I DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina puella puellae puella puellam puella puella

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina puellae puellarum puellis puellas puellae puellis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.

I KONJUGACIJA – INDIKATIV PREZENTA AKTIVA 1. lice 2. lice 3. lice jednina specto (a+o=o) specta-s specta-t mnozina 1. lice specta-mus 2. lice specta-tis 3. lice specta-nt

oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI summ, esse, fui – biti 1. lice 2. lice 3. lice
1.

jednina sum es est

1. lice 2. lice 3. lice

mnozina summus estis sunt

2.

PRISVOJNI GENITIV – ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom. PREDLOZI – uvek stoje sa akuzativom (in – glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in – glagoli mirovanja).

II ILI –o DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina campus campi campo campum campe campo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina campi camporum campis campos campi campis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na –us, a u genitivu na –i. Jedino se imenica deus dei, m. – bog, menja malo drugacije.

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina deus dei deo deum deus deo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina dei ili dii deorum deis ili diis deos dei ili dii deis ili diis

II -er, -ir, -um DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina vir / puer viri / pueri viro / puero virum / puerum vir / puer viro / puero

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina viri / pueri virorum / puerum viris / pueris viros /pueros viri viris / pueris

vir, viri n.–covek, puer, pueri m.–decak Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na –er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na –ir u nominativu jednine i –i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati nepostojano –e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.

jednina

mnozina

belli n. tenera -ae. tollo. tenerum –i. timevi. lice jednina time-o time-s time-t 1. PRIDEVI I i II DEKLINACIJE Mozemo ih podeliti u dve grupe a) b) bonus -i.nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bellum belli bello bellum bellum bello nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bella bellorum bellis bella bella bellis bellum. lice 2. III KONJUGACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE 1. bonum –i.sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine. sustuli. Izvode se kao imenice II –er deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako. lice mnozina time-mus time-tis time-nt oblik glagola. lice mnozina toll-i-mus toll-i-tis tollu-nt Oblik glagola. –rat Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na –um u nominativu jednine i –i u genitivu. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. lice 3. timetum –plasiti se. zenski po I deklinaciji. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak tematskog vokala -i. sublatum –ugrabiti. lice 2. lice 2. lice 3. toll-ere. lice 2. lice 3. Menjaju se kao imenice I -ae i II –o i -um deklinacije. tener –i. lice 3. . II KONJUGACIJA 1. timeo time –re. bona -ae. a srednji po II –um deklinaciji. lice jednina toll-o toll-i-s toll-i-t 1.

aperui.l timebatis 3.l amabam 2.l amabatis 2. cupere.l amabat mnozina jednina 1. lice jednina cupi-o / statu-o cupi-s / statui-s cupi-t /statui-t 1.l cupiebam 1. lice mnozina cupi-mus / statui-mus cupi-tis / satui-tis cupi-unt / statu-unt Oblik glagola. statum odlucivati.u trecem licu mnozine. lice 2.l amabamus 1. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. statu-o. lice 2.l timebant III KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal –e IV KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal -e jednina 1. lice 3.l legebam mnozina jednina mnozina 1.l timebat mnozina 1.l timebas 3. cupivi cupitum –zeleti.l amabant 3. lice 2. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. cupi-o. statuere. IV KONJUGACIJA 1.l cupiebamus . lice 3.III KONJUGACIJA – SAMOGLASNICKE OSNOVE 1. statui. lice mnozina aperi-mus aperi-tis aperi-u-nt Oblik glagola. lice 3. uz dodavanje tematskog vokala -u. apertum –otvoriti.l timebam 2. sufiksa –ba i licnih nastavaka.l amabas 3. lice jednina aperi-o aperi-s aperi-t 1.l timebamus 2.l legebamus 1. Samoglasnicke osnove se dobijaju tako sto se od 1. IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od prezentske osnove. lice 3. lica jednine odbije nastavak –o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala. lice 2. aperio. aperi-re.

l legebas legebat 2. a imaju nepostojano -e. -ae. parici. miles. -itis. -utis f.l 3. vodja. m. –ostatak. -arum f. -ae. vojnik. dux. virgo.l 3. mater.l cupiebatis cupiebant Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu. -arum f. comes. – deca. patris. devica. Postoje i pridevi u ovom obliku ceteri. pratilac. -ostali.l legebatis legebant 2. libri –orum m. -inis m. matris. victor. III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA .l cupiebas cupiebat 2.l 3. virtus. –zaseda. pratilja. Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na –er. Takve su recimo pater. -cis.2. mocvara.f. a -malo njih. to su imenice poput: relinquiae. insidiae. -a. –covek. palus. fratris. -ginis f. pobednik. vrlina. ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina dux ducis duci ducem dux duce nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina duces ducum ducibus duces duces ducibus Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju: MUSKI ROD nominativ -os genitiv -oris ZENSKI ROD -o -inis -es -itis -o -onis -or -oris nominativ -do genitiv -dinis primeri -us -udis -us -utis -go -ginis -x -gis -as -atis homo.l 3. arma –orum –oruzje. m. -itis m. -oris m. frater. -udis f.

lice 2. IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI 1.sg. lice 3. -eris rod. -oris vreme.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina tempus temporis tempori tempus tempus tempore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina tempora temporum temporibus tempus tempus temporibus Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na: nominativ genitiv -us -oris -men -minis -t -us -eris -ur -oris nekoliko primera tempus. -minis ime. genus. lice 3. I OSNOVE Dele se u tri grupe: 1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom grupom ispred gen. capitis glava. III DEKLINACIJA. lice eramus eratis erant Ablativus possesivus – kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se prevodi sa imati. lice jednina eram eras erat mnozina 1. caput. robur. -oris snaga. nomen. lice 2.*) .

-zivotinja. groznica. Tiberis. f. IZUZECI III DEKLINACIJE Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. –primer. Imenica bos. m. a . m. zedj. put koji sve padeze gradi od osnove itiner. n. Neapolis. exemplaris. – more. ima genitiv mnozine bous. exemplar. m. i imber imbris. securis. n. Tako je na primer sa iter. 3) imenice srednjeg roda na –e. bovis. To su sitis. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina sitis sitis siti sitim sitis siti nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina sites sitium sitibus sites sites sitibus Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. turris. itineris. f. Ukoliko se zavrsavaju na –s u nominativu jednine onda su zenskog roda. f. Ukoliko su na –er onda su muskog roda. izvor. febris.f. animalis. tussis. Izuzeci su fons.jednina nom civis gen civis dat civi aku civem vok civis abl cive • nom gen dat aku vok abl mnozina cives civium civibus cives cives civibus nom gen dat aku vok abl jednina urbs/imber urbis/imbris urbi/imbri urbem/imbrem urbs/imber urbe/imbre mnozina nom urbes gen urbium dat urbibus aku urbes vok urbes abl urbibus imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. maris. f. n. toranj. fontis. kisa. f. f. krma. n. animal. f. Tibar. pupis. sekira. f. -ar sa genitivom jednine na –is nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina mare maris mari mare mare mari nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina maria marium maribus maria maria maribus mare. Napulj. kasalj. -al.

-al. -ar. jednakosloznih jednakosloznih -al. meso. -ar ablativ jednine je acri. dok joj je mnozina potpuna. a ne utile kako je kod imenica zenski rod utils menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili.dativ i ablativ bobus ili bubus. -x. f. a ne acre kako je kod ne acre kako je kod imenica imenica srednji rod acris menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. Plural se menja takodje kao kod ne takodje kao kod ne kao kod imenica na –e. Plural je osnova. f. carnis. -ar ablativ jednine je utili. Plural je osnova. cis muski rod zenski rod srednji rod prudens prudens prudens menjaju se kao ne menjaju se kao ne menjaju se kao ne jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije –i III deklinacije –i III deklinacije –i osnova. -ans. Imenica vis. genitiv mnozine joj je carnium. a ablativ jednine je acri. imenica. a ne utile kako je kod imenica 3) jedan zavrsetak –obicno pridevi na –ens. imenica. Imenica caro. u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi. -antis. sila. -al. PRIDEVI III DEKLINACIJE pripadaju vokalskim –i osnovama i dele se u tri grupe: 1) tri zavrsetka muski rod zenski rod acer acris menjaju se kao nemenjaju se kao jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije -i osnova III deklinacije –i osnova ablativ jednine je acri. a ne acre kako je kod imenica 2) dva zavrsetka muski rod utilis menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili. -entis. ablativ jednine je ablativ jednine je ablativ jednine je . a ne utile kako je kod imenica srednji rod utile menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e.

a ne prudente kako je kod imenica. lice 3. kako je kod imenica kako je kod imenica menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. vojska. lice 3. lice jednina ero eris erit mnozina 1. a ne prudente prudenti. exercitus. exercitus. dok za srednji rod zavrsavaju na –u u nominativu. IZUZECI IV DEKLINACIJE . m. cornu. cornus. lice 2. kao i u genitivu. lice 2. krilo vojske Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog roda zavrsavaju na –us. a na –us u genitivu. a ne prudente prudenti. lice erimus eritis erunt IMENICA JUPITER (posebna promena) nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina Iuppiter Iovis Iovi Iovem Iuppiter Iove IV DEKLINACIJA nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina exercitus / cornu exercitus / cornus exercitui / cornu exercitum / cornu exercitus / cornu exercitu / cornu nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina exercitus / cornua exercituum / cornuum exercitibus / cornibus exercitus / cornua exercitus / cornua exercitibus / cornibus Imenice.prudenti. n.

To su acus.l cupietis 3.l cupient III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci.l timebimus 2. f. ruka. domorum domibus domos domus domibus Ablativ jednine.l amabit jednina 1.l legetis 3.l cupiemus 2. igla. Iduum.l legam 2. luka.l amabis 3.l amabitis 3.l amabimus 2.l amabo 2. Ovim vremenom se u latinskom kazuje radnja koja ce se zbiti u buducnosti. m. domus. To su imenice specus. f.l cupiet mnozina 1. Idus.l amabunt mnozina 1. f. manus. Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ -ubus. f. arcus.l leges 3.l cupies 3. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina domus domus domui domum domus domo nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina domus domuum.l timebitis 3. portus.Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda. FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l legemus 2.l legent jednina 1. lacus. f. acus.l timebit jednina 1. kuca. pecina. V DEKLINACIJA . igla. genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije.l timebo 2. luk.l cupiam 2. Ide.l timebis 3. jezero. m. m. m.l timebunt mnozina 1. Imenica domus se menja drugacije od ostalih.l leget mnozina 1.

Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da samim time i nemaju mnozinu. vocatum pozvati. summ esse. podne.l vocavisti 3. diei. vocare.l vocavimus 2.l fui 2.l vocaverunt jednina 1. dan i meridies. KOMPARACIJA PRIDEVA Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak –ior. m.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina res rei rei rem res re dies diei diei diem dies die nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina res rerum rebus res res rebus dies dierum diebus dies dies diebus Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na –e u nominativu. fui biti Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt.l fuisti 3. vocav –i. m.l vocavi 2.l vocavistis 3.l vocavit mnozina 1. PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA jednina 1. diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan . Imenica dies.l fuerunt glagol: voco. a za srednji rod nastavak –ius. meridiei.l fuistis 3.l fuit mnozina 1.l fuimus 2. Sve su zenskog roda sem dies. .

carrisima. -um parvus. similis. -um multus. -e. -um malus.l manseram 2. carrisimum). -limum. -um komparativ m. -a. fui biti. -issimum. -um . -a. -um minimus.l manseramus 1. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje. pulcherimum ili acerimus. -rima. mansi ostati i sum. Superlativ se deklinira po II deklinaciji. manere.l fuerant SUPLETIVNA KOMPARACIJA pridev bonus. acerima. Pridevi na –er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus. pulcherima.l fueras 3. i f. -um maximus. -a.l manseratis 2. acerimum). To su facilis. -rimum. (carrisimus.l manserant 3. Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus. f.l manserat mnozina jednina 1. -um pessimus. -a. -a. -a. -a. dissimilis. melior peior maior minor komparativ srednji rod melius peius maius minus ima u nekim padezima superlativ m. n. dificilis. optimus.l manseras 3. 6 prideva grade superlativ na –limus.l fueram 2. -issima.l fueratis 3. -e. -um plurimus. -lima. jednina 1. -a. PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. -e. -e.l fueramus 2. esse. glagol maneo. -um magnus. humilis. -a. -e. (pulcherimus. -a. -e. gracilis.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina carior carioris cariori cariorem carior cariore carius carioris cariori carius carius cariore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina cariores cariora cariorum carioribus cariores cariora cariores cariora carioribus Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove.l fuerat mnozina 1.

l manserit mnozina 1. -a. akuzativ i vokativ jednine koji glasi plus i genitiv koji glasi pluris. -um superlativ maxime varius.l veni 2. To su dico.l amate 2.l fueritis 3. a javlja se samo u prezentu ili futuru. duco. ispred nastavka –us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga magis (vise) i maxime (najvise). jednina 1.l este 2.l cupite 2. -um magis stenuus. i.l manserint jednina 1. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom licu jednine.l venite . -a.l doce IMPERATIV II mnozina 2.U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ. jednina 2.l manseris 3.l venite 2.l veni mnozina 2.l manseritis 3.l manserimus 2. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba odmah izvrsiti. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine. u. -a. FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka.l fuero 2.l cupi 2. -a. -um komparativ magis varius.l fuerit mnozina 1. A pored ova dva ima i genitiv koji glasi plurium.l fueris 3. -a. -um indonens. -a. -a.l fuerint OPISNA KOMPARACIJA Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e. duc.l fuerimus 2. -a. fac. -um magis indonens. -um IMPERATIV I Njime se izrice zapovest ili podsticanje.l mansero 2. facio i glase dic. -um maxime indonens.l docete jednina 2. -um maxime stenuus. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I. pridev varius.l es 2. -a. -um stenuus.l ama 2.

ali i facile.l amatote 3.l 2. poput na primer prideva facilis.l 2. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter.l venitote 3. lice sg.l venito 3.l 2. jednina 1. pulchrum gradi prilog pulchre).l 2. pulchra.l amato mnozina 1. 1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e (pridev pulcher. -a. facile koji gradi prilog faciliter. -um koji daje prilog cito. 3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. Na primer.l veniunto GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke.l amanto jednina 1. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks –e. celer.Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti. 4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa – er. celere daje prilog celeriter. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda. 2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus.l amato 3. celeris. i 3. i pl. KOMPARACIJA PRILOGA Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins. Ima 2.l venito mnozina 1. pozitiv perite pulchre facile raro komparativ peritius pulchrius facilius rarius superlativ peritissime pulcherissime faccillime rarissime .

es. o 3 tres. a. pozitiv bene male magnopere / valde parum multum varie komparativ melius peius magis minus plus magis varie superlativ optime pessime maxime minime plurimum maxime varie BROJEVI 1 unus. ia 4 quattor 5 quinque 6 7 8 9 sex 20 viginti triginta quadraginta 70 80 90 septaginta octoginta nonaginta centum septem 30 octo novem 40 50 60 quinquaginta 100 sexaginta 10 decem 1000 milia jednina n g unus/una/unum unius jednina n g duo/duae/duo duorum/duarum/duoru m jednina n g tres/tres/tria trium . ae.SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto. um 2 duo.

-a.l erudimini III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA .l amor 2. -um tricesimus. -a.l timeris 3. -um sextus. -um septuagessimus secundus. -a.l amaris 3. -um quintus. -a. -a.l erudiris mnozina 1. -um quadragessimus quinquagessimus sexagesimus nonagesimus centesimus millesimus PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima. -um decimus.l amamur 2. -a.l timeor 2.l erudior 2. -um septimus. -um.l timemur 2. -um vicesimus.l erudimur 2.l amatur jednina 1. -a.l leg-i-mur 2. -um octogessimus tertius.l leg-i-mini jednina 1. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. -um nonus. -a. -a. primus. -um quartus. -a.l amamini 3. -a.l amantur mnozina 1.l timentur mnozina 1. -um octavus. -a.l timetur jednina 1.l legor 2.l timemini 3.d a v a uni unum/una/unum --uno/una/uno d a v a duobus/duabus/duobus duo(s)/duas/duo(s) --duobus/duabus/duobus d a v a tribus tres/tres/tria --tribus REDNI BROJEVI menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us. -a.l leg-e-ris mnozina 1.

l leg-u-ntur 3. n ------- . nos nostri/nostrum nobis nos ------nobis 2. n g d a v a ego mei mihi me ------me/mecum 1. lice sg. lice sg.l leg-e-tur 3.l eruditur 3. lice sg.l erudiuntur LICNE ZAMENICE 1. lice pl. n g d a v a is/ea/id eius ei eum/eam/id ------(ab) (cum) eo/ea/eo 3.3. vos vestri/vestrum vobis vos ------vobis 3. (ei) ii/eae/ea eorum/earum/eorum (eis) iis eos/eas/ea ------(ab) (cum) (eis) iis LICNA POVRATNA ZAMENICA Oblici i za sg. tu tui tibi te ------te/tecum 2. i pl. lice pl. lice pl.

l legebatur 3.l i 3. vestrum suus. eorum noster. suum IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l amabatur jednina 1. lice sg. -a.l legebar 2.l amabantur 3.l POKAZNE ZAMENICE 1.l 3. -um ili -er.l 2.l timebatu 3. nostra. sua.l meus.l legebantur 3.l 2. lice pl.l erudiebaris 2.l legebamur 1. -ra.l timebar 1.l amabar 2. vestra.l legebaris mnozina jednina 1.l r mnozina timebamur timebamini timebantur mnozina erudiebamur erudiebamini erudiebantur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA mnozina jednina 1. . 2.l i 3. secum PRISVOJNE ZAMENICE menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us. 2.g d a v a sui sibi se ------(a) se.l 2.l erudiebatur 3.l timebaris 2. -rum.l amabamin 2. tuum eius. lice pl.l legebamin 2. tua. lice sg. nostrum vester. 1. 1.l amabamur 1.l erudiebar 1. mea meum tuus.l amabaris 3.

lice pl. lice sg. illi/illae/illa illorum/illarum/illorum illis illos/illas/illa ------illis 3. iidem/eadem/eadem eorundem/earundem/eo rundem iisdem (isdem) (eisdem) eosdem/easdem/easdem ------iisdem ODNOSNA ZAMENICA jednina n g d a v qui/quae/quod cuius cui quem/quam/quod ------- mnozina qui/quae/quae quorum/quarum/quorum quibus quos/quas/quae ------- .n g d a v a hic/haec/hoc huius huic hunc/hanc/hoc ------hoc/haec/hoc hi/hae/haec horum/harum/ horum his hos/has/haec ------his iste/ista/istud istius ist istum/istam/istud ------isto/ista/isto isti/istae/ista istorum/istarum/istorum istis istos/istas/ista -----istis 3. lice pl. idem/eadem/idem eiusdem eidem eundem/eandem/idem ------eodem/eadem/eodem 3. lice sg. n g d a v a ille/illa/illud illius illi illum/illam/illud ------illo/illa/illo 3.

l timebitur mnozina 1.a quo/qua/quo qubius FUTUR I PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l legemur 2.l legeris 3.l erudiar 2.l timeberis 3.l timebimini 3.l amaberis 3.l erudiemini 3.l amabor 2.l legentur jednina 1.l legemini 3.l erudietur mnozina 1.l erudieris 3.l timebuntur mnozina 1.l erudiemur 2.l amabimur 1.l timebor 2.l erudientur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA UPITNE ZAMENICE jednina n g d a v a quo quem ------qua re quis cuius cui quid quid .l amabitur jednina 1.l timebimur 2.l legetur mnozina jednina 1.l amabuntur 3.l amabimini 2.l legar 2.

-um eris repudiatus. -a eratis repudiati. FUTUR II PASIVA 1. -um est capti. -um eram repudiatus. -a capti.l captus. -a. -ae. -um eras repudiatus.Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta). -um erat repudiati. utrum. -ae.l repudiatus. repudiatum odbijati. -ae. -a eritis repudiati.l 3. -a. -a erimus repudiati.l 2. -a.l repudiatus. -a eramus repudiati. Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko. repudiavi. -a. repudiatare. sta). -ae. -ae. -a summus estis sunt INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA 1. -a capti.l 2. -ae. -a. 1. -ae. a pridevski je qui. -a. -a. -um erit repudiati. utra. -a. Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter. quae.l 2. -a erant glagol: repudiatus. -um ero repudiatus. -um es captus. -a. -ae. -ae.l 3. koja. koje). quod (koji.l 3. -a erunt . PARTICIP PERFEKTA PASIVA Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. -um sum captus. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu.

l ametur mnozina 1.l legatur jednina 1.l ametis 3.l legant mnozina 1.l puniat mnozina 1.l punias 3.l puniatis 3.l amemus 2.l moneant 3. I KONJUGACIJA II.l amet jednina 1.l puniamini 3.KONJUKTIV Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze.l moneatis 2.l amem 2.l legar 2.l moneantur mnozina 1.l puniantur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1.l legantur mnozina 1.l monearis 3.l legas 3.l moneat jednina 1. KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.l ament jednina 1.l legamini 3.l puniamus 2. KONJUGACIJA IV pomocni i neki nepravilni dodaje se -e- dodaje se –a- dodaje se -iI KONJUGACIJA PASIV I KONJUGACIJA AKTIV jednina 1.l legam 2.l moneamini 3.l ameris 3.l moneamus 1.l legaris 3.l puniarit III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV .l legamur 2.l moneamur 2.l puniaris 3.l moneas 3.l amentur mnozina 1.l puniant jednina 1.l monear 2. III.l amer 2. a ne mora biti izvrsena.l puniamur 2.l legatis 3.l legat jednina 1.l amemur 2.l moneam 2.l amemini 3.l puniar 2.l ames 3.l puniam 2.l moneatur mnozina 1.l legamus 2.

KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM.l legeremini 3.l amarem 2.l legerem 2.l legeret jednina 1.l amaremini 3.l legeretur IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1.l amares 3. I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIV jednina 1.l legeremus 2.l moneretur III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV jednina 1. lice sim sis sit jednina simus sitis sint mnozina KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv.l punirem 2.l punirentur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina jednina 1.l legerent jednina 1.l amaremus 2.l punirer 2.l legerer 2.l amarentur mnozina 1.l moneres 2.l amaretis 3.l amarer 2.l amaret mnozina 1.l moneretis 2.l amaretur mnozina 1. lice 2.l monerentur mnozina 1.l punires 3. FUI 1.l punirent 3.l monerem 1.l puniremus 1.l puniretis 2.l legeres 3.l moneret 3.l legerentur mnozina 1.l legereris 3.l puniremini 3.l moneremur 2.l punireris 3.l amareris 3.l legeremur 2.l moneremini 3.l amarent jednina 1.l monerer 2.l puniremur 2.l monerent 3.l monereris 3.l puniret mnozina 1.l moneremus 1. lice 3.l punirerit .l amaremur 2. ESSE.l legeretis 3.

jednina 1. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka.l laudaverim 2. a sint jednina 1. lice essem esses esset jednina essemus essetis essent mnozina KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka. a sitis laudati. um esset mnozina laudati. a. um sit mnozina laudati. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse.l laudaveris 3. ae. um sis laudatus. konjuktiva. ae. a. a simmus laudati. a. KONJUKTIV PERF.l 2. um essem laudatus. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta. lice 2. jednina 1. ae. ESSE. um sim laudatus.KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME. AKT. a. .l laudavisses laudaverint 3. a. ae.l laudatus.l 2. lice 3. a essetis laudati. ae. PAS.l laudaverit jednina laudaverimus 1.l 3.l laudatus. PASIVA KONJUKTIV +KVAMPERF.l 3. FUI 1. a essent Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. um esses laudatus.l laudavissem laudaveritis 2. a essemus laudati. AKTIVA KONJUKTIV +KVAMPERF.l laudavisset mnozina mnozina laudavissemus laudavissetis laudavisent KONJUKTIV PERF. a. ae.

ZABRANE – izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne.. Ako je zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient)..). d) ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi. licu jednine ili mnozine. licem mnozine konjuktiva prezenta. ZELJE – a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta b b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta. BODRENJA – izrazava se 1.NEZAVISNI KONJUKTIVI ZAPOVEDNI – izrice se naredba 2. . Negacija je ne. ili 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful