P. 1
Latinska-gramatika

Latinska-gramatika

|Views: 75|Likes:
Published by Nenad Devčić
Latinska-gramatika
Latinska-gramatika

More info:

Published by: Nenad Devčić on Mar 15, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/08/2013

pdf

text

original

I DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina puella puellae puella puellam puella puella

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina puellae puellarum puellis puellas puellae puellis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.

I KONJUGACIJA – INDIKATIV PREZENTA AKTIVA 1. lice 2. lice 3. lice jednina specto (a+o=o) specta-s specta-t mnozina 1. lice specta-mus 2. lice specta-tis 3. lice specta-nt

oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI summ, esse, fui – biti 1. lice 2. lice 3. lice
1.

jednina sum es est

1. lice 2. lice 3. lice

mnozina summus estis sunt

2.

PRISVOJNI GENITIV – ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom. PREDLOZI – uvek stoje sa akuzativom (in – glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in – glagoli mirovanja).

II ILI –o DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina campus campi campo campum campe campo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina campi camporum campis campos campi campis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na –us, a u genitivu na –i. Jedino se imenica deus dei, m. – bog, menja malo drugacije.

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina deus dei deo deum deus deo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina dei ili dii deorum deis ili diis deos dei ili dii deis ili diis

II -er, -ir, -um DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina vir / puer viri / pueri viro / puero virum / puerum vir / puer viro / puero

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina viri / pueri virorum / puerum viris / pueris viros /pueros viri viris / pueris

vir, viri n.–covek, puer, pueri m.–decak Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na –er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na –ir u nominativu jednine i –i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati nepostojano –e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.

jednina

mnozina

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bellum belli bello bellum bellum bello nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bella bellorum bellis bella bella bellis bellum. lice 3. zenski po I deklinaciji. lice mnozina toll-i-mus toll-i-tis tollu-nt Oblik glagola. lice 3. sustuli. Menjaju se kao imenice I -ae i II –o i -um deklinacije. tollo. lice jednina time-o time-s time-t 1. lice mnozina time-mus time-tis time-nt oblik glagola. toll-ere. tenera -ae. timeo time –re. tener –i. Izvode se kao imenice II –er deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako. lice 2. lice jednina toll-o toll-i-s toll-i-t 1. timevi. bona -ae. belli n. . Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak tematskog vokala -i. lice 2.sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine. lice 3. –rat Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na –um u nominativu jednine i –i u genitivu. II KONJUGACIJA 1. a srednji po II –um deklinaciji. bonum –i. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. lice 2. lice 3. tenerum –i. III KONJUGACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE 1. timetum –plasiti se. PRIDEVI I i II DEKLINACIJE Mozemo ih podeliti u dve grupe a) b) bonus -i. lice 2. sublatum –ugrabiti.

l legebam mnozina jednina mnozina 1. statu-o. lice 3. lice 3. sufiksa –ba i licnih nastavaka.III KONJUGACIJA – SAMOGLASNICKE OSNOVE 1. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l amabas 3.l amabat mnozina jednina 1.l timebatis 3. lice jednina aperi-o aperi-s aperi-t 1. uz dodavanje tematskog vokala -u. lica jednine odbije nastavak –o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala.l timebamus 2. aperi-re. statum odlucivati.l timebas 3. apertum –otvoriti. lice 3. lice jednina cupi-o / statu-o cupi-s / statui-s cupi-t /statui-t 1.l amabatis 2.u trecem licu mnozine. cupivi cupitum –zeleti. Samoglasnicke osnove se dobijaju tako sto se od 1. aperio.l legebamus 1. lice 2. cupi-o.l amabant 3. lice 3.l timebam 2.l timebat mnozina 1. statuere.l cupiebam 1. lice mnozina cupi-mus / statui-mus cupi-tis / satui-tis cupi-unt / statu-unt Oblik glagola. lice mnozina aperi-mus aperi-tis aperi-u-nt Oblik glagola. lice 2.l cupiebamus . aperui. IV KONJUGACIJA 1. statui. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. lice 2.l amabam 2. cupere.l amabamus 1. IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od prezentske osnove.l timebant III KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal –e IV KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal -e jednina 1. lice 2.

to su imenice poput: relinquiae. -itis.f. mocvara. -utis f.l cupiebas cupiebat 2. -udis f.l cupiebatis cupiebant Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum. libri –orum m. dux.l legebas legebat 2. Postoje i pridevi u ovom obliku ceteri. vodja.l 3.l 3. vrlina.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu. Takve su recimo pater. a -malo njih. -a. insidiae. -ae. pratilja.l legebatis legebant 2. -inis m. –ostatak. virgo. patris. fratris. palus. -ostali. devica. mater. -itis m. arma –orum –oruzje.l 3. –covek. victor. -ae. -oris m. III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina dux ducis duci ducem dux duce nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina duces ducum ducibus duces duces ducibus Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju: MUSKI ROD nominativ -os genitiv -oris ZENSKI ROD -o -inis -es -itis -o -onis -or -oris nominativ -do genitiv -dinis primeri -us -udis -us -utis -go -ginis -x -gis -as -atis homo. pratilac. -cis. miles. -arum f. pobednik. parici. matris. -arum f. ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. frater. a imaju nepostojano -e. – deca. virtus.2. m. vojnik. -ginis f.l 3. comes. –zaseda. III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA . m. Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na –er.

lice 2. lice 2.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina tempus temporis tempori tempus tempus tempore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina tempora temporum temporibus tempus tempus temporibus Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na: nominativ genitiv -us -oris -men -minis -t -us -eris -ur -oris nekoliko primera tempus.sg. -minis ime. caput. IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. lice eramus eratis erant Ablativus possesivus – kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se prevodi sa imati. III DEKLINACIJA. lice jednina eram eras erat mnozina 1.*) . capitis glava. lice 3. -oris snaga. genus. nomen. robur. -eris rod. I OSNOVE Dele se u tri grupe: 1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom grupom ispred gen. -oris vreme. lice 3.

exemplar. toranj. Tibar. -al. groznica. kasalj. izvor. Tiberis. Ukoliko su na –er onda su muskog roda. animalis. n. Imenica bos. exemplaris. maris. f. -ar sa genitivom jednine na –is nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina mare maris mari mare mare mari nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina maria marium maribus maria maria maribus mare. f. put koji sve padeze gradi od osnove itiner. a . f. itineris. f. 3) imenice srednjeg roda na –e. tussis. IZUZECI III DEKLINACIJE Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. i imber imbris. n. fontis. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina sitis sitis siti sitim sitis siti nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina sites sitium sitibus sites sites sitibus Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. f. –primer. m.jednina nom civis gen civis dat civi aku civem vok civis abl cive • nom gen dat aku vok abl mnozina cives civium civibus cives cives civibus nom gen dat aku vok abl jednina urbs/imber urbis/imbris urbi/imbri urbem/imbrem urbs/imber urbe/imbre mnozina nom urbes gen urbium dat urbibus aku urbes vok urbes abl urbibus imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. Izuzeci su fons. n. Neapolis.f. n. f. bovis. Napulj. kisa. sekira. animal. pupis. -zivotinja. ima genitiv mnozine bous. turris. Ukoliko se zavrsavaju na –s u nominativu jednine onda su zenskog roda. krma. Tako je na primer sa iter. To su sitis. zedj. f. – more. securis. f. m. m. febris.

-ans. -entis.dativ i ablativ bobus ili bubus. Plural je osnova. Imenica caro. jednakosloznih jednakosloznih -al. -x. -ar ablativ jednine je acri. a ne utile kako je kod imenica 3) jedan zavrsetak –obicno pridevi na –ens. a ne utile kako je kod imenica zenski rod utils menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili. PRIDEVI III DEKLINACIJE pripadaju vokalskim –i osnovama i dele se u tri grupe: 1) tri zavrsetka muski rod zenski rod acer acris menjaju se kao nemenjaju se kao jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije -i osnova III deklinacije –i osnova ablativ jednine je acri. a ne acre kako je kod ne acre kako je kod imenica imenica srednji rod acris menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. imenica. a ne utile kako je kod imenica srednji rod utile menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. sila. -ar ablativ jednine je utili. Plural se menja takodje kao kod ne takodje kao kod ne kao kod imenica na –e. f. cis muski rod zenski rod srednji rod prudens prudens prudens menjaju se kao ne menjaju se kao ne menjaju se kao ne jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije –i III deklinacije –i III deklinacije –i osnova. -al. -al. u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi. f. ablativ jednine je ablativ jednine je ablativ jednine je . Plural je osnova. -ar. carnis. genitiv mnozine joj je carnium. -antis. meso. imenica. a ne acre kako je kod imenica 2) dva zavrsetka muski rod utilis menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili. a ablativ jednine je acri. Imenica vis. dok joj je mnozina potpuna.

lice 2. lice jednina ero eris erit mnozina 1. exercitus. kako je kod imenica kako je kod imenica menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. m. exercitus.prudenti. cornu. lice erimus eritis erunt IMENICA JUPITER (posebna promena) nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina Iuppiter Iovis Iovi Iovem Iuppiter Iove IV DEKLINACIJA nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina exercitus / cornu exercitus / cornus exercitui / cornu exercitum / cornu exercitus / cornu exercitu / cornu nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina exercitus / cornua exercituum / cornuum exercitibus / cornibus exercitus / cornua exercitus / cornua exercitibus / cornibus Imenice. a ne prudente kako je kod imenica. a na –us u genitivu. krilo vojske Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog roda zavrsavaju na –us. lice 3. a ne prudente prudenti. a ne prudente prudenti. lice 2. lice 3. cornus. dok za srednji rod zavrsavaju na –u u nominativu. vojska. kao i u genitivu. IZUZECI IV DEKLINACIJE . n.

domorum domibus domos domus domibus Ablativ jednine. portus.l legent jednina 1. Idus. f.l cupiam 2. igla. f. ruka.l cupient III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci.l legetis 3.l amabit jednina 1. arcus.l legam 2.l legemus 2. Iduum. m.l amabis 3. manus. Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ -ubus. f.l timebis 3.l cupies 3.l leges 3. genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije. acus. Ide. pecina. V DEKLINACIJA . m. Ovim vremenom se u latinskom kazuje radnja koja ce se zbiti u buducnosti.l amabunt mnozina 1.l amabitis 3. luka.l cupiet mnozina 1. To su acus.l timebitis 3.l cupiemus 2.l amabimus 2. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina domus domus domui domum domus domo nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina domus domuum. kuca. luk. f. m.l timebimus 2.l timebo 2. igla. jezero. m.l amabo 2. domus.l timebunt mnozina 1.l leget mnozina 1.l cupietis 3.Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda. f. FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l timebit jednina 1. Imenica domus se menja drugacije od ostalih. lacus. To su imenice specus.

vocatum pozvati. summ esse. fui biti Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt.l fuisti 3.l vocavisti 3. PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA jednina 1. a za srednji rod nastavak –ius.l vocavistis 3. Imenica dies. KOMPARACIJA PRIDEVA Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak –ior. dan i meridies. .nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina res rei rei rem res re dies diei diei diem dies die nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina res rerum rebus res res rebus dies dierum diebus dies dies diebus Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na –e u nominativu.l fuimus 2. diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan .l vocavi 2. Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da samim time i nemaju mnozinu.l fuit mnozina 1. podne.l vocavimus 2. m.l vocaverunt jednina 1.l fui 2. m.l fuerunt glagol: voco. meridiei. diei.l fuistis 3. vocav –i. Sve su zenskog roda sem dies.l vocavit mnozina 1. vocare.

l fueras 3. manere. -a.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina carior carioris cariori cariorem carior cariore carius carioris cariori carius carius cariore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina cariores cariora cariorum carioribus cariores cariora cariores cariora carioribus Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove. glagol maneo.l manseras 3. -um plurimus. -e. Pridevi na –er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus. dissimilis. -lima. -e. -a. -e.l manseram 2. -e. -issima. melior peior maior minor komparativ srednji rod melius peius maius minus ima u nekim padezima superlativ m. -a. Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus. -a. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje. humilis.l manserant 3.l fuerat mnozina 1. -a. (pulcherimus. -limum. -um malus. pulcherimum ili acerimus. acerima. -e.l manseratis 2. Superlativ se deklinira po II deklinaciji. pulcherima. n. esse.l manseramus 1. To su facilis.l manserat mnozina jednina 1. jednina 1. -um multus. -a.l fuerant SUPLETIVNA KOMPARACIJA pridev bonus. i f. optimus. -a. PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. carrisima. -issimum. -um maximus.l fueram 2. (carrisimus. mansi ostati i sum. fui biti. -um pessimus. acerimum).l fueratis 3. -e. -rima. -um komparativ m. -a. -a. f. 6 prideva grade superlativ na –limus.l fueramus 2. carrisimum). -um minimus. -rimum. -a. -um magnus. -um parvus. -um . similis. dificilis. gracilis.

duc.l manseritis 3. i. akuzativ i vokativ jednine koji glasi plus i genitiv koji glasi pluris. -um indonens. A pored ova dva ima i genitiv koji glasi plurium. -a. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba odmah izvrsiti.l venite 2.l mansero 2. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu.l fuerimus 2. a javlja se samo u prezentu ili futuru. -um magis stenuus.l manserint jednina 1.l docete jednina 2.l venite .l cupite 2. -um superlativ maxime varius.l este 2.l manseris 3.l fuero 2. -a. facio i glase dic.l veni mnozina 2.l manserit mnozina 1.l fueris 3. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom licu jednine. pridev varius. jednina 1. -um stenuus.l fuerint OPISNA KOMPARACIJA Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e.l cupi 2. -um magis indonens. To su dico. -a. -a.l fueritis 3. u.U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ. -um maxime indonens. -a.l doce IMPERATIV II mnozina 2.l manserimus 2. -a. -a. duco. FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka. -a. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I. jednina 2.l veni 2. -um komparativ magis varius. -um maxime stenuus.l amate 2.l es 2. ispred nastavka –us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga magis (vise) i maxime (najvise).l fuerit mnozina 1. -a.l ama 2. fac. -um IMPERATIV I Njime se izrice zapovest ili podsticanje.

l 2. i 3. 1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e (pridev pulcher. 3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. -um koji daje prilog cito. facile koji gradi prilog faciliter. pulchrum gradi prilog pulchre). i pl. ali i facile. pulchra. jednina 1. pozitiv perite pulchre facile raro komparativ peritius pulchrius facilius rarius superlativ peritissime pulcherissime faccillime rarissime . celeris.l 2.l 2. celer.l amatote 3. Na primer.l 2. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks –e.l venitote 3.Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti.l veniunto GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke. lice sg. -a. 2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter.l venito 3. poput na primer prideva facilis. 4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa – er.l amato 3. KOMPARACIJA PRILOGA Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins.l amato mnozina 1. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda. Ima 2.l venito mnozina 1. celere daje prilog celeriter.l amanto jednina 1.

a. o 3 tres. es. ia 4 quattor 5 quinque 6 7 8 9 sex 20 viginti triginta quadraginta 70 80 90 septaginta octoginta nonaginta centum septem 30 octo novem 40 50 60 quinquaginta 100 sexaginta 10 decem 1000 milia jednina n g unus/una/unum unius jednina n g duo/duae/duo duorum/duarum/duoru m jednina n g tres/tres/tria trium . um 2 duo. pozitiv bene male magnopere / valde parum multum varie komparativ melius peius magis minus plus magis varie superlativ optime pessime maxime minime plurimum maxime varie BROJEVI 1 unus.SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto. ae.

l erudimur 2. -a.l amamini 3. primus.l leg-i-mini jednina 1. -a. -a.l erudimini III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA .l leg-i-mur 2.l timeor 2. -um quartus. -a. -um septuagessimus secundus. -a. -a.d a v a uni unum/una/unum --uno/una/uno d a v a duobus/duabus/duobus duo(s)/duas/duo(s) --duobus/duabus/duobus d a v a tribus tres/tres/tria --tribus REDNI BROJEVI menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us. -um septimus. -um quadragessimus quinquagessimus sexagesimus nonagesimus centesimus millesimus PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima. -um sextus. -a.l amatur jednina 1. -a. -a.l amantur mnozina 1. -a.l erudior 2.l timemini 3.l amaris 3. -um vicesimus. -a. -um nonus. -um octogessimus tertius.l timetur jednina 1. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. -a.l timeris 3. -um tricesimus.l timentur mnozina 1.l timemur 2. -a.l erudiris mnozina 1. -um quintus. -um.l leg-e-ris mnozina 1. -um decimus.l legor 2.l amamur 2.l amor 2. -um octavus.

tu tui tibi te ------te/tecum 2.l leg-u-ntur 3.3. lice sg.l eruditur 3. lice pl. lice sg. i pl. (ei) ii/eae/ea eorum/earum/eorum (eis) iis eos/eas/ea ------(ab) (cum) (eis) iis LICNA POVRATNA ZAMENICA Oblici i za sg. nos nostri/nostrum nobis nos ------nobis 2. lice pl. lice sg. vos vestri/vestrum vobis vos ------vobis 3.l leg-e-tur 3. n g d a v a ego mei mihi me ------me/mecum 1. lice pl. n ------- . n g d a v a is/ea/id eius ei eum/eam/id ------(ab) (cum) eo/ea/eo 3.l erudiuntur LICNE ZAMENICE 1.

l erudiebaris 2.l amabaris 3. mea meum tuus. sua.l amabamur 1.l legebaris mnozina jednina 1. tua.l POKAZNE ZAMENICE 1.l 2.l legebamin 2. 1. lice sg.l erudiebar 1.l r mnozina timebamur timebamini timebantur mnozina erudiebamur erudiebamini erudiebantur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA mnozina jednina 1.l meus. nostra.l legebar 2. -rum. vestra. -a. vestrum suus. 2. secum PRISVOJNE ZAMENICE menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us.l amabamin 2.l i 3.l timebaris 2.l 2. lice sg. eorum noster.l 3. nostrum vester.l timebatu 3.l i 3.l amabatur jednina 1.l amabantur 3. 1. suum IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. 2. tuum eius.g d a v a sui sibi se ------(a) se.l 2.l erudiebatur 3. lice pl. .l legebantur 3.l timebar 1. -ra.l amabar 2. -um ili -er.l legebamur 1.l legebatur 3. lice pl.

n g d a v a ille/illa/illud illius illi illum/illam/illud ------illo/illa/illo 3. iidem/eadem/eadem eorundem/earundem/eo rundem iisdem (isdem) (eisdem) eosdem/easdem/easdem ------iisdem ODNOSNA ZAMENICA jednina n g d a v qui/quae/quod cuius cui quem/quam/quod ------- mnozina qui/quae/quae quorum/quarum/quorum quibus quos/quas/quae ------- . lice pl. lice sg. lice sg. illi/illae/illa illorum/illarum/illorum illis illos/illas/illa ------illis 3.n g d a v a hic/haec/hoc huius huic hunc/hanc/hoc ------hoc/haec/hoc hi/hae/haec horum/harum/ horum his hos/has/haec ------his iste/ista/istud istius ist istum/istam/istud ------isto/ista/isto isti/istae/ista istorum/istarum/istorum istis istos/istas/ista -----istis 3. lice pl. idem/eadem/idem eiusdem eidem eundem/eandem/idem ------eodem/eadem/eodem 3.

l amabimini 2.l amaberis 3.l amabuntur 3.l timebimini 3.l amabor 2.l legar 2.l amabimur 1.l erudiemini 3.l erudientur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA UPITNE ZAMENICE jednina n g d a v a quo quem ------qua re quis cuius cui quid quid .l legentur jednina 1.l legemini 3.l timeberis 3.l erudieris 3.l legemur 2.a quo/qua/quo qubius FUTUR I PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l timebimur 2.l amabitur jednina 1.l timebitur mnozina 1.l timebor 2.l erudiar 2.l erudietur mnozina 1.l legetur mnozina jednina 1.l timebuntur mnozina 1.l legeris 3.l erudiemur 2.

-um erat repudiati. -um sum captus. -a capti.l captus. quae. a pridevski je qui. -ae. -a. -ae. -ae. utrum.l 3.Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta). quod (koji. utra.l 3. 1. FUTUR II PASIVA 1. -a.l 3. -ae. repudiavi. -a. koja. sta). -a erant glagol: repudiatus. -ae. -ae. -um es captus. repudiatare. -a. -ae. koje). -ae. -a. -a eratis repudiati. PARTICIP PERFEKTA PASIVA Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. -a eramus repudiati. -a summus estis sunt INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA 1. -a capti. -um eras repudiatus.l 2.l repudiatus. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu. -a. -a. -um eris repudiatus. -um eram repudiatus. -um est capti.l repudiatus. Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko. -a eritis repudiati. -um ero repudiatus. -a erimus repudiati.l 2. repudiatum odbijati. -a. -a. -ae. -a erunt . Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter.l 2. -um erit repudiati.

l legantur mnozina 1.l moneamini 3.l puniamus 2.l ametur mnozina 1.l amem 2.l puniat mnozina 1.l monear 2.l legatur jednina 1.l moneatur mnozina 1.l amer 2. KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.l legar 2.l amemus 2.l moneantur mnozina 1.KONJUKTIV Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze.l puniarit III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV .l moneamur 2.l puniaris 3.l puniamini 3.l puniantur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1. KONJUGACIJA IV pomocni i neki nepravilni dodaje se -e- dodaje se –a- dodaje se -iI KONJUGACIJA PASIV I KONJUGACIJA AKTIV jednina 1.l amet jednina 1.l legamus 2.l legamini 3.l legamur 2.l moneamus 1.l legatis 3.l legaris 3.l ameris 3.l legam 2.l puniamur 2.l monearis 3.l ament jednina 1.l moneam 2.l puniant jednina 1.l punias 3.l amemini 3.l amemur 2.l moneat jednina 1.l moneant 3.l legat jednina 1.l ametis 3.l moneatis 2.l puniam 2. III.l puniatis 3.l ames 3. I KONJUGACIJA II.l legas 3.l legant mnozina 1. a ne mora biti izvrsena.l puniar 2.l moneas 3.l amentur mnozina 1.

l monerentur mnozina 1.l moneret 3.l legeremus 2.l amaremur 2.l legeretur IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1.l moneremus 1. ESSE.l monerer 2.l puniremus 1.l puniremur 2.l legeres 3.l moneretur III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV jednina 1.l amaret mnozina 1.KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM.l legerem 2.l amaremini 3.l amarem 2.l amarent jednina 1.l punirent 3.l legeretis 3. I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIV jednina 1.l puniret mnozina 1.l amaretur mnozina 1.l legereris 3.l legeremur 2.l punirentur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina jednina 1.l punires 3.l legeret jednina 1.l moneremini 3.l legeremini 3.l legerentur mnozina 1.l legerer 2. lice 3.l amaremus 2.l puniremini 3.l amarer 2.l punireris 3.l punirerit .l amares 3.l punirer 2. lice sim sis sit jednina simus sitis sint mnozina KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv. lice 2.l monereris 3.l moneremur 2.l monerent 3.l puniretis 2.l monerem 1. FUI 1.l legerent jednina 1.l amareris 3.l amaretis 3.l moneretis 2.l moneres 2.l punirem 2.l amarentur mnozina 1.

um sim laudatus. a sint jednina 1. ae. PAS. a essemus laudati. ae. FUI 1. ESSE. um sit mnozina laudati.l 2. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta. ae.l laudatus. a essetis laudati. a. a sitis laudati.l 3.l laudavissem laudaveritis 2.l 3. lice 2. konjuktiva. AKTIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. jednina 1. a. KONJUKTIV PERF.l laudavisses laudaverint 3.l laudaverit jednina laudaverimus 1.KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME.l laudaveris 3. . lice 3. ae. um essem laudatus. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse. a. a simmus laudati.l 2.l laudavisset mnozina mnozina laudavissemus laudavissetis laudavisent KONJUKTIV PERF. a. AKT. a. lice essem esses esset jednina essemus essetis essent mnozina KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka. a essent Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. um esses laudatus.l laudatus. ae. jednina 1. ae. um esset mnozina laudati.l laudaverim 2. a. um sis laudatus. PASIVA KONJUKTIV +KVAMPERF.

ZELJE – a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta b b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta. Ako je zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient).. Negacija je ne. licem mnozine konjuktiva prezenta. BODRENJA – izrazava se 1.NEZAVISNI KONJUKTIVI ZAPOVEDNI – izrice se naredba 2.. ili 3. licu jednine ili mnozine.). . d) ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi. ZABRANE – izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->