I DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina puella puellae puella puellam puella puella

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina puellae puellarum puellis puellas puellae puellis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.

I KONJUGACIJA – INDIKATIV PREZENTA AKTIVA 1. lice 2. lice 3. lice jednina specto (a+o=o) specta-s specta-t mnozina 1. lice specta-mus 2. lice specta-tis 3. lice specta-nt

oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI summ, esse, fui – biti 1. lice 2. lice 3. lice
1.

jednina sum es est

1. lice 2. lice 3. lice

mnozina summus estis sunt

2.

PRISVOJNI GENITIV – ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom. PREDLOZI – uvek stoje sa akuzativom (in – glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in – glagoli mirovanja).

II ILI –o DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina campus campi campo campum campe campo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina campi camporum campis campos campi campis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na –us, a u genitivu na –i. Jedino se imenica deus dei, m. – bog, menja malo drugacije.

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina deus dei deo deum deus deo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina dei ili dii deorum deis ili diis deos dei ili dii deis ili diis

II -er, -ir, -um DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina vir / puer viri / pueri viro / puero virum / puerum vir / puer viro / puero

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina viri / pueri virorum / puerum viris / pueris viros /pueros viri viris / pueris

vir, viri n.–covek, puer, pueri m.–decak Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na –er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na –ir u nominativu jednine i –i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati nepostojano –e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.

jednina

mnozina

–rat Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na –um u nominativu jednine i –i u genitivu. sustuli. tollo. lice 2. lice 3. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. lice 2. Menjaju se kao imenice I -ae i II –o i -um deklinacije. lice 3. lice mnozina toll-i-mus toll-i-tis tollu-nt Oblik glagola. toll-ere. timetum –plasiti se. zenski po I deklinaciji. tenera -ae. PRIDEVI I i II DEKLINACIJE Mozemo ih podeliti u dve grupe a) b) bonus -i. lice 3. lice mnozina time-mus time-tis time-nt oblik glagola.nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bellum belli bello bellum bellum bello nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bella bellorum bellis bella bella bellis bellum. . lice 2. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak tematskog vokala -i. III KONJUGACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE 1. tenerum –i.sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine. bonum –i. bona -ae. lice 2. a srednji po II –um deklinaciji. II KONJUGACIJA 1. belli n. timevi. lice jednina toll-o toll-i-s toll-i-t 1. lice jednina time-o time-s time-t 1. tener –i. Izvode se kao imenice II –er deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako. lice 3. timeo time –re. sublatum –ugrabiti.

lice 3. lice mnozina cupi-mus / statui-mus cupi-tis / satui-tis cupi-unt / statu-unt Oblik glagola.l amabant 3. lice 2. Samoglasnicke osnove se dobijaju tako sto se od 1. lica jednine odbije nastavak –o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala.l legebamus 1. lice 2.l amabat mnozina jednina 1. cupivi cupitum –zeleti. cupi-o.l timebatis 3.l timebat mnozina 1. lice jednina aperi-o aperi-s aperi-t 1.l cupiebamus .l timebamus 2. statuere. cupere.l timebas 3. apertum –otvoriti. statum odlucivati. lice 3. statu-o. lice 3.l timebam 2. IV KONJUGACIJA 1.l cupiebam 1.l amabamus 1. sufiksa –ba i licnih nastavaka. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. lice 3. lice jednina cupi-o / statu-o cupi-s / statui-s cupi-t /statui-t 1.III KONJUGACIJA – SAMOGLASNICKE OSNOVE 1. lice mnozina aperi-mus aperi-tis aperi-u-nt Oblik glagola.l timebant III KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal –e IV KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal -e jednina 1. IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od prezentske osnove.u trecem licu mnozine.l amabas 3. lice 2.l amabam 2. lice 2.l legebam mnozina jednina mnozina 1. statui. aperio. aperi-re. uz dodavanje tematskog vokala -u. aperui.l amabatis 2.

-itis m.2. a -malo njih. virtus. vodja. -itis.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu. vojnik. mater. -ae. insidiae. -arum f. -a.l legebatis legebant 2. m. -inis m. -ostali.f. dux. pratilja. -arum f. -utis f. libri –orum m. miles.l 3.l cupiebas cupiebat 2. pratilac.l legebas legebat 2. comes. Takve su recimo pater. Postoje i pridevi u ovom obliku ceteri. patris. parici. -udis f. III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA . Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na –er. fratris. vrlina. m.l cupiebatis cupiebant Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum. arma –orum –oruzje. to su imenice poput: relinquiae. -cis. –ostatak. mocvara. –covek. –zaseda. – deca.l 3. frater. devica. -oris m. a imaju nepostojano -e. -ginis f.l 3. victor. matris. virgo. III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina dux ducis duci ducem dux duce nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina duces ducum ducibus duces duces ducibus Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju: MUSKI ROD nominativ -os genitiv -oris ZENSKI ROD -o -inis -es -itis -o -onis -or -oris nominativ -do genitiv -dinis primeri -us -udis -us -utis -go -ginis -x -gis -as -atis homo.l 3. palus. ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. pobednik. -ae.

lice 2. lice 3. lice eramus eratis erant Ablativus possesivus – kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se prevodi sa imati. nomen. genus. lice 2. -oris snaga. lice jednina eram eras erat mnozina 1.*) .sg. I OSNOVE Dele se u tri grupe: 1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom grupom ispred gen. caput. lice 3. -eris rod. IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. III DEKLINACIJA.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina tempus temporis tempori tempus tempus tempore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina tempora temporum temporibus tempus tempus temporibus Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na: nominativ genitiv -us -oris -men -minis -t -us -eris -ur -oris nekoliko primera tempus. -minis ime. robur. -oris vreme. capitis glava.

m. n. -zivotinja. Tibar. f. exemplar. fontis. – more. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina sitis sitis siti sitim sitis siti nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina sites sitium sitibus sites sites sitibus Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. put koji sve padeze gradi od osnove itiner. ima genitiv mnozine bous. bovis. -ar sa genitivom jednine na –is nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina mare maris mari mare mare mari nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina maria marium maribus maria maria maribus mare. n. animal. Neapolis. f. f. turris. 3) imenice srednjeg roda na –e. kasalj. groznica. toranj. kisa. m. Ukoliko se zavrsavaju na –s u nominativu jednine onda su zenskog roda. i imber imbris. itineris. f. zedj. febris. pupis. Tiberis. animalis. Ukoliko su na –er onda su muskog roda. IZUZECI III DEKLINACIJE Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. izvor. f. Tako je na primer sa iter. f.jednina nom civis gen civis dat civi aku civem vok civis abl cive • nom gen dat aku vok abl mnozina cives civium civibus cives cives civibus nom gen dat aku vok abl jednina urbs/imber urbis/imbris urbi/imbri urbem/imbrem urbs/imber urbe/imbre mnozina nom urbes gen urbium dat urbibus aku urbes vok urbes abl urbibus imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. m. f. tussis. To su sitis. f.f. exemplaris. n. krma. –primer. a . n. Imenica bos. -al. maris. Napulj. sekira. Izuzeci su fons. securis.

imenica. meso. f. Plural je osnova. -x. -al. sila. Imenica vis. ablativ jednine je ablativ jednine je ablativ jednine je . dok joj je mnozina potpuna. f. u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi. -ar. -antis. Imenica caro. Plural je osnova. jednakosloznih jednakosloznih -al. -ar ablativ jednine je acri. genitiv mnozine joj je carnium. -ans. PRIDEVI III DEKLINACIJE pripadaju vokalskim –i osnovama i dele se u tri grupe: 1) tri zavrsetka muski rod zenski rod acer acris menjaju se kao nemenjaju se kao jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije -i osnova III deklinacije –i osnova ablativ jednine je acri.dativ i ablativ bobus ili bubus. a ne utile kako je kod imenica zenski rod utils menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili. a ne acre kako je kod ne acre kako je kod imenica imenica srednji rod acris menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. a ne utile kako je kod imenica 3) jedan zavrsetak –obicno pridevi na –ens. -entis. carnis. a ablativ jednine je acri. a ne acre kako je kod imenica 2) dva zavrsetka muski rod utilis menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili. a ne utile kako je kod imenica srednji rod utile menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. -ar ablativ jednine je utili. -al. imenica. Plural se menja takodje kao kod ne takodje kao kod ne kao kod imenica na –e. cis muski rod zenski rod srednji rod prudens prudens prudens menjaju se kao ne menjaju se kao ne menjaju se kao ne jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije –i III deklinacije –i III deklinacije –i osnova.

exercitus. exercitus. krilo vojske Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog roda zavrsavaju na –us. dok za srednji rod zavrsavaju na –u u nominativu. m. lice 2. lice 2. cornus. IZUZECI IV DEKLINACIJE . lice erimus eritis erunt IMENICA JUPITER (posebna promena) nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina Iuppiter Iovis Iovi Iovem Iuppiter Iove IV DEKLINACIJA nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina exercitus / cornu exercitus / cornus exercitui / cornu exercitum / cornu exercitus / cornu exercitu / cornu nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina exercitus / cornua exercituum / cornuum exercitibus / cornibus exercitus / cornua exercitus / cornua exercitibus / cornibus Imenice. n. a ne prudente prudenti.prudenti. a ne prudente prudenti. cornu. a na –us u genitivu. lice 3. lice jednina ero eris erit mnozina 1. kao i u genitivu. vojska. lice 3. a ne prudente kako je kod imenica. kako je kod imenica kako je kod imenica menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI 1.

l cupiemus 2. igla. To su imenice specus. domorum domibus domos domus domibus Ablativ jednine. FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. f. Ovim vremenom se u latinskom kazuje radnja koja ce se zbiti u buducnosti. kuca. ruka. m.l cupient III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci.l cupiam 2. f.Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda. m. Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ -ubus.l legent jednina 1.l leget mnozina 1.l timebis 3.l amabimus 2.l timebit jednina 1.l legam 2. genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije. portus. domus.l cupies 3.l amabis 3. f. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina domus domus domui domum domus domo nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina domus domuum.l legetis 3. To su acus.l leges 3. acus.l amabo 2.l timebo 2.l cupietis 3. jezero. m. Iduum.l amabit jednina 1. Imenica domus se menja drugacije od ostalih. lacus. manus. luk. f.l amabitis 3.l cupiet mnozina 1. pecina.l amabunt mnozina 1.l timebitis 3.l timebunt mnozina 1. arcus. V DEKLINACIJA . m. Ide.l legemus 2.l timebimus 2. Idus. f. igla. luka.

Imenica dies.l vocavimus 2. m. diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan . PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA jednina 1.l fuisti 3. podne. diei. vocatum pozvati.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina res rei rei rem res re dies diei diei diem dies die nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina res rerum rebus res res rebus dies dierum diebus dies dies diebus Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na –e u nominativu.l fuistis 3.l vocavit mnozina 1.l vocavistis 3.l fuit mnozina 1.l fuimus 2. Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da samim time i nemaju mnozinu.l fuerunt glagol: voco. Sve su zenskog roda sem dies. fui biti Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt. .l vocavisti 3. m. a za srednji rod nastavak –ius. dan i meridies.l fui 2. vocare. KOMPARACIJA PRIDEVA Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak –ior. meridiei.l vocavi 2. vocav –i. summ esse.l vocaverunt jednina 1.

pulcherimum ili acerimus. -rima. -um plurimus. -um . -a. PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. -a. humilis. esse. -lima. -um komparativ m. acerimum). -e. -e.l manseramus 1. Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus.l fuerant SUPLETIVNA KOMPARACIJA pridev bonus. i f. -um multus. acerima. To su facilis.l manserant 3. Superlativ se deklinira po II deklinaciji. -um parvus. mansi ostati i sum.l fueratis 3. similis. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje.l manseras 3. gracilis. -um pessimus. -e. -rimum. pulcherima. jednina 1. n.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina carior carioris cariori cariorem carior cariore carius carioris cariori carius carius cariore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina cariores cariora cariorum carioribus cariores cariora cariores cariora carioribus Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove. -e. carrisima. -a.l manseratis 2. -um malus. -issima.l manserat mnozina jednina 1. -um maximus. -issimum. -a. -a.l manseram 2. -limum. melior peior maior minor komparativ srednji rod melius peius maius minus ima u nekim padezima superlativ m. -a. -um magnus. dificilis. -e. dissimilis. 6 prideva grade superlativ na –limus. -e. f. -a. -um minimus. -a.l fuerat mnozina 1. fui biti. -a. optimus. -a. carrisimum). (pulcherimus.l fueras 3. (carrisimus. glagol maneo. Pridevi na –er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus. manere.l fueramus 2.l fueram 2.

l venite .l ama 2. FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka. fac.l cupi 2.U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ. -a. -a.l amate 2.l fueris 3.l manserimus 2.l manserit mnozina 1. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu. -a. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I. -a. ispred nastavka –us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga magis (vise) i maxime (najvise). duc. pridev varius.l cupite 2. -um superlativ maxime varius. jednina 1.l este 2. akuzativ i vokativ jednine koji glasi plus i genitiv koji glasi pluris. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine.l fuero 2.l doce IMPERATIV II mnozina 2. facio i glase dic. -um maxime indonens. -um maxime stenuus. -um stenuus. -um magis indonens.l venite 2. -um IMPERATIV I Njime se izrice zapovest ili podsticanje. -um komparativ magis varius. duco. -a.l fuerimus 2. i. -a. jednina 2.l veni mnozina 2.l fuerint OPISNA KOMPARACIJA Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e.l docete jednina 2. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom licu jednine.l es 2. u.l fueritis 3. -a.l manserint jednina 1. a javlja se samo u prezentu ili futuru. -a. -a.l mansero 2. -um magis stenuus.l manseritis 3. A pored ova dva ima i genitiv koji glasi plurium.l fuerit mnozina 1.l veni 2. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba odmah izvrsiti. -um indonens.l manseris 3. To su dico.

facile koji gradi prilog faciliter.l veniunto GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke. celer.l 2. Ima 2. 4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa – er. poput na primer prideva facilis. i 3.l amatote 3. jednina 1.l amato 3.l 2. -a. 1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e (pridev pulcher. 2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus.l 2. ali i facile. pulchra.l 2.Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti.l venito 3. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter. celere daje prilog celeriter. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks –e.l venitote 3. pulchrum gradi prilog pulchre). pozitiv perite pulchre facile raro komparativ peritius pulchrius facilius rarius superlativ peritissime pulcherissime faccillime rarissime . Na primer.l amanto jednina 1.l venito mnozina 1.l amato mnozina 1. KOMPARACIJA PRILOGA Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins. 3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. lice sg. -um koji daje prilog cito. i pl. celeris. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda.

um 2 duo. ae.SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto. pozitiv bene male magnopere / valde parum multum varie komparativ melius peius magis minus plus magis varie superlativ optime pessime maxime minime plurimum maxime varie BROJEVI 1 unus. ia 4 quattor 5 quinque 6 7 8 9 sex 20 viginti triginta quadraginta 70 80 90 septaginta octoginta nonaginta centum septem 30 octo novem 40 50 60 quinquaginta 100 sexaginta 10 decem 1000 milia jednina n g unus/una/unum unius jednina n g duo/duae/duo duorum/duarum/duoru m jednina n g tres/tres/tria trium . o 3 tres. a. es.

l amantur mnozina 1. -um quartus.l leg-e-ris mnozina 1.l leg-i-mur 2.l legor 2. -a.l timemur 2.d a v a uni unum/una/unum --uno/una/uno d a v a duobus/duabus/duobus duo(s)/duas/duo(s) --duobus/duabus/duobus d a v a tribus tres/tres/tria --tribus REDNI BROJEVI menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us.l amaris 3. -um quintus. -um decimus.l erudimur 2. -um septimus.l amatur jednina 1.l erudiris mnozina 1. -um octavus. -um tricesimus. -a. -a. -um nonus. -a.l erudimini III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA . -a. -um. -a. -um septuagessimus secundus.l timemini 3. -a. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l amamini 3. -um octogessimus tertius.l timetur jednina 1. -a. -a. -a. -um vicesimus.l amamur 2. -um sextus. primus.l timentur mnozina 1.l leg-i-mini jednina 1.l amor 2.l timeor 2. -a. -um quadragessimus quinquagessimus sexagesimus nonagesimus centesimus millesimus PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima. -a.l erudior 2.l timeris 3. -a.

lice pl. lice sg.3. lice sg. nos nostri/nostrum nobis nos ------nobis 2. lice sg.l erudiuntur LICNE ZAMENICE 1.l leg-u-ntur 3. (ei) ii/eae/ea eorum/earum/eorum (eis) iis eos/eas/ea ------(ab) (cum) (eis) iis LICNA POVRATNA ZAMENICA Oblici i za sg. vos vestri/vestrum vobis vos ------vobis 3. n ------- . lice pl.l eruditur 3. n g d a v a ego mei mihi me ------me/mecum 1. n g d a v a is/ea/id eius ei eum/eam/id ------(ab) (cum) eo/ea/eo 3. tu tui tibi te ------te/tecum 2.l leg-e-tur 3. lice pl. i pl.

l legebar 2. 2.l legebamur 1. 2. 1.l i 3. nostra. .l 2.l POKAZNE ZAMENICE 1. vestra. -rum.l legebatur 3. lice sg.l r mnozina timebamur timebamini timebantur mnozina erudiebamur erudiebamini erudiebantur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA mnozina jednina 1. suum IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. lice pl.l amabar 2.l timebaris 2.l 2. -ra. nostrum vester.l legebaris mnozina jednina 1.l amabantur 3.g d a v a sui sibi se ------(a) se. vestrum suus.l meus. lice sg.l erudiebar 1.l erudiebaris 2. tuum eius.l 2.l amabamur 1.l 3.l erudiebatur 3.l timebatu 3.l amabaris 3.l amabamin 2.l legebantur 3.l amabatur jednina 1. 1. sua. lice pl.l timebar 1. secum PRISVOJNE ZAMENICE menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us. mea meum tuus. tua.l i 3.l legebamin 2. eorum noster. -um ili -er. -a.

n g d a v a ille/illa/illud illius illi illum/illam/illud ------illo/illa/illo 3. lice pl. lice pl. lice sg. illi/illae/illa illorum/illarum/illorum illis illos/illas/illa ------illis 3.n g d a v a hic/haec/hoc huius huic hunc/hanc/hoc ------hoc/haec/hoc hi/hae/haec horum/harum/ horum his hos/has/haec ------his iste/ista/istud istius ist istum/istam/istud ------isto/ista/isto isti/istae/ista istorum/istarum/istorum istis istos/istas/ista -----istis 3. iidem/eadem/eadem eorundem/earundem/eo rundem iisdem (isdem) (eisdem) eosdem/easdem/easdem ------iisdem ODNOSNA ZAMENICA jednina n g d a v qui/quae/quod cuius cui quem/quam/quod ------- mnozina qui/quae/quae quorum/quarum/quorum quibus quos/quas/quae ------- . lice sg. idem/eadem/idem eiusdem eidem eundem/eandem/idem ------eodem/eadem/eodem 3.

a quo/qua/quo qubius FUTUR I PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l timebitur mnozina 1.l timebimur 2.l timebor 2.l erudieris 3.l amaberis 3.l erudiemur 2.l amabimur 1.l legemini 3.l legetur mnozina jednina 1.l erudiar 2.l amabuntur 3.l legentur jednina 1.l amabitur jednina 1.l timebimini 3.l legar 2.l amabimini 2.l erudietur mnozina 1.l erudiemini 3.l legemur 2.l legeris 3.l erudientur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA UPITNE ZAMENICE jednina n g d a v a quo quem ------qua re quis cuius cui quid quid .l timeberis 3.l amabor 2.l timebuntur mnozina 1.

l repudiatus.l 3. FUTUR II PASIVA 1.l 2. -um sum captus. -ae. utra. a pridevski je qui. -ae. Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter. -a erimus repudiati. -ae. -um erat repudiati. sta). -a. -a. -a eramus repudiati. koja. -ae. utrum. Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko.l 3. PARTICIP PERFEKTA PASIVA Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. 1. -a capti. -a summus estis sunt INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA 1. -ae. -um eras repudiatus. -a. repudiatare. koje). Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu. -um est capti. -a. repudiavi. quod (koji. -a. -um es captus. -um eram repudiatus. -ae.l 2. -ae. -a eratis repudiati. -a. -a capti. -a. -um erit repudiati. -a eritis repudiati.l repudiatus. -ae. -um ero repudiatus. -um eris repudiatus. -a.l 3. repudiatum odbijati. -a erant glagol: repudiatus. -a.l captus. -ae. quae. -a erunt .l 2.Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta).

l moneatur mnozina 1.l moneatis 2.l amem 2.l ament jednina 1.l amemini 3.l moneamur 2. KONJUGACIJA IV pomocni i neki nepravilni dodaje se -e- dodaje se –a- dodaje se -iI KONJUGACIJA PASIV I KONJUGACIJA AKTIV jednina 1.l amemur 2.l amet jednina 1.l moneantur mnozina 1.l legam 2.l legantur mnozina 1.l moneat jednina 1.l legat jednina 1.l ametur mnozina 1.l puniant jednina 1.l amer 2.l puniar 2.l legamus 2.l legaris 3.l puniantur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1.KONJUKTIV Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze.l punias 3.l monear 2.l monearis 3.l ames 3.l puniam 2.l puniaris 3.l moneas 3.l moneamus 1.l legatis 3.l amemus 2.l puniarit III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV .l legas 3.l legamini 3.l legant mnozina 1.l ameris 3.l puniamini 3.l puniat mnozina 1.l legamur 2. KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.l ametis 3.l legar 2. a ne mora biti izvrsena.l moneam 2.l amentur mnozina 1.l moneant 3.l legatur jednina 1.l puniamur 2.l moneamini 3.l puniatis 3.l puniamus 2. III. I KONJUGACIJA II.

l puniremur 2.l legeretis 3.l legeres 3.l puniret mnozina 1.l legereris 3.l monerem 1.l puniretis 2.l amaretur mnozina 1.l punirentur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina jednina 1.l legeret jednina 1. lice sim sis sit jednina simus sitis sint mnozina KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv.l moneretis 2.l punirem 2.l moneremur 2.l puniremus 1. ESSE.l legerer 2.l legerem 2.l amaremini 3.l punireris 3.l moneremus 1.KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM.l punirerit .l amarem 2.l amaremur 2.l monerentur mnozina 1.l amaremus 2.l moneres 2.l legeremus 2.l monereris 3.l amarent jednina 1.l amaret mnozina 1. FUI 1.l legerent jednina 1.l monerer 2. I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIV jednina 1.l moneretur III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV jednina 1.l amarentur mnozina 1.l punirent 3.l amareris 3. lice 3.l puniremini 3.l legeretur IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1.l legerentur mnozina 1.l monerent 3.l amares 3.l punires 3.l legeremini 3.l amarer 2.l amaretis 3.l punirer 2.l moneret 3.l legeremur 2. lice 2.l moneremini 3.

lice 2. a sitis laudati. ae. jednina 1.l laudatus. um essem laudatus.l laudaverit jednina laudaverimus 1.l 2. a. a simmus laudati. um sit mnozina laudati. AKT. a essetis laudati. PASIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. ae. PAS.l laudaveris 3. FUI 1. KONJUKTIV PERF.KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME. jednina 1. um esses laudatus.l laudavisses laudaverint 3.l laudaverim 2. AKTIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. ae. um sim laudatus. a sint jednina 1. .l laudavisset mnozina mnozina laudavissemus laudavissetis laudavisent KONJUKTIV PERF. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse. ESSE. um sis laudatus. lice essem esses esset jednina essemus essetis essent mnozina KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka. ae. lice 3.l laudatus. ae. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka. a. a essent Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. a.l 2.l 3. a. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta. um esset mnozina laudati. ae. a essemus laudati. a.l laudavissem laudaveritis 2. a.l 3. konjuktiva.

. ZELJE – a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta b b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta. BODRENJA – izrazava se 1. Negacija je ne. licu jednine ili mnozine. ZABRANE – izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne. licem mnozine konjuktiva prezenta. d) ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi. Ako je zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient). ili 3..NEZAVISNI KONJUKTIVI ZAPOVEDNI – izrice se naredba 2.)..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful