I DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina puella puellae puella puellam puella puella

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina puellae puellarum puellis puellas puellae puellis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.

I KONJUGACIJA – INDIKATIV PREZENTA AKTIVA 1. lice 2. lice 3. lice jednina specto (a+o=o) specta-s specta-t mnozina 1. lice specta-mus 2. lice specta-tis 3. lice specta-nt

oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI summ, esse, fui – biti 1. lice 2. lice 3. lice
1.

jednina sum es est

1. lice 2. lice 3. lice

mnozina summus estis sunt

2.

PRISVOJNI GENITIV – ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom. PREDLOZI – uvek stoje sa akuzativom (in – glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in – glagoli mirovanja).

II ILI –o DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina campus campi campo campum campe campo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina campi camporum campis campos campi campis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na –us, a u genitivu na –i. Jedino se imenica deus dei, m. – bog, menja malo drugacije.

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina deus dei deo deum deus deo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina dei ili dii deorum deis ili diis deos dei ili dii deis ili diis

II -er, -ir, -um DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina vir / puer viri / pueri viro / puero virum / puerum vir / puer viro / puero

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina viri / pueri virorum / puerum viris / pueris viros /pueros viri viris / pueris

vir, viri n.–covek, puer, pueri m.–decak Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na –er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na –ir u nominativu jednine i –i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati nepostojano –e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.

jednina

mnozina

Menjaju se kao imenice I -ae i II –o i -um deklinacije. toll-ere. lice 3. tener –i. lice 2. lice jednina time-o time-s time-t 1. lice 2. lice 3. III KONJUGACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE 1. lice 2. sustuli. a srednji po II –um deklinaciji. lice jednina toll-o toll-i-s toll-i-t 1. sublatum –ugrabiti. timeo time –re. timetum –plasiti se. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. –rat Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na –um u nominativu jednine i –i u genitivu. bonum –i. tollo. lice 3.sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine. II KONJUGACIJA 1. tenerum –i. timevi. Izvode se kao imenice II –er deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako.nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bellum belli bello bellum bellum bello nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bella bellorum bellis bella bella bellis bellum. lice 3. tenera -ae. belli n. bona -ae. . lice mnozina time-mus time-tis time-nt oblik glagola. lice mnozina toll-i-mus toll-i-tis tollu-nt Oblik glagola. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak tematskog vokala -i. PRIDEVI I i II DEKLINACIJE Mozemo ih podeliti u dve grupe a) b) bonus -i. zenski po I deklinaciji. lice 2.

l amabam 2. aperio. lice jednina aperi-o aperi-s aperi-t 1. lice mnozina aperi-mus aperi-tis aperi-u-nt Oblik glagola. sufiksa –ba i licnih nastavaka.l cupiebamus . lice 3. aperui.l legebam mnozina jednina mnozina 1. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. Samoglasnicke osnove se dobijaju tako sto se od 1. apertum –otvoriti. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. lice 2. lice 2.u trecem licu mnozine. statuere. lice jednina cupi-o / statu-o cupi-s / statui-s cupi-t /statui-t 1.l legebamus 1.l timebatis 3. cupivi cupitum –zeleti. statum odlucivati.l timebamus 2.l amabas 3.l amabant 3. lica jednine odbije nastavak –o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala.l timebat mnozina 1.l timebas 3.l timebam 2.l amabat mnozina jednina 1. IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od prezentske osnove.l cupiebam 1.III KONJUGACIJA – SAMOGLASNICKE OSNOVE 1.l amabamus 1. IV KONJUGACIJA 1. statu-o. lice 2. lice 3. lice 3. cupere.l amabatis 2. uz dodavanje tematskog vokala -u. aperi-re.l timebant III KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal –e IV KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal -e jednina 1. cupi-o. lice 2. statui. lice 3. lice mnozina cupi-mus / statui-mus cupi-tis / satui-tis cupi-unt / statu-unt Oblik glagola.

a -malo njih.l 3. pratilac. Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na –er. -a. matris. vodja.l legebatis legebant 2. -ae. mocvara. pobednik.l 3. virgo. miles. ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. m. m. dux. -ginis f. III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina dux ducis duci ducem dux duce nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina duces ducum ducibus duces duces ducibus Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju: MUSKI ROD nominativ -os genitiv -oris ZENSKI ROD -o -inis -es -itis -o -onis -or -oris nominativ -do genitiv -dinis primeri -us -udis -us -utis -go -ginis -x -gis -as -atis homo. -arum f. Postoje i pridevi u ovom obliku ceteri. – deca. -cis.2.l 3. vojnik. -itis m. -utis f. frater. libri –orum m. pratilja. III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA . comes.l legebas legebat 2.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu. -inis m. –zaseda. -oris m. –covek.l cupiebas cupiebat 2. palus. virtus. victor. devica. Takve su recimo pater. parici. -ae. -itis. mater.l 3. arma –orum –oruzje. to su imenice poput: relinquiae. vrlina. -ostali. -arum f. insidiae.l cupiebatis cupiebant Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum. -udis f. patris. fratris. a imaju nepostojano -e.f. –ostatak.

lice 3.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina tempus temporis tempori tempus tempus tempore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina tempora temporum temporibus tempus tempus temporibus Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na: nominativ genitiv -us -oris -men -minis -t -us -eris -ur -oris nekoliko primera tempus. -oris vreme. nomen. lice eramus eratis erant Ablativus possesivus – kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se prevodi sa imati. III DEKLINACIJA. lice jednina eram eras erat mnozina 1. robur. capitis glava. -eris rod. lice 3. genus. -oris snaga. I OSNOVE Dele se u tri grupe: 1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom grupom ispred gen. -minis ime. IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. lice 2. caput.*) .sg. lice 2.

Ukoliko su na –er onda su muskog roda. groznica. n. maris. f. krma. f. Izuzeci su fons. Ukoliko se zavrsavaju na –s u nominativu jednine onda su zenskog roda. sekira. exemplar. n. – more. febris. Imenica bos. m. pupis. f. izvor. Tibar. kasalj. f. m. fontis. To su sitis. n. a . animal. -zivotinja. bovis. –primer. Tako je na primer sa iter.jednina nom civis gen civis dat civi aku civem vok civis abl cive • nom gen dat aku vok abl mnozina cives civium civibus cives cives civibus nom gen dat aku vok abl jednina urbs/imber urbis/imbris urbi/imbri urbem/imbrem urbs/imber urbe/imbre mnozina nom urbes gen urbium dat urbibus aku urbes vok urbes abl urbibus imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. toranj. zedj. IZUZECI III DEKLINACIJE Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. put koji sve padeze gradi od osnove itiner. -ar sa genitivom jednine na –is nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina mare maris mari mare mare mari nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina maria marium maribus maria maria maribus mare. m.f. securis. turris. Tiberis. f. 3) imenice srednjeg roda na –e. itineris. ima genitiv mnozine bous. f. f. tussis. Neapolis. Napulj. n. i imber imbris. -al. exemplaris. kisa. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina sitis sitis siti sitim sitis siti nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina sites sitium sitibus sites sites sitibus Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. animalis. f.

f. a ne acre kako je kod imenica 2) dva zavrsetka muski rod utilis menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili. Plural se menja takodje kao kod ne takodje kao kod ne kao kod imenica na –e.dativ i ablativ bobus ili bubus. genitiv mnozine joj je carnium. carnis. PRIDEVI III DEKLINACIJE pripadaju vokalskim –i osnovama i dele se u tri grupe: 1) tri zavrsetka muski rod zenski rod acer acris menjaju se kao nemenjaju se kao jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije -i osnova III deklinacije –i osnova ablativ jednine je acri. -entis. meso. -x. -ar ablativ jednine je utili. -al. -ar. cis muski rod zenski rod srednji rod prudens prudens prudens menjaju se kao ne menjaju se kao ne menjaju se kao ne jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije –i III deklinacije –i III deklinacije –i osnova. -antis. a ne utile kako je kod imenica 3) jedan zavrsetak –obicno pridevi na –ens. Plural je osnova. a ne utile kako je kod imenica zenski rod utils menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili. a ablativ jednine je acri. dok joj je mnozina potpuna. Imenica caro. u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi. Plural je osnova. jednakosloznih jednakosloznih -al. ablativ jednine je ablativ jednine je ablativ jednine je . sila. imenica. Imenica vis. a ne acre kako je kod ne acre kako je kod imenica imenica srednji rod acris menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. -ar ablativ jednine je acri. imenica. a ne utile kako je kod imenica srednji rod utile menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. -al. f. -ans.

lice 3. m. krilo vojske Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog roda zavrsavaju na –us. n. a ne prudente kako je kod imenica. kako je kod imenica kako je kod imenica menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. IZUZECI IV DEKLINACIJE . vojska. dok za srednji rod zavrsavaju na –u u nominativu.prudenti. a ne prudente prudenti. exercitus. cornus. a na –us u genitivu. cornu. lice 2. kao i u genitivu. a ne prudente prudenti. lice erimus eritis erunt IMENICA JUPITER (posebna promena) nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina Iuppiter Iovis Iovi Iovem Iuppiter Iove IV DEKLINACIJA nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina exercitus / cornu exercitus / cornus exercitui / cornu exercitum / cornu exercitus / cornu exercitu / cornu nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina exercitus / cornua exercituum / cornuum exercitibus / cornibus exercitus / cornua exercitus / cornua exercitibus / cornibus Imenice. lice 3. lice 2. lice jednina ero eris erit mnozina 1. exercitus.

Ide. f. luka. luk. f.l amabunt mnozina 1.l legemus 2. igla.l amabit jednina 1. arcus. lacus. domus. m. jezero.l legetis 3. portus.l amabo 2. acus.l timebit jednina 1.l cupiet mnozina 1. genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije.l legam 2. igla. domorum domibus domos domus domibus Ablativ jednine. manus. pecina.l cupiam 2.l leget mnozina 1.l cupient III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci.Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda. Iduum.l cupies 3. V DEKLINACIJA . nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina domus domus domui domum domus domo nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina domus domuum.l timebis 3. f. m.l timebunt mnozina 1. ruka. Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ -ubus. f. kuca. To su acus.l timebimus 2.l amabimus 2. m.l leges 3.l cupiemus 2. FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l cupietis 3.l timebitis 3. Idus.l amabitis 3. To su imenice specus. Imenica domus se menja drugacije od ostalih. f.l timebo 2. m. Ovim vremenom se u latinskom kazuje radnja koja ce se zbiti u buducnosti.l amabis 3.l legent jednina 1.

fui biti Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt.l fuit mnozina 1.l fuerunt glagol: voco. vocatum pozvati. Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da samim time i nemaju mnozinu.l vocavisti 3. summ esse.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina res rei rei rem res re dies diei diei diem dies die nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina res rerum rebus res res rebus dies dierum diebus dies dies diebus Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na –e u nominativu.l vocaverunt jednina 1.l fuisti 3.l fui 2. vocav –i.l vocavit mnozina 1. a za srednji rod nastavak –ius. m. Imenica dies.l vocavimus 2. diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan . .l vocavi 2. vocare. PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA jednina 1. dan i meridies.l fuimus 2. KOMPARACIJA PRIDEVA Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak –ior. diei. meridiei.l vocavistis 3.l fuistis 3. m. podne. Sve su zenskog roda sem dies.

-rimum. -e. acerimum). To su facilis. 6 prideva grade superlativ na –limus. melior peior maior minor komparativ srednji rod melius peius maius minus ima u nekim padezima superlativ m. -a. carrisimum).l fueras 3. -a.l fueramus 2. -lima.l fuerat mnozina 1. -um parvus. pulcherimum ili acerimus. esse. -um komparativ m. -e. -a. -um pessimus. -um magnus. optimus. -rima. -issimum. f. -limum. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje. -a. -um plurimus.l fueratis 3. -e. -um malus. -e. gracilis. -um minimus. mansi ostati i sum. Superlativ se deklinira po II deklinaciji. carrisima.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina carior carioris cariori cariorem carior cariore carius carioris cariori carius carius cariore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina cariores cariora cariorum carioribus cariores cariora cariores cariora carioribus Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove. -a. acerima. (carrisimus. similis. (pulcherimus.l manserat mnozina jednina 1. i f. -um . pulcherima. manere. -um multus. -a. Pridevi na –er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus. -a. jednina 1. -a.l fuerant SUPLETIVNA KOMPARACIJA pridev bonus.l manseratis 2.l manserant 3. fui biti. PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. -a. n. dificilis. -issima.l manseras 3. humilis. -a. dissimilis. -um maximus. -e.l fueram 2. Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus. glagol maneo.l manseram 2. -e.l manseramus 1.

l amate 2. -a.l manserit mnozina 1. i. -um stenuus. -um magis stenuus. -um indonens.l manseritis 3. A pored ova dva ima i genitiv koji glasi plurium. duco.l cupite 2.l doce IMPERATIV II mnozina 2. -um superlativ maxime varius. -um maxime stenuus. -um komparativ magis varius. a javlja se samo u prezentu ili futuru. fac.U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ.l fuerimus 2. -um maxime indonens. -a. pridev varius. facio i glase dic. u. -a.l fuerit mnozina 1. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom licu jednine.l mansero 2.l veni mnozina 2. -um IMPERATIV I Njime se izrice zapovest ili podsticanje.l fueritis 3.l venite 2. jednina 1. ispred nastavka –us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga magis (vise) i maxime (najvise).l manserimus 2.l venite .l manseris 3.l fuerint OPISNA KOMPARACIJA Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e.l cupi 2. To su dico. -a. -a. duc. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine. -um magis indonens.l veni 2.l fuero 2.l es 2. -a. akuzativ i vokativ jednine koji glasi plus i genitiv koji glasi pluris. -a.l ama 2.l fueris 3. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu. FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka.l docete jednina 2. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I. -a.l manserint jednina 1. jednina 2. -a. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba odmah izvrsiti.l este 2.

i 3. pulchrum gradi prilog pulchre). jednina 1. KOMPARACIJA PRILOGA Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins.l venito 3. -um koji daje prilog cito.l venito mnozina 1. celere daje prilog celeriter. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter. i pl. Na primer. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda.l 2.l 2. 2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus. celer.l amanto jednina 1.l venitote 3.l 2.l amato 3. Ima 2. poput na primer prideva facilis. pulchra. pozitiv perite pulchre facile raro komparativ peritius pulchrius facilius rarius superlativ peritissime pulcherissime faccillime rarissime . celeris.l 2. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks –e.l amato mnozina 1. 3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. -a. facile koji gradi prilog faciliter. 1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e (pridev pulcher.Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti. 4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa – er. ali i facile.l veniunto GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke.l amatote 3. lice sg.

SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto. um 2 duo. a. o 3 tres. pozitiv bene male magnopere / valde parum multum varie komparativ melius peius magis minus plus magis varie superlativ optime pessime maxime minime plurimum maxime varie BROJEVI 1 unus. ae. ia 4 quattor 5 quinque 6 7 8 9 sex 20 viginti triginta quadraginta 70 80 90 septaginta octoginta nonaginta centum septem 30 octo novem 40 50 60 quinquaginta 100 sexaginta 10 decem 1000 milia jednina n g unus/una/unum unius jednina n g duo/duae/duo duorum/duarum/duoru m jednina n g tres/tres/tria trium . es.

-um octogessimus tertius.l erudiris mnozina 1. -a.l amantur mnozina 1. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. -um sextus.l leg-i-mini jednina 1.l legor 2.l amor 2.l timeris 3.l timemur 2.l erudimini III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA .d a v a uni unum/una/unum --uno/una/uno d a v a duobus/duabus/duobus duo(s)/duas/duo(s) --duobus/duabus/duobus d a v a tribus tres/tres/tria --tribus REDNI BROJEVI menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us.l timemini 3.l timeor 2. -um quintus. -um vicesimus. primus.l amamini 3.l timentur mnozina 1. -a. -a. -um quartus. -um octavus. -a. -a. -um tricesimus. -a. -a. -a. -um.l leg-e-ris mnozina 1. -a. -um decimus.l erudimur 2.l amamur 2.l timetur jednina 1. -um septimus. -um quadragessimus quinquagessimus sexagesimus nonagesimus centesimus millesimus PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima.l amatur jednina 1.l leg-i-mur 2. -um nonus. -a. -um septuagessimus secundus.l erudior 2.l amaris 3. -a. -a. -a.

(ei) ii/eae/ea eorum/earum/eorum (eis) iis eos/eas/ea ------(ab) (cum) (eis) iis LICNA POVRATNA ZAMENICA Oblici i za sg. lice sg. tu tui tibi te ------te/tecum 2. i pl. lice sg.l leg-e-tur 3.3. lice pl.l erudiuntur LICNE ZAMENICE 1. lice sg.l leg-u-ntur 3. nos nostri/nostrum nobis nos ------nobis 2. vos vestri/vestrum vobis vos ------vobis 3.l eruditur 3. n g d a v a ego mei mihi me ------me/mecum 1. lice pl. n g d a v a is/ea/id eius ei eum/eam/id ------(ab) (cum) eo/ea/eo 3. n ------- . lice pl.

l i 3.l r mnozina timebamur timebamini timebantur mnozina erudiebamur erudiebamini erudiebantur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA mnozina jednina 1. lice pl.g d a v a sui sibi se ------(a) se. 2. vestra.l erudiebaris 2.l legebatur 3. -a.l 2. lice pl. lice sg. tuum eius.l amabar 2. tua.l timebatu 3.l amabaris 3.l 3. 2. -um ili -er. sua.l amabantur 3.l legebantur 3. .l i 3.l 2. 1. nostrum vester.l amabatur jednina 1.l amabamur 1.l erudiebar 1.l timebaris 2. vestrum suus.l meus.l POKAZNE ZAMENICE 1.l legebamin 2. -rum.l legebar 2. mea meum tuus.l 2. suum IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l timebar 1.l amabamin 2. -ra. 1.l erudiebatur 3. lice sg.l legebamur 1. eorum noster. nostra.l legebaris mnozina jednina 1. secum PRISVOJNE ZAMENICE menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us.

lice pl. iidem/eadem/eadem eorundem/earundem/eo rundem iisdem (isdem) (eisdem) eosdem/easdem/easdem ------iisdem ODNOSNA ZAMENICA jednina n g d a v qui/quae/quod cuius cui quem/quam/quod ------- mnozina qui/quae/quae quorum/quarum/quorum quibus quos/quas/quae ------- .n g d a v a hic/haec/hoc huius huic hunc/hanc/hoc ------hoc/haec/hoc hi/hae/haec horum/harum/ horum his hos/has/haec ------his iste/ista/istud istius ist istum/istam/istud ------isto/ista/isto isti/istae/ista istorum/istarum/istorum istis istos/istas/ista -----istis 3. illi/illae/illa illorum/illarum/illorum illis illos/illas/illa ------illis 3. lice sg. lice pl. idem/eadem/idem eiusdem eidem eundem/eandem/idem ------eodem/eadem/eodem 3. n g d a v a ille/illa/illud illius illi illum/illam/illud ------illo/illa/illo 3. lice sg.

l timebuntur mnozina 1.l amaberis 3.l legetur mnozina jednina 1.l erudieris 3.l legemini 3.l legentur jednina 1.a quo/qua/quo qubius FUTUR I PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l amabitur jednina 1.l timebimur 2.l timebitur mnozina 1.l timebor 2.l erudiar 2.l timebimini 3.l legeris 3.l amabimini 2.l legar 2.l erudiemur 2.l erudietur mnozina 1.l erudientur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA UPITNE ZAMENICE jednina n g d a v a quo quem ------qua re quis cuius cui quid quid .l legemur 2.l amabor 2.l amabimur 1.l timeberis 3.l erudiemini 3.l amabuntur 3.

l 2. -ae. Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko. -a.l repudiatus. -um ero repudiatus. -a. FUTUR II PASIVA 1. -ae. 1. -ae. -a eramus repudiati. -a. -um erit repudiati. utrum. Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter. -um eris repudiatus. -um eram repudiatus. -ae. -a capti. -a. -ae.l 3. -ae. -a eratis repudiati. -a eritis repudiati. PARTICIP PERFEKTA PASIVA Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. -a. -a. utra.l 2. -um est capti. -um es captus. koja. quae. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu. repudiavi. -um eras repudiatus.l 3. -a.l repudiatus.Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta). quod (koji.l 3. -um erat repudiati. -a summus estis sunt INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA 1. -ae. a pridevski je qui. -a erunt . sta).l 2. -a erimus repudiati. repudiatum odbijati. koje). -a. -ae. -um sum captus. -a capti. repudiatare.l captus. -a erant glagol: repudiatus. -a. -ae.

l monearis 3.l amer 2.l puniamini 3.l monear 2.l legatis 3.l amem 2.l puniat mnozina 1.l legantur mnozina 1.l puniamus 2.l ametis 3.l puniantur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1. I KONJUGACIJA II.l punias 3.l legatur jednina 1.l ametur mnozina 1.l moneam 2.l puniarit III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV .l moneatur mnozina 1.l moneatis 2.l moneantur mnozina 1.l legat jednina 1.l puniam 2.l amemur 2.l amet jednina 1.l moneat jednina 1.l puniar 2.l legaris 3.l legant mnozina 1.l puniaris 3.l legam 2.l legamini 3.l puniamur 2.l legas 3.l moneas 3.l ames 3. KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.l moneamur 2.l amentur mnozina 1.KONJUKTIV Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze.l legamur 2. a ne mora biti izvrsena.l moneamini 3.l moneant 3.l amemini 3.l puniant jednina 1.l ament jednina 1.l puniatis 3.l amemus 2.l moneamus 1. KONJUGACIJA IV pomocni i neki nepravilni dodaje se -e- dodaje se –a- dodaje se -iI KONJUGACIJA PASIV I KONJUGACIJA AKTIV jednina 1.l legamus 2.l legar 2.l ameris 3. III.

l legeretis 3.l puniret mnozina 1.l puniremini 3.l legeremini 3.l amaremini 3.l legeremus 2.l legereris 3.l amarent jednina 1.l monerem 1.l moneres 2.l punireris 3.l legeretur IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1.l moneremur 2.l monerer 2.l amaretis 3. FUI 1.l moneret 3.l punirem 2.l amarer 2. I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIV jednina 1.l amaremus 2.l moneremus 1. ESSE.l moneretis 2. lice 2.l amares 3.KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM.l moneremini 3.l amaremur 2.l moneretur III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV jednina 1. lice 3.l legerentur mnozina 1.l puniremus 1. lice sim sis sit jednina simus sitis sint mnozina KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv.l punirer 2.l amaretur mnozina 1.l legeres 3.l monerent 3.l amaret mnozina 1.l puniremur 2.l legeremur 2.l amarentur mnozina 1.l punirent 3.l amareris 3.l legerer 2.l legeret jednina 1.l punires 3.l punirerit .l monereris 3.l puniretis 2.l punirentur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina jednina 1.l legerem 2.l amarem 2.l monerentur mnozina 1.l legerent jednina 1.

a. PAS. um sim laudatus. um sis laudatus. ae. um esses laudatus.l laudatus. a essetis laudati.l 3. ae. a. KONJUKTIV PERF.l laudavisses laudaverint 3. a. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka. a sitis laudati. FUI 1. AKTIVA KONJUKTIV +KVAMPERF.l 3. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta.l laudaverim 2. um essem laudatus. a.l laudaveris 3. ae. um sit mnozina laudati. a. um esset mnozina laudati.l 2. a essent Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. jednina 1.l 2. jednina 1. a simmus laudati.l laudatus. AKT.l laudavisset mnozina mnozina laudavissemus laudavissetis laudavisent KONJUKTIV PERF. ESSE.l laudavissem laudaveritis 2. a essemus laudati. a sint jednina 1. PASIVA KONJUKTIV +KVAMPERF.KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME. a. . konjuktiva. lice 2. ae. ae. lice 3. lice essem esses esset jednina essemus essetis essent mnozina KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka. ae. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse.l laudaverit jednina laudaverimus 1.

. Negacija je ne. licem mnozine konjuktiva prezenta. ..NEZAVISNI KONJUKTIVI ZAPOVEDNI – izrice se naredba 2.). licu jednine ili mnozine. d) ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi. ZABRANE – izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne. BODRENJA – izrazava se 1. ZELJE – a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta b b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta. ili 3. Ako je zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful