P. 1
Pripreme Za 5 Razred

Pripreme Za 5 Razred

|Views: 1,389|Likes:
Published by Lejla Imamović

More info:

Published by: Lejla Imamović on Mar 12, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/05/2015

pdf

text

original

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

. zadatak. C su vrhovi trougla.TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI. i 8. 63. 3. Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. B. BC. 5. IMA TRI VRHA I TRI UGLA. 2. zadaci 1. 6. AC su kraci trugla. 4. 7. Tačke A. Duž AB. krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str.

Šta je obim? . .Samostalan rad učenika Završni dio časa: . individualni Nastavne metode rada: m. opažanje.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62.Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću .Razvijanje volje i istrajnosti uradu . samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . razgovora. logičko mišljenje i zaključivanje .Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla .Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Razvijanje sposobnosti za pomatranje.Analiza rada na času . demonstriranja. m.Njegovanje matematičke radoznalosti. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće.Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: .Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: .

Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm. 138cm i 145cm. 3. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. . 5. 2. 2. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. 4. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm. a krak 39cm.Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. Izračunaj dužinu osnovice. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm. a krak 43cm. Dužina jednog kraka je 25 cm. 3. 128cm i 159cm. 4. Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm.. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm. Obim raznostraničnog trougla je 76cm. 5. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm.

m. Obrazovni: .Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. .Pregled domaće zadaće . m. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64. individualni Nastavne metode rada: m.razvijati smisao za rad po određenom planu. otkrivanje novih svojstava. .razvijati promatranje. Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje.znanja primijeniti u zadacima riječima. razgovora.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . demonstracije.ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . krede u boji .

ZAVRŠNI DIO ČASA. Zadaća iz udžbenika. . Ponoviti sadržaje sa časa.

Obrazovni: . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .Jedinica i nula u dijeljenju. Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .razvijati smisao za rad po određenom planu.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . . m. razgovora.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . krede u boji .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65.znanja primijeniti u zadacima riječima. m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. otkrivanje novih svojstava. demonstracije. .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: .ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.razvijati promatranje. individualni Nastavne metode rada: m.

.Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista.

. otkrivanje novih svojstava. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. m. krede u boji .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću. .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . individualni Nastavne metode rada: m.znanja primijeniti u zadacima riječima.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. m. Obrazovni: .razvijati promatranje. demonstracije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66. razgovora.razvijati savjesnost i samostalnost u radu .razvijati smisao za rad po određenom planu. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa. Zadaća iz radne sveske. .

znanja primijeniti u zadacima riječima.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. m. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću.razvijati promatranje. . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . otkrivanje novih svojstava. Glavni dio časa: . Obrazovni: . krede u boji . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . m. individualni Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . razgovora.razvijati smisao za rad po određenom planu.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67. demonstracije.

Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću. .

ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu . kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima. Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici.Božić..razumijevanje . radost . Nastavne metode rada: razgovor. Ali mi želimo biti sretniji od drugih .TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija . a to je uvijek teško .ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje kulturne. radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo .razumijevanje pojmova: tolerancija . individualni. Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram.razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih .-izvođenje zaključaka. mišljenja . to bismo lahko postigli . tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna . časa: 12. Glavni dio časa: Igrokaz .usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije . kada i s kim dijele radost i sreću.razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu . razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: .razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni . opažanja. ČASA . radne i estetske sposobnosti i navika .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br. jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada . Razgovarati o iskustvima učenika kako . da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: .razvijanje sposobnosti posmatranja.tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija . Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju .Kurban-bajram. sreća .

razgovor.možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.Međutim.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja.svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja.časa: 13.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br. Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina. Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza.fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja. Odgovaranje na pitanja. .Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama.Donošenje zaključaka i ponavljanje. Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija. Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.

-dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti.nesebičnosti.a zatim čitamo neke definicije date u novinama.Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade.Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga .Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.Donošenje zaključaka.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka.razgovor. . Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog. Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.

razgovora.Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi .Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57.tih.Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše.) epiteti ili .brzina recitovanja.Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec. individualni Nastavne metode rada: m.O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom . logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . .kako bi odavao utisak bogatsva. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi .a ostali pažljivo prate. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova. a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? .Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka .uočavanje pjesničkih slika . Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza.razvijanje mašte i radoznalosti .veseo..srebrenih. Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno.razvijanje sposobnosti za pomatranje. Slijedi detaljna analiza djela.izražavanje doživljaja. kreativno i apstraktno misljenje . Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta. Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.Jedan učenik čita zabilješke o piscu. emotivnih reakcija na pjesmu.proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme. Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi.a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.blago.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu.ritmičnost Odgojni: .Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu .doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . demonstracije.razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: .razvijanje percepcije.Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima .čarobni. Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru. opažanje..Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih.jasnoće i ljepote. m.. rada na tekstu. m.(zanosno.

. češkog i njemačkog jezika. Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu.. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova..Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? ....Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.jasnoće i ljepote.a umro je 1977..a najmanje peta i šesta. on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima.. ljude i predmete.godine. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta....- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu.Bio je pjesnik i prevodilac ruskog.. Pjesma ima 8 strofa.. Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma... STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje..Najviše stihova ima treća strofa.. Osnovno osjećanje u pjesmi je. Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem..Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.. Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj .1899. EPITET POREĐENJE ....kako bi odavao utisak bogatsva.... Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika .

razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . emotivnih reakcija na pjesmu.razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje .razvijanje percepcije.ponoviti naučeno o godišnjim dobima . Odgojni: izražavanje doživljaja.tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje mašte .slog . m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58. razvijanje urednosti .likovna kultura.Pamte ga kao duhovitog čovjeka. razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . razgovora. Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ .strofa. individualni Nastavne metode rada: m.cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina. Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe. demonstracije. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće. samostalnog rada.usvojiti znanja o epitetima. koji je napisao Gustav Krklec. Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu.muzička kultura. m.doživljavanje i razumijevanje pjesme. .ponoviti pojmove stih.Autor je više zbirki dječijih pjesama. Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. krede u boji. m. .ilustracije.razvijanje radoznalosti .plakat zime. Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu .Najpoznatije su Telegrafske basne. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše. Ocjenjivanje učenika.Ugodno vam je.Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“.stih slogova. . Pronalazimo primjere. Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini. Epitet je stilsko izražajno sredstvo.Učenici čitaju pjesmu.Ponavljamo o epitetu. jasnije. Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku. Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika.odlomak . Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ .Otvorite oči . Ponoviti pojmove:strofa. potpunije svojstvo onoga što ona znači. Vježbanje čitanja.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog.slog.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika. Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu.Zapamtite taj osjećaj.čitanje naglas.Osjetite te pahuljice po vrelom licu. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.„Zima“. strofa stihova. Ponovno čitanje pjesme u cjelini. Produbljivanje doživljaja pjesme. te utvrditi koliko pjesmica ima strofa. Nastavni list. Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati.stih.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja . demonstracije.razvijanje urednosti i tačnosti. razgovora.bogaćenje rječnika Funkcionalni: . samostalnog rada. sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica.razvijanje sposobnosti slupšanja.samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi . razvijanje radnih navika . uočavanja. grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . individualni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63. Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. upornosti .razvijanje mašte i radoznalosti . Učenici pišu ja ih obilazim. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . kojih se moramo pridržavati pri pisanju. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m.osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: .osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama .njegovanje osjetljivosti za ljepotu. Zadaća. . Završni dio časa: Predaja zadaćnica. Nastavne metode rada: m. dajem detaljna uputstva. i tehnička priprema za rad. Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila. zadaćnice. m.

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

m.Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ .izražavanje doživljaja. m. Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1.razvijanje mišljenja.razvijanje radnih navika . Troje mladih s Jabukovca 3. . . .uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. Zadruga Ljubanovac 4. . pročita? (Korelacija sa matematikom).razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .uočavanje toka radnje. Dječije ruke 8. Najveća kuća 2. Izlet u grad 6. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . .mjesto i vrijeme radnje. m. izgleda.Irma je pročitala . samostalnog rada.izvlačenje pouke Odgojni: .razvijanje percepcije . . demonstracije. . Pomoć . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. a napisao ju je Mato Lovrak. Glavni dio časa: stranica.razvijanje urednosti i tačnosti.nastavni listovi. individualni. .bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima . krede u boji. stranica.razvijanje mašte . Ljuban i Pero 9. . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .grupni Nastavne metode rada: m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65.uočavanje glavnih događaja u tekstu. emotivnih reakcija na priču. Vlak u snijegu 7. Dogovor 5.ilustracije.razvijane ljubavi prema drugovima.Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu.. razgovora.

Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili.grupa - Slijedi samostalan rad učenika..nepravilno povezivanje slova. bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova. a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman. Obilazim i usmjeravam učenike. pročitali ste ih..grupa - II . . kao što smo to navikli sa pričama. mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu .grupa VI . Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske.grupa V . VII .ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana. Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.grupa III . a njihov zadatak je da lIjepo . uz moju pomoć ako zatreba. krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima. pa tako i „ Vlak u snijegu “. Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa. Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ .Pošto svaki roman ima puno stranica. a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“..grupa IV .Neki od vas su i napisali ovu lektiru.grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem.ukratko. Rečenice ću dati ja . I . vođu grupe i potreban materijal na stolu.) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu. ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času.Kratak razgovor o nazivima grupa. Slijedi izvještaj grupa.

Draga Sporedni likovi: učitelj. Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo. Po zanimanju bio je učitelj. kondukter . djeca. Pisao je mnogo za djecu. Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice. debeli kum. voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban. grad. Pero. Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU. republika Hrvatska. i Vlak u snijegu.

izražavanje doživljaja. . . m. . m. . izgleda. m.razvijanje mišljenja.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. . . Ljuban i Pero 18. . krede u boji.razvijanje mašte .uočavanje glavnih događaja u tekstu. . emotivnih reakcija na priču. Zadruga Ljubanovac 13. Dječije ruke 17. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Vlak u snijegu 16. Izlet u grad 15.izvlačenje pouke Odgojni: .razvijanje percepcije .nastavni listovi. demonstracije.razvijanje urednosti i tačnosti..Prepisivanje zapisa sa table. Pomoć .mjesto i vrijeme radnje. individualni.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: . Najveća kuća 11. .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66.Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10. Troje mladih s Jabukovca 12. samostalnog rada.grupni Nastavne metode rada: m.razvijanje radnih navika . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. .Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: . Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.uočavanje toka radnje. .ilustracije.razvijane ljubavi prema drugovima. razgovora.Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. Dogovor 14.

Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak . grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: ..Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. selo .

tulipan.dijelove i ulogu korijena.individualni Razgovor. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju.17.. Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke .npr. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje. Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju. Osnovna nastavna sredstva. Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice.bočni je malo tanji .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena.grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima.repe.Čitamo o ulozi korijena. Glavni dio: .Pokazati učenicima g.korijen šljeza. pamćenja i Funkcion logičkog razmišljanja.kod mrkve. objašnjenje i demonstracija. Obrazovn šta je korijen.ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena. zaključivanja.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima. uočavanja.cvekle. Korijeni mogu biti različitih oblika . Učenici otvaraju svoje udžbenike str.Korijen nekih biljaka je i ljekovit.. alni: Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove.a korijenove žilice su najtanje.kao npr.foliju.Uočiti i imenovati različite oblike korijena. Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom. Korijen može biti spremište rezervne hrane. Lijepo i uredno crtanje i pisanje. naučiti imenovati i razlikovati Naučiti oblike korijena i: Razvijanje sposobnosti posmatranja.. Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni . učenik čita tekst ostali prate.Biljke sijemo pomoću sjemenki .Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku.To su obično krompir.Glavni korijen je najdeblji.

12 uraditi za zadaću. Oblici korijena su r_________.Završni dio: Kratak osvrt na čas. ____________________ i ___________________. Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table. v____________. Korijen u______________ biljku za tlo. Dijelovi korijena su ___________________. r_____________ i ž_______________. . Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena. Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________. Radna sveska str.

Listovi mogu imati vrlo različit oblik. razvijanje radnih navika .razvijanje samostalnosti u radu. lišće. Listovi se razvijaju na stablu. razgovora.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak.pljosnati su i obično zelene boje.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Osim tjemenog pupoljka.rastući prema svjetlosti. Svaki list se sastoji od plojke. grafofolija. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa .biljka također i diše. List može biti različitog oblika i veličine. List je mjesto odvijanja fotosinteze. savitljivu zelenu koru. zelena biljka.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. Stablo može biti zeljasto i drvenasto.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. .rukavca(lisne osnove) i drške. individualni. Hrast – stablo ima debelu koru. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. njihovo je stablo zeljasto. lišće mu u jesen opada. građi lista i ulozi Ponoviti o stablu.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . iz kojeg se razvija novi izdanak.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32.razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama. interesovanja za prirodne nauke .iz iz lisnih pupoljaka.o važnosti biljaka za život ljudi .da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta .uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: . U listu nastaje šećer i hranljive materije.LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu. velike grane.razvijanje urednosti i tačnosti.Preko lista. hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke. Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane.usvajanje znanja o građi biljaka. enciklopedije.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: . Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu . cvjetove i plodove.od listova do korijena.preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke. demonstracije.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. staništu i prilagođenosti staništu. Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. ilustracije. Nastavne metode rada: m. upornosti .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . ZELJASTE BILJKE imaju tanku.

Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke.. Kada se osuše zalijepi ih u herbar.Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času. . Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table. Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku.

Razlikujemo: -srcasti list (lipa) . logičkog zaključivanja. bor. Od opalog lišća se stvara humus. razvijanje pažnje. najplodnije tlo.razvijanje interesovanja za učenjem novog . GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka. Najava cilja sata.likovno izražavanje Funkcionalni: . jela…) . Nastavna jedinica:LIST BILJKE. dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . a kod nekih ne. U proljeće će narasti novo lišće. nerva. kopriva) .Usvajanje znanja o biljkama. očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .razvijanje radnih. GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka. .moralnih i kulturnih navika .Igličasti (orhideja. mišljenja .Bubrežasti (ljubičica. Nastavne metode rada: metoda razgovora. vrstama listova. nervi. Kod nekih biljaka lišče u jesen opada. posmatranja. lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu. pamćenja. drška I osnova.razvijanje mišljenja.razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. drške I osnove. U njemu se stvara hrana za biljku. smrča. individualni. List se sastoji od: plojke. ilustracije.jajasti (nana.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova).PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33. Uočava različite vrste listova. ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske. posebno ljubavi prema biljkama . Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku.

zajedno sa listovima stablo čini izdanak. 4. Nastavni listići. upornosti . a posebno prema biljkama. krede u boji . III grupa-Izdanak 1.dalje od svjetlosti. Odgojni: . razvijanje radnih navika. na kojima su dlačice. takmičarskog duha.razvijanje samostalnosti u radu. interesovanja za prirodne nauke. Korijen raste vrhom naniže. Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe).razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . Nakon što su ponovili ističem cilj sata. Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem.sjemenka.od listova do korijena. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama. Glavni korijen.razvijanje ljubavi prema prirodi. samostalnosti. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. enciklopedije. list. grafofolija.razvijanje urednosti i tačnosti. zelena biljka. individualni. Stablo može biti zeljasto i drvenasto.o važnosti biljaka za život ljudi.bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM. .Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet. demonstracije. plod . Funkcionalni: . ilustracije. cvijet.Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke.vretenast i repast.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla.žiličast. .uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi. grupni Nastavne metode rada: m. Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima. Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34. . Korijen svojim žilicama .Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke. . njihovom izgledu i građi radom u grupama.Date riječi pravilno rasporediti u grafikon.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta.Imenuj vrste korjena 3.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. Po svom obliku korijen može biti:granat.Označi dijelove korjena 2. razgovora.Šta je izdanak? 2.O pričvršćuje biljku za podlogu.Šta je pupoljak? 3. pričvršćuje biljku za tlo.usvajanje znanja o građi biljaka.Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove. Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa. . ulozi i značaju pojedinih biljnih organa.njegovanje radoznalosti... stablo. Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka.Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do . usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.rastući prema svjetlosti.

jabuka godinama listaju. bor. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. ZELJASTE BILJKE imaju tanku. njihovo je stablo zeljasto. pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke. Da bi se biljka razvila iz sjemenke.Osim tjemenog pupoljka.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. paradajz. Završni dio časa: Rad u radnom listu. ruža.Poslije klijanja sjemenke. Hrast. iz nje se razvija nova biljka. iz kojeg se razvija novi izdanak. Prezentiranje grupa.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. Neke bilke kao što su grah. savitljivu zelenu koru. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke. IV grupa. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . ona prethodno mora nabubriti i proklijati.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju.tjemeni pupoljak.

. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane. Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik. kao npr. U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa. cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima. peršun. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. razvijaju u zemlji. po pravilu. tj da imaju oblik korijena repe. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. koji se naglo širi. šećerna repa. u mrkve. korijen može da preuzme i druge funkcije. Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se. pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama. Ali. tada je naročito zadebljao. DASKASTI KORIJENOVI .KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice. a potom sužava. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti. ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu.

navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje. samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu. Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima. naučiti da koriguje pjevanje. rad s tekstom. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje . razumjeti muzičke svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. interesa za bavljenje muzikom alni: TOK NASTAVNOG SATA Uvodni dio: Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju). individualni Razgovor. Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente. Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje. igra Muzička linija. 4. objašnjenje.naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima i: Razvoj Funkcion osjećaja za ritam i mjeru. Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA. muzičkog pamćenja. grupni. u paru. pregrađujući ispod stabla čitave komore. Odeđujemo karakter.“ Dajte nam ljubavi“.Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni.tempo i dinamiku. savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj melodiju pjesme. glasovnih mogućnosti.Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka. usvojiti pravila za horsko Obrazovn oznake iipoštovati ih pri pjevanju. Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. 2. Glavni dio: . demonstracija. igre jezikom).( zapsujem na tabli) 3. koji vire iznad zemlje. Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju . CD.

Karakter: veseo Dinamika: Tempo: . Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije. Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi.Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu.

razgovora. Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti.pjesmu. Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije. m.Šta se čuje . a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju. individualni. Ilustrovanje doživljaja kompozicije..Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju. ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. . Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa. .razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela. demonstracije. Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj .Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju.upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti. grupni Nastavne metode rada: m.. Zdravo maleni.mrdajte prstzima . samostalnog rada. njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: .neka lupne štap . logičkog zaključivanja . Odgojni: . pamćenja. Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu.kasetofon.razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti. Završni dio časa: Ponavljanje naučenog. Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje mišljenja.neka kapne kap . .razvijanje muzičkog ukusa. a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu. Hajde da postignemo u razredu tišinu.neka šušne listopad.Pročitati tekst ove pjesme .osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine.prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe . .razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici. m.CD. Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina. .m.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .podsticanje radoznalosti . školi i društvenoj sredini. ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

blokovi. .Samostalan rad učenika . Nastavne metode rada: m.Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne.razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije. Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju. m. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.kistovi. Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.Crtež. . .poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti . m. sposobnosti predočavanja boje .da ponove naučeno o bojama . .Slikarska paleta ima još jedno značenje . .da ponove osnovne boje. dajem dodatna uputstva.razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora. demonstracije.uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja . estetskih navika.razvijanje kulturnih.da znaju koje su to boje suprotne.hladne. Funkcionalni: .da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu.razvijanje ljubavi prema praznicima .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.stavranje likovnih sadržaja spontano. radnih.Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija. Glavni dio časa: ..uočavanje i razumijevanje kontrasta.sticanje navike za samostalan rad. doživljavanja.razvijanje mašte.Učenici rade ja ih obilazim.tople i hladne boje Odgojni: . doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal). sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje. duhovno bogate i oplemenjuju. tcrne zagasitija a sive mutnija.Ako čistoj boji dodajemo crnu.Proslava Nove godine .Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … . Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću. individualni. razgovora. ..To su intenzivne boje. pamćenja.tople. mišljenja .akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . .Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje.Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici.razvijanje percepcije. samostalnog rada.

grafo-folija. ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:..razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika. bjelančevinama . Sakupljanje pribora za rad. Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće.. .. Završni dio časa: Vršimo analizu radova.ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani. .Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom. soli i masnoće. kalcijumom. grupni Nastavne metode rada: m. kvarenje zuba. ostale namirnice.. i sređivanje radnog prostora. Funkcionalni: . anemičnost.izražavanje doživljaja.Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes.. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi. emotivnih reakcija i takmičarskog duha..razvijanje mišljenja i pamćenja učenika. . Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera. mineralima. . povišen krvni pritisak. Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. a neke nedovoljno. razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu. piramida.upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: . . a neki naprosto jedu previše. . ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše.razvijanje ljubavi prema radu. : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova. neotpornost organizma na mnoge viruse.Učenici rade. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31. lutke.redovna ishrana kao uslov za zdravlje. ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja.razvijanje spretnosti i snalažljivosti.važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima. namirnice. Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi.higijena je pola zdravlja. razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja. banane. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . razgovora. .) . slike. individualni. kartoni riječi.

alkohola i droge.da se pravilno razvijamo.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti.onda je zdrav i čitav organizam.jutarnjom gimnastikom. .radi. a koje treba izbjegavati.Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i. Kad je čovjek zdrav.on bolje i uspješnije radi.pretjeran zamor tijela. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena.pušenje i drogu.bude sretan i gradi bolji bolji život. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo.kad su oni zdravi. Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva. Da bismo bili zdravi.hodu i radu. Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana. Samo onaj ko je zdrav može da uči. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima. Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati. Da bismo zaštitili naša pluća.na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka.plivanjem.moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri.

Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično.dlanovi na potiljku. Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod. . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.Ležati na leđima.razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije.strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima. samostalnog rada. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje. 4.raskoračni.Otklon lijevo ili desno. sa zadacima ( na moj znak) stoj!.Stav uspravni.razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru. Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo. čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1. Odraziti se rukama i pljesnuti 6.ruke odručno zgrčene . 2. demonstracije. Ruke u laktovima saviti .jednom zatim drugom nogom. .Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju. razgovora.rukama uprijeti o tlo. grupni Nastavne metode rada: m.Stav uspravni.ruke i noge stoje okomito na tlo.lopte.pa objema rukama istovremeno. Noge provući kroz sastavljene ruke . noge sastavljene i opružene.grudi spustiti što niže . drugom.ruke iznad glave.trčanje uz zamahe kukova..Stav uspravni i podbočiti se.Stav uspravno. 9.osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline. .Kleknuti uspravno. ajednu nogu ispružiti nazad . kreativnosti i inicijative Funkcionalni: . 8. trčanje sa skokovima. .Kleknuti četvoronoške.a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor. 10.razvoj takmičarskog duha učenika. m.uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru. . 7.sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: .ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete. Kružiti laktovima.nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug.razvijanje navike za zdrav način života.koljena sastaviti . 3.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33.Kleknuti četveronoške. 5. šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. dodavanje i hvatanje različitim načinima. Bočno kruženje jednom.ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima.Čučnuti. Poskokom promijeniti nogu. m. Trčanje oko prostora za vježbanje.

Završni dio časa Odmaranje uz muziku. . • šutiranje. • kako se izvodi šut.Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu. • dodavanje lopte. • sa koliko metara se izvodi kazneni udarac. Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte.odbrana šuta.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje. • kako se igrači smiju kretati na terenu. • slobodno šutiranje sa osam metara.

Završni dio časa: Predaja nastavnih listića. Učenici prelaze na samostalan rad . -ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: . zavičaj . Dijelim nastavne listiće.metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. upornosti . Obilazim učenike i pratim njihov rad. Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine.metoda grafičkih radova.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo. Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni. Analiziramo zadatke. Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji. . emotivnih reakcija .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .ponavljanje znanja o domovini. tekst metoda. Nastavne metode rada: m. individualni.razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu.izražavanje doživljaja.razvijanje urednosti i tačnosti. razgovora. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17. razvijanje radnih navika Funkcionalni: .

DOPUNSKA NASTAVA Datum:.Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9. Razred:V Redni broj časa: 1. .Analiza rada na času .demonstracije.Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7. Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2..PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.Rad na sljedećim zadacima: 1. Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora. Završni dio: . 3.metoda samostalnog rada.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja.

njegovanje matematičke radoznalosti.uočavanje pravog ugla. utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: .posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke. opažanje. m.da učenici shvate pojam ugla. pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Domaća zadaća – radna sveska . Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. logičko mišljenje i zaključivanje .PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. m. individualni Nastavne metode rada: m.preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: . Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2.DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2. demonstracije.razvijanje volje i istrajnosti uradu . 3. Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR .razvijanje sposobnosti za pomatranje. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.crtanje pravog ugla Odgojni: . razgovora.Rad na zadacima: 1. krede u boji. crtanje i obilježavanje uglova .

DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3.Rad na sljedećim zadacima: 1. te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .Isticanje cilja časa Glavni dio sata: . Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = .Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: . .metoda samostalnog rada.demonstracije.Analiza rada na času 2.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva.

Računaj pismeno: 84 568 . Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni.12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2. 3. samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .12 365 = 58 746 . m.32 999 = 36 589 . individualni.Analiza rada na času .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4.Rad na sljedećim zadacima: 1. Nastavne metode rada: m.24 879 = 70 254 . m.Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592. razgovora. demonstracije.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .. Završni dio časa: .

. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli.Radi na dva načina .PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5. Završni dio: Analiza rada na času.Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330.Rad na sljedećim zadacima: 1.Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3.demonstracije.metoda samostalnog rada. Glavni dio sata: .

kako ih dijelimo. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. rad u paru. .razvijanje urednosti i tačnosti. samostalnog rada. kako ih dijelimo. Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA . Ponavljamo rodove i broj imanica. m. Funkcionalni: . m. Ponavljamo šta su imenice.kartoni riječi. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1. razgovora. demonstracije. upornosti.pažnje i zaključivanja.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. navodimo primjere. Odgojni: . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. Nastavne metode rada: m.da ponove šta su to imenice.razvijanje mišljenja. m. individualni. rada na tekstu.

-razvijanje sposobnosti za pomatranje. Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice.grafo folija. (U rečenici pronađi imenice. m.slog. . logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće. m. Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli. Nastavne metode rada: m. rečenica. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2.uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice .pažnje i zaključivanja.grafoskop. krede u boji.aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . upornosti . samostalnog rada. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje mišljenja.razvijanje percepcije.da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice . opažanje .riječ. Prepisivanje riječi. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.da ponove pojmove. demonstracije.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . individualni. .glas. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka.(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE.razvijanje urednosti i tačnosti.slovo Odgojni: . razgovora. m.

analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . škola. uočavanje. a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Merima. smokve. Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova. razgovora. m. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3. Uma je mala. krede u boji.isticanje cilja časa . izdvajanje bitnih pojedinosti.pregledati i analizirati domaću zadaću .ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . Lejla jeMerimina sestra.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: . Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela. grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: . Sanela. Vera. ruka. Rosa miriše. Ja volim svog tatu. Ja kažem riječ. Minela voli lale. aleja šetati. Ramo. grupni Nastavne metode rada: m.Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi. na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske. . samostalnog rada. usne. m.Obrazovni: .razvijanje sposobnosti za pomatranje. raketa. Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice.razvijanje radnih navika. Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku. upornosti i istrajnosti u radu .pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . demonstracije. vjetar. m.primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: .Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . individualni. Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.

rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice.glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: . individualni.Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: . samostalnog rada.Razvijanje sposobnosti slušanja. m.Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: .Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA . razgovora.Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4. demonstracije.Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja . m. samostalnosti i savjesnosti u radu . m.Razvijanje radnih navika. povezivanja nastavnih sadržaja .

brojeve i glagole. napolju. blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše. vuna. zamjenice. janjead.Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. U sljedećem tekstu pronađi: imenice. jezera.Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? . Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo. dok vjetar ljulja grane bagremova . pridjeve. rod i broj imenica: kamenje. IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2. posmatram pomicanje svjetlosti nad granama. Moje misli odlutaše. suncokret.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji. . pisma. Odredi vrstu.Zajednički rad Završni dio časa: .Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? . klasje. IMENICA VRSTA ROD BROJ . Učiteljica je ponudila temu. staklo. Briješće.Uvodni dio časa: . .Analiza rada na času 1. sadašnjem i budućem vremenu. Ja maštam.

razgovora. stajaće vode. more) .osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa. Nastavne metode rada: m. Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1. metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . .provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice. individualni.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: .da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: .

Naverdi spratove listopadne šume: 2.2009. .da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. biljni plankton. DA NE 6. kako ih dijelimo. djetlić. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina. 4. rada na tekstu. Kako dijelimo kopnene vode? 9. Smrekov potkornjak. . Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode. 1. individualni. samostalnog rada.12. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5. 10. krstokljun. bršljan. upornosti. Nastavne metode rada: m. Odgojni: . ribe. m. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Da li su bare bogate živim svijetom? 14. m. Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12.Zadatke prezentirati na grafo-foliji.kartoni riječi. Koje ribe žive u barama? 15. Nabroj stajaće i tekuće vode. bakterije) 16. razgovora. m. Razred: V Datum:16. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma.pažnje i zaključivanja. uginule rode. barske školjke. Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8. Funkcionalni: . Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma.razvijanje urednosti i tačnosti.da ponove šta su to imenice. Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja. Cilj i zadaci časa Obrazovni: . Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. demonstracije. Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4. rad u paru. Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11. životinjski plankton. kupina. 3.razvijanje mišljenja. Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora.

Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Šta je obim? . kako ih dijelimo. demonstriranja. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. Ponavljamo šta su imenice. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .Razvijanje volje i istrajnosti uradu . Ponavljamo rodove i broj imanica.Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije . navodimo primjere. opažanje. m. individualni Nastavne metode rada: m. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka.Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: .Njegovanje matematičke radoznalosti. Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. krede u boji. razgovora. Prepisivanje riječi.Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: . pribor za crtanje.Razvijanje sposobnosti za pomatranje.ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. logičko mišljenje i zaključivanje . samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. (U rečenici pronađi imenice. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6.Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike .

. b=24cm i c=32cm.. .Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm.Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm.Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm.Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Analiza rada na času - .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm. Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: . . a kraci 13 cm.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->