PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

C su vrhovi trougla. 7. AC su kraci trugla. IMA TRI VRHA I TRI UGLA. BC. 2. 63. zadaci 1. zadatak. i 8. Tačke A. 5. . 4. Duž AB. B. krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. 6. Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. 3.TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI.

demonstriranja. . Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni.Njegovanje matematičke radoznalosti.Razvijanje sposobnosti za pomatranje.Samostalan rad učenika Završni dio časa: .Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću .Razvijanje volje i istrajnosti uradu . razgovora.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62. m. individualni Nastavne metode rada: m. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće.Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: . opažanje.Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla .Šta je obim? .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Analiza rada na času .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . logičko mišljenje i zaključivanje .Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: . samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .

3. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. 4. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. 5. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm. Izračunaj dužinu osnovice. 138cm i 145cm.. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm. .Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. 2. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm. Dužina jednog kraka je 25 cm. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. Obim raznostraničnog trougla je 76cm. 2. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm. 5. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. a krak 43cm. 128cm i 159cm. a krak 39cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm. 4. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. 3.

usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64. .znanja primijeniti u zadacima riječima. Obrazovni: .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . otkrivanje novih svojstava. demonstracije.Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. . razgovora.razvijati promatranje. krede u boji . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijati smisao za rad po određenom planu.Pregled domaće zadaće .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . m. individualni Nastavne metode rada: m. m.

Ponoviti sadržaje sa časa. . Zadaća iz udžbenika.ZAVRŠNI DIO ČASA.

Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.Jedinica i nula u dijeljenju. krede u boji .razvijati smisao za rad po određenom planu.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Obrazovni: . individualni Nastavne metode rada: m.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .razvijati promatranje.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . m. otkrivanje novih svojstava. . demonstracije. . m.znanja primijeniti u zadacima riječima. Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . razgovora.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .

.Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista.

znanja primijeniti u zadacima riječima. m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . . otkrivanje novih svojstava.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije.razvijati promatranje.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću. . . individualni Nastavne metode rada: m.razvijati smisao za rad po određenom planu. krede u boji . m.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. Obrazovni: . razgovora.

.Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa. Zadaća iz radne sveske.

demonstracije. individualni Nastavne metode rada: m. razgovora.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67. m. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .razvijati savjesnost i samostalnost u radu . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. otkrivanje novih svojstava. krede u boji . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću. . Glavni dio časa: . Obrazovni: .razvijati promatranje. .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . m.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .znanja primijeniti u zadacima riječima.razvijati smisao za rad po određenom planu.

.Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću.

samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna . individualni. kada i s kim dijele radost i sreću.razvijanje sposobnosti posmatranja.razumijevanje pojmova: tolerancija .-izvođenje zaključaka. sreća . tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici. Razgovarati o iskustvima učenika kako .razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni . to bismo lahko postigli . radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo .razumijevanje . Ali mi želimo biti sretniji od drugih . radost ..razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih . Nastavne metode rada: razgovor.TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija . ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu .Kurban-bajram. mišljenja . časa: 12.Božić. jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada . Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju . a to je uvijek teško . ČASA . opažanja.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br.tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija . kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima.usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije . razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: .razvijanje kulturne. Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram.ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . radne i estetske sposobnosti i navika .razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu . da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: . Glavni dio časa: Igrokaz .

svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja. .Donošenje zaključaka i ponavljanje. Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza.razgovor. Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena. Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina.Međutim.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br.Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija. Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.časa: 13.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad. Odgovaranje na pitanja.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja.možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao.fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.

individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka.Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti. .nesebičnosti.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.a zatim čitamo neke definicije date u novinama. -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti.Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga . Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog.Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade.razgovor.Donošenje zaključaka. Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama.

kreativno i apstraktno misljenje .brzina recitovanja.Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom. Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza. m.O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom . Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno.Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka .razvijanje sposobnosti za pomatranje. rada na tekstu.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.izražavanje doživljaja.a ostali pažljivo prate.razvijanje percepcije.jasnoće i ljepote.Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi . individualni Nastavne metode rada: m.čarobni.blago. Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi. razgovora.razvijanje mašte i radoznalosti . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo. Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru.. Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Slijedi detaljna analiza djela.Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima .veseo.ritmičnost Odgojni: . demonstracije.razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: .tih.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57. .Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih. opažanje.proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme.srebrenih.Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše..) epiteti ili .Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi . Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.uočavanje pjesničkih slika . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? .Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec.Jedan učenik čita zabilješke o piscu.uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju .. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova. m.kako bi odavao utisak bogatsva. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu.Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu . logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . emotivnih reakcija na pjesmu..(zanosno.

..a umro je 1977. Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika . Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? .jasnoće i ljepote...a najmanje peta i šesta...- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu. STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje.Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table... Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova. Osnovno osjećanje u pjesmi je.Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.. češkog i njemačkog jezika.... on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima.kako bi odavao utisak bogatsva.. Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem. Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu....godine. Pjesma ima 8 strofa... EPITET POREĐENJE ....1899. ljude i predmete. Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma.. Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj ..Najviše stihova ima treća strofa..Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.Bio je pjesnik i prevodilac ruskog..

ilustracije.muzička kultura.likovna kultura.slog .doživljavanje i razumijevanje pjesme.plakat zime.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58.razvijanje radoznalosti . samostalnog rada. koji je napisao Gustav Krklec. razgovora. . m.Najpoznatije su Telegrafske basne. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . emotivnih reakcija na pjesmu. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. krede u boji. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće.ponoviti pojmove stih. Odgojni: izražavanje doživljaja.razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje . Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu .usvojiti znanja o epitetima. Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe. . Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu.strofa. individualni Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ . demonstracije.Autor je više zbirki dječijih pjesama.cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina. razvijanje urednosti . m. m.razvijanje percepcije.Pamte ga kao duhovitog čovjeka.ponoviti naučeno o godišnjim dobima . razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: .tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje mašte . Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.

Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku. Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ . Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika. Ponoviti pojmove:strofa.odlomak .Osjetite te pahuljice po vrelom licu. te utvrditi koliko pjesmica ima strofa. . Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu.slog. to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše.Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“.Zapamtite taj osjećaj.Učenici čitaju pjesmu. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. strofa stihova.„Zima“.čitanje naglas. potpunije svojstvo onoga što ona znači. Produbljivanje doživljaja pjesme. Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini.stih slogova.stih. Ponovno čitanje pjesme u cjelini. Epitet je stilsko izražajno sredstvo. Nastavni list. Pronalazimo primjere.Ugodno vam je. Vježbanje čitanja.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog. jasnije.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika.Ponavljamo o epitetu.Otvorite oči . Ocjenjivanje učenika. Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

demonstracije. zadaćnice.uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja .razvijanje mašte i radoznalosti .osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: .samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi . razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila.njegovanje osjetljivosti za ljepotu. Nastavne metode rada: m.osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama . m. razvijanje radnih navika . samostalnog rada. dajem detaljna uputstva.razvijanje sposobnosti slupšanja. individualni. i tehnička priprema za rad. uočavanja. . kojih se moramo pridržavati pri pisanju. Učenici pišu ja ih obilazim. razgovora.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63. Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.bogaćenje rječnika Funkcionalni: . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. upornosti . m. sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica. Završni dio časa: Predaja zadaćnica. Zadaća. grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje urednosti i tačnosti.

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

m. razgovora.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . .izražavanje doživljaja. a napisao ju je Mato Lovrak.grupni Nastavne metode rada: m. Vlak u snijegu 7. Pomoć . izgleda.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima . pročita? (Korelacija sa matematikom). Izlet u grad 6. Najveća kuća 2.uočavanje glavnih događaja u tekstu.Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu.Irma je pročitala . stranica. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . . krede u boji. m.izvlačenje pouke Odgojni: .nastavni listovi. demonstracije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65. m. (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1.razvijanje percepcije . Ljuban i Pero 9.uočavanje toka radnje.razvijanje urednosti i tačnosti. . individualni. . .Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ . Zadruga Ljubanovac 4.razvijanje radnih navika .razvijanje mišljenja. . . .razvijane ljubavi prema drugovima.razvijanje mašte . . samostalnog rada.. Glavni dio časa: stranica. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.ilustracije. Dogovor 5. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ .mjesto i vrijeme radnje. Dječije ruke 8. emotivnih reakcija na priču. Troje mladih s Jabukovca 3.

Kratak razgovor o nazivima grupa. I . pa tako i „ Vlak u snijegu “. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman. bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova. mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu . uz moju pomoć ako zatreba..grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem.grupa III .ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana. Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak. pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili. a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“. Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa.grupa V .) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu.grupa VI . Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ .. Rečenice ću dati ja . ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času. vođu grupe i potreban materijal na stolu. a njihov zadatak je da lIjepo .Pošto svaki roman ima puno stranica.. Obilazim i usmjeravam učenike. Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske.grupa - Slijedi samostalan rad učenika. krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima.Neki od vas su i napisali ovu lektiru. Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. Slijedi izvještaj grupa. pročitali ste ih.ukratko.nepravilno povezivanje slova.grupa - II . . kao što smo to navikli sa pričama. VII .grupa IV .

grad. i Vlak u snijegu. Pero. Po zanimanju bio je učitelj.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU. Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara. republika Hrvatska. kondukter . djeca. voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban. Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice. Pisao je mnogo za djecu. debeli kum. Draga Sporedni likovi: učitelj. Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo.

uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. Ljuban i Pero 18.Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.razvijane ljubavi prema drugovima. krede u boji. Zadruga Ljubanovac 13. Dječije ruke 17. .razvijanje mašte . Dogovor 14. razgovora. .razvijanje mišljenja.nastavni listovi. m. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . . .izražavanje doživljaja.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: . . izgleda.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .mjesto i vrijeme radnje. . demonstracije. Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. Troje mladih s Jabukovca 12. m.razvijanje percepcije .razvijanje radnih navika . .ilustracije. .Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: .izvlačenje pouke Odgojni: . .uočavanje glavnih događaja u tekstu.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . Pomoć . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Izlet u grad 15. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.uočavanje toka radnje. m.Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10.razvijanje urednosti i tačnosti. individualni. Vlak u snijegu 16.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66.. emotivnih reakcija na priču. . Najveća kuća 11. samostalnog rada. .grupni Nastavne metode rada: m.Prepisivanje zapisa sa table.

grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: .Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak .. selo .

zaključivanja.dijelove i ulogu korijena.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29. Lijepo i uredno crtanje i pisanje.Uočiti i imenovati različite oblike korijena. Učenici otvaraju svoje udžbenike str.Pokazati učenicima g..a korijenove žilice su najtanje.npr. Glavni dio: . Korijeni mogu biti različitih oblika . Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke ..kao npr.kod mrkve.cvekle. Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom.repe.grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima.Korijen nekih biljaka je i ljekovit. Korijen može biti spremište rezervne hrane.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima. učenik čita tekst ostali prate.foliju.Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi.Čitamo o ulozi korijena. Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju. uočavanja. alni: Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove. Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni . pamćenja i Funkcion logičkog razmišljanja. naučiti imenovati i razlikovati Naučiti oblike korijena i: Razvijanje sposobnosti posmatranja. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. objašnjenje i demonstracija. Osnovna nastavna sredstva.bočni je malo tanji .17.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice.individualni Razgovor.ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena.Biljke sijemo pomoću sjemenki .korijen šljeza.To su obično krompir..Glavni korijen je najdeblji. Obrazovn šta je korijen. tulipan. Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje.

Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________. Radna sveska str. ____________________ i ___________________. Korijen u______________ biljku za tlo. . v____________. Oblici korijena su r_________.12 uraditi za zadaću. Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table.Završni dio: Kratak osvrt na čas. r_____________ i ž_______________. Dijelovi korijena su ___________________. Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena.

Preko lista.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. lišće mu u jesen opada. zelena biljka.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. Listovi se razvijaju na stablu.rastući prema svjetlosti. staništu i prilagođenosti staništu. krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . upornosti .njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu .pljosnati su i obično zelene boje. Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa . Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni. List je mjesto odvijanja fotosinteze. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. interesovanja za prirodne nauke . lišće.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu.biljka također i diše. razvijanje radnih navika . velike grane.razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama.razvijanje samostalnosti u radu.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: . ilustracije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32. enciklopedije.usvajanje znanja o građi biljaka. Svaki list se sastoji od plojke. grafofolija. hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke.preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke. Hrast – stablo ima debelu koru. građi lista i ulozi Ponoviti o stablu.Osim tjemenog pupoljka. razgovora.iz iz lisnih pupoljaka.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta . njihovo je stablo zeljasto. iz kojeg se razvija novi izdanak. Nastavne metode rada: m. .Listovi mogu imati vrlo različit oblik. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.od listova do korijena. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. demonstracije.razvijanje urednosti i tačnosti.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak. cvjetove i plodove.o važnosti biljaka za život ljudi . Stablo može biti zeljasto i drvenasto. individualni.rukavca(lisne osnove) i drške. List može biti različitog oblika i veličine. savitljivu zelenu koru. ZELJASTE BILJKE imaju tanku.zajedno sa listovima stablo čini izdanak.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: . Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . U listu nastaje šećer i hranljive materije.

Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke. .Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času.. Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku. Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table. Kada se osuše zalijepi ih u herbar.

U njemu se stvara hrana za biljku.jajasti (nana.Igličasti (orhideja. nervi.razvijanje radnih. jela…) .razvijanje interesovanja za učenjem novog . .razvijanje mišljenja. posmatranja. razvijanje pažnje. Uočava različite vrste listova. U proljeće će narasti novo lišće. ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske. GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. posebno ljubavi prema biljkama .Bubrežasti (ljubičica.razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi.moralnih i kulturnih navika . ilustracije. Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku. kopriva) . individualni. Od opalog lišća se stvara humus. najplodnije tlo. Kod nekih biljaka lišče u jesen opada. drške I osnove. Nastavna jedinica:LIST BILJKE. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka. bor. mišljenja . logičkog zaključivanja. Najava cilja sata. pamćenja. lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu. drška I osnova.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova). Nastavne metode rada: metoda razgovora. GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. nerva.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33. dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Usvajanje znanja o biljkama. Razlikujemo: -srcasti list (lipa) . a kod nekih ne. vrstama listova. smrča. List se sastoji od: plojke.likovno izražavanje Funkcionalni: .

osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . . grafofolija.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen.Šta je pupoljak? 3. Korijen svojim žilicama . Nakon što su ponovili ističem cilj sata.Označi dijelove korjena 2.Date riječi pravilno rasporediti u grafikon..sjemenka. Po svom obliku korijen može biti:granat. .razvijanje ljubavi prema prirodi. Nastavni listići.Imenuj vrste korjena 3. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata.Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke. cvijet.o važnosti biljaka za život ljudi. enciklopedije.O pričvršćuje biljku za podlogu. razgovora. Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije. Funkcionalni: . Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. upornosti .bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima.rastući prema svjetlosti. Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . demonstracije.dalje od svjetlosti. razvijanje radnih navika. njihovom izgledu i građi radom u grupama..razvijanje samostalnosti u radu. .Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do . na kojima su dlačice.od listova do korijena.Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove.Šta je izdanak? 2. Glavni korijen. plod .žiličast.usvajanje znanja o građi biljaka. a posebno prema biljkama. . krede u boji . grupni Nastavne metode rada: m.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi. . ulozi i značaju pojedinih biljnih organa. zelena biljka. interesovanja za prirodne nauke.Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1. individualni. stablo. takmičarskog duha.razvijanje urednosti i tačnosti. Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka. Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.njegovanje radoznalosti.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet. Stablo može biti zeljasto i drvenasto. list. III grupa-Izdanak 1. pričvršćuje biljku za tlo.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. 4.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta. Odgojni: . ilustracije. Korijen raste vrhom naniže. Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa. samostalnosti. Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe).vretenast i repast.

ZELJASTE BILJKE imaju tanku. ona prethodno mora nabubriti i proklijati. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. Neke bilke kao što su grah. njihovo je stablo zeljasto. IV grupa. iz kojeg se razvija novi izdanak.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . iz nje se razvija nova biljka. paradajz.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora.tjemeni pupoljak. pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.Osim tjemenog pupoljka.Poslije klijanja sjemenke. Prezentiranje grupa. Završni dio časa: Rad u radnom listu. Da bi se biljka razvila iz sjemenke. bor. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju. savitljivu zelenu koru. ruža. jabuka godinama listaju. Hrast.

Ali. šećerna repa. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane. tj da imaju oblik korijena repe. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu. koji se naglo širi. U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa. razvijaju u zemlji. kao npr.KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice. Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se. u mrkve. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima. korijen može da preuzme i druge funkcije. pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. po pravilu. tada je naročito zadebljao. Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama. ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu. peršun. Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik.. a potom sužava. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti. DASKASTI KORIJENOVI . cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi.

“ Dajte nam ljubavi“. igre jezikom). 2. individualni Razgovor. Glavni dio: . Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju . Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje. interesa za bavljenje muzikom alni: TOK NASTAVNOG SATA Uvodni dio: Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju).Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka. Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. objašnjenje. Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA. muzičkog pamćenja. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje. samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu. rad s tekstom. naučiti da koriguje pjevanje.naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima i: Razvoj Funkcion osjećaja za ritam i mjeru. usvojiti pravila za horsko Obrazovn oznake iipoštovati ih pri pjevanju. Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente. savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj melodiju pjesme.tempo i dinamiku. demonstracija. pregrađujući ispod stabla čitave komore. igra Muzička linija. grupni.Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni. glasovnih mogućnosti. u paru. Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima. 4. Odeđujemo karakter.( zapsujem na tabli) 3. koji vire iznad zemlje. navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje . razumjeti muzičke svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. CD.

Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi. Karakter: veseo Dinamika: Tempo: . Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije.Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu.

logičkog zaključivanja . Zdravo maleni.neka šušne listopad. .. Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina.osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine.prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe . ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .pjesmu. m. Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj .m.razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela. Hajde da postignemo u razredu tišinu. ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Ilustrovanje doživljaja kompozicije. Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa. Odgojni: .razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti. Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti. grupni Nastavne metode rada: m. demonstracije.Šta se čuje .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . .Pročitati tekst ove pjesme . njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: . a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu.upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju. samostalnog rada.neka kapne kap . individualni.podsticanje radoznalosti . Završni dio časa: Ponavljanje naučenog.CD. . Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu. Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije.razvijanje muzičkog ukusa.mrdajte prstzima .razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici. razgovora. . pamćenja. školi i društvenoj sredini.Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju..Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju. m. .kasetofon.neka lupne štap .razvijanje mišljenja.

razvijanje ljubavi prema praznicima .poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti .kistovi. pamćenja. . samostalnog rada. dajem dodatna uputstva. m. Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja . radnih. blokovi.razvijanje percepcije. . mišljenja . . Glavni dio časa: .Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … .Ako čistoj boji dodajemo crnu.razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije. doživljavanja.razvijanje mašte. m.da ponove naučeno o bojama ..da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu. sposobnosti predočavanja boje .razvijanje kulturnih. Nastavne metode rada: m.To su intenzivne boje.stavranje likovnih sadržaja spontano..Proslava Nove godine . Funkcionalni: . tcrne zagasitija a sive mutnija.Samostalan rad učenika . . razgovora.Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne. .tople i hladne boje Odgojni: .Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici.hladne.da ponove osnovne boje.Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje.Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija.sticanje navike za samostalan rad. Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću.da znaju koje su to boje suprotne. doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal). demonstracije. estetskih navika. Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju.uočavanje i razumijevanje kontrasta.Crtež.Učenici rade ja ih obilazim. individualni. duhovno bogate i oplemenjuju. sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. .tople.razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora.akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Slikarska paleta ima još jedno značenje . .

.razvijanje mišljenja i pamćenja učenika. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:.razvijanje ljubavi prema radu..Učenici rade... razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja. Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće.higijena je pola zdravlja. .upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: . bjelančevinama . slike.. a neki naprosto jedu previše.ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani. Sakupljanje pribora za rad. grupni Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.izražavanje doživljaja.važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima. piramida. lutke. razgovora. : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova. . banane. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi. emotivnih reakcija i takmičarskog duha. . Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi.redovna ishrana kao uslov za zdravlje.) . soli i masnoće. . mineralima. grafo-folija. kalcijumom.razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika. individualni.. .Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom. Završni dio časa: Vršimo analizu radova.. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31. Funkcionalni: . a neke nedovoljno.Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes. neotpornost organizma na mnoge viruse. ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja. razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu. kvarenje zuba. ostale namirnice. kartoni riječi. i sređivanje radnog prostora. ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše. namirnice. anemičnost. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . povišen krvni pritisak. Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera.razvijanje spretnosti i snalažljivosti. .

a koje treba izbjegavati.pretjeran zamor tijela.alkohola i droge. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi.moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva. Da bismo zaštitili naša pluća.radi. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol.da se pravilno razvijamo. Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana. Kad je čovjek zdrav.bude sretan i gradi bolji bolji život.jutarnjom gimnastikom.pušenje i drogu. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima. Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane.plivanjem.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena. Da bismo bili zdravi. Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati. Samo onaj ko je zdrav može da uči.kad su oni zdravi.onda je zdrav i čitav organizam.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih.hodu i radu.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti. .on bolje i uspješnije radi. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti.na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo.Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo.

raskoračni. m.koljena sastaviti . 3. 10.Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično. ajednu nogu ispružiti nazad . Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo. 4.Kleknuti četvoronoške. Trčanje oko prostora za vježbanje. drugom.Stav uspravni i podbočiti se.sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: . Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima.dlanovi na potiljku. čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1. dodavanje i hvatanje različitim načinima.Otklon lijevo ili desno.ruke odručno zgrčene . sa zadacima ( na moj znak) stoj!.razvoj takmičarskog duha učenika.Stav uspravni. trčanje sa skokovima. .rukama uprijeti o tlo.Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju.razvijanje navike za zdrav način života. grupni Nastavne metode rada: m. šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Kleknuti četveronoške.ruke i noge stoje okomito na tlo..uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru.jednom zatim drugom nogom. samostalnog rada. 8.osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline. 7.trčanje uz zamahe kukova. demonstracije. Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod. Ruke u laktovima saviti . razgovora. Bočno kruženje jednom.a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor. Kružiti laktovima. Noge provući kroz sastavljene ruke .pa objema rukama istovremeno.ruke iznad glave.Stav uspravno. m. 2. noge sastavljene i opružene.Ležati na leđima. .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33.lopte. 5. Poskokom promijeniti nogu. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug. 9. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje.Kleknuti uspravno.ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete.Stav uspravni.grudi spustiti što niže . . Odraziti se rukama i pljesnuti 6. .razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije. kreativnosti i inicijative Funkcionalni: .Čučnuti. .razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru.ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima.

odbrana šuta. • šutiranje. Završni dio časa Odmaranje uz muziku. . • kako se igrači smiju kretati na terenu. • slobodno šutiranje sa osam metara. • dodavanje lopte. Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje.Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu. • kako se izvodi šut. • sa koliko metara se izvodi kazneni udarac.

.ponavljanje znanja o domovini.izražavanje doživljaja.metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. tekst metoda.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . razvijanje radnih navika Funkcionalni: .razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni. -ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: . razgovora. Obilazim učenike i pratim njihov rad.razvijanje urednosti i tačnosti. Završni dio časa: Predaja nastavnih listića. Dijelim nastavne listiće. upornosti . Nastavne metode rada: m. Učenici prelaze na samostalan rad . Analiziramo zadatke. Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine. zavičaj . emotivnih reakcija . Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji.metoda grafičkih radova. individualni.

Završni dio: . Razred:V Redni broj časa: 1.Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja.Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9. 3. Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora.Analiza rada na času ..PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.demonstracije. Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2.metoda samostalnog rada.DOPUNSKA NASTAVA Datum:.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7. .Rad na sljedećim zadacima: 1.

razvijanje sposobnosti za pomatranje.da učenici shvate pojam ugla. pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: . demonstracije.razvijanje volje i istrajnosti uradu . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m.posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke. razgovora. logičko mišljenje i zaključivanje .Domaća zadaća – radna sveska . m. Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR . krede u boji.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. opažanje.preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: .DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2. individualni Nastavne metode rada: m. crtanje i obilježavanje uglova .uočavanje pravog ugla.Rad na zadacima: 1.njegovanje matematičke radoznalosti. Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2.crtanje pravog ugla Odgojni: . 3. Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.

Analiza rada na času 2.demonstracije.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: .Rad na sljedećim zadacima: 1. Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = .grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .Isticanje cilja časa Glavni dio sata: .metoda samostalnog rada.DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva. te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora. .

m. razgovora.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .24 879 = 70 254 . Računaj pismeno: 84 568 .Analiza rada na času . Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. Nastavne metode rada: m.32 999 = 36 589 .12 365 = 58 746 . Završni dio časa: . samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4.Rad na sljedećim zadacima: 1.. demonstracije. individualni.Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592. m. 3.12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2.

Završni dio: Analiza rada na času.Radi na dva načina .Rad na sljedećim zadacima: 1. .Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2.PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5.demonstracije.metoda samostalnog rada.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330.Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora. Glavni dio sata: .

pažnje i zaključivanja.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. rad u paru. rada na tekstu. Odgojni: . Ponavljamo šta su imenice. m. m. demonstracije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1. kako ih dijelimo. samostalnog rada.razvijanje urednosti i tačnosti. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. razgovora.kartoni riječi. . Cilj i zadaci časa Obrazovni: . Nastavne metode rada: m. individualni. Ponavljamo rodove i broj imanica. navodimo primjere.razvijanje mišljenja. m.da ponove šta su to imenice. Funkcionalni: . kako ih dijelimo. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. upornosti. Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA .

razgovora. . rečenica.uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice . (U rečenici pronađi imenice. Nastavne metode rada: m. m. demonstracije.razvijanje urednosti i tačnosti. . Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice.razvijanje percepcije. m. Prepisivanje riječi.slovo Odgojni: .aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje mišljenja. Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće.slog.da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice .da ponove pojmove.glas. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2.riječ. -razvijanje sposobnosti za pomatranje. upornosti . opažanje . krede u boji. Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli. individualni. m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne.grafoskop.(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE.pažnje i zaključivanja.grafo folija. samostalnog rada. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka.

upornosti i istrajnosti u radu . Uma je mala. m. m.razvijanje radnih navika. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3.pregledati i analizirati domaću zadaću . uočavanje. Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Rosa miriše. razgovora. izdvajanje bitnih pojedinosti. Sanela. a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi. demonstracije. grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: . grupni Nastavne metode rada: m.Obrazovni: . individualni. . Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice. Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku.razvijanje sposobnosti za pomatranje. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: . Lejla jeMerimina sestra. Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova.Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi. raketa. Ramo. smokve. na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske. samostalnog rada. vjetar. Minela voli lale. Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela.isticanje cilja časa .ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . aleja šetati. m.primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: .pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . škola. Ja kažem riječ. ruka. krede u boji. Ja volim svog tatu.Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . usne. analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . Vera. Merima.

rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . samostalnog rada.Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4.Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: . m. demonstracije.Razvijanje radnih navika.Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: . individualni.Razvijanje sposobnosti slušanja.Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA . Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice.Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: .glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. samostalnosti i savjesnosti u radu . m.Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja . Nastavne metode rada: m. povezivanja nastavnih sadržaja . m. razgovora.

pisma. . jezera.Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? .Analiza rada na času 1. U sljedećem tekstu pronađi: imenice. blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše. napolju. rod i broj imenica: kamenje. Moje misli odlutaše.Zajednički rad Završni dio časa: . janjead. IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2. Briješće. pridjeve. zamjenice.Uvodni dio časa: . .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji. suncokret.Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. brojeve i glagole. posmatram pomicanje svjetlosti nad granama. klasje. IMENICA VRSTA ROD BROJ . dok vjetar ljulja grane bagremova .Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? . Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo. sadašnjem i budućem vremenu. staklo. Učiteljica je ponudila temu. Ja maštam. vuna. Odredi vrstu.

razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: .provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa. Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. . nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavne metode rada: m. more) . razgovora.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . stajaće vode. metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: . individualni.

Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja. Smrekov potkornjak. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m. DA NE 6. Naverdi spratove listopadne šume: 2. 10. Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode. upornosti. Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13. 4. Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. životinjski plankton. krstokljun. Da li su bare bogate živim svijetom? 14.pažnje i zaključivanja. rad u paru. samostalnog rada. bakterije) 16. barske školjke. biljni plankton. kako ih dijelimo. Nastavne metode rada: m. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma.da ponove šta su to imenice. . uginule rode.Zadatke prezentirati na grafo-foliji. Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4. Koje ribe žive u barama? 15.razvijanje mišljenja. Razred: V Datum:16. bršljan. Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5. sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8. rada na tekstu.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice.kartoni riječi. kupina. djetlić. razgovora. . Nabroj stajaće i tekuće vode. Kako dijelimo kopnene vode? 9. 3.razvijanje urednosti i tačnosti. Odgojni: . demonstracije. Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma. m. Funkcionalni: . ribe. Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11. individualni. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7.2009. 1. m. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina.12.

Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. individualni Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Ponavljamo rodove i broj imanica.Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: . samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Šta je obim? . kako ih dijelimo.ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . razgovora. logičko mišljenje i zaključivanje . Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. opažanje. krede u boji.Razvijanje sposobnosti za pomatranje.Razvijanje volje i istrajnosti uradu . m.Njegovanje matematičke radoznalosti. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . navodimo primjere. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6. demonstriranja. pribor za crtanje. Prepisivanje riječi.Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije . Ponavljamo šta su imenice. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne.Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike . (U rečenici pronađi imenice.Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: .

Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm. .Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm. b=24cm i c=32cm..Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm.Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm. a kraci 13 cm. .Analiza rada na času - . Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful