/STRU^NI RAD

UDK 618.14-006-089.819 DOI:10.2298/ACI0904209M

Arterijska embolizacija mioma uterusa ........ .................................
M. @. Mijailovi}, S.M. Luki} Klini~ki centar Kragujevac, Odeljenje interventne radiologije

rezime

Miomi uterusa su najzastupljeniji benigni tumori u maloj karlici kod ‘ena. Mogu}i na~in le~enja simptomatskih mioma je: medikamentozni, hirur{ki i primenom nove metode intraarterijske embolizacije. Cilj rada je da prika‘emo dobijene rezultate u le~enju mioma primenom arterijske embolizacije. Materijal i metode: Uradjena je prospektivna studija u periodu oktobar 2007-oktobar 2008. koja je obuhvatila 36 ‘ena sa simptomatskim miomima, kojima je kao terapijska procedura primenjena arterijska embolizacija mioma. Sve pacijentkinje su nakon embolizacije kontrolisane na magnetnoj rezonanci. Embolizacija je radjena primenom cross over tehnike, obostranom punkcijom femoralnih arterija i selektivnom kateterizacijom a. uterine i aplikacije Bead Block-ova veli~ine 750-900. Rezultati: Prose~na starost pacijentkinja je bila 38,5.godina. Naj~e{}a lokalizacija mioma je bila intramuralna 39%, solitarnih mioma je bilo kod 56%, multiplih kod 44% le~enih pacijentkinja. Menoragija je bio vode}i simptom kod 34 (94%) pacijentkinje. Nakon primene terapijske procedure, arterijske embolizacije, nakon godinu dana, regresija mioma za 50% je registrovana kod svih pacijentkinja. U na{oj studiji nije bilo nekih ozbiljnijih komplikacija osim postembolizacionog sindroma koji se javio kod 11 (30%) pacijentkinja i to relativno lak{em obliku. Zaklju~ak: Arterijska embolizacija mioma je metoda koja u visokom procentu otklanja simptome prisustva mioma u uterusu, spre~ava njihov rast i na taj na~in ‘ene relativno bezbedno uvodi u menopauzu kada prestaje aktivnost hormonski zavisnog tumora. Klju~ne re~i: miom, arterijska embolizacija. UVOD

M

iomi uterusa su benigni, estrogen zavisni tumori glatkih mi{i}nih }celija uterusa. Mikroskopski tumorske }elije su elongirane, sa zakrivljenim jedrima. U zavisnosti od lokalizacije u uterusu mogu biti: intra-

muralni, subserozni, subserozni na peteljci, submukozni i cervikalni miomi. Po broju mogu biti solitarni i multipli. Zastupljenost mioma kao tumora u maloj karlici ‘ena u ‘ivotnom dobu do 45 godina je oko 70%. Miomi malih dimenzija su uglavnom asimptomatski, a oko 25% belih i 50% crnih ‘ena ima miome koji se ispoljavaju simptomatski. Miomi se ~e{}e javljaju kod gojaznih ‘ena i pu{a~a. Naj~e{}a lokalizacija mioma je subserozna, zatim intramuralna, pa submukozna. S obzirom da miomi sadr‘e estrogenske receptore, pojavljaju se u reproduktivnom periodu ‘ene, a regrediraju u menopauzi. Maligna alteracija mioma u lejomiosarkom je mogu}a, ali nije visoka incidenca. Naj~e{}e veliki miomi uterusa pretrpe hijalinu degeneraciju, miksomatoznu ili masnu degeneraciju sa prisustvom kalcifikacija, masnih depoa ili cisti~nih nekroti~nih {upljina. Miomi su uzrok pojave menoragija ili menometroragija. Ako narastu do ve}ih dimenzija, simptomi mogu biti posledica pove}anog pritiska na organe u maloj karlici koji se manifestuje u~estalim mokrenjem, bolom, opstipacijom. Mogu}a je nekroza uve}anog mioma sa pojavom hemoragije u maloj karlici. Mogu da predstavljaju problem u trudno}i, jer izazivaju spontane abortuse, prevremene kontrakcije uterusa.? Dijagnostikuju se ultrazvu~nim pregledom, preciznije magnetnom rezonancom, jer se bolje uo~avaju anatomski odnosi kako u samom uterusu, tako i u odnosu na ostale organe male karlice, preciznije je triplanarno odredjivanje dimenzija mioma. Na magnetnoj rezonanci se mogu uo~iti zone masne degeneracije, zone nekroze sa cisti~nom transformacijom, eventualno prisustvo kalcifikacija. Asimptomatski miomi ne zahtevaju medicinski tretman. Simptomatski miomi se mogu le~iti na nekoliko na~ina: medikamentima za supre-siju ovarijalnih hormona, primenom gonadotropina (GnRH), zatim primenom medroxyprogesterona, antiprogestina, selektivnih estrogen receptor modulatora, androgenih agonista4,5. Slede}i na~in le~enja je primena hirur{kih procedura, kao {to su miomektomija, ako je to mogu}e, a veoma ~esto se primenjuje histerektomija. U poslednjih deset godina, uvodi se nova metoda, a to je intraarterijska

plu}na embolija. Volumetrijska merenja su radjena na osnovu mera dobijenih na magnetnoj rezonanci. Nakon primenjene endovaskularne embolizacije mioma. prisustvo vazospazma. Subserozni miom na peteljci. Miomi veli~ine do 5 cm ili 25ccm. Kod svih pacijentkinja je radjena dijagnostika ultrazvukom i magnetnom rezonancom. hipertenzije. odsustvo alergije na medikamente i jodna kontrasna sredstva. Alergija na medikamente i jodna kontrasna sredstva. kojom se posti‘e efekat prekida cirkulacije u tkivu mioma. 6 i 12 meseci je radjen kontrolni pregled na magnetnoj rezonanci. prisustvo subseroznih mioma na peteljci. hipotenzije. LVI embolizacija mioma. u~estalog mokrenja. Mijailovi} ACI Vol. U tom vremenskom intervalu je kod 36 pacijentkinja sa simptomatskim miomima uterusa. trudno}a. uterina ishemija i nekroza. pojava postembolizacionog sindroma koji podrazumeva bolove u maloj karlici u trajanju 6-10 sati. Hroni~na pelvi~na infekcija. uterine koje vaskularizuju miom ili miome. U situacijama kada nije bilo mogu}e dijagnosti~kim kateterom lumena 4F selektivno kateterizirati arteriju hranilju. bola u maloj karlici. 5. Embolizacija ve}ih mioma sa ciljem redukcije tkivne mase i primenu laparoskopske hirurgije.7 F .6. prisustvo opstipacije. Menopausa. ‘ene sa multiplim simptomatskim miomima. Postproceduralne komplikacije su: infekcija. pojava temperature. Incidenca ovih komplikacija je manja od 1%. 7. 3. smanjene seksualne funkcije. Sve pacijente smo tretirali bilateralnom endovaskularnom embolizacijom mioma. 3. Prisustvo tumora na adneksima. pristanak na endovaskularnu embolizaciju kao alternativu hirur{kom le~enju. Isklju~uju}i faktori su bili: menopauza. Kontraindikacije za endovaskularnu embolizaciju mioma: 1. Cilj rada je da prika‘emo na{e rezultate dobijene u prospektivnoj studiji u periodu oktobar 2007-oktobar 2008. Prisustvo visokog rizika za veliku hirur{ku intervenciju. gadjenja i povra}anja. 4. Sve ove komplikacije zavise od primene minuciozne tehnike izvodjenja procedure i primene adekvatnog kateterskog i embolizacionog materijala.@. 2. Nakon procedure je analizirano prisustvo postproceduralnih komplikacija kao {to su: lokalni hematom na mestu punkcije femoralne arterije. u periodu 3.210 M. Od simptomatskih manifestacija mioma uterusa je u ovoj studiji pra}eno prisustvo: menoragije. perforacija arterije. muke. 6. labijalna nekroza.g. neselektivna embolizacija arterija koje vaskularizuju miom. primenjena metoda. 4. endovaskularna embolizacija mioma sa vremenom pra}enja nakon procedure od godinu dana. MATERIJAL I METODE Uklju~uju}i faktori za pacijentkinje u ovoj studiji su bili: solitarni ili multipli miomi uterusa. Mali uterus <600 ccm 8. Renalna insuficijencija Mogu}e komplikacije tokom procedure su disekcija arterije nakon uvodjenja ‘ice vodi~a.7 Indikacije za endo-vaskularnu embolizaciju mioma su: 1. primenom cross over tehnike selektivnog SLIKA 1. SELEKTIVNA INTRAARTERIJSKA EMBOLIZACIJA SLIKA 2 STANJE NAKON EMBOLIZACIJE SLIKA uvodjenja katetera u grane a. 2. koristili smo mikrokateter lumena 2. amenoreja. Trudno}a.

Simptomi i njihova zastupljenost predstavljeni su u tabeli 3. nismo imali. kod 16 pacijentkinja se masa mioma redukovala za 50%. kod 10 se volumen mioma redukovao za 50%.5x18. merenjima je ustanovljeno. sa su‘enim snopom X zra~enja u angio sali i sa prose~nim vremenom trajanja fluoroskopije od 5minuta. S obzirom na ovalni oblik mioma. da se masa mioma redukovala kod svih pacijentkinja za 50%. Procedura intraarterijske embolizacije mioma je u proseku izvodjena u vremenskom intervalu od 30 min. na magnetnoj rezo-nanci u grupi pacijentkinja sa solitarnim miomima. MR PREGLED PRE EMBOLIZACIJE SLIKA 4 MR PREGLED 6 MESECI NAKON EMBOLIZACIJE koji smo selektivno uvodili u granu a. Pre procedure svaka paci- . na kontrolnom pregledu na magnetnoj rezonanci. Odnos solitarnih i multilih mioma dat je u tabeli 2.5cm sa ciljem da se nakon embolizacije redukuje veli~ina i prevede u bezbedno operativno re{avanje problema. a tek nakon godinu dana je kod 14 pacijentkinja postignut potpun efekat redukcije za 50%. U periodu nakon godinu dana. [est meseci nakon prcedure embolizacije zastupljenost simptoma je prikazana u tabeli 4. Miome smo embolisali ~esticama Bead Block veli~ine 750-900 (Slika 1 i 2).Br. jer iako su postojali. Lokalizacija mioma data je u tabeli 1. redukcija volumena mioma je bila u proseku za 38%. (Slika 3 i 4). kao posledica mioma uterusa. Samo se u jednom slu~aju primenila endovaskularna embolizacija kod mioma dimenzija 25. 6 meseci nakon embolizacije. analgetike i antiemetike. Iz prikazanih rezultata dobijenih u ovoj prospektivnoj studiji na seriji od 36 pacijentkinja. muku i povra}anje je imalo 13 (36%). Dvanaest meseci nakon procedure endovaskularne embolizacije prisustvo simptoma. odnosno volumetrijski 30 ccm. Postembolizacioni sindrom pra}en bolovima u maloj karlici u prvih 10 sati nakon izvodjenja procedure se javio kod 11 (30%) pacijentkinja. U grupi pacijentkinja sa multiplim miomima. 4 Arterijska embolizacija mioma uterusa 211 jentkinja je dobijala u bolusu intravenski 2 gr antibiotika.2x16. uo~avamo da su u vremenskom periodu od 6 meseci nakon primene intraarterijske selektivne embolizacije arterija koje vaskularizuju miom ne{to bolji rezultati kod pacijentkinja sa solitarnim miomima uterusa. Najve}i broj mioma je bio u kategoriji veli~ine do 5 cm. DISKUSIJA Endovaskularna embolizacija mioma uterusa je terapijski tretman koji omogu}ava pacijentima minimalno invazivni pristup za re{avanje problema koji se ispoljavaju prisustvom mioma uterusa8. najmladja pacijentkinja je imala 32 a najstarija 46 godina.uterine koja is-hranjuje miom. Na kontrolnom pregledu 6 meseci nakon embolizacije mioma. Proceduralnih komplikacija u smislu pojave hematoma na mestu punkcije femoralne arterije. bili su veoma slabog intenziteta i retko su se javljali. kao ni drugih ne‘eljenih komplikacija. povi{enu temperaturu 8 (22%).5 godina. a kod 2 pacijentkinje je prose~na redukcija volumena bila 36%. ove mere se odnose na najve}i dijametar. je bila bezna~ajna. SLIKA 3. Miomi koji su endovaskularnim pristupom embolisani su bili veli~ine od 36mm pa do 252mm. Nakon godinu. nego sa multiplom miomatozom. REZULTATI Prose~na starost pacijentkinja u uradjenoj studiji je iznosila 38. a kod 4 pacijentkinje.

zatim primenom odgovaraju}eg materijala za embolizaciju. prevodi miom u dimenzije koje se simptomatski ne ispoljavaju.5 years. neophodan je adekvatno edukovan stru~ni tim koji ~ine interventni vaskularni radiolozi. Intraproceduralne komplikacije. All patients had TABELA 1 LOKALIZACIJA MIOMA subserozni 10(28%) TABELA 2 ZASTUPLJENOST MULTIPLIH I SOLITARNIH MIOMA. jer je radio iskusan tim interventnih vaskularnih radiologa.11 Primenom ove metode se spre~ava mogu}i rast mioma uterusa. It included 36 women with symptomatic uterine fibroid. ZAKLJU^AK Endovaskularni tretman. uterine. adekvatan kateterski materijal i embolizacijska sredstva. The aim of the paper is to present achieved results in intra-arterial embolisation treatment of Uterine fibroid. Menoragija Bol u maloj karlici Opstipacija U~estalo mokrenje Hiptenzija TABELA 4 SIMPTOMI. kao i primenom dobre manipulativne tehnike. je mogu}e izbe}i dobrom pripremom pacijentkinja. Po{tuju}i medicinske indikacije. solitary fibroids were seen in 56% of patients. Najbolji efekat se posti‘e kod pacijentkinja kojima se emboli{u miomi veli~ine do 5 cm. Pojava ovog sindroma je u poredjenju sa ispitivanjima drugih autora ne{to bila ve}a u na{oj studiji.@. LVI efekti terapijske procedure su skoro indenti~ni u obe grupe.10 Vreme hospitalizacije se skra}uje. Results: Average age of patients was 38. and application of 750-900m Bead Blocks. jer redukcija lumena za 50% koja se posti‘e nakon 6 meseci. Menoragija Bol u maloj karlici Opstipacija U~eatalo mokrenje Hipotenzija 2(5%) 0 1(3%) 4(11%) 4(11%) 34(94%) 30(83%) 26(72%) 28(78%) 30(83%) 16(44%) 20(56%) submukozni intramuralni 11(%) 14(39%) cerevikalni 1(3%) control MRI examinations after treatment. surgical and new intra-arterial embolisation method. koja se sti~e dugogodi{njim radom i primenom intraarterijskih vaskularnih procedura. One year after receiving intra-arterial embolisation treatment. U svakom slu~aju ovo nije metoda za po~etnike u interventnoj vaskularnoj radiologiji. U na{oj studiji nije bilo zna~ajnih komplikacija u smislu neprepoznate anatomije krvnih sudova i embolizacije arterija koje ne u~estvuju u vaskularizaciji mioma. koja ima svoje rizike i mogu}e posledice. Gynecological hemorrhage was the leading symptom with 34 patients (94%). vreme hospitalizacije kratko. ne mo‘emo dokazati postojanje statisti~ki zna~ajne razlike. using bilateral punction of femoral arteries. fibroid regression of 50% was registered in all patients. 6 MESECI NAKON ENDOVASKULARNE EMBOLIZACIJE.212 M.9. a selective catheterization a. {to dovodi do neizbe‘ne hirur{ke intervencije. Post embolizacijski sindrom se javio kod 30% bez obzira na proceduralnu premedikaciju. multiple in 44%. ali s obzirom na manji broj ispitanika. Multipli miomi Solitarni miomi TABELA 3 ZASTUPLJENOST SIMPTOMA. pravovremenom embolizacijom mi-oma se spre~ava njihov rast i na taj na~in otklanjaju simptomi. POSLEDICA PRISUSTVA MIOMA. a pri tome su se embolizacije izvodile i kroz mikrokatatere koje je bilo mogu}e i superselektivno pozicionirati u krvne sudove mioma. Material and methods: A prospective study was performed in the period from October 2007 until October 2008. Embolisation was performed by "cross-over" technique. Za izvodjenje procedure. odnosno intraarterijska selektivna embolizacija mioma uterusa je minimalno invazivni tretman kojim se posti‘e redukcija volumena mioma i na taj na~in otklanjaju simptomi ovog tumora. There were no serious complications noted in our study. omogu}ava miran ‘ivot do menopauze. i spre~ava naj~e{}e mutilantna hirur{ka intervencija. They were treated by intra-arterial embolisation. Mijailovi} ACI Vol. manje od 24 sata. with the exception of postembolisation syndrome which occurred in 11 (30%) patients in a relatively mild form . sve pacijentkinje su provele u hospitalu izmedju 12 i 16 sati. Terapijska procedura se izvodi u lokalnoj anesteziji. The most of fibroids had intramural localization (39%). kada se de{ava delimi~na a u ve}ini slu~ajeva i potpuna regresija mioma. SUMMARY INTRA-ARTERIAL EMBOLISATION OF UTERINE FIBROMA Uterine fibroid are benign tumors that consist most of the tumor occurrences in pelvic cavity of women. Possible courses of treatment include: medicament treatment.

Key words: uterine fibroma. Pregnancy after uterine artery embolization. Berghella V.175:1262-72. and safely helps women enter menopause when activity of hormone dependant tumor ceases. 3.17(6):562-7. Uterine artery embolization for leyomyomas: complications and effect on pregnancy. Dauri M. Worthington-Kirsch R.106(1):52-9. Worthington-Kirsch R. Zupi E. et al. Brunereau L. Curr Opin Obstet Gynecol. . et al. Br J Obstet Gynaecol 2002.109:126272. Spies JB. Pereira L. Aymard A.14(5):545-54. Uterine artery embolization for symptomatic myomata. 9. Stainken B. Herbreteau D.Br. J Vasc Interv Radiol 2000. et al. Spies JB. 10. Outpatient uterine artery embolization for symptomatic uterine fibroids: experience in 49 patients. 31:597-603. Pron et al.. 2005. et al. Ravina JH.Sato F. 7. BIBLIOGRAFIJA 1. et al. Recent advances in uterine fibroid embolization.Adachi H. 100: 869-72. J Intensive Care Med 2004. Walker WJ. Ciraru Vigneron n. Diwling K. Fertil Steril 2003. Myers ER. The Fibroid Registry for outcomes data (FIBROID) for uterine embolization: short-term outcomes. Epstein NB. Gynecol Obstet Fertil 2003. White AM. 4.19(1):13-21. 63(6): 294-303. Uterine artery embolization in the primary treatment in uterine leiomyomas: technical features and prospective follow-up with clinical and sonographic examination in 58 patients. Uterine fibroids embolization:results about 454 cases. 79: 107-11. intra-arterial embolisation. prevents its growth. Honda I. Pocek M. 5. Patal AA.11:305-11 6. 2. 8. et al. AJR Am J Roentgenol 2000. Siskin P. Pelage J. Uterine artery embolization for symptomatic fibroids:clinical results in 4000 women with imaging follow-up. Obstet Gynecol 2002. . Nipon Igoku Hashasen gakkai Zasshi 2003. 11. Technical results and effects of operator experience on uterine artery embolization for fibroids: the Ontario Uterine Fibroid Embolization Trial. 4 Arterijska embolizacija mioma uterusa 213 Conclusion: Intra-arterial embolisation of uterine fibroma is a method that in large percent of patients removes symptoms of uterine fibroma presence. Goldberg J. Selective uterine artery embolization in the management of uterine myomas. Gallas S. Obstet Gynecol 2005. J Vasc Interv Radiol 2003. Siskin G.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful