PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

4. zadatak. 7. 6. 3. zadaci 1. BC. B.TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI. 63. C su vrhovi trougla. AC su kraci trugla. . Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. Duž AB. IMA TRI VRHA I TRI UGLA. 2. Tačke A. 5. i 8.

samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Šta je obim? . Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni. logičko mišljenje i zaključivanje .Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: . m.Razvijanje volje i istrajnosti uradu . individualni Nastavne metode rada: m.Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: .Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62. razgovora. demonstriranja.Analiza rada na času .Njegovanje matematičke radoznalosti.Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću .Samostalan rad učenika Završni dio časa: .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Razvijanje sposobnosti za pomatranje. . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće. opažanje.

Izračunaj dužinu osnovice. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm. 3. 3. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. . 138cm i 145cm. a krak 39cm. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. 5. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm. Obim raznostraničnog trougla je 76cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm.. Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. a krak 43cm. 4.Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. 2. 2. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm. 4. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm. Dužina jednog kraka je 25 cm. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm. 128cm i 159cm. 5. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm.

. individualni Nastavne metode rada: m.razvijati smisao za rad po određenom planu.ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi. .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .razvijati promatranje. m. otkrivanje novih svojstava.Pregled domaće zadaće .znanja primijeniti u zadacima riječima. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . demonstracije.Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . razgovora. m. krede u boji . Obrazovni: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

ZAVRŠNI DIO ČASA. Ponoviti sadržaje sa časa. . Zadaća iz udžbenika.

razvijati smisao za rad po određenom planu.znanja primijeniti u zadacima riječima.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje. razgovora.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .razvijati savjesnost i samostalnost u radu .Jedinica i nula u dijeljenju. Obrazovni: .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . m. . krede u boji .razvijati promatranje. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. demonstracije. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. . otkrivanje novih svojstava.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . m. individualni Nastavne metode rada: m.

Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista. .

razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66. Obrazovni: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . razgovora. . Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice.razvijati promatranje. individualni Nastavne metode rada: m. otkrivanje novih svojstava. demonstracije. .znanja primijeniti u zadacima riječima. krede u boji . m. m.razvijati smisao za rad po određenom planu.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.

. Zadaća iz radne sveske.Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa.

smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću. Glavni dio časa: .razvijati savjesnost i samostalnost u radu .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67.razvijati promatranje. demonstracije.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . m.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. krede u boji .znanja primijeniti u zadacima riječima. individualni Nastavne metode rada: m. otkrivanje novih svojstava. Obrazovni: . m.razvijati smisao za rad po određenom planu. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . . razgovora. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.

Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću. .

-izvođenje zaključaka.razumijevanje pojmova: tolerancija . ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu .razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu . radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo . tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. sreća . Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici.TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija . opažanja.Kurban-bajram. jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada . Razgovarati o iskustvima učenika kako . Ali mi želimo biti sretniji od drugih .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br. to bismo lahko postigli .. individualni.razvijanje kulturne. radost .razvijanje sposobnosti posmatranja. Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram.razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni .razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih . ČASA . mišljenja .ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Glavni dio časa: Igrokaz . razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: .Božić. samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna . da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: . Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju . časa: 12. Nastavne metode rada: razgovor.tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija . kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima. kada i s kim dijele radost i sreću.usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije . radne i estetske sposobnosti i navika . a to je uvijek teško .razumijevanje .

Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza. Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.razgovor. Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina.svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br.Međutim.časa: 13. Odgovaranje na pitanja.možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao. Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena. .fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad.Donošenje zaključaka i ponavljanje.Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.

pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti.Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.razgovor. -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti. Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog. Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka.Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost.Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga .metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.nesebičnosti.a zatim čitamo neke definicije date u novinama.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13. .Donošenje zaključaka.

.proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme. Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru. Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi.razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: .blago.Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi . Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. individualni Nastavne metode rada: m.Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .srebrenih..čarobni.Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka .O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom .Jedan učenik čita zabilješke o piscu. emotivnih reakcija na pjesmu.veseo.) epiteti ili . m.Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec.uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju . a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? ..doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .kako bi odavao utisak bogatsva. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.jasnoće i ljepote.Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše.brzina recitovanja.razvijanje mašte i radoznalosti .razvijanje sposobnosti za pomatranje.Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima .ritmičnost Odgojni: . Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno.a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu . .Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji. rada na tekstu. Slijedi detaljna analiza djela.. opažanje. Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza. kreativno i apstraktno misljenje .Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi . Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.(zanosno. razgovora. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57. m.uočavanje pjesničkih slika . logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . demonstracije. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu.izražavanje doživljaja.a ostali pažljivo prate.razvijanje percepcije.tih.

Najviše stihova ima treća strofa.1899... Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma...Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? . STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje.. Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem.jasnoće i ljepote.- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu.Bio je pjesnik i prevodilac ruskog. EPITET POREĐENJE . Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu..... Osnovno osjećanje u pjesmi je.godine.Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Pjesma ima 8 strofa.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji..a najmanje peta i šesta.. češkog i njemačkog jezika..kako bi odavao utisak bogatsva.. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta..... ljude i predmete..a umro je 1977.... Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova. Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj .Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.. Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika .. on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima...

razvijanje mašte . . emotivnih reakcija na pjesmu.slog .Najpoznatije su Telegrafske basne. krede u boji. koji je napisao Gustav Krklec.ponoviti naučeno o godišnjim dobima . m.cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina. razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: .razvijanje radoznalosti .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58. Odgojni: izražavanje doživljaja. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ . razvijanje pozitivnih osobina ličnosti .muzička kultura.tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .ponoviti pojmove stih.Autor je više zbirki dječijih pjesama. Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.likovna kultura.usvojiti znanja o epitetima.strofa. Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu.doživljavanje i razumijevanje pjesme. Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe.Pamte ga kao duhovitog čovjeka. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće. razvijanje urednosti . demonstracije.razvijanje percepcije. razgovora. .plakat zime.razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje . samostalnog rada. m. m.ilustracije. Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu . individualni Nastavne metode rada: m.

Učenici čitaju pjesmu. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog.odlomak . Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika. potpunije svojstvo onoga što ona znači.„Zima“. Pronalazimo primjere.stih slogova. Ponoviti pojmove:strofa. Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati.slog. Vježbanje čitanja. Ocjenjivanje učenika. Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku.Ugodno vam je. Nastavni list. Epitet je stilsko izražajno sredstvo.čitanje naglas. Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini.Osjetite te pahuljice po vrelom licu. strofa stihova. jasnije. Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu.Zapamtite taj osjećaj. .Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika.stih.Otvorite oči .Ponavljamo o epitetu. Produbljivanje doživljaja pjesme. Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ . Ponovno čitanje pjesme u cjelini. te utvrditi koliko pjesmica ima strofa.Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

. i tehnička priprema za rad. Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti .bogaćenje rječnika Funkcionalni: . sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica. razgovora.razvijanje mašte i radoznalosti .osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama . dajem detaljna uputstva. uočavanja. demonstracije.uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja . kojih se moramo pridržavati pri pisanju. individualni.njegovanje osjetljivosti za ljepotu.osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: .samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi . Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. razvijanje radnih navika .razvijanje sposobnosti slupšanja. upornosti . zadaćnice. samostalnog rada. m. m.razvijanje urednosti i tačnosti. Nastavne metode rada: m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63. grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Učenici pišu ja ih obilazim. Zadaća. Završni dio časa: Predaja zadaćnica.

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

uočavanje toka radnje. m.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima . .mjesto i vrijeme radnje. m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1. Zadruga Ljubanovac 4.razvijanje mašte .razvijanje urednosti i tačnosti.Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu.. . Troje mladih s Jabukovca 3.grupni Nastavne metode rada: m. Vlak u snijegu 7. izgleda. . emotivnih reakcija na priču. Ljuban i Pero 9. Glavni dio časa: stranica. .uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. krede u boji.Irma je pročitala . razgovora.ilustracije. Izlet u grad 6. individualni. . demonstracije. . a napisao ju je Mato Lovrak.izvlačenje pouke Odgojni: . Dogovor 5. samostalnog rada.razvijanje mišljenja.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .nastavni listovi. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . . Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . . pročita? (Korelacija sa matematikom). stranica.Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ .razvijane ljubavi prema drugovima. . Dječije ruke 8.uočavanje glavnih događaja u tekstu.razvijanje percepcije .razvijanje radnih navika .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65. Pomoć .izražavanje doživljaja. m. Najveća kuća 2.

vođu grupe i potreban materijal na stolu. mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu . a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman. ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času. Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak. .grupa V .Pošto svaki roman ima puno stranica... bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova.Kratak razgovor o nazivima grupa.ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana.nepravilno povezivanje slova. uz moju pomoć ako zatreba.grupa - II .. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Slijedi izvještaj grupa.grupa IV . VII . Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. pročitali ste ih. a njihov zadatak je da lIjepo . pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili. I . Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. kao što smo to navikli sa pričama. Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa.grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem. pa tako i „ Vlak u snijegu “.Neki od vas su i napisali ovu lektiru.ukratko.grupa - Slijedi samostalan rad učenika. krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima. Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ .) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu. Obilazim i usmjeravam učenike.grupa III . a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“. Rečenice ću dati ja .grupa VI .

Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice. voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban. Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo. kondukter . djeca. Pero. Pisao je mnogo za djecu.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU. i Vlak u snijegu. Draga Sporedni likovi: učitelj. Po zanimanju bio je učitelj. Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara. grad. debeli kum. republika Hrvatska.

.Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66. . Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje urednosti i tačnosti.razvijane ljubavi prema drugovima. Ljuban i Pero 18.izražavanje doživljaja. m.uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. .grupni Nastavne metode rada: m. m. .bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: . samostalnog rada.ilustracije. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje mašte .razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . . Vlak u snijegu 16. emotivnih reakcija na priču. razgovora.Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: . Troje mladih s Jabukovca 12.. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . Dječije ruke 17.mjesto i vrijeme radnje. . m. Zadruga Ljubanovac 13. Izlet u grad 15.razvijanje radnih navika . . individualni. Pomoć .razvijanje percepcije . . . Najveća kuća 11.uočavanje toka radnje.razvijanje mišljenja. .nastavni listovi.izvlačenje pouke Odgojni: .uočavanje glavnih događaja u tekstu. izgleda. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . krede u boji.Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . Dogovor 14.Prepisivanje zapisa sa table. demonstracije.

Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: .. Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak . selo .

korijen šljeza. tulipan.17.foliju.Biljke sijemo pomoću sjemenki . Osnovna nastavna sredstva.To su obično krompir. Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke .Čitamo o ulozi korijena.repe.Uočiti i imenovati različite oblike korijena.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima. Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni . uočavanja.Korijen nekih biljaka je i ljekovit. Učenici otvaraju svoje udžbenike str.bočni je malo tanji .ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje. Obrazovn šta je korijen. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi. Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom. Lijepo i uredno crtanje i pisanje. učenik čita tekst ostali prate.kod mrkve.cvekle.npr. Korijen može biti spremište rezervne hrane...kao npr..Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama. Korijeni mogu biti različitih oblika .Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice.a korijenove žilice su najtanje. zaključivanja. Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena.Glavni korijen je najdeblji.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29. naučiti imenovati i razlikovati Naučiti oblike korijena i: Razvijanje sposobnosti posmatranja. alni: Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove.dijelove i ulogu korijena.Pokazati učenicima g. pamćenja i Funkcion logičkog razmišljanja. Glavni dio: .individualni Razgovor. objašnjenje i demonstracija.grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima.

Oblici korijena su r_________. Dijelovi korijena su ___________________. ____________________ i ___________________. Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena. .Završni dio: Kratak osvrt na čas. Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table. r_____________ i ž_______________. v____________. Korijen u______________ biljku za tlo.12 uraditi za zadaću. Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________. Radna sveska str.

pljosnati su i obično zelene boje.od listova do korijena. iz kojeg se razvija novi izdanak.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. Listovi se razvijaju na stablu. Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane. Hrast – stablo ima debelu koru. Stablo može biti zeljasto i drvenasto.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta . Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. lišće. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa .Preko lista. List može biti različitog oblika i veličine. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. cvjetove i plodove.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: . velike grane. njihovo je stablo zeljasto.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . staništu i prilagođenosti staništu. Nastavne metode rada: m.iz iz lisnih pupoljaka.razvijanje urednosti i tačnosti.rukavca(lisne osnove) i drške. .usvajanje znanja o građi biljaka. hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke.biljka također i diše. razvijanje radnih navika . U listu nastaje šećer i hranljive materije. razgovora. enciklopedije. demonstracije.razvijanje samostalnosti u radu. interesovanja za prirodne nauke . Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni. građi lista i ulozi Ponoviti o stablu. ilustracije.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: .na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.Osim tjemenog pupoljka.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu .Listovi mogu imati vrlo različit oblik.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32.preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke. krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama.rastući prema svjetlosti. List je mjesto odvijanja fotosinteze. lišće mu u jesen opada. Svaki list se sastoji od plojke.zajedno sa listovima stablo čini izdanak.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. zelena biljka. grafofolija. upornosti .LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . individualni. Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode. savitljivu zelenu koru. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.o važnosti biljaka za život ljudi .

. Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku. . Kada se osuše zalijepi ih u herbar. Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table. Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke.Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času.

GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka. bor. Kod nekih biljaka lišče u jesen opada. dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku. smrča.likovno izražavanje Funkcionalni: .razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi. Razlikujemo: -srcasti list (lipa) .moralnih i kulturnih navika . Od opalog lišća se stvara humus.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33. GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. nervi. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. nerva. logičkog zaključivanja. drška I osnova.Usvajanje znanja o biljkama. U njemu se stvara hrana za biljku. mišljenja . Uočava različite vrste listova. razvijanje pažnje. Nastavne metode rada: metoda razgovora. ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske. posebno ljubavi prema biljkama . individualni. očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . .razvijanje mišljenja.jajasti (nana. ilustracije.Bubrežasti (ljubičica. Nastavna jedinica:LIST BILJKE.razvijanje radnih. U proljeće će narasti novo lišće.Igličasti (orhideja. posmatranja. jela…) . kopriva) . a kod nekih ne. Najava cilja sata.razvijanje interesovanja za učenjem novog . lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu. drške I osnove.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova). vrstama listova. najplodnije tlo. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka. List se sastoji od: plojke. pamćenja.

grafofolija.sjemenka. Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka. .Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do .žiličast. ilustracije. razvijanje radnih navika. takmičarskog duha.Imenuj vrste korjena 3. Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1. na kojima su dlačice. cvijet.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika ..razvijanje urednosti i tačnosti. Glavni korijen. njihovom izgledu i građi radom u grupama. a posebno prema biljkama. enciklopedije. razgovora.o važnosti biljaka za život ljudi. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . III grupa-Izdanak 1.od listova do korijena.vretenast i repast.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla.usvajanje znanja o građi biljaka. Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije. Nastavni listići. zelena biljka. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa.Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke. upornosti . Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom.bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM. Stablo može biti zeljasto i drvenasto. pričvršćuje biljku za tlo.Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi.razvijanje ljubavi prema prirodi.njegovanje radoznalosti. . usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Po svom obliku korijen može biti:granat. Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe).PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34. Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem.Označi dijelove korjena 2. .Šta je pupoljak? 3.dalje od svjetlosti. Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama. individualni. stablo.Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke. Korijen raste vrhom naniže. Odgojni: . list.rastući prema svjetlosti. Nakon što su ponovili ističem cilj sata.. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata.Date riječi pravilno rasporediti u grafikon. Korijen svojim žilicama .zajedno sa listovima stablo čini izdanak. Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.O pričvršćuje biljku za podlogu.razvijanje samostalnosti u radu. demonstracije. interesovanja za prirodne nauke.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet. Funkcionalni: . plod . krede u boji .Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta. .Šta je izdanak? 2. . samostalnosti. 4. grupni Nastavne metode rada: m.

tjemeni pupoljak. ruža. ona prethodno mora nabubriti i proklijati. Neke bilke kao što su grah. iz kojeg se razvija novi izdanak.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju. Da bi se biljka razvila iz sjemenke.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . Prezentiranje grupa. IV grupa.Poslije klijanja sjemenke. pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke. savitljivu zelenu koru. iz nje se razvija nova biljka. Hrast. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke. bor.Osim tjemenog pupoljka. Završni dio časa: Rad u radnom listu. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. njihovo je stablo zeljasto.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. jabuka godinama listaju. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. paradajz.

U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe.KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti. koji se naglo širi. kao npr. Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se. Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik. po pravilu. šećerna repa. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima. korijen može da preuzme i druge funkcije. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu. peršun. a potom sužava. u mrkve. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu. tj da imaju oblik korijena repe. Ali. U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa. Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama.. pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. razvijaju u zemlji. tada je naročito zadebljao. DASKASTI KORIJENOVI . cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi.

navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih. Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA. rad s tekstom. objašnjenje. Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima.Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka. naučiti da koriguje pjevanje.naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima i: Razvoj Funkcion osjećaja za ritam i mjeru. savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj melodiju pjesme. Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. Glavni dio: . PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje. CD.tempo i dinamiku.“ Dajte nam ljubavi“. Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju . 2. Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente. glasovnih mogućnosti. u paru. koji vire iznad zemlje. grupni. pregrađujući ispod stabla čitave komore. igra Muzička linija. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje . Odeđujemo karakter. interesa za bavljenje muzikom alni: TOK NASTAVNOG SATA Uvodni dio: Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju).( zapsujem na tabli) 3. usvojiti pravila za horsko Obrazovn oznake iipoštovati ih pri pjevanju. igre jezikom). samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu.Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni. demonstracija. razumjeti muzičke svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. 4. muzičkog pamćenja. individualni Razgovor. Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje.

Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije. Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi. Karakter: veseo Dinamika: Tempo: .Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu.

razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici. ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.podsticanje radoznalosti .mrdajte prstzima . školi i društvenoj sredini. ..m. a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju. . Ilustrovanje doživljaja kompozicije. Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina. demonstracije. Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj .neka lupne štap . samostalnog rada. Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. ..CD.neka šušne listopad. m. individualni. Hajde da postignemo u razredu tišinu.prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe .Pročitati tekst ove pjesme .pjesmu. Završni dio časa: Ponavljanje naučenog. .razvijanje mišljenja. ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . .neka kapne kap . grupni Nastavne metode rada: m.upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti. razgovora. m.razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti.razvijanje muzičkog ukusa. Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu. Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti.razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela. logičkog zaključivanja .kasetofon.Šta se čuje .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju. a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu. Odgojni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. pamćenja. Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa. Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije. njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: . Zdravo maleni.Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju.osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine.

Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.da ponove osnovne boje.kistovi.Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne.Samostalan rad učenika .tople i hladne boje Odgojni: . sposobnosti predočavanja boje .. m. m. Funkcionalni: . dajem dodatna uputstva. radnih.Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje.Crtež. Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije. pamćenja.razvijanje kulturnih.uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja . razgovora.tople. . doživljavanja.Slikarska paleta ima još jedno značenje . doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal). . . mišljenja .Ako čistoj boji dodajemo crnu.da ponove naučeno o bojama . .To su intenzivne boje.Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … .da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu. individualni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. . . sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje. Glavni dio časa: . Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju. blokovi. duhovno bogate i oplemenjuju. Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću. . samostalnog rada. demonstracije.razvijanje mašte.poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti .Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija.akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: ..Proslava Nove godine .stavranje likovnih sadržaja spontano.razvijanje percepcije.Učenici rade ja ih obilazim.uočavanje i razumijevanje kontrasta. Nastavne metode rada: m. tcrne zagasitija a sive mutnija. estetskih navika.razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora.da znaju koje su to boje suprotne.Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici.razvijanje ljubavi prema praznicima .hladne.sticanje navike za samostalan rad.

kvarenje zuba. . ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja. : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova.. piramida. razgovora. i sređivanje radnog prostora. Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. namirnice. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi. kalcijumom. ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše.izražavanje doživljaja. slike. kartoni riječi. a neke nedovoljno.. grupni Nastavne metode rada: m. .Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes.razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika. Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće.redovna ishrana kao uslov za zdravlje. bjelančevinama .Učenici rade. povišen krvni pritisak. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . a neki naprosto jedu previše. Sakupljanje pribora za rad.ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani.. individualni. Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera.. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:.važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima. mineralima.razvijanje mišljenja i pamćenja učenika.. Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi. . neotpornost organizma na mnoge viruse. lutke. .upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: .. . ostale namirnice.Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom. banane. Završni dio časa: Vršimo analizu radova.razvijanje ljubavi prema radu. anemičnost. Funkcionalni: . emotivnih reakcija i takmičarskog duha. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31.higijena je pola zdravlja. razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja.) . razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu. . soli i masnoće. grafo-folija. .razvijanje spretnosti i snalažljivosti.

plivanjem.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti. Da bismo bili zdravi. Kad je čovjek zdrav.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva.hodu i radu. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi.alkohola i droge. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena.onda je zdrav i čitav organizam. Da bismo zaštitili naša pluća. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti. Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana.radi.da se pravilno razvijamo.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo.bude sretan i gradi bolji bolji život. Samo onaj ko je zdrav može da uči. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima.na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih.Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i. a koje treba izbjegavati.pušenje i drogu.moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri.kad su oni zdravi. Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati. Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena. .pretjeran zamor tijela. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo.on bolje i uspješnije radi. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol.jutarnjom gimnastikom.

uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru.dlanovi na potiljku.Kleknuti četveronoške.ruke i noge stoje okomito na tlo. Noge provući kroz sastavljene ruke .Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju. ajednu nogu ispružiti nazad .trčanje uz zamahe kukova. noge sastavljene i opružene.Ležati na leđima. grupni Nastavne metode rada: m. 4. Poskokom promijeniti nogu. 2. 8. razgovora.razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru. Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo.osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline. . Kružiti laktovima.ruke iznad glave. 10. dodavanje i hvatanje različitim načinima. sa zadacima ( na moj znak) stoj!.lopte.sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: .pa objema rukama istovremeno. čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1. m.ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima. Trčanje oko prostora za vježbanje. drugom.Stav uspravni.Stav uspravno. Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod.Čučnuti.grudi spustiti što niže .ruke odručno zgrčene .a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor. Odraziti se rukama i pljesnuti 6. kreativnosti i inicijative Funkcionalni: .Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično.Kleknuti četvoronoške. 3.Kleknuti uspravno. 5. Bočno kruženje jednom.nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug.raskoračni. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje.razvijanje navike za zdrav način života.jednom zatim drugom nogom.ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete. trčanje sa skokovima. 9. 7. samostalnog rada.rukama uprijeti o tlo.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33.strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije.koljena sastaviti .Otklon lijevo ili desno. m. . . . demonstracije.. Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima.razvoj takmičarskog duha učenika. Ruke u laktovima saviti . . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.Stav uspravni.Stav uspravni i podbočiti se.

. Završni dio časa Odmaranje uz muziku. Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte. • kako se igrači smiju kretati na terenu. • sa koliko metara se izvodi kazneni udarac. • slobodno šutiranje sa osam metara.Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu. • šutiranje. • dodavanje lopte. Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje.odbrana šuta.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. • kako se izvodi šut.

razvijanje radnih navika Funkcionalni: . Obilazim učenike i pratim njihov rad.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . emotivnih reakcija .razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu. tekst metoda. Dijelim nastavne listiće. Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavne metode rada: m.razvijanje urednosti i tačnosti.metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. .izražavanje doživljaja. razgovora. Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine.metoda grafičkih radova. Učenici prelaze na samostalan rad . upornosti . individualni. Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17. zavičaj . Završni dio časa: Predaja nastavnih listića. Analiziramo zadatke.ponavljanje znanja o domovini. -ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: .

Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora.Rad na sljedećim zadacima: 1.Analiza rada na času .Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja.Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9.DOPUNSKA NASTAVA Datum:.metoda samostalnog rada.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .. Razred:V Redni broj časa: 1. 3.demonstracije. Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2.Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7. Završni dio: .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. .

crtanje pravog ugla Odgojni: .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2. utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: .njegovanje matematičke radoznalosti.razvijanje volje i istrajnosti uradu . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. individualni Nastavne metode rada: m.uočavanje pravog ugla. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .da učenici shvate pojam ugla. krede u boji. Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Rad na zadacima: 1. logičko mišljenje i zaključivanje . Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2.preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: . opažanje. crtanje i obilježavanje uglova . pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR . razgovora. 3. m. m.razvijanje sposobnosti za pomatranje.Domaća zadaća – radna sveska .posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke. demonstracije.

.Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: . Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva.metoda samostalnog rada. Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.Analiza rada na času 2.DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3. te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora.Rad na sljedećim zadacima: 1.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .demonstracije.Isticanje cilja časa Glavni dio sata: .

Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592.Rad na sljedećim zadacima: 1.Analiza rada na času .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4. individualni.32 999 = 36 589 .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . m. m.12 365 = 58 746 .. Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. Računaj pismeno: 84 568 . Nastavne metode rada: m.12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2. samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: . demonstracije. 3.24 879 = 70 254 . razgovora. Završni dio časa: .

metoda samostalnog rada.Radi na dva načina . Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora.PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5.demonstracije.Rad na sljedećim zadacima: 1. .grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330. Glavni dio sata: .Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3.Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2. Završni dio: Analiza rada na času.

upornosti.da ponove šta su to imenice. demonstracije. rad u paru. m. individualni. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. kako ih dijelimo.pažnje i zaključivanja. Funkcionalni: . razgovora. Odgojni: . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. m. navodimo primjere. kako ih dijelimo. rada na tekstu.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. Ponavljamo rodove i broj imanica. Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA .razvijanje mišljenja. Nastavne metode rada: m.razvijanje urednosti i tačnosti.kartoni riječi. samostalnog rada. m. . Cilj i zadaci časa Obrazovni: . Ponavljamo šta su imenice.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1.

Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. samostalnog rada. individualni. Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice. . Nastavne metode rada: m.slovo Odgojni: .razvijanje percepcije.aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .glas.uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice .(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. upornosti . Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. m.razvijanje urednosti i tačnosti.riječ.pažnje i zaključivanja. Prepisivanje riječi. rečenica.grafo folija. m.grafoskop. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće. -razvijanje sposobnosti za pomatranje. (U rečenici pronađi imenice. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .razvijanje mišljenja. m. demonstracije.slog. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. opažanje . krede u boji. razgovora. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2. Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli.da ponove pojmove.da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice . .

Minela voli lale.razvijanje radnih navika. Sanela. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3. m. Ja volim svog tatu. Ramo. Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Merima.isticanje cilja časa .Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi.pregledati i analizirati domaću zadaću . Lejla jeMerimina sestra. uočavanje. raketa.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: .Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice. aleja šetati. Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova.primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: . na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske. usne. Rosa miriše. škola. grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: . izdvajanje bitnih pojedinosti. a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi. Uma je mala. m. demonstracije.ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . razgovora. ruka. grupni Nastavne metode rada: m. m.pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . Vera.razvijanje sposobnosti za pomatranje. . krede u boji. samostalnog rada. smokve.Obrazovni: . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . individualni. vjetar. Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku. Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela. Ja kažem riječ. upornosti i istrajnosti u radu .

samostalnosti i savjesnosti u radu .Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: . Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice.Razvijanje radnih navika. demonstracije. m.Razvijanje sposobnosti slušanja.glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. m.Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: . samostalnog rada. povezivanja nastavnih sadržaja . m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . individualni.Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4. Nastavne metode rada: m.Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA .Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja . razgovora.Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: .

rod i broj imenica: kamenje. Moje misli odlutaše. U sljedećem tekstu pronađi: imenice.Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? . Odredi vrstu. jezera. IMENICA VRSTA ROD BROJ .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji.Analiza rada na času 1.Uvodni dio časa: . staklo. blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše. brojeve i glagole.Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? . posmatram pomicanje svjetlosti nad granama. Briješće. pisma. pridjeve.Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. sadašnjem i budućem vremenu. . Ja maštam. janjead. suncokret. klasje. IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2. vuna. Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo. Učiteljica je ponudila temu. dok vjetar ljulja grane bagremova . zamjenice. napolju.Zajednički rad Završni dio časa: . .

razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . .provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice. individualni. Nastavne metode rada: m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1. metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. stajaće vode.razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . razgovora. Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. more) .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa.da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: . nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .

Da li su bare bogate živim svijetom? 14. 1. Naverdi spratove listopadne šume: 2. biljni plankton. barske školjke. rad u paru. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . 3. m. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7.razvijanje urednosti i tačnosti. kako ih dijelimo. Smrekov potkornjak. Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4. uginule rode. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Zadatke prezentirati na grafo-foliji. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina. samostalnog rada. 10. kupina. Kako dijelimo kopnene vode? 9. djetlić. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. Nastavne metode rada: m.razvijanje mišljenja. bakterije) 16. Odgojni: . DA NE 6. životinjski plankton. ribe. Koje ribe žive u barama? 15. individualni. Funkcionalni: . Nabroj stajaće i tekuće vode. krstokljun. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode. Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. . Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora. Razred: V Datum:16. Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13.12. Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja. sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8.pažnje i zaključivanja. m.2009. 4. Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12. m. Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. demonstracije. Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11.da ponove šta su to imenice.kartoni riječi. rada na tekstu. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5. razgovora. . upornosti. bršljan.

Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: .Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. (U rečenici pronađi imenice.Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije . Ponavljamo rodove i broj imanica. pribor za crtanje. razgovora. Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. demonstriranja.Razvijanje volje i istrajnosti uradu . navodimo primjere.Njegovanje matematičke radoznalosti. opažanje. Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. logičko mišljenje i zaključivanje . PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Šta je obim? .Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike . individualni Nastavne metode rada: m. krede u boji. m. kako ih dijelimo.Razvijanje sposobnosti za pomatranje. Prepisivanje riječi.ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. Ponavljamo šta su imenice. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka.

Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm.Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm. . b=24cm i c=32cm.Analiza rada na času - .Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm. a kraci 13 cm.Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . .Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm. Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . ..