I DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina puella puellae puella puellam puella puella

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina puellae puellarum puellis puellas puellae puellis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.

I KONJUGACIJA – INDIKATIV PREZENTA AKTIVA 1. lice 2. lice 3. lice jednina specto (a+o=o) specta-s specta-t mnozina 1. lice specta-mus 2. lice specta-tis 3. lice specta-nt

oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI summ, esse, fui – biti 1. lice 2. lice 3. lice
1.

jednina sum es est

1. lice 2. lice 3. lice

mnozina summus estis sunt

2.

PRISVOJNI GENITIV – ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom. PREDLOZI – uvek stoje sa akuzativom (in – glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in – glagoli mirovanja).

II ILI –o DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina campus campi campo campum campe campo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina campi camporum campis campos campi campis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na –us, a u genitivu na –i. Jedino se imenica deus dei, m. – bog, menja malo drugacije.

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina deus dei deo deum deus deo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina dei ili dii deorum deis ili diis deos dei ili dii deis ili diis

II -er, -ir, -um DEKLINACIJA
nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina vir / puer viri / pueri viro / puero virum / puerum vir / puer viro / puero

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina viri / pueri virorum / puerum viris / pueris viros /pueros viri viris / pueris

vir, viri n.–covek, puer, pueri m.–decak Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na –er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na –ir u nominativu jednine i –i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati nepostojano –e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.

jednina

mnozina

tenera -ae. bona -ae. Menjaju se kao imenice I -ae i II –o i -um deklinacije. PRIDEVI I i II DEKLINACIJE Mozemo ih podeliti u dve grupe a) b) bonus -i. II KONJUGACIJA 1. lice 2. lice jednina toll-o toll-i-s toll-i-t 1. lice jednina time-o time-s time-t 1. tener –i. toll-ere. timetum –plasiti se.nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bellum belli bello bellum bellum bello nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bella bellorum bellis bella bella bellis bellum. belli n. lice 2. tollo. lice mnozina time-mus time-tis time-nt oblik glagola. lice 2. sublatum –ugrabiti. zenski po I deklinaciji. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak tematskog vokala -i. Izvode se kao imenice II –er deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako. timevi. lice 3. lice 3. lice 3. .sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine. bonum –i. –rat Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na –um u nominativu jednine i –i u genitivu. III KONJUGACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE 1. lice mnozina toll-i-mus toll-i-tis tollu-nt Oblik glagola. lice 2. timeo time –re. tenerum –i. a srednji po II –um deklinaciji. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. sustuli. lice 3.

lice mnozina cupi-mus / statui-mus cupi-tis / satui-tis cupi-unt / statu-unt Oblik glagola. lice 2. apertum –otvoriti.III KONJUGACIJA – SAMOGLASNICKE OSNOVE 1.l timebant III KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal –e IV KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal -e jednina 1. aperio.l amabam 2. aperui. cupivi cupitum –zeleti. statum odlucivati.l cupiebam 1. lica jednine odbije nastavak –o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala. statu-o. aperi-re. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. lice jednina cupi-o / statu-o cupi-s / statui-s cupi-t /statui-t 1. IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od prezentske osnove. IV KONJUGACIJA 1.l timebamus 2.l legebamus 1.l timebatis 3. sufiksa –ba i licnih nastavaka. lice 2.l legebam mnozina jednina mnozina 1. cupi-o. statuere.l amabamus 1.l timebam 2. lice jednina aperi-o aperi-s aperi-t 1. lice 3.l timebat mnozina 1.l amabatis 2. lice mnozina aperi-mus aperi-tis aperi-u-nt Oblik glagola. uz dodavanje tematskog vokala -u. lice 3.u trecem licu mnozine. lice 2. lice 3. cupere.l amabat mnozina jednina 1.l timebas 3.l amabas 3.l amabant 3. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. statui. lice 3. Samoglasnicke osnove se dobijaju tako sto se od 1.l cupiebamus . lice 2.

–zaseda. -ostali. to su imenice poput: relinquiae. miles. parici.2. pratilac. pobednik.f. –ostatak. vojnik. pratilja. victor. -arum f. -itis. a -malo njih. -cis. vodja. matris.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu. -ginis f. III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA .l cupiebas cupiebat 2. -itis m.l 3. Takve su recimo pater.l cupiebatis cupiebant Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum.l legebas legebat 2.l 3. patris.l 3. m. a imaju nepostojano -e.l legebatis legebant 2. virgo. mater. -ae. -oris m. -ae. mocvara. -arum f. – deca. palus. -udis f. fratris. –covek. insidiae.l 3. arma –orum –oruzje. ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. dux. vrlina. -inis m. frater. III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina dux ducis duci ducem dux duce nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina duces ducum ducibus duces duces ducibus Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju: MUSKI ROD nominativ -os genitiv -oris ZENSKI ROD -o -inis -es -itis -o -onis -or -oris nominativ -do genitiv -dinis primeri -us -udis -us -utis -go -ginis -x -gis -as -atis homo. m. Postoje i pridevi u ovom obliku ceteri. libri –orum m. comes. -a. devica. -utis f. Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na –er. virtus.

nomen. IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. -oris vreme. lice 3. robur. III DEKLINACIJA. -minis ime.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina tempus temporis tempori tempus tempus tempore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina tempora temporum temporibus tempus tempus temporibus Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na: nominativ genitiv -us -oris -men -minis -t -us -eris -ur -oris nekoliko primera tempus. I OSNOVE Dele se u tri grupe: 1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom grupom ispred gen. lice 2.sg. -oris snaga. caput. -eris rod. genus. lice 3. lice 2.*) . lice jednina eram eras erat mnozina 1. capitis glava. lice eramus eratis erant Ablativus possesivus – kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se prevodi sa imati.

Tako je na primer sa iter. f. animalis. m. exemplar. put koji sve padeze gradi od osnove itiner. f. m. -zivotinja. f. securis. tussis. n. turris. pupis. fontis. Tibar. –primer. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina sitis sitis siti sitim sitis siti nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina sites sitium sitibus sites sites sitibus Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. -ar sa genitivom jednine na –is nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina mare maris mari mare mare mari nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina maria marium maribus maria maria maribus mare. i imber imbris. febris. n. maris. – more.f. krma. exemplaris. Tiberis. Ukoliko se zavrsavaju na –s u nominativu jednine onda su zenskog roda. bovis. f. toranj. zedj. 3) imenice srednjeg roda na –e. a . ima genitiv mnozine bous. Neapolis. itineris. IZUZECI III DEKLINACIJE Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. Imenica bos. n. Izuzeci su fons. f. f. sekira. n. groznica. Napulj. f. Ukoliko su na –er onda su muskog roda. kisa. izvor.jednina nom civis gen civis dat civi aku civem vok civis abl cive • nom gen dat aku vok abl mnozina cives civium civibus cives cives civibus nom gen dat aku vok abl jednina urbs/imber urbis/imbris urbi/imbri urbem/imbrem urbs/imber urbe/imbre mnozina nom urbes gen urbium dat urbibus aku urbes vok urbes abl urbibus imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. -al. f. kasalj. m. animal. To su sitis.

sila. Plural se menja takodje kao kod ne takodje kao kod ne kao kod imenica na –e. a ne utile kako je kod imenica srednji rod utile menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. a ne acre kako je kod imenica 2) dva zavrsetka muski rod utilis menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili.dativ i ablativ bobus ili bubus. PRIDEVI III DEKLINACIJE pripadaju vokalskim –i osnovama i dele se u tri grupe: 1) tri zavrsetka muski rod zenski rod acer acris menjaju se kao nemenjaju se kao jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije -i osnova III deklinacije –i osnova ablativ jednine je acri. imenica. -entis. -ans. genitiv mnozine joj je carnium. -ar ablativ jednine je acri. carnis. -al. Plural je osnova. f. -antis. cis muski rod zenski rod srednji rod prudens prudens prudens menjaju se kao ne menjaju se kao ne menjaju se kao ne jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije –i III deklinacije –i III deklinacije –i osnova. -ar. a ablativ jednine je acri. u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi. a ne acre kako je kod ne acre kako je kod imenica imenica srednji rod acris menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. f. dok joj je mnozina potpuna. meso. ablativ jednine je ablativ jednine je ablativ jednine je . -al. a ne utile kako je kod imenica zenski rod utils menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili. jednakosloznih jednakosloznih -al. -ar ablativ jednine je utili. Plural je osnova. imenica. a ne utile kako je kod imenica 3) jedan zavrsetak –obicno pridevi na –ens. Imenica vis. Imenica caro. -x.

lice jednina ero eris erit mnozina 1. n. cornus. krilo vojske Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog roda zavrsavaju na –us. a ne prudente prudenti. a na –us u genitivu. IZUZECI IV DEKLINACIJE . lice 3. lice 2. kako je kod imenica kako je kod imenica menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. a ne prudente kako je kod imenica. cornu. lice 2. dok za srednji rod zavrsavaju na –u u nominativu. m. exercitus. vojska. lice 3.prudenti. lice erimus eritis erunt IMENICA JUPITER (posebna promena) nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina Iuppiter Iovis Iovi Iovem Iuppiter Iove IV DEKLINACIJA nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina exercitus / cornu exercitus / cornus exercitui / cornu exercitum / cornu exercitus / cornu exercitu / cornu nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina exercitus / cornua exercituum / cornuum exercitibus / cornibus exercitus / cornua exercitus / cornua exercitibus / cornibus Imenice. a ne prudente prudenti. kao i u genitivu. exercitus.

f. f. FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1. domorum domibus domos domus domibus Ablativ jednine. m.l timebitis 3. Ide. domus. luk. Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ -ubus.l cupiemus 2.l cupiet mnozina 1.l legemus 2.l timebit jednina 1.l cupiam 2.l amabo 2.l amabimus 2. Iduum. lacus. Ovim vremenom se u latinskom kazuje radnja koja ce se zbiti u buducnosti.l legetis 3.l timebimus 2.l amabis 3. m.l timebis 3.l amabitis 3. Idus.l amabunt mnozina 1. jezero. m.l cupient III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci.l leget mnozina 1.l cupietis 3. f.l amabit jednina 1.l timebunt mnozina 1. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina domus domus domui domum domus domo nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina domus domuum.l legam 2. m. Imenica domus se menja drugacije od ostalih. acus.l legent jednina 1.l cupies 3.l timebo 2. luka. V DEKLINACIJA . portus. To su imenice specus. ruka. To su acus. igla. f. pecina. arcus. igla. manus.Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda. f.l leges 3. genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije. kuca.

meridiei. m. vocav –i. diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan .l fui 2. fui biti Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt. podne. . summ esse. Imenica dies.l fuimus 2. vocare. m.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina res rei rei rem res re dies diei diei diem dies die nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina res rerum rebus res res rebus dies dierum diebus dies dies diebus Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na –e u nominativu. a za srednji rod nastavak –ius. diei.l vocavistis 3. dan i meridies.l vocavit mnozina 1.l vocavimus 2. KOMPARACIJA PRIDEVA Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak –ior.l vocaverunt jednina 1.l fuit mnozina 1.l fuistis 3.l vocavisti 3.l fuisti 3. Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da samim time i nemaju mnozinu.l vocavi 2. Sve su zenskog roda sem dies.l fuerunt glagol: voco. vocatum pozvati. PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA jednina 1.

-a. (pulcherimus. -issima. -um . acerimum). -a. n. To su facilis. -um maximus.l manseratis 2. pulcherimum ili acerimus. esse. i f. dificilis.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina carior carioris cariori cariorem carior cariore carius carioris cariori carius carius cariore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina cariores cariora cariorum carioribus cariores cariora cariores cariora carioribus Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove. -e. mansi ostati i sum. dissimilis. PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. -lima. -a. -a. manere. Superlativ se deklinira po II deklinaciji. -a. carrisima.l fueratis 3. -a. -um malus. carrisimum). jednina 1. -a. -rima. 6 prideva grade superlativ na –limus.l manseras 3. -a. pulcherima.l manseram 2. -um multus. -um magnus. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje.l fuerat mnozina 1. fui biti. -issimum. glagol maneo.l fueramus 2. acerima. optimus.l manserant 3. -um komparativ m. -limum. f. -a. humilis. Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus. -um pessimus. -a. (carrisimus. melior peior maior minor komparativ srednji rod melius peius maius minus ima u nekim padezima superlativ m. -e.l fuerant SUPLETIVNA KOMPARACIJA pridev bonus. gracilis. -e. Pridevi na –er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus. -e.l fueram 2. -e. -rimum. -um minimus.l manseramus 1.l fueras 3.l manserat mnozina jednina 1. -um plurimus. -e. -um parvus. similis.

l cupi 2. -a. -a.U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu. -um maxime indonens.l fuerint OPISNA KOMPARACIJA Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e. pridev varius. a javlja se samo u prezentu ili futuru.l fueritis 3. -a.l este 2. To su dico. duco.l es 2. FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka. -a. -a.l venite . i. -a. facio i glase dic.l docete jednina 2.l veni mnozina 2.l mansero 2. jednina 1. -um stenuus.l veni 2. -a.l fuero 2. -um indonens.l amate 2. u. -um IMPERATIV I Njime se izrice zapovest ili podsticanje. A pored ova dva ima i genitiv koji glasi plurium.l cupite 2. jednina 2. -um komparativ magis varius.l manserimus 2. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I.l manserit mnozina 1. -a. fac. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba odmah izvrsiti. -um maxime stenuus.l fueris 3. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine. ispred nastavka –us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga magis (vise) i maxime (najvise). -um magis stenuus. -um magis indonens.l manserint jednina 1.l doce IMPERATIV II mnozina 2. -um superlativ maxime varius.l fuerit mnozina 1. duc. -a. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom licu jednine.l fuerimus 2. akuzativ i vokativ jednine koji glasi plus i genitiv koji glasi pluris.l venite 2.l manseritis 3.l ama 2.l manseris 3.

l amato mnozina 1. pozitiv perite pulchre facile raro komparativ peritius pulchrius facilius rarius superlativ peritissime pulcherissime faccillime rarissime . jednina 1. celer. pulchrum gradi prilog pulchre).l 2. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda. celere daje prilog celeriter. 1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e (pridev pulcher. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter. i 3. facile koji gradi prilog faciliter.l veniunto GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke. poput na primer prideva facilis.l venitote 3. 4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa – er.Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti.l amatote 3. -a. 3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter.l 2. lice sg. ali i facile. -um koji daje prilog cito. Ima 2.l amanto jednina 1. KOMPARACIJA PRILOGA Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins.l amato 3. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks –e. pulchra.l 2. celeris. 2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus.l venito mnozina 1. i pl.l 2.l venito 3. Na primer.

SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto. a. o 3 tres. ia 4 quattor 5 quinque 6 7 8 9 sex 20 viginti triginta quadraginta 70 80 90 septaginta octoginta nonaginta centum septem 30 octo novem 40 50 60 quinquaginta 100 sexaginta 10 decem 1000 milia jednina n g unus/una/unum unius jednina n g duo/duae/duo duorum/duarum/duoru m jednina n g tres/tres/tria trium . es. pozitiv bene male magnopere / valde parum multum varie komparativ melius peius magis minus plus magis varie superlativ optime pessime maxime minime plurimum maxime varie BROJEVI 1 unus. ae. um 2 duo.

l timetur jednina 1.l erudimur 2. -um decimus. -a. -um sextus. -um tricesimus. -a. -a. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l leg-e-ris mnozina 1. -um vicesimus.d a v a uni unum/una/unum --uno/una/uno d a v a duobus/duabus/duobus duo(s)/duas/duo(s) --duobus/duabus/duobus d a v a tribus tres/tres/tria --tribus REDNI BROJEVI menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us.l timentur mnozina 1.l timemur 2. -a. -a. -um quintus. -a. -a.l amamur 2. -um quartus. -a.l legor 2. -um octavus.l timeor 2.l timeris 3.l amaris 3.l amatur jednina 1. -um quadragessimus quinquagessimus sexagesimus nonagesimus centesimus millesimus PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima.l erudior 2. primus.l amamini 3. -a. -a. -um nonus.l amor 2.l erudiris mnozina 1. -a.l amantur mnozina 1. -um octogessimus tertius. -a. -um.l leg-i-mur 2.l leg-i-mini jednina 1.l erudimini III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA .l timemini 3. -um septimus. -um septuagessimus secundus. -a.

n g d a v a ego mei mihi me ------me/mecum 1. i pl. tu tui tibi te ------te/tecum 2. lice pl. vos vestri/vestrum vobis vos ------vobis 3. nos nostri/nostrum nobis nos ------nobis 2. n ------- . (ei) ii/eae/ea eorum/earum/eorum (eis) iis eos/eas/ea ------(ab) (cum) (eis) iis LICNA POVRATNA ZAMENICA Oblici i za sg. lice pl.l leg-u-ntur 3.l eruditur 3. n g d a v a is/ea/id eius ei eum/eam/id ------(ab) (cum) eo/ea/eo 3.3. lice pl.l erudiuntur LICNE ZAMENICE 1.l leg-e-tur 3. lice sg. lice sg. lice sg.

tuum eius.l POKAZNE ZAMENICE 1.l timebatu 3.l i 3. -rum.l erudiebaris 2. nostrum vester. lice pl.l amabamur 1. 1. suum IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l 3. secum PRISVOJNE ZAMENICE menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us.l amabamin 2. lice sg.l amabar 2.l 2.l meus. 1. -a.l timebar 1. .l timebaris 2. tua.l 2.l legebamin 2. -ra. mea meum tuus.g d a v a sui sibi se ------(a) se. eorum noster. 2. lice pl.l legebantur 3. nostra. 2.l legebamur 1. vestra.l legebaris mnozina jednina 1.l r mnozina timebamur timebamini timebantur mnozina erudiebamur erudiebamini erudiebantur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA mnozina jednina 1.l erudiebatur 3. -um ili -er.l 2.l amabatur jednina 1. lice sg.l erudiebar 1. sua.l amabaris 3. vestrum suus.l i 3.l legebar 2.l legebatur 3.l amabantur 3.

n g d a v a hic/haec/hoc huius huic hunc/hanc/hoc ------hoc/haec/hoc hi/hae/haec horum/harum/ horum his hos/has/haec ------his iste/ista/istud istius ist istum/istam/istud ------isto/ista/isto isti/istae/ista istorum/istarum/istorum istis istos/istas/ista -----istis 3. lice sg. illi/illae/illa illorum/illarum/illorum illis illos/illas/illa ------illis 3. lice sg. iidem/eadem/eadem eorundem/earundem/eo rundem iisdem (isdem) (eisdem) eosdem/easdem/easdem ------iisdem ODNOSNA ZAMENICA jednina n g d a v qui/quae/quod cuius cui quem/quam/quod ------- mnozina qui/quae/quae quorum/quarum/quorum quibus quos/quas/quae ------- . lice pl. idem/eadem/idem eiusdem eidem eundem/eandem/idem ------eodem/eadem/eodem 3. lice pl. n g d a v a ille/illa/illud illius illi illum/illam/illud ------illo/illa/illo 3.

l erudientur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA UPITNE ZAMENICE jednina n g d a v a quo quem ------qua re quis cuius cui quid quid .l amabuntur 3.l legeris 3.l amabimur 1.l legemur 2.l erudietur mnozina 1.l timebitur mnozina 1.l amabimini 2.l legetur mnozina jednina 1.l timebuntur mnozina 1.l timebimur 2.l erudiemini 3.l erudiar 2.l timebor 2.l timebimini 3.l amabitur jednina 1.l erudiemur 2.l amabor 2.l legentur jednina 1.l timeberis 3.l erudieris 3.a quo/qua/quo qubius FUTUR I PASIVA I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA jednina 1.l legemini 3.l legar 2.l amaberis 3.

-a erimus repudiati. -um eram repudiatus. -ae. -ae. utra. -um es captus.l 3. -a erant glagol: repudiatus. -um sum captus. -ae. Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter. -a. -ae. -a eramus repudiati. koje). Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu.l captus. -a. utrum. FUTUR II PASIVA 1. -ae. quae. -a eratis repudiati. quod (koji. repudiatare. -a.l repudiatus. repudiatum odbijati. -ae. a pridevski je qui. -a eritis repudiati. -um ero repudiatus. 1. -a. -um eris repudiatus. PARTICIP PERFEKTA PASIVA Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. sta). -a capti. -a. -a capti.l repudiatus.l 2. -um erat repudiati.l 3. -a. -a erunt . -um est capti. koja. -a. -a.l 2. repudiavi. -a. -um eras repudiatus.l 2. Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko.l 3. -a summus estis sunt INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA 1. -ae. -ae. -ae.Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta). -um erit repudiati.

l legatis 3.l amemus 2.l moneamini 3.l puniant jednina 1.l puniaris 3.l puniar 2. a ne mora biti izvrsena.l moneamus 1.l moneant 3.l monearis 3.l legantur mnozina 1.l legant mnozina 1.l amem 2.l punias 3.l legamur 2.l legaris 3.l moneam 2.l amentur mnozina 1. III.l amer 2.l amet jednina 1.l puniam 2.l ametur mnozina 1. I KONJUGACIJA II.l legamus 2.l ament jednina 1. KONJUGACIJA IV pomocni i neki nepravilni dodaje se -e- dodaje se –a- dodaje se -iI KONJUGACIJA PASIV I KONJUGACIJA AKTIV jednina 1.l moneamur 2.l legar 2.l legamini 3.l puniamini 3.l puniarit III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV .l amemini 3.l puniamus 2.l legas 3.l puniat mnozina 1.l moneantur mnozina 1.l ameris 3.l moneas 3.l puniatis 3.KONJUKTIV Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze.l legat jednina 1.l legam 2.l monear 2.l ames 3.l moneatur mnozina 1.l puniamur 2.l legatur jednina 1. KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.l moneatis 2.l amemur 2.l ametis 3.l puniantur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1.l moneat jednina 1.

l punires 3.l puniremus 1.l punirentur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina jednina 1. lice 2.l legerent jednina 1. lice 3.l amarer 2.l moneres 2.l puniremini 3.l punirent 3.l legeremini 3.l amaremini 3.l amarem 2.l puniremur 2. lice sim sis sit jednina simus sitis sint mnozina KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv.l monerer 2.l amaretur mnozina 1.l punirerit .l monerentur mnozina 1.l legereris 3.l amaret mnozina 1.l legeres 3.l punirem 2.l legerer 2.l puniretis 2.l puniret mnozina 1.l moneretis 2.l legeretur IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV mnozina jednina 1.l legerem 2.l moneremus 1.l moneretur III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV jednina 1.l moneremur 2.l moneret 3.l punirer 2.l moneremini 3.l legerentur mnozina 1.l amares 3.KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM.l punireris 3.l legeret jednina 1. ESSE.l legeremus 2.l amarentur mnozina 1.l amaremur 2.l amaretis 3.l legeremur 2.l monereris 3.l amareris 3.l amaremus 2. I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIV jednina 1.l monerem 1.l legeretis 3.l monerent 3. FUI 1.l amarent jednina 1.

l 2. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka. ae. jednina 1. ae.l 2. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse. lice 3. ae. a sint jednina 1. a.l laudatus.l laudavisset mnozina mnozina laudavissemus laudavissetis laudavisent KONJUKTIV PERF. a essemus laudati. . PAS. PASIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. AKT.l laudaverim 2. jednina 1.l laudavissem laudaveritis 2. lice 2. KONJUKTIV PERF. um sis laudatus. a sitis laudati. konjuktiva. a. a simmus laudati.l 3. um esses laudatus. a. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta. um sim laudatus. FUI 1. AKTIVA KONJUKTIV +KVAMPERF.l laudatus. um essem laudatus. a. a. ae. a. a essetis laudati.KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME. ae. a essent Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. um sit mnozina laudati.l laudaveris 3. um esset mnozina laudati. ae.l 3.l laudaverit jednina laudaverimus 1. ESSE. lice essem esses esset jednina essemus essetis essent mnozina KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka.l laudavisses laudaverint 3.

BODRENJA – izrazava se 1. . Negacija je ne. ZABRANE – izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne. licu jednine ili mnozine. Ako je zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient).NEZAVISNI KONJUKTIVI ZAPOVEDNI – izrice se naredba 2.. ZELJE – a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta b b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta.). d) ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi.. ili 3. licem mnozine konjuktiva prezenta.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful