PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

4. krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. B. 7.TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI. 63. C su vrhovi trougla. zadatak. i 8. 5. 6. 2. Tačke A. IMA TRI VRHA I TRI UGLA. zadaci 1. . 3. Duž AB. Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. AC su kraci trugla. BC.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62. logičko mišljenje i zaključivanje .Samostalan rad učenika Završni dio časa: .Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću .Razvijanje sposobnosti za pomatranje.Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla .Šta je obim? .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . opažanje. individualni Nastavne metode rada: m. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće. razgovora.Analiza rada na času .Njegovanje matematičke radoznalosti. demonstriranja. Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni.Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: .Razvijanje volje i istrajnosti uradu .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: . . m.

Obim raznostraničnog trougla je 76cm. 2.. 3. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm. 5. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm. a krak 39cm. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm. . Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm. 4. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. a krak 43cm. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. Izračunaj dužinu osnovice. 4. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Dužina jednog kraka je 25 cm. 138cm i 145cm. 3. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. 128cm i 159cm. Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm. 5.Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. 2.

individualni Nastavne metode rada: m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64.razvijati promatranje. .Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije. razgovora. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. .ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .znanja primijeniti u zadacima riječima.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . krede u boji . m.Pregled domaće zadaće .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje. otkrivanje novih svojstava.razvijati smisao za rad po određenom planu. m. Obrazovni: .

Zadaća iz udžbenika. . Ponoviti sadržaje sa časa.ZAVRŠNI DIO ČASA.

krede u boji . Obrazovni: .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . razgovora.razvijati smisao za rad po određenom planu. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65. individualni Nastavne metode rada: m.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . m. Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje. .razvijati promatranje.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .Jedinica i nula u dijeljenju. .znanja primijeniti u zadacima riječima. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. otkrivanje novih svojstava. demonstracije.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .

Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista. .

samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. otkrivanje novih svojstava.znanja primijeniti u zadacima riječima. . individualni Nastavne metode rada: m.razvijati smisao za rad po određenom planu. m.razvijati promatranje.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. razgovora.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću. demonstracije. m. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. . krede u boji .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . Obrazovni: .ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66. .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .

. Zadaća iz radne sveske.Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa.

razgovora.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67. demonstracije.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . . otkrivanje novih svojstava.razvijati promatranje. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. Obrazovni: . m.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . . individualni Nastavne metode rada: m.znanja primijeniti u zadacima riječima. Glavni dio časa: .razvijati smisao za rad po određenom planu. m.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . krede u boji .ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .

.Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću.

razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: .-izvođenje zaključaka. tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju .. Ali mi želimo biti sretniji od drugih . mišljenja . samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna . to bismo lahko postigli . časa: 12. radost . kada i s kim dijele radost i sreću.usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije . jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada .razvijanje sposobnosti posmatranja.TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija .Kurban-bajram.razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu .razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni . ČASA . Razgovarati o iskustvima učenika kako .ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . a to je uvijek teško . Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici. ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu . Glavni dio časa: Igrokaz .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br. opažanja. da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: . radne i estetske sposobnosti i navika .razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih .Božić.tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija .razvijanje kulturne. individualni. Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram.razumijevanje pojmova: tolerancija . Nastavne metode rada: razgovor. sreća . radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo .razumijevanje . kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima.

Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br.časa: 13.Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama. Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.Međutim.možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija.razgovor.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad. Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja. . Odgovaranje na pitanja.fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.Donošenje zaključaka i ponavljanje. Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina.svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13.razgovor.Donošenje zaključaka.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka. .Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga . Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog. -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti.Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti. Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.a zatim čitamo neke definicije date u novinama.nesebičnosti.Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama.

Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše. rada na tekstu.izražavanje doživljaja.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.) epiteti ili . kreativno i apstraktno misljenje . Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.uočavanje pjesničkih slika .Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi .razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: . Slijedi detaljna analiza djela. m. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme.tih.jasnoće i ljepote.Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec.a ostali pažljivo prate.razvijanje sposobnosti za pomatranje.brzina recitovanja.O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom .kako bi odavao utisak bogatsva.a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.razvijanje percepcije. Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza.. individualni Nastavne metode rada: m.uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju .Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih.Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.Jedan učenik čita zabilješke o piscu. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .srebrenih. demonstracije. razgovora.veseo. opažanje.Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi .blago.Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka . Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru.razvijanje mašte i radoznalosti . m.(zanosno.čarobni.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? .Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu .. Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu. emotivnih reakcija na pjesmu. Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.. .. Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi.ritmičnost Odgojni: .Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima .

. češkog i njemačkog jezika... Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu...kako bi odavao utisak bogatsva....1899.Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom....jasnoće i ljepote. ljude i predmete...Najviše stihova ima treća strofa. EPITET POREĐENJE .. Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj .Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta..- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu. Osnovno osjećanje u pjesmi je. Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma.godine.......Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? ... Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika .Bio je pjesnik i prevodilac ruskog.Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.a najmanje peta i šesta.a umro je 1977. Pjesma ima 8 strofa. Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova. on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima.. STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje..

Pamte ga kao duhovitog čovjeka. Odgojni: izražavanje doživljaja.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58. razvijanje urednosti .razvijanje mašte . Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu . Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu. emotivnih reakcija na pjesmu.razvijanje radoznalosti .usvojiti znanja o epitetima.slog . Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe.ponoviti pojmove stih. razgovora. krede u boji.razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje . Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.muzička kultura. m.ponoviti naučeno o godišnjim dobima . razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: .strofa.doživljavanje i razumijevanje pjesme.cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina.razvijanje percepcije.plakat zime. demonstracije. . individualni Nastavne metode rada: m. koji je napisao Gustav Krklec. m.Autor je više zbirki dječijih pjesama. m. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . samostalnog rada. Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .likovna kultura.ilustracije.Najpoznatije su Telegrafske basne. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće. .

stih slogova. te utvrditi koliko pjesmica ima strofa.Osjetite te pahuljice po vrelom licu. . strofa stihova. Ocjenjivanje učenika. Produbljivanje doživljaja pjesme. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini. Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika. Ponovno čitanje pjesme u cjelini.Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“. Epitet je stilsko izražajno sredstvo.„Zima“. Vježbanje čitanja.Zapamtite taj osjećaj.odlomak . Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati.Ponavljamo o epitetu. to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše.stih.čitanje naglas. Pronalazimo primjere.Ugodno vam je. Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ . Ponoviti pojmove:strofa.Otvorite oči . potpunije svojstvo onoga što ona znači.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog. Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu.Učenici čitaju pjesmu. Nastavni list. Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku.slog. jasnije.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

m. Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. i tehnička priprema za rad. Zadaća.samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi . zadaćnice.njegovanje osjetljivosti za ljepotu.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63. . grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila. Učenici pišu ja ih obilazim.osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama . uočavanja. razvijanje radnih navika .razvijanje urednosti i tačnosti.osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: . individualni. sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica. upornosti . Završni dio časa: Predaja zadaćnica. samostalnog rada. m.uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja . demonstracije.bogaćenje rječnika Funkcionalni: .razvijanje sposobnosti slupšanja. kojih se moramo pridržavati pri pisanju. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavne metode rada: m. dajem detaljna uputstva.razvijanje mašte i radoznalosti . razgovora.

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65.Irma je pročitala . . Pomoć . m. Vlak u snijegu 7.razvijanje urednosti i tačnosti.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijanje mišljenja. Zadruga Ljubanovac 4.razvijane ljubavi prema drugovima. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . individualni.uočavanje toka radnje. . . Dječije ruke 8. Glavni dio časa: stranica. (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1. Izlet u grad 6. emotivnih reakcija na priču. .uočavanje glavnih događaja u tekstu. krede u boji.Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ . samostalnog rada. pročita? (Korelacija sa matematikom).bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima .razvijanje radnih navika . Troje mladih s Jabukovca 3. .Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . stranica.ilustracije.razvijanje percepcije . izgleda.mjesto i vrijeme radnje. Dogovor 5. m.nastavni listovi..grupni Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . Ljuban i Pero 9. Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. razgovora.razvijanje mašte . . .uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. demonstracije. Najveća kuća 2.izvlačenje pouke Odgojni: .izražavanje doživljaja. m. a napisao ju je Mato Lovrak. .

pa tako i „ Vlak u snijegu “. vođu grupe i potreban materijal na stolu. Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili. ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času. VII .grupa - Slijedi samostalan rad učenika. bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova.. Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa. pročitali ste ih. Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.grupa III .. Obilazim i usmjeravam učenike. krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima.nepravilno povezivanje slova.Neki od vas su i napisali ovu lektiru.grupa IV .Pošto svaki roman ima puno stranica. . Rečenice ću dati ja .Kratak razgovor o nazivima grupa. Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ . Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. kao što smo to navikli sa pričama.grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem. a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“.grupa V . I . Slijedi izvještaj grupa.ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana. a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman. a njihov zadatak je da lIjepo . Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak. mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu .ukratko.grupa - II . uz moju pomoć ako zatreba..grupa VI .) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu.

Pero. i Vlak u snijegu. Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice. djeca. Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo. Draga Sporedni likovi: učitelj. Pisao je mnogo za djecu.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU. Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara. kondukter . republika Hrvatska. Po zanimanju bio je učitelj. grad. debeli kum. voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban.

.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66..uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina.izražavanje doživljaja. Vlak u snijegu 16. . . .uočavanje toka radnje. .nastavni listovi. Ljuban i Pero 18. m.razvijanje mišljenja. Najveća kuća 11. emotivnih reakcija na priču.uočavanje glavnih događaja u tekstu.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . . krede u boji. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . samostalnog rada. Zadruga Ljubanovac 13. Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10. Pomoć .razvijanje urednosti i tačnosti. Dječije ruke 17. m.Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. .grupni Nastavne metode rada: m.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . Izlet u grad 15. .razvijanje radnih navika . .razvijanje percepcije .izvlačenje pouke Odgojni: . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: . demonstracije. Troje mladih s Jabukovca 12.razvijane ljubavi prema drugovima.Prepisivanje zapisa sa table. . izgleda. individualni. .razvijanje mašte .ilustracije.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .mjesto i vrijeme radnje. m. Dogovor 14. razgovora.

Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak . grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: .Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. selo ..

Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni .Korijen nekih biljaka je i ljekovit.individualni Razgovor.Glavni korijen je najdeblji. Obrazovn šta je korijen.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena.a korijenove žilice su najtanje.dijelove i ulogu korijena.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima. tulipan. zaključivanja. objašnjenje i demonstracija. alni: Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove. Učenici otvaraju svoje udžbenike str. naučiti imenovati i razlikovati Naučiti oblike korijena i: Razvijanje sposobnosti posmatranja. Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju.Čitamo o ulozi korijena.foliju. Korijeni mogu biti različitih oblika . Lijepo i uredno crtanje i pisanje.npr.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29. Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom. Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama.Uočiti i imenovati različite oblike korijena.repe.cvekle.. pamćenja i Funkcion logičkog razmišljanja.ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena.Biljke sijemo pomoću sjemenki .kao npr. učenik čita tekst ostali prate.To su obično krompir.bočni je malo tanji . Korijen može biti spremište rezervne hrane.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje.kod mrkve.Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi.grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima.17. Glavni dio: .korijen šljeza. Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke .. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. Osnovna nastavna sredstva.Pokazati učenicima g.. uočavanja.

Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena. Radna sveska str. v____________.12 uraditi za zadaću. . Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla. r_____________ i ž_______________.Završni dio: Kratak osvrt na čas. Korijen u______________ biljku za tlo. Dijelovi korijena su ___________________. Oblici korijena su r_________. ____________________ i ___________________.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table. Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________.

pljosnati su i obično zelene boje. njihovo je stablo zeljasto.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32. Hrast – stablo ima debelu koru. Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane. Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode. grafofolija.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta . građi lista i ulozi Ponoviti o stablu. savitljivu zelenu koru.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. Stablo može biti zeljasto i drvenasto.Listovi mogu imati vrlo različit oblik. zelena biljka.od listova do korijena. U listu nastaje šećer i hranljive materije. hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke. razvijanje radnih navika . Listovi se razvijaju na stablu. iz kojeg se razvija novi izdanak. List je mjesto odvijanja fotosinteze.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak. velike grane. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa . Svaki list se sastoji od plojke. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.rastući prema svjetlosti.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: . Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama.LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu. individualni. List može biti različitog oblika i veličine. interesovanja za prirodne nauke . DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. .STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom.o važnosti biljaka za život ljudi . demonstracije. cvjetove i plodove. enciklopedije. upornosti .razvijanje samostalnosti u radu.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . razgovora.iz iz lisnih pupoljaka. ilustracije. Nastavne metode rada: m.zajedno sa listovima stablo čini izdanak.Osim tjemenog pupoljka.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: .preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu . lišće mu u jesen opada.Preko lista.rukavca(lisne osnove) i drške.razvijanje urednosti i tačnosti.biljka također i diše.usvajanje znanja o građi biljaka. staništu i prilagođenosti staništu. lišće.

. Kada se osuše zalijepi ih u herbar. Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke.Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času. Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku.. Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table.

razvijanje interesovanja za učenjem novog . Od opalog lišća se stvara humus.Bubrežasti (ljubičica. bor. posmatranja. Uočava različite vrste listova. Najava cilja sata. Razlikujemo: -srcasti list (lipa) . Kod nekih biljaka lišče u jesen opada. a kod nekih ne. drške I osnove. lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu. ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske.Usvajanje znanja o biljkama. nerva. smrča. . drška I osnova. logičkog zaključivanja. razvijanje pažnje. Nastavna jedinica:LIST BILJKE. Nastavne metode rada: metoda razgovora.likovno izražavanje Funkcionalni: .razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi. U proljeće će narasti novo lišće. ilustracije. jela…) .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33.razvijanje radnih.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova).jajasti (nana. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. individualni. List se sastoji od: plojke. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka. U njemu se stvara hrana za biljku.Igličasti (orhideja. očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. najplodnije tlo.razvijanje mišljenja. Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku. pamćenja. dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . vrstama listova. nervi.moralnih i kulturnih navika . posebno ljubavi prema biljkama . mišljenja . kopriva) . GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka.

interesovanja za prirodne nauke.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta. Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34. individualni. Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka. Korijen svojim žilicama .O pričvršćuje biljku za podlogu.rastući prema svjetlosti. pričvršćuje biljku za tlo.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata. list. Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe).. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . razvijanje radnih navika.Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen.razvijanje ljubavi prema prirodi. Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem..sjemenka. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet. takmičarskog duha.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . na kojima su dlačice.razvijanje samostalnosti u radu.njegovanje radoznalosti. . Glavni korijen.vretenast i repast. plod . 4. njihovom izgledu i građi radom u grupama. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama.od listova do korijena.Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do . . enciklopedije.Imenuj vrste korjena 3. Nakon što su ponovili ističem cilj sata.o važnosti biljaka za život ljudi.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi. a posebno prema biljkama. ilustracije. Stablo može biti zeljasto i drvenasto. Odgojni: .Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke. krede u boji .Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke. samostalnosti. . Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom.Date riječi pravilno rasporediti u grafikon.dalje od svjetlosti. . Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. stablo. Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa. grupni Nastavne metode rada: m. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima.Šta je izdanak? 2. demonstracije. Po svom obliku korijen može biti:granat. . zelena biljka. upornosti .STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla.Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove. razgovora.usvajanje znanja o građi biljaka. Korijen raste vrhom naniže. Nastavni listići.Označi dijelove korjena 2.razvijanje urednosti i tačnosti. cvijet.žiličast.bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM. III grupa-Izdanak 1.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . Funkcionalni: .Šta je pupoljak? 3. grafofolija.

Neke bilke kao što su grah. iz kojeg se razvija novi izdanak.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove. Hrast. iz nje se razvija nova biljka. Da bi se biljka razvila iz sjemenke. savitljivu zelenu koru.tjemeni pupoljak. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke. paradajz. njihovo je stablo zeljasto. ruža.Osim tjemenog pupoljka. jabuka godinama listaju.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. ona prethodno mora nabubriti i proklijati.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju. bor.Poslije klijanja sjemenke. Prezentiranje grupa. IV grupa. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. Završni dio časa: Rad u radnom listu.

U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa. cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi. Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se. razvijaju u zemlji. u mrkve.KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu. Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. DASKASTI KORIJENOVI . po pravilu. koji se naglo širi. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima. tj da imaju oblik korijena repe. šećerna repa. Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik.. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. Ali. peršun. pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. korijen može da preuzme i druge funkcije. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti. ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu. a potom sužava. kao npr. tada je naročito zadebljao. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu.

usvojiti pravila za horsko Obrazovn oznake iipoštovati ih pri pjevanju.tempo i dinamiku.Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni. Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje. pregrađujući ispod stabla čitave komore. demonstracija. 2. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje .Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka. igre jezikom). u paru. navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih.“ Dajte nam ljubavi“. Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju . savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj melodiju pjesme. Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima. rad s tekstom. igra Muzička linija. 4. muzičkog pamćenja. grupni. razumjeti muzičke svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu. Glavni dio: .naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima i: Razvoj Funkcion osjećaja za ritam i mjeru. Odeđujemo karakter. CD. Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente. objašnjenje. naučiti da koriguje pjevanje. glasovnih mogućnosti. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje. Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA.( zapsujem na tabli) 3. individualni Razgovor. interesa za bavljenje muzikom alni: TOK NASTAVNOG SATA Uvodni dio: Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju). koji vire iznad zemlje.

Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu. Karakter: veseo Dinamika: Tempo: . Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi. Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije.

razvijanje muzičkog ukusa. njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: . logičkog zaključivanja .razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici..osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . individualni.mrdajte prstzima . . Završni dio časa: Ponavljanje naučenog.m. demonstracije.Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju. m. pamćenja. ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju.osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine.prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe . Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa. .razvijanje mišljenja. .pjesmu.neka kapne kap .neka šušne listopad.upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti. Ilustrovanje doživljaja kompozicije.razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti.Pročitati tekst ove pjesme .razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela. m. Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu. Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. samostalnog rada. Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije. Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti. Zdravo maleni. a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu.podsticanje radoznalosti . Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj . Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina. grupni Nastavne metode rada: m.Šta se čuje . . a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju..kasetofon. Odgojni: . školi i društvenoj sredini.CD. Hajde da postignemo u razredu tišinu. . ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. razgovora.neka lupne štap .

sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje. . Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću.da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu.Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne.razvijanje kulturnih. individualni.Crtež. demonstracije. .razvijanje mašte. .da ponove osnovne boje. doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal).tople i hladne boje Odgojni: . ..Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija. ..razvijanje ljubavi prema praznicima . razgovora.Samostalan rad učenika .hladne. Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. samostalnog rada. tcrne zagasitija a sive mutnija. radnih.poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Funkcionalni: .razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije. estetskih navika. doživljavanja. mišljenja .da znaju koje su to boje suprotne.To su intenzivne boje.Ako čistoj boji dodajemo crnu.Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … . m. pamćenja.da ponove naučeno o bojama .kistovi. blokovi. dajem dodatna uputstva.Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje.Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici.akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora.Proslava Nove godine . duhovno bogate i oplemenjuju.stavranje likovnih sadržaja spontano. . sposobnosti predočavanja boje . Glavni dio časa: .tople.uočavanje i razumijevanje kontrasta.Slikarska paleta ima još jedno značenje .Učenici rade ja ih obilazim. m. . Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavne metode rada: m.razvijanje percepcije.sticanje navike za samostalan rad.uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja .

grupni Nastavne metode rada: m.higijena je pola zdravlja. Sakupljanje pribora za rad. ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja. emotivnih reakcija i takmičarskog duha. razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja. ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše.ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani. mineralima. Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. a neke nedovoljno. : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova. razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu.. soli i masnoće. slike.redovna ishrana kao uslov za zdravlje. . kartoni riječi. . .važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima. a neki naprosto jedu previše. kvarenje zuba. Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi. i sređivanje radnog prostora. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje ljubavi prema radu. .. Završni dio časa: Vršimo analizu radova.upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: . piramida. Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće.Učenici rade. individualni. . Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera. namirnice. ostale namirnice.Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom. anemičnost. grafo-folija. neotpornost organizma na mnoge viruse..) . . povišen krvni pritisak.. Funkcionalni: .razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika..razvijanje mišljenja i pamćenja učenika. razgovora. bjelančevinama . lutke. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31.izražavanje doživljaja. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi. banane..Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:. kalcijumom.razvijanje spretnosti i snalažljivosti. .

Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol. Kad je čovjek zdrav. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima.na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka. a koje treba izbjegavati.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti.pretjeran zamor tijela.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih.hodu i radu. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi.Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo.pušenje i drogu.on bolje i uspješnije radi.kad su oni zdravi.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva.onda je zdrav i čitav organizam.jutarnjom gimnastikom.bude sretan i gradi bolji bolji život.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena. Samo onaj ko je zdrav može da uči. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena.moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri. Da bismo bili zdravi.plivanjem.alkohola i droge. . Da bismo zaštitili naša pluća.radi. Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti. Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana.da se pravilno razvijamo.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo.

Otklon lijevo ili desno.dlanovi na potiljku. Noge provući kroz sastavljene ruke .rukama uprijeti o tlo.Stav uspravni.Kleknuti četveronoške.osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline. demonstracije.razvijanje navike za zdrav način života. . sa zadacima ( na moj znak) stoj!. 2.sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: . samostalnog rada. 7.razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije. Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima. Kružiti laktovima. m. .ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima.Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju.Čučnuti. m. razgovora. kreativnosti i inicijative Funkcionalni: . Odraziti se rukama i pljesnuti 6. Trčanje oko prostora za vježbanje. Poskokom promijeniti nogu.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33. čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1.lopte.Stav uspravno.Kleknuti četvoronoške. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje. . ajednu nogu ispružiti nazad .ruke i noge stoje okomito na tlo.Stav uspravni. .trčanje uz zamahe kukova. 4.ruke odručno zgrčene . . dodavanje i hvatanje različitim načinima. Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo. 10.ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete.a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor. Bočno kruženje jednom. Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod.Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično.koljena sastaviti . drugom.raskoračni.Stav uspravni i podbočiti se.pa objema rukama istovremeno. Ruke u laktovima saviti .ruke iznad glave.nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug.uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru.strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .jednom zatim drugom nogom. šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Ležati na leđima. noge sastavljene i opružene.. grupni Nastavne metode rada: m.razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru.Kleknuti uspravno.grudi spustiti što niže . 3. 9. 8.razvoj takmičarskog duha učenika. 5. trčanje sa skokovima.

• šutiranje. Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje.odbrana šuta. • slobodno šutiranje sa osam metara. • kako se igrači smiju kretati na terenu. • sa koliko metara se izvodi kazneni udarac. • dodavanje lopte. Završni dio časa Odmaranje uz muziku.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. • kako se izvodi šut. . Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte.Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu.

-ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: .izražavanje doživljaja. Dijelim nastavne listiće.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . zavičaj . Analiziramo zadatke. razvijanje radnih navika Funkcionalni: .metoda grafičkih radova. Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine.ponavljanje znanja o domovini. individualni. razgovora.razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu. Nastavne metode rada: m. tekst metoda. emotivnih reakcija .razvijanje urednosti i tačnosti. Učenici prelaze na samostalan rad . upornosti . Obilazim učenike i pratim njihov rad.metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . . Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni. Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji. Završni dio časa: Predaja nastavnih listića.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo.

. 3.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7.Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9. Razred:V Redni broj časa: 1.metoda samostalnog rada. Završni dio: . Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2.Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja.. Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.demonstracije.Analiza rada na času .Rad na sljedećim zadacima: 1.DOPUNSKA NASTAVA Datum:.

razvijanje volje i istrajnosti uradu . 3. crtanje i obilježavanje uglova . m.posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke. individualni Nastavne metode rada: m. demonstracije. krede u boji. Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2.da učenici shvate pojam ugla. m.preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Rad na zadacima: 1. Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2. razgovora.uočavanje pravog ugla. logičko mišljenje i zaključivanje .njegovanje matematičke radoznalosti.Domaća zadaća – radna sveska . opažanje. pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje sposobnosti za pomatranje. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .crtanje pravog ugla Odgojni: . utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: .

DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva.Analiza rada na času 2.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .Isticanje cilja časa Glavni dio sata: . .Rad na sljedećim zadacima: 1. Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = .demonstracije.Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: . te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora.metoda samostalnog rada.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.

Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. individualni.12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2.. Računaj pismeno: 84 568 .32 999 = 36 589 . m.Analiza rada na času . demonstracije. 3. Završni dio časa: . Nastavne metode rada: m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4.24 879 = 70 254 .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . m. samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: . razgovora.Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592.12 365 = 58 746 .Rad na sljedećim zadacima: 1.

Završni dio: Analiza rada na času.Rad na sljedećim zadacima: 1.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli. .Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2. Glavni dio sata: .metoda samostalnog rada.Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora.demonstracije.Radi na dva načina .PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330.

Ponavljamo šta su imenice. .da ponove šta su to imenice. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . Odgojni: . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. Funkcionalni: .pažnje i zaključivanja. samostalnog rada. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. kako ih dijelimo. m. Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1.razvijanje urednosti i tačnosti.razvijanje mišljenja. Ponavljamo rodove i broj imanica. rad u paru. navodimo primjere. Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. kako ih dijelimo. m. m.kartoni riječi. individualni.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. upornosti. demonstracije. rada na tekstu. razgovora. Nastavne metode rada: m.

samostalnog rada. -razvijanje sposobnosti za pomatranje.razvijanje percepcije. Prepisivanje riječi.glas. individualni. Nastavne metode rada: m.razvijanje mišljenja. .grafoskop.grafo folija. (U rečenici pronađi imenice.razvijanje urednosti i tačnosti.uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice .(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . opažanje . PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2.da ponove pojmove.aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .slog.da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice . m. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. . Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli. Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće. upornosti .riječ. razgovora.slovo Odgojni: . m. rečenica.pažnje i zaključivanja. krede u boji. m. Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. demonstracije.

Uma je mala. smokve. na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske. ruka. Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku. a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi. m. m. analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . Ja volim svog tatu. grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: . škola. raketa.Obrazovni: . Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela. Minela voli lale. individualni. demonstracije. Vera. krede u boji.ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Ja kažem riječ. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: . upornosti i istrajnosti u radu . samostalnog rada.razvijanje sposobnosti za pomatranje.Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi. uočavanje. Ramo.pregledati i analizirati domaću zadaću .isticanje cilja časa . izdvajanje bitnih pojedinosti. usne.pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . m. razgovora. Merima. Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova. Rosa miriše.razvijanje radnih navika. aleja šetati.Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . .primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: . vjetar. Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice. Sanela. grupni Nastavne metode rada: m. Lejla jeMerimina sestra.

Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: .glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4. samostalnog rada. m. demonstracije. povezivanja nastavnih sadržaja .Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja . samostalnosti i savjesnosti u radu . Nastavne metode rada: m.Razvijanje sposobnosti slušanja. individualni. Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice. m.Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: .Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA . m. razgovora. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Razvijanje radnih navika.Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: .

staklo. jezera.Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? . zamjenice. Ja maštam. Odredi vrstu. Briješće. .Analiza rada na času 1. janjead. pridjeve. Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo. suncokret. rod i broj imenica: kamenje.Zajednički rad Završni dio časa: .Uvodni dio časa: . Moje misli odlutaše. brojeve i glagole.Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše. U sljedećem tekstu pronađi: imenice. . dok vjetar ljulja grane bagremova .Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? . klasje. sadašnjem i budućem vremenu. pisma.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji. IMENICA VRSTA ROD BROJ . Učiteljica je ponudila temu. vuna. posmatram pomicanje svjetlosti nad granama. IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2. napolju.

da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: . stajaće vode.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . individualni. razgovora. more) . metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice. Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa. Nastavne metode rada: m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1.

Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13. 4.pažnje i zaključivanja. rada na tekstu. upornosti. m. biljni plankton. demonstracije. Da li su bare bogate živim svijetom? 14. Nabroj stajaće i tekuće vode. Smrekov potkornjak.razvijanje mišljenja. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . Kako dijelimo kopnene vode? 9. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma. 10.da ponove šta su to imenice. . m. samostalnog rada.razvijanje urednosti i tačnosti. razgovora. bršljan. Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11. djetlić. Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5. uginule rode.12. kako ih dijelimo. bakterije) 16. Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode. Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. 3.kartoni riječi.Zadatke prezentirati na grafo-foliji. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4. kupina.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. barske školjke. rad u paru. Odgojni: . Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma. sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8. Nastavne metode rada: m. krstokljun. m. individualni. . ribe. Razred: V Datum:16. Naverdi spratove listopadne šume: 2. DA NE 6. Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12. Koje ribe žive u barama? 15.2009. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7. Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja. 1. Funkcionalni: . životinjski plankton.

ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. logičko mišljenje i zaključivanje . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . navodimo primjere. kako ih dijelimo. demonstriranja. pribor za crtanje. individualni Nastavne metode rada: m.Njegovanje matematičke radoznalosti.Razvijanje sposobnosti za pomatranje. razgovora. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Ponavljamo rodove i broj imanica.Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: . m. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne.Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike . (U rečenici pronađi imenice.Razvijanje volje i istrajnosti uradu .Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: . Ponavljamo šta su imenice. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. opažanje. Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Šta je obim? . krede u boji. Prepisivanje riječi.Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije .

Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . .Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm.Analiza rada na času - . Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: .Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm. .Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm. .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . b=24cm i c=32cm. a kraci 13 cm.Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful