SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI

SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI.

WWW.DIPLOMSKI-RAD.COM WWW.SEMINARSKI-RAD.COM
AKO VAM TREBA EDUKATIVNI MATERIJAL BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI , MATURSKI RAD, ILI POWERPOINT PREZENTACIJA NA NASIM SAJTOVIMA CE TE NACI SVE NA JEDNOM MESTU . SVI VAM PRUZAJU SAMO IME ZA SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD A MI VAM DAJEMO DA POGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRAJ I PRVE TRI STRANE U PDF-U TAKO DA MOETE TACNO DA ODABERETE PRAVI RAD BEZ PROMASAJA. NASA BAZA SADRZI SVAKI GOTOV SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RAD KOJI CE VAM IKADA ZATREBATI, MOETE GA SKINUTI I UZ NJEGOVU POMOC NAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETE SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATRUSKI RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADI NOVI POTPUNO UNIKATAN SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD NA LINKU NOVI RADOVI. SVA PITANJA I ODGOVORE MOETE DOBITI NA NAEM FORUMU KAO I BESPLATAN SEMINARSKI, PREPRICANE LEKTIRE, PUSKICE I POMOC. ZA BILO KOJI VID SARADNJE ILI REKLAMIRANJA MOZETE NAS KONTAKTIRATI NA KONTAKT FORMI.

SADRAJ

1. UVOD.........................................................................................................................................................3 2. PROBLEM U FOKUSU BOSANSKOHERCEGOVAKOG TURIZMA...............................................5 3. RAZVOJ TURIZMA U BIH......................................................................................................................8 3.1.

Swot analiza..................................................................................................................................8

3.1.1. Snage.....................................................................................................................................8 3.1.2. Slabosti..................................................................................................................................8 3.1.3. Prilike....................................................................................................................................8 3.1.4. Prijetnje.................................................................................................................................9 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8.
Analiza konkurencije....................................................................................................................9 Analiza konkurenata...................................................................................................................10 Glavni trini trendovi................................................................................................................10 Potencijalni ulazak......................................................................................................................10 Pregovaraka mo kupaca..........................................................................................................11 Potencijalni substituti.................................................................................................................11 Rivalitet......................................................................................................................................12

4. ATRAKTIVNOST BIH............................................................................................................................12 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6.

Kulturni turizam.........................................................................................................................13 Planinski turizam........................................................................................................................14 Religijski turizam.......................................................................................................................15 Eko- turizam...............................................................................................................................16 Avanturistiki turizam................................................................................................................16 Zdravstveni turizam....................................................................................................................17

5. PROMOTIVNE AKTIVNOSTI U BIH...................................................................................................17 6. ALTERNATIVE STRATEGIJE ZA RAZVOJ

TURIZMA..................................................................18

6.1.

Analiza alternativa......................................................................................................................18

7. IMPLEMENTACIJA................................................................................................................................19 8. ZAKLJUAK ..........................................................................................................................................22

1.

1. UVOD

Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja lei u srcu jugoistone Evrope, u sredinjem dijelu Balkanskog poluotoka. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu granii s Republikom Hrvatskom, a na istoku i jugu sa dravama Srbijom i Crnom Gorom. Bosna i Hercegovina ima mali izlaz na more u duini od oko 21 km obalne linije kod Neuma. Balkanski poluotok je most izmeu Evrope i male Azije tako da se ovdje istone i zapadne civilizacije susreu, ponekad sukobljavaju, ali takoe i obogauju jedna drugu. Bosna i Hercegovina je mala zemlja koja se prostire na samo 50.000 km2 ali ima dugu i fascinantnu istoriju. Na to su najvie uticale etiri religije (Judaizam, Katolianstvo, Pravoslavlje i Islam) jer su svaka ponaosob dale svoj doprinos u razvoju specifine civilizacije. Ime Bosna, kako se nazivaju sjeverni i centralni dio zemlje, datira jo iz Rimskog vremena i vjeruje se da je nastalo od rijei bosana to znai voda a koje Bosna ima u izobilju. Juni dio zemlje, region oko drevnog Huma, kojim je vladao Herceg Stjepan Kosaa nazvan je Hercegovina nakon to su to podruje zauzeli Otomanski osvajai.

Bosna i Hercegovina je zapanjujue lijepa zemlja u kojoj posjetioci mogu uivati u ljepotama irokih ravnica Semberije, kamenite Hercegovine, zelenih livada i panjaka kao i visokih planinskih vrhova u centralnoj Bosni. Pored prirodnih ljepota u BiH postoji veliki broj kulturno-istorijskih spomenika koji su svakako zanimljivi potencijalnim turistima. Ali ono to je najvanije u Bosni i Hercegovini ive divni i gostoljubivi ljudi koji su uvijek spremni izai u susret i otvoriti svoje srce svakome ko doe u njihovu zemlju. Veliki su potencijali za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini ali mnogi nisu svjesni te anse za ekonomski napredak i slanje pozitivne slike o BiH. Ukoliko se hitno ne preduzmu adekvatne mjere neprocjenjivi resursi koji se mogu iskoristiti u turistikom sektoru bie nepovratno uniteni i izgubljeni.

Bosna I Hercegovina Lokacija Geografske koordinate Zastava Povrina Najnia taka Najvia taka Duina granice Duina obale 52.280 km2 grad Neum, 0 m Magli, 2386 m 1.459 km 21,2 km Republika Crna Gora (225 km duina granine linije) Republika Hrvatska (932 km duina granine linije) Republika Srbija (302 km duina granine llinije) 4.4 miliona +387 GMT + 1 Sarajevo bosanski hrvatski srpski latinica irilica Konvertibilna Marka (KM) BAM 977 1KM = 0,51129 1 = 1,95583KM Sarajevo Mostar Banja Luka Tuzla www.bhtourism.ba Jugoistona Evropa, na Balkanskom poluotoku, granii sa Jadranskim morem, Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom 44 00 N, 18 00 E

Susjedne zemlje

Broj stanovnika Pozivni broj Vrijeme Glavni grad Slubeni jezici Pismo Novac Meunarodni kod (ISO CODE) za konvertibilnu marku Numeriki kod za BAM Kurs KM - Meunarodni granini prijelazi Aerodromi Odmor u BiH

2. PROBLEM U FOKUSU BOSANSKOHERCEGOVAKOG TURIZMA BiH ima odlian potencijal za razvoj turizma koji moe snano doprinijeti razvoju sveukupnog ekonomskog napretka u zemlji, meutim ne postoji koncept razvoja odrivog turizma sa definisanim ciljevima, prioritetima i implementacijom. Iako je nedostatak
4

finansijskih sredstava vaan segment u propadanju bosansko-hercegovake historijske zaostavtine arheolozi i turistiki radnici slau se da postoje i drugi problemi kao to su lo imid BiH, jer smo jo uvjek najprepoznatljiviji po ratu; ko e posjetiti nau zemlju kada mediji priaju samo o zemlji koja je izala iz rata i koja nije u stanju ve deset godina da zatvori ratne kriminalce. Prema miljenju strunjaka, trebamo isticati rat kao onaj dio bh kulture i historije, koji bi trebao biti iskoriten u turistike svrhe. Lokacije poput aerodromskog tunela, koji je odravao grad na ivotu u toku rata, danas su zlatni rudnik, ali naalost neiskoriteni. Sloena politika struktura jer ministarstvo za turizam na dravnom nivou ne postoji, nepostojanje Zakona o turizmu na dravnom nivou, ali i nezainteresiranost bh vlasti koji bi se mogli prevazii naporima, trudom i boljom organizacijom. injenica je da je Bosna i Hercegovina bogata kulturno-historijskim spomenicima, nasljeem, prelijepom prirodom, planinama, poznatim banjama, skijakim centrima, nacionalnim parkovima, morem i bogomoljama. Analizirajui trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini, naili smo na komentare naih strunjaka sa kojima se u potpunosti slaemo kada je rije o problemima turizma u Bosni i Hercegovini. Bosanski historijski spomenici, objanjava profesor historije Enver Imamovi lee neiskoriteni, propadaju ili su ugroeni oblinjim graevinskim radovima. Milioni bi se mogli zaraditi, tvrdi profesor, no meutim iz turistike industrije dolazi malo poticaja za promjenom procedure jer niko ne vidi ekonomsku korist u kulturnim spomenicima. Kultura se obino kod nas posmatra kao neto to bi trebalo biti besplatno, pa ak i po cijenu da to znai zatvaranje muzeja. Uzmimo primjer Italije, Grke i Egipta - ove drave ive od prihoda koje dobiju od kulturno-historijskog turizma, pria profesor historije, strunjak za rimsku arheologiju sa Sarajevskog univerziteta. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u prvih devet mjeseci 2004. godine Hrvatska je zaradila 372 miliona dolara od "kulturnog turizma", to podrazumijeva posjete spomenicima, muzejima i arheolokim iskopinama. U istom periodu, BiH je prihodovala samo 5 milion dolara, prema podacima Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Ali malo je strunih kadrova poput profesora Imamovia, koji znaju utvrditi porijeklo i vrijednost historijskih nalazita i spomenika. Pa ak i kad se otkriju mjesta poput piramida u Visokom, Gudeljevog, na scenu stupa skup birokratski proces i problem oko potekoa dobijanja dozvola za iskopavanje, koji obeshrabruju svaki dalji rad, kau arheolozi. Manjina koja vjeruje u turistiku budunost BiH je ak spremna raditi bez nadoknade, i time bi doprinosila zajednici, meutim zbog nedostatka organizovanih otkopavanja graani BiH, a pogotovo strani turisti, malo znaju o amaterskim otkriima. Stanovnici grada Viteza su dosada otkrili predmete na dvadesetak lokacija u ovom selu, ukljuujui relikte iz rimskog, ilirskog i ranokranskog perioda. Kao to je poznato srednjovjekovna tvrava iz Bobovca takoer posjeduje turistiki potencijal. Zamak koji se nalazi na planinskoj umovitoj kosi pao je u otomanske ruke 1463. godine oznaivi time kraj srednjovjekovne bosanske drave. Zamak se moe obii ali je zaputen i nije ni pod ijom zatitom, kae Milo Juki, historiar i novinar iz Kreeva. Nedaleko od Mounja u Srednjobosanskom kantonu nalazi se Kreevo, gdje ivi Ante Buzuk i tvrdi da ima daleko vie dokaza o skrivenom kulturno-historijskom blagu. Ali, Buzuk se suoio sa istim problemom kao i pronalazai iz Mounja. Od 2001. godine ja pronalazim predmete, ali niko ne eli da doe i radi na tome, istie Buzuk. U meuvremenu, pisac Anto Zirdum je sa objavljenim knjigama pod nazivom: "Bistuanska kronika" i "Saga o dva maa", jedina osoba koja zarauje novac od Mounjskih otkria. Malo je BH strunjaka koji vjeruju da iz sluajnih pronalazaka BiH moe da profitira iz turizma, a kao primjer navodimo slijedee: ak i ako bi se arheoloki i historijski strunjaci uspjeli organizovati da restauriraju spomenike, dravnim i privatnim turistikim radnicima

nije ba jasno kako bi se moglo zaraditi na njima. Dok ministri doivljavaju kulturno naslijee kao luksuz, trebali bi ga smatrati prioritetom za ekonomske investicije ili kao mogunost za otvaranja novih radnih mjesta. Problem je u tome da ne znamo prodati sami sebi ta imamo, a kamoli eksternim stakeholderima. Kljuno je mjesto marketinga i izgradnje imida BiH kao atraktivne turistike destinacije. ak je i turistika ponuda poznatih spomenika poput mostarskog Starog mosta predmet politikih borbi umjesto ekonomske strategije. U meuvremenu, poznavaoci kulture i turizma upozoravaju da graani BiH polako gube vrijednu granu industrije. Udruenja turistikih agencija u BiH ne znaju kalendar festivalskih deavanja u gradu niti ta je na njihovom programu. Ne postoji baza podataka koja bi pratila manifestacije niti bilo kakva osnovna organizacija. Strunjaci apeluju na turistike agencije kako bi trebale pokazati vie inicijative u prikupljanju informacija o manifestacijama iz kulturno- informativnog centra kantona i njihovom ukljuivanju u paket-aranmane. Interesantna miljenja direktora dva najvea sarajevska festivala, Sarajevo film festivala i Sarajevske zime navode da ne mogu zainteresirati turistike agencije da manifestacije stave kao turistiku atrakciju. Direktor Sarajevo film festivala Mirsad Purivatra, kae da hoteli u Sarajevu ne koriste prednosti festivala time to bi podigli cijene i ponudili specijalne pakete. Kao primjer navodi slijedee: za vrijeme kanskog filmskog festivala nemogue je iznajmiti sobu na manje od jedne sedmice, a i cijene su vee. Turistike agencije nisu u stanju da rade svoj posao, zakljuuje Ibrahim Spahi, direktor festivala Sarajevska zima. Spahi i drugi kau da je turistika industrija uglavnom usmjerena na slanje Bosanaca u inostranstvo umjesto da privlai strane turiste u BiH. Od 206 registrovanih turistikih agencija 1 u BiH samo njih desetak posto rade na dovoenju turista u Bosnu. Sve druge agencije odvode turiste vani. To je sutina problema. Slijedei problem tirizma jeste injenica da veina turistikih agencija radije promovira inostrane destinacije bh. turistima nego to privlai strane turiste kako bi potroili novac u BiH. Postoji jedna turistika agencija sa poslovnim planom koji ignorie politiku i dri se koritenja potencijala BiH, te ostvarivanja profita. Njen osniva je Amerikanac Tim Clancy koji je proputovao cijelu BiH radei za nevladine organizacije. Clancyja je oduevila ljepota zemlje i tada se odluio da pokua privui turiste iz cijelog svijeta, pria njegov partner Thierry Joubert. Clancy je prije etiri godine pokrenuo turistiku agenciju "Green Visions" sa sunarodnikom Darin Spurrgeon, Holananinom Thierryom Joubertom i Bosancem Alenom Lepiricom. Nemamo nita zajednikog sa ostalim bosanskohercegovakim turistikim agencijama, kae Joubert. Razlika je u tome da, dok oni izvoze ljude, mi ih uvozimo. Ne pravimo razliku izmeu RS-a i Federacije, naglaava Joubert. Jasno nam je da se turistiki imid BiH mora promijeniti. Naalost, domai turistiki radnici imaju malo ideja o tome kako marketinki promovisati ono to Bosna i Hercegovina moe da ponudi. A to je jo jedan od problema u turizmu, a to je nedostatak kadra. Posjedujemo turistiki potencijal, ali nam nedostaju turistiki menaderi koji bi ga promovisali na pravi nain. Menadment treba osavremeniti i educirati ljude, ali zaboravljamo na to da kulturne posjete nisu dovoljno razvijene u ovoj zemlji. Ali sudbina najznaajnijih kulturnih institucija moda ima isto toliko veze sa politikom koliko i sa marketingom. U nastavku emo o imidu bh turizma to predstavlja problem za BiH. Ukoliko dravu posmatramo kao turistiku destinaciju, onda njen imid moemo definirati kao skup
1

Preuzeto sa Interneta: http://www.komorabih.ba/UserFiles/Image/Turizam%20u %20BiH(5).pdf

vjerovanja, ideja i impresija koje ljudi imaju o odreenoj destinaciji. Formirati pozitivan imid drave je od posebnog znaaja za tzv. izranjajua trita tj. zemlje u razvoju, kao to je Bosna i Hercegovina. Turistiki imid je samo jedan ali moda najvaniji aspekt cjelokupnog imida zemlje. I ako se na prvi pogled ini da nema veze meu njima, meusobno su vrsto povezani. Slika 1. Matrica poznatosti destinacije

BiH

Bosni i Hercegovini je isto toliko potrebno i brandiranje destinacija, jer to bi doprinjelo i naglaavaje pozitivnog i otklanjanje negativnog imida. Brandiranje destinacije moe pomoi premoavanju gapova izmeu snaga destinacije i precepcije posjetilaca. Problematina mjesta su one destinacije o kojim se govori u loem kontekstu, daleko su od emocionalnog apela te aktivno odbijaju potencijalne turiste. Destinacije koje imaju malo emocionalnog naboja suoavaju se s tekim zadatkom ako ele postati destinacije pobjednici. Ostale destinacije koje imaju jak emocionalni naboj ali trenutno imaju ograniene (iako u porastu) celebrity vrijednosti i imaju velike neiskoritene potencijale i mogle bi biti destinacije pobjednici sutranjice, kao to je oit sluaj Bosne i Hercegovine.

3. RAZVOJ TURIZMA U BIH

3.1. Swot analiza: 1. 2. 3. 4. Strnghts-Snage Weaknesses-Slabosti Opportunities-Prilike Threats-Prijetnje

3.1.1. Snage:
7

Vrlo bogat turistiki potencijal i dobre predispozicjie za razvoj turizma u naoj zemlji Povoljan geografski poloaj u regionu (sa raznolikom ponudom turistikih destinacija od ljetnih odmaralita i egzotinih dijelova za kampovanje, pa do jako dobre ponude zimskih turistikih odredita.) Postojanje vie razliitih kultura u samoj zemlji to dodatno omoguava iroku i raznoliku turistiku ponudu. Bogato kulturno-povijesno naslijee

3.1.2. Slabosti:

Stanje zemlje u post- ratnom periodu, i nizak nivo ope drutvenog blagostanja. BiH je zemlja koja se nalazi u ekonomskoj tranziciji. Veoma slaba podrka vlade i drave za sve turistike projekte u zemlji. Malo nacionalno turistiko trite. Nedovoljan nivo znanja iz oblasti turizma i mali broj turistikih menadera za pokretanje turizma Nesavijesno koritenje okolia i nemar prema ekologiji, odnosno svjesno unitavanje dravnog gazdinstva

3.1.3. Prilike

BiH je zemlja koja je turistiki sve vie privlana i dovodi turiste u nau zemlju. U poslednje vrijeme zabiljeen je znaajan rast trenda u razvoju turizma koji treba iskoristiti kao zemlja koja posjeduje jako zavidne resurse glede turizma i na taj nain izgraditi dobru poziciju u regionu. BiH je zemlja koja treba da u skorije vrijeme ue u Evropsku Uniju, pa i to se moe podvesti pod priliku koju treba naravno pravovremeno pripremiti i na kraju uspijeno implementirati.

3.1.4. Prijetnje

Mora se izgraditi svijest kod stanovnitva da se treba okolina i okoli uvati kako bi na taj nain imali jo vie potrebnih resursa za bolji razvoj turizma u naoj zemlji. Jaanje konkurencije na svijetskom turistikom tritu i na turistikom tritu Evrope i Mediterana. Jaka konkurencija iz susjednih turistikih regija i destinacija u borbi za privlaenje turista.

3.2. Analiza konkurencije

S obzirom da govorimo o turizmu u naoj zemlji, kada je rije o konkurenciji moemo govoriti o naim najbliim susjedima a to su: Hrvatska i Srbija, kao i Crna Gora, kao glavni konkurenti u naem najbliem okruenju, i njih treba upravo najvie i analizirati. Treba se napomenuti naravno, ako se osvrnemo nekoliko godina unazad, za vrijeme postojanja bive nam drave, SFRJ Jugoslavije, koja je obuhvatala sve republike koje su danas nezavisne drave,da je svaka od tih republika imala svoj zadatak prema geografskom poloaju koji je imala u Jugoslaviji, kada je rije o turizmu. Pa tako se moe rei da je za ljetni turizam glavnu ulogu zauzimala Republika Hrvatska i Crna Gora, dok su to se tie zimskog turizma uglavnom zauzimali republike kao Bosna i Hercegovina i Slovenija, u maloj mjeri i Srbija. Poto je poetkom devedesetih godina prolog stoljea dolo do raspada Jugoslavije, svaka od nezavisnih republika, koja se odcjepila od Jugoslavije se morala osloniti iskljuivo na one resurse koji su joj pripali podjelom zemlje i nastaviti graditi sve grane privredne djelatnosti kao to je izmeu ostalog i turizam. Meutim, potrebno je naglasiti da je davne 1984 godine u Sarajevu, kao glavnom gradu Bosne i Hercegovine dolo do odraavanja Zimskih Olimpijskih igara ZOI 84, koje je u to doba bilo od izuzetne vanosti za cijelu Jugoslaviju, a posebno za BiH. Zemlja kao to je naa obilovala je prorodnim ljepotama, velikim planinama za odravanje jednog takvog krucijalnog sportskog dogaaja kao to su Zimske Olimpijske Igre, iji je auditorijum podruje cijele Evrope pa i Svijeta. U tom vremenu dolo je do velike ekspanzije, kao i promocije razvoja turizma u naoj zemlji, koje je obilovalo i poveanjem profita u krajnjoj liniji zahvaljujui podizanju turizma na zavidnu razinu, koji je obeavao jo bolji i dalji prosperitet.

3.3.

Analiza konkurenata

Prvi konkurent kojeg emo identificirati je svakako Republika Hrvatska. Kao to znamo geografski poloaj Hrvatske je na obalama Jadranskog mora, i ona ima izuzetno dobre predispozicije za razvoj ljetnog turizma koji je u dosta dobroj mjeri razvijen. Drugi konkurent kojeg moemo identificirati je svakako Srbija, koji je na prvi istoni susjed, i treba napomenuti da Srbija nema neto povoljan geografski poloaj koji bi joj obezbjedio razvoj turizma u onoj mjeri da se izdiferencira u regionu kao povoljna turistika destinacija. I naravno trei susjed kojeg moemo posmatrati kao konkurenta u pogledu turizma, jeste republika Crna Gora, koja ima jako povoljan geografski poloaj za razvoj turizma. Smjetena je takoer na obalama jadranskog mora junije od Hrvatske, i ona je bazirana na razvoju ljetnog turizma iako je povrinom jako mala zemlja i po broju stanovnika, ona uspijeva da ponudi jako dobre ljetne turistike destinacije.

3.4. Glavni trini trendovi Glavni trini trendovi u naoj zemlji svakako predstavljaju rijeke, planine, jezera, nacionalni parkovi, gradovi i egzotina turistika mjesta. Od planina koje moemo izdvojiti kao poznate destinacije su Vlai, Bjelanica, Jahorina i Kupres. Rijeke u naoj zemlji takoer predstavljaju bitne turistike odrednice a najpoznatije su prelijepi slapovi i sliv rijeke Une, zatim dolina Neretve, Drine, Vrbasa, kao i kanjon Rakitnice i vrelo Bune. Kao to znamo od prirodnih jezera tu su Borako i Jablaniko jezero koji su nezaobilazni kada je rije o turizmu u naoj zemlji. I od gradova koji predstavljaju bitne turistike destinacije moe se izdvojiti Mostar kao nosilac kulturnog historijskog naslijea. Kao to je poznato Stari most u Mostaru je pod zatitom Unesco-a. Zatim tu su i gradovi Jajce sa svojim prelijepim prorodnim slapovima Plive, Sarajevo kao glavni grad nae zemlje sa razliitm znamenitostima, Poitelj kao stari historijski grad ouvan u izvornom prvobitnom izgledu, kao i razliita turistika mjesta poput Srednjovjekovne tvrave Vranduk, Visoica kod Visokog na kojoj se pretpostavlja da su bile piramide itd..

3.5. Potencijalni ulazak

to se tie ulaska kompanija u nau zemlju glede turizma, mislimo da ne postoje velike barijere za ulazak na trite BiH, iz razloga to ne postoji dovoljno izgraena razina turizma na nivou drave, jer kao drava mi jako malo posveujemo panje turizmu, i drava se ne bori u dovoljnoj mjeri da vrati sjaj turizmu koji je BiH imala 1984 god za vrijeme odravanja Olimpijade u Sarajevu, kada smo imali jako pozitivan imid u kontekstu turizma. U tom kontekstu BiH mora se vie pobrinuti da ponovo oivi turizam jer postoje dobre predispozicije za to sasvim sigurno imajui u vidu injenicu da smo bili domaini odravanja Zimskih Olimpijskih Igara, i na taj nain istovremeno podii barijere ulaska na nivo koji e biti respektabilan. Posmatrajui konkurente u pogledu zimskog turizma (Hrvatska, Srbija i Crna Gora), definitivno oni nemaju predispozicije za zimski turizam i tu u startu BiH ima konkurentsku prednost geografskog poloaja, klimatskih uslova i samog reljefa, dok BiH nema dovoljno faktora za graenje ljetnog turizma u onoj mjeri u kojoj ima Hrvatska na emu i bazira cjelokupni svoj turizam na obalama Jadrana.

3.6.Pregovaraka mo kupaca

Pregovaraka mo koju imaju kupci je dosta velika u pogledu turizma, jer turizam u BiH nije na toj razini razvijen da bi mogao suzbijati pregovaraku mo kupca, odnosno jaati svoju pregovaraku mo na osnovu jako dobre ponude i pozitivnog imida koju BiH nema, uzimajui u obzir da je BiH zemlja koja se nalazi u postratnom periodu i ima izrazito
10

skeptian imid turizma kao i svega to je vezano za BiH. Mi smo zemlja u tranziciji i unutar integracija ka Evropskoj Uniji, i na nama je da u velikoj mjeri popravimo situaciju u zemlji i vratimo povjerenje kupcima u ovom sluaju turistima koji e imati motivaciju na osnovu bogate ponude i graenja pozitivnog imida da posjete BiH kao interesantnu turistiku destinaciju u Jugoistonoj Evropi. Danas na osnovu jako skromne ponude BiH kao turistike destinacije kupci imaju jaku pregovaraku mo traei nie cijene, vei broj usluga koje su prodavci prisiljeni da ispotuju a sve u cilju realizacije, odnosno stvaranja profita.

3.7. Potencijalni substituti

to se tie supstituta za njih moemo rei da su u mogunosti da osiguraju istu funkciju za istu potroaku grupu, ali na bazi razliitih tehnologija. Imajui u vidu injenicu da geografski poloaj BiH u odnosu na konkurente je takav da je mala mogunost za potencijalne supstitute upravo zbog toga to klimatski uvjeti nisu isti za nae podneblje i podneblje Hrvatske, dok su klimatski uvjeti u Srbiji gotovo isti kao u BiH. Kada govorimo o Srbiji, ona ima takav geoloki sastav, odnosno reljef koji je ini jednom velikom ravnicom, bez velikih vrhova za razvoj zimskog turizma, a nemaju ni izlazak na more, to ih ini outsiderima u pogledu turizma u odnosu na Hrvatsku i BiH. A kada poredimo BiH i Hrvatsku, tu se moe vidjeti da imamo potpuno razliite reference za izgradnju nacionalnog turizma. Hrvatska je geografski smjetena na obalama Jadrana, sa morskom klimatskim faktorima, i ona je na taj nain prisiljena da se diferencira za bogatu ljetnu ponudu koja e obezbijediti dobro poslovanje u tom segmentu. BiH je takva zemlja koja obiluje raznolikim reljefom od velikih planinskih vrhova, plodnih dolina, rijeka i bogate ume, kao i sa klimatskim uvjetima koji su jako promjenjivi, i koji imaju tano izraena 4 godinja doba. Obzirom da su zime u BiH jako hladne i obiluju padavinama i snijegom, naa turistika ponuda najvie treba biti usmjerena na zimski turizam koji e nas razlikovati od susjedne Hrvatske. Analizirajui sve ovo dolazimo do zakljuka da ne postoji opasnost od potencijalnih supstituta, kada je rije o turizmu analizirajui nae blie okruenje.

3.8. Rivalitet

Kada se govori o rivalstvu izmeu naih konkurenata i nas, tu definitivno postoji jako izraen stepen rivaliteta ne samo glede ove teme tj. turizma nego u svakom pogledu. Ako se vratimo nekoliko godina unazad znamo da smo bili jedna cjelovita drava koja je kolapsom doivila raspad na vie republika i sam taj raspad je imao i ratne poslijedice koje su na ovim prostorima duboko usadile jaki rivalitet izmeu novonastalih republika. To definitivno nije dobar put za budunost naeg regiona, jer da bi imali jaku ekonomsku snagu u bilo kojem segmentu ekonomskg poslovanja kao pojedinac, mi moramo gledati da region bude uspijean i da gradimo dobre ekonomske odnose sa susjedima kako bi mogli biti
11

konkurentni mnogim jakim evropskim velesilama kao i evropskim regionima u svakom pogledu poslovanja. Dakle potrebno je razvijati svijest na ovim prostorima da se uspijeh ne gradi rivalitetom, nego dobrim odnosima koji jedino mogu rezultirati jakim razvijenim ekonomijama i opedrutvenim blagostanjem.

4. ATRAKTIVNOST BIH

Uprkos problemima koje susreemo u bosanskohercegovakom turizmu, turistiki potencijali predstavljaju izuzetno zanimljivu turistiku destinaciju. Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata prirodnim ljepotama, kulturno-historijskim bogatstvima kao i pogodnom klimom.To je podruje raznolikosti, ukrtanja razliitih kultura, religija i tradicija, to daje dodatni akcenat specifinog turistikog proizvoda kao i bogate turistike ponude. Turistike destinacije se izdvajaju od drugih turistikih prostora po svom zaokruenom atraktivnom sadraju koji u duem razdoblju osigurava interes i posjeenost veeg broja turista. Atraktivnost destinacije (privlanost - eng. attractions) podrazumijeva irok spektar prirodnih i drutvenih pogodnosti na jednoj destinaciji. Kompozicija atraktivnih faktora, pored ostalog znatno utjee i na stvaranje imida date destinacije. Razne atrakcije privlae turiste na razliite naine i one se meusobno razlikuju po trinoj privlanosti. One mogu biti prirodne (klima, flora, fauna, geografski poloaj, i sl.) i drutvene (kulturni-historijsko naslijee, antropogeni faktori kao to su folklor, melos, gastronomija i sl). Meutim, sve one imaju neka zajednika obiljeja, a to su pruanje odmora, rekreacije, obrazovno iskustvo, bijeg od svakidanjice i sl. Obilje atrakcija u BiH nudi posjetiocima multidimenzionalno iskustvo i one omoguavaju razvoj turizma u sljedeim segmentima: 1. Kulturni turizam 2. Planinski turizam 3. Religijski turizam. 4. Eko-turizam (nacionalni park Sutjeska, najstarija prauma u Evropi Peruica, Magli, nacionalni park Kozara, Plivsko jezero, Blagaj). 5. Avanturistiki (rafting Una, Neretva, Drina, Tara, alpinizam, lov, ribolovTreskavica, Vlai, Zelengora, Prokoko jezero, vrsnica). 6. Zdravstveni turizam ( Fojnica, Ilida, Tesli, Olovo). 7. Morski turizam (Neum). 8. Obrazovni turizam. Vano je, meutim, istai da sama privlanost nekog mjesta ne garantira da e ono postati turistiko. Privlanost je samo preduslov za razvoj u smislu turizma.

12

4.1. Kulturni turizam.

Budunost BiH turizma je usko povezana s razvojem kulturne industrije. Obzirom da je u BiH veliki broj graevina i spomenika iz antikog, srednjevjekovnog, otomanskog i austrougarskog perioda (od kojih mnoge trebaju restauraciju) ona se nalazi na odlinoj poziciji da krene prema suvremenim kulturnim industrijama (ukljuujui manifestacije dizajna svih vrsta, snimanje filmova, umjetnost, literatura, muzika, rukotvorine). Potrebno je ponovo otvoriti muzeje, poveati broj umjetnikih galerija, izlobe i muziku je neophodno promovirati, te organizirati razliite festivale. injenica je da je na ovom planu dosta uraeno, a kao izvrsni primjeri slue: Sarajevo Film Festival, koji svake godine poprima sve glamurozniji oblik, zatim teatarski festival MESS, Baarijske veeri, Sarajevo Jazz festival, Sarajevska zima, muziki festival Od Magreba do Mashreka i brojni drugi. Vano je spomenuti da navedeni festivali imaju meunarodni karakter s aspekta uesnika i gostiju. Obnovu Starog mosta u Mostru slijedi i obnova sarajevske Vijenice koja je sigurno jedna meu najpoznatijim graevinama u Bosni i Hercegovini.

4.2. Planinski turizam

13

Tradicija skijanja, planinarenja i alpinizma na naim prostorima postoji preko sto godina o emu svjedoe brojni objekti i dokumenta ali ekspanzija planinskog turizma je krenula nakon XIV Zimskih olimpijskih igara Sarajevo 1984. Planinski centri se nalaze na nadmorskoj visini od 800 do 1.800 metara i idealni su poligoni za razvoj sportskog , rekreativnog ,lovnog i ribolovnog turizma. Tome treba dodati tradicionalno gostoprimstvo lokalnog stanovnitva i njihovu orjentiranost prema branju i preradi umskih plodova te proizvodnji zdrave hrane. Olimpijske planine Jahorina, Bjelanica, Igman, Trebevi i Vlai, sportsko -rekreativni centri Risovac i Kupres te skijalita na Kozari ,Otrelju ,Vlasenici, Vranici, Borju i dr. raspolau sa preko 60 kilometara skijakih staza koje su povezane sa osam iara i 26 ski lifta i mogu opsluiti preko 20.000 skijaa na sat. Smjetajni kapaciteti na planinama su rasporeeni po hotelima sa tri i vie zvjezdica, apartmanima, pansionima , planinarskim domovima i vikendicama koji raspolau preko 8.000 leaja i u njima je u toku 2006. godine ostvareno preko 200.000 noenja. Ski centri se nalaze u neposrednoj blizini gradova Sarajeva, Banja Luke i Mostara koji raspolau sa velikim brojem smjetajnih kapaciteta i u njima su smjeteni aerodromi i nalaze se na glavnim putnim i eljeznikim saobraajnicama.Planinu Klekovau sa najviim vrhom Velika Klekovaa na 1962 m/nm. odlikuju visoke stijene koje se proteu samim vrhom od Velike do Male Klekovae. To je podruje siromano izvorima vode.Uz podrku USAID-a izvreno je oznaavanje ruta (staza) za planinare i bicikliste sa oznaavanjem Planinarskih domova.Oznaena je duina staze i uslovi na stazama. Planina Osjeenica je srednje visoka planina ,koja se nalazi iznad petrovake kotline ,koja je razdvaja od najdue planine u Bosni i Hercegovini Grme.Najvii vrh je Velika Osjeenica sa 1795 m/nm.Planina je bogata florom i faunom,izmeu ostalog na planini raste rijetka planinska biljka runolist.Podruje planine je vazduna banja ,koje odlikuje visoka crnogorina uma Takoer je izvreno oznaavanje ruta za planinare i bicikliste ,kao i karakteristike samih ruta.

14

4.3. Religijski turizam

Na maloj teritoriji i pored malog broja stanovnika slavenskog porjekla koji govore isti jezik, srele su se tri mediteranske civilizacije zapadne Evrope u formi katolicizma,Vizantija u formi pravoslavlja i Otomansko Carstvo u formi islama. Kada su Jevreji prognani iz panije i Portugala krajem 15.v. Turci su im ponudili azil te su od tada etvrta kulturna komponenta u Bosni i Hercegovini. Uprkos svim ljudskim,meureligijskim i meuetnikim iskuenjima i konfliktima, drugaiji kulturni sistemi nasljeivani generacijama, upravo su bili ti koji su stvorili ovakvu Bosnu i Hercegovinu u kojoj je narod odrao uroenu svijest i ponos, bez obzira na vjeru ili etniku pripadnost. Nakon pojavljivanja Djevice Marije , Meugorje je u posljednjih dvadeset godina postalo moderan centar vjerskog turizma i odredite brojnih vjernika iz itavog svijeta.Meugorje je pored Lourdesa i Fatime -postalo najpoznatije marijansko svetite u svijetu. Hodoasnike skupine svakodnevno dolaze iz svih krajeva svijeta, a grube statistike kazuju da Meugorje svake godine posjeti vie od milion vjernika koji na raspolaganju imaju oko 15.000 leaja u porodinim hotelima i pansionima prilagoenim modernim zahtjevima vjerskog turizma. Ajvatovica je najpoznatije dovite Bonjaka u BiH i desetine hiljada muslimanskih vjernika iz BiH i svijeta svake godine dolaze na Ajvatovicu kako bi prouili kinu dovu za Alahovu milost i rodnu i uspjenu godinu. Bosna i Hercegovina, ukraena je mnogim objektima religijskog i kulturnog znaaja vjernika pravoslavne vjeroispovjesti koji predstavljaju prave narodne svetinje.Znamenitou se izdvajaju manastiri koji datiraju iz XIII i XV vijeka kao to su : Tvrdo , Dobrievo , Ozren , Gomionica , Liplje , Motanci , Dobrun i crkva u ajniu u kojoj je pohranjena udotvorna ikona Presvete Bogorodice , koju je prema predanju , iz Trojeruice , naslikao sam apostol Luka .

15

4.4. Eko-turizam

(nacionalni park Sutjeska, najstarija prauma u Evropi Peruica, Magli, nacionalni park Kozara, Plivsko jezero, Blagaj). Analizirajui atraktivnosti koje nudi Bosna i Hercegovina kao turistika destinacija, nailazimo na ponudu za interesantan trini segment, koji na globalnom nivou sve bre raste, segment koji se sve vie okree prirodi i zdravom nainu ivota. 4.5. Avanturistiki turizam

Svojom bujnom umom, endeminim vrstama drvea, mnotvom kristalno istih planinskih rijeka i izvora, jezera, uzbudljivih pejsaa, a prije svega zdrav okoli ine prostor Bosne i Hercegovine vrlo perspektivanim i atraktivanim za razvoj avanturistikog turizma. Avanturistiki izleti i aranmani sadre razliite oblike aktivnog odmaranja turista ponuene kroz: -sputanje gumenim amcima , vonja kajakom , etnja kanjonima niz kristalno iste vode rijeka Tare , Une , Neretve ,Trebiata , Vrbasa , i kanjona odmah do rijeke Kolorado kanjona Tare sa 1.300 metara dubine te kanjona Rakitnice. -penjanje po stjenama , pjeaenje , vonja biciklom , vonja brdskim biciklom, letenje zmajom ,skakanje padobranom turno skijanje , organizovana vonja jeepom , organizuju se u prekrasnim i arobnim ambijentima Olimpijskih planina, planina Treskavice, Romanije , Prenja , vrsnice , Zelengore , Velea , Vranice , Ozrena i tvore malu niu sa tendencijom rasta.

4.6. Zdravstveni turizam

16

Tradicija koritenja termo mineralnih voda u naim krajevima see u daleku prolost , jo u vrijeme Grka i Rimljana , koji su ve tada uvidjeli ljekovitost naih geotermalnih izvora. Prve hemijske analize i preporuke za koritenje banjskih voda u lijeenju i tretmanu uradili su poznati strunjaci iz evropskih banja ( Visbaden i Baden Baden ).Nedugo potom ,poela je izgradnja modernih banjskihb centara za lijeenje i rehabilitaciju , gdje odmor i rekreaciju upranjavaju i psihofiziki umorni , kao i potpuno zdravi. Bosna i Hercegovina ima veoma mnogo prirodnih , termalnih i termomineralnih izvora i peloida a meu njima su veoma rijetki mineralni izvori koji su poznati u strunim krugovima i cijelom svijetu (Crni Guber , Kulai , Graanica ). Postoji znaajan broj sumpornih izvora i od njih su najpoznatiji Ilidanski termalni sumporni izvori.Termalna radioaktivna voda Fojnice ima dobre rezultate u tretmanu i dopunskim ljeenjima miinih oboljenja i u ovom prirodnom ljeilitu postoje veoma lijepi zdravstveni objekti a njihova najvea vrijednost su brojni kvalitetni medecinski specijalisti. Ljekovita termalna voda Banje Vruice veoma uspjeno djeluje na kardialnovaskularna, reumatska i neuroloka oboljenja.Sa velikim brojem smjetajnih kapaciteta i prateih sadraja jeda je od vodeih centara za razvoj zdravstvenog turizma u BiH. Danas u Bosni i Hercegovini, registrovano je 15 banja kao zdravstvene institucije i raspolau sa 3.455 leaja i u 2006 godini su ostvarili 200.000 noenja to ini 23 % ostvarenih ukupnih noenja u BiH. U nastavku rada smo uoili nekoliko kljunih strategija koje bi bh turizam mogao iskoristiti za rjeavanje navedenih problema. 5. PROMOTIVNE AKTIVNOSTI BIH Trino natjecanje poinje promocijom, a osnovni je cilj turistike promocije stvaranje imida zemlje kao turistike destinacije, isticanjem pojedinih lokaliteta i njihovih privlanosti, te imida proizvoda pojedinih turistikih destinacija. U razvijenim zemljama promociju provode nacionalne turistike organizacije na razini drava, regija i mjesta, zatim hotelska i turistika poduzea, prijevoznici koji nude svoje usluge na turistikom tritu. Turistike organizacije razvijenih zemalja ulau znaajna sredstva u promotivne aktivnosti, s ciljem kreiranja imida proizvoda i zemlje kao poeljne

17

destinacije. Ciljevi promocije bosanskohercegovakog turizma moraju biti usmjereni na stvaranje koncepcije graenja opeg imida, razvijanje regionalne i lokalne podrke turistike promocije, poticanje partnerstva izmeu javnog i privatnog sektora, te na poticanje cjelokupnih promocijskih aktivnosti svih subjekata u zemlji koji su izravno i neizravno ukljueni u turizam. U promotivnim aktivnostima treba pokazati Bosnu i Hercegovinu kao zemlju aktivnog odmora, isticati njezine ekoloke prednosti, razviti prepoznatljiv, suvremen i moderan stil kojim e bosanskohercegovaki turizam postati privlaan za ljubitelje prirode, one koji potuju kulture drugih naroda i podravaju odrivi razvitak

6. ALTERNATIVE STRATEGIJE ZA RAZVOJ TURIZMA

ALTERNATIVA 1: Promijeniti turistiki imid Bosne i Hercegovine ALTERNATIVA 2: Uticati na zakonodavnu vlast radi donoenja Zakona o turizmu na dravnom nivou ALTERNATIVA 3: Ulagati u pristupanost svim turistikim mjestima u BiH ALTERNATIVA 4: Istraivanje trite turizma u BiH i segmentiranje bh trita
ALTERNATIVA 5: Obrazovanje turistikog kadra

6.1. ANALIZA ALTERNATIVA Alternativa 1 - Obrazloenje: Bosna i Hercegovina je jo uvijek prepoznatljiva po ratnim dogaanjima. Promjenom imida BiH kao atraktivne turistike destinacije, agresiju na BiH trebamo iskoristiti kao historijski dogaaj, ne naglaavajui je pri privlaenju novih turista. Rat je dio nae historije i kulture, a ostaci koji posjeaju na protekla zbivanja treba iskoristiti za usputne kulturne posjete (ratni muzej, ratni tunel, izlobe itd.). BiH treba odisati imidom ozbiljne turistike destinacije i reputacijom ozbiljnog konkurenta u regiji, koristei sve neiskoritene prirodne atrakcije i ljepote koje posjeduje. Percepcija potencijalnih turista na meunarodnom tritu o BiH treba biti drastino izmjenjena u izbor turistike posjete i odmora, umjesto povrijeene i siromane zemlje. Alternativa 2 - Obrazloenje: Kroz udruenja, skupove, seminare i turistiki sektor uticati na zakonodavstvo da se donese Zakon o turizmu na dravnom nivou, kojim bi se obezbijedilo dovoljno budeta radi svih marketinkih i nemarketinkih aktivnosti za poticanje rasta i razvoja turizma, koje ukljuuje dosta ulaganja, odravanja, izgradnju autoputeva, ulaganje u saobraaj itd. Alternativu broj 2 odbacujemo jer je teko imati uticaj na nestrune i neobrazovane ljude, koji ne smatraju turizam konkurentskom prednosti nae drave. Mislimo da je prije ovog koraka

18

potrebno uraditi jo nekoliko kljunih stvari prodati BiH kao turistiku destinaciju ljudima u Bosni i Hercegovini, te podii svijest o postojanju prirodnih atrakcija vrijednih ulaganja i posjete. Alternativa 3 Obrazloenje: Dosta spomenika, steaka, raznih graevina od historijskog znaaja propadaju zbog neodravanja, te naalost slue drugim vrstama, vie nepoeljnim, okupljanjima. Njihovim odravanjem ostae atrakcije jo dugi niz godina. Obino su i na nepristupanim lokacijama, te na taj nain odbijaju i one koji bi posjetili te atrakcije iz pravih razloga. Obezbjeujui pristup i dovoljno putokaza koja pomau turistima kako doi do tih mjesta, poveae se broj zainteresiranih. Ova alternativa ukljuuje i ulaganje u javni prevoz namijenjen za prevoz turista na sva turistika mjesta u BiH. Alternativa 4 - Obrazloenje: Ova alternativa podrazumijeva koritenje turistikog potencijala i pruanje turistikih usluga i domicijelnim korisnicima / kupcima. Zainteresovati i privlaiti segment mladih ljudi, koji vidno zapostavljaju bosanskohercegovake destinacije i atrakcije. Ova alternativa je jedna od favoriziranih iz razloga to bi imala dosta pozitivnih efekata i na ostale alternative, zbog pozitivne usmene promocije (Word of mouth), buenja svijesti o prirodnim ljepotama. Uoavajui vrijednost bh turizma, posebno mladi ljudi bi bolje brinuli o Bosni i Hercegovini, te razmiljali o iskoritavanju bh turizma za potencijalni kako drutveni, tako i lini razvoj i napredak. Alternativa 5 - Obrazloenje: Ova alternativa je odgovor na miljenja direktora Sarajevskog film festivala. Veliki problem sa kojim se BiH suoava je neobrazovan kadar u turizmu. Mendaeri moraju znati prodati turistiku uslugu svojim uposlenicima na pravi nain, a uposlenici da steeno znanje i vjetine iskoritavaju na najbolji nain prema kupcima. Obrazovani kadar e lako uoiti anse i mogunosti na tritu, te podstai meunarodnu tranju za Bosnom i Hercegovinom. Uz motivisan kadar i potreban know how mogue je razraditi i implementirati jo vie razvojnih strategija.

7. IMPLEMENTACIJA

Pojmovno odreenje rijei implementacija oznaava na koji nain odreene odluke bi trebalo sprovesti u djelo kako bi se odreeni nedostaci u pogledu sluaja dopunili i kako bi trebao da izgleda rijeeni problem odreene situacije. Iz prethodno analiziranog sluaja turizma u BiH vidjeli smo da postoji mnogo potekoa, nedostataka, nemogunosti za uspjeno funkcionisanje turizma u BiH. Na cilj implementacije se ogleda u rijeavanju nekoliko problema koji su kljuni za efikasni razvoj turizma nae drave. Turistike mogunosti i ljepote Bosne i Hercegovine stvorene su samom prirodom kao i mnogim drugim okolnostima. Povoljni geografski poloaj, pogodni klimatski uvjeti su samo dio potrebnog za razvoj turizma. Uz to BiH posjeduje mnoge kulturno-historijske vrijednosti koje moe pokazati svijetu i ponositi se njima. Zato ne pokazati svijetu ono to imamo, zato to ne iskoristiti kada nam je ve dato? Pitanja su to na koja bi trebalo odgovoriti i pokuati

19

dovesti na turizam na nivo da bude jedna od glavnih privrednih djelatnosti i time promotor zemlje u svijetu. Veliki problemi (ne)postojeeg bh.turizma su ekoloki problemi, neiskoritenost naih olimpijskih planina. Naime, neki od vodeih evropskih skijalita koja su preplavljena turistima sa naih podruja, nisu vidjela Olimpijade za razliku od Jahorine i Bjelanice. Smjernice za poboljanje Bosne i Hercegovine kao turistikog branda:

u prvom redu nuno je osmisliti i sprovesti promotivne aktivnosti koje bi stavile BiH na listu razmatranja turistikih destinacija. uspostavljati i odravati kvalitetne veze sa turistikim posrednicima. poticati investiranje u turizam. (otvaranje turistikih agencija koje e se fokusirati na in- coming) kontinuirano unapreivati turistiko komunalnu infrastrukturu jer njeno zaostajanje predstavlja ozbiljnu prijetnju razvoju integrisanog turistikog proizvoda. kod graana razvijati svjest o opredjeljenju za turizam te isticati mogunost zapoljavanja. primjenjivati sistem kvaliteta i pribliiti se evropskim standardima. napraviti turistiku mapu Bosne i Hercegovine uraditi turistiku signalizaciju (putokaze i opise pojedinih atrakcija) kvalitetno educirati turistike vodie

Promocija turizma je jedan od osnovnih problema sa kojima se susreemo. Promocija turizma, je u stvari, promocija vrijednosti nae zemlje. Predstavljajui turistike potencijale mi radimo na stvaranju novog zatitnog znaka BiH. Promotivni materijal treba da turistima ukae na elju da posjete turistike atrakcije nae zemlje, ostanu due i prenoe u BiH. Osim promotivnih broura prezentitrat emo geografsku kartu BiH i CD-ove na kojima se nalaze najatraktivnije destinacije BiH i takve distribuirati turistima. Pored dobro osmiljenih web stranica potrebno je dizajnirati plakate, video spotove, pratee radio jinglove, postere, jambo plakate., broure i oglase u turistikim asopisima za inostrano ali i za domae trite. Jer upoznatost lokalnog stanovnitva sa destinacijom ima dvojaku ulogu: oni su potencijalni turisti s jedne strane tj. imaju aktivnu ulogu, dok je druga uloga lokalnog stanovnitva vie pasivna obzirom da s vremenom postaje dio cjelokupnog imida. to se tie politikog uticaja na turizam vlada uopteno slabo pridonosi razvoju turizma u BiH, nastojat emo da osvjestimo nau politiku stranu drave i da ih to vie ukljuimo u pridonoenju razvoja samog turizma, koji je ve na niskom nivou, i da ih podsjetimo da turistiki sektor moe da doprinese lokalnom i nacionalnom razvoju ekonomije drave Bosne i Hercegovine. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti okolia. (standardima evropskih i svjetskih konvencija). Uvesti poreske olakice svim novootverenim i postojeim turistikim objektima.

20

Vaan segment u implementaciji razvoja turizma u BiH ine svakako i ljudski resursi na koje ne smijemo zaboraviti. Uvidjeli smo da je naa problematika vezana za ljudske resurse odnosno nesposobnost turistiki radnika da dodatno zainteresiraju kljune turiste tj. nedostatak ideja samih turistikih radnika o tome kako marketinki promovisati ono to BiH moe da ponudi. Naa elja je da imamo edukovane ljudske resurse, koji e imati ideju za razvoj turizma koji e nastojati da implementiraju ideju potencijalnim turistima tj. da znaju prodati bogastva koja posjedujemo. Nastojat emo da zainteresiramo turistike agencije da pokau vie inicajative u prikupljanju informacija o manifestacijama iz kulturnog informativnog centra i njihovom ukljuivanju u paket aranmane. Svjesni smo da posjedujemo velika bogastva koju nam drava BiH nudi, uz malo truda treba da unaprijedimo te potencijale. S tim u vezi elimo da aktiviramo svaku turistiku zajednicu odreenog kantona da i najmanji iznos finansijski sredstava koji bih se prikupljao pri posjeti odreenog mjesta tj. turistike atrakcije bi u velikom doprinosio za razvoj turistike destinacije a i ekonomije zemlje uopte. Jedan od bitnih problema nedostataka posjete turista naoj zemlji uvidjeli smo da je naa cestovna i prometna infrastruktura na veoma niskom nivou, prije svega na cilj je i to bri popravak cesta u BiH, i na svaki mogui nain spotaknuti vladu na bru izgradnju puta 5C.

21

8. ZAKLJUAK Bosna i Hercegovina je zemlja sa toliko prirodnih ljepota i historijskog naslijea da joj jedva mogu konkurirati ostale evropske drave. Pored ve pomenutih brojnih prirodnih ljepota i raznolikosti karakteristinim uglavnom za planinske predjele, povijest Bosne i Hercegovine je utjecala na injenicu da prostor obiluje izuzetnim kulturnim naslijeem. Ako analiziramo karakteristike Bosne i Hercegovine kao turistike destinacije moe se slobodno rei da je stanovnitvo tradicionalno ljubazno prema turistima, infrastruktura je podruje na kome je potrebno dosta ulaganja, cijene su povoljnije u odnosu na one u regionu, postoje razliite pogodnosti za sport i rekreaciju te izvjesne mogunosti opinga (ovdje se prvenstveno misli na suvenire i rukotvorine). Velika i netaknuta prirodna bogatstva (Nacionalni park Sutjeska, Hutovo blato, BjelanicaLukomir, Neretva, Una, Vjetrenica) predstavljaju izazov u smislu ouvanja i prezentacija ekoloke svijesti u Bosni i Hercegovini. Danas kada se pojavljuju mogunosti za razvoj koje prua prirodno okruenje postoji opasnost od unitenja same prirode. Ouvanjem ovih prirodnih bogatstava i omoguavanjem njihovog prouavanja BiH bi mogla svom ugledu doprinijeti i time da titi ekologiju. Stranica www.greenvisions.ba i slogan Otkrijte mistine planine Bosne i Hercegovine fokusirana je na planinski i eko-turizam. Ona govori o jednom dijelu ponude Bosne i Hercegovine i usmjerena je odreenoj skupini potencijanih turista. Prezentirane su prirodne atrakcije, gastronomija, postoji raspored posjeta i aktivnosti i moe se rei da nudi sve potrebne informacije za turiste zainteresirane za ovaj vid odmora ili putovanja. Kada govorimao o reklamnom nastupu Bosne i Hercegovine moemo rei da je tek poetkom 2006. godine napravljena web stranica, www.bhtourism.ba koja govori o cjelokupnoj ponudi Bosne i Hercegovine te njenim karakteristikama. Slogan koji je predloen za promociju BiH kao turistike destinacije je Zemlja u obliku srca i ima prije svega emocionalni apel i ukomponiran je u simbol srca koje uvijek asocira na njenost i pozitivne emocije, ima za cilj potai pozitivne osjeaje i pribliiti se na suptilan nain potencijalnim turistima. Od turizma se oekuju sve bolji rezultati ve u blioj budunosti i razvitak imida zemlje kao privlane destinacije za evropsko i svjetsko trite. Bosna i Hercegovina se moe ukljuiti u evropska kretanja samo primjenom istih naela stratekog planiranja i ukljuivanja u komunikacijske sustave. Evropa nije samo glavno turistiko trite, nego je i gospodarsko, politiko i drutveno okruenje u koje se Bosna i Hercegovina mora ukljuivati.

22

http://www.uino.gov.ba/b/BiH_info.html http://www.uhr-bih.ba/old/m00312.htmlhttp://www.komorabih.ba/UserFiles/Image/Turizam%20u%20BiH(5).pdf www.bhtourism.ba www.upnt.org/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=20 www.bhtourism.ba www.greenvisions.ba

23