I DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina puella puellae puella puellam puella puella

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina puellae puellarum puellis puellas puellae puellis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.

I KONJUGACIJA – INDIKATIV PREZENTA AKTIVA 1. lice 2. lice 3. lice jednina specto (a+o=o) specta-s specta-t mnozina 1. lice specta-mus 2. lice specta-tis 3. lice specta-nt

oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI summ, esse, fui – biti 1. lice 2. lice 3. lice
1.

jednina sum es est

1. lice 2. lice 3. lice

mnozina summus estis sunt

2.

PRISVOJNI GENITIV – ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom. PREDLOZI – uvek stoje sa akuzativom (in – glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in – glagoli mirovanja).

II ILI –o DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina campus campi campo campum campe campo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina campi camporum campis campos campi campis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na –us, a u genitivu na –i. Jedino se imenica deus dei, m. – bog, menja malo drugacije.

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina deus dei deo deum deus deo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina dei ili dii deorum deis ili diis deos dei ili dii deis ili diis

II -er, -ir, -um DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina vir / puer viri / pueri viro / puero virum / puerum vir / puer viro / puero

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina viri / pueri virorum / puerum viris / pueris viros /pueros viri viris / pueris

vir, viri n.–covek, puer, pueri m.–decak Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na –er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na –ir u nominativu jednine i –i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati nepostojano –e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.

jednina

mnozina

tenera -ae. II KONJUGACIJA 1. lice 3. tenerum –i. zenski po I deklinaciji. lice 3. III KONJUGACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE 1. sustuli. Menjaju se kao imenice I -ae i II –o i -um deklinacije. PRIDEVI I i II DEKLINACIJE Mozemo ih podeliti u dve grupe a) b) bonus -i. lice jednina toll-o toll-i-s toll-i-t 1. sublatum –ugrabiti. –rat Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na –um u nominativu jednine i –i u genitivu. lice 3. lice mnozina toll-i-mus toll-i-tis tollu-nt Oblik glagola. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. . tener –i. timetum –plasiti se. bona -ae. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak tematskog vokala -i. lice jednina time-o time-s time-t 1. lice 3. tollo. lice 2. a srednji po II –um deklinaciji. Izvode se kao imenice II –er deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako. lice mnozina time-mus time-tis time-nt oblik glagola. bonum –i.nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bellum belli bello bellum bellum bello nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bella bellorum bellis bella bella bellis bellum.sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine. lice 2. lice 2. timevi. lice 2. timeo time –re. belli n. toll-ere.

cupi-o.l amabat mnozina jednina 1.l timebamus 2. lice 2. statu-o.l timebant III KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal –e IV KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal -e jednina 1.l timebam 2. lice mnozina cupi-mus / statui-mus cupi-tis / satui-tis cupi-unt / statu-unt Oblik glagola.III KONJUGACIJA – SAMOGLASNICKE OSNOVE 1.l cupiebamus . lice 3.l amabant 3. Samoglasnicke osnove se dobijaju tako sto se od 1.l amabatis 2.l legebam mnozina jednina mnozina 1. IV KONJUGACIJA 1. lice 2. aperui.l legebamus 1. statuere. lice jednina cupi-o / statu-o cupi-s / statui-s cupi-t /statui-t 1. lice 2. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. statum odlucivati. lice 3. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. sufiksa –ba i licnih nastavaka. aperio. lice jednina aperi-o aperi-s aperi-t 1. uz dodavanje tematskog vokala -u.l amabam 2. lice 3. lica jednine odbije nastavak –o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala. IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od prezentske osnove. lice 3. lice 2. statui.l cupiebam 1.l timebas 3.l amabamus 1. cupivi cupitum –zeleti. apertum –otvoriti.l amabas 3.u trecem licu mnozine. lice mnozina aperi-mus aperi-tis aperi-u-nt Oblik glagola. cupere.l timebatis 3. aperi-re.l timebat mnozina 1.

-itis. –covek. palus. mocvara.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu. a imaju nepostojano -e. m. III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina dux ducis duci ducem dux duce nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina duces ducum ducibus duces duces ducibus Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju: MUSKI ROD nominativ -os genitiv -oris ZENSKI ROD -o -inis -es -itis -o -onis -or -oris nominativ -do genitiv -dinis primeri -us -udis -us -utis -go -ginis -x -gis -as -atis homo. -ginis f. pratilja. ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. vodja. pratilac. -ostali. -itis m.l legebatis legebant 2. miles. to su imenice poput: relinquiae. libri –orum m. III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA .l cupiebatis cupiebant Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum. -utis f. virgo. pobednik.l cupiebas cupiebat 2. mater. devica. – deca. dux. Postoje i pridevi u ovom obliku ceteri.2.l 3. -arum f. parici. virtus. matris. -udis f. -inis m. victor. frater.l legebas legebat 2.l 3. vojnik. a -malo njih. -a.l 3. -oris m. -cis.l 3. -ae. insidiae. Takve su recimo pater. comes. arma –orum –oruzje. fratris. vrlina. patris. m. –ostatak. -ae.f. –zaseda. -arum f. Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na –er.

capitis glava.sg. -oris snaga. lice 3. -oris vreme. lice 2. IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. lice 2.*) . lice eramus eratis erant Ablativus possesivus – kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se prevodi sa imati.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina tempus temporis tempori tempus tempus tempore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina tempora temporum temporibus tempus tempus temporibus Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na: nominativ genitiv -us -oris -men -minis -t -us -eris -ur -oris nekoliko primera tempus. nomen. lice jednina eram eras erat mnozina 1. -eris rod. robur. lice 3. -minis ime. I OSNOVE Dele se u tri grupe: 1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom grupom ispred gen. caput. III DEKLINACIJA. genus.

m. maris. IZUZECI III DEKLINACIJE Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. animal. zedj. To su sitis. kasalj. i imber imbris. – more. pupis. toranj. –primer. izvor. exemplar. f. f. n. f. krma. Ukoliko su na –er onda su muskog roda. m. Tibar.f. exemplaris. securis. febris. -al. f. turris. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina sitis sitis siti sitim sitis siti nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina sites sitium sitibus sites sites sitibus Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. Izuzeci su fons. 3) imenice srednjeg roda na –e. f. sekira. f. a . f. put koji sve padeze gradi od osnove itiner. animalis. -ar sa genitivom jednine na –is nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina mare maris mari mare mare mari nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina maria marium maribus maria maria maribus mare. tussis. Tiberis. Napulj. n. fontis. Imenica bos. bovis. itineris. -zivotinja. groznica. m. kisa. Ukoliko se zavrsavaju na –s u nominativu jednine onda su zenskog roda. n. n. Tako je na primer sa iter.jednina nom civis gen civis dat civi aku civem vok civis abl cive • nom gen dat aku vok abl mnozina cives civium civibus cives cives civibus nom gen dat aku vok abl jednina urbs/imber urbis/imbris urbi/imbri urbem/imbrem urbs/imber urbe/imbre mnozina nom urbes gen urbium dat urbibus aku urbes vok urbes abl urbibus imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. f. ima genitiv mnozine bous. Neapolis.

Imenica vis. ablativ jednine je ablativ jednine je ablativ jednine je . a ne utile kako je kod imenica zenski rod utils menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili. meso. f. imenica. Plural se menja takodje kao kod ne takodje kao kod ne kao kod imenica na –e. u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi. Plural je osnova. -al. Imenica caro. carnis. imenica. a ne utile kako je kod imenica srednji rod utile menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. sila. a ne utile kako je kod imenica 3) jedan zavrsetak –obicno pridevi na –ens. a ne acre kako je kod imenica 2) dva zavrsetka muski rod utilis menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili. cis muski rod zenski rod srednji rod prudens prudens prudens menjaju se kao ne menjaju se kao ne menjaju se kao ne jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije –i III deklinacije –i III deklinacije –i osnova. genitiv mnozine joj je carnium. -x. a ne acre kako je kod ne acre kako je kod imenica imenica srednji rod acris menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e.dativ i ablativ bobus ili bubus. a ablativ jednine je acri. Plural je osnova. jednakosloznih jednakosloznih -al. -al. -antis. f. -entis. -ar ablativ jednine je acri. -ar ablativ jednine je utili. dok joj je mnozina potpuna. -ans. -ar. PRIDEVI III DEKLINACIJE pripadaju vokalskim –i osnovama i dele se u tri grupe: 1) tri zavrsetka muski rod zenski rod acer acris menjaju se kao nemenjaju se kao jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije -i osnova III deklinacije –i osnova ablativ jednine je acri.

lice 2. lice erimus eritis erunt IMENICA JUPITER (posebna promena) nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina Iuppiter Iovis Iovi Iovem Iuppiter Iove IV DEKLINACIJA nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina exercitus / cornu exercitus / cornus exercitui / cornu exercitum / cornu exercitus / cornu exercitu / cornu nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina exercitus / cornua exercituum / cornuum exercitibus / cornibus exercitus / cornua exercitus / cornua exercitibus / cornibus Imenice. cornus. lice 3. exercitus. IZUZECI IV DEKLINACIJE . vojska. lice 2. a ne prudente prudenti. cornu. kako je kod imenica kako je kod imenica menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. dok za srednji rod zavrsavaju na –u u nominativu. krilo vojske Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog roda zavrsavaju na –us. kao i u genitivu. exercitus. n. a ne prudente kako je kod imenica. a na –us u genitivu. m. a ne prudente prudenti. lice jednina ero eris erit mnozina 1. lice 3.prudenti.

lacus.l cupies 3. jezero. Iduum.l leges 3. To su acus. m.l timebis 3.l timebunt mnozina 1.l amabitis 3. Idus.l legam 2. f. arcus. luka.l leget mnozina 1.l amabimus 2. domorum domibus domos domus domibus Ablativ jednine. pecina. m.l timebitis 3. igla. f.l legetis 3.l amabo 2. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina domus domus domui domum domus domo nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina domus domuum. acus. genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije. V DEKLINACIJA . igla.l cupient III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci.l cupiemus 2.l amabit jednina 1. m.l cupiet mnozina 1.l timebit jednina 1. Ide. Imenica domus se menja drugacije od ostalih.l timebo 2. manus. FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. domus. portus.l cupietis 3.l amabis 3. kuca. luk. f. Ovim vremenom se u latinskom kazuje radnja koja ce se zbiti u buducnosti.l legemus 2. m. ruka.l amabunt mnozina 1. f. To su imenice specus. Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ -ubus.Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda.l cupiam 2. f.l timebimus 2.l legent jednina 1.

Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da samim time i nemaju mnozinu. diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan .l fui 2.l fuit mnozina 1. PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA jednina 1. a za srednji rod nastavak –ius.l vocaverunt jednina 1. podne. vocatum pozvati.l fuistis 3.l vocavisti 3. Imenica dies.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina res rei rei rem res re dies diei diei diem dies die nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina res rerum rebus res res rebus dies dierum diebus dies dies diebus Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na –e u nominativu. Sve su zenskog roda sem dies. diei. m. summ esse. KOMPARACIJA PRIDEVA Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak –ior.l vocavistis 3.l vocavit mnozina 1. vocav –i. m.l vocavimus 2.l vocavi 2. dan i meridies. meridiei.l fuimus 2.l fuisti 3. vocare.l fuerunt glagol: voco. fui biti Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt. .

-a. -a. -um magnus. acerimum). esse. -lima. n. -a. -rima. similis. (pulcherimus. carrisima. carrisimum). -a. -rimum. -um . jednina 1. -a. f. gracilis.l fueramus 2. pulcherimum ili acerimus. (carrisimus.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina carior carioris cariori cariorem carior cariore carius carioris cariori carius carius cariore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina cariores cariora cariorum carioribus cariores cariora cariores cariora carioribus Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove. Pridevi na –er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus. -um pessimus.l manseramus 1. mansi ostati i sum. -e. acerima. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje. -e. 6 prideva grade superlativ na –limus. manere.l fuerant SUPLETIVNA KOMPARACIJA pridev bonus. i f. -a. dificilis.l manseratis 2. -um malus. pulcherima. -um minimus. PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat.l fueras 3. -e. -limum. -e. -um parvus. -a. -issimum.l manserant 3. dissimilis. melior peior maior minor komparativ srednji rod melius peius maius minus ima u nekim padezima superlativ m. glagol maneo. -e.l manseram 2. -a. -um maximus. -um komparativ m. Superlativ se deklinira po II deklinaciji. -um plurimus. -issima. -um multus. -a. -e. -a. humilis. To su facilis. Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus.l fuerat mnozina 1. fui biti.l fueram 2.l fueratis 3.l manseras 3. optimus.l manserat mnozina jednina 1.

l manserit mnozina 1.l venite 2. -a.l doce IMPERATIV II mnozina 2. facio i glase dic. pridev varius. -um magis indonens. jednina 2. -um superlativ maxime varius. To su dico.l fuerint OPISNA KOMPARACIJA Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom licu jednine. A pored ova dva ima i genitiv koji glasi plurium.l ama 2.l es 2. jednina 1. -um indonens.l amate 2.l veni mnozina 2. -um komparativ magis varius.U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu. -a. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I.l fuerimus 2. -a. -a. -um maxime indonens.l fueritis 3.l venite .l manserint jednina 1. -a.l este 2.l veni 2.l manseris 3. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine.l fuerit mnozina 1. duco.l fuero 2. -a.l docete jednina 2. -a.l manseritis 3.l mansero 2. FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka.l cupite 2. ispred nastavka –us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga magis (vise) i maxime (najvise). fac.l manserimus 2. -a. -um stenuus. a javlja se samo u prezentu ili futuru. -a.l cupi 2. -um maxime stenuus. akuzativ i vokativ jednine koji glasi plus i genitiv koji glasi pluris. u. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba odmah izvrsiti. duc. i. -um magis stenuus.l fueris 3. -um IMPERATIV I Njime se izrice zapovest ili podsticanje.

l 2. lice sg.l venito mnozina 1.l venitote 3.l 2. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks –e. 4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa – er. -um koji daje prilog cito. pulchra. i pl. ali i facile. celer.l amato 3.l amatote 3.l amanto jednina 1. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda. pulchrum gradi prilog pulchre). -a.Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti. 2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus.l amato mnozina 1. Na primer.l venito 3. celere daje prilog celeriter. Ima 2. jednina 1. KOMPARACIJA PRILOGA Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins. pozitiv perite pulchre facile raro komparativ peritius pulchrius facilius rarius superlativ peritissime pulcherissime faccillime rarissime . Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter.l 2. poput na primer prideva facilis. celeris. 3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. 1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e (pridev pulcher. facile koji gradi prilog faciliter.l 2. i 3.l veniunto GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke.

es.SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto. pozitiv bene male magnopere / valde parum multum varie komparativ melius peius magis minus plus magis varie superlativ optime pessime maxime minime plurimum maxime varie BROJEVI 1 unus. um 2 duo. a. ia 4 quattor 5 quinque 6 7 8 9 sex 20 viginti triginta quadraginta 70 80 90 septaginta octoginta nonaginta centum septem 30 octo novem 40 50 60 quinquaginta 100 sexaginta 10 decem 1000 milia jednina n g unus/una/unum unius jednina n g duo/duae/duo duorum/duarum/duoru m jednina n g tres/tres/tria trium . o 3 tres. ae.

-a. -um octavus. -a.l leg-i-mur 2. -um quintus. -a. -a. -um vicesimus.l erudior 2.l amamini 3.l legor 2. -a.l amaris 3.l amor 2.l erudiris mnozina 1. -um septuagessimus secundus.l leg-i-mini jednina 1. -um sextus. -a.l timentur mnozina 1.l amamur 2. -um quartus.d a v a uni unum/una/unum --uno/una/uno d a v a duobus/duabus/duobus duo(s)/duas/duo(s) --duobus/duabus/duobus d a v a tribus tres/tres/tria --tribus REDNI BROJEVI menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us. -a.l timeor 2. -um tricesimus.l leg-e-ris mnozina 1.l timeris 3.l erudimur 2. -um.l amatur jednina 1. -a. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. -a.l timemur 2.l timemini 3. -um octogessimus tertius. -a.l amantur mnozina 1.l timetur jednina 1. -um quadragessimus quinquagessimus sexagesimus nonagesimus centesimus millesimus PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima. -um septimus. -a.l erudimini III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA . -um nonus. primus. -a. -um decimus. -a.

n g d a v a ego mei mihi me ------me/mecum 1.l erudiuntur LICNE ZAMENICE 1. nos nostri/nostrum nobis nos ------nobis 2. lice pl.l leg-u-ntur 3.l eruditur 3. (ei) ii/eae/ea eorum/earum/eorum (eis) iis eos/eas/ea ------(ab) (cum) (eis) iis LICNA POVRATNA ZAMENICA Oblici i za sg. i pl.3. lice pl.l leg-e-tur 3. lice sg. lice sg. n ------- . n g d a v a is/ea/id eius ei eum/eam/id ------(ab) (cum) eo/ea/eo 3. vos vestri/vestrum vobis vos ------vobis 3. lice sg. tu tui tibi te ------te/tecum 2. lice pl.

lice pl.g d a v a sui sibi se ------(a) se.l legebar 2. 1. -ra.l 3.l meus. . 2. tua.l legebamur 1. lice sg.l legebantur 3.l 2.l i 3.l amabaris 3.l erudiebaris 2.l amabatur jednina 1.l POKAZNE ZAMENICE 1.l amabamur 1. -a. -rum. lice sg.l timebatu 3. eorum noster. 1. sua. secum PRISVOJNE ZAMENICE menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us.l erudiebatur 3.l amabar 2. 2.l timebaris 2. -um ili -er. mea meum tuus.l legebaris mnozina jednina 1. vestra.l legebatur 3. tuum eius. nostrum vester. vestrum suus.l legebamin 2. lice pl.l r mnozina timebamur timebamini timebantur mnozina erudiebamur erudiebamini erudiebantur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA mnozina jednina 1.l amabantur 3.l 2.l erudiebar 1. suum IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l timebar 1.l i 3. nostra.l amabamin 2.l 2.

lice pl. idem/eadem/idem eiusdem eidem eundem/eandem/idem ------eodem/eadem/eodem 3. iidem/eadem/eadem eorundem/earundem/eo rundem iisdem (isdem) (eisdem) eosdem/easdem/easdem ------iisdem ODNOSNA ZAMENICA jednina n g d a v qui/quae/quod cuius cui quem/quam/quod ------- mnozina qui/quae/quae quorum/quarum/quorum quibus quos/quas/quae ------- . illi/illae/illa illorum/illarum/illorum illis illos/illas/illa ------illis 3.n g d a v a hic/haec/hoc huius huic hunc/hanc/hoc ------hoc/haec/hoc hi/hae/haec horum/harum/ horum his hos/has/haec ------his iste/ista/istud istius ist istum/istam/istud ------isto/ista/isto isti/istae/ista istorum/istarum/istorum istis istos/istas/ista -----istis 3. lice sg. n g d a v a ille/illa/illud illius illi illum/illam/illud ------illo/illa/illo 3. lice sg. lice pl.

l erudiemini 3.l timebimini 3.l legemur 2.l erudiar 2.l erudietur mnozina 1.l amabimini 2.l timebimur 2.l amabuntur 3.l amaberis 3.l amabitur jednina 1.l legetur mnozina jednina 1.l legentur jednina 1.l erudieris 3.a quo/qua/quo qubius FUTUR I PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l amabor 2.l timebor 2.l legar 2.l erudiemur 2.l timeberis 3.l timebitur mnozina 1.l amabimur 1.l timebuntur mnozina 1.l legemini 3.l legeris 3.l erudientur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA UPITNE ZAMENICE jednina n g d a v a quo quem ------qua re quis cuius cui quid quid .

-ae. utra. -a. -a erunt . -a eritis repudiati. -a.l 2.l captus. -ae. -ae. -um erat repudiati. -um eras repudiatus.l 2. -a. -a.Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta). a pridevski je qui. -a capti. repudiavi. -a. -um es captus. -a eramus repudiati. -ae.l 3. 1. -a capti. -um est capti. -ae. -um ero repudiatus. -um erit repudiati. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu. -a. repudiatum odbijati. -a erimus repudiati. -ae.l 2. quae. -um eris repudiatus. -a eratis repudiati. -a. -um eram repudiatus. -a erant glagol: repudiatus. Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko.l 3. PARTICIP PERFEKTA PASIVA Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. -um sum captus.l 3. utrum. -a summus estis sunt INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA 1. FUTUR II PASIVA 1. -ae. -ae. sta). Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter. koja. -ae. -a. -a. repudiatare.l repudiatus. quod (koji.l repudiatus. koje).

l legamus 2.l moneatis 2.KONJUKTIV Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze. KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.l moneamus 1.l ametis 3.l legantur mnozina 1.l amemus 2.l puniarit III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV .l amemur 2.l moneam 2.l amemini 3.l ametur mnozina 1.l amem 2.l puniant jednina 1. a ne mora biti izvrsena.l puniaris 3.l ames 3.l monearis 3.l legaris 3.l moneantur mnozina 1.l ameris 3.l moneamini 3.l puniar 2.l puniantur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1.l puniam 2.l amet jednina 1.l puniamur 2.l puniamus 2. KONJUGACIJA IV pomocni i neki nepravilni dodaje se -e- dodaje se –a- dodaje se -iI KONJUGACIJA PASIV I KONJUGACIJA AKTIV jednina 1.l moneatur mnozina 1.l legant mnozina 1.l legamur 2.l punias 3.l puniatis 3.l ament jednina 1.l legas 3.l monear 2.l legamini 3.l puniat mnozina 1. I KONJUGACIJA II.l legam 2.l moneas 3. III.l legatis 3.l amentur mnozina 1.l legar 2.l legatur jednina 1.l moneant 3.l legat jednina 1.l moneat jednina 1.l amer 2.l puniamini 3.l moneamur 2.

l monerent 3.l puniretis 2.l monerentur mnozina 1.l moneremus 1.l legerem 2.l punires 3.l legeremur 2.l puniremus 1.l punirentur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina jednina 1.l moneres 2.l amaremini 3.l amarem 2.l moneremini 3.l amaretis 3. FUI 1.l punirem 2.l moneremur 2.l amaremus 2.l amaremur 2.l legeretur IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1. lice 3.l punirerit .l monerem 1.l amareris 3.l amaret mnozina 1.l puniremini 3.l moneretur III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV jednina 1.l legeremus 2.l amaretur mnozina 1. ESSE.l legerentur mnozina 1.l legeres 3.l puniremur 2.l amares 3. lice 2.l moneret 3.l amarentur mnozina 1.l legeret jednina 1.l punirent 3.l monerer 2. I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIV jednina 1.KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM.l monereris 3.l amarent jednina 1.l legeremini 3.l legerer 2.l legeretis 3.l puniret mnozina 1.l legereris 3.l legerent jednina 1.l amarer 2.l punireris 3.l moneretis 2. lice sim sis sit jednina simus sitis sint mnozina KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv.l punirer 2.

lice essem esses esset jednina essemus essetis essent mnozina KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka. FUI 1. a. ae. AKTIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. AKT.l 2. ESSE. ae.l 3.l laudavisses laudaverint 3. . a simmus laudati. lice 2.l 3. jednina 1. a sitis laudati. a. ae. a essent Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. lice 3. a sint jednina 1. a. um sis laudatus. um esset mnozina laudati.l laudavissem laudaveritis 2. PASIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. jednina 1. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta.l laudaverit jednina laudaverimus 1. ae. um essem laudatus. a. a. um sim laudatus. ae. PAS.l laudatus. ae. KONJUKTIV PERF.l 2.KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME. a essetis laudati.l laudatus. um sit mnozina laudati. konjuktiva.l laudaveris 3.l laudaverim 2. a. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse. um esses laudatus. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka.l laudavisset mnozina mnozina laudavissemus laudavissetis laudavisent KONJUKTIV PERF. a essemus laudati.

). ZABRANE – izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne. Negacija je ne. licu jednine ili mnozine. ili 3. licem mnozine konjuktiva prezenta. Ako je zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient). BODRENJA – izrazava se 1.. ZELJE – a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta b b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta. .. d) ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi.NEZAVISNI KONJUKTIVI ZAPOVEDNI – izrice se naredba 2.