I DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina puella puellae puella puellam puella puella

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina puellae puellarum puellis puellas puellae puellis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.

I KONJUGACIJA – INDIKATIV PREZENTA AKTIVA 1. lice 2. lice 3. lice jednina specto (a+o=o) specta-s specta-t mnozina 1. lice specta-mus 2. lice specta-tis 3. lice specta-nt

oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI summ, esse, fui – biti 1. lice 2. lice 3. lice
1.

jednina sum es est

1. lice 2. lice 3. lice

mnozina summus estis sunt

2.

PRISVOJNI GENITIV – ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom. PREDLOZI – uvek stoje sa akuzativom (in – glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in – glagoli mirovanja).

II ILI –o DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina campus campi campo campum campe campo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina campi camporum campis campos campi campis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na –us, a u genitivu na –i. Jedino se imenica deus dei, m. – bog, menja malo drugacije.

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina deus dei deo deum deus deo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina dei ili dii deorum deis ili diis deos dei ili dii deis ili diis

II -er, -ir, -um DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina vir / puer viri / pueri viro / puero virum / puerum vir / puer viro / puero

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina viri / pueri virorum / puerum viris / pueris viros /pueros viri viris / pueris

vir, viri n.–covek, puer, pueri m.–decak Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na –er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na –ir u nominativu jednine i –i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati nepostojano –e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.

jednina

mnozina

II KONJUGACIJA 1. Menjaju se kao imenice I -ae i II –o i -um deklinacije.sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine. lice 3. lice mnozina toll-i-mus toll-i-tis tollu-nt Oblik glagola. III KONJUGACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE 1. lice jednina toll-o toll-i-s toll-i-t 1. toll-ere. sublatum –ugrabiti. lice 3. belli n. lice 3. tenera -ae. lice 2. tenerum –i. sustuli. lice 2. PRIDEVI I i II DEKLINACIJE Mozemo ih podeliti u dve grupe a) b) bonus -i. –rat Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na –um u nominativu jednine i –i u genitivu. lice 3. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci.nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bellum belli bello bellum bellum bello nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bella bellorum bellis bella bella bellis bellum. tener –i. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak tematskog vokala -i. Izvode se kao imenice II –er deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako. lice jednina time-o time-s time-t 1. zenski po I deklinaciji. bona -ae. lice 2. . bonum –i. a srednji po II –um deklinaciji. timeo time –re. lice mnozina time-mus time-tis time-nt oblik glagola. timetum –plasiti se. tollo. lice 2. timevi.

Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. statu-o. aperio. sufiksa –ba i licnih nastavaka. lice mnozina cupi-mus / statui-mus cupi-tis / satui-tis cupi-unt / statu-unt Oblik glagola. apertum –otvoriti.l cupiebamus .l timebam 2. lice jednina cupi-o / statu-o cupi-s / statui-s cupi-t /statui-t 1.u trecem licu mnozine. aperui. IV KONJUGACIJA 1.l amabas 3. lice 3.l cupiebam 1. lice mnozina aperi-mus aperi-tis aperi-u-nt Oblik glagola.l amabam 2.l timebant III KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal –e IV KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal -e jednina 1.l amabat mnozina jednina 1. IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od prezentske osnove.l timebatis 3.l timebamus 2. lice 2. cupi-o. lica jednine odbije nastavak –o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala. uz dodavanje tematskog vokala -u.l amabant 3. lice 2. aperi-re.l amabamus 1. lice 3.l legebamus 1. lice 3.l timebat mnozina 1. statuere.l timebas 3. lice 3. Samoglasnicke osnove se dobijaju tako sto se od 1. lice jednina aperi-o aperi-s aperi-t 1.l amabatis 2. statum odlucivati. statui. cupere.l legebam mnozina jednina mnozina 1. lice 2. cupivi cupitum –zeleti. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. lice 2.III KONJUGACIJA – SAMOGLASNICKE OSNOVE 1.

matris. libri –orum m. patris. Takve su recimo pater. m. -arum f. mater. -ae. mocvara. –covek.f.l cupiebatis cupiebant Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum. -utis f. -ae. ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. devica. -itis m. parici. arma –orum –oruzje. pratilja.l legebas legebat 2. virtus. –zaseda. -itis. -a. vodja. III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina dux ducis duci ducem dux duce nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina duces ducum ducibus duces duces ducibus Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju: MUSKI ROD nominativ -os genitiv -oris ZENSKI ROD -o -inis -es -itis -o -onis -or -oris nominativ -do genitiv -dinis primeri -us -udis -us -utis -go -ginis -x -gis -as -atis homo.l 3. Postoje i pridevi u ovom obliku ceteri.l cupiebas cupiebat 2. III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA . virgo. -inis m.l 3. palus. frater. victor. insidiae. dux.l legebatis legebant 2. –ostatak. a imaju nepostojano -e. miles. -cis. -oris m. m. vrlina. comes. to su imenice poput: relinquiae. vojnik. a -malo njih.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu. -udis f. -ginis f.2. fratris.l 3. pratilac.l 3. -arum f. – deca. -ostali. Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na –er. pobednik.

lice 2. III DEKLINACIJA. lice jednina eram eras erat mnozina 1. lice 3. I OSNOVE Dele se u tri grupe: 1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom grupom ispred gen. IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. lice eramus eratis erant Ablativus possesivus – kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se prevodi sa imati. -oris snaga.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina tempus temporis tempori tempus tempus tempore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina tempora temporum temporibus tempus tempus temporibus Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na: nominativ genitiv -us -oris -men -minis -t -us -eris -ur -oris nekoliko primera tempus. -minis ime. genus. -eris rod. lice 3. caput. capitis glava. lice 2. nomen.*) .sg. robur. -oris vreme.

m. pupis. f. f. f. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina sitis sitis siti sitim sitis siti nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina sites sitium sitibus sites sites sitibus Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. groznica. turris. IZUZECI III DEKLINACIJE Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene.f. animalis. izvor. To su sitis. 3) imenice srednjeg roda na –e. Tiberis. f. Ukoliko su na –er onda su muskog roda. n. –primer. Ukoliko se zavrsavaju na –s u nominativu jednine onda su zenskog roda. -ar sa genitivom jednine na –is nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina mare maris mari mare mare mari nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina maria marium maribus maria maria maribus mare. m. exemplar. Tako je na primer sa iter. febris. f. kisa. zedj. put koji sve padeze gradi od osnove itiner. bovis. Tibar. n. -al. Izuzeci su fons. Neapolis. kasalj. f. f. ima genitiv mnozine bous. exemplaris. n. sekira. a . – more. itineris. i imber imbris. tussis. f. toranj. animal. m. -zivotinja. n. maris. krma. Imenica bos. Napulj. securis. fontis.jednina nom civis gen civis dat civi aku civem vok civis abl cive • nom gen dat aku vok abl mnozina cives civium civibus cives cives civibus nom gen dat aku vok abl jednina urbs/imber urbis/imbris urbi/imbri urbem/imbrem urbs/imber urbe/imbre mnozina nom urbes gen urbium dat urbibus aku urbes vok urbes abl urbibus imenice ove grupe su muskog i zenskog roda.

dativ i ablativ bobus ili bubus. a ne acre kako je kod ne acre kako je kod imenica imenica srednji rod acris menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. PRIDEVI III DEKLINACIJE pripadaju vokalskim –i osnovama i dele se u tri grupe: 1) tri zavrsetka muski rod zenski rod acer acris menjaju se kao nemenjaju se kao jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije -i osnova III deklinacije –i osnova ablativ jednine je acri. imenica. -antis. -entis. Plural je osnova. Imenica caro. meso. f. a ablativ jednine je acri. genitiv mnozine joj je carnium. f. Plural je osnova. sila. -al. a ne utile kako je kod imenica zenski rod utils menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili. -ans. a ne utile kako je kod imenica 3) jedan zavrsetak –obicno pridevi na –ens. cis muski rod zenski rod srednji rod prudens prudens prudens menjaju se kao ne menjaju se kao ne menjaju se kao ne jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije –i III deklinacije –i III deklinacije –i osnova. imenica. -ar ablativ jednine je acri. u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi. -ar ablativ jednine je utili. Plural se menja takodje kao kod ne takodje kao kod ne kao kod imenica na –e. carnis. Imenica vis. -ar. -x. jednakosloznih jednakosloznih -al. a ne acre kako je kod imenica 2) dva zavrsetka muski rod utilis menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili. ablativ jednine je ablativ jednine je ablativ jednine je . a ne utile kako je kod imenica srednji rod utile menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. -al. dok joj je mnozina potpuna.

a na –us u genitivu. exercitus. lice 2. n. a ne prudente prudenti. kao i u genitivu. m. vojska. a ne prudente kako je kod imenica. a ne prudente prudenti. lice 3. kako je kod imenica kako je kod imenica menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI 1.prudenti. cornus. lice 2. dok za srednji rod zavrsavaju na –u u nominativu. IZUZECI IV DEKLINACIJE . lice 3. lice jednina ero eris erit mnozina 1. cornu. lice erimus eritis erunt IMENICA JUPITER (posebna promena) nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina Iuppiter Iovis Iovi Iovem Iuppiter Iove IV DEKLINACIJA nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina exercitus / cornu exercitus / cornus exercitui / cornu exercitum / cornu exercitus / cornu exercitu / cornu nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina exercitus / cornua exercituum / cornuum exercitibus / cornibus exercitus / cornua exercitus / cornua exercitibus / cornibus Imenice. krilo vojske Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog roda zavrsavaju na –us. exercitus.

lacus. f.l timebo 2.l timebitis 3.l legemus 2. portus.l amabis 3. m. Idus. f. f. FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ -ubus. igla. V DEKLINACIJA . To su acus.l amabit jednina 1. luk. f.l timebunt mnozina 1. acus.l amabitis 3. Imenica domus se menja drugacije od ostalih. kuca.l amabimus 2.l timebit jednina 1. pecina.l cupies 3.l legent jednina 1. genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije.l cupiemus 2.l timebis 3. ruka. f. Ovim vremenom se u latinskom kazuje radnja koja ce se zbiti u buducnosti. Ide.l legetis 3.l leget mnozina 1.l amabo 2. m.l leges 3.l cupiam 2.Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda. Iduum.l amabunt mnozina 1. arcus.l cupiet mnozina 1. igla.l timebimus 2. domorum domibus domos domus domibus Ablativ jednine.l legam 2.l cupietis 3. luka. To su imenice specus. m. jezero. manus. m. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina domus domus domui domum domus domo nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina domus domuum. domus.l cupient III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci.

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina res rei rei rem res re dies diei diei diem dies die nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina res rerum rebus res res rebus dies dierum diebus dies dies diebus Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na –e u nominativu. dan i meridies. PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA jednina 1. diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan .l fuit mnozina 1. summ esse.l vocavimus 2. fui biti Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt. Sve su zenskog roda sem dies. diei. vocatum pozvati.l fui 2.l vocavisti 3. vocare.l vocavi 2. Imenica dies. vocav –i.l fuistis 3.l fuimus 2. podne. meridiei.l vocaverunt jednina 1. m.l fuisti 3. a za srednji rod nastavak –ius.l fuerunt glagol: voco. KOMPARACIJA PRIDEVA Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak –ior. Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da samim time i nemaju mnozinu. m.l vocavistis 3.l vocavit mnozina 1. .

-um malus. carrisimum). glagol maneo.l manserant 3. i f. -e. -a. -lima. acerima. -a. -a. (pulcherimus. dificilis.l manserat mnozina jednina 1. -a. optimus. -a. -a. manere. carrisima. -a. -e. Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus.l fueramus 2. esse.l manseramus 1. pulcherima. -e. -um maximus. -um . n.l fueratis 3. -a. mansi ostati i sum. -um minimus. -limum. Pridevi na –er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus.l manseras 3. similis. -e. pulcherimum ili acerimus. -issima. -e. -um multus. Superlativ se deklinira po II deklinaciji. acerimum).l fueras 3.l fuerant SUPLETIVNA KOMPARACIJA pridev bonus. To su facilis.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina carior carioris cariori cariorem carior cariore carius carioris cariori carius carius cariore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina cariores cariora cariorum carioribus cariores cariora cariores cariora carioribus Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove. jednina 1. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje. -rimum. -issimum. fui biti. -um pessimus. melior peior maior minor komparativ srednji rod melius peius maius minus ima u nekim padezima superlativ m. -a. -rima. f. -um magnus. dissimilis. 6 prideva grade superlativ na –limus. -um parvus. -a. -um plurimus.l fueram 2. -e. PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. (carrisimus.l manseram 2. -um komparativ m.l fuerat mnozina 1. humilis.l manseratis 2. gracilis.

u.l fuerit mnozina 1.l es 2. ispred nastavka –us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga magis (vise) i maxime (najvise). akuzativ i vokativ jednine koji glasi plus i genitiv koji glasi pluris. fac. -um maxime indonens.l venite . -a. duc. jednina 1.l cupite 2. To su dico. -um maxime stenuus.l fuerimus 2. a javlja se samo u prezentu ili futuru. A pored ova dva ima i genitiv koji glasi plurium.l manserimus 2.l manserint jednina 1.l amate 2.l manseritis 3. -a.l manseris 3. facio i glase dic. pridev varius.l fueris 3. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu.l fuerint OPISNA KOMPARACIJA Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e. -um superlativ maxime varius. i. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba odmah izvrsiti.l veni 2. jednina 2.l ama 2. FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka.l venite 2.l veni mnozina 2. -a. -um IMPERATIV I Njime se izrice zapovest ili podsticanje.l cupi 2.U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ. -um stenuus.l mansero 2. -a.l fueritis 3. -um komparativ magis varius.l doce IMPERATIV II mnozina 2.l fuero 2.l manserit mnozina 1. duco.l docete jednina 2. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom licu jednine. -a.l este 2. -a. -um magis indonens. -um magis stenuus. -a. -a. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine. -a. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I. -um indonens.

facile koji gradi prilog faciliter. i pl. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter. -um koji daje prilog cito. jednina 1. 3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. celer. KOMPARACIJA PRILOGA Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins. pozitiv perite pulchre facile raro komparativ peritius pulchrius facilius rarius superlativ peritissime pulcherissime faccillime rarissime . ali i facile.l 2. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks –e.l 2.l 2. 2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus. pulchra.l amato mnozina 1. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda.l veniunto GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke. Na primer. lice sg.l amato 3.l venitote 3. Ima 2.Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti. 4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa – er.l amatote 3.l 2. celeris. -a.l venito 3.l venito mnozina 1. poput na primer prideva facilis. celere daje prilog celeriter.l amanto jednina 1. pulchrum gradi prilog pulchre). i 3. 1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e (pridev pulcher.

o 3 tres. ia 4 quattor 5 quinque 6 7 8 9 sex 20 viginti triginta quadraginta 70 80 90 septaginta octoginta nonaginta centum septem 30 octo novem 40 50 60 quinquaginta 100 sexaginta 10 decem 1000 milia jednina n g unus/una/unum unius jednina n g duo/duae/duo duorum/duarum/duoru m jednina n g tres/tres/tria trium . es. a. ae. pozitiv bene male magnopere / valde parum multum varie komparativ melius peius magis minus plus magis varie superlativ optime pessime maxime minime plurimum maxime varie BROJEVI 1 unus. um 2 duo.SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto.

-um vicesimus.l timemur 2.l leg-i-mini jednina 1. -um sextus. -um quadragessimus quinquagessimus sexagesimus nonagesimus centesimus millesimus PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima.l legor 2. -a.l erudimini III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA . -um decimus. -a.l amamini 3.l erudior 2.l amatur jednina 1.l amantur mnozina 1.l leg-e-ris mnozina 1.l amaris 3. -um tricesimus.l timeris 3.d a v a uni unum/una/unum --uno/una/uno d a v a duobus/duabus/duobus duo(s)/duas/duo(s) --duobus/duabus/duobus d a v a tribus tres/tres/tria --tribus REDNI BROJEVI menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us.l timeor 2. -um septuagessimus secundus. -a. -um quartus.l timemini 3. -um septimus. -um.l timetur jednina 1.l erudimur 2. -a.l amamur 2. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. -a. -um octavus. -um nonus.l amor 2. -a. -a.l timentur mnozina 1.l erudiris mnozina 1. -um quintus. -a. -a. -a. primus.l leg-i-mur 2. -a. -a. -a. -um octogessimus tertius.

i pl.l leg-e-tur 3. nos nostri/nostrum nobis nos ------nobis 2. lice sg. n g d a v a is/ea/id eius ei eum/eam/id ------(ab) (cum) eo/ea/eo 3. (ei) ii/eae/ea eorum/earum/eorum (eis) iis eos/eas/ea ------(ab) (cum) (eis) iis LICNA POVRATNA ZAMENICA Oblici i za sg.l leg-u-ntur 3.l erudiuntur LICNE ZAMENICE 1. vos vestri/vestrum vobis vos ------vobis 3. lice pl. lice pl. n ------- . lice sg. lice sg. lice pl.3. tu tui tibi te ------te/tecum 2. n g d a v a ego mei mihi me ------me/mecum 1.l eruditur 3.

nostra. 2.l legebaris mnozina jednina 1.l i 3.g d a v a sui sibi se ------(a) se.l 2.l timebaris 2. -a. vestra. sua.l erudiebar 1.l legebar 2.l legebamur 1. suum IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l i 3.l timebatu 3.l amabar 2. lice pl.l amabamin 2.l 3. tua. mea meum tuus.l legebantur 3.l amabamur 1. 1.l 2. vestrum suus. lice sg. tuum eius. -rum.l meus. -um ili -er. secum PRISVOJNE ZAMENICE menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us. 1.l POKAZNE ZAMENICE 1.l erudiebaris 2. nostrum vester. lice sg. 2. lice pl.l amabaris 3.l amabantur 3.l legebamin 2.l r mnozina timebamur timebamini timebantur mnozina erudiebamur erudiebamini erudiebantur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA mnozina jednina 1. eorum noster. .l timebar 1.l legebatur 3.l erudiebatur 3. -ra.l amabatur jednina 1.l 2.

n g d a v a hic/haec/hoc huius huic hunc/hanc/hoc ------hoc/haec/hoc hi/hae/haec horum/harum/ horum his hos/has/haec ------his iste/ista/istud istius ist istum/istam/istud ------isto/ista/isto isti/istae/ista istorum/istarum/istorum istis istos/istas/ista -----istis 3. lice pl. illi/illae/illa illorum/illarum/illorum illis illos/illas/illa ------illis 3. n g d a v a ille/illa/illud illius illi illum/illam/illud ------illo/illa/illo 3. iidem/eadem/eadem eorundem/earundem/eo rundem iisdem (isdem) (eisdem) eosdem/easdem/easdem ------iisdem ODNOSNA ZAMENICA jednina n g d a v qui/quae/quod cuius cui quem/quam/quod ------- mnozina qui/quae/quae quorum/quarum/quorum quibus quos/quas/quae ------- . idem/eadem/idem eiusdem eidem eundem/eandem/idem ------eodem/eadem/eodem 3. lice sg. lice pl. lice sg.

l amabimini 2.l legetur mnozina jednina 1.l timeberis 3.l amabor 2.l erudieris 3.l timebor 2.l timebuntur mnozina 1.l erudientur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA UPITNE ZAMENICE jednina n g d a v a quo quem ------qua re quis cuius cui quid quid .l legar 2.l erudiemini 3.l timebitur mnozina 1.l erudietur mnozina 1.l amabitur jednina 1.l amabuntur 3.l legentur jednina 1.l timebimur 2.l amabimur 1.l erudiemur 2.l erudiar 2.l legemur 2.l legeris 3.l timebimini 3.l legemini 3.l amaberis 3.a quo/qua/quo qubius FUTUR I PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.

-a.l repudiatus. -a eramus repudiati. -um erit repudiati. PARTICIP PERFEKTA PASIVA Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. repudiatum odbijati. -a eratis repudiati. -ae. -ae. -um es captus. -ae. quae. utrum.l 2. -a. -um sum captus. -a eritis repudiati. a pridevski je qui. -a capti. -um erat repudiati. repudiavi. -um eris repudiatus. -ae. koje). koja.l 3. -ae. utra.l 3.l 2. -um eras repudiatus. repudiatare. -ae. -ae. -a. -a. Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter. -um est capti. -um eram repudiatus. quod (koji. -um ero repudiatus. 1.l 3.l repudiatus. -a erimus repudiati. -a. -a. -a. -ae. -a capti.l captus. -a erunt .l 2. Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko. -a. sta). -a erant glagol: repudiatus. -a summus estis sunt INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA 1. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu. FUTUR II PASIVA 1. -a. -ae.Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta).

l amemus 2.l legamur 2.l punias 3.l legas 3.l moneas 3.KONJUKTIV Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze.l moneam 2.l legat jednina 1.l legamus 2.l puniamur 2.l moneatis 2.l amem 2.l legamini 3.l legar 2.l ament jednina 1.l moneatur mnozina 1.l puniarit III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV .l amentur mnozina 1.l puniamini 3.l ametis 3.l legam 2. KONJUGACIJA IV pomocni i neki nepravilni dodaje se -e- dodaje se –a- dodaje se -iI KONJUGACIJA PASIV I KONJUGACIJA AKTIV jednina 1. KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.l amet jednina 1.l ames 3.l legatur jednina 1.l puniamus 2.l ameris 3.l moneamini 3.l moneamur 2. a ne mora biti izvrsena.l amer 2.l puniatis 3.l puniantur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1.l moneantur mnozina 1.l legaris 3.l legantur mnozina 1.l ametur mnozina 1.l amemur 2.l monearis 3.l moneat jednina 1.l amemini 3. III.l puniaris 3.l monear 2.l puniant jednina 1.l legatis 3.l puniat mnozina 1.l moneamus 1.l moneant 3.l legant mnozina 1.l puniam 2. I KONJUGACIJA II.l puniar 2.

l puniremini 3.l legerem 2.l amarentur mnozina 1.l moneremus 1.l punireris 3.l puniremur 2.l amaretur mnozina 1.l amares 3.l legerent jednina 1. I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIV jednina 1.l amaremini 3.l legeremur 2.l amarem 2.l moneres 2.l legerentur mnozina 1.l legeret jednina 1.l puniret mnozina 1. FUI 1. ESSE.l monerent 3.l monerer 2.l puniremus 1.l legereris 3.l punires 3.l moneretis 2.l monereris 3.l legeremini 3.l amarer 2. lice 3.l punirerit .l legerer 2.l amaremus 2.l punirem 2.l punirer 2.l amaretis 3.KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM.l amarent jednina 1.l amaret mnozina 1. lice 2.l moneretur III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV jednina 1.l amareris 3.l punirentur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina jednina 1.l monerem 1.l legeremus 2.l amaremur 2.l legeretur IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1.l moneremur 2.l punirent 3.l legeretis 3.l moneremini 3. lice sim sis sit jednina simus sitis sint mnozina KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv.l monerentur mnozina 1.l legeres 3.l moneret 3.l puniretis 2.

um esses laudatus. um sim laudatus. um sis laudatus.l 3. konjuktiva. AKTIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta.KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME. ESSE. a. a essent Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. PAS. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse. jednina 1.l laudaveris 3.l 3. jednina 1. ae. PASIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. ae. KONJUKTIV PERF.l laudatus. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka.l laudavisset mnozina mnozina laudavissemus laudavissetis laudavisent KONJUKTIV PERF. a. FUI 1. lice 2. . a sint jednina 1. lice essem esses esset jednina essemus essetis essent mnozina KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka. a essetis laudati. a. um esset mnozina laudati. a sitis laudati. ae. um essem laudatus.l 2. um sit mnozina laudati.l 2.l laudaverit jednina laudaverimus 1. AKT.l laudavissem laudaveritis 2.l laudaverim 2. ae. ae. a. a simmus laudati. lice 3.l laudatus. a essemus laudati. a.l laudavisses laudaverint 3. ae. a.

NEZAVISNI KONJUKTIVI ZAPOVEDNI – izrice se naredba 2. BODRENJA – izrazava se 1. ZELJE – a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta b b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta.. Negacija je ne. . ili 3. d) ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi. ZABRANE – izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne. licu jednine ili mnozine. licem mnozine konjuktiva prezenta..). Ako je zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful