice. Takve slucajeve u praksi nazivamo MONOPOLSKIM PROIZVODIMA. Cijena koju u takvoj razmjeni ostvarimo nazivamo mjerilom vrijednosti robe. garancije i sl. FUNKCIJE NOVCA Funkcija koju novac treaba da obavi ili je za to namjenjen kroz vrijeme se mjenja. To su slucajevi kad odreĎene robe na trţistu nema ili je nema dovoljno. 1. kupca zavisice od interesa kupca za odredjenom robom od interesa za kolicinom i od mogucnosti da ponuĎenoj robi naĎe zamjenu koja je jeftinija ili mozda i skuplja a boljeg kvaliteta.WWW.Razlicite drzave za sebe utvrĎuju razlicite oblike i vrste vazecih novcanih jedinica. a novac je samo sredstvo realizacije takve razmjene. Novac pomaţe da se promet obavi ali koliko će novca trebati zavisi od početne cijene ponude. Dakle novac kao mjerilo vrijednosti se danas pretvara u formu trţišne cijene. koristimo izraz ekvivalenti gotovine – novca. To znači da početnu cijenu na trţištu roba uvijek odreĎuje ponuĎać a ne traţilac. ‫٭‬ŢIRALNI NOVAC je vrijednost koja se posebnim nalogom za prenos prenosi sa računa na račun. devizni računi i sl. mjesto gdje se to mjerilo potvrĎuje. Trţište moţe biti AKTIVNO I PASIVNO.BA * DEVIZA su se najprije javile u obliku mjenica. nuţno je koristiti se opštim ekvivalentom kao mjerilom vrijednosti prometa. NOVAC KAO MJERILO VRIJEDNOSTI Obzirom da je nemoguce vrijednost robe pretvarati u ekvivalente vremena. kilograma.EPRAVO. Da bismo danas govorili o novcu kao mjeri vrijednosti. da je trţište.

Postoje slučajevi kad novac u funkciji stednje gubi svoj smisao a to su slucajevi galopirajuce inflacije. kapara. Novac kao sredstvo prometa moţe da obezbjedi više ili manje robe a istom vrijednošću novca. NOVAC U ŠTEDNOJ I KREDITNOJ FUNKCIJI * STEDNJA je pojam koji je u direktnoj vezi sa viškom novca kod pojedinca ili kod pravnih lica. tada je razlika u cjelini nula ali se koriguje i vrijednost poreza jer se osnovica mijenja. To ne znaci da ce novac prestati biti sredstvo prometa ali znaci da ce vrijednost prometa biti evidentirana a da ce novac koristiti samo kao kvantifikacija vrijednosti prometa. kaucija. Novac se u svojoj obracunskoj vrijednosti pojavljuje kao sredstvo uspostavljanja odnosa izmedju duznika i povjerioca i bez robe.Novac se ponovo pojavljuje kao univerzalno sredstvo za stednju. Tu relaciju uspostavlja banka. Takav primjer je kod avansnih placanja. da nije sigurno da ce do robe u prometu doci jer ukoliko se roba ne pojavi u takvom odnosu duznicko povjerilacki odnos se zavrsava sa povratom avansno uzetog novca. Regulisanje funkcionisanja bankarskog sistema je pod kontrolom drţave. U budućnosti vrijednost prometa će se izraţavati i evidentirati u novcu ali ce se obracuni zavrsavati meĎusobnim ţiralnim kompenzacijama dok ce se konacna salda obaveza krajem obracunskog perioda placati u novcu. Novac vremenom treba da minimizira svoju ulogu u prometu. Zdravi krediti odnose se razvijanju na stednji. zaloga i sl. NOVAC KAO SREDSTVO PROMETA Novac je ekvivalent koji posreduje izmeĎu različitih roba u prometu. podsredstvom banaka. Visina kamate na štednju je takoĎer faktor koji nas opredjeljuje na stednju. kao sto su sigurnost stednje u smislu povrata kada novac bude potreban štediši. Kada postignuta cijena razmjene padne na visinu troskova sticanja robe. naravno uz obracunatu cijenu zbog konacno ne objavljenog duznicko povjerilackog odnosa. Roba je pretpostavka da do takvog odnosa uopce i doĎe. Odnos stednje i kredita je uspostavljanje ravnoteze. Za štednju treba da budu stvoreni i drugi uslovi pored uslova viska novca. nizu cijenu tada se korekcija cijene najprije vrši na teret razlike u cijeni a ne na teret poreza sve dok prodajna cijena ne padne ispod troška sticanja robe. gdje je kamata na stednju uvijek mana od inflacije. tajnost informacije o stednji i jos niz drugih faktora koji uticu na stednju. 6 . kao institucija zaduzenih za mobilizaciju i plasman novca izmeĎu lica koja imaju visak novca i lica kojima taj novac nedostaje. Tu takoĎer ima granicna vrijednost potrosnje novca jer se sav novac predviĎen za stednju nece potrositi u roba jer i njima isticu rokovi trajanja.WWW.EPRAVO. 2. garancija . 3.BA Ukoliko ponuĎac ne moze da ostvari ponuĎenu prodajnu cijenu na trţištu jer je kupac nece da plati i nudi mu manje novca tj.

Kada je izvor kredita novac tada je rijec o finansijskom kreditu.EPRAVO. U pitanju je duţnicko povjerilacki odnos izrazen u novcanoj vrijednosti i time se funkcija novca kao mjere vrijednosti uspostavlja kao kreditna funkcija novca. Kreditna funkcija novca. Naravno to vaţi za unutarnji platni sistem. 4. NOVAC U FUNKCIJI: DEPOZITA.BA Kreditni sistem moţe da funkcionise i bez stednje ali je ta pojava veoma opasna i brzo proizvodi inflaciju koju je tesko zaustaviti jer je potpomognuta emisijom novca bez robne podloge. a i znaju koliko radnik moţe zaraditi i procjeniti duţinu budućeg angaţmana. Preduzecima je ostavljeno da mogu davati finansijske kredite samo kod sebe uposlenim radnicima. AVANSA I AKREDITIVA * DEPOZITI su deponovana ( uloţena ) novčana sredstva kod banke ili drugog lica za obezbjeĎenje ili učvršćenje odreĎenih poslovnih aktivnosti. To su prema vaţecim zakonima moguci kreditni odnosi samo u formi komercijalnih kredita a ne finansijskih. zasnovana na stednji ima razvojni karakter. Drzava svojim zakonima ureĎuje koje sredstvo placanja ce vaziti na podrucju jedne drzave. Ukoliko je odgoĎeno placanje definisano uz fiksni iznos cijene kapitala bz obzira na vrijeme povrata tada se ponovo ne radi o kreditu vec pozajmici na koju se placa provizija a ne kamata. Ako imamo plasman robe ili novca na odreĎeno vrijeme ali bez kamate. Kredit kao pojam moze biti vezan za robu i novac. Kada ga vezujemo za robu kao izvor kredita tada govorimo o komercijalnim kreditima. KAUCIJA . Novac kao kreditno sredstvo danas MeĎunarodni računovodstveni standardi daju iskljucivo bankama a ne preduzecima. I za jedan i drugi kredit je zajednicko da se vracaju u novcu uz cijenu nadoknade cekanja povrata novca koju nazivamo kamata..WWW. ZALOGA . to nece biti kredit. Kreditni odnos ne nastaje samo izmeĎu pravnih lica i banke. ukoliko kod primaoca kredita ( duznika ) obezbjedi pozitivnu finansijsku polugu a banci pozitinu razliku izmeĎu aktivne i pasivne kamate. Vanjski platni sistem ureĎuje svaka drţava za sebe i duţnici ga moraju poštovat. vec moţe nastati i izmeĎu pravnih lica kao davaoca kredita s jedne strane i pravnog lica kao primaoca sa druge strane. To sredstvo ( novac ) nazivamo zakonsko sredstvo placanja. U tom slučaju imaju garanciju naplate direktno od plate. 7 . KREDITNI ODNOS je plasman sredstava ( robe i novca ) na odgoĎeni povrat ( za odreĎeno vrijeme ) uz cijenu povrata kamata.

svaka vrsta ličnog ili realnog jemstva za izvršenje neke obaveze 2.WWW. u tom slučaju se dogovaraju o uslovima razročenja ili su ti uslovi već definisani na ugovoru o oročenju. Tako npr. povjerilac se s njome ne smije sluţiti i ona se obično polaţe u banku na štednu knjiţicu kojom povjerilac moţe raspolagati samo prema ugovorenim uslovima. Takvu funkciju novca kod depozita danas imamo kod kreditnih poslova. * KAUCIJA se izvršava novcem. Depozit moţe biti oročen: ─ kratkoročno – rok oročenja do 12 mjeseci ( 1 god. depozit koji je poloţen kao uslov da bi se razmatralo da li se odreĎenom licu moţe dati kredit. Raspolaganje kaucijom u slučaju ne izvršenja obaveza zbog koje je kaucija poloţena zavisi od ugovora izmeĎu stranaka no povjerilac ne smije raspolagati kaucijom ako prethodno ne obavjesti duţnika i bez intervencije suda.000 – novcanih jedinica kredita. cautio.BA Depoziti mogu biti:  Po viĎenju – vlastita sredstva na računu drugog lica ( banke ) kod kojeg pravno lice ima otvoren ţiro račun. dok su danas depoziti po viĎenju uglavnom bez kamata. oprez ) je : 1.  8 . Takav depozit je oročen od povrata kredita u cjelosti ( glavnica plus kamata ). Ako se kaucija daje u novcu. jemstvo koje treća lica daju banci prilikom dodjeljivanja bankarskog kredita ( zajmova ) nekom od klijenata banke 3. ) ─ dugoročno – rok oročenja preko 12 mjeseci Depozit koji je uslovljen nekom drugom poslovnom koristi je npr. Kaucija ( lat. potrebno je uloţiti 100. To ne znaci da i druga sredstva ne mogu posluţiti kao kaucija i kapara. Oročeni – ovdje moraju biti poznati : 1. rokovi oročenja 3. razlozi oročenja 2.EPRAVO. Na sredstva depozita po viĎenju ( avista depoziti ) vlasnik sredstava moţe da ugovori odreĎenu kamatu koja mu je banka duţna plaćati. kada duţnik daje povjeriocu izvjesnu sumu novca ( ili drugih zamjenjivih stvari ) kao garanciju da će izvršiti svoju ugovornu obavezu. kamata za vijeme oročenja Oročen depozit se ne moţe razročiti osim ako se s tim ne slaţu obje strane ( depozitar i deponent ) . Depoziti koji su dati kao uslov za obavljanje nekog drugog posla ili dobijanje neke koristi mogu posluţiti kao osnova za placanje gubitka u takvoj transakciji.000 – novčanih jedinica da bismo dobili 30.

Da bi novac bio u funkciji avansa mora prethodno postojati pretpostavljeni duţničko povjerilački odnos . *AVANS Novac u funkciji avansa je apsolutno različit od novca u funkciji kaucije kapare ili zaloga. Ovakva posljedica treba da bude blagovremeno predviĎena i uključena u kupoprodajni ugovor. Zato ne moţe ni odustati od ugovora . ne podlijeţe obračunu kamate. moţemo imati i kategoriju kursnih razlika ukoliko su avansi vezani za drugu valutu. Avans treba shvatiti kao unaprijed izmirenje obaveze ( djelimično ili u cjelosti ). Druga stranka moţe traţiti ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog neispunjenja ugovora ako ne ţeli koristiti pravo na kaparu. Ako kupoprodajni ugovor ne bude ispostovan ili ne bude ispostovan u cjelosti avans postaje predmet obracuna zatezne kamate.BA Kaucija se razlikuje od jemstva i zaloga. Ako se odluči za kaparu. KURSNU RAZLIKU treba shvatiti kao razliku kurseva dvaju valuta u različitom vremenu .Kapara se osim u novcu moţe dati i u drugoj vrijednosti. Ako davalac kapare ne ispuni ugovorenu obavezu primalac kapare ima pravo da je zadrţi. MeĎutim moţe i svaka stranka da odustane od ugovora uz puštanje kapare. To je novčani iznos ( dio kupovne cijene ) koju jedna stranka daje drugoj u znak da je ugovor sklopljen. smatra se da je odustala od ugovora. Ako primalac kapare ne ispuni ugovorenu obavezu tada davalac kapare ima pravo da traţi povrat u dvostrukom iznosu ako se ugovor ne ispuni krivicom primaoca. Avans se daje kao garancija ţelje da kupoprodajni odnos bude uspješno završen. Neduţna stranka ne mora da se zadovolji vraćanjem dvostruke kapare . Stranka se ne moţe osloboditi od odgovornosti za ne ispunjenje ugovora time što ostavlja kaparu odnosno time što vrati dvostruku kaparu. Dok je avans u svojoj redovnoj funkciji novca.a zalog se daje za pojačanje sigurnosti novčanog duga. vec moţe insistiratida se ugovor izvrši i zahtjevati naknadu štete.EPRAVO. druga stranka ne moţe kumulativno zahtjevati vrijednost kapare i ispunjenje ugovora ili naknadu štete . Inače kad se ugovor normalno ispuni. U tom slučaju kapara se smatra odustanicom. kupoprodajni odnos.tj. Pored kategorije kamate koja se moţe pojaviti uz avans.Kada i ako izgubi funkciju avansa dati novac postaje osnovica na koju se treba platiti kamata. *KAPARA ( ital.To znaci da ne moze biti kursne razlike priznate u istom danu.Zahtjev moţe biti samo alternativan. Kad je jedna stranka odgovorna zato sto ugovor nije ispunila . odnosno uz vraćanje dvostruke kapare. Avans kao novac nije predmet obračunavanja kamate sve dok je taj novac u funkciji avansa. Caparira ) način osiguranja izvršenog ugovora. *JEMSTVO je tuĎa lična obaveza.WWW. tada se kapara obračunava ili vraća jer tada prestaje svrha za koju je dana . 9 .To unaprijed treba shvatiti kao plaćanje potencijalne obaveze.

Primjenjuje se naročito u putnickom prometu. LIČNI AKREDITIV – je otvaranje akreditiva na odreĎeno vrijeme u korist odreĎenog lica kod nekog drugog bankarskog sjedišta. U neulovljene akreditive spadaju: 1. a ako je adresirano na više isplatnih mjesta onda je to cirkulirano kreditno pismo. Prihvatanjem zahtjeva nalogodavca za otvaranje akreditiva.WWW. Dokumentarni akreditiv postoji kada je banka obavezna da isplati korisniku akreditiva odreĎenu novčanu svotu pod uslovom da joj budu podnjeti dokumenti prema uslovima utvrĎenim u akreditivu. Mogu bibi uslovljeni i neuslovljeni.EPRAVO. 3. onda je to posebno. U uslovljene akreditive u prvom redu spada DOKUMENTARNI AKREDITIV.Ono sto jeste utvrĎeno to je da se novcana masa moţe sagledavati sa mikro i makro aspekta. Korisnik ne dobija u ruke nikakav dokument vec eventualno samo izvjestaj da mu je akreditiv otvoren. 2.za razliku od naloga za isplatu ( virmana ) koji banka izvršava čim ga dobije. koji onda podiţe novac bilo prema vlastitoj potrebi ( NEUSLOVLJEN AKREDITIV ) bilo uz ispunjenje odreĎenih činjenja ( USLOVLJENI AKREDITIV ).Ako je adresiran na jedno isplatno mjesto. 10 . Akreditovanje . PUTNIČKI ČEK – je cirkularno kreditno pismo rastavljeno u više djelova koji glase na manje okrugle sume a imaju oblik čeka. akreditivna banka se obavezuje da ce korisniku isplatiti odreĎenu novčanu svotu ako do odreĎenog vremena budu ispunjeni uslovi navedeni u nalogu za otvaranje akreditiva. Mora biti sacinjen u pismenoj formi. kao i novac i ekvivalenti novca koji se nalaze van prometa kao depoziti ili novcana masa kod razlicitih finansijskih institucija.BA * AKREDITIV Akreditiv je otvoreno pismo kojim se primalac pisma umoljava da predavacu ( akreditovanom licu ) do izvjesne visine stavi na raspolaganje novac na racun izdavaca tog pisma. Akreditiv je moguće naplatiti tek nakon izvrsenja pravnog posla. NOVČANA MASA I LIKVIDNOST Ekonomski eksperti nisu usaglasili jedinstven pojam novcane mase. KREDITNO PISMO – je dokument o akreditovanju koji korisnik nosi sa sobom. Korisnik moţe da akreditivnu sumu naplacuje postepeno u djelimicnim iznosima. *MAKRO aspekt novčane mase podrazumjeva kategorije koje predstavljaju različite oblike novčanih sredstava i ekvivalenata novca u robno – novcanom prometu u zemlji i inostranstvu. Akreditiv je nezavisan od ugovora o prodaji ili drugog pravnog posla povodom kojeg je otvoren.Dokumentarni akreditiv predstavlja najsigurniji instrument placanja koji maksimalno stiti obje ugovorne strane ( kupca i prodavca ). I ovaj akreditiv se moţe naplaćivati postepeno u više mahova. stavljanje na raspolaganje odreĎenog iznosa kod nekog drugog bankarskog sjedišta odreĎenom korisniku.

za svaku sedmicu.BA *MIKRO aspekt novčane mase je novcani izraz vrijednosti odreĎenog lica koji je u njegovom vlasnistvu bez obzira na mjesto gdje se novac u momentu posmatranja likvidnosti nalazi. 4.cekovi. Likvidnost se danas sve vise treba shvatiti kao izmirenje dospjelih obaveza blagovremeno ( na dan dospjeca ) bilo kojim ili kakvim sredstvima koje suprotna strana prihvata u fervrijednosti ako se radi o nenovcanim sredstvima kojja ne predstavljaju ekvivalente novca. mjesec i sl. OPTIMALNA NOVČANA MASA je novcana sposobnost koja ne prekida dnevnu likvidnost.EPRAVO. to je situacija u kojoj dospjele obaveze izmirujemo bez kasnjenja i bez zateznih kamata.polugodisnjoj. Prava likvidnost se kao pojam moze posmatrati samo sa mikro aspekta / tj. izmirenje obaveza je dozvoljeno bilo kojim oblikom sredstava ukoliko razmjenu prihvate obje strane. 11 . SOLVENTNOST bi se najlakse mogla okarakterisatikao dugorocna likvidnost. Likvidnost je parametar koji se moze izracunatina osnovu tvarnih elemenata. U savremenom svijetu privrede.Računa se samo za kratkoročne dospjele obaveze. 3. Takav ce odnos prema mogucnosti izmirenja obaveza dovesti u pitanje pojam likvidnosti i solventnosti. 2. Prema MeĎunarodnim racunovodstvenim standardima . Solventnost ima tacno odreĎeno vrijeme ali je ono znatno duţe od vremena likvidnosti. Likvidnost se moze mjeriti za svaki dan pojedinacno. Za cilj ima odrzavanje kontinuiteta likvidnosti.WWW.godisnjoj ili visegodisnjoj. bonovi ) LIKVIDNOST je sposobnost dato lica da raspoloţivom novcanom masom podmiri svoje kratkoročne ( dospjele ) obaveze. Solventnost je kosficijent dugorocne likvidnosti koji je sve neprecizniji sto se kao vrijeme uzima duzi period. za svaki subjekt pojedinacno ). novcana masa predstavlja novac rasporeĎen u obliku novca i ekvivalenta novca u ili na: 1. Optimalna novcana masa ne znaci istovremeno i visak novca vec se smatra dovoljnom kolicinom koja nece dozvoliti stvaranje zakasnjelih obaveza u placanju. Dakle. O solventnosti se moze govoriti kao:mjesecnoj. dok je solventnost koeficijent koji se izracunava na bazi djelimicno poznatih kategorija i procjenjenih navedenih kategorija u periodu za koji se izracunava solventnost. 5. ODNOS LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI LIKVIDNOST je sposobnost subjekata da novcanim sredstvima ili ekvivalentima novca izmiri svoje dospjele obaveze. ţiro i tekucim racunima kao i deviznom racunu otvorenom akreditivu u domacoj ili stranoj valuti blagajni domace valute i deviznoj blagajni plemenitim metalima ekvivalenti gotovine ( mjenice .

U ulozi crnoberzanske valute najcesce se nalaze konvertibilne valute koje raznim nelegalnim kanalima kupuju zemlje u rzvoju ili nerazvijene. 4. Najviši nivo koji moţe doţivjeti odreĎena valuta je da preuzme ulogu svjetskog novca koju i do danas ima jedino zlato. Danas u svijetu ne postoji apsolutna konvertibilnost jedne valute vec vise njih koje se na svijetskom trzistu novca meĎusobno razmjenjuju i tako garantuju jedna drugoj konvertibilnost bez obzira na zlatnu podrsku. Nekonveribilna valuta je valuta koja se ne moze mjenjati za zlato niti je kao takvu zele imati druge zemlje. rijeci ˝ Valuta ˝ sto zadovoljava kriterije u odreĎenim slučajevima da to bude: 1. To liderstvo valute dovodi do toga da se konvertibilnost drugih valuta mjeri u odnosu na ˝ valutu lidera ˝. valuta za placanje 30. Transferabilna valuta je valuta koja se moze koristiti za placanje u vise zemalja. Klirinskom valutom se uspostavljaju odnosi izmedju duznicko povjerilackih odnosa tj sluze za medjusobni obracun obaveza i potrazivanja. Pojam i vrste deviza 12 . Uglavnom njena uloga se zadrzava u granicama domicilne zemlje ( zemlje izdavaoca te valute ) . 3. Klirinške valute se vezuju za klirinski sporazum pojedinih zemalja.EPRAVO. Crnoberzanska valuta ja valutna vrijednost koja se uspostavlja na legalnom berzanskom trzistu niti se uspostavlja na legalnim propisima zemlje iz koje je porijeklo valute. rok do koga treba izmiriti odreĎenu obavezu tj. Najpoznatija klirinska valuta u svijetu je klirinski dolar koji se i do danas zadrzavao kao takav. Svoju misiju zavrsava uglavnom kao interna valuta . što danas susrecemo na fakturama ili ugovorima ( rok upisan na fakturi se označava npr. 2.BA VALUTE I DEVIZE Valuta kao pojam ima korijen u lat. Danas valute djelimo na: 1. valutni sistem zemlje U meĎunarodnoj naučnoj terminologiji valuta se koristi kao izraz za inokosni gotov novac koji se koristi kao zakonsko sredstvo placanja. Danas uglavnom imamo vise konvertibilnih valuta sto zavisi od ponude i traznje u robno – novcanom prometu i na berzi.WWW. strani novac ( papirni ili kovani ) 3.6 tekuce god) 2. konveribilne nekonvertibilne transferabilne klirinške crnoberzanske Konvertibilne valute treba shvatiti kao valute koje su u potpunosti zamjenjive za zlato i zlatne devize. 5.

proizvode sluge ili stalna sredstva cija vrijednost je iskazana u stranoj valuti 13 . 6) KURSNA RAZLIKA je razlika koja proizilazi iz izvjestavanja istog broja jedinica strane valute u izvjestajnoj valuti po različitim valutnim kursevima 7) ZAKLJUČNI KURS je spot kurs na datum bilansa stanja. Početno priznavanje prema navedenom standardu obuhvata transakcije u stranoj valuti koje su izraţene ili zahtjevaju podmirenje obaveze ili troška u stranoj valuti uključujuci transakcije koje nastaju kada pravno lice: a) Kada strano lice prodaje robu. 5) VALUTNI KURS je odnos razmjene dviju valuta.WWW.EPRAVO. 8) NETO ULAGANJE u inostrani subjekt je udio izvjestajnog pravnog lica u neto imovini tog subjekta 9) MONETARNE STAVKE jesu novac koji se posjeduje i sredstva i obaveze koje ce se primiti ili platiti u fiksnom ili odredivom iznosu novca 10) FER VRIJEDNOST je iznos za koji bi se neko sredstvo moglo razmjeniti ili obaveza podmiriti izmeĎu obavještajnih i zainteresovanih strana u transakciji u kojoj se cijena odreĎuje pogodbom 11) SPOT KURS je kurs razmjene za trenutnu isporuku razmjenjenih valuta 12) BUDUĆI KURS je specificirani kurs razmjene po ugovoru o razmjeni valuta na odreĎeni budući datum. Da bi došlo do priznavanja kursnih razlika. 3) IZVJEŠTAJNA VALUTA je valuta korištena u prezentiranju finansijskih izvjestaja izvještajnog pravnog lica 4) STRANA VALUTA je valuta koja nije izvjestajna valuta pravnog lica. pridruţena kompanija zajednički poduhvat ili filijala izvjestajnog pravnog lica čije su aktivnosti osnovane ili se njima upravlja u drugoj zemlji a ne u zemlji izvještajnog pravnog lica. Danas kad se vrši obračun jedne valute u drugu mogu da se pojave kursne razlike. Ovaj se odnos uglavnom uspostavlja izmeĎu domace valute i stranih konvertibilnih valuta jer se odnos domace nekonvertibilne valute u odnosu prema stranoj nekonvertibilnoj valuti uspostavlja kliringom. Pri tome treba razlikovati formiranje deviznog kursa u doba zlatnog standarda i njihovo formiranje nakon ukidanja zlatnog standarda. Definicije vezane za kursne razlike: 1) INOSTRANA DJELATNOST je produţnica. vrijednosti inozemnog novca i od njihovih meĎusobnih odnosa na deviznom trţištu tako da se devizni kursevi i ne moraju poklapati sa njihovim zvanicnim paritetima. I njih danas mozemo sresti kao: konvertibilne i nekonvertibilne. 2) INOSTRANI SUBJEKAT je inostrana djelatnost čije aktivnosti nisu sastavni dio aktivnosti izvjestajnog pravnog lica.BA Devizu treba shvatiti kao potraţivanje u stranoj valuti bez obzir na ročnost i bez obzira u kojem obliku to potraţivanje bilo izrazeno. moramo znati kada se moţe priznati priticanje u stranoj valuti. Visina deviznog kursa zavisi od vrijednosti domaceg novca.

BA b) PosuĎuje od nekog ili nekom posuĎuje finansijska sredstva pri čemu su dugovanja ili potraţivanja iskazana u stranoj valuti c) Postane strana duţnik. a koju treba realizovati u stranoj valuti d) Kada na neki drugi način stiče ili otuĎuje sredstva ili podmiruje obaveze iskazane u stranoj valuti. 14 . Kursne razlike proistekle iz monetarne stavke koje u biti sačinjavaju dio neto ulaganja pravnog lica u inostrani subjekt treba da se klasificiraju kao vlasnicki kapital u finansijskim izvještajima pravnog lica sve do otuĎenja neto ulaganja kada treba da se priznaju kao prihod ili rashod u bilansu uspjeha. razlika meĎu kursevima u različitom vremenu Kod priznavanja efekata stranih valuta moţemo govoriti o: 1. distanca vremena od nastanka do izvršenja transakije 2.MeĎutim kada je transakcija podmirena u sljedećem obračunskom periodu kursna razlika je priznata kao prihod ili rashod u bilansu uspjeha za svako proteklo razdoplje do perioda podmirivanja i odreĎena je primjenom valutnih kurseva tokom tog razdoblja. monetarnim 2. strana ne izvršenja odreĎene obaveze iz ugovora. nemonetarnim stavkama Efekti promjena kurseva stranih valuta izraţavaju monetarne i nemonetarne stavke na sljedeći način:    monetarne stavke u stranoj valuti treba da se iskaţu primjenom ili zaključenog kursa kad su početno evidentirane primjenom spot kursa ili budućeg kursa kad su početno evidentirane primjenom budućeg kursa nemonetarne stavke knjiţene po trošku nabavke. Kada je transakcija sreĎena u okviru istog obračunskog perioda u kojem je i nastala sve kursne razlike su priznate u tom periodu.WWW. Kursne razlike proistekle iz obaveza u stranoj valuti obracunate kao zaštita neto ulaganja pravnog lica u strani subjekt treba da se klasifikuju kao dodatna ili odbitna stavka vlasnickog kapitala u finansijskim izvjestajima pravnog lica do otuĎenja neto ulaganja kada kumulativne razlike treba da budu priznate kao prihod ili rashod u bilansu uspjeha. izraţene u stranoj valuti treba da se iskaţu primjenom valutnog kursa na dan transakcije nemonetarne stavke koje su knjiţene po fer vrijednosti izraţene u stranoj valuti treba da se iskaţu primjenom valutnog kursa koji je postojao kad su se odredile vrijednosti Kursna razlika nastaje kad postoji promjena valutnog kursa izmeĎu datuma transakcije i datuma podmirenja bilo koje monetarne stavke proizašle iz transakcije u stranoj valuti. tj. Dva su uslova za ostvarenje kursne razlike: 1.EPRAVO.

To je jedan slucaj kada se pojavljuje pozitivna razlika . 15 . FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ * FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ predstavlja pregled finansijskih informacija koje su rasporeĎene u više formalizovanih tabela o rezultatima poslovanja izraţene kroz pokazatelje o sredstvima. rashodima i novčanim tokovima. * pozitivna razlika kod:  potrazivanja: vise naplaceno u domacoj valuti nego sto je fakturisano u odnosu prema stranoj valuti po spot kursu i kursu na dan naplate  obaveze: mane naplaceno u domacoj valuti nego sto je bilo evidentirano obaveze po spot kursu *negativna razlika kod:  potrazivanja:manje naplaceno u domacoj valuti nego sto je to bilo evidentirano po spot kursu  obaveza:vise naplaceno u domacoj valuti nego sto su bile priznate po spot kursu na dan evidencije i nastanka obaveze Ove kategorije potraţivanja u konacnom obracunu daju rezultat prihod dok se obaveze po ovom osnovu mogu izraziti na različite nacine kao: a. povecanje rashoda poslovanja u tekucem izvjestajnom periodu. prihodima.obavezama. Naplacena potrazivanja u stranoj valuti se radi zakonskih propisa i knjigovodstvene evidencije odmah pretvaraju u domacu evidencionu valutu. Negativna kursna razlika se pojavljuje i kada se naplacuju potrazivanja u stranoj valuti pod uslovom da na dan naplate vrijednost iznoi manje nego sto je to bilo na dan evidencije potrazivanja. To znaci da je u meĎuvremenu doslo do porasta kursa strane valute u odnosu na kurs domace valute. povecanje troskova proizvodnje i troskova usluga c. Negativno dejstvo na sredstva znaci da ce nas nabavke iz inostranstva kostativise nego sto je to bilo na dan evidencije takture ili cemo zbog negativnog dejstva dobiti manje prihoda od prodaje nego sto je prihod bio evidentiran na sam dan prodaje.Postoji i drugi slucaj a to je kada se odreĎeno potraţivanje naplacuje u stranoj valuti. kada se sa manjom vrijednoscu domace valute izmiruje obaveza ranije priznata u stranoj valuti.BA POZITIVNA KURSNA RAZLIKA je pozitivan odnos domace valute prema stranoj valuti tj.WWW. povecanje troska sticanja stalnih i tekucih sredstava b. NEGATIVNA KURSNA RAZLIKA pojavit ce se kada duznik u nedostatku sredstava svoju evidentiranu obavezu placa u nekom budućem periodu u kome za isti iznos strane valute mora da da vecu vrijednost domace valute. kapitalu.EPRAVO. Svako smanjenje prihoda usljed negativne kursne razlike priznaje se kao rashod po osnovu finansiranja tekuceg perioda. rezervama.

Godišnji finansijski izvještaj karakteriše to da mora da sadrţi pregled razvoja poslovanja pravnog lica i uz to njegovog poslovanja ukljućujući objašnjenje o: 1) 2) 3) 4) bilo kojem vaţnom dogaĎaju koji je nastao do kraja finan. zaposleni. godine predviĎenom budućem razvoju pravnog lica aktivnosti na polju istraţivanja i razvoja u slučaju kada pravno lice ili osoba koja djeluje u ime pravnog lica nabavi dionice u subjektu: ─ razlozima za nabavku dionica ─ broju i nominalnoj vrijednosti takvih dionica koje su pribavljene ili otuĎene u finan.EPRAVO. zajmodavci.WWW. izvještaja:  da obezbjedi informacije o finansijskom poloţaju . izvještaji takoĎer pokazuju rezultate vodstva menadzmenta ili odgovornost za povjerene im resurse. preformansi i promjenama u finansijskom poloţaju pravnog lica koje su korisne širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka  finan. godini i porciju izdatih dionica koje one predstavljaju ─ plaćeni iznos za pribavljanje takvih dionica i primljeni iznos od bilo kojeg otuĎenja dionica ─ broju i nominalnoj vrijednosti svih dionica u subjektu koje su nabavljenje i koje se čuvaju kao i porciju izdatih dionica koje one predstavljaju 16 . izvještaji pripremljeni za tu svrhu udovoljavaju uobičajenim potrebama većine korisnika. vlade i njihove agencije. Ciljevi finan. a potom kad to dioničari usvoje i javnu prezentaciju izvještaja svim prethodno navedenim stranama.BA Korisnici informacija finansijskog izvještaja su prije svega: ulagači. ne pruţaju sve informacije koje bi korisnici mogli zatrebati pri donošenju ekonomskih odluka  finan. da li zadrţati ili prodati svoje ulaganje u pravno lice ili treba li ponovo izabrati isti ili zamjeniti menadzment  ekonomske odluke koje donose korisnici finan. kupci. MeĎutim. nadleţnih vlada a nakon usvajanja na parlamentima i upoznavanje šire javnosti. Oni korisnici koji ţele ocjeniti rad menadzmenta ili njegovu odgovornost čine to kako bi sebi omogućili donošenje ekonomskih odluka.Ova sposobnost u krajnjem slučaju odreĎuje npr. Menadzment pravnog lica ima primarnu odgovornost za pripremu i prezentaciju finansijskih izvještaja pravnog lica dioničarima. Ove odluke mogu uključiti pitanja npr. izvjestaja zahtjevaju procjenu sposobnosti pravnog lica da stvara gotovinu i ekvivalente gotovine te pravovremenost i sigurnost njihovog stvaranja. javnost društveno – političke zajednice. dobavljači i ostali povjerioci. mogućnost pravnog lica da plati svoje zaposlene i dobavljace da plati kamate vrati zajmove i isplati dividendu vlasnicima. Kod finansijskih izvještaja javnog sektora odgovornost izvještavanja i odgovornost za izvještaje pripada nadleţnim ministrima.

To su izvještaji koji sačinjavaju sva pravna lica kao polugodišnji i godišnji šo je u skladu sa zahtjevima Zakona o računovodstvu. izvjestaj ne unosimo interne odnose povezanih lica u izvještaju kao sto su: ‫ ٭‬prihodi i rashodi povezanih lica u sistemu koji meĎusobno ostvare 17 . intervalni – su finan.BA Prema vaţećim propisima finan. razumljivost ( osnovni kvalitet informacija u finan. prihoda ili rashoda. izvještaja je na: * OBAVEZNE – su propisani obavezni za sva pravna lica.WWW. Karakteristike finansijskog izvještaja: 1. vjerodostojnost prezentacije (finan. godisnji isl. izvjestaj – predstavlja izvještaj vise djelova pravnog lica ili vise pravnih lica u sloţenom privrednom sistemu U konsolidovani finan. konsolidovani finan. o odreĎenom segmentukako sa organizacijskog tako i sa aspekta dijela sredstava . izvještaji se karakterišu time da potvrĎuju informacije o odreĎenim djelovima pravnog lica tj. značajnost ( beznačajne stavke mogu biti opisane u zabilješkama izvještja ali ne unesene u tabele izvještavanja) 4. kompletnost ( infor. relavantnost ( da bi bila relevantna informacija mora sa sobom nositi dozu korisnosti za donošenje odluka) 3. pouzdanost ( da bi informacija bila korisna ona mora biti pouzdana sto se mjeri stepenom greske i nivoom znacajnosti greske) 5. Mogu da budu poslovna tajna i predsatvljaju izvjestaj koji uglavnom sluzi vlasniku kapitala i menadzmentu. Obavezni finan. izvještaj treba nezavisni revizor i da svoje pismeno mišljenje. izvještaji moraju biti sacinjeni na vjerodostojnim informacijama na stvarnim dokumentima i knjigama evidencije o poslovanju) 6. obaveza kapitala. * NEOBAVEZNE – se propisuju od korisnika informacija i nisu bavezni za sva lica Pored ovih izvještaja postoje i druge forme računovodstvenih informacija kao što su : 1.Revizorsko mišljenje je javni dokument i obavezno je za objavljivanje u jednom od dnevnih listova u BiH. sedmični. 2. izvještaju jeste da su odmah razumljive korisnicima 2. 3. izvještaji su javni dokumenti i rezultati iz izvještaja nisu niti smiju biti poslovna tajna.Intervalni izvjestaji mogu biti dnevni. moraju biti kompletne) 7. izvjestaj – tj. mjesecni. izvjestaji koji se sacinjava u odreĎenom vremenu i predstavljaju pregled stanja u odreĎenom vremenskom periodu ili izvjestaj za odreĎen dan . njegove šeme da bi bile uporedive moraju biti sačinjene u skladu sa računovodstvenim standardima koji vaţe za sva pravna lica bez obzira na djelatnost ) Osnovna podjela finan.EPRAVO. uporedivost ( finan. segmentarni finan.

b) sredstva ograničenog vijeka koristenja .EPRAVO. KM po jedinici nabavke. Sredstva sa ogr. Sva sredstva u pravnom licu mogu se podjeliti u 2 osnovne grupe: 1.BA ‫ ٭‬potraţivanja i obaveze izmeĎu povezanih lica u konsolidacijskom sistemu Zbirni finan. Sa stanovišta funkcije u kojoj se nalaze sva sredstva se djele na sredstva: a) u pripremi b) u funkciji ( upotrebi ) c) van funkcije ( van upotrebe ) Stalna sredstva se djele jos na : a) trajna – sredstva kojima se ne moze odrediti – ograničiti vrijeme korištenja. kao sto su zemljista . To znaci da imovina od koje se ocekuje buduca ekonomska korist predstavlja vrijednost sredstava koja se smije priznati u finansijskom izvjestaju. tuneli i sl.mostovi. izvjestaju moraju zadovoljiti osnovno pravilo. Stalna sredstva prema strukturi se grupisu u 3 osnovne grupe: 1. sume i sl. tekuća STALNA SREDSTVA su imovina od koje se očekuje buduća ekonomska korist koja treba da traje duţe od 12 mjeseci i čija pojedinacna vrijednost u pribavljanju košta vise od 250. izvještaj je zbir vise pojedinacnih izvjestaja datog sloţenog sistema bez iskljucivanja internih odnosa . licence i sl. vijekom su: zgrade. depoziti.imaju svoju amortizaciju u vremenu ili po kapacitetu ( vremensku ili funkcionalnu ) jer u tom periodu bi svoju vrijednost trebalo da prenesu na učinak. nematerijalna sredstva ( patenti. stalna i 2. Da bismo ispunili cilj finansijskog izvjestaja moraju se obezbjediti intormacije koje se odnose na: a) sredstva b) obaveze c) vlasnički kapital i njegovu kvalitativnu strukturu d) prihodi i rashodi. da se od njih ocekuje buduca ekonomska korist. materijalna sredstva (zemljiste.) 2. sume. kaucije i sl. finansijska dugoročna sredstva ( ulaganja .WWW. ) 3. oprema i sl. ) 18 . zajedno sa dobicima i gubicima e) gotovinski tokovi pravnog lica Da bi se priznala sredstva u finan.

)i predaje se nadleţnom organu na obradu i kontrolu najkasnije do februara tekuće god.EPRAVO.12. za prethodnu god. ulagačke aktivnosti 3. u vrijednosne papire kratkoročne dionice i sl. Tekuća sredstva su grupisana u sljedece grupe: a. do 31. finansijske aktivnosti Pod pojmom ekvivalenta gotovine podrazumjevamo ulaganje hartije od vrijednosti i sl. obaveza i kapitala na odreĎeni dan iskazan po vrsti i vrijednosti. Bilans stanja predstavlja sumaran pregled: sredstava. gotovina. Bilans uspjeha predstavlja zbir prihoda i rashoda na odreĎen dan prikazan kroz vec ranije definisanu strukturu kojom se utvrĎuje finansijski rezultat. Obavezan finansijski izvještaj se sastoji od: 1) 2) 3) 4) bilansa stanja bilansa uspjeha izvjestaja gotovinskih tokova izvjestaja o promjenama vlasnickog kapitala računovodstvene politike i zabilješke Bilans stanja predstavlja sumaran pregled sredstava.WWW.. priznate kroz 3 razlicite aktivnosti: 1. blagajna. sa rokom trajanja od 12 mjeseci d. čekovi i sl) c. ekvivalenti gotovine i potraţivanja ( ţiro – račun. Bilans stanja se sačinjava sa dvije osnovne strane i zovemo ih: a) AKTIVA b) PASIVA Aktiva odraţava sredstvo preduzeca ili drugih lica sa kojima preduzece posluje a koja moraju imati sadašnju vrijednost koja se mjeri nivoom očekivane ekonomske koristi. i sl ) b. gotovih proizvoda.1. 19 .BA TEKUĆA SREDSTVA su imovina čiji je rok korištenja kraći od 12 mjeseci i čija pojedinačna vrijednost je manja od 250. iskazan na odreĎeni dan po vrsti i vrijednosti. tekuća potraţivanja i kratkoročni krediti. Finansijski izvještaj sačinjava se za period poslovne godine ( za stanje od 1. devizni račun. rezervnih djelova. ulaganja u druga pravna lica. poslovne aktivnosti 2. obavezai kapitala. koje su kratkog roka ( do 3 mjeseca )i koje se daju bruto unovčiti na dan dospjeća ili odmah po potrebi.KM. Gotovinski tokovi predstavljaju priliv i odliv gotovine i ekvivalenata gotovine u pravnom licu i iz pravnog lica u utvrĎenom vremenu. zalihe ( materijala.

kapitali rezerve 2. Aktiva uvijek mora biti jednaka pasivi i to nazivamo bilansna ravnoteža.EPRAVO.BA Da bi se sastavio bilans stanja posebno njegova aktiva ( sredstva stalna i tekuca ) potrebnoje da se izvrsi prije toga popis imovine ( provede inventura )kako bismo saznali sta je stvarno stanje sredstava i uporediti ga sa knjigovodstvenim stanjem i ustanovili eventualne razlike. računi nivelacije cijena U pasivi bilansa stanja nalaze se izvori koji nam govore odakle su nam sredstva finansirana ili čija su sredstva ili koliko su vlasnistvo nas osnivaca preduzeca a koliko su tuĎa. rashodovana sredstva 3. doprinosa ili drugih obaveza ) 5. ostale obaveze fizičkim i pravnim licima Kada ţelimo da saznamo koliki je kapital odreĎenog lica tada od vrijednosti aktive (sredstava) oduzimamo obaveze ( dio pasive )i takva razlika je kapital rasporeĎen u grupe. obaveze prema radnicima ( zbog neplacenih plata i naknada plata ) 4. U pasivi se nalaze 2 osnovna izvora: 1. obaveze prema drzavi ( zbog neplacenih poreza. obaveze Kapital i rezerve su u skladu sa standardima i kontnim planom rasporeĎene u vise grupa kao sto su: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) upisani vlasnicki kapital dionicka premija revalorizovane rezerve rezerve ( obavezne i neobavezne ) akumulirana dobit dobit tekućeg perioda vlastite dionice koje drzi pravno lice Obaveze su uglavnom podjeljene po ročnosti na dugoročne i kratkoročne a po svojoj strukturi u kojoj nastaju djeli se na: 1. 20 . Bilans uspjeha predstavlja sumaran pregled prihoda i rashoda na odreĎeni dan iskazan po vrsti i vrijednosti. obaveze prema bankama ( zbog neplacenih kredita i kamata) 3. obaveze prema dobavljacima zbog neplaćenih racuna za nabavku stalnih ili tekucih sredstava 2.WWW. U bilans stanja se ne mogu unositi: 1. korekcioni racuni ( odstupanja od cijena i ispravke vrijednosti) 2.

Racunovodstvena politika je opis dogaĎanja sa prijedlogom mjera za poboljsanje poslovanja. 4. Druga informacija koja nam dolazi sa berze i na osnovu kupoprodaje dionica nam govori da li je doslo do promjene vlasnika. U strukturi neoperativnih prihoda nalaze se : 1. izvjestaja iznosimo informaciju da li je doslo do promjene vrijednosti kapitala i da li je doslo do promjene vlsanika.BA Bilans uspjeha ima 2 strane: 1) strana prihoda 2) strana rashoda Ove dvije strane moraju biti i statistički uvijek u ravnoteţi jer im se ravnoteţa postiţe izračunavanjem finansijskog rezultata koji se priznaje kao dobit ili gubitak. Tako dobijemo informaciju da li se kapital uvecao ili smanjio i koliko. Računovodstvene politike su peti dio polugodisnjeg ili godisnjeg izvjestaja koji treba da prikaze racunovodstvenu politiku koja se vodila u preduzecu prezentirajuci utjecaj svih odluka pravilnika i drugih mjera koje su uticale na finansijski rezultat. 3. 21 .EPRAVO.WWW. prihodi od ulaganja i ulagačkih aktivnosti prihodi od finansiranja ostali prihodi vandredni prihodi U stukturu neoperativnih rashoda ubrajamo: 1. To znaci da je prateca evidencija ovom bilansu knjiga dionicara. 2. Prihodi i rashodi se u skladu sa računovodstvenim standardima djele na 2 osnovne grupe:  operativni (osnovni ili oni koji proizilaze iz osnovne registrovane djelatnosti)  neoperativni ( svi ostali koje pravno lice ostvari a ne pripadaju pojmu operativne – osnovne djelatnosti ) Ko rashoda od operativne djelatnosti imamo rashode prodatih proizvoda usluga i robe troškove distribucije i administracije i sl. 4. 3. Ako je doslo do promjene vlasnika promjena se mora ovjeriti kod suda Komisije ze vrijednosne papire i registra vrijednosnih papira. 2. rashode po osnovu ulaganja rashode od finansiranja ostale rashode vandredni rashodi Bilans promjena kapitala nam pokazuje da li je doslo do promjene vrijednosti kapitala te da li je doslo do promjene strukture vlasnika. U četvrtom dijelu finan.

To znaci da se stalnim sredstvima smije povecati vrijednost samo kada to zahtjeva inflacija. Revalorizaciju stalnih sredstava obavezno trebamo vrsiti pod uslovom da je inflacija 10 % i vise godisnje priznata od nadleznog drzavnog organa ili 10 % i vise kumulativno u vise godina uzastopno od zadnje promjene vrijednosti stalnih sredstava uslovljene inflacijom. dionice. Takvu pojavu nazivamo revalorizacijom uslovljenom inflatornim dejstvom. 22 . MeĎunarodni racunovodstveni standardi koji regulisu pitanje priznavanja inflacije kroz porast sredstava zahtjevaju obracun inflatornog dejstva samo kod stalnih sredstava dok je dejstvo inflacije na tekuca sredstva u potpunosti iskljucena jer se smatra da bi to bio generator inflacije.BA Kapitalu je jasno propisano kako se moze povecati ali i smanjit Povecane vrijednosti grupe kapitala i rezerva moze biti na sljedece nacine:     dodatnim ulaganjem vlasnika kapitala iz dobiti nakon oporezivanja iz osnova revalorizacije stalnih sredstava smanjenjem obaveza otpisom od strane povjerilaca Kapital se moze smanjiti: pokrićem gubitka i jednostranim povlacenjem kapitala od strane vlasnika ili oprostom potrazivanja. dok svaka promjena vlasnika se prijavljuje sudu kod koga je lice registrovano kako bi se znalo ko su i koliko novi vlasnici pravnog lica. Svaka promjena vrijednosti kapitala prijavljuje se Registru vrijednosnih papira i Komisiji za vrijednosne papire radi odnosa sa berzom. Tako cemo kod bankarskog poslovanja zastitu vrijednosti od dejstva inflacije imati kroz kamatu koja pored cijena kapitala u sebi sadrzi i dio kamate kao zastitnu mjeru od inflatornog dejstva. izraza inflatio sto znaci nadimanje i zapaljenje pluca.WWW. Samo sredstvima koje se prvi put evidentiraju u pravnom licu u funkciji dozvoljena je procjena vrijednosti očekivane koristi pod uslovom da za utvrĎivanje njihove vrijednosti ne postoji faktura ili ugovor o kupoprodaji. Sredstva koja su evidentirana jedan dan ranije u preduzecu nije dozvoljeno procjenjivati sredstvima vrijednost nakon evidencije u plusu i na taj nacin bez trzista vrsiti promjenu vrijednosti kapitala tj.EPRAVO. Danas odnos prema inflaciji razne privredne djelatnosti regulisu odreĎenim zastitinim mjerama. INFLACIJA I SREDSTAVA NJEN UTICAJ NA REVALORIZACIJU Izraz inflacija vodi porjeklo od lat. Kod promjene vrijednosti sredstava i kapitala u plusu sud ne smije priznati za sredstva u funkciji osim ako to nije zasnovano na inflacije.

WWW.EPRAVO.BA Revalorizaciju stalnih sredstava se vrsi tako da se za koeficijent inflacije povecaju stalna sredstva u funkciji i povecava se ispravka za isti procenat a razlika takvog povecanja i korekcije naziva se efekat revalorizacije. Inflacija kao faktor rasta cijena stalnih sredstava se primjenjuje samo kod stalnih sredstava u funkciji tj. upotrebi. To znaci da se revalorizacije stalnih sredstava nece moci primjeniti na stalna sredstva u pripremi i stalna sredstva van upotrebe. Dobiveni efekat revalorizacije se smatra prirastom kapitala pod dejstvom inflacije. Racun revalorizovane rezerve smijemo koristiti samo do salda nula, ne moze nikad biti negativan tj. u minusu. Revalorizovanu rezervu cemo koristiti u slucaju gubitka u poslovanju da se iz te vrijednosti nadoknadi vrijednost gubitka kao se ne bi mjenjala vrijednost dionice zbog gubitka u poslovanju.

DEFLACIJE I NJENE POSLJEDICE
Deflacija predstavlja povecanje vrijednosti novcane jedinice. To znaci da se sa manjom kolicinom novca moze kupiti ista ili veca kolicina robe. Deflacija slicno kao i inflacija moze biti izazvana raznim faktorima bilo monetarnog, opceg ekonomskog ili politickog karaktera. Ona najcesce dolazi kao posljedica kombinovane primjene raznih uzroka: monetarno kreditne politike , neracionalne raspodjele dohotka, opadanja proizvodnje usljed raznih vanjskih faktora i dr. Korist od deflacije imaju samo povjerioci jer njihova potrazivanja od ranije naplacuju danas kada je vrijednost novca porasla. U slucaju deflacije pravno lice moze pristupiti smanjenju vrijednosti sredstava. Gubitak ocekivane vrijednosti dobiven slobodnom procjenom nadoknaĎuje se na teret racuna revalorizovana rezerva dok rezerve ima a nakon toga smanjenje vrijednosti se knjizi na teret rashoda. Kod smanjena vrijednosti sredstava moţe doci do smanjenja vrijednoti kapitala ili na teret rashoda tekuceg perioda .

BANKE I BANKARSKI SISTEM
Zakonom o bankama utvrĎena su pravila: osnivanja, organizacije, poslovanja, prestanka pravnih lica koja se bave prijemom novcanih sredstava u formi razicitih sredstava i plasmanom tih sredstava u formi razlicitih kreditaili drugih poslova iz nadleznosti bankarskog zakonodavstva.

23

WWW.EPRAVO.BA Banka se osniva i posluje kao dioničko društvo. Da bi se registrovano drustvo moglo baviti bankarskim poslovima mora dobiti dozvolu Agencije za bankarsvo.Tako da dijec banka u svom nazivu ne moze koristiti niko ko nije dobio dozvolu od nadlezne Agencije. Ako naka banka iz inostransva zeli da otvori predstavnistvo u Federaciji BiH za to je potrebno takoĎer dobiti dozvolu od Federalne Agencije za bankarsvo. Na zahtjev banke iz inostranstva za otvaranje banke ili produţnice, Agencija je duzna odgovoriti u roku od 60 dana. Predstavnistvo u skladu sa zakonom o bankama je organizacioni dio banke u kome se ne obavljaju bankarske aktivnosti nego se vrsi prezentiranje, prikupljanje ili davanje informacija od interesa za banku osnivaca. Banka iz inostrsnstva moze osnovati filijalu ali uz takav zahtje je duzna priloţiti ovjerenu izjavu da svom svojom imovinom odgovara za obaveze koje ce nastati u poslovanju filijale. Filijalu banke treba prihvatiti kao poslovni dio banke sa ovlastenjim u prometu koja su predviĎena statutom banke. Zahtjev za bankarsku dozvolu osnivac podnosi Agenciji za bankarstvo. Uz zahtjev se moraju priloziti sljedeci dokumenti: 1. ugovor o osnivanju propisom od osnivaca, nacrt statuta i drugih osnivackih akata prema uputstvu Agencije 2. podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviĎenog viseg rukovodstva banke 3. iznos dionickog i drugih oblika kapitala banke 4. plan i projekcija poslovanja kao i oranizacionu strukturu banke 5. knjigu dionicara banke Agencija je duţna podnosiocu zahtjeva u roku od 60 dana dati odgovor na koji ako stranka nije zadovoljna ima pravo ţalbe u roku od 8 dana od dana prijema rijesenja o osnivanju ili odbijenici. Prigovor se dostavlja direktoru Agencije za bankartvo. Da bi se banka mogla upisati u sudski registar mora prethodno obezbjediti dozvolu za rad Agencije za bankarstvo. Dozvola za bavljenje bankarskih poslova nije prenosiva i nije ogranicena rokom tj. tajna je. Domaca banka moţe imati svoje filijale i produţnice ali one nemaju svojstvo pravnog lica dok filijala strane banke ima svojstvo pravnog lica. Zakonom je predviĎeno kada Agencija moţe oduzeti dozvolu za rad banci a to je: 1) u slucjo da to zatrazi sama banka (dozvola se podnosi u roku od 60 dana od podnosenja zahtjeva u 8 dana roka na prigovor na rijesenje o oduzimanju dozvole za rad) 2) u slucaju da je banka kaznjena zbog prekrsaja 3) da Agencija utvrdi da je banka nesolventna prema jedinstvenoj metodologiji Agencije 4) da se utvrdi da je Agencija izdala dozvolu na nezakonitim dokumentima 5) ako banka n pocne sa radom u roku od 3 mjeseca od upisa u sudski registar ili ako za 6 mjeseci ne prima depozite niti daje kredite 6) u slucaju spajanja, pripajanja ili podjele banke 7) ako kapital i rezerve padnu ispod minimuma utvrĎenog za osnivanje banke

24

WWW.EPRAVO.BA Uroku od 3 mjeseca od oduzimanja dozvole banka je duzna isplatiti sve obaveze i likvidirati svoju aktivu po principu poslovanja kao da radi pod dozvolom. O statusnim promjenama banke,Agencija daje saglasnost. Banka ima svoja rukovodna i kontrolna tijela koja su definisana zakonom u formi: skupstine dioničara, ndzornog odbora i direktora banke. Agencija moţe imenovati prinudnog upravitelja u uslovima kojim agencija procjeni da su alarmantni te da su time ugroţena prava ili interesi deponenata te ako je kapital banke manji od 50 % visine kapitala predviĎenog za osnivanje banke. Prinudni upravitelj se odreĎuje i u uslovima kad Agencija oduzme dozvolu za rad banci. Banka svoje poslove mora podvrgnut eksternoj reviziji od strane revizora ciju saglasnost daje Agencija kojok je obavezno dostaviti izvjestaj o reviziji banke. Danom imenovanja privremenog upravnika prestaju sa radom svi do tad legalni organi banke. Ukoliko Agencija na osnovu izvjestaja privremenog upravitelja ili na drugi nacin doĎe do saznanja da treba pokrenuti likvidaciju tada odreĎuje likvidacionog upravitelja a prestaje rad prinudnog upravitelja. Likvidnost ukazuje na raspolozivost dovoljnim iznosima finansijskih sredstava za pokrice povlacenja depozita i drugih finansijskih obaveza u vremenu dospjeca. Solventnost ukazuje na visak sredstava nad obavezama i na adekvatnost kapitala banke. Sve bankarske poslove moţemo podjeliti u 4 osnovne grupe: 1. aktivni bankarski poslovi 2. pasivni bankarski poslovi 3. neutralni bankarski poslovi 4. vlastiti bankarski poslovi

Pojam aktivnog aktivnog bankarskog posla pripada onoj vrsti poslova u kojima banka ostvaruje prihod ili porast sredstava kroz razne oblike plasmana. Aktivni bankarski poslovi se evidentiraju u aktivi bilansa stanja. Pasivni bankarski poslovi su poslovi u kojima banka stvara obaveze koje bi trebali platiti ili sredstava vratiti. Time se osvtvaruje rashod ili smanjenje sredstava . Ovakvi poslovi se evidentiraju u pasivni bilans stanja. Neutralni bankarski poslovi su takvi poslovi u kojima se banka ne pojavljuje niti kao duţnik niti kao povjerilac. Po tom osnovu se ne ostvaruje kamata vec provizija kao sto su poslovi platnog prometa i druge bankarske usluge koje banka vrsi za svoje klijente. U grupu neutralnih poslova ubrajamo: a. b. c. d. e. izdavanje kreditnih pisama izdavanje akreditiva depo-poslovi inkase poslovi bankarske garancije

25

kantone ili opštine. potrosacki kredit investicijski kredit eskontni kredit lombardni kredit akceptni bankarski kredit rambursni kredit Pasivni bankarski poslovi su poslovi stvaranja obaveza.EPRAVO. 8. 3. 2. 3. To nisu kreditni poslovi i ne doprinose kamatu vec dobit. emisione poslove izdavanje obaveznica i zaloţnica izdavanje dionica depozitni poslovi kreditna zaduţenja kod banaka ili dr. društveno politička zajednica svojim posebnim propisom rasporeĎuje na Federaciju.WWW. Takvo pravo trgovine – prometa reguliše se naknadom koju nazivamo POREZ. c. 6. b. 5. naplate garancije ili tuĎih kreditnih sredstava. a samim tim priznaje i odreĎene vrijednosti za vrijeme cekanja naplate obaveze. 4. institucije koje ce to naplacivati predmet oporezivanja osnovice na koje ce se porez obracunavati i poreske obveznike rokove u kojima se ima pravo naplatiti porez tarifa po kojima se porez obracunava lica koja ne naplacuju porez – poreska oslobaĎanja povrat poreza kaznene mjere 26 . POREZ NA PROMET PROIZVODA I USLUGA Jedan od osnovnih izvora budţetskih prihoda je porez na promet proizvoda i usluga. 2. d. U ovu vrstu poslova ubrajamo: a. Da bi se u potpunosti mogao primjenjivat sistem obracuna i naplate poreza na promet drustveno politička zajednica Zakonom o porezu na promet proizvoda i usluga odreĎuje: 1. 5. kantona i opština. povrata sredstava ili garancija . 7. 6. Porez na promet je prihod Federacije. finansijskih institucija i sl. Aktivne bankarske poslove uglavnom posmatramo kroz kreditnu aktivnost. Da bi odreĎena društveno politička zajednica dozvolila legalan promet proizvoda robe ili usluga na svom području propisuje odreĎene cijene – tarife takvih prava.BA Vlastiti bankarski poslovi za razliku od prethodno navedenih imaju svoju specifičnost jer imaju karakter kupovine dionica druge banke ili drugog preduzeca te po tom osnovu ţele ostveriti dobit. e.To znaci da prihode koje obveznici placaju. Banke su razvile različite bankarske poslove koji imaju karakter aktivnih bankarskih poslova kao sto su: 1. 4.

odnosno ovlaštenog strukovnog udruţenja u Federaciji 7) korištenje proizvoda koji graĎanin ili pravno lice izradi za vlastitu upotrebu a koji podlijeţu obavezi godišnje registracije 8) davanje bez naknade motornog vozila ili plovnog objekta koje obavi graĎanin ako se na to davanje ne placa druga vrsta poreza. ukljućujući i privremeni uvoz 3) uzimanje vlastitih proizvoda. Potrošnja se smatra fazom u kojoj proizvod prestaje da postoji u svom fizičkom i hemijskom smislu i ne moţe se ponovo pojaviti u istom obliku u prometu. Baš u toj razlici potrošnje nalazimo razloge da se u prvom slucaju ne obracunava. Kod proizvodnje proitvod se troši ali njegov trošak i supstanca se ne uništava već se prenosi na neki drugi proizvod ili uslugu kao budućeg poreskog nosioca. čekom s tekućeg računa i kreditnom karticom graĎana 2) uvoz. da li je usluga za naknadu ili bez naknade. Poreska uprava b. Promet proizvoda i usluga koji sluţe u krajnjoj potrošnji prema Zakonu o porezu na promet proizvoda i usluga smatra se: 1) Promet proizvoda koji je placen gotovinom. na koji se ne placa porez: 1) prodaja proizvoda pravnom licu koje se bavi trgovinom a koje je te proizvode nabavilo radi daljnje prodaje 27 . poreska osnovica je nula.BA Institucije koje je politicka zajednica ovlastila da su nadleţne za naplatu poreza su prije svega: a.WWW. hoce li kada i kako biti placen to ne stvara osnovu za oslobaĎanje dok kod usluga to je iskljucivo faktor vremena plaćanja tj. Kod proivoda je bitno da nastane promet. koje je proizvelo ili nabavilo pravno lice za vlastitu krajnju potrišnju 4) davanje proizvoda bez naknade koje izvrši pravno lice 5) manjak proizvoda kod pravnog lica. Prometom proizvoda iz ove tacke ne smatraju se pokloni iz prvog nasljednog reda Dok se po istom Zakonu reguliše promet koji se ne smatra krajnjom potrošnjom tj. osim manjka proizvoda koji je nastao djelovanjem više sile ili je posljedica kaţnjivog djela 6) rashod koji je veci od rashoda dozvoljenog općim aktom pravnog lica .Ako je usluga bez naknade nije predmet oporezivanja tj.EPRAVO. Finansijska policija Predmet oporezivanja Proizvodi i roba su oporezivi kad se obavlja posljednja faza prometa za potrošnju a ne posljednja faza prometa za proizvodnju.

nabavljeni automobil bez poreza u periodu od 3 god. popravkom i servisiranjem proizvoda radi ugradnje u proizvode koji se popravljaju i servisiraju. osiguranja za ozljede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti u smislu posebnog zakona 2) zdravstvene i veterinarske usluge te usluge socijalne zaštite 3) usluge sto ih obavljaju humanitarne organizacije u okviru registrirane djelatnosti 4) usluge vjerskih institucija 5) usluge koje obavljaju organi uprave u okviru utvrĎenih nadleţnosti i Agencije Federacije od kojih Vlada zatraţi da pruţaju usluge Vladi. pozorišne i kino predstave. arhiva.ili prav. koncertne priredbe klasične muzike. dozvoljena je nabavka novog automobila u te svrhe bez poreza ali jedanput u periodu od 3 godine.EPRAVO. graĎanima . arheološke i restauratorske institucije.WWW. Tako ćemo imati usluge na koje nećemo platiti porez: 1) kreditne usluge. od nabavke bi bio oporeziv u osnovici vrijednosti kada je nabavljen . lice prestalo da se bavi taxi poslom. usluge osiguranja ţivota. stranom diplomatskom i konzularnom osoblju pod uvjetom reciprociteta 10) usluge ekshumacije koje se vrše na zahtjev nadleţnih organa 11) usluge meljave psenice za potrebe robnih rezervi. 28 . mogu za svoju osnovnu djelatnost vrsiti nabavku ili prijem iz drugih izvora reprodukcijski materijal bez placanja poreza na promet. zarada za zastitu spomenika kulture. usluge muzeja. Pravna lica iz oblasti zdravstva koja obavljaju liječenje i njegu bolesnika mogu nabavljati proizvode i potrošni materijal bez poreza pod uslovom da ih troše u obavljanju registrovane djelatnosti. Ako fizičko ili pravno lice obavlja taxi poslove. sportske i koncertne priredbe kod kojih se ukupno ostvareni prihod daje u humanitarne svrhe 7) izvozne usluge kojim se smatraju usluge koje obave domaća pravna i fizička lica sa sjedistem u Federaciji stranim pravnim i fizičkim licima sa sjedistem u inozemstvu a naplacene su u skladu sa propisima kojim je utvrĎeno vanjskotrgovinsko i devizno poslovanje na usluge oplemenjivanja i usluge sto ih obave suorganizatori neovisno od nacina naplate usluge 8) usluge prijevoza u meĎunarodnom saobracaju 9) usluge sto ih pravna i fizicka lica obavljaju diplomatskim i konzularnim predstavnistvima. usluge deponirane štednje. biblioteka. Postoje slucajevi kad su automobili osloboĎeni poreza na promet. Institucije tipa muzeja . galerija i biblioteka . Ako bi fiz.BA 2) prodaja proizvoda pravnom licu koje se bavi ugostiteljskom djelatnošću . drugom pravnom licu koje je registrirano za obavljanje ugostiteljske djelatnosti a koje te proizvode nabavlja radi prerade odnosno daljnje prodaje 3) prodaja upotrebljavanih stvari neposredno izmeĎu graĎana i putem komisione prodaje osim prodaje ili davanje bez naknade upotrebljavanih putničkih automobila ostalih motornih vozila i plovnih objekata kao i prodaja poljoprivrednih proizvoda koja se obavlja meĎu graĎanima na pijacma i sajmovima 4) uvoz proizvoda radi daljne prodaje 5) prodaja proizvoda pravnom licu koje se bavi remontom . pravnim i fizičkim licima 6) obrazovne i kulturne usluge.

u svrhu koja nije osloboĎena poreza.: 29 .WWW. Pod pojmom reprodukcijskog materijala ne smatra se kancelarijski materijal i pribor. rastura. Poreski obveznik Porez je uracunat u krajnju cijenu koju na trţistu prepoznajemo pod nazivom maloprodajna cijena tj. Kad se usluga placa u robi tada je fer vrijednost robe vrijednost kojom se razmjenom placa usluga sa porezom . Kada pravno lice nabavlja proizvode ili prima uslugu od graĎanina tada je pravno lice poreski obveznik obveznik i o tome treba posebno voditi racuna kod obracuna poreza kako ne bi doslo do zaborava u placanju sto moze prouzrokovati kaznu i kamatu. vrijednost koju cemo ostvariti na trţistu. osim ako se goriva i maziva ne nabavljaju za daljnju preradu. tekuca goriva i maziva.BA Ovdje nema zatezne kamate jer se ona regulise rjesenjem o placanju porezaza period kada je porez utvrĎen pa do perioda kada je porez placen. Kod prometa sredstava koji podlijeţu registraciji mozemo imati 3 različita slucaja: 1) ako pravno lice prodaje pravnom licu ili graĎaninu sredstvo tada je poreski obveznik kupac 2) ako graĎanin prodaje graĎaninu pomenuto sredstvo poreski obveznik je prodavac 3) ako se kupoprodaja obavi uz posredsvo sgencije poreski obveznik je kupac Poreski obveznik je domace pravno lice ako uslugu za koje je propisano placanje izvrsi strano pravno ili fizičko lice. Poreska osnovica Poreska osnovica podrazumjeva definisanje prometne vrijednosti u koju nije uracunat porez a koja je predmet placanja. koristimo nenamjenski tj. porez placa krajnji potrošacplacajući krajnju cijenu potrošnje. kvara i loma. Kada fakturnoj vrijednosti korigovanoj za rabat dodamo troškove nabavke dobijemo vrijednost koju nazivamo nabavna vrijednost ili vrijednost sticanja zalihe. Kada poresku osnovicu i porez saberemo dobijemo maloprodajnu vrijednost.tj. U koliko prozivode koje smo nabavili bez poreza . automatski postajemo poreski obveznik. prema zakonu poreski obveznikje pravno ili graĎansko lice koje je obavilo posljednji promet. Poreski obveznik je lice koje daje proizvode bez naknade. kao i lice kod koga je utvrĎen manjak proizvoda ili robe iznad dozvoljenog kalo. Fakturna vrijednost je vrijednost duga za kupljene proizvode koji dobavljac upisuje na fakturi ili racunu.EPRAVO. Poreska osnovica poreza na promet usluga su različite a zavise od vrste usluge ili vrsta lica koja ih pruzaju kao npr.

jestive masti itd. Prilikom popravke proizvoda porezna osnovica poreza na promet usluga moţe se um anjiti na vrijednost rezervnih djelova na koje je po nabavci placen porezna promet proizvoda sto ih je izvrsitelj usluge ugradio prilikom popravke proizvoda a koji su u fakturi za obavljene usluge posebno iskazani i za koje je prilozena odgovarajuca dokumentacija.EPRAVO. Poreska oslobaĎanja Pod pojmom poreskog oslobaĎanja podrazumjevamo promet u kome ni sa jedne strane ( kupca niti prodavca ) ne postoji poreska obaveza.) 2) proizvodi koji se izvoze 3) lijekovi i pomoćnaljekovita sredstva 4) stocna hrana bez koncentrata 5) proizvodi koji se uvoze a za koje je propisano oslobaĎanje od carine 6) proizvodi koji pod uslovima reciprociteta nabavljaju strana diplomatska i konzularna predstavnistva i strano diplomatsko i konzularno osoblje na osnovu potvrde Ministarsva vanjskih poslova 7) prozvode sto ih humanitarne organizacije dobiju bez naknade ili ih nabavljaju pod uvjetima iz clana 8 ovog zakona a upotrebljavaju ih za namjene koje su osnovane 8) sredstva naoruţanja za armijske snage Federacije. odnosno reosiguranja. sve vrste jestivog ulja. maslaca i ostalih mlijecnih proizvoda. Takvi slucajevi su u praksi poznati kao promet pod tarifom nula ( poreska stopa nula ). mlijeka za bebe. Stopa poreza na promet proizvoda je 20% a usluga 10%. Poreska stopa Poresaka stopa poreza na promet proizvoda i usluga su proporcionalne i jedinstvene za sve proizvode i usluge u Federaciji BiH . mlijeko u prahu. mlijeka koje se stavlja u promet. provizija koju ostvari pravno ili fizičko lice obavljanjem platnog prometa kod graĎevinskih usluga vrijednost usluge koja u sebi ne sadrţi vrijednost ugraĎenog graĎevinskog materijala i porez na promet proizvoda koji je placen na taj graĎevinski materijal. posrednickih ili komisionih poslova ostvarena provizija i druga naknada u vidu redovnih i vanrednih prihoda kod obavljanja bankarskih i berzanskih usluga ostvareni prihod po osnovu provizije i druge naknade za obvaljene poslove kod usluga osiguranja.WWW.Tu spadaju sljedeci proizvodi : 1) prehrambeni proizvodi( sve vrste hljeba.BA         kod obavljanja spoljnotrgovinskih usluga primljena provizija ili druga naknada ostvarena u vidu redovnog ili vanrednog prihoda kod usluga zastupanja pravnih ili fizičkih lica provizija i druga naknada ostvarena u vidu redovnih ili vanrednih prihoda kod obavljanja agencijskih. ostvarena premija osiguranja kod igara na srecu vrijednost primljenih uplata za sudjelovanje u igrama na srecu za igre za koje se utvrĎuje fond dobitaka a za ostale igre na srecu vrijednost primljenih uplata za ucesce u igrama na srecu po dobitku igracima kod usluga obavljanja platnog prometa. polisiju i sluţbu bezbjednosti 30 .

31 . brosura. uvoze 14) proizvoda sto ih kao spomenicke.Ovo vazi kad je kupac pravno lice. Obaveza obracunavanja poreza na promet proizvoda i poreza na promet sluga nastaje u casu kada je obavljen promet proizvoda. casopisai publikacija strucnog. Kod prometa upotrebljavanih automobila ili plovnih objekata ( koji morajuu biti stariji od 2 god. 11) bebi oprema osim igracaka 12) ortopedske isprave i pomagala te aparati za poboljsanje sluha i vida 13) osobni automobil za invalide osobe koji se jednom u razmaku od 5 god.EPRAVO.. umjetnickog.BA 9) vode ( H2O) 10) knjiga . muzejske i arhivske vrijednosti otkupljuju muzeji i arhivi 15) opreme za poljoprivrednu proizvodnju 16) pcelarski proizvodi opreme za pcelarstvo i sredstva za zastitu zdravlja pcela Pored toga poreza ce biti osloboĎenji proizvodi ili djelovi koji daju ili zamjenjuju kupnju u garantnom roku. ako se radi o pravnom licu b) u roku od 15 dana po isteku sedmice u kojoj je promet nastao ako se radi o fizickom licu Ako je isporuka robe i izdavanje racuna u razlicitom vremenu rok tolerancije je 30 dana( pod uslovom da je roba prije otpremljena ). naucnog.WWW. Smatra se da je promet proizvoda obavljen odnosno da je usluga izvrsena: 1) u casu izdavanja racuna o prodaji proizvoda odnosno obavljene usluge 2) u casu isporuke proizvoda ako je isoruka obavljena prije izdavanja racuna odnosno u casu obavljanja usluge ako je usluga obavljena bez izdavanja racuna 3) u casu uzimanja vlastitih proizvoda za vlastitu krajnju potrosnju ili upotrebu 4) u casu nastanka obaveze placanja carine i uvoznih davanja 5) u casu prelaska preko carinske crte ako se radi o privremenom uvozu motornih vozila 6) u casu isporuke proizvoda koji su dati bez naknade 7) u casu tuvrĎivanja manjka i rashoda proizvoda koji premasuje manjak i rashod dozvoljen opcim aktom poreznog obveznika ili aktom strukovnog udruţenja Federacije Rokovi placanja poreza Porez na promet proizvoda i usluga obveznik placa: a) u roku od 5 dana po isteku sedmice u kojoj je promet nastao. kulturnog i obrazovnog karaktera itd.) poreska osnovica je vrijednost koja se uspostavlja kao razlika izmeĎe prodajne i nabavne cijene . Ako cijena odstupa u plusu osnovica oporezivanja bice samo razlika vrijednosti zamjenjenih djelova i proizvoda.

od prvog roka i bez obzira na prekid zastare. Rok zastare prekida poreski organ ili organ finansijske policije i od tada tece novi rok zastare . kamatu.000 KM kaznit ce se za prekrsaj porezni obveznik – pravno lice i novcanom kaznom od 1. Iz doprinose se direktno finansiraju institucije koje drzava formira a koje treba da se brinu o odreĎenim nivoima osiguranja opšteg 32 . od uplate.000 KM do 100. Odgovorno lice.Kod izvoza imamo specifičnu situaciju:  pravno i fizicko lice koje je izvezlo proizvode koji nisu placeni u roku od 120 dna od dana izvoza ili u tom vremenu nisu osigurani dokazi o izvozu duzni su platiti porez kao da je promet obavljen na domacem trzistu i to prvog dana po isteku 120 dana od dana izvoza. poreznoj upravi najkanije 28. DOPRINOSI Doprinosi su kategorije prihoda nosilaca osiguranja.EPRAVO. To znaci da apsolutni rok zastare iznosi 10 god. kazne i drugih troskova pravo na povrat istice 5 god. U tom slucaju zastarjeva pravo na : porez. Ako se dogodi da je poreski obveznik preplatio poresku obavezu ili vise naplatio kamate. Ţalba na carinske obaveze podnosi se u prvom stepenu carinskoj sluţbi a u rugom stepenu Ministarstvu finansija Federacije BiH. Nadzor nad obracunom obaveza poreza na promet i placanja istih ima Porezna uprava i Finansijska policija. Novcanom kaznom od 5. u slucaju nepostivanja zakonske obaveze vezano za porez na promet datog pravnog lica placa novcanu kaznu od 1. Ţalba na rijesenje Finansijske policije podnosi se Finansijskoj policiji. Potom kaznjava se i novcanom kaznomod 100 KM do 1000 KM i moze se kazniti novcanom kaznom od 100 KM.000 KM. Ţalba na rijesenje Porezne uprave podnosi se poreznoj upravi u roku od 15 dana a potom ministarstvu finansija Federacije BiH. od nastanka poreske obaveze . kaznu i troskove prisilne naplate. poreski obveznik koristi u periodu od 5 god. Zastara poreskih obaveza Pravo na zastaru. Poreski izvjestaj pravno lice sastavlja 15 dana po isteku mjeseca obracuna poreza a fizicko lice 30 dana po isteku mjeseca obracuna.WWW.BA Kod prodaje automobila iz uvoza ili su lica samo napravila rok placanja poreza je 15 dana od prodaje uz napomenu da se registracija ne moze obaviti bez placenog poreza na promet. Kao poresku osnovicu kod javnih preduzeca smatrat cemo realizaciju koja je starija od 90 dana od isporuke proizvoda ili izvrsene usluge. februara tekuce godine za prethodnu godinu dok je taj rok fizickom licu do kraja januara tekuce godine za prethodnu godinu.000 KM do 150.500 KM. Konacan obracun poreza za proteklu godinu sastavlja se i predaje nadleznom organu tj.

vrhunski sportisti ako nisu obavezno osigurani po drugom osnovu 33 . za osiguranje od nezaposlenosti Na osnovu vrste doprinosa u sistemu su formirane sluzbe koje se brinu o prikupljanju ali i trošenju odreĎenih doprinosa. smatramo ih direktnim korisnicima doprinosa a to su: 1) Fond penziono invalidskog osiguranja 2) Fond zdravstvenog osiguranja 3) Agencija za zaposljavanje Kad se govori o vrstama doprinosa onda ih moţemo posmatrati u skladu sa osnovicom na koju se obracunavaju kao: a) Doprinose IZ licnih primanja i drugih prihoda osiguranika b) Doprinosi NA isplacena lična primanja na teret poslodavca c) Doprinosi koji se placaju na druge izvore koje obezbjeĎuju obveznici Obveznik doprinosa iz ličnih primanja i drugih prihoda osiguranika po zakonu je fizičko lice rezident Federacije: 1) Koje je na teritoriji Federacije u radnom odnosu kod pravnog ili fizičkog lica _ rezidenta Feder. Doprinosi kao kategorija obaveznog izdvajanja poslodavca po osnovu isplacenih plata i drugih primanja koja poslodavac isplacuje a ulaze u domen naknada za rad mogu biti obavezni. 2) Koje je izabrano ili imenovano na javnu ili drugu duţnost za obavljanje te duţnosti ostvaruje placu ili drugu naknadu koja se tretira kao plata 3) Koje je na teritoriji Federacije zaposleno kod pravnog ili fizickog lica_ nerezidenta Federacije. profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje 7) Koje ostvaruje prihod od autorskih prava a koje nije obavezno osigurano po drugom osnovu 8) Koje se bavi zemljoradnjom kao glavnim zanimanjem.WWW. Zakon o doprinosima reguliše pitanja obaveznih doprinosa kao sto su doprinosi za: a. zdravstveno osiguranje c.EPRAVO. meĎunarodne organizacije i ustanove ili stranog diplomatskog i konzularnog predstavnistva ako meĎunarodnim ugovorom nije drugacije odreĎeno 4) Koje je od strane pravnog ili fizičkog lica rezidenta federacije kod kojeg je u radnom odnosu upuceno na rad ili stručno usavrsavanje u inostranstvo ako nije obavezno osigurano po propisima drţave u koju je upuceno ili ako meĎunarodnim ugovorom nije drugacije odreĎeno 5) Koje je zaposleno u inostranstvu kod inostranog poslodavca ako nije obavezno osigurano kod inostranog nosioca socijalnog osiguranja 6) Koje samostalno obavlja privrednu. penziono i invalidsko osiguranje b. u odreĎenim slucajevima u uslovima zaposlenosti a u drugim u uslovima nezaploslenosti.BA standarda stanovnistva.

nerezidenta Federacije ako meĎunarodnim ugovorom nije drugacije odreĎeno Zaposleno kod meĎunarodne organizacije i ustanove ili stranog diplomatskog i konzularnog predstavnistva ako meĎunarodnim ugovorom nije drugacije odreĎeno Za razliku od prethodnih obveznika Zakon je utvrdio da su obveznici doprinosa na isplacena lična primanja na teret poslodavca:   Pravna i fizčka lica – rezidenti Federacije koje zaposljava radnike za radnike u radnom odnosu i s njima izjednacene osiguranike Fizičko lice – rezident Federacije koje samostalno obavlja privrednu djelatnost kao svoje osnovno zanimanje Prema Zakonu o doprinosima osnovicom za obracun doprinosa se smatra: 1) 2) 3) 4) 5) Bruto plata zaposlenog radnika. zdravstvenog i osiguranja od nezaposlenosti Obveznik doprinosa iz ličnih primanja i drugih primanja osiguranika kao nerezident Federacije je fizičko lice koje je na teritoriji Federacije:    U radnom odnosu kod pravnog ili fizičkog lica _ rezidenta Federacije Zaposleno kod pravnog ili fizičkog lica . profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje 11) Prosjecna mjesecna bruto plata zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije prema posljednjem objavljenom podatku za lice koje se bavi zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem 12) Primanja od autorskih prava i primanja vrhunskih sportista s tim da ta osnovica ne moze biti niza od od prosjecne mjesecne bruto plate zaposlenih na teritoriji Federacije po posljednjem objavljenom podatku 13) Ostala primanja i naknade fizičkih lica koja nisu obveznici doprinosa po drugom osnovu u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju .BA 9) Druga fizička lica _ rezidenti Federacije u skladu sa propisima iz iblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. kolektivnim ugovorom i sl. zdravstvenom osiguranju i osiguranju od nezaposlenosti 34 . rukovodnog radnika i pripravnika Bruto plata ili druga naknada funkcionera koja zamjenjuje platu Naknada plate za prekid rada koji nije uzrokovao radnik Naknada plate za vrijeme praznika za koji se po zakonu ne radi Naknada plate za vrijeme odsustva s posla radnika u vrijeme korištenja godišnjeg odmora 6) Naknada plate za vrijeme odsustva s posla u skladu sa zakonom .WWW.EPRAVO. 7) Naknade plate za vrijeme odsustva radnika s posla radi obrazovanja i stručnog usavršavanja i prekvalifikacije radnika 8) Naknada plate u slucajevima privremene sprijecenosti za rad usljed bolesti do 42 dana 9) Naknada plate zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti koja se isplacuje iz sredstava pravnog odnosno fizičkog lica kod kojeg je osiguranik zaposlen 10) Bruto plata odnosno naknada plate radnika koji samostalno obavlja privrednu.

000 KM. ADMINISTRATIVNE TAKSE Administrativne takse kao dio budţetskog prihoda predstavljaju naknadu fizičkih i pravnih lica za usluge koje pruţaju drţavni organi za jasnu utvrĎene usluge i jasno definisane iznose. Ne mogu se isplatiti neto plate a da se po tom ne plate porezi i doprinosi po osnovu plate . Kaznene odredbe za ne placanje doprinosa: 1) Za kasnjenje duze od 30 dana platiti 2 puta veci iznos doprinosa 2) Za kasnjenje duze od 60 dana platiti 3 puta veci iznos doprinosa 3) Za kasnjenje duţe od 90 dana platiti 5 puta veci iznos doprinosa U navedenim slucajevima kaznjava se i odgovorno fizičko lice u pravnom licu novcanom kaznom od 2.BA Vrsta doprinosa 1) Za penz. snosit ce je svi obveznici kao korisnici usluge koju daje drţava po tom zahtjevu. Taksa kao trošak podnosiocu zahtjeva i prihod budţeta nastaje po 3 osnova: 35 . invalid. osiguranje 3) Za osiguranje od nezaposlenosti % doprinosa iz plate 17 13 2 % doprinosa na plate 7 4 0.5 Kod penziono invalidskog osiguranja postoje korekcije koje su vezane za takozvani beneficirani staţ ( priznato uvecano trajanje staza ) Tako cemo : 1) Za period od 12 mjeseci efektivnog rada racunati 14 mjeseci osiguranja. osiguranje 2) Za zdravstv. poslodavac placa dodatnih 2% doprinosa na placu 2) Za period od 12 mjeseci efektivnog rada treba racunati 15 mjeseci osiguranja zasto poslodavac placa dodatnih 3 % doprinosa na placu 3) Za period od 12 mjeseci efektivnog radnog staza ako se racuna vise od 15 mjeseci staza osiguranja placa se 6% vise doprinosa na placu na teret poslodavca Svaki poslodavac radi kompletiranja troskova poslovanja obavezan je obracunavati svaki mjesec neto i bruto platu a time i sve obaveze koje iz plate i naknade plate proizilaze ali ih nije na dan obracuna obavezan i platiti ako za to nema likvidnih sredstava . Ukoliko po jednom zahtjevu postoji vise obveznika njihova obaveza je solidarna tj.WWW.EPRAVO. Administrativne takse su vrijednosti usluga utvrĎene tarifom o taksama koje placaju fizička i pravna lica u postupcima pred institucijama BiH a sa druge strane institucije BiH ovlastene za pruzanje usluga i ovlastene da naplate taksu za takve usluge .

EPRAVO.WWW.od dana kada je taksa trebala biti placena . Nadzor nad prihodima od taksi i njihovu kontrolu vrsi Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija u saradnji sa ministarstvom vanjskih poslova za slucajeve konzularnih taksi. Konzularne takse u inostranstvu uplacuju se na konzularni racun u eurima. Takse ne placaju : 1) Institucije BiH 2) Humanitarne i dobrotvorne organizacije registrovane u BiH 3) Strana diplomatska i konzularna predstavnistva u diplomatskim i konzularnim poslovima pod uslovom da pripadaju listi reciprociteta 4) GraĎani za akte o zasnivanju radnog odnosa u institucijama BiH 5) Spisi i radnje cije je oslobaĎanje od taksi predviĎeno meĎunarodnim ugovorom 6) Izbjeglice u inostranstvu. 36 . Ako se radi o podnesku iz inostranstva koji je postom stigao kod nadleznog drţavnog organa necemo pisati opomenu vec cemo podnesak rijesiti ali taksu cemo naplatiti kad uručujemo rjesenje ili drugu ispravu.BA 1) Za podneske 2) Za rjesenje i druge isprave 3) Za pravne radnje Ima slucajeva kad se podnesak mora uraditi postom ili jednostavno drţavni organ dobije podnesak postom bez odgovarajuce takse.Primalac podneska je duţan u tom slucaju napraviti opomenu. Za slucaj vise placene takse povrat se moze uciniti u roku najduţem 2 god. drţavljani BiH za podneske u diplomatskim i konzularnim predstavnistvima u inostranstvu . placaju 50 % od vrijednosti propisanih konzularnih taksi 7) Zahtjev za povrat nepravilno naplacenih taksi 8) Zahtjevi u postupku za ispravku greski u rjesenjima ili drugim ispravama ili sluţbenim propisima Placanje taksi kod institucija BiH i na teritoriji BiH takse se placaju iskljucivo u gotovu. Ako se graĎani BiH obracaju konzularnim predstavnistvima u BiH u inostranstvu tada placaju taksu u KM-ovima ali na uplatni racun za konzuilarne takse Ako lice iz inostranstva podnosi zahtjev organima BiH iz BiH tada vrsi uplatu na racun u BiH ali po vazecem kursu iz zemlje i u valuti u kojoj taksu placa. I kod takse postoje rokovi zastare ali su oni znatno kraci od rokova zastare poreza.Zakon u ovim slucajevima nije predvidio mogućnost prekida zastare. Takse koje se placaju u inostranstvu organima BiH sa sjedistem u inostranstvu nazivamo konzularnom taksom. U roku od 8 dana od dana prijema opomene podnosilac zahtjeva je duzan uplatiti redovnu taksu i troskove opomene. od kada je taksa placena . Kontrolnu funkciju u primjeni Zakona o taksama vrsi Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija BiH dok internu kontrolu o primjeni zakona o taksama treba da provodi svaka institucija u vrsenju svoje djelatnosti.Pravo za naplatu taksi zastarjeva u roku od 2 god.

Ono sto posebno obiljeţava budţet je determinanta vremena.WWW. Budţet sa sobom nosi odreĎene aktivnosti od pripreme do nadzora kao sto su: 1) 2) 3) 4) 5) 6) Pripremne radnje za izradu budţeta Izrada budţeta Usaglasavanje budţeta( usvajanje budţeta ) Izvršenje budţeta ( prikupljanje prihoda i pokriće rashoda ) Rebalans budţeta Nadzor i revizija budţeta Prema Zakonu o budţetu FBiH: Budţet je procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrĎen iznos izdataka i drugih placanja Federacije. Budţet kao pregled prihoda i rashoda odreĎenog organa mora biti hijerarhijski usklaĎen sa vasim instancama.BA Tarifom za takse u BiH ( koja obuhvata 28 tarifa )obuhvaceo je 8 različitih grupa tarifa: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) Tarifa za podneske Tarifa za rjesenja Tarifa za uvjerenja Za ovjere prepisa i izvode Tarifa za misljenja Za oblast meĎunarodnog cestovnog i vanjskog prometa Putne isprave i drţavljanstva Vanjska trgovina Konzularna taksa je rasporeĎena u 13 tarifa ali u jednoj grupi. gradska vijecai opcinska vijeca. gradova i opcina koje odobrava Parlament Federacije BiH odnosno zakonodavna tijela kantona – ţupanija. 37 . odnosno kantona ţupanija. To znaci da treba biti odreĎeno vrijeme za koje se budţet donosi.EPRAVO. BUDŢET KAO JAVNI SISTEMSKI DOKUMENT PRIHODA I RASHODA Budţet počiva na sljedecim ekonomskim principima: 1) 2) 3) 4) Šta će se proizvoditi? Kako ce se proizvoditi? Ko će sta proizvoditi? Kako ce se donijeti odluka – provesti kolektivni izbor? Riječ budţet ima korijen u francuskoj rijeci bougette i engleske rijeci budget a oznacavaju vrecicu ili torbu u kojoj su informacije o prihodima i rashodima. socijalnog i plitičkog dokumenta. Svaki budţet sa sobom nosi karakteristiku: privrednog.

Niti jedna promjena prihoda i rashoda ne smije biti propustena u evidenciji trezora.WWW. tj. da se jasno vidi iz kojih izvora Vlada planira obezbjediti i koliko prihoda kao i to da se iz budţeta jasno vidi koje potrebe i koliko ce finansirati drţava iz budţeta. Svako uspostavljanje budţetske ravnoteţe zahtjeva istu zakonsku proceduru kao sto se provodi za donosenje budţeta. S obzirom da budţet predstavlja svojevrstan bilans prihoda i rashoda mora da zadovolji prinip ravnoteţe tj. fond za zaposljavanje itd.) Budţetski korisnici jesu ministarstva i druga tijela uprave kao i ostali korisnici za koje Parlament prihvati da se finansiraju djelimično ili u cjelosti iz budţeta.BA Budţet sa sobom nosi karakteristiku analitičnosti. da se rashodi rasporeĎuju na nivou predviĎenih prihoda. Budţetski prihodi Budţet na svim nivoima od Opstine do Federacije predviĎa istu strukturu grupa prihoda a to su : 1) 2) 3) 4) Porezni prihodi utvrĎeni zakonom Neporezni prihodi Prihodi ostvareni od obavljanja osnovne djelatnosti budţetskih korisnika Domace i inostrane donacije Porezni prihodi Prihodi od poreza obuhvataju: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) Porez na dobit od pojedinca i preduzeca Doprinos za socijalnu zaštitu Porez na plate i naknade plata Porez na imovinu PDV i porez na promet proizvoda i usluga Prihod od akciza Porez na meĎunarodnu trgovinu i transakcije Ostale vrste poreza 38 .EPRAVO. U okviru Federalnog ministarstva finansija uspostavlja se trezor ( riznica ) koja ima svrhu da planira izvršenje budţeta . U skladu sa uspostavom federalnog trezora uspostavljaju se Kantonalni trezori. zdravstveni fond. Ako bi bilo koja mjera ( odluka ) kojom se donosi u toku godine poremetila ravnoteţu budţeta moraju se predvidjeti prihodi za ravnoteţu. njegov nadzor upravljanje novcanim tokovima kao i voĎenje jedinstvenog racuna trezora u okviru jedinstvenog racunovodtva trezora a sve sa ciljem jedinstvene kontrole izvrsenja budţeta. Vanbudţetski fond je pravna osoba utvrĎena na osnovu zakona sa posebnim zadatkom koja se finansira iz namjenskog poreza i neporeznih prihoda meĎu koje prije svega ubrajamo doprinose ( penziono invalidki fond.

a kapitalni prihodi svoj izvor zasnivaju na stalnoj imovini ili dugorocnoj osnovi obracuna gdje se samo jedan dio prihvata kao tekuci prihod. 39 .BA Neporezni prihodi U ovu kategoriju prihoda ubrajamo: 1) Prihode od poduzetnickih aktivnosti imovine.EPRAVO.Deficit moţe nastati i kad se javi vise rashoda nego prihoda. tekući transferi i rashodi kamata ) 2) Kapitalni izdaci ( nabavka stalne imovine. kapitalni transferi ) 3) Rashodi datih zajmova i udjeli u osnivackom kapitalu umanjenih za otplate zajmova ) U kategoriju tekućih rashoda budţetske jedinice ubrajamo: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) Bruto plate i naknade plata zaposlenih radnika i skupsinskih zastupnika Doprinosi koje placa poslodavac kao budţetski korisnik Rashodi za materijal i placanje usluga Rashodi tekucih grantova i subvencije u zemlji i inostranstvu Kapitalni grantovi u zemlji i inostranstvu koji dospjevaju kao tekuci rashod Rashodi za kamate na pozajmice u zemlji i iz inostranstva Rashode kao doznake niţim nivoima budţeta Suficit i deficit budţeta Kada se pojavi pozitivna razlika prihoda nad rashodima kod budţetskog korisnika tada kazemo da smo ostvarili suficit budţeta. nema dospjelih a neplacenih obaveza.WWW. ujedno znaci nelikvidnost u tekućoj budţetskoj godini sto je preduslov za pocetak krize. takse i prihodi od pruzanja javnih usluga 3) Novcane kazne koje budţet naplati U kategorije kapitalnih primitaka ubrajamo: 1) 2) 3) 4) 5) 6) Prihode od prodaje stalnih sredstava Prihode od prodaje robnih rezervi Kapitalni grantovi od nevladinih organizacija Kapitalni primici iz inostranstva Kapitalni grantovi od ostalih nivoa vlasti Naplaceni anuiteti datih kredita i povrat kapitala Svi ovi prethodni prihodi sa aspekta rocnosti mogu se posmatrati kao: tekuci i kapitalni. naknade plate. Budţetski rashodi Budţetski rashodi na svim nivoima imaju sljedecu stukturu: 1) Takući izdaci – rashodi ( plate. U suprotnom slučaju kada imamo visak rashoda nad prihodima tada kazemo da smo ostvarili deficit. troskovi materijala i usluge. Tekuci prihodi se obracunavaju na bazi tekuce imovine i tekucih novcanih tokova.taj korisnik podmiruje obaveze blagovremeno. kao i prihode pozitivnih kursnih razlika 2) Naknade.

WWW. Jos vaznije od ove napomene jeste ogranicenje u budţetu da se ne moze napraviti budţetski rashod ako nije predviĎen budţetom kao kategorija . On se vladi Federacuje mora prezentovati najkasnije do 15. Kad Vlada usvoji budţet on se podnosi Parlamentu FBiH najkasnije do 15.3 i za nivo najvise jedne cetvrtine budţeta iz prethodne fiskalne godine. Sredstva rezervi budţeta rasporeĎuje Premijer i Ministar finansija o cemu moraju dobiti saglasnost vlade. Zakonom je dotvoljen izuzetak u budţetu: da se moze odstupiti u rashodima ili odlivu budţeta samo kada se radi o placanju kamata i glavnice po dugovima. do 31. Prijedlog zahtjeva budţetskih korisnika moraju sadrzavati : Prihodi rashodi predviĎeni za budţetsku godinu Saţeti prikaz i struktura zaposlenih Obrazloţenje predviĎenih potreba Prijedlog zahtjeva koji se odnose na buduće obaveze ili višegodišnje izdatke ukljucujuci investicione projekte 5) Kapitalni projekti 1) 2) 3) 4) Pojedinacni budţetski korisnici potom izraĎuju prijedloge zahtjeva. Rok od 6 mjeseci tekuce godine se smatra dovoljnim za realnu procjenu stanja u narednoj godini.EPRAVO.06 tekuce godine za sljedecu fiskalnu godinu. To znaci da ih moţemo ostvariti i znatno vise od predviĎenih u budţetu ako se za to stvore povoljni uslovi. Ministarstvo finansija pregleda sve prijedloge zahtjeva i izraĎuje konacan prijedlog budţeta za narednu godinu( nacrt budţeta ). Dobiveni prijedlog Vlada Federacije BiH je duţna u roku od 15 dana razmotri preliminarni prijedlog i zauzeti svoj stav. za narednu god.zato se donosi posebna odluka na parlamentu ali najduze za period od 3 mjeseca tj. Sa rashodima je sasvim drugacija situacija . Ministar finansija FBiH obavezan je budţetskim korisnicima uputiti akt o nacinu i elementima izrade godisnjeg budţeta najkasnije do 22. Prihodi budţeta nisu ograniceni u svom ostvarenju samim budţetom to znaci da nemaju limit zbog same procjene.11. Budţet nakon usvajanja na parlamentu ja javni dokument obavezujuci za izvrsenje i objavljivanje u sluzbenim novinama 15 dana po usvajanju. tekuće godine.10. tekuce god. Ne mogu se ciniti u vecem iznosu nego sto su predviĎeni budţetom jer u suprotnom to bi znacilo budţetsku neravnoteţu.7. Obaveza Ministra finansija je da svaki mjesec podnese izvjestaj o koriostenju sredstava rezervi vladi dok je obaveza vlade Federacije da izvjesti Parlament o koristenju sredstava rezervi svakih 3 mjeseca.BA Rokovi i procedure donosenja budţeta Ministarstvo finansija je obavezno u saradnji sa tijelima federalne uprave nadleznim za privredni razvoj napraviti preliminarni izvjestaj i primarnoj i fiskalnoj politici do 30. Na osnovu stavova vlade. 40 . Ako parlament ne usvoji budţet do kraja godine bez obzira na razloge tada se finansiranje budţetskih korisnika vrsi privredno. podkategorija ili pozicija.

Budţetski korisnici su duzni do kraja februara tekuce godine izraditi izvjestaj o izvrsenju budţeta za prethodnu godinu i dostaviti ga nadleznom ministarstvu. za prethodnu god.EPRAVO. AUTORSKO PRAVO Autorko pravo proizilazi iz autorskog djela i spada u finansijska prava fizickih lica. djela drţavljana BiH ili lica koja nisu drţavljani BiH a imaju prebivaliste u BiH. skice i plastična djela Ako postoji slucaj da odreĎeno autorsko djelo je rezultat rada vise lica i ako je djelo nedjeljivo tada im pripada nedjeljivo autorsko pravo ( koautorsko pravo ). Sva sredstva koja 31. tekuce godine ostanu na bankovnom raunu nakog ministarstva moraju se vratiti na racun budţeta Federacije.4. tekuce godine. izraditi godisnji obracun budţeta Federacije za prethodnu god.3 tekuce godine za prethodnu godinu a federalni ministar do 15. Ako bi se ipak dogodilo da kantoni. Koautorsko se ureĎuje ugovorom koautora gdje koautori sami regulisu svoja prava i eventualne obaveze u skladu sa zakonom. gradovi ili opstine pozajme sredstva od Federacije moraju ih vratiti najkasnije do 31. 41 . tekuce god. Pod kategorijom autorskog djela iz koga proizilazi autorsko pravo smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti knjizevnosti. Ministar finansija ima obavezu da do 30.WWW. nacin i oblik izrazavanja kao sto su: 1) Pisana djela 2) Govorna djela 3) Dramska i dramsko. Zakon o autorskom pravu podrazumjeva pod autorskim djelima. umjetnosti i drugih oblika stvaralastva bez obzira na vrstu . nauke. Resorni ministri su duţni Ministru finansija Federacije BiH dostaviti goisnje izvjestaje izvsenja budţeta do 31. ako su objavljena u BiH ili u inostranstvu kao i autorska djela koja nisu objavljena a uzivaju zastitu u skladu sa ovim zakonom.muzička djela 4) Koreografska i pantomimska djela 5) Muzička djela 6) Filmska djela 7) Djela iz oblasti likovnih umjetnosti 8) Djela svih grana primjenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja 9) Fotografska djela 10) Kartografska djela 11) Planovi.4.To vazi i za vanbudţetske fondove .BA U osnovi iznos pozajmljenih sredstava za potrebe budţeta ne smije prelaziti 20% prihodovne strane budţeta.12. sacini izvjestaj o izvsenju budţeta Federacije BiH i dostavi ga vladi Federacije dok je obaveza vlade da sacini izvjestaj i provede proceduru usvajanja i dostavi svoj izvjestaj parlamentu do kraja maja tekuce god.12. Ukoliko Federacija treba da zaduzi u zemlji ili inostranstvu takvu odluku donosi Parlament Federacije BiH na prijedlog Vlade Federacije ali najvise do 20 % od vrijednosti predviĎenog budţeta koji se kreditira .

pravna ovlastenja Svoja prava koristenja djela autor prenosi na drugo lice autorskim ugovorom koji u osnovi ima svoje bitne elemente. Izavacki ugovor prestaje: 1) Smrcu autora prije zavrsetka autorskog djela 2) Iskoristenjem tiraza svih ugovorenih djela 3) Istekom vazenja ugovora Ako bismo imali slucaj nasljedstva autorskog prava tada ce se to uciniti u skladu sa Zakonom o nasljeĎu to znaci da u slucaju smrti nasljednici nasljedjuju autorsko pravo osim ako to nije drugacije ranije ugovoreno. Od autorskog ugovora treba razlikovati izdavacki ugovor kao ugovor kojim autor prenosi izdavacka prava objavljivanja autorskog djela na drugo lice. Autorski ugovor moze obuhvatiti djela koja ce biti stvorena . Autorsko pravo sadrzi: a) Imovinsko pravo ovlastenja b) Licno. Carinske stope su jedinstvene na cijeloj teritoriji BiH i bez obzira sto su prihod entiteta ne mogu se pojedinacno mijenjati.WWW.Autorsko pravo se moţe ostvariti i preko zastupnika ako je to ţelja autora. U skladu sa zakonom lica koja mogu biti obveznici tj.BA Ako lice stvara autorsko djelo za poslodavca to se pravo prenosi na rok od 5 god. CARINA KAO PRIHOD BUDŢETA Carina je osnovna uvozna obaveza koja se placa prilikom uvoza ili u vezi sa uvozom robe nadleznom drzavnom organu na carinsku vrijednost robe u skladu sa zakonom o carinskoj tarifi BiH. predmetom obuhvatanja carinom su: 1) Fizicka lica 2) Pravno lice Carinarnica predstavlja svaki organizacioni dio carinske uprave u kome se mogu obaviti sve ili neke od radnji i postupak predviĎenih carinskim pravilima i postupcima.Autorski ugovori se uvijek zakljucuju u pismenoj formi. ako ugovorom nisu drugacije rijesili a nakon 5 god. Carina se moze okarakterisati kao zastitna mjera privrede BiH. Pored carine kao obaveze uvoznik placa i carinsko evidentiranje u procentu od 1 %. 42 . Autorsko pravo traje za ţivota autora i 70 god.EPRAVO. Na tako objavljenim djelima mora biti ime autora. Zakon o carinskoj politici je jedinstven na podrucju BiH a provode ga Uprave carina entiteta. Ako se odreĎeno autorsko pravo stice po osnovu ugovora o djelu tada pripada iskljucivo autoru. autorsko djelo pripada iskljucivo autoru.nakon smrti ako se radi o koautorstvu onda 70 god od smrti posljednjeg koautora. U carinskom postupku pored uvoza i izvoza postoje procedure privremenog uvoza i privremenog izvoza.

Carine moze biti osloboĎena oprema rpba ili druga imovina u sljed. Zbog toga svaka drzava za sebe donosi Zakon o koncesijama. slucajevima : 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) Oprema stavljena u slobodan promet ( a koja je zasnovana na inostranom ulaganju ) Oprema vojnih i politickih snaga BiH i entiteta Oprema za projekte obnove i rekonstrukcije BiH Licna imovina Roba koja je uvezena radi reklamiranja Roba dobrotvornih i humanitarnih organizacija Druga roba predviĎena Zakonom o carinskoj politici KONCESIJA KAO OSNOV FINANSIJSKOG PRAVA To je pravo obavljanja privrednih djelatnosti koristenjen prirodnog bogatstva – dobra u opstoj upotrebi i obavljanje djelatnosti od opsteg interesa odreĎenih Zakonom o koncesijama. vrijednost iz fakture dobavljaca iz inostranstva uvecana za zavisne troskove nabavke do granice uvoznika. 43 . Lice moze biti osloboĎeno placanja poreza zbog unistenja ili otuĎenja iz opavdanih razloga ali carine ne moze biti osloboĎeno lice bez obzira na razlog otuĎenja.BA Privremeni uvoz podrazumjeva ponovni izvoz robe u istom obliku ili sa veoma malim izmjenama. kojeg odredi Vlada kao Koncesionar je pravno lice osnovano u skladu sa vazecim zakonskim propisima u vlasnistvu domaceg ili stranog lica kome se dodjeljuje koncesija i koje izvrasva ugovor o koncesiji u skladu sa zakonom.WWW.granica ( franco granica uvoznika )tj. Koncesionaru finansijsko pravo moţe biti odreĎeno kroz sljedece elemente: a) Vremenom koristenja koncesije b) Eksploatacije povrsine prirodnog blaga c) Kolicinom iskoristenosti koncesionog prava Prirodno bogatsvo se smatra neponovljivim resursom i na koristenje se daje pod posebnim propisanim uslovima koje nazivamo koncesija.EPRAVO. Posto odreĎena prirodna bogatstva mogu biti na lokalitetu jednog ili vise kantona tada je nadlezna Federalna komisija za koncesije. Komisija ima 7 clanova od kojih je jedan predsjednik jedan zamjenik i 5 clanova komisije. Koncesor je nadlezno ministarstvo ili organ vlasti u drţavi nadleznog za dodjelu koncesije. i mogucnoscu da se mandat ponovi jos jednom. Osnovicu za obracun uvozne carine cini vrijednost feo. Komisija ima svog sekretara koji nije clan komisije. Komisija za koncesije Komisiju za koncesiju Federacije BiH usvaja Parlament Federacije BiH sa mandatom od 5 god.

Koncesor raspisuje javni poziv koncesionarima za usvojen projekat koncesije. Komisija prikuplja prijave za koncesiju i razmatra ih. Centralnom bankom rukovodi Upravno vijece i Guverner Centralne banke.6. Ciljevi centralne banke :  Da postigne i odrzi stabilnost domace valute (KM ) putem currensy boarda Zadaci centralne banke :      Usvajanje i kontrola monetarne politike po kursu 1 KM = 1 DM Drzanje i upravljanje sluzbenim deviznim rezervama Pomaganje i odrzavajne platnih i obracunskih sistema Koordinacija djelatnosti agencija za bankarstvo u entitetima ProvoĎenje monetarne politike itd. Upravno vijece u prvih 6 god. Komisija je duţna prijedlog za koncesiju razmatrati i u roku od 30 dana projekt prosljediti Vladi usvojen prijedlog ili koncesoru vratiti na doradu. Upravno vijece centralne banke cine Guverner i 3 viceguvernera. Komisija svoj izvjestaj podnosi Vladi Federacije BiH najkasnije do 31. 44 . do 30. tekuce god.EPRAVO. dana tj.BA S obzirom da Parlament odreĎuje clanove komisije . Koncesor izraĎuje studiju o koncesiji koju podnosi komisija za usvajanje.5. poslovanja ima guvernera koga imenuje MeĎunarodni monetarni fond i 3 clana koga imenuje Predsjednistvo BiH . CENTRALNA BANKA BIH To je centralna finansijska institucija sa sjedistem u Sarajevu koja usvaja i kontrolise monetranu politiku BiH. Upravno vijece je nadlezno za vrhovnu upravu i kontrolu sprovoĎenja politike za administraciju kao i poslovanje centralne banke BiH. Guverner nije drţavljanin BiH niti neke od susjednih drţava.za prethodnu god. tekuce god. Prilikom razmatranja prijava na tender Komisija uporeĎuje prijave sa svojim uslovima koje je propisala kao sto su: 1) Cijena 2) Rokovi koncesije i uslovi placanja 3) Propisuje druge uslove vezane za koncesiju Komisija je nadlezna za eventualne zalbe i revizije po odreĎenim zahtjevima iz koncesionog postupka.WWW. Za sve sporove iz nadleznosti komisije nadlezan je Vrhovni sud Federacije BiH. Vlada izvjestaj komisije razmatra i prosljeĎuje ga parlamentu u roku do 30. Vlada Federacije BiH im utvrĎuje budţet a time i platu clanovima komisije i druga primanja.

izvan radnog odnosa i od samostalnog obavljanja djelatnosti. Zadatak CB je da osigura da ukupan iznos njene novcane pasive nikad ne preĎe ekvivalentan iznos njenih deviznih rezervi.BA Nakon 6 god. Osnovica za obracun poreza na platu Za osnovicu poreza na platu uzima se plata ostvarena za rad u Federaciji i van Federacije. Obveznik poreza je fizicka osoba – nerezident Federacije koja placu ostvari na teritoriji Federacije. kupovinom dionicabilo koje korporacije ili kompanije Sticanje prava na nepokretnu imovinu ( osim za vlatitu administraciju ) POREZ NA PLATE Porez na platu podrazumjeva porez na zaradu fizickih lica koju oni ostvare po osnovu: radnog odnosa. Guverner je glavni izvrsni funkcioner CB. Porez se obracunava i naplacuje pri naplati svakog individualnog dodatnog primanja.EPRAVO. Moze sklapati ugovore u ime CB. Postoje aktivnosti koje su zabrnjene centralnoj banci: 1) 2) 3) 4) 5) Davanje kredita Drzanje depozita izrazenog ili plativog u valuti BiH ili od rezidenata BiH Davanje novcanih ili finansijskih poklona Bavljenje trgovinom . potom imenuje sluzbenike.zastupa CB u pravnim postupcima. Osnovica obracuna je bruto plata umanjena za propisane doprinose za socijalno osiguranje na teret osiguranika.WWW. Svi ti obveznici su rezidenti Federacije. Pod platom u smislu Zakona o platama podrazumjevaju se:    Licna i dodatna primanja koja fizika osoba ostvari na osnovu redovnog rada Dodatna primanja koja fizicka osoba ostvari izvan redovnog rada Primanja koja fizicka osoba ostvari od samostalnog obavljanja djelatnosti To znaci da je fizicka osoba obveznik poreza na platu koju ostvari u Federaciji ili van Federacije i osoba koja djelatnost obavlja samostalno kao osnovno zanimanje. Porez na plate je opsti prihod kantona i opstina a rasporeĎuje se po posebnom kantonalnom zakonu. posrednike i korespodente CB. Za osnovicu van Federacije uzima se plata koja bi se zaradila radom u Federaciji osnovica obracuna poreza na platu za nerezidente Federacije je plata ostvarena za rad obavljen u Federaciji. Lična primanja po osnovu redovnog rada obuhvataju: 1) Platu zaposlenog djelatnika 2) Platu rukovodnog radnika 45 . centralno bankom rukovodit ce Upravno vijece.

teske invalidnosti ili dugotrajne bolesti 8) Otpremnine prilikom odlaska u penziju.WWW. kolektivnim ugovorom itd. ustanovi i radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida 3) Dodaci na djecu 4) Naknade za vrijeme nezaposlenosti 46 . odmora Primanja za vrijeme odsutnosti sa posla u skladu sa zakonom . kod prestanka radnog odnosa zbog tehnoloskog ili ekonomskog viska 9) Jubilarne nagrade Dodatna primanja koje fizicka osoba ostvari izvan redovnog rada obuhvataju: 1) Naknade za obavljane povremene i privremene poslove 2) Naknadu clanovima upravnog odbora i nadzornog odbora 3) Naknadu za rad sudijama porotnicima i sudijama izabranih sudova i arbitrima koji nemaju svojstva zaposlenih u tim sudovima i arbitrazama 4) Naknadu u vezi sa izvrsavanjem poslova odbrane. Imamo primanja na koja se ne placa porez na platu: 1) Posebni propisi o pravima ratnih invalida i civilnih zrtava rata 2) Plate invalidnih osoba koje su zaposlene u preduzecu .EPRAVO. Jedino kod samostalnih ugostitelja osnovica poreza na platu ne moze biti manja od prosjecne plate u Federaciji. 9) Naknadu za vrijeme odsutnosti sa posla radi obrazovanja i strucnog usavrsavanja 10) Naknada za vrijeme cekanja na posao djelatnika 11) Naknadu u slucajevima privremene sprijecenosti za rad uslijed bolesti do 42 dana 12) Primanja studenata i ucenika za rad u studentskim i Ďackim zadrugama i servisima 13) Prekovremeni rad . civilne zastite i zastite od elementarnih nepogoda 5) Primanje profesionalnih sportista 6) Naknadu po osnovu bavljenja sportom 7) Naknadu poslanicima Osnovica poreza kod plate lica koja obavljaju djelatnost samostalno ne moze biti manja od minimalne plate po kolektivnom ugovoru.BA 3) 4) 5) 6) 7) 8) Platu duznosnika Platu pripravnika Primanja za prekid rada koji nije prouzrokovao djelatnik Primanja za vrijeme praznika u kome se po zakonu ne radi Primanja za vrijeme odsustva sa posla djelatnika u vrijeme koristenja god. rad nocu i rad subotom i nedjeljom Pojam dodatnog primanaj koja fizicka osoba ostvari po osnovu redovnog rada i to : 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) Naknada za odvojen zivot Naknada za rad na terenu Regres za godisnji odmor Dnevnica za sluzbena putovanja u zemlji i inostranstvu Naknada za prevoz na posao ili s posla Naknada za ishranu u toku rada Pomoci u slucaju smrti radnika ili clanova uze obitelji.

47 . Najniza plata iznosi 55% prosjecne plate u Federaciji.WWW. Cilj njihovog poslovanja jeste ostvarenje dobiti. a za kasnjenje preko 90 dana kazna je 5 puta veca. Karakteristika kod kaznenih odredbi za porez na plate je to sto pravno lice placa zateznu kamatu po danim kasnjenja a samostalni privrednik kasnjenje duze od 30 dana placa dvostruki iznos neplacenog poreza.EPRAVO. Prihode i rashode privredna drustva iskazuju u obrascu koji nazivamo bilans uspjeha. Za naplatu poreza na plate nadlezne su Poreska uprava i Finansijska policija. Prihod se priznaje istovremeno sa priznavanjem povecanja sredstava ili smanjivanjem obaveza. Ta dobit podlijeze obavezi placanja poreza na dobit.06 % dnevno ). kod prestanka radnog odnosa zbog tehnoloskog ili ekonomskog viska 13) Naknade clanovima Akademije nauka i umjetnosti 14) Naknade za tehnicko tehnoloske inovacije 15) Neisplacene plate vojnika tokom rata Poreska stopa za licna primanja po osnovu redovnog rada je 5%. Za kasnjenje preko 60 dana platiti ce se kazna 3 puta veca od neplacenog poreza. Ako lice ostvari platu kod nerezidenta Federacije na teritoriji Federacije takoĎe treba da plati porez 7 dana po isteku mjeseca obracuna plate ako to vec nije za njega uradio nerezident. POREZ NA DOBIT PRIVREDNIH DRUSTAVA Privredna drustva svoj rezultat poslovanja iskazuju kao dobit ili gubitak. Lica koja obavljaju samostalno djelatnost porez na platu trebaju platiti 7 dana po isteku mjeseca za obracun plate. Primanja od samostalnog obavljanja djelatnosti su 5 % oporeziva porezom na plate. Obveznik poreza je duzan posebnim obrascem obavjestiti poreznu upravu narednog dana po isplati plate i poreza Za dane kasnjenja uplate poreza na plate placa se zatezna kamata u skladu sa Zakonom o zateznim kamatama ( 0. Naknade studentima i Ďacima u studentskim i Ďackim zadrugama se obracunava na isplate po stopi od 5 % . Porez na platu placa isplatilac plate prilikom svake isplate.BA 5) 6) 7) 8) Socijalna pomoc Naknade iz zdravstvenog osiguranja Isplata osiguranih suma licnog osiguranja i osiguranja imovine Naknade koje upucene odnosno osuĎene osobe primaju za rad u vaspitno – popravnim ustanovama 9) Kamata po javnim zajmovima 10) Stipendije i krediti ucenika i studenata 11) Naknade po osnovu tjelesnog ostecenja umanjene radne sposobnosti i naknade za pretrpljenu neimovinsku stetu 12) Otpremnine prilikom odlaska u penziju.

ukoliko se u likvidacionom postupku ostvari dobit bice oporeziva jer je ostvarena iznad nivoa obaveza u likvidacijskom postupku. Ako bismo zeljeli platiti odreĎen iznos za humanitarne.WWW. Poreska stopa na dobit je jedinstvena za rezidente i iznosi 30%ali isplate koje se isplacuju nerezidentu po odbitku dividende.5%. Preko tog iznosa razlika placenih clanarina se prenosi u poreski bilans i povecava oporezivu dobit. Zakon o racunovodstvu i MeĎunarodni racunovodstveni standardi dozvoljavaju obracun troskova materijala po sljedecim metodama: 1) 2) 3) 4) FIFO – prva ulazna cijena je prva i izlazna LIFO – posljednja ulazna cijena je prva izlazna Prosjecne cijene troskova materijala Metoda stalnih cijena I donacija i troskovi reprezentacije se ne oporezuju ako njihov iznos ne prelazi 0. Troskovi materijala se smiju priznati samo po prosjecnim cijenama za izdatu količinu sa zaliha u proizvodnju ili nastanak drugog troska ili rashoda materijala.EPRAVO. Poreske olaksice poreza na dobit U slucaju novoformiranih privrenih drustava ili zadruga: 48 . Likvidacioni postupak ne moze trajati duţe od 2 god. kulturne obrazovne i naucne i sportske ciljeve tada moramo znati da postoji ogranicenje za nastanak takvog takvog neoporezivog rashoda do 0. To znaci da se materijal u nabavci moze pojaviti vise puta i svaki put da bude razlicita cijena nabavke. U slucaju likvidacije obveznika. kamate i autorskih honorara oporezuju se sa 15% poreza na dobit.BA Rashod se priznaje istovremeno sa priznavanjem povecanja obaveza ili smanjenja sredstava.1% ukupnog prihoda. Razne clanarine priznaju se samo do nivoa 0. Poreski obveznici ovog poreza su: 1) 2) 3) 4) 5) Privredna drustva Banke i druge finansijske organizacije Drustva za osiguranje i reosiguranje imovine i lica Zadruge i zadruzne organizacije Ustanove koje prodajom proizvoda i usluga na trzistu ostvaruju dobit Poreska osnovica Je oporeziva dobit koja je utvrĎena poreskim bilansom usklaĎivanjem sa bilansom uspjeha. Ukoliko preĎu taj procenat onda se ove stavke unose u poreski bilans i uvecavaju oporezivu osnovicu poreza na dobit. Prilikom trosenja utvrdit cemo prosjecnu cijenu na dan troska. Zakon insistira na prosjeku cijene kako bi se izbjegla negativna ili pozitivna dejstva oscilacije nabavnih cijena na troskove.5 % od vrijednosti ukupnog prihoda u toku finansijske godine.

FINANSIJSKA INSTITUCIJA Mikrokreditna organizacija je nedepozitna i neprofitna organizacija cija je osnovna djelatnost davanje mikrokredita socijalno ugrozenim licima s ciljem razvoja mikropoduzetnistva. poslovanja Za slobodne zone i korisnike zona – 100% u trajanju od 5 god. rijec je o kreditnim organizacijama koje nemaju karakter banaka niti se osnivaju po proceduri banaka. Obvezniku koji izvrsi ulaganje oporezive dobiti u investicije za vlastitu proizvodnu djelatnost umanjuje se poreka obaveza za iznos cjelokupnog ulaganja Obvezniku kod koga stranolice ulaze kapital ciji je udio u ukupnom trajnom kapitalu preduzeca najmanje 20% umanjuje se porez na dobit preduzeca u trajanju od 5 god od dana takvog ulaganja srazmjerno ucesću stranog kapitala u ukupnom trajnom kapitalu obveznika Ako privresno drustvo zaposljava vise od 50% invalida u radnom odnosu tada je osloboĎeno 100% poreza Ukoliko obveznik nije zadovoljan dobivenim rjesenjem poreske uprave ima pravo zalbe u roku od 15 dana od dana dostavljanja rijesenja ali zalbu ne odlaze rijesenje prvostepenog organa. poslove platnog prometa kao sto je taj posao ostavljen bankama. Zastava u obracunu i naplati poreza kamata i kazni je rok od 5 god od vremena u kome su obaveze trebale biti utvrĎene. poslovanja 30% za trecu god. Osnivacki akt mikrokreditne organizacije mogu biti : a. pokriva na teret dobiti tekuceg perioda prednost ima stariji gubitak ali ne stariji od 5 god. poslovanja 70% za drugu god.BA 100% je olaksica obaveze poreza na dobit za prvu god.WWW. Ugovor o osnivanju b. Na mogu primati i cuvati depozite kao orocene ili neorocene stednje Na smiju primati kamate jer su im zabranjeni depozitni poslovi Neprofitne mikrokreditne organizacije su one organizacije koje ne ostvaruju dobit kao privredna drustva . Dakle. Karakteristike nedepozitne mikrokreditne organizacije: Zabranjeno im je voditi depozitne poslove tj.EPRAVO. Cilj osnivanja mikrokreditne organizacije je davanje mikrokredita socijalno ugrozanim licima s ciljem razvoja mikrokreditnog poduzetnistva. Odluka o osnivanju 49 . Nisu u nadleznosti Agencije za bankarstvo. Samim tim ne placaju ni porez na dobit vec eventualni visak prihoda nad rashodima prenose u fond za kreditiranje za naredni period. Kada se gubitak iz prethodnih god.

b. Naglasena je njena kontrolna funkcija nad bankama. d. sredstva iz bilo kojih izvora koji imaju legalan i zakonit izvor d.BA Mikrokreditnu organizaciju mogu osnovati domaca i strana fizicka i pravna lica. Ministarstvo je duzno dati odgovor u roku od 30 dana od podnosenja zahtjeva nerezidenta Federacije BIH. Statut mikrokreditne organizacije treba da uredi sljedeca pitanja: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) Naziv i sjediste – svrhu osnivanja i djelatnost Strukturu upravljanja i rukovoĎenje Uvjeti za sticanje i prekid clanstva Prava i obaveze clanova Nacin delegiranja prava skupstine organima upravljanja Nacin sticanja. Zavisno od toga osnivacki akt je ili ugovor ili odluka o osnivanju. Cilj osnivanja Agencije za bankarstvo je da: 1) Unaprijedi sigurnost 2) Kvalitet i zakonito poslovanje trzisno orjentisanog stanilnog bankarskog sistema u BiH. koristenja i raspolaganja sredstvima Nacin donosenja i izmjene i dopune statuta Pecat I dr. Izdavanje dozvole za osnivanje i rad banaka Nadziranje poslovanja banke Ukidanje dozvole za rad bankama Upravlja ili nadzire postupak sanacije i likvidacije banaka te pokrece postupak stecaja nad bankama e.WWW. Pokloni i donacije u fond mikrokreditne organizacije AGENCIJA ZA BANKARSTVO Agencija za bankarstvo je samostalna finansijska institucija koja na identican nacin postoji u oba entiteta. Osnovni zadaci Agencije za bankarstvo: a. raseljenih lica i izbjeglica FBIH. Najmanje 2 fizicka ili 1 pravno lice se moraju pojaviti u ulozi osnivaca mikrokreditne organizacije .EPRAVO. pitanja znacajna za rad mikrokreditne organizacije Izvori sredstava za rad mikrokreditne organizacije : a. c. Prikupljena finansijska i dr. Visak prihoda nad rashodima po obracunu krajem god. Svoje poslovanje ureĎuje statutom koji donose osnivaci organizacije. Clanarina clanova kluba mikrokreditne organizacije e. Ima sjediste u Sarajevu. c. Da bi otpocelo sa radom mora dobiti rjesenje Ministarstva socijalne politike. Donosenje podzakonskih akata kojima se regulise rad banaka 50 . Osnivacki kapital ili dodatno uplaceni kapital osnivaca b.

51 . Posebni zadaci Upravnog odbora Agencije su utvrĎeni zakonom a to su prije svega: 1) 2) 3) 4) Donosi Statut Agencije Donosi druge opce akte u skladu sa Statutom Agencije Usvaja finansijski plan i finansijski izvjestaj Agencije Usvaja izvjestaj koji agencija pravi o svom radu Agencija u svojoj rukovodnoj strukturi ima direktora i zamjenika direktora Agencije koja bira Parlament Federacije BiH na prijedlog Vlade Federacije s mandatom od 5 god.BA f. Banka nakon sto provede reviziju poslovanja od strane nezavisnog revizora revizorski izvjestaj je duzna dostaviti Centralnoj banci i Agenciji za bankarstvo najdalje do 30. Poslovi koje obavlja direktor Agencije su: 1) 2) 3) 4) 5) 6) Izdaje i oduzima dozvole za obavljanje bankarskih polova Poduzima propisane mjere prema bankama Sklapa obaveze u vezi sa ugovorima i interesu Agencije Imenuje osoblje i zastupnike Agencije Zastupa Agenciju kod sudbenih postupaka Obavlja i dr. S obzirom da se kod budţetskih organizacija finansijski rezultat ne izrazava kao dobit ili gubitak vec kao suficit ili deficit to ce se i kod Agencije za bankarstvo visak prihoda nad rashodima prenjeti u narednu god. Agncija je duzna napraviti revizju svog poslovanja i revizorsko misljene dostaviti Parlamentu Federacije BIH u roku najduze do 3 mjeseca po zavrsetku poslovne godine. Vrsi ocjenu ispunjavanja uslova Agencijom upravlja Upravni odbor agencije koji broji 5 clanova koje imenuje parlament Federacije BiH na prijedlog Vlade BiH na rok od 5 god. Postoje i drustva zreosiguranje imovine i lica. juna tekuce godine za prethodnu godinu.WWW. OSIGURANJE IMOVINE LICA Drustva za osiguranje imovine i lica su institucije su institucije koje se bave osiguranjem imovine i lica. poslove propisane ovim zakonom i statutom Agencija za bankarstvo svoje finansiranje obezbjeĎuje uglavnom iz sljedecih izvora : 1) 2) 3) 4) Od naknade za izdavanje dozvola za rad banaka Naknada za nadzor rada banaka Ostali prihodi koji se obezbjeĎuju iz poslova Agencije Prihoi iz budţeta FBIH Banke su duzne Centralnoj banci i Agenciji za bankarstvo dostavljati izvjestaje o poslovanju i druge informacije o poslovanju.EPRAVO.

nacelima lojalne trzisne utakmice 3) Dobrim poslovnim obicajima i poslovnim moralom Drustvo za osiguranje moze obavljati i poslove zivotnog osiguranja lica kao i poslove reosiguranja. Osnivanje drustva za osiguranje Mogu ga osnovati domaca pravna ili fizicka lica a mogu i strana lica ali zajedno sa domacim pravnim ili fizickim licima. Osiguranje zivota b. Mjere za sprjecavanje i smanjenje rizika koji ugrozavaju osiguranu imovinu i lica d.WWW. Zakljucivanje i izvrsavanje ugovora o osiguranju i reosiguranju c. Biro osiguranja je nadlezan da regulise obavljanje poslova utvrĎenih meĎunarodnim sporazumom o osiguranju vlasnika i korisnika motornih vozila u promezu van granica BiH.000 – KM 3) Osnovni kapital drustva za reosiguranje je najmanje 2. Zakonom su propisani uslovi osnivanja a izmeĎu ostalih i visina kapitala. Tako cemo imati razlicite nivoe nadleznosti osiguranja od cega ce zavisiti i visina kapitala: 1) Osnovni kapital pri osnivanju drustva za osiguranje za bavljenje poslovima zivotnog osiguranja je najmanje 1. Zakljucivanje i izvrsavanje ugovora o osiguranju imovine i lica b.000. Pored toga postoji jos jedna sluzba pod nazivom Biro osiguranja.EPRAVO. – KM 2) Osnovni kapital osiguranja za poslove ostalih osiguranja ( bez zivotnog ) je najmanje 2. Rento osiguranje Da bi se drustvo za oiguranje registrovalo potrebno je da dobije saglasnost tj. Mjere za sprecavanje i smanjenje stete e.000.000 – KM Ured za nadzor je duzan na zahtjev lica koja podnese zahtjev za formiranje drustva za oiguranje u roku od 60 dana:  Dati rjesenje ili 52 .000. dozvolu Uredba za nadzor osiguravajucih drustava.000.BA Poslovi kojima se bave drustva za osiguranje imovine i lica grupisu se u sljedece grupe : a. Poslovi zivotnog osiguranja djele se na: a. Drugi poslovi koji ne izlaze iz okvira djelatnosti osiguranja Drustva za osiguranje duzna su poslovati pod sljedecim principima : 1) Da postuju ekonomska nacela i pravila struke osiguranja i aktuarske struke 2) U skladu sa zakonom.

BA  Obavjestiti lice o nedostacima uslova ili dokumentacije. Sredstva osiguranja zivota drustvo za osiguranje duzno je voditi na posebnom racunu i ona se ne mogu koristiti niti se nad njima moze provoditi prisilno izvrsenje za pokrivanje obaveze drustva osiguranja zivota imaju karakter stednje Matematicka rezerva osiguranja zivota je razlika izmeĎu sadasnje vrijednosti svih buducih obaveza osiguratelja po ugovorima iz osiguranja zivota i sadasnje vrijednosti svih buducih obaveza ugovaratelja osiguranja po tim ugovorima Pod osiguranjem zivota smatraju se sve vrste ugovora o osiguranju osoba kod kojih se kumuliraju sredstva stednje ili sredstva za pokrice povecanih rizika u kasnijim god.WWW.EPRAVO. Pri sklapanju ugovora ovakvog drustva mora da ucestvuje najmanje 250 lica. rezerviranje za povrate premija ovisne i neovisne o rezultatu. osiguranja    Osiguravajuca drustva svoje prihode ostvaruju po sljedecim osnovama: 1) Prihodi od premije osiguranja 53 . propisano rezerviranje za kolebanje steta itd. Drustvo za uzajamno osiguranje moze biti osnovano kao drustvo:   Neogranicenom ulogom ili S ogranicenom ulogom Sredstva s kojima drustva za osiguranje posluju imaju sljedecu strukturu: 1) 2) 3) 4) 5) 6)     Sredstva osnovnog kapitala Premija osiguranja Sredstva tehnicke rezerve sredstva preventive Rezerve sigurnosti Sredstva poslovnog fonda Ostala sredstva drustva Premija za osiguranje sastoji se od funkcionalne premije i dijela premije za obavljanje djelatnosti osiguranja Funkcionalna premija sadrzi i tehnicku premiju a moze sadrzavati dio za preventivu ako je taj dio uracunat u premiju Tehnicka premija je dio premije namjenjen ispunjavanju obaveza iz osiguranja Sredstva tehnicke rezerve drustva za osiguranje cine: prenose premije i rezervirane stete . Drustva za uzajamno osiguranje To su osiguravajuca drustva u kojima clanovi drustva svojim uplatama meĎusobno garantuju da ce se na principima uzajamne solidarne odgovornosti pokriti stete koje nastaju kao rizik u poslovanju drustva. matematicka rezerva osiguranja zivota.

WWW. U svom poslu odgovoran je Vladi Federacije BiH.BA 2) 3) 4) 5) 6) Prihodiod korekcije prenosnih premija i premija predatih u reosiguranje Premija aktivnih poslova u suosiguranju i reosiguranju Ostali prihodi poslova osiguranja Prihodi od ulaganja i djela Ostali prihodi i vanredni prihodi Ukoliko drustvo ostvari dobit zakonom je propisana njena moguca raspodjela na sljedece kategorije: 1) 2) 3) 4) 5) 6) Pokrice gubitka iz prethodne god. Izdvajanje u rezerve sigurnosti Isplata djela dobiti dionicarima Izdvajanje u druge rezerve drustva Izdvajanje za udio i dobiti ugovorenih svota osiguranja zivota Zadrzana dobit Drustvo za osiguranje obavezno je rezerve sigurnosti izdvojiti u visini najmanje 1/3 od ostvarene dobiti po dobitku poreza. Finansiranje Ureda za nadzor obezbjeĎuje se iz različitih izvora u skladu sa zakonom i to: a) 10% iz budţeta FBIH 54 . Kapital garancijskog fonda cine: 1) 2) 3) 4) 5) 6) Osnovni kapital Rezerve sigurnosti Ostale rezerve drustva Zdravstvena dobit Dio tekuce dobiti koji se predviĎa rasporediti u osnovni kapital Rezerve i nerasporeĎena dobit Ured za nadzor Osnovna funkcija Ureda za nadzor je da daje odobrenja za rad osiguravajucim drustvima i vrsi nadzor njihovog rada.EPRAVO. Gubitak u poslovanju se pokriva iz sljedecih izvora: 1) 2) 3) 4) Zadrzane dobiti Dodatnog uloga Rezerve sigurnosti Poslovnog fonda u djelu koji se odnosi na novcana sredstva i sredstva u plasmanima ciji rok vracanja istice do dana podnosenja godisnjeg obracuna 5) Fonda preventive ako nadlezni organ drustva donese takvu odluku 6) Ostale rezerve Drustvo za osiguranje mora u toku svog poslovanja stalno garantovati ispunjenje ugovorenih obaveza osiguranja sredstvima garancijskog fonda o cemu vrsi nadzor Ured za osiguranje.

Ugovor o osnivanju sa dokazom o osnivacima b. licima Obavezno osiguranje pripada:    licima koja su kupila kartu i nalaze s u prevoznom sredstvu ili u blizini njegovog ukrcavanja odnosno ulaska ili izlaska.WWW.EPRAVO. licima 3) Vlasnike / korisnike zrakoplova od odgovornosti za stetu pricinjenu 3. Dokaz o uplati osnovnog kapitala c. Prema nasem zakonodavstvu u sistemu egzistiraju sljeeca drustva i fondovi: 1) 2) 3) 4) Drustvo za upravljanje fondovima Drustvo za upravljanje privatizacijskim investicionim fondovima Fondovi posrednici u realizaciji potraszivanja graĎana u postupku privatizacije Investicijski fondovi Dozvolu za osnivanje drustva daje Komisija na osnovu podnesenog zahtjeva koji sadrzi: a. Lica koja nisu kupila kartu ali se nalaze u prevoznom sredstvu sa namjerom da cekaju kupovinu karte su takoĎer osigurana Putnici koji koriste besplatan prevoz Pravo na obavezno osiguranje po ovom osnovu nemaju zaposlenici radnici firme koja se bavi prevozom. DRUSTVO ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA Drustvo je preduzece cija je iskljuciva djelatnost upravljanje fondovima.BA b) 90% iz fondova drustava za osiguranjem ( dotacijom ) Obavezno osiguranje Osiguranje je obavezno za: 1) Putnike u javnom prometu od posljedica nesretnog slucaja 2) Vlasnike/korisnike odnosno korisnike motornih vozila od odgovornosti za stetu pricinjenu 3. zajednickog visepartnerskog investiranja na principima minimiziranja i disperzije rizika i profesionalnog upravljanja Fondom i ne mogu obavljati drugu djelatnost. Dokaz o ispunjenju kadrovskuh uslova propisanih od Komisije 55 . licima 4) Vlasnike / korisnike brodica na motorni pogon od odgovornosti za stetu pricinjenu 3. Drustva i fondovi se osnivaju radi prikupljanja finansijskih sredstava.

Drustvo moze podnjeti zalbu na ovakav postupak u roku od 15 dana komisiji. Osnovni kapital investicionog fonda je 4. Drustvo je obavezno obezbjediti dozvolu za upravljanje savkim fondom od Komisije za vrijednosne papire. Komisija daje sozvolu ali je i oduzima drustvu koje ne postuje zakonske propise i procedure komisije.000 milion KM ako upravlja samo jednim fondom.EPRAVO. Vlasnici dionica Privatizacijskog drustva ne mogu biti drustveno politicke zajednice niti pravna lica koja u svom kapitalu imaju vise od 50% vrijednosti drzavnog kapitala.WWW. Drustvo mora imati banku depozitara cije ime prijavljuje KZVP. 56 . Kad se oduzima dozvola drustvu to ne znaci da Fondovi kojima je drustvo upravljalo prestaju sa radom nego komisija odreĎuje privremenog upravitelja za svaki fond kojim je drustvo upravljalo. Investicioni fond Je dionicko drustvo cija je iskljuciva djelatnost prikupljanje finansijskih sredstava i finaniranje u prenosive hartije od vrijednosti kao i drugih investiranja sa ciljem sticanja dobiti. Dozvolu za osnivanje fonda drustvu daje komisija u roku od 90 dana od podnosenja zahtjeva. Osnovni kapital se povecava emisijom fonda po odobrenju Komisije. od dana upisa privatizacijskog drustva.000 – KM treba uplatiti za period od 2 god. Prilikom osnivanja ovog drustva mora biti uplaceno 50% osnovnog kapitala a ostatak od 500. Osam dana od dana donosenja odluke o zabrani rada drustva Komisija je duzna dostaviti odluku na sljedece adrese: 1) 2) 3) 4) 5) 6) Drustvo za upravljanje fondovima Banci depozitaru Registru vrijednosnih papira Privremenom administratoru Nadzornom odboru fonda Jednom domacem dnevnom listu radi objavljivanja Depozitar drustva Uslove i obaveze postojanja banke u ovakvim poslovima propisuje Komisija za vrijednosne papire i on se smatra obaveznim. vrsi platni promet i drugi poslovi iz domena bankarskih nadleznosti.BA Osnivacki kapital drustva s mora uplatiti u novcu i to u visini od 1.000.000.000 – KM. Svako povecanje broja fonda u drustvu podrazumjeva obavezu uplate od 250.000 KM po jednom fondu na ime osnovnog kapitala. Kod depozitara se drzi imovina fonda . PIF Privatizacijsko drustvo je osnovano da bi upravljalo privtizacijskim investicionim fondovima.

od registracije. do 20% u dionicama. Ima 5 clanova koje imenuje predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika i potvrdu Parlamenta Federacije. cuvanja i odrzavanja podataka o vrijednosnim papirima i poslove prenosa u skladu sa zakonom kojim se ureĎuje emisija i promet vrijednosnih papira.000 – KM na dan osnivanja.5 % ali naplatu vrsi u dionicama od osnovnog kapitala PIF –a dok je godisnja provizija 1% od vrijednosti imovine PIF –a sto se moze placati u prvih 5 god. ako se to ne dogodi Komisija ima pravo pokrenuti postupak likvidacije Pif –a u roku od naredna 2 mjeseca. Mandat komisije je 5 god. Ove dionice su namjenjene da se prodaju privatnim licima o cemu brigu vodi Komisija za vrijednosne papire. PIF moze raspolagati najvise 30 % dionica jednog pravnog lica sto se moralo uskladiti u roku od 2 god. Registar se osniva kao dionicko drustvo koje je osnovala Federacija BiH sa svojim osnivackim kapitalom od 100. PIF je duzan izvrsiti transformciju u investicioni fond u rokuod 5 god od registracije PIF – a.000 – KM rasporeĎenih u 1000 dionica po 100 KM. Privatizacijsko drustvo ima pravo na troskove osnivanja PIF. Ova vrijednost kapitala moza biti veca ako saglasnost da Komisija.a najvise 1. REGISTAR VRIJEDNOSNIH PAPIRA Je osnovan sa ciljem obavljanja poslova registracije . Oni su osnovani radi prikupljanja certifikata u postupku privatizacije preduzeca. Predsjednik i clanovi Nadzornog odbora ne mogu biti: 1) MeĎusobno u braku ili srodstvu u uspravnoj ili pobocnoj liniji ili po tazbini zakljucno sa 3 stepenom 2) Biti krivicno kaznjavani 3) Biti clanovi organa zakonodavne izvrsne ili sudske vlasti 4) Posjedovati direktno ili indirektno vise od 5 % vrijenosnih papira pravnog lica 5) Obavljati duţnosti u politickoj stranci 6) Ucestvovati u politickim aktivnostima 7) Obavljati aktivnosti koje nisu u skladu sa principima zastite investitora i neovisnosti registra Registar nije budţetska institucija .WWW. Osnovni kapital PIF – a je iznosio 200. Komisija osigurava primjenu i nadzore provoĎenja zakona i drugih propisa koji se odnose na emisiju i promet vrijednosnih papira a ovlastena je i odgovorna narocito za : 57 .EPRAVO. Organi koji rukovode registrom su Skupstina i Nadzorni odbor. Komisija za vrijednosne papire Je samostalna specijalizirana institucija ima svojstvo pravnog lica sa sjedistem u Sarajevu.BA Privatizacijsko investicioni fond – PIF Pif – ovi su zatvoreni investicijski fondovi.

Kada se utvrĎuju osnovice u pausalnom iznosu bitno je naglasiti da takvu odluku donosi vlada kantona sto predstavlja i poseban propis Kantona. pcela itd. vrijednosnih papira preduzeca i banaka 3) Odobravanje izdavanja vrijednosnih papira drustava za upravljanje fondovima 4) Regulisanje uvjeta i nacina izdavanja obveznica kantona i opcina 5) Propisivanje pravila i nadzor prometa vrijednosnim papirima 6) Zastitu interesa investitora 7) Propisivanje i nadzor primjene standarda izvjestavanja investitora i javnosti o poslovanju ucesnika u prometu vrijednosnih papira 8) Propisivanje i nadzor primjene standarda upravljanja dionickim drustvima 9) Propisivanje uvjeta Akti koje donosi komisija su konacni i protiv njih se moze pokrenuti samo upravni spor kod suda.BA 1) Regulisanje uvjeta i nacina izdavanja i prometa vrijednosnih papira 2) Odobravanje izdavanja dionica i dr. OSNOVICA POREZA NA DOBIT FIZIČKIH LICA Porez na dobit fizickih lica placa se u skladu sa ostvarenom dobiti u pausalnom iznosu i u procentu od svakog pojedniacno ostvarenog prihoda fizickog lica. Obveznik poreza na dobit F. Pored samostalnog privrednika obveznik ovog poreza su: 1) Fizicka lica kao profesionalni sporisti i sportski radnici koji ostvare prihod po osnovu transfera ili nagrade na domacim ili stranim takmicenjima 2) Fizicko lice koje obavlja sporedne djelatnosti u privredi kao sto je odgajanje zivine . 58 . Ukoliko se ostvari visak prihoda nad rashodima iz djelatnosti komisije taj se visak ne izrazava kao dobit vec se prenosi u budţet Federacije.L su smostalni privrednici a to su lica koja na osnovu rjesenja nadleznog organa ličnim radom u vidu osnovnog i dopunskog zanimanja obavljaju samostalnu djelatnost privrednu ili profesionalnu u zemlji i inostranstvu sa ciljem sticanja dobiti. preko vlastitih potreba 3) Fizcko lice strani drţavljanin koji ostvari dobit od obavljanja djelatnosti na teritoriji kantona U principu dobit predstavlja razliku izmeĎu ostvarenog prihoda i nastalih rashoda u periodu za koji se obracunava dobit uz uslov da su prihodi veci od rashoda.WWW.EPRAVO. zeceva . Komisija nije budţetska institucija i finansira se iz prihoda od naknada i taksi ostvarenih iz djelatnosti komisije u skladu s finansijskim planom Komisije. Komisija je duzna svoje akte objaviti u Sluţbenim novinama Federacije BiH.

Ako se osnovno sredstvo za ciju je nabavku umanjena osnovica poreza na dobit otuĎi u roku od 3 god.WWW. 3) Obvezniku poreza na dobit umanjit ce se za 10% osnovica poreza na dobit za svako novootvoreno radno mjesto na kome se uposli novi radnik u godini u kojoj je radnik zaposlen i to tako da ukupno umanjenje osnovice moze iznositi najvise do 50%.za prvu godinu rada 100% -za drugu god. Kda je rijec o rashodima samostalne djelatnosti tu prie svaga ubrajamo: 1) 2) 3) 4) Bruto plata poreskog obveznika Bruto plata ostalih zaposlenih lica kod obveznika Iznosi placenog poreza na promet Ostali troskovi poslovanja samostalnog privrednika u koje ubrajamo sledece troskove prema vazecem Zakonu o porezu na dobit fizickih lica: Placani troskovi energije.EPRAVO.BA Pausalnu osnovicu ne mogu imati: a. Porezni obveznici koji svoj prihod obavljaju preko ziro – racuna Fizicko lice obveznik ovog poreza duzno je otvoriti ziro racun i prijaviti njegov broj Poreznoj upravi. rada 30% Pod pocetkom obavljanja djelatnosti ne smatra se: *promjena djelatnosti *promjena mjesta obavljanja djelatnosti. obveznik poreza zaduzice se porezom za koji je bio osloboĎen. Vlasnici ugostitaljskih i trgovinskih djelatnosti b. Obvezniku poreza na dobit koji zaposljava invalidna lica sa 59 . *prelazak iz pravne u fizicku osobu. *nastavljanje djelatnosti u roku od 5 god * kao i podjela radnje ili spajanje dvije ili vise radnji u jednu 2) Obvezniku poreza na dobit umanjit ce se osnovica porza na dobit za izvrsena ulaganja u nabavku osnovnih sredstava i ulaganja u izgradnju i adaptaciju poslovnog prostora u vlasnistvu u iznosu izvrsenih ulaganja u toj godini a najvise do visine iznosa osnovice poreza na dobit utvrĎene za tu god. izlozbama i revijama itd Kao i kod drugih poreskih obveznika i kod ovog poreza postoje odreĎene povlastice koje je zakon regulirao na sljedeci nacin: 1) Obvezniku poreza na dobit umanji ce se osnovica poreza za prve 3 god. rada 70% -za trecu god. od pocetka obavljanja djelatnosti i to: . rezervnih djelova i sitnog inventara Otpis sitnog inventara Otpis autoguma Troskovi reklame i propagande Nuzni troskovi izlaganja na sajmovima.

Prihodi na koje lica ne placaju porez smatra se prihodom kojim se nadoknaĎuje izgubljena imovina ili pretrpjela steta po zdravlje i fizicku sposobnost i druge prihode kao sto su: 1) Naplate zivotnog osiguranja i posljedica nesretnog slucaja 2) Prihoda ostvarenih od kamate na stednju i po zajmovima datih drzavi BiH. Stope ovog poreza utvrĎuju opstine svojim propisom ali ne mogu biti manje od 20% od osnovice. Automata za igru na srecu c.BA preko 50% invaliditeta i clanove sehidskih porodica imenuje se osnovica za razrez poreza na dobit u iznosu od 15% za svakog novouposlenog radnika a najvise u iznosu od 75%. ostvare prihod od kirije nepokretne imovine ili prihod od rentiranja pokretne imovine.EPRAVO. Obavezu poreza na prihod od imovine i imovinskih prava imaju fizicka lica koja u toku god. Kod prodaje pokretnih stvari poresku osnovicu odreĎuje nadlezna poreska uprava.Kantoni i opstine 2) Strene drzave pod uslovom reciprociteta 3) Ratni vojni invalidi.WWW. 60 . Stola u kazinu b. stambene zgrade ili stana koji se izdaje pod zakup Garaze koja se izdaje pod zakup Putnickog motornog vozila Motocikla do 7 god. FBIH. procjenom na priblizno trzisnu vrijednost. ratni invalidi civilne zastite i civilne zrtve rata sa pomagalima za putnicke automobile i fizika lica koja obavljaju usluge prevoza putnika taksi automobilima 4) Vjerske institucije za imovinu koja se koristi za vjerske namjere Porez na prihod od imovine i imovinskih prava Za razliku od poreza na imovinu postoji porez na prihod koji lica ostvare od imovine i imovinskih prava. starosti Polovnog objekta preko 5 m duzine Obveznik poreza na imovinu je pravno i fizicko lice koje je vlasnik ili korisnik sljedece imovine: a. kantonima i opstinama. Automata za zabavne igre Porez na imovinu prema zakonu ne placa: 1) BIH. Porez na imovinu Placaju pravna i fizicka lica pod uslovom da su vlasnici sljedece imovine: 1) 2) 3) 4) 5) 6) Zgrade ili stana za odmor ili rekreaciju Poslovne prostorije .

zemljiste 61 . Poreska stopa na prihode od autorskih djela je 15% osim na prihode ostvarene od patenata i tehnickih unapreĎenja gdje je stopa poreza 10% . 20 – Donacije i pomoci gdje se u osreĎenim slucajevima prihod priznaje u tekucem periodu na dan sticanja a u drugim slucajevima se taj prihod odlaze u vremenu amortizacije. donaciju i to je regulisano MeĎunarodnim standardom br.BA Porez na prihod od autorskih prava. Ako se prihod od autorskih prava ostvari preko pravnih lica tada se porez placa svaki put kad se naplati prihod. patenata i tehnickih unapreĎenja iz oblasti knjizevnosti. Porez na nasljeĎe i poklone I pravna lica mogu dobiti poklon tj. Porezom na naljeĎe i poklone obuhvacena su i sljedeca prava: 1. Uvjet za ovaj porez ne mora biti osnovica primljena imovina to moze biti i primljeno pravo uzivanja ili koristenja nekretnina. Ako autorsko pravo koriste nasljednici imaju pravo na naknadu troskova koje placaju posredniku za ostvarivanje tog prava. Za slucaj muzickih djela porez je 20% osim prihoda od ozbiljne muzike za koju je procenat 5%. nauke. patenata i tehnickih unapreĎenja Ovu vrstu poreza placaju fizicka lica koja ostvare prihod od autorskog prava. zabavne muzike i dr.WWW. estradnih programa 13) Prihodi ostvareni od patenata i tehnickih unapreĎenja Obveznik poreza na prihod od autorskog prava je i strani drzavljanin koji ostvari prihod na podrucju Kantona a koji nema prebivaliste u BiH i drzavljanin BiH koji ima prebivaliste u inostranstvu.EPRAVO. umjetnosti u sto spadaju: 1) Pisana djela 2) Govorna djela 3) Dramska i dramsko – muzicka djela 4) Koreografska i pantomimska djela 5) Folklorna djela 6) Kinematografska djela 7) Djela iz oblasti likovne umjetnosti 8) Kartografska djela 9) Zbirke autorskih djela ( samostalne tvorevine ) 10) Nagrade na takmicenjima( pod uslovom da je natjecaj objavljen u javnim glasilima ili je napravljen konkurs) 11) Muzicka djela sa rijecima ili bez rijeci 12) Prihodi ostvareni izvoĎenjem programa narodne. Obveznik ovog poreza je fizicko lice a ne pravno lice moje primi sredstva bez placanja iz izvora nasljedstva ili poklona.

na nepokretnu imovinu po stopi od 6% b.12 tekuce god.WWW. pravo uzivanja odnosno koristenja c) poklon ili nasljedstvo koje poreski obveznik ustupi bez naknade drzavi BiH. Kantonu.vodi u evidenciji katastra zemljista u pomenutom svojstvu. roditelji. Ako se imovina nalazi na teritoriji vise opstina tada porez pripada opstini na cijoj teritoriji je imovina a procjenu vrsi nadlezna poreska uprava pojedinacno opstine na kojoj se imovnina nalazi.EPRAVO.djelatnosti je lice vlasnik ili korisnik zemljista koje po tom osnovu ostvaruje prihod i koje se na dan 31.BA 2. Rjesenje o nasljeĎu ili poklonu izdaje nadlezni sud. zgrade i ostala nepokretna imovina 3.000 KM. bracni drug ako je u drugom nasljednom redu. pravo uzivanja i koristenja nepokretne imovine Vrijeme nastanka poreza na nasljeĎe i poklone: 1) u trenutku pravosnaznosti rjesenja o nasljeĎu 2) u trenutku prijema poklona Poreskom osnovicom na naljeĎe i poklone smatra se nasljeĎena ili primljena vrijednost poklona procjenjena na vise od 2. nosilac domacinstva. Federaciji. d) nasljednik koji nasljeĎuje poljoprivredno zemljiste a kome je poljoprivreda osnovno zanimanje Predneti na koje se ne placa porez: a) predmeti domacinstva b) imovina na koju polonoprimac odnosno nasljednik ne moze steci pravo vlasnistva. Zakonom su predviĎene različite stope poreza na nasljeĎe i poklone i to: a. Obveznik poreza od polj. na pokretnu imovinu po stopi od 10% Porez na nasljeĎe i poklone nece se placati kada je: a) nasljednik prvog nasljednog reda. Ako se poljoprivredno zemljiste vodi kao vlasnistvo vise lica istog domacinstva obveznik poreza je samo jedno lice koje za poresku upravu predstavlja nosioca obaveze tj. opcini i vjerskim institucijama Procjenu poreske obaveze vrsi Poreska uprava na cijoj teritoriji se nalazi imovina kao predmet poklona ili nasljedstva. maloljetna djeca bez oba roditelja b) nasljednik drugog nasljednig reda koji nasljeĎuje jedan stan c) nasljednici braca i sestre pod uslovom da se ta imovina ne moze otuĎiti u roku od 3 god. Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti Prihod od poljoprivredne djelatnosti je prihod koji se dobije procjenom ocekivane korisnosti od koristenja poljoprivrednog zemljista ili samim tim sto se postaje vlasnikom zemljista. 62 .

Priznavanje vrijenosti stvari ili prava ili njihovu procjenu vrsi Porezna uprava. SISTEM INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BiH Na sjednicama oba doma Parlamenta BiH 29. odnosno zenskih clanova domacinstva mlaĎih od 55 god. Porez na dobitke od igara na srecu Korist koja se po tom osnovu moze ostvariti ima svoj minimum koji se ne oporezuje a to je iznos od 100 KM po pojedinacnom dobitku. je usvojen Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja. akcize porez na dodatnu vrijednost kao i sve druge poreze zaracunate na robu i usluge ukljucujuci i poreze na promet i cestarine. groblja i mezarja e) zemljista na kojima su podignuti nasipi. djelatnosti se nece placati ni u sljedecim slucajevima: a) za zemljista cije je iskoristavanje za poljoprivrednu proizvodnju zabranjeno od strane nadleznog organa b) zemljista stranih drzava uz zgrade diplomatskih i konzularnih predstavnistva pod uslovom reciprociteta kao i za zemljista meĎunarodnih organizacija c) zemljiste pod zgradama kao i za dvorista do 1000m. Indirekni porez podrazumjeva sve uvozne i izvozne dadţbine . Porez na prihod od poljop. Ako bismo u igrama na srecu ostvarili dobitak koji je u obliku stvari ili prava osnovica poreza u tom slucaju je procjenjena trzisna vrijednost ili vrijednost za koju postoji dokument o njenom trosku priznata u vremenu nastanka ili priznavanja dobitka. Porez na prihod od poljoprivrednog zemljista ne placaju domacinstva koja nemaju muskih clanova domacinstva ispod 6 god.BA Obveznik ove vrste domacinstva moze biti i strani drzavljanin ukoliko je vlasnik ili korisnik poljoprivrednog zemljista na podrucju BiH. kvadratnih ako se izdaje pod zakup ili ne uziva odvojeno od zgrade d) dvorista vjerskih objekata. kanali i njihove ustave i sl. Odredbama Zakona o indirektnom oporezivanju konstituise se Uprava za indirektno oporezivanje kao samostalna upravna organizacija. To znaci da ovdje ne vazi pravilo kumulativne poreske osnovice. Ova vrsta poreza je iskljucivo opstinski prihod.god.WWW. Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti nece se placati ako katastarski prihod iznosi manje od 10% od vrijednosti prosjecne plate zaposlenih u poljoprivredi. Upravom rukovodi direktor koji ujedno i predstavlja Upravu za indirektno oprezivanje. decembra 2003.EPRAVO. Poreska osnovica se utvrĎuje 20% od osnovice koju prizna poreska uprava i u roku koji na rijesenje odredi nadlezna uprava. 63 . Ovdje se ne uzimaju u obzir maloljetna djeca.

Odbor donosi odluke konsenzusom a u slucaju nedostatka konsenzusa odluke odbora se usvajaju na sljedeci nacin: 1) u slucaju donosenja odluka o uspostavi uvoznih i izvoznih dadţbina te o bilo kakvim promjenama takvih dadţbina potrebna je prosta vecina glasova clanova Odbora ukljucujuci i glas Ministra finansija i trezora BiH 2) u slucaju donosenja odluka o ostalim indireknim porezima ukljucujuci step i strukture takvih poreza potrebna je prosta vecina glasova clanova odbora ukljucujuci i glasove ministara finansija RS i FBIH 3) u slucaju donosenja odluke o raspodjeli prihoda o inirektnim porezima potrebna je prosta vecina glasova Odbora ukljucujuci i glasove svih clanova odbora Raspodjela prihoda od indireknih poreza vrsi se u skladu sa sljedecim kriterijima: 64 . U budţetu Uprave za indirekno oporezivanje posebno se predviĎaju troskovi Upravnog odbora.RS.DB definisanje strateskih ciljeva Uprave i ocjena uspjesnosti Uprave u postizanju istih odobravanje prijedloga budţeta Uprave odobravanje godisnjeg plana rada i pravilnika o unutrasnjem ustrojstvu uprave donosenjem odluke o spornim slucajevima u vezi raspodjele prihoda pokretanje aktivnosti na pripremi zakonskih propisa u vezi sa indirektnim oporezivanjem i njihovih izmjena 8) usvajanje instrukcija 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) Odbor ima svojstvo pravne osobe i za svoj rad odgovara Vijecu ministara BiH.WWW. Upravni odbor ima sljedece odgovornosti: utvrĎivanje prijedloga politike o indirektnom oporezivanju za provedbu u cijeloj BiH informisanje Vijeca ministara i vlada FBiH.EPRAVO.BA Obaveze i odgovornosti direktora Uprave za indirektno oporezivanje: a) osiguranje jedinstvene provedbe indireknih poreza na cijelom teritoriju BiH b) uspostavljanje i odrzavanje knjigovodstvenog sistema i sistema izvjestavanja kojim se Odboru dostavljaju izvjestaji o naplati i raspodjeli indirektnih poreza c) odgovara vijecu ministara d) informise Odbor za aktivnost Uprave o svim problemima u provedbi Zakona e) izraĎuje prijedlog godisnjeg budţeta i dugorocnog godisnjeg plana f) izvrsenje godisnjeg budţeta g) izrada godisnjeg izvjestaja o finansijskom stanju i aktivnostima Uprave h) izrada godisnjeg plana rada Uprave i) izrada pravilnika o unutrasnjoj organizaciji j) postavlja i razrjesava operativne rukovodioce Uprave k) pruza statisticke podatke mjerodavnim tijelima l) uspostavlja interne revizije Uprave Uprava za indirektno oporezivanje ima vlastiti budţet koji se usvaja u skladu sa odredbama Zakona o trezoru institucija BiH i Zakona o izvrsenju budţeta institucija BiH meĎunarodnih obaveza BiH.

WWW.RS.12. 2) da se dio preostalog iznosa koji se prenosi FBIH.RS I DB utvrĎuje na temelju njihovih udjela u krajnjoj potrosnji prikazanog prijavama PDV-a 3) da se iznosi koji je potreban za finansiranje obaveza vanjskog duga oduzme od udjela FBIH.2003 god.RS I DB te da se direktno uplacuje u drzavni budţet U roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje odbor je duzan zavrsiti sljedece zakone i druge propise: 1) 2) 3) 4) o pravima i duznostima uposlenika o doznacavanju i raspodjeli prihoda na osnovu indirektnih poreza o metodama uplacivanja na jedinstven nacin o carinskoj politici Stupanjem na snagu Zakona o porezu na dodatnu vrijednost sljedeci porezi se ukidaju: 1) porez na promet roba i usluga u FBIH 2) porez na promet roba i usluga i naknada za zeljeznice u RS 3) porez na promet roba i usluga u D Odbor donosi odluke konsenzusom a predsjedavajuci proglasava da li je konsenzus postignut. Budţet Uprave ukljucit ce se u potpuni godisnji proracun institucija BiH za 2004. U slucaju nedostatka konsenzusa odluke Odbora se usvajaju na sljedeci nacin : 1) u slucaju odluka o ostalim indireknim porezima ukljucujuci stope i strukturu takvih poreza potrebna je prosta vecina glasova clanova odbora ukljucujuci i glasove ministara finansija FBIH i RS. F.BA 1) da se iznosi koji se prenose drzavnom budţetu temelje na iznosu u drzavnom budţetu za tekucu god. ispostavama i produznicama 3) I standardima pruzanja usluga poreznim obveznicima Zakljucno sa 31. god. Direktor je obavezan da pripremi i Odboru podnese plan organizacijskog rekonstruiranja a isti treba da sadrzi mjere potrebne za zadovoljavanje odredaba Zakona o sistemu indireknog oporezivanja a posebno u pogledu: 1) Organizacijske strukture 2) Racionalizacije osoblja u sredisnjem uredu.DB izmiruju sve operativne troskove za carinske aktivnosti kao i potrebne troskove za odrzavanje i zamjenu opreme ranijih carinskih uprava na njihovom podrucju te troskove placa i naknada za zaposlene u tim upravama. 2) U slucaju donosenja odluka o raspodjeli prihoda od indireknih poreza potrebna je prosta vecina glasova clanova Odbora ukljucujuci glasove eksperata.EPRAVO. koji je tek nedavno usvojen te ce transferi Uprave iz F.RS i DB postati dio transfera za finansiranje 65 .

banka placa ne vlastite izvore sredstava. davanjem zajma ( kredita) za proizvodnju prije svega za izgradnju infrastrukturnih objekata koji su veoma skupi i cija izgradnja u principu dugo traje a preduslov su za bitnije unapreĎenje ukupne ekonomije.decembra 1945 . Osnovana je radi obnove zemalja koje su devastirane i opustosene u toku Drugog svjetskog rata . Sredstva kredita se povlace samo za okoncane radove. Vrsi se u 4 koraka: 1) Prvi korak: njim se vrsi rambusiranje placanja koja su izvrsena od strane investitora. SVJETSKA BANKA Svjetska banka je osnovana 27. Uslovi zajma ( kredita ) svjetske banke nisu jedinstveni i fiksni i oni zavise od vrste projekta ( investicije ) kao i visine kamatnih stopa te ponude i traznje kapitala na meĎunarodnom i finansijskom trzistu.WWW. Pored toga racunanje kraceg perioda odnosno perioda tzv.EPRAVO. mirovanja racuna se od datuma odobravanja kredita a ne od perioda kada je zavrsen projekat i on se krece od 3 do 5 god.75% na godisnjem nivou i obracunava se dva mjeseca nakon potpisivanja ugovora o kreditu. Svjetsak banka se bavi aranziranjem kredita i zajmova ili garantiranjem za pribavljanje zajmova na meĎunarodnom trzistu novca i kapitala i kroz druge kanale tako da se urgentniji projekti a i veoma skupi mogu efikasno izgraditi i eksploatirati . Kod kreditnih linija Svajetske banke znacajno i karakteristicno je to da utvrĎuje minimalnu kamatnu stopu za krajnje korisnike i ona je za 2-4 % veca od one po kojoj banka odobrava kredite.god sa zadatkom da pomaze obnovu i razvoj drzava clanica . Kamatna stopa utvrĎuje se kao varijabilna. Povlacenje sredstava se vrsi na osnovu fakture ili drugih dokumenata iz cijih sadrzaja se moze jasno vidjete da su ispunjeni svi uslovi za placanje ili je samo placanje od strane investitora izvrseno. Rokovi za otplatu zajmova koje daje Svj.BA institucija BiH kada je jedinstveni racun postane operativan Uprava ce se finansirati u okviru drzavnog proracuna. Banka znatno su duzi u odnosu na druge nerezidentne finansijske izvore. Povlacenje sredstava iz odobrenog kredita Svjetske banke vrsi se u fazama koje su u direktnoj vezi sa stepenom realizacije projekta i planom njihove finansijske podrske. Provizija za neiskoristena sredstva iznosi 0. njeno usklaĎivanje se vrsi tromjesecno i njena visina je uslovljena visinom pasivne kamatne stope koju svj. 2) Drugi korak: podrazumjeva direkno placanje izvoĎacima radova odnosno dobavljacima opreme i usluga za investitora i koristi se uglavnom za isplatu avansa odnosno placanje manjih iznosa kod uvoza opreme i usluga: 3) Treci korak:koristi se u slucajevima kada se uvoz opreme placa putem dokumentiranog akreditiva i podrazumjeva da komercijalna banka kod otvaranja podnosi zahtjev Svjetskoj banci da da saglasnost korespodentnoj banci da ce izvrsiti uplatu po akreditivu ukoliko su svi ugovoreni uslovi u cjelosti ispunjeni 66 .

Struktura rukovoĎenja svjetskom bankom: 1) 2) 3) 4) Odbor guvernera Odbor izvrsnih direktora Savjetodavno vijece Odbor za kredite odnosno zajmove MeĎunarodna finansijska korporacija ( IFC) je povezana jedinica Svjetske banke. Guverneri i njihovi zamjenici imaju mandat u trajanju od 5 god.oktobra 1955. Ovaj korak se u praksi naziva i uslovljeni rambus.  Mandat traje onoliko dugo koliko to odluce izvrsni direktori  Glavni je administrator i rukovodilac svim zaposlenim u banci i vrsi sve redovne poslove banke 67 .EPRAVO. unapreĎuju i prosiruju prostor djelovanja privatnih preduzeca u proizvodnim djelatnostima u svim zemljama u svijetu a narocito zemljama u razvoju. Predsjednik banke ne bira se iz reda niti guvernera niti izvrsnih direktora.BA 4) Cetvrti korak: slican trecem koraku s tim sto Svjetska banka rambus uslovljava da u periodu od otvaranja do likvidacije akreditiva nije doslo do raskida ugovora o kreditu.WWW. Članstvo u IFC je otvoreno svim onim clanovima Banke u svako vrijeme i u skladu sa uslovima koje propise IFC. Stoga su osnovna opredjeljenja IFC: 1) Da disponiraju finansijska sredstva privatnim preduzecima onda kada je taj privatni kapitalnedostajuci na trzistu kapitala i to bez obaveze investitora da obezbjede garancije od strane odgovarajuce zemlje clanice 2) Da stvara mogucnosti za investiranje privatnog kapitala i to preko povezivanja stranih i domacih pravnih investitora i ustupunjem neophodnog strucnog osoblja radi finaliziranja odnosa takve saradnje a posebno obezbjeĎenjem savremeno obrazovnog menadţmenta 3) Da doprinese i pomogne stvaranju uslova za veci priliv privatnog kapitala stranog i domaceg u proizvodne investicije zemalja clanica Osnivacima ujedno i clanovima IFC smatraju se one zemlje koje su od 30. Predsjednika banke biraju izvrsni direktori. Osnovana je s ciljem osnivaca da se prosiri djelatnost banke ciji je IFC jedna od investitora osnivaju. Sva vlast Svjetske banke je sadrzana u Odboru guvernera koji se sastoji od po jednog guvernera i od po jednog zamjenika svake zemlje clanice..  Duzan je da prisustvuje sjednicama odbora Guvernera takoĎer bez prava glasa.god potpisale pristupanje davanjem saglasnosti na statut meĎu kojima je bila i bivsa Jugoslavija. osim ako zemlja clanica ne odluci drugacije. Predsjednik:  Predsjedava sjednicama izvrsnih direktora bez prava glasa osim kada je njegov glas potreban radi postizanja vecine za donosenje odluke.

poslove u skladu sa zakonom i nalogom Vlade FBIH i Federalnog ministra finansija Za inspektora Finansijske policije Federacije BIH ne mogu biti postavljene osobe koje su: 1) Strani drzavljani 2) Pravovaljano osuĎivane za krivicna djela izvrsena iz koristoljublja ili kr.WWW. Najvece znacenje za te promjene 68 . Finansijsku policiju FBIH cine organizacione jedinice: 1) Sredisnji ured 2) Ured za sprecavanje pranja novca 3) Osam organizacionih jedinica van sjedista koji su organizovane politickom principu po teritorijalno Glavni inspektor upravlja Finansijskom policijom. Odgovornosti Finansijske policije FBIH je kontrola kod pravnih i fizickih lica: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) Obracunavanje i placanje javnih prihoda FBIH i njenih federalnih jedinica Nabavke i placanje roba i usluga Provodbe mjera prinude naplate javnih prihoda Stanja i usmjeravanja sredstava javnih prihoda Poreski bilansi Prijavljivanje imovine koja podlijeze oporezivanju Rada radnika Poreske i Carinske uprave koji utvrĎuju i kontrolisu obracunavanje i placanje javnih prihoda 8) Uvoza i izvoza roba i usluga odnosno obracunavanja i placanja carine. svoje izuzetno znacajne aktivnosti IMF je prosao kroz niz promjena u pogledu reforme MM sistema.god naslijeĎujući to clanstvo u odgovarajucem ucescu u osnivackom kapitalu MMF od strane bivse Jugoslavije.djelo iz niskih pobuda ili protiv sluzbene duznosti ili protiv drustvenog ureĎenja FBIH 3) Ne ispunjavaju moralne kriterije za obavljanje poslova kontrole te osobe koje nemaju fizicke i psihofizicke pretpostavke za obavljanje poslova nadzora utvrĎenog zakonom MEĐUNARODNI MONETARNI FOND I SVJETSKA BANKA BIH je postala clanica MMF – a 20. decembra 1995. Od vremena osnivanja do danas u preko 50 god.BA  Imenuje i otpusta namjestenike i drugo osoblje FINANSIJSKA POLICIJA Finansijska policija FBIH je visokocentralizovano tijelo drzavne uprave u sastavu Federalnog ministarstva finansija.EPRAVO. Inicijativu za postavljanje glavnog inspektora daje Federalni ministar finansija. Njega postavlja i razrjesava Vlada Federacije BIH na prijedlog premijera i 2 zamjenika premijera. posebnog poreza i drugih uvozno izvoznih dadţbina koje su prihod budţeta 9) Deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja i kreditnih poslova sa inostranstvom 10) I dr.

BA vezuju se za projekat poznat pod imenom TRIFFIN PLAN. U okviru mehanizma IMF. sredstva se dobivaju u formi stand –by aranzmana u koje je ukljucena i kupovina strane valute u ratama.  Produzena olaksica IMF Za koristenje ove olaksice mogu se kandidirati samo zemlje koje imaju odobren srednjorocni program koji daje realnu mogucnost prevazilazenja strukturnih platno – bilansnih diskrepansi.EPRAVO. povecanim troskovima za uvoz hrane.  Finansiranje zaliha 69 . Otkupi valute vrse se na perid od 3 do 5 god. Program obuhvata trogodisnji period a moguc je i produzetak do 4 god. daju se identificirati sljedeci aranţmani odnosno olaksice:  Vise kreditne tranše IMF Članica IMF je obavezna da sacini konzistentan program kojim se osigurava prevazilazenje finansijskih teskoca. Osnovna odreĎenja MMF su to sto: 1) Vrsi usmjeravanje meĎunarodnog monetarnog sistema 2) Pruza pomoc svim svojim clanicama – razvijenim i zemljama u razvoju 3) Podstice stvaranje novcanih rezervi svojih clanica putem alokacije specijalnih prava vucenja a prema proporciji vucenja a u proporciji kvota svake od svojih clanica 4) Vuce finansijska sredstva primarno iz upisanih kvota svojih clanica 5) Ima svoj kapital iz uplacenih kvota Specijalnih prava vucenja u ukupnom iznosu od 145 milijardi Specijalnih prava vucenja Postoje 2 cilja koja su od presudne vaznosti za uspjesnu aktivnost IMF a to su: 1) Promocija meĎunarodne monetarne kooperacije 2) Povecanje i ekspanzija meĎunarodne trgovine IMF je prilikom prijema u clanstvo BiH utvrdio prvo da je njeno ucesce u GDP( ĐI DI PI= dohodak po glavi stanovnika) eks jugoslavije iznosilo 13. Ovaj plan koincidira sa Keynsovim planom kojim je bila predviĎena transformacija IMF u MeĎunarodnu centralnu banku ali to je ostala jos uvijek samo namjera.4% sto je bila osnovica na kojoj se odredila kvota za BiH i njeno punopravno članstvo pored drugih uslova kao sto je potpisivanje Sporazuma i u njemu utvrĎenih prava i obaveza.  Kompenzatorna i finansijska olakšica u slucaju nepredviĎenih okolnosti Ovaj se model koristi kada se zemlja clanica suocava sa opadanjem njenog izvoza.WWW. posebno ţitarica na koje zemlja clanica ne moze da utice.Otkupi valuta vrse se na period od 3 do 7 god.  Mogucnost povecanog pristupa Ovaj se aranzman koristi u slucaju potrebe povecanja sredstava kao i prosirenih aranzmana a odnose se na programe koji podrazumjevaju vece finansijsko angaziranje IMF.

god. Upravljanje i rukovoĎenje IMF MMF upravlja Odbor guvernera na sljedeci nacin:     Rukovodi aktivnostima IMF Moze sazvati sjednicu na zahtjev najmanje 15 guvernera i na zahtjev Izvrsnog odbora ili Savjeta Odobrava godisnji izvjestaj i obracun koji prethodno odobrava revizor U nedleznosti Odbora guvernera su i izbori predsjednika koji se biraju na 2 god. Poslije 1952. nadzora nad korisenjem te prikupljanje sredstava za tu namjenu. Prva zemlja koja je u julu 1952. Ovaj stand – by kredit je odobren iskljucivo pod uslovima da se BIH obaveze na provoĎenje ekonomske politike koju je nakon dugih konsultacija odobrio IMF. 70 . Vrijeme otkupa se krece izmeĎu 3 do 5 god. god. objedinjavanju sada rascjepkanog platnog sistema i prometa.WWW. Izvrsni odbor imenuje ali ne iz reda svojih clanova niti iz reda Odbora guvernera generalnog direktora koji je odgovoran za svakodnevne aktivnosti IMF.  Pojacano strukturno prilagoĎavanje Razlika u odnosu na druge olaksice je u rasponu ocjene pristupa.  Strukturno prilagoĎavanje Sredstva za ove namjere se pribavljaju po koncesionim uslovima zemalja clanica koje imaju pristup MeĎunarodnom udruţenju za razvoj IDA sto znaci dobivanje istih po veoma povoljnim uslovima na dugi rok sa malim troskovima kapitala. Generalni direktor je predsjednik Izvrsnog odbora ali nije ovlasten da glasa osim u slucaju jednakog broja glasova za ili protiv. primila stabilizacioni kredit IMF po modelu stand –by aranţmanu. Da bi se stand –by aranţman zakljucio potrebno je povesti sa Fondom pregovore s tim da zemlja clanica iznese u posebnom memorandumu ciljeve i namjere koje ima da realizira u svojoj politici i predvidi rezultate koje ocekuje da ce postici aranţmanom razraĎivanim kroz stalnu praksu. novi metod vučenja sredstava iz IMF a iznad tada ko ristene zlatne transe manifestirao se kroz stand – by aranzman. Rijec je o uvoĎenju i koristenju zajednicke valute. U okviru ovlastenja koja mu je ustupio Odbor guvernera Izvrsni odbor je ovlasten da upravlja poslovima IMF. god zakljucila stand. rata ili napada na zemlju obezbjede odgovarajuce robne zalihe. Odbor guvernera osniva Savjet vecinom od 85% ukupnih glasova sa stalnim djelovanjem i ovlastenjem da donosi odluke.EPRAVO. jedinstvene carinske i vanjskotrgovinske politike i tarifa uspostavi efikasnog i ujednacenog poreskog sistema .BA Ova olaksica se koristi u slucaju potrebe zemalja clanica da se za slucaj agresije.by aranţman je bila Belgija. Uzimanje stand –by aranţmana je preporucljivo kada se radi o preduzimanju odreĎenih mjera prestruktuiranja svoje ekonomije odnosno prevazilazenja odreĎenih problema u placanju prema inostranstvu. BIH je u toku mjeseca juna 1988.

toplotnu energiju ili slično. Pod pojmom prometa dobara treba da se podrazumjeva prijenos prava raspolaganja na stvarima kao da je njihov vlasnik.a: a. Ima stalno sjediste u BIH iz kojeg se povezuje usluga ili b. Zakonom o PDV-u prosiren je pojam dobara i na :vodu.EPRAVO. Lica koja podlijezu placanju PDV. Poreski obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost.WWW. Pod pojmom privredne djelatnosti podrazumjeva se djelatnost prizvoĎaca trgovaca i pruzaoca usluga koja se vrsi u cilju ostvarivanja prihoda uključujući i djelatnosti eksploatacije prirodnih bogatstava. Pod privrednom djelatnoscu podrazumjeva se iskoristavanje imovine ili imovinskih prava u svrhu ostvarivanja prihoda. Postizanje cilja da SDR postanu glavna rezervna aktiva u meĎunarodnom monetarnom sistemu zavisi od 2 osnovna elementa i to: 1) Od privlačnosti SDR u odnosu na druge oblike rezervne valute 2) Od raspolozivosti tih sredstava PDV Porez na dodatnu vrijednost ( PDV ) je porez koji se primjenjuje na teritoriji cijele BIH a placa se na promet dobara i usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svojih djelatnosti izvrši na teritoriji BIH uz naknadu kao i uvoz dobara na teritoriji BIH. Kada je rijec o uslugama takoĎer se vezuju za teritoiju BIH pod uslovom da obveznik PDV. gas.a su: 1) Obveznici koji vrse promet dobrima ili uslugama na koje se obracunava PDV 2) Poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u BIH nema sjediste ni stalnu poslovnu jedinicu a koji obavlja promet dobara i usluga u BIH 3) Primalac dobara i usluga 4) Svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji sluzi kao faktura iskaze PDV a koje nije duzno da obracuna i uplati PDV 5) U slucaju uvoza : primalac dobara odnosno carinski duznik utvrĎen u skladu s carinskim propisima 6) Primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine prema zakonu o PDV – u Kada se govori o mjestu prometa dobara kao mjestu obracuna placanja ili naplate PDV – a tada je teritorija BIH. električnu energiju.BA UvoĎenje SDR u monetarni sistem oznacava pozitivan pokusaj da se na organiziran nacin pristupi kreiranju likvidnosti u meĎunarodnim finasijskim transakcijama nezavisno od monetarne politike bilo koje zemlje clanice. poljoprivrede sumarstva i profesionalnih djelatnosti. U nedostetku takvog mjesta ima stalnu adresu ili uobicajeno mjesto stanovanja u BIH 71 .

EPRAVO.WWW. Poreski obveznik je duzan da sacinjava mjesecnu prijavu PDV –a i da svoju obavezu unese u mjesecnu prijavu. alkoholu i alkoholnim picima i preraĎevinama od duhana. Ukoliko je ulazni porez veci od izlaznog poreza istog obracunskog perioda poreski obveznik ima pravo na povrat poreza za ostvarenu razliku.BA Pod pojmom poreske osnovice PDV –a u skladu sa zakonom o PDV. 72 . Vremenski period za koji se obracunava PDV je zaokruzena vremenska cjelina od jednog kalendarskog mjeseca. Povrat poreza moze ostvariti i fizicko lice koje nema stalno mjesto boravka u BIH na robu koju kupi u BIH a potom je iznesen izvan granica BIH osim ako se radi o mineralnom ulju . iznosi koje se obracunavaju kupcu od strane isporucioca dobara Zakon definise stopu od 20% kao osnovnu poresku stopu za PDV u BIH. carina i druge uvozne dadţbine kao i ostali javni prihodi osim PDV-a Svi sporedni troskovi i vanredni Bilo koji iznosi koji se obracunavaju na povratnu ambalazu Bilo koji troskovi prikljucivanja .u kod prometa dobara i usluga smatra se oporezivi iznos naknade koju poreski obveznik primi za isporucena dobra ili usluge uracunavajuci i odobrene subvencije koje imaju direktori vezu sa cijenom dobara i usluga u prometu a u koje nije ukljucen PDV osim izuzetak koji su navedeni zakonom . naknade za ugradnju i dr. U pomenutu osnovicu PDV – a uracunat ce se : 1) 2) 3) 4) Akciza .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->