I DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina puella puellae puella puellam puella puella

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina puellae puellarum puellis puellas puellae puellis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na a, a u genitivu na ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.

I KONJUGACIJA INDIKATIV PREZENTA AKTIVA 1. lice 2. lice 3. lice jednina specto (a+o=o) specta-s specta-t mnozina 1. lice specta-mus 2. lice specta-tis 3. lice specta-nt

oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI summ, esse, fui biti 1. lice 2. lice 3. lice
1.

jednina sum es est

1. lice 2. lice 3. lice

mnozina summus estis sunt

2.

PRISVOJNI GENITIV ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom. PREDLOZI uvek stoje sa akuzativom (in glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in glagoli mirovanja).

II ILI o DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina campus campi campo campum campe campo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina campi camporum campis campos campi campis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na us, a u genitivu na i. Jedino se imenica deus dei, m. bog, menja malo drugacije.

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina deus dei deo deum deus deo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina dei ili dii deorum deis ili diis deos dei ili dii deis ili diis

II -er, -ir, -um DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina vir / puer viri / pueri viro / puero virum / puerum vir / puer viro / puero

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina viri / pueri virorum / puerum viris / pueris viros /pueros viri viris / pueris

vir, viri n.covek, puer, pueri m.decak Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na ir u nominativu jednine i i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati nepostojano e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.

jednina

mnozina

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

bellum belli bello bellum bellum bello

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

bella bellorum bellis bella bella bellis

bellum, belli n. rat Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na um u nominativu jednine i i u genitivu.

PRIDEVI I i II DEKLINACIJE
Mozemo ih podeliti u dve grupe
a) b)

bonus -i, bona -ae, bonum i. Menjaju se kao imenice I -ae i II o i -um deklinacije. tener i, tenera -ae, tenerum i. Izvode se kao imenice II er deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako, zenski po I deklinaciji, a srednji po II um deklinaciji.

II KONJUGACIJA 1. lice 2. lice 3. lice jednina time-o time-s time-t 1. lice 2. lice 3. lice mnozina time-mus time-tis time-nt

oblik glagola; timeo time re, timevi, timetum plasiti se. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci.

III KONJUGACIJA SUGLASNICKE OSNOVE 1. lice 2. lice 3. lice jednina toll-o toll-i-s toll-i-t 1. lice 2. lice 3. lice mnozina toll-i-mus toll-i-tis tollu-nt

Oblik glagola; tollo, toll-ere, sustuli, sublatum ugrabiti. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak tematskog vokala -i- sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine.

III KONJUGACIJA SAMOGLASNICKE OSNOVE 1. lice 2. lice 3. lice jednina cupi-o / statu-o cupi-s / statui-s cupi-t /statui-t 1. lice 2. lice 3. lice mnozina cupi-mus / statui-mus cupi-tis / satui-tis cupi-unt / statu-unt

Oblik glagola; cupi-o, cupere, cupivi cupitum zeleti; statu-o, statuere, statui, statum odlucivati. Samoglasnicke osnove se dobijaju tako sto se od 1. lica jednine odbije nastavak o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala.

IV KONJUGACIJA 1. lice 2. lice 3. lice jednina aperi-o aperi-s aperi-t 1. lice 2. lice 3. lice mnozina aperi-mus aperi-tis aperi-u-nt

Oblik glagola; aperio, aperi-re, aperui, apertum otvoriti. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci, uz dodavanje tematskog vokala -u- u trecem licu mnozine.

IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA

Gradi se od prezentske osnove, sufiksa ba i licnih nastavaka. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA

jednina 1.l amabam 2.l amabas 3.l amabat

mnozina jednina 1.l amabamus 1.l timebam 2.l amabatis 2.l timebas 3.l amabant 3.l timebat

mnozina 1.l timebamus 2.l timebatis 3.l timebant

III KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal e

IV KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal -e

jednina 1.l legebam

mnozina jednina mnozina 1.l legebamus 1.l cupiebam 1.l cupiebamus

2.l 3.l

legebas legebat

2.l 3.l

legebatis legebant

2.l 3.l

cupiebas cupiebat

2.l 3.l

cupiebatis cupiebant

Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum, ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. to su imenice poput: relinquiae, -arum f. ostatak; libri orum m. deca; insidiae, -arum f. zaseda; arma orum oruzje. Postoje i pridevi u ovom obliku ceteri, -ae, -a, -ostali; parici, -ae, a -malo njih.

III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

jednina dux ducis duci ducem dux duce

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

mnozina duces ducum ducibus duces duces ducibus

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju: MUSKI ROD

nominativ -os genitiv -oris

ZENSKI ROD

-o -inis

-es -itis

-o -onis

-or -oris

nominativ -do genitiv -dinis

primeri

-us -udis

-us -utis

-go -ginis

-x -gis

-as -atis

homo, -inis m. covek; miles, -itis, m. vojnik; dux, -cis, m. vodja; victor, pobednik. palus, -udis f. mocvara; virtus, -utis f. vrlina; virgo, -ginis f. devica.

-oris m.

Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na er, a imaju nepostojano -e. Takve su recimo pater, patris; mater, matris; frater, fratris.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu; comes, -itis m.f. pratilac, pratilja.

III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

jednina tempus temporis tempori tempus tempus tempore

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

mnozina tempora temporum temporibus tempus tempus temporibus

Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na:

nominativ genitiv

-us -oris

-men -minis

-t

-us -eris

-ur -oris

nekoliko primera tempus, -oris vreme; nomen, -minis ime; caput, capitis glava; genus, -eris rod; robur, -oris snaga.

IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. lice 2. lice 3. lice jednina eram eras erat mnozina 1. lice 2. lice 3. lice eramus eratis erant

Ablativus possesivus kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se prevodi sa imati.

III DEKLINACIJA; I OSNOVE Dele se u tri grupe: 1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom grupom ispred gen.sg.*)

jednina nom civis gen civis dat civi aku civem vok civis abl cive

nom gen dat aku vok abl

mnozina cives civium civibus cives cives civibus

nom gen dat aku vok abl

jednina urbs/imber urbis/imbris urbi/imbri urbem/imbrem urbs/imber urbe/imbre

mnozina nom urbes gen urbium dat urbibus aku urbes vok urbes abl urbibus

imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. Ukoliko se zavrsavaju na s u nominativu jednine onda su zenskog roda. Ukoliko su na er onda su muskog roda. Izuzeci su fons, fontis, m. izvor; i imber imbris, f. kisa.

3) imenice srednjeg roda na e, -al, -ar sa genitivom jednine na is

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

jednina mare maris mari mare mare mari

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

mnozina maria marium maribus maria maria maribus

mare, maris, n. more; animal, animalis, n. -zivotinja, exemplar, exemplaris, n. primer.

IZUZECI III DEKLINACIJE

Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. To su sitis, f. zedj; pupis, f. krma; turris, f. toranj; tussis, f. kasalj; febris, f. groznica; securis, f. sekira; Tiberis, m. Tibar; Neapolis, f. Napulj.

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

jednina sitis sitis siti sitim sitis siti

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

mnozina sites sitium sitibus sites sites sitibus

Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. Tako je na primer sa iter, itineris, n. put koji sve padeze gradi od osnove itiner. Imenica bos, bovis, m.f. ima genitiv mnozine bous, a

dativ i ablativ bobus ili bubus. Imenica vis, f. sila, u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi; dok joj je mnozina potpuna. Imenica caro, carnis, f. meso, genitiv mnozine joj je carnium.

PRIDEVI III DEKLINACIJE

pripadaju vokalskim i osnovama i dele se u tri grupe: 1) tri zavrsetka muski rod zenski rod acer acris menjaju se kao nemenjaju se kao jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije -i osnova III deklinacije i osnova ablativ jednine je acri, a ablativ jednine je acri, a ne acre kako je kod ne acre kako je kod imenica imenica srednji rod acris menjaju se kao imenice srednjeg roda na e, -al, -ar ablativ jednine je acri, a ne acre kako je kod imenica

2) dva zavrsetka muski rod utilis menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova ablativ jednine je utili, a ne utile kako je kod imenica

zenski rod utils menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova ablativ jednine je utili, a ne utile kako je kod imenica

srednji rod utile menjaju se kao imenice srednjeg roda na e, -al, -ar ablativ jednine je utili, a ne utile kako je kod imenica

3) jedan zavrsetak obicno pridevi na ens, -entis, -ans, -antis, -x, cis muski rod zenski rod srednji rod prudens prudens prudens menjaju se kao ne menjaju se kao ne menjaju se kao ne jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije i III deklinacije i III deklinacije i osnova. Plural je osnova. Plural je osnova. Plural se menja takodje kao kod ne takodje kao kod ne kao kod imenica na e, jednakosloznih jednakosloznih -al, -ar. imenica. imenica. ablativ jednine je ablativ jednine je ablativ jednine je

prudenti, a ne prudente prudenti, a ne prudente prudenti, a ne prudente kako je kod imenica. kako je kod imenica kako je kod imenica menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova

FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. lice 2. lice 3. lice jednina ero eris erit mnozina 1. lice 2. lice 3. lice erimus eritis erunt

IMENICA JUPITER (posebna promena)

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

jednina Iuppiter Iovis Iovi Iovem Iuppiter Iove

IV DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

jednina exercitus / cornu exercitus / cornus exercitui / cornu exercitum / cornu exercitus / cornu exercitu / cornu

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

mnozina exercitus / cornua exercituum / cornuum exercitibus / cornibus exercitus / cornua exercitus / cornua exercitibus / cornibus

Imenice; exercitus, exercitus, m. vojska; cornu, cornus, n. krilo vojske Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog roda zavrsavaju na us, kao i u genitivu; dok za srednji rod zavrsavaju na u u nominativu, a na us u genitivu.

IZUZECI IV DEKLINACIJE

Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda. To su acus, f. igla; manus, f. ruka; Idus, Iduum, f. Ide; domus, f. kuca. Imenica domus se menja drugacije od ostalih.

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

jednina domus domus domui domum domus domo

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

mnozina domus domuum, domorum domibus domos domus domibus

Ablativ jednine, genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije. Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ -ubus. To su imenice specus, m. pecina; lacus, m. jezero; acus, f. igla; portus, m. luka; arcus, m. luk.

FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA

I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA

jednina 1.l amabo 2.l amabis 3.l amabit jednina 1.l legam 2.l leges 3.l leget

mnozina 1.l amabimus 2.l amabitis 3.l amabunt mnozina 1.l legemus 2.l legetis 3.l legent

jednina 1.l timebo 2.l timebis 3.l timebit jednina 1.l cupiam 2.l cupies 3.l cupiet

mnozina 1.l timebimus 2.l timebitis 3.l timebunt mnozina 1.l cupiemus 2.l cupietis 3.l cupient

III KONJUGACIJA

IV KONJUGACIJA

Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci. Ovim vremenom se u latinskom kazuje radnja koja ce se zbiti u buducnosti.

V DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

jednina res rei rei rem res re

dies diei diei diem dies die

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

mnozina res rerum rebus res res rebus

dies dierum diebus dies dies diebus

Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na e u nominativu. Sve su zenskog roda sem dies, diei, m. dan i meridies, meridiei, m. podne. Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da samim time i nemaju mnozinu. Imenica dies, diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan .

PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA jednina 1.l vocavi 2.l vocavisti 3.l vocavit mnozina 1.l vocavimus 2.l vocavistis 3.l vocaverunt jednina 1.l fui 2.l fuisti 3.l fuit mnozina 1.l fuimus 2.l fuistis 3.l fuerunt

glagol: voco, vocare, vocav i, vocatum pozvati, summ esse, fui biti Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt.

KOMPARACIJA PRIDEVA
Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak ior, a za srednji rod nastavak ius.

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

jednina carior carioris cariori cariorem carior cariore

carius carioris cariori carius carius cariore

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

mnozina cariores cariora cariorum carioribus cariores cariora cariores cariora carioribus

Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove. Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus, -issima, -issimum. (carrisimus, carrisima, carrisimum). Pridevi na er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus, -rima, -rimum. (pulcherimus, pulcherima, pulcherimum ili acerimus, acerima, acerimum). Superlativ se deklinira po II deklinaciji. 6 prideva grade superlativ na limus, -lima, -limum. To su facilis, -e; dificilis, -e; similis, -e; dissimilis, -e; humilis, -e; gracilis, -e.

PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA

Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje. glagol maneo, manere, mansi ostati i sum, esse, fui biti.

jednina 1.l manseram 2.l manseras 3.l manserat

mnozina jednina 1.l manseramus 1.l fueram 2.l manseratis 2.l fueras 3.l manserant 3.l fuerat

mnozina 1.l fueramus 2.l fueratis 3.l fuerant

SUPLETIVNA KOMPARACIJA pridev bonus, -a, -um malus, -a, -um magnus, -a, -um parvus, -a, -um multus, -a, -um komparativ m. i f. melior peior maior minor komparativ srednji rod melius peius maius minus
ima u nekim padezima

superlativ m. f. n. optimus, -a, -um pessimus, -a, -um maximus, -a, -um minimus, -a, -um plurimus, -a, -um

U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ, akuzativ i vokativ jednine koji glasi plus i genitiv koji glasi pluris. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu. A pored ova dva ima i genitiv koji glasi plurium.

FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA

Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I.

jednina 1.l mansero 2.l manseris 3.l manserit

mnozina 1.l manserimus 2.l manseritis 3.l manserint

jednina 1.l fuero 2.l fueris 3.l fuerit

mnozina 1.l fuerimus 2.l fueritis 3.l fuerint

OPISNA KOMPARACIJA
Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e, i, u, ispred nastavka us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga magis (vise) i maxime (najvise).

pridev
varius, -a, -um indonens, -a, -um stenuus, -a, -um

komparativ
magis varius, -a, -um magis indonens, -a, -um magis stenuus, -a, -um

superlativ
maxime varius, -a, -um maxime indonens, -a, -um maxime stenuus, -a, -um

IMPERATIV I
Njime se izrice zapovest ili podsticanje, a javlja se samo u prezentu ili futuru. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba odmah izvrsiti. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom licu jednine. To su dico, duco, facio i glase dic, duc, fac.

jednina 2.l veni 2.l ama 2.l doce IMPERATIV II

mnozina 2.l venite 2.l amate 2.l docete

jednina 2.l cupi 2.l es 2.l veni

mnozina 2.l cupite 2.l este 2.l venite

Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti. Ima 2. i 3. lice sg. i pl.

jednina 1.l 2.l amato 3.l amato

mnozina 1.l 2.l amatote 3.l amanto

jednina 1.l 2.l venito 3.l venito

mnozina 1.l 2.l venitote 3.l veniunto

GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA

Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke.

1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i
doda -e (pridev pulcher, pulchra, pulchrum gradi prilog pulchre).

2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo
ablativa prideva citus, -a, -um koji daje prilog cito.

3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda
odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. Na primer, celer, celeris, celere daje prilog celeriter. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda, poput na primer prideva facilis, facile koji gradi prilog faciliter, ali i facile.

4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa
er. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter.

KOMPARACIJA PRILOGA
Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks e.

pozitiv perite pulchre facile raro

komparativ peritius pulchrius facilius rarius

superlativ peritissime pulcherissime faccillime rarissime

SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA

Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto.

pozitiv bene male magnopere / valde parum multum varie

komparativ melius peius magis minus plus magis varie

superlativ optime pessime maxime minime plurimum maxime varie

BROJEVI

1 unus, a, um 2 duo, ae, o 3 tres, es, ia 4 quattor 5 quinque

6 7 8 9

sex

20

viginti triginta quadraginta

70 80 90

septaginta octoginta nonaginta centum

septem 30 octo novem 40 50 60

quinquaginta 100 sexaginta

10 decem

1000 milia

jednina n g
unus/una/unum unius

jednina n g
duo/duae/duo duorum/duarum/duoru m

jednina n g
tres/tres/tria trium

d a v a

uni unum/una/unum --uno/una/uno

d a v a

duobus/duabus/duobus duo(s)/duas/duo(s) --duobus/duabus/duobus

d a v a

tribus tres/tres/tria --tribus

REDNI BROJEVI
menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um.

primus, -a, -um

sextus, -a, -um

vicesimus, -a, -um

septuagessimus

secundus, -a, -um septimus, -a, -um tricesimus, -a, -um octogessimus tertius, -a, -um quartus, -a, -um quintus, -a, -um octavus, -a, -um nonus, -a, -um decimus, -a, -um quadragessimus quinquagessimus sexagesimus nonagesimus centesimus millesimus

PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE

pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA

jednina 1.l amor 2.l amaris 3.l amatur jednina 1.l legor 2.l leg-e-ris

mnozina 1.l amamur 2.l amamini 3.l amantur mnozina 1.l leg-i-mur 2.l leg-i-mini

jednina 1.l timeor 2.l timeris 3.l timetur jednina 1.l erudior 2.l erudiris

mnozina 1.l timemur 2.l timemini 3.l timentur mnozina 1.l erudimur 2.l erudimini

III KONJUGACIJA

IV KONJUGACIJA

3.l

leg-e-tur

3.l leg-u-ntur

3.l

eruditur

3.l

erudiuntur

LICNE ZAMENICE

1. lice sg. n g d a v a ego mei mihi me ------me/mecum

1. lice pl. nos nostri/nostrum nobis nos ------nobis

2. lice sg. tu tui tibi te ------te/tecum

2. lice pl. vos vestri/vestrum vobis vos ------vobis

3. lice sg. n g d a v a is/ea/id eius ei eum/eam/id ------(ab) (cum) eo/ea/eo

3. lice pl. (ei) ii/eae/ea eorum/earum/eorum (eis) iis eos/eas/ea ------(ab) (cum) (eis) iis

LICNA POVRATNA ZAMENICA

Oblici i za sg. i pl. n -------

g d a v a

sui sibi se ------(a) se, secum

PRISVOJNE ZAMENICE
menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um ili -er, -ra, -rum.

1.l 2.l 3.l

meus, mea meum tuus, tua, tuum eius, eorum

noster, nostra, nostrum vester, vestra, vestrum suus, sua, suum

IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA

I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA

jednina 1.l amabar 2.l amabaris 3.l amabatur jednina 1.l legebar 2.l legebaris

mnozina jednina 1.l amabamur 1.l timebar 1.l 2.l amabamin 2.l timebaris 2.l i 3.l amabantur 3.l timebatu 3.l r

mnozina timebamur timebamini timebantur mnozina erudiebamur erudiebamini erudiebantur

III KONJUGACIJA

IV KONJUGACIJA

mnozina jednina 1.l legebamur 1.l erudiebar 1.l 2.l legebamin 2.l erudiebaris 2.l i 3.l legebatur 3.l legebantur 3.l erudiebatur 3.l POKAZNE ZAMENICE 1. lice sg. 1. lice pl. 2. lice sg.

2. lice pl.

n g d a v a

hic/haec/hoc huius huic hunc/hanc/hoc ------hoc/haec/hoc

hi/hae/haec horum/harum/ horum his hos/has/haec ------his

iste/ista/istud istius ist istum/istam/istud ------isto/ista/isto

isti/istae/ista istorum/istarum/istorum istis istos/istas/ista -----istis

3. lice sg. n g d a v a
ille/illa/illud illius illi illum/illam/illud ------illo/illa/illo

3. lice pl.
illi/illae/illa illorum/illarum/illorum illis illos/illas/illa ------illis

3. lice sg.
idem/eadem/idem eiusdem eidem eundem/eandem/idem ------eodem/eadem/eodem

3. lice pl.
iidem/eadem/eadem eorundem/earundem/eo rundem iisdem (isdem) (eisdem) eosdem/easdem/easdem ------iisdem

ODNOSNA ZAMENICA

jednina n g d a v qui/quae/quod cuius cui quem/quam/quod -------

mnozina qui/quae/quae quorum/quarum/quorum quibus quos/quas/quae -------

quo/qua/quo

qubius

FUTUR I PASIVA
I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA

jednina 1.l amabor 2.l amaberis 3.l amabitur jednina 1.l legar 2.l legeris 3.l legetur

mnozina jednina 1.l amabimur 1.l timebor 2.l amabimini 2.l timeberis 3.l amabuntur 3.l timebitur mnozina 1.l legemur 2.l legemini 3.l legentur jednina 1.l erudiar 2.l erudieris 3.l erudietur

mnozina 1.l timebimur 2.l timebimini 3.l timebuntur mnozina 1.l erudiemur 2.l erudiemini 3.l erudientur

III KONJUGACIJA

IV KONJUGACIJA

UPITNE ZAMENICE

jednina n g d a v a quo quem ------qua re quis cuius cui quid quid

Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta). Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter, utra, utrum. Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko, sta), a pridevski je qui, quae, quod (koji, koja, koje).

PARTICIP PERFEKTA PASIVA

Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu.

1.l 2.l 3.l

captus, -a, -um sum captus, -a, -um es captus, -a, -um est

capti, -ae, -a capti, -ae, -a capti, -ae, -a

summus estis sunt

INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA

1.l 2.l 3.l

repudiatus, -a, -um eram repudiatus, -a, -um eras repudiatus, -a, -um erat

repudiati, -ae, -a eramus repudiati, -ae, -a eratis repudiati, -ae, -a erant

glagol: repudiatus, repudiatare, repudiavi, repudiatum odbijati.

FUTUR II PASIVA

1.l 2.l 3.l

repudiatus, -a, -um ero repudiatus, -a, -um eris repudiatus, -a, -um erit

repudiati, -ae, -a erimus repudiati, -ae, -a eritis repudiati, -ae, -a erunt

KONJUKTIV
Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze, a ne mora biti izvrsena.

KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA

Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.

I KONJUGACIJA

II, III, KONJUGACIJA

IV pomocni i neki nepravilni

dodaje se -e-

dodaje se a-

dodaje se -iI KONJUGACIJA PASIV

I KONJUGACIJA AKTIV

jednina 1.l amem 2.l ames 3.l amet jednina 1.l moneam 2.l moneas 3.l moneat jednina 1.l legam 2.l legas 3.l legat jednina 1.l puniam 2.l punias 3.l puniat

mnozina 1.l amemus 2.l ametis 3.l ament

jednina 1.l amer 2.l ameris 3.l ametur

mnozina 1.l amemur 2.l amemini 3.l amentur mnozina 1.l moneamur 2.l moneamini 3.l moneantur mnozina 1.l legamur 2.l legamini 3.l legantur mnozina 1.l puniamur 2.l puniamini 3.l puniantur

II KONJUGACIJA AKTIV

II KONJUGACIJA PASIV

mnozina jednina 1.l moneamus 1.l monear 2.l moneatis 2.l monearis 3.l moneant 3.l moneatur mnozina 1.l legamus 2.l legatis 3.l legant mnozina 1.l puniamus 2.l puniatis 3.l puniant jednina 1.l legar 2.l legaris 3.l legatur jednina 1.l puniar 2.l puniaris 3.l puniarit

III KONJUGACIJA AKTIV

III KONJUGACIJA PASIV

IV KONJUGACIJA AKTIV

IV KONJUGACIJA PASIV

KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM, ESSE, FUI

1. lice 2. lice 3. lice

sim sis sit jednina

simus sitis sint mnozina

KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA

Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv. I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIV

jednina 1.l amarem 2.l amares 3.l amaret

mnozina 1.l amaremus 2.l amaretis 3.l amarent

jednina 1.l amarer 2.l amareris 3.l amaretur

mnozina 1.l amaremur 2.l amaremini 3.l amarentur mnozina 1.l moneremur 2.l moneremini 3.l monerentur mnozina 1.l legeremur 2.l legeremini 3.l legerentur mnozina 1.l puniremur 2.l puniremini 3.l punirentur

II KONJUGACIJA AKTIV

II KONJUGACIJA PASIV

jednina mnozina jednina 1.l monerem 1.l moneremus 1.l monerer 2.l moneres 2.l moneretis 2.l monereris 3.l moneret 3.l monerent 3.l moneretur
III KONJUGACIJA AKTIV

III KONJUGACIJA PASIV

jednina 1.l legerem 2.l legeres 3.l legeret jednina 1.l punirem 2.l punires 3.l puniret

mnozina 1.l legeremus 2.l legeretis 3.l legerent

jednina 1.l legerer 2.l legereris 3.l legeretur

IV KONJUGACIJA AKTIV

IV KONJUGACIJA PASIV

mnozina jednina 1.l puniremus 1.l punirer 2.l puniretis 2.l punireris 3.l punirent 3.l punirerit

KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME, ESSE, FUI

1. lice 2. lice 3. lice

essem esses esset jednina

essemus essetis essent mnozina

KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA

Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka, konjuktiva. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse. KONJUKTIV PERF. AKTIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. AKT.

jednina 1.l laudaverim 2.l laudaveris 3.l laudaverit

jednina laudaverimus 1.l laudavissem laudaveritis 2.l laudavisses laudaverint 3.l laudavisset

mnozina

mnozina laudavissemus laudavissetis laudavisent

KONJUKTIV PERF. PASIVA

KONJUKTIV +KVAMPERF. PAS.

jednina 1.l 2.l 3.l

laudatus, a, um sim laudatus, a, um sis laudatus, a, um sit

mnozina
laudati, ae, a simmus laudati, ae, a sitis laudati, ae, a sint

jednina 1.l 2.l 3.l

laudatus, a, um essem laudatus, a, um esses laudatus, a, um esset

mnozina
laudati, ae, a essemus laudati, ae, a essetis laudati, ae, a essent

Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta.

NEZAVISNI KONJUKTIVI
ZAPOVEDNI izrice se naredba 2. ili 3. licu jednine ili mnozine. BODRENJA izrazava se 1. licem mnozine konjuktiva prezenta. Negacija je ne. ZABRANE izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne. Ako je zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient). ZELJE a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta b b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta.

d) ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta

sa prilogom utinam (o kada bi...).