PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

AC su kraci trugla. B.TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI. 3. . 6. zadaci 1. 7. 5. 4. zadatak. i 8. 2. C su vrhovi trougla. Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. BC. krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. IMA TRI VRHA I TRI UGLA. 63. Tačke A. Duž AB.

samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . opažanje.Šta je obim? .Samostalan rad učenika Završni dio časa: .Analiza rada na času . individualni Nastavne metode rada: m.Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla .Razvijanje volje i istrajnosti uradu . Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni. logičko mišljenje i zaključivanje .Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: .Njegovanje matematičke radoznalosti. razgovora.Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću . m.Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće. demonstriranja. .Razvijanje sposobnosti za pomatranje.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62.

Obim jednakostraničnog trougla je 57cm. Obim raznostraničnog trougla je 76cm. 128cm i 159cm. a krak 43cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm. . 5. 138cm i 145cm. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. 2. Dužina jednog kraka je 25 cm. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm.Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. 3. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm. 3. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. 4. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm. Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. 4. 2.. a krak 39cm. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. Izračunaj dužinu osnovice. 5.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . Obrazovni: . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . individualni Nastavne metode rada: m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . m. razgovora.Pregled domaće zadaće . .Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijati smisao za rad po određenom planu.ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi. krede u boji .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje. m.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .razvijati promatranje. otkrivanje novih svojstava. demonstracije.znanja primijeniti u zadacima riječima.

ZAVRŠNI DIO ČASA. Zadaća iz udžbenika. . Ponoviti sadržaje sa časa.

razvijati savjesnost i samostalnost u radu . Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje. razgovora. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Jedinica i nula u dijeljenju. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . otkrivanje novih svojstava.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .razvijati smisao za rad po određenom planu.razvijati promatranje. m.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65. m.znanja primijeniti u zadacima riječima. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . individualni Nastavne metode rada: m. . krede u boji . demonstracije. Obrazovni: .

Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista. .

.razvijati smisao za rad po određenom planu. .razvijati promatranje. .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .razvijati savjesnost i samostalnost u radu . Obrazovni: .znanja primijeniti u zadacima riječima. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. demonstracije. otkrivanje novih svojstava. razgovora.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću. m. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. krede u boji .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66. individualni Nastavne metode rada: m. m.

Zadaća iz radne sveske. .Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa.

znanja primijeniti u zadacima riječima. individualni Nastavne metode rada: m. razgovora.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67. m. . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . Glavni dio časa: . krede u boji . demonstracije. otkrivanje novih svojstava. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću.razvijati smisao za rad po određenom planu.razvijati promatranje. m.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Obrazovni: . Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. .

.Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću.

razvijanje sposobnosti posmatranja. tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Glavni dio časa: Igrokaz . ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu .razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih .tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija . a to je uvijek teško .usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije .razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu . časa: 12. to bismo lahko postigli . Razgovarati o iskustvima učenika kako .razvijanje kulturne. radne i estetske sposobnosti i navika .razumijevanje pojmova: tolerancija . sreća .. mišljenja . kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima. opažanja.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br. Ali mi želimo biti sretniji od drugih .razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni .TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija . ČASA . da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: . radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo . Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram. radost . individualni. razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: .Kurban-bajram. jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada .Božić.razumijevanje .-izvođenje zaključaka. Nastavne metode rada: razgovor. Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici. Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju . kada i s kim dijele radost i sreću. samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna .ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .

svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br.časa: 13.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija. Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza.Donošenje zaključaka i ponavljanje. Odgovaranje na pitanja. . Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena. Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina.možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad. Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja.fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.Međutim.Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama.razgovor.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13.a zatim čitamo neke definicije date u novinama.nesebičnosti.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga .Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost. Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.razgovor.Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.Donošenje zaključaka.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti. -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama. Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog. .

logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .tih.O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom .razvijanje mašte i radoznalosti ..srebrenih.uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju . .Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih. Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme.) epiteti ili ..Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec. demonstracije.Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu . Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . m. emotivnih reakcija na pjesmu. Slijedi detaljna analiza djela. rada na tekstu.Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše.izražavanje doživljaja. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova. m.razvijanje sposobnosti za pomatranje..Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi .. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta. razgovora.a ostali pažljivo prate. Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno.razvijanje percepcije.Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima . a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? . individualni Nastavne metode rada: m.uočavanje pjesničkih slika .blago.a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.čarobni. Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza.Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka . kreativno i apstraktno misljenje . opažanje. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .ritmičnost Odgojni: .(zanosno.veseo.razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: .Jedan učenik čita zabilješke o piscu.Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi .kako bi odavao utisak bogatsva.brzina recitovanja.Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.jasnoće i ljepote. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.

. Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika . Pjesma ima 8 strofa.. češkog i njemačkog jezika. STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje. Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem......Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table...1899. Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma.Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom..Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.. Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu..godine.- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu.a najmanje peta i šesta.jasnoće i ljepote..a umro je 1977.. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.. on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima. Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj . EPITET POREĐENJE .Najviše stihova ima treća strofa.Bio je pjesnik i prevodilac ruskog. Osnovno osjećanje u pjesmi je...Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? ...kako bi odavao utisak bogatsva... ljude i predmete... Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova...

m.Pamte ga kao duhovitog čovjeka.doživljavanje i razumijevanje pjesme.ponoviti naučeno o godišnjim dobima .Najpoznatije su Telegrafske basne.slog .razvijanje mašte . Odgojni: izražavanje doživljaja.plakat zime.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58.strofa. Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu.muzička kultura.tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .ponoviti pojmove stih.Autor je više zbirki dječijih pjesama. koji je napisao Gustav Krklec. Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu . razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: .razvijanje percepcije. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ . individualni Nastavne metode rada: m. Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije.likovna kultura. razgovora.ilustracije.usvojiti znanja o epitetima. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće. samostalnog rada. razvijanje urednosti .razvijanje radoznalosti . .cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina. Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe.razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje . krede u boji. . m. emotivnih reakcija na pjesmu.

Osjetite te pahuljice po vrelom licu. strofa stihova.Zapamtite taj osjećaj.Ponavljamo o epitetu. Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku.stih. Ocjenjivanje učenika.stih slogova. Epitet je stilsko izražajno sredstvo.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog. Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati. Pronalazimo primjere.Ugodno vam je. Nastavni list. to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše.Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“. Vježbanje čitanja.odlomak . potpunije svojstvo onoga što ona znači. Ponoviti pojmove:strofa.slog. Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika. . te utvrditi koliko pjesmica ima strofa. Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.Učenici čitaju pjesmu.čitanje naglas.„Zima“. jasnije. Ponovno čitanje pjesme u cjelini.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika.Otvorite oči . Produbljivanje doživljaja pjesme. Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ . Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

Zadaća. razgovora. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . m. Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila.razvijanje sposobnosti slupšanja.osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama . uočavanja. grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . demonstracije. m. razvijanje radnih navika . sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica.bogaćenje rječnika Funkcionalni: .njegovanje osjetljivosti za ljepotu.razvijanje mašte i radoznalosti . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. i tehnička priprema za rad. kojih se moramo pridržavati pri pisanju. zadaćnice.razvijanje urednosti i tačnosti. upornosti .osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: .samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi . samostalnog rada. Završni dio časa: Predaja zadaćnica.uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja . . Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. dajem detaljna uputstva. Učenici pišu ja ih obilazim. individualni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63.

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

individualni. izgleda. Troje mladih s Jabukovca 3.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . demonstracije.razvijanje percepcije .bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima .uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. Dječije ruke 8.razvijanje radnih navika . .izvlačenje pouke Odgojni: .mjesto i vrijeme radnje. .izražavanje doživljaja.razvijanje mašte .Irma je pročitala . . samostalnog rada. ..Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu. Izlet u grad 6.uočavanje toka radnje. Pomoć . m.nastavni listovi. m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65. Dogovor 5. razgovora. Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijane ljubavi prema drugovima. . pročita? (Korelacija sa matematikom). . stranica. Ljuban i Pero 9.razvijanje mišljenja.ilustracije. (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Glavni dio časa: stranica. Zadruga Ljubanovac 4.Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ . Vlak u snijegu 7. a napisao ju je Mato Lovrak. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . Najveća kuća 2.uočavanje glavnih događaja u tekstu. .doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .grupni Nastavne metode rada: m. m. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ .razvijanje urednosti i tačnosti. . emotivnih reakcija na priču. krede u boji.

Obilazim i usmjeravam učenike. uz moju pomoć ako zatreba. VII . ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času. Slijedi izvještaj grupa.ukratko.. a njihov zadatak je da lIjepo .Neki od vas su i napisali ovu lektiru. kao što smo to navikli sa pričama.nepravilno povezivanje slova.. Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ . Rečenice ću dati ja . vođu grupe i potreban materijal na stolu.grupa - Slijedi samostalan rad učenika.grupa IV . I .grupa VI . mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu .grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem. Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima. pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili. . pročitali ste ih.grupa III .Pošto svaki roman ima puno stranica.ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana.grupa - II . Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.Kratak razgovor o nazivima grupa. bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova.) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu. a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“. pa tako i „ Vlak u snijegu “. Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.grupa V .. a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman. Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa.

debeli kum. republika Hrvatska. voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban. Po zanimanju bio je učitelj. grad. Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara. i Vlak u snijegu. Pisao je mnogo za djecu. kondukter . Pero. Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo. Draga Sporedni likovi: učitelj. djeca.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU. Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice.

uočavanje glavnih događaja u tekstu. Dječije ruke 17. . Ljuban i Pero 18. demonstracije. samostalnog rada.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66.razvijanje urednosti i tačnosti. . izgleda. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .izražavanje doživljaja.razvijanje radnih navika . .razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . individualni.mjesto i vrijeme radnje. Troje mladih s Jabukovca 12. . Zadruga Ljubanovac 13.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .uočavanje toka radnje. . Najveća kuća 11.razvijanje percepcije . .Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10..grupni Nastavne metode rada: m. m. Pomoć . . Izlet u grad 15. Dogovor 14.Prepisivanje zapisa sa table. Vlak u snijegu 16.razvijane ljubavi prema drugovima.razvijanje mašte . m.ilustracije. razgovora. krede u boji.nastavni listovi.razvijanje mišljenja.Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: . m. Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. .izvlačenje pouke Odgojni: . emotivnih reakcija na priču. . .uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina.

selo . Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak .Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: ..

dijelove i ulogu korijena.Biljke sijemo pomoću sjemenki .individualni Razgovor.repe. Glavni dio: . Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju.Pokazati učenicima g.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice. Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom. objašnjenje i demonstracija. Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke .grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima.cvekle. Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni ..bočni je malo tanji .17. Lijepo i uredno crtanje i pisanje.kod mrkve.npr.Glavni korijen je najdeblji.kao npr. Učenici otvaraju svoje udžbenike str.Čitamo o ulozi korijena. zaključivanja.a korijenove žilice su najtanje. naučiti imenovati i razlikovati Naučiti oblike korijena i: Razvijanje sposobnosti posmatranja. Osnovna nastavna sredstva.Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku. alni: Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove. Korijen može biti spremište rezervne hrane... Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. pamćenja i Funkcion logičkog razmišljanja. uočavanja.foliju. Korijeni mogu biti različitih oblika .Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje.Uočiti i imenovati različite oblike korijena.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima. učenik čita tekst ostali prate. Obrazovn šta je korijen. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi. tulipan.ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena.Korijen nekih biljaka je i ljekovit.To su obično krompir.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29.korijen šljeza.

v____________. Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla. .Završni dio: Kratak osvrt na čas. Radna sveska str. Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena. Korijen u______________ biljku za tlo. Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________. ____________________ i ___________________. Dijelovi korijena su ___________________.12 uraditi za zadaću. Oblici korijena su r_________.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table. r_____________ i ž_______________.

razvijanje samostalnosti u radu.iz iz lisnih pupoljaka. Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni. njihovo je stablo zeljasto. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.o važnosti biljaka za život ljudi . Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: .rastući prema svjetlosti.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta .razvijanje urednosti i tačnosti.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak. interesovanja za prirodne nauke .na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.Listovi mogu imati vrlo različit oblik. velike grane. lišće mu u jesen opada.od listova do korijena. individualni. krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . zelena biljka. razvijanje radnih navika . Listovi se razvijaju na stablu.zajedno sa listovima stablo čini izdanak.preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. staništu i prilagođenosti staništu. List može biti različitog oblika i veličine.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu . Stablo može biti zeljasto i drvenasto. demonstracije.usvajanje znanja o građi biljaka. savitljivu zelenu koru. . upornosti . Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode.LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu. Hrast – stablo ima debelu koru. hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke.rukavca(lisne osnove) i drške. ilustracije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane. razgovora. građi lista i ulozi Ponoviti o stablu.Preko lista.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . ulozi i značaju pojedinih biljnih organa . Svaki list se sastoji od plojke. U listu nastaje šećer i hranljive materije. iz kojeg se razvija novi izdanak. enciklopedije.biljka također i diše.pljosnati su i obično zelene boje.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: .Osim tjemenog pupoljka. List je mjesto odvijanja fotosinteze. Nastavne metode rada: m.razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama. lišće. grafofolija. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. cvjetove i plodove.

Kada se osuše zalijepi ih u herbar. Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku. Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke.. . Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table.Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času.

Usvajanje znanja o biljkama. razvijanje pažnje. posebno ljubavi prema biljkama . Nastavna jedinica:LIST BILJKE. smrča.razvijanje mišljenja. nervi. GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske.razvijanje radnih. U njemu se stvara hrana za biljku. drška I osnova.Igličasti (orhideja.moralnih i kulturnih navika . mišljenja . ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . nerva. ilustracije.jajasti (nana. GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka. Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku. Razlikujemo: -srcasti list (lipa) . vrstama listova. individualni.Bubrežasti (ljubičica. Od opalog lišća se stvara humus. pamćenja. Uočava različite vrste listova.razvijanje interesovanja za učenjem novog .likovno izražavanje Funkcionalni: . jela…) . očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova). drške I osnove. posmatranja. lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu. U proljeće će narasti novo lišće.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33. logičkog zaključivanja. Najava cilja sata. najplodnije tlo.razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi. List se sastoji od: plojke. dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . bor. Kod nekih biljaka lišče u jesen opada. Nastavne metode rada: metoda razgovora. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka. a kod nekih ne. kopriva) .

samostalnosti. Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa. . Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla.Šta je pupoljak? 3.njegovanje radoznalosti. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama.dalje od svjetlosti. a posebno prema biljkama.usvajanje znanja o građi biljaka. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa.Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen.O pričvršćuje biljku za podlogu. cvijet. Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe). Glavni korijen.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta. interesovanja za prirodne nauke.zajedno sa listovima stablo čini izdanak.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . pričvršćuje biljku za tlo. 4. razgovora. grafofolija.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet. enciklopedije. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom.Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke. Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem.od listova do korijena.Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove.Označi dijelove korjena 2.Šta je izdanak? 2.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ..žiličast.razvijanje samostalnosti u radu. Po svom obliku korijen može biti:granat. Korijen raste vrhom naniže.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi. ilustracije. na kojima su dlačice. Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije. plod . Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. upornosti .bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM. takmičarskog duha. . Odgojni: . demonstracije. . grupni Nastavne metode rada: m. III grupa-Izdanak 1.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34.sjemenka.razvijanje ljubavi prema prirodi. list. njihovom izgledu i građi radom u grupama. Stablo može biti zeljasto i drvenasto. razvijanje radnih navika. individualni. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima.rastući prema svjetlosti. Nakon što su ponovili ističem cilj sata. Funkcionalni: . stablo.vretenast i repast. . Korijen svojim žilicama . zelena biljka. Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1..razvijanje urednosti i tačnosti. .Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Date riječi pravilno rasporediti u grafikon.Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke.Imenuj vrste korjena 3. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata. Nastavni listići.o važnosti biljaka za život ljudi. krede u boji .

bor. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. ona prethodno mora nabubriti i proklijati. Prezentiranje grupa. iz kojeg se razvija novi izdanak.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. IV grupa. njihovo je stablo zeljasto.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju. pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. Završni dio časa: Rad u radnom listu. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke.tjemeni pupoljak. jabuka godinama listaju.Osim tjemenog pupoljka. Da bi se biljka razvila iz sjemenke.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. iz nje se razvija nova biljka. Hrast. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. paradajz. savitljivu zelenu koru.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove. Neke bilke kao što su grah. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . ruža.Poslije klijanja sjemenke.

U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa. tada je naročito zadebljao. Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik. razvijaju u zemlji. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu. korijen može da preuzme i druge funkcije. peršun. cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi. ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu. koji se naglo širi. šećerna repa. Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se. kao npr. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. tj da imaju oblik korijena repe. po pravilu. Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama. a potom sužava. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti.KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. Ali. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu. pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. DASKASTI KORIJENOVI . REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane.. u mrkve.

muzičkog pamćenja. igre jezikom).Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka. pregrađujući ispod stabla čitave komore. Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje . individualni Razgovor. 4. demonstracija. interesa za bavljenje muzikom alni: TOK NASTAVNOG SATA Uvodni dio: Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju). Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima. 2.tempo i dinamiku. naučiti da koriguje pjevanje. savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj melodiju pjesme. CD. navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih. Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA.“ Dajte nam ljubavi“. koji vire iznad zemlje. Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje.Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni. objašnjenje.naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima i: Razvoj Funkcion osjećaja za ritam i mjeru. Glavni dio: . igra Muzička linija. glasovnih mogućnosti.( zapsujem na tabli) 3. grupni. Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju . usvojiti pravila za horsko Obrazovn oznake iipoštovati ih pri pjevanju. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje. Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. rad s tekstom. razumjeti muzičke svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. u paru. samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu. Odeđujemo karakter.

Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu. Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi. Karakter: veseo Dinamika: Tempo: . Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije.

pjesmu. njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: . Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu. a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju.prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe . Zdravo maleni.neka kapne kap .Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju.Šta se čuje ..m.mrdajte prstzima . . Ilustrovanje doživljaja kompozicije. m. školi i društvenoj sredini. samostalnog rada.upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti. Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa. demonstracije. Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti. Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju. razgovora. Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije. logičkog zaključivanja .neka šušne listopad. grupni Nastavne metode rada: m.razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti. Hajde da postignemo u razredu tišinu.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . individualni. . ..razvijanje mišljenja.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. pamćenja.razvijanje muzičkog ukusa.Pročitati tekst ove pjesme . Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj . . a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu.neka lupne štap .osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine.podsticanje radoznalosti . Završni dio časa: Ponavljanje naučenog. ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Odgojni: . Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina. m.razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela.CD.kasetofon.razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici. .

. estetskih navika.poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti . Funkcionalni: .Samostalan rad učenika .da ponove naučeno o bojama . duhovno bogate i oplemenjuju. sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje.da ponove osnovne boje. Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću.Slikarska paleta ima još jedno značenje .Proslava Nove godine . .Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici.. . sposobnosti predočavanja boje . pamćenja.kistovi. mišljenja .To su intenzivne boje.sticanje navike za samostalan rad.da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.da znaju koje su to boje suprotne.tople i hladne boje Odgojni: . .uočavanje i razumijevanje kontrasta. .hladne. m.tople.uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja . dajem dodatna uputstva.stavranje likovnih sadržaja spontano. doživljavanja. blokovi. .razvijanje ljubavi prema praznicima .Učenici rade ja ih obilazim. tcrne zagasitija a sive mutnija.razvijanje kulturnih. Nastavne metode rada: m.Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija.razvijanje mašte.Crtež. Glavni dio časa: . doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal).Ako čistoj boji dodajemo crnu.Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne.akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora. Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju. samostalnog rada.Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … . individualni. Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije. m.razvijanje percepcije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. radnih.Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje.. razgovora. . demonstracije.

individualni.ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani. . kvarenje zuba. kalcijumom.. Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Sakupljanje pribora za rad. lutke. razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu. : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova.Učenici rade. ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31. ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja.. piramida. . grafo-folija. namirnice.) .izražavanje doživljaja. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . . kartoni riječi. mineralima. ostale namirnice. Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi. . banane.higijena je pola zdravlja. . a neki naprosto jedu previše.upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: .razvijanje ljubavi prema radu. razgovora.Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes. i sređivanje radnog prostora. povišen krvni pritisak. emotivnih reakcija i takmičarskog duha. Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće.redovna ishrana kao uslov za zdravlje. Završni dio časa: Vršimo analizu radova. soli i masnoće. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:. slike. Funkcionalni: ..Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom. Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera..razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika. . grupni Nastavne metode rada: m.razvijanje mišljenja i pamćenja učenika.. neotpornost organizma na mnoge viruse. anemičnost. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi. .važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima. a neke nedovoljno.razvijanje spretnosti i snalažljivosti. razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja.. bjelančevinama .

Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima.da se pravilno razvijamo. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena. Da bismo zaštitili naša pluća.plivanjem. Kad je čovjek zdrav. Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih.hodu i radu. .kad su oni zdravi. a koje treba izbjegavati.pretjeran zamor tijela.jutarnjom gimnastikom.na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo.on bolje i uspješnije radi.moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri.bude sretan i gradi bolji bolji život.pušenje i drogu. Da bismo bili zdravi.Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i.radi. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo.alkohola i droge. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi. Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena. Samo onaj ko je zdrav može da uči.onda je zdrav i čitav organizam.

Kružiti laktovima. Ruke u laktovima saviti . dodavanje i hvatanje različitim načinima. šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.Čučnuti.razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije. demonstracije. . .Kleknuti uspravno. 8.Stav uspravni.ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima. 4.dlanovi na potiljku.strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . .ruke odručno zgrčene . Bočno kruženje jednom. Trčanje oko prostora za vježbanje. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje.koljena sastaviti .lopte.razvijanje navike za zdrav način života.a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor. m.uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru.ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete. drugom. 9.razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru.nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug. 2. 3.Stav uspravni i podbočiti se.grudi spustiti što niže .Stav uspravni..sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: .trčanje uz zamahe kukova.pa objema rukama istovremeno.ruke i noge stoje okomito na tlo. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. 10. samostalnog rada. Poskokom promijeniti nogu. ajednu nogu ispružiti nazad . 5.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33.ruke iznad glave. m. grupni Nastavne metode rada: m.osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline. Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod. sa zadacima ( na moj znak) stoj!.raskoračni. noge sastavljene i opružene.Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično.Kleknuti četvoronoške. Odraziti se rukama i pljesnuti 6.Stav uspravno. . 7. Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima. razgovora. čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1.jednom zatim drugom nogom. .rukama uprijeti o tlo.Otklon lijevo ili desno. kreativnosti i inicijative Funkcionalni: .razvoj takmičarskog duha učenika.Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju.Ležati na leđima. trčanje sa skokovima. Noge provući kroz sastavljene ruke .Kleknuti četveronoške. Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo.

Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje. • dodavanje lopte.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. • sa koliko metara se izvodi kazneni udarac. • slobodno šutiranje sa osam metara.Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu. Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte. Završni dio časa Odmaranje uz muziku. .odbrana šuta. • šutiranje. • kako se izvodi šut. • kako se igrači smiju kretati na terenu.

tekst metoda. razvijanje radnih navika Funkcionalni: . Analiziramo zadatke.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo.metoda grafičkih radova.izražavanje doživljaja.metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. upornosti . Nastavne metode rada: m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17. zavičaj .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .razvijanje urednosti i tačnosti. Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine. Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji. individualni. -ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: . Učenici prelaze na samostalan rad . . Završni dio časa: Predaja nastavnih listića. razgovora. Obilazim učenike i pratim njihov rad.ponavljanje znanja o domovini.razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu. Dijelim nastavne listiće. emotivnih reakcija .

metoda samostalnog rada.Rad na sljedećim zadacima: 1. 3. Završni dio: .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.DOPUNSKA NASTAVA Datum:.Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: . Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora.Analiza rada na času .Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9.Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja.demonstracije. Razred:V Redni broj časa: 1.. Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2. .

Domaća zadaća – radna sveska .da učenici shvate pojam ugla.posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke.uočavanje pravog ugla. krede u boji. Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR .njegovanje matematičke radoznalosti. Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: .razvijanje volje i istrajnosti uradu . logičko mišljenje i zaključivanje . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. demonstracije.DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2. crtanje i obilježavanje uglova . razgovora. Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2. pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Rad na zadacima: 1.preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: . m.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. individualni Nastavne metode rada: m.razvijanje sposobnosti za pomatranje.crtanje pravog ugla Odgojni: . m. 3. opažanje.

grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .demonstracije. Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = .Rad na sljedećim zadacima: 1. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva. te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora.Analiza rada na času 2. .DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3.Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: .metoda samostalnog rada.Isticanje cilja časa Glavni dio sata: .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.

Rad na sljedećim zadacima: 1. Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni.12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2. Računaj pismeno: 84 568 ..Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . razgovora. demonstracije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4. samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: . m.12 365 = 58 746 .Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592.24 879 = 70 254 . m. Završni dio časa: . Nastavne metode rada: m.Analiza rada na času . 3.32 999 = 36 589 . individualni.

Glavni dio sata: .Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora. Završni dio: Analiza rada na času. .grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli.Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3.Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2.demonstracije.Rad na sljedećim zadacima: 1.PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5.Radi na dva načina .metoda samostalnog rada.

individualni. samostalnog rada.razvijanje urednosti i tačnosti. Odgojni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1. Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. demonstracije. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. Funkcionalni: . navodimo primjere. Nastavne metode rada: m. razgovora. kako ih dijelimo. rad u paru. kako ih dijelimo. Ponavljamo rodove i broj imanica. Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. upornosti. rada na tekstu.razvijanje mišljenja. m.da ponove šta su to imenice.kartoni riječi. m. . m. Ponavljamo šta su imenice.pažnje i zaključivanja. Cilj i zadaci časa Obrazovni: .

razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . m. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. Nastavne metode rada: m. razgovora.razvijanje mišljenja.grafoskop.aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje percepcije. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće. m. upornosti .slovo Odgojni: . opažanje .grafo folija.slog. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. rečenica. (U rečenici pronađi imenice.(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. -razvijanje sposobnosti za pomatranje. samostalnog rada.razvijanje urednosti i tačnosti. Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. Prepisivanje riječi. krede u boji. Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli.glas. demonstracije.da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice .uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice . Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice. .riječ. m. .da ponove pojmove.pažnje i zaključivanja. individualni.

Ramo.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: . usne. Merima. vjetar.Obrazovni: . krede u boji. grupni Nastavne metode rada: m. Uma je mala. . škola. uočavanje.Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku. Vera.razvijanje radnih navika.isticanje cilja časa . m. izdvajanje bitnih pojedinosti. samostalnog rada. Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova. Lejla jeMerimina sestra. Minela voli lale. m. smokve.razvijanje sposobnosti za pomatranje. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. razgovora. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3. upornosti i istrajnosti u radu . Sanela. aleja šetati. Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela. Ja volim svog tatu. Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice. ruka.Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi. Rosa miriše.pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: . raketa.primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: .ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . m. a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi. demonstracije.pregledati i analizirati domaću zadaću . Ja kažem riječ. na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske. individualni.

individualni.Razvijanje sposobnosti slušanja.Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4. Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice.Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: . samostalnog rada. demonstracije. m.Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . povezivanja nastavnih sadržaja . Nastavne metode rada: m. razgovora.glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Razvijanje radnih navika.Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA . samostalnosti i savjesnosti u radu .Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: . m.Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: . m.

U sljedećem tekstu pronađi: imenice. napolju. janjead. Moje misli odlutaše. brojeve i glagole. klasje. zamjenice. sadašnjem i budućem vremenu. jezera.Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? . staklo. vuna. IMENICA VRSTA ROD BROJ . pisma. Odredi vrstu.Uvodni dio časa: . blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše.Zajednički rad Završni dio časa: .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji. IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2. . Učiteljica je ponudila temu. pridjeve. dok vjetar ljulja grane bagremova . Briješće. rod i broj imenica: kamenje. suncokret.Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. . Ja maštam.Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? . posmatram pomicanje svjetlosti nad granama.Analiza rada na času 1. Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo.

da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . razgovora. more) . nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1. Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. stajaće vode. Nastavne metode rada: m.provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice. .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa.razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . individualni. metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8. . Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11. Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode. upornosti. Naverdi spratove listopadne šume: 2. Koje ribe žive u barama? 15. barske školjke. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma.2009.Zadatke prezentirati na grafo-foliji. 4. Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora. Kako dijelimo kopnene vode? 9. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina. DA NE 6. krstokljun. rad u paru. demonstracije. 1. Da li su bare bogate živim svijetom? 14. Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima.razvijanje mišljenja. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . kupina.da ponove šta su to imenice. Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12. m.12. bakterije) 16. samostalnog rada. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma. Razred: V Datum:16.kartoni riječi.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. m. djetlić. Funkcionalni: . rada na tekstu. Smrekov potkornjak. . biljni plankton. ribe. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5.pažnje i zaključivanja. Odgojni: . Nastavne metode rada: m. Nabroj stajaće i tekuće vode. Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja. Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13. Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4. m. životinjski plankton. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7. uginule rode. bršljan. 10.razvijanje urednosti i tačnosti. individualni. kako ih dijelimo. 3. razgovora. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

Šta je obim? . (U rečenici pronađi imenice. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Razvijanje sposobnosti za pomatranje.Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: . navodimo primjere. demonstriranja. Ponavljamo šta su imenice.Njegovanje matematičke radoznalosti.ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. krede u boji. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6.Razvijanje volje i istrajnosti uradu . Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . opažanje. individualni Nastavne metode rada: m. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. razgovora. pribor za crtanje. m. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. kako ih dijelimo.Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike . Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Ponavljamo rodove i broj imanica. logičko mišljenje i zaključivanje .Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: . Prepisivanje riječi.Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije .

b=24cm i c=32cm. ..Analiza rada na času - .Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm. a kraci 13 cm.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm. Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: .Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm.Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . .Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful