PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

Duž AB. C su vrhovi trougla. zadaci 1. krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. IMA TRI VRHA I TRI UGLA. Tačke A. 63. 3. zadatak. BC. 4. AC su kraci trugla. 5. i 8. 7. B. 2. . Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. 6.TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI.

Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni.Razvijanje sposobnosti za pomatranje.Samostalan rad učenika Završni dio časa: . razgovora.Razvijanje volje i istrajnosti uradu . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće.Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: . m.Njegovanje matematičke radoznalosti.Analiza rada na času .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . . individualni Nastavne metode rada: m. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: . logičko mišljenje i zaključivanje . opažanje.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62.Šta je obim? . demonstriranja.Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla .

Obim jednakokrakog trougla je 68 cm. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm. Obim raznostraničnog trougla je 76cm. a krak 39cm. . a krak 43cm. 5. 138cm i 145cm. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. 3. 5. Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm. Dužina jednog kraka je 25 cm.Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Izračunaj dužinu osnovice. 2. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm.. 128cm i 159cm. 3. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm. 4. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm. 2. 4.

razgovora.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .razvijati savjesnost i samostalnost u radu .ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . . m.razvijati smisao za rad po određenom planu. individualni Nastavne metode rada: m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64.Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m. Obrazovni: . .znanja primijeniti u zadacima riječima. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .Pregled domaće zadaće .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . otkrivanje novih svojstava.razvijati promatranje. demonstracije. Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje. krede u boji .

ZAVRŠNI DIO ČASA. Ponoviti sadržaje sa časa. . Zadaća iz udžbenika.

. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . Obrazovni: . Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . razgovora. otkrivanje novih svojstava.razvijati smisao za rad po određenom planu.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65. m.Jedinica i nula u dijeljenju.znanja primijeniti u zadacima riječima.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. krede u boji . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . m. individualni Nastavne metode rada: m.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .razvijati promatranje. .

Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista. .

samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . individualni Nastavne metode rada: m. otkrivanje novih svojstava.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . Obrazovni: . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću. krede u boji .znanja primijeniti u zadacima riječima. razgovora. m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66. m. demonstracije.razvijati smisao za rad po određenom planu. .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .razvijati promatranje. .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. .

. Zadaća iz radne sveske.Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67. otkrivanje novih svojstava. krede u boji .znanja primijeniti u zadacima riječima. demonstracije. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.razvijati smisao za rad po određenom planu. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .razvijati promatranje. Glavni dio časa: .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . razgovora.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . m.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . individualni Nastavne metode rada: m. Obrazovni: . m.

.Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću.

razvijanje kulturne. ČASA . časa: 12. kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima. samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna . ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu . to bismo lahko postigli .Božić.razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih . radne i estetske sposobnosti i navika . tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. individualni.tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija .-izvođenje zaključaka. Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju .usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije .ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram.razumijevanje pojmova: tolerancija . Razgovarati o iskustvima učenika kako .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br. radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo . Glavni dio časa: Igrokaz . mišljenja ..razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu . a to je uvijek teško . Nastavne metode rada: razgovor.Kurban-bajram. kada i s kim dijele radost i sreću. jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada .razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni . Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici.razvijanje sposobnosti posmatranja. opažanja. razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: . radost . Ali mi želimo biti sretniji od drugih .razumijevanje . da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: . sreća .TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija .

fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.razgovor.svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja. Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br. Odgovaranje na pitanja. .metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija.Međutim. Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina. Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena.Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama.časa: 13. Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza.Donošenje zaključaka i ponavljanje.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad.možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao.

Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13. -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti. Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti.a zatim čitamo neke definicije date u novinama.nesebičnosti. .Donošenje zaključaka.razgovor.Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga .Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama.Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka.

individualni Nastavne metode rada: m. opažanje.O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom .tih. razgovora..(zanosno.razvijanje mašte i radoznalosti .proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.ritmičnost Odgojni: .razvijanje sposobnosti za pomatranje. Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza. Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno.jasnoće i ljepote.uočavanje pjesničkih slika .blago. m. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? .razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: .Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima .Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji. . Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi. Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru.. rada na tekstu.brzina recitovanja.) epiteti ili . demonstracije.kako bi odavao utisak bogatsva.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.Jedan učenik čita zabilješke o piscu.a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.veseo.izražavanje doživljaja.Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka . emotivnih reakcija na pjesmu. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi . Slijedi detaljna analiza djela. Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu..čarobni.razvijanje percepcije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57.uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju . kreativno i apstraktno misljenje .srebrenih.Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše.Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu .a ostali pažljivo prate.Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih.Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi . Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.. m.Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec.Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.

... Osnovno osjećanje u pjesmi je.a umro je 1977.. EPITET POREĐENJE .Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu.. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta..Bio je pjesnik i prevodilac ruskog.. Pjesma ima 8 strofa..jasnoće i ljepote. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova. on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima...... Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj . Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma.Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom...Najviše stihova ima treća strofa.kako bi odavao utisak bogatsva.Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? .. ljude i predmete...a najmanje peta i šesta. Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem.1899..... Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika .Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.. STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje.godine. češkog i njemačkog jezika..- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu..

tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu .slog . samostalnog rada. m. razgovora. Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu. individualni Nastavne metode rada: m.muzička kultura. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. krede u boji.usvojiti znanja o epitetima. demonstracije. Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.Autor je više zbirki dječijih pjesama.razvijanje radoznalosti .ilustracije.razvijanje percepcije. Odgojni: izražavanje doživljaja.strofa. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti .likovna kultura.razvijanje mašte . razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: .ponoviti naučeno o godišnjim dobima .cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina. . m. m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58.ponoviti pojmove stih. . razvijanje urednosti .doživljavanje i razumijevanje pjesme. Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe.plakat zime.Najpoznatije su Telegrafske basne. Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ . logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće. koji je napisao Gustav Krklec.razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje .Pamte ga kao duhovitog čovjeka. emotivnih reakcija na pjesmu.

.Zapamtite taj osjećaj.Otvorite oči .Ugodno vam je. Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku. jasnije.stih slogova. Ocjenjivanje učenika.„Zima“. Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika. te utvrditi koliko pjesmica ima strofa.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika. Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu.Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“. Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini. Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati. Vježbanje čitanja. Produbljivanje doživljaja pjesme.odlomak . Nastavni list. Epitet je stilsko izražajno sredstvo.Ponavljamo o epitetu. potpunije svojstvo onoga što ona znači. Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ .stih. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.čitanje naglas.Učenici čitaju pjesmu. strofa stihova.Osjetite te pahuljice po vrelom licu. Ponovno čitanje pjesme u cjelini. Pronalazimo primjere. Ponoviti pojmove:strofa.slog. to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . m.osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: . Nastavne metode rada: m. Zadaća. m.razvijanje mašte i radoznalosti .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63. razvijanje radnih navika . Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .bogaćenje rječnika Funkcionalni: . individualni. kojih se moramo pridržavati pri pisanju.njegovanje osjetljivosti za ljepotu. uočavanja. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama .razvijanje urednosti i tačnosti. sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica.razvijanje sposobnosti slupšanja. demonstracije. Učenici pišu ja ih obilazim. Završni dio časa: Predaja zadaćnica.uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja . samostalnog rada. zadaćnice. upornosti . dajem detaljna uputstva.samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi . Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila. . i tehnička priprema za rad. razgovora.

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

individualni. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ .razvijanje mišljenja. razgovora.Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu.razvijanje percepcije . Ljuban i Pero 9.grupni Nastavne metode rada: m. . Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. pročita? (Korelacija sa matematikom).uočavanje toka radnje. m. .razvijanje mašte .uočavanje glavnih događaja u tekstu. samostalnog rada. m. Glavni dio časa: stranica.razvijanje urednosti i tačnosti. Pomoć .razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . Dogovor 5. a napisao ju je Mato Lovrak.izražavanje doživljaja. .. .doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .izvlačenje pouke Odgojni: .uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. demonstracije. .bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima .ilustracije. Vlak u snijegu 7. Zadruga Ljubanovac 4. (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1. Troje mladih s Jabukovca 3.nastavni listovi. . krede u boji. Najveća kuća 2. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . emotivnih reakcija na priču. Izlet u grad 6. . izgleda.Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ .mjesto i vrijeme radnje. m.Irma je pročitala .razvijanje radnih navika .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65.razvijane ljubavi prema drugovima. . . Dječije ruke 8. stranica.

Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak. Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa.ukratko. .ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana. mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu . a njihov zadatak je da lIjepo .. bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table..Kratak razgovor o nazivima grupa. Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.Pošto svaki roman ima puno stranica.grupa VI . vođu grupe i potreban materijal na stolu. Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske.grupa - II . pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili. a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman. pročitali ste ih.grupa - Slijedi samostalan rad učenika. Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ .Neki od vas su i napisali ovu lektiru. pa tako i „ Vlak u snijegu “.grupa III . Slijedi izvještaj grupa..grupa IV .grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem. I . kao što smo to navikli sa pričama. uz moju pomoć ako zatreba. a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“.) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu. krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima. Obilazim i usmjeravam učenike.grupa V . ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času.nepravilno povezivanje slova. VII . Rečenice ću dati ja .

i Vlak u snijegu. Po zanimanju bio je učitelj. debeli kum. Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo. kondukter . Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU. Pero. Pisao je mnogo za djecu. Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice. republika Hrvatska. voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban. Draga Sporedni likovi: učitelj. grad. djeca.

. Zadruga Ljubanovac 13.uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. Izlet u grad 15. . m.grupni Nastavne metode rada: m. razgovora.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . .uočavanje toka radnje. Najveća kuća 11. Vlak u snijegu 16.ilustracije. emotivnih reakcija na priču.razvijane ljubavi prema drugovima.izražavanje doživljaja. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Ljuban i Pero 18.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66.izvlačenje pouke Odgojni: . m.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ .Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: . .razvijanje percepcije . . Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . . m.razvijanje mišljenja. demonstracije. . Pomoć . . izgleda. samostalnog rada.uočavanje glavnih događaja u tekstu.Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10.nastavni listovi. individualni.razvijanje urednosti i tačnosti. . .Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. Dogovor 14.razvijanje mašte .mjesto i vrijeme radnje. krede u boji. .razvijanje radnih navika . Dječije ruke 17.Prepisivanje zapisa sa table.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: . Troje mladih s Jabukovca 12.

selo . Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak . grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: .Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske..

objašnjenje i demonstracija.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice.dijelove i ulogu korijena. Glavni dio: .Biljke sijemo pomoću sjemenki .grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima.17. Učenici otvaraju svoje udžbenike str.Čitamo o ulozi korijena. uočavanja.kao npr. Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama.repe. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi.To su obično krompir. učenik čita tekst ostali prate.Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku.Uočiti i imenovati različite oblike korijena.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima.. tulipan.ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena. Obrazovn šta je korijen. Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju. naučiti imenovati i razlikovati Naučiti oblike korijena i: Razvijanje sposobnosti posmatranja. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje. Lijepo i uredno crtanje i pisanje.kod mrkve.. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju.a korijenove žilice su najtanje. zaključivanja.npr..bočni je malo tanji . Osnovna nastavna sredstva. Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke . Korijeni mogu biti različitih oblika . pamćenja i Funkcion logičkog razmišljanja.Korijen nekih biljaka je i ljekovit.individualni Razgovor.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena. Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom.cvekle.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29. Korijen može biti spremište rezervne hrane.foliju. Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni .Pokazati učenicima g. alni: Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove.Glavni korijen je najdeblji.korijen šljeza.

Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table. . Radna sveska str. Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla. r_____________ i ž_______________. ____________________ i ___________________. Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________.12 uraditi za zadaću. v____________. Oblici korijena su r_________.Završni dio: Kratak osvrt na čas. Dijelovi korijena su ___________________. Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena. Korijen u______________ biljku za tlo.

usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: . grafofolija. upornosti .usvajanje znanja o građi biljaka. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje urednosti i tačnosti.o važnosti biljaka za život ljudi . savitljivu zelenu koru. ilustracije. građi lista i ulozi Ponoviti o stablu.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. Hrast – stablo ima debelu koru. interesovanja za prirodne nauke .na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu .biljka također i diše. U listu nastaje šećer i hranljive materije.razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama. List može biti različitog oblika i veličine.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: . Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta .Osim tjemenog pupoljka. velike grane.Preko lista.rukavca(lisne osnove) i drške.iz iz lisnih pupoljaka.LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. Nastavne metode rada: m. razvijanje radnih navika . Listovi se razvijaju na stablu. njihovo je stablo zeljasto. ZELJASTE BILJKE imaju tanku.zajedno sa listovima stablo čini izdanak.razvijanje samostalnosti u radu. .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32.rastući prema svjetlosti.pljosnati su i obično zelene boje. lišće mu u jesen opada. hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke. staništu i prilagođenosti staništu.preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. lišće.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak. Stablo može biti zeljasto i drvenasto. razgovora. iz kojeg se razvija novi izdanak. demonstracije.Listovi mogu imati vrlo različit oblik. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. List je mjesto odvijanja fotosinteze.od listova do korijena. krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode. individualni. zelena biljka. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa . cvjetove i plodove. enciklopedije. Svaki list se sastoji od plojke.

. Kada se osuše zalijepi ih u herbar. . Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke. Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku. Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table.Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času.

Nastavna jedinica:LIST BILJKE.razvijanje interesovanja za učenjem novog . Razlikujemo: -srcasti list (lipa) . posmatranja. Uočava različite vrste listova. drške I osnove. razvijanje pažnje.Igličasti (orhideja. najplodnije tlo. individualni. bor. a kod nekih ne. GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka. nervi.razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi. jela…) . kopriva) . Od opalog lišća se stvara humus. mišljenja .moralnih i kulturnih navika . U njemu se stvara hrana za biljku.jajasti (nana. nerva. Kod nekih biljaka lišče u jesen opada. Najava cilja sata. Nastavne metode rada: metoda razgovora. Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku. ilustracije.razvijanje radnih.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33.Usvajanje znanja o biljkama. drška I osnova. pamćenja.likovno izražavanje Funkcionalni: . U proljeće će narasti novo lišće. vrstama listova. posebno ljubavi prema biljkama . lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova). List se sastoji od: plojke. očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. logičkog zaključivanja. ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske.Bubrežasti (ljubičica. smrča.razvijanje mišljenja. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka. . dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.

list. grafofolija.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .O pričvršćuje biljku za podlogu.žiličast.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34. zelena biljka. Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. Odgojni: .Šta je pupoljak? 3. Funkcionalni: .Šta je izdanak? 2.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. njihovom izgledu i građi radom u grupama. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Po svom obliku korijen može biti:granat. a posebno prema biljkama. samostalnosti. Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata. . Stablo može biti zeljasto i drvenasto. . razgovora. III grupa-Izdanak 1.Označi dijelove korjena 2. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta. enciklopedije. Korijen svojim žilicama . krede u boji . . . Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem.razvijanje samostalnosti u radu.bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM. plod . individualni.Imenuj vrste korjena 3. interesovanja za prirodne nauke.od listova do korijena.njegovanje radoznalosti.vretenast i repast.o važnosti biljaka za život ljudi. grupni Nastavne metode rada: m. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. ilustracije.zajedno sa listovima stablo čini izdanak.Date riječi pravilno rasporediti u grafikon..Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen.dalje od svjetlosti. demonstracije.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi. Nastavni listići. Korijen raste vrhom naniže. pričvršćuje biljku za tlo. Nakon što su ponovili ističem cilj sata.rastući prema svjetlosti. Glavni korijen. razvijanje radnih navika.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke. na kojima su dlačice.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet. .razvijanje urednosti i tačnosti. Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1. stablo.Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do . Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe). 4.usvajanje znanja o građi biljaka. Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa.sjemenka. upornosti . Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa.Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove.Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . takmičarskog duha. cvijet.razvijanje ljubavi prema prirodi..

Završni dio časa: Rad u radnom listu. bor. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . ona prethodno mora nabubriti i proklijati. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke. ruža.Poslije klijanja sjemenke. Hrast. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. ZELJASTE BILJKE imaju tanku.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove. jabuka godinama listaju.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. Da bi se biljka razvila iz sjemenke. Prezentiranje grupa. iz nje se razvija nova biljka. paradajz. savitljivu zelenu koru.Osim tjemenog pupoljka. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. IV grupa. Neke bilke kao što su grah. pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke. iz kojeg se razvija novi izdanak. njihovo je stablo zeljasto.tjemeni pupoljak.

cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi. Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. kao npr. korijen može da preuzme i druge funkcije. DASKASTI KORIJENOVI . U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. tj da imaju oblik korijena repe. u mrkve.KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima. razvijaju u zemlji. U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti. Ali. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu. Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama. šećerna repa. Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik.. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. po pravilu. peršun. pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu. tada je naročito zadebljao. koji se naglo širi. a potom sužava.

koji vire iznad zemlje. Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju . usvojiti pravila za horsko Obrazovn oznake iipoštovati ih pri pjevanju. razumjeti muzičke svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje . objašnjenje. Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje.“ Dajte nam ljubavi“. Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima.Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka. individualni Razgovor. Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. CD. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje. igra Muzička linija.tempo i dinamiku. 2. Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA. naučiti da koriguje pjevanje. glasovnih mogućnosti. navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih. muzičkog pamćenja.( zapsujem na tabli) 3. Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente. samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu. interesa za bavljenje muzikom alni: TOK NASTAVNOG SATA Uvodni dio: Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju). demonstracija. igre jezikom).Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni. savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj melodiju pjesme.naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima i: Razvoj Funkcion osjećaja za ritam i mjeru. Glavni dio: . pregrađujući ispod stabla čitave komore. u paru. grupni. 4. Odeđujemo karakter. rad s tekstom.

Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu. Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi. Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije. Karakter: veseo Dinamika: Tempo: .

razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici.razvijanje muzičkog ukusa. Ilustrovanje doživljaja kompozicije..neka lupne štap .Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju. Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti. a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju.Šta se čuje . Završni dio časa: Ponavljanje naučenog. Zdravo maleni. samostalnog rada. . . . Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje mišljenja. demonstracije. ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .m. Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu.podsticanje radoznalosti . pamćenja. grupni Nastavne metode rada: m. Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj . Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina.Pročitati tekst ove pjesme .pjesmu. Odgojni: . logičkog zaključivanja . Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa.kasetofon. individualni. Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.neka šušne listopad. razgovora.razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela. m.neka kapne kap . a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu.CD.mrdajte prstzima . školi i društvenoj sredini..osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine. Hajde da postignemo u razredu tišinu. m. njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: .razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti.prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe .upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti.Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju. ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . . .

Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju.tople. . .da ponove osnovne boje.Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. .Crtež. Glavni dio časa: .da znaju koje su to boje suprotne.da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu.razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije.razvijanje kulturnih. doživljavanja.razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora.Slikarska paleta ima još jedno značenje . m. demonstracije. mišljenja . dajem dodatna uputstva.da ponove naučeno o bojama .uočavanje i razumijevanje kontrasta.stavranje likovnih sadržaja spontano. blokovi.Samostalan rad učenika . doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal). radnih.. individualni.Ako čistoj boji dodajemo crnu.razvijanje ljubavi prema praznicima .sticanje navike za samostalan rad.Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje. samostalnog rada.poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti . .razvijanje mašte. m. sposobnosti predočavanja boje . .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. . .uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja .Proslava Nove godine . Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću..Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija.tople i hladne boje Odgojni: .kistovi. Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. estetskih navika.To su intenzivne boje. Nastavne metode rada: m. pamćenja. duhovno bogate i oplemenjuju.Učenici rade ja ih obilazim. sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje. tcrne zagasitija a sive mutnija.akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne. razgovora.razvijanje percepcije. Funkcionalni: .Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici.hladne.

Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera. Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće. . grupni Nastavne metode rada: m. namirnice. emotivnih reakcija i takmičarskog duha. Završni dio časa: Vršimo analizu radova..izražavanje doživljaja. mineralima.razvijanje mišljenja i pamćenja učenika. slike.. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi.ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani. soli i masnoće. . razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja.. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31.higijena je pola zdravlja. kartoni riječi.važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima. . ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše. razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu. Sakupljanje pribora za rad. ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja.redovna ishrana kao uslov za zdravlje. . Funkcionalni: .Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom.razvijanje spretnosti i snalažljivosti.) .upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: . .Učenici rade. lutke. Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:. neotpornost organizma na mnoge viruse. .razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika. . piramida. i sređivanje radnog prostora.. a neke nedovoljno. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi.. grafo-folija. bjelančevinama . kvarenje zuba. povišen krvni pritisak. kalcijumom. anemičnost. : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova. razgovora. individualni.Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes..razvijanje ljubavi prema radu. banane. ostale namirnice. a neki naprosto jedu previše.

a koje treba izbjegavati.moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri.na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena. Kad je čovjek zdrav.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo.kad su oni zdravi.Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i.pretjeran zamor tijela. Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane. Da bismo zaštitili naša pluća.on bolje i uspješnije radi.da se pravilno razvijamo.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti. .onda je zdrav i čitav organizam. Da bismo bili zdravi.pušenje i drogu.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva.radi.alkohola i droge.bude sretan i gradi bolji bolji život. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti. Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima.plivanjem. Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana.hodu i radu. Samo onaj ko je zdrav može da uči.jutarnjom gimnastikom.

.Kleknuti četveronoške.raskoračni. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje. Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod.Otklon lijevo ili desno. Trčanje oko prostora za vježbanje. Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima. ajednu nogu ispružiti nazad . Ruke u laktovima saviti .jednom zatim drugom nogom. noge sastavljene i opružene.osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline.dlanovi na potiljku. 3. Noge provući kroz sastavljene ruke .Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju.Čučnuti. dodavanje i hvatanje različitim načinima.ruke odručno zgrčene . kreativnosti i inicijative Funkcionalni: . drugom. Poskokom promijeniti nogu.ruke i noge stoje okomito na tlo. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. grupni Nastavne metode rada: m.koljena sastaviti . m. .rukama uprijeti o tlo. 5. .Kleknuti uspravno. demonstracije. 10.razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru. 9.strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: ..nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug. 7.Stav uspravni. Odraziti se rukama i pljesnuti 6. 4.trčanje uz zamahe kukova. m. 2.Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično.ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete.razvijanje navike za zdrav način života.ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima.Stav uspravni i podbočiti se.pa objema rukama istovremeno. samostalnog rada.Stav uspravni.Stav uspravno.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33. trčanje sa skokovima. 8. razgovora.ruke iznad glave. .uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru. sa zadacima ( na moj znak) stoj!. Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo. Kružiti laktovima.a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor.Ležati na leđima. . Bočno kruženje jednom.grudi spustiti što niže . čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1.lopte.Kleknuti četvoronoške.sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: .razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije. šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvoj takmičarskog duha učenika.

• slobodno šutiranje sa osam metara. . Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje. • kako se igrači smiju kretati na terenu. Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte. • dodavanje lopte. • šutiranje.odbrana šuta.Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu. • sa koliko metara se izvodi kazneni udarac. Završni dio časa Odmaranje uz muziku.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. • kako se izvodi šut.

metoda grafičkih radova.ponavljanje znanja o domovini.razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu.izražavanje doživljaja. Obilazim učenike i pratim njihov rad. Analiziramo zadatke. razgovora.razvijanje urednosti i tačnosti. zavičaj . Nastavne metode rada: m. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo. Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni. Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17. Dijelim nastavne listiće. tekst metoda. razvijanje radnih navika Funkcionalni: . upornosti . Završni dio časa: Predaja nastavnih listića.metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Učenici prelaze na samostalan rad . individualni. -ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: . emotivnih reakcija .

Rad na sljedećim zadacima: 1.Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja.DOPUNSKA NASTAVA Datum:. Razred:V Redni broj časa: 1. Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora.Analiza rada na času . Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2. 3. .demonstracije.Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9..Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7. Završni dio: .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .metoda samostalnog rada.

preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: .uočavanje pravog ugla.DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2. 3. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: . m.razvijanje sposobnosti za pomatranje.Domaća zadaća – radna sveska . opažanje. pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije. Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2. individualni Nastavne metode rada: m. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . logičko mišljenje i zaključivanje . m. Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR .crtanje pravog ugla Odgojni: . krede u boji. crtanje i obilježavanje uglova .da učenici shvate pojam ugla. razgovora.Rad na zadacima: 1.posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke.razvijanje volje i istrajnosti uradu .njegovanje matematičke radoznalosti.

PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva. .metoda samostalnog rada.demonstracije.DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3.Rad na sljedećim zadacima: 1. Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = . te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .Analiza rada na času 2.Isticanje cilja časa Glavni dio sata: .Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: .

Računaj pismeno: 84 568 .12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2.Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592.Rad na sljedećim zadacima: 1.32 999 = 36 589 . 3. razgovora. samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: . Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni.12 365 = 58 746 . m. individualni.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . Završni dio časa: .. Nastavne metode rada: m.24 879 = 70 254 . m.Analiza rada na času . demonstracije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4.

Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2. Završni dio: Analiza rada na času.metoda samostalnog rada. Glavni dio sata: .Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330.PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli.Rad na sljedećim zadacima: 1.Radi na dva načina .demonstracije. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora. .

m. razgovora. Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. kako ih dijelimo. Odgojni: . Cilj i zadaci časa Obrazovni: . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m. samostalnog rada.pažnje i zaključivanja. .razvijanje mišljenja. demonstracije. Ponavljamo rodove i broj imanica. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju.kartoni riječi. rad u paru. kako ih dijelimo. Funkcionalni: .da ponove šta su to imenice. Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA .razvijanje urednosti i tačnosti.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. upornosti. Ponavljamo šta su imenice. navodimo primjere. individualni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1. m. Nastavne metode rada: m. rada na tekstu.

slog. samostalnog rada.pažnje i zaključivanja.razvijanje urednosti i tačnosti. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2. rečenica. demonstracije.riječ. . m. m. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. opažanje . Prepisivanje riječi. -razvijanje sposobnosti za pomatranje. (U rečenici pronađi imenice.da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice .grafo folija.grafoskop. upornosti .glas. Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli. individualni. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne.slovo Odgojni: .uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice . .razvijanje percepcije.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće. Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice.da ponove pojmove. m.razvijanje mišljenja. razgovora. krede u boji.(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni.aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavne metode rada: m.

usne. upornosti i istrajnosti u radu . na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske. razgovora. smokve. analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . škola. Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku. samostalnog rada. Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova. raketa. Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice.isticanje cilja časa . krede u boji.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: .Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi.Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . Ja volim svog tatu. a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi. Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Minela voli lale.razvijanje radnih navika. m. Merima. Sanela. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3.ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . Lejla jeMerimina sestra. Rosa miriše.Obrazovni: . Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. izdvajanje bitnih pojedinosti.razvijanje sposobnosti za pomatranje. aleja šetati. ruka. m. . m.pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . individualni. uočavanje. grupni Nastavne metode rada: m.pregledati i analizirati domaću zadaću . Ramo. demonstracije. grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: . vjetar. Ja kažem riječ. Vera.primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: . Uma je mala.

samostalnosti i savjesnosti u radu . demonstracije. razgovora. m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja . m.glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavne metode rada: m.Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4.Razvijanje radnih navika. samostalnog rada. Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice. povezivanja nastavnih sadržaja . m.Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: .Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: .Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: .Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA .Razvijanje sposobnosti slušanja. individualni.

Odredi vrstu. IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2. posmatram pomicanje svjetlosti nad granama. klasje.Analiza rada na času 1. dok vjetar ljulja grane bagremova . zamjenice. brojeve i glagole. vuna.Uvodni dio časa: . Ja maštam. jezera. pisma. blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše. napolju. . . Učiteljica je ponudila temu.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji. staklo. Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo. sadašnjem i budućem vremenu. janjead. rod i broj imenica: kamenje. Briješće. pridjeve.Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. U sljedećem tekstu pronađi: imenice.Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? . IMENICA VRSTA ROD BROJ . Moje misli odlutaše. suncokret.Zajednički rad Završni dio časa: .Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? .

individualni.razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. stajaće vode. more) . razgovora. .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1. Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavne metode rada: m.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: .

m. djetlić. Da li su bare bogate živim svijetom? 14. samostalnog rada. Naverdi spratove listopadne šume: 2.kartoni riječi. Odgojni: . . Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma. 4. individualni. demonstracije. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. kupina.12. Razred: V Datum:16. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode. m. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina. bršljan. Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora. rad u paru. Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4.razvijanje mišljenja. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma.razvijanje urednosti i tačnosti. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . uginule rode. Funkcionalni: . kako ih dijelimo. krstokljun. Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13. Smrekov potkornjak. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7. upornosti. 1. Nabroj stajaće i tekuće vode. Kako dijelimo kopnene vode? 9. sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8.2009. m. rada na tekstu. ribe. životinjski plankton. 3. Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja. 10. Koje ribe žive u barama? 15. Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Zadatke prezentirati na grafo-foliji.da ponove šta su to imenice. DA NE 6.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. bakterije) 16. barske školjke.pažnje i zaključivanja. razgovora. biljni plankton. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5. Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11. . Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12. Nastavne metode rada: m.

ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju.Razvijanje volje i istrajnosti uradu . Ponavljamo rodove i broj imanica. individualni Nastavne metode rada: m. (U rečenici pronađi imenice. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Ponavljamo šta su imenice.Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: . Prepisivanje riječi. Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE.Razvijanje sposobnosti za pomatranje.Njegovanje matematičke radoznalosti. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6. demonstriranja.Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike . Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. logičko mišljenje i zaključivanje . krede u boji.Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: .Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije . Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. m.Šta je obim? . kako ih dijelimo. pribor za crtanje. opažanje. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. razgovora. navodimo primjere. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .

b=24cm i c=32cm. Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . .Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm. .Analiza rada na času - .Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm.Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm. a kraci 13 cm. ..Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful