Znaaj Jadranskojonskog koridora za prometni razvoj RH

Iva kerjanec Ivan Vukosav Mentor: dr.sc. Sinia Vilke

Sadraj:
Uvod Vezani pojmovi Cestovni promet unutar koridora eljezniki promet unutar koridora Pomorski promet unutar koridora Zrani promet unutar koridora Plan realizacije Jadransko-jonske autoceste Hrvatski dio koridora Usklaivanje sa susjedima
Hrvatska i Slovenija Hrvatska i Bosna i Hercegovina Hrvatska i Crna gora

Utjecaj JJK-a na Hrvatsku Zakljuak Literatura

Uvod
Jadransko-jonski koridor prolazi kroz sedam zemalja: Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu goru, Albaniju i Grku Za sve vrste prometa nuna je poslovna suradnja i usklaenje razvojnih kapaciteta Protee se od Trsta na sjeveru do Kalamate na Peloponezu u duljini od 1500 km na toj dionici obuhvaaju se sve vrste prometa s naglaskom na cestovni segment

Vezani pojmovi
Jadransko-jonska inicijativa-kompletna politika i struna opa i operativna suradnja sedan zemalja uz Jadransko i Jonsko more.
Zemlje su potpisale Ankonsku deklaraciju o suradnji na ouvanju mira,stabilnosti u potpori sveukupnom razvoju Jadransko jonskih zemalja

Jadransko jonski prometni koridor-integralni prostorno prometni infrastrukturni sklop cestovnog,eljeznikog,pomorskog i zranog prometa Jadransko jonska autocesta - cestovni kompleks Jadransko jonskog koridora koji oznaava i autocestu i pridrueni sustav udruenih postojeih brzih cesta sa spojnim cestama od autoceste do gradova,te robnih i putnikih terminala u lukama i gradovima

Cestovni promet unutar koridora

Jadranska i Jonska magistrala uz obalnu crtu: Europskacesta( E61,E65,E80,E851,E853,E951,E55) Segment novih brzih cesta u podrujima gradskih aglomeracija i turistikih podruja Postojee ceste zahtjevaju obnovu kolnika,rehabilitaciju trase,rekonstrukcije,obilaznice naselja da bi se postigao zavrni cilj optimalne cestovne povezanostiJadransko jonska autocesta

eljezniki promet unutar koridora

nemogunost povezivanja u punoj duini 3 odvojena koridora Trst-Rijeka-Split (I, SLO, HR) PodgoricaSkadar-Tirana-Vlore (CG i AL) Patras-Kalamata (grki Peloponez)

odlino se nadopunje s pomorskim(luki terminali) i cestovnim prometom (eljezniko-cestovni terminali) U daljoj budunosti planira se povezivanje tih triju koridora

Pomorski promet unutar koridora

Razvoj i suradnja jadranskih i jonskih luka sa sustavom cestovnih,eljeznikih i lukih terminala Razvoj duobalnog pomorskog prometa kao i trajektnih poprenih veza s Italijom Suradnja u razvoju Ro-Ro pomorskog prijevoza i Feeder servisa Projekt Morskih autocesta da bi se rasteretio cestovni promet

Zrani promet unutar koridora

Razvoj postojeih meunarodnih zranih luka kao i mree manjih zranih luka na otocima u svrhu dobrog prometnog i ekonomskog uinka Mrea glavnih meunarodnih zranih luka:Trst, Split, Dubrovnik, Podgorica, Tirana, Patrasa i Kalamata Razvoj meunarodnog i regionalnog zranog prometa u prometnom koridoru

Plan realizacije Jadranskojonske autoceste

Ukupna duljina - 1550 km Procjena sveukupnih investicijskih trokova 10-12 mird USD Dosadanje analize i rezultati razvoja koridora i pojedinih prometnih grana daju jasne naznake o prioritetnom statusu i liderkoj ulozi potrebe autoceste

Hrvatska: 34% JJA(530 km), izgraeno 70% Jadranske autoceste; u planu trasa od DU do ZL ilipi i granice sa CG BiH: min 40km, max 60-80km; ovisi o optimalnom rjeenju povezivanja Hr i CG Slovenija: izdgraeno je 12 km;prema istraivanju trasi bi trebalo pridodati jo 43 km Italija: poetak bi trebao definirati u Veneciji te bi na dosadanjih 5 km, talijanski dio koridora dobio joj 125 km Albanija: 330 km, studijski nedovoljno istraena, prioritet: poboljati sadanju sjevern-junu os CG: 100 km, ovisi o trasi kroz RH i BiH

Grka: 480 km, izgraeno ili u izgradnji 50% vlastite duine Jonske autocete

 Ukupno 570km 16km od granice sa Slovenijom do rijeke obilaznice 22 km rijeke obilaznice 63 km dionica Rijeka- uta Lokva 250 km autocesta Zagreb-Split od ute Lokve do vora Dugopolje 99km od vora Dugopolje/Split Istok do vora Ploe 80km zavrna dionica od vora Ploe do granice sa CG

Usklaivanje sa susjedima
RH i Slovenija
Usklaena granina dionica Jelane/Slo Rupa /RH Izgraena autocesta od Rijeke do granine crte-Europske unije Optimalna trasa kako za Jadransko jonski smijer prema Trstu,tako i za transverzalni smijer prema Ljubljani BUDUNOST:izgradnja trase JJA duine 43km od vora Divaa/Slo do granice s RH

Hrvatska i Bosna i Hercegovina

Juni dio autoceste u dijelu Ploe-Dubrovnik-granica s Crnom Gorom nuno se presjeca i porlazi teritorijem BiH Neumski koridor,10-15km Druga opcija je spajanje na koridor Vc izmeu Ploa i Mostara u irem prostoru ekoloki vrlo osjetljive doline i delte Neretve 22.travnja 2004. potpisana je zajednika izjava o suradnji na Programu JJPK i Projektu JJA od strane ministara prometa RH,BiH i CG

Hrvatska i Crna Gora

Potrebno je uskladiti kontinuitet Hrvatske brze ceste Osojnik-obilazak Dubrovnika ilipi-Karasovii(RH)Debeli Brijeg(CG) i produiti kroz CG mostom Verige preko Bokokotroskog zaljeva do granice s Albanijom

Utjecaj JJK-a na Hrvatsku

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanje te Protokol 6,od Hrvatske oekuju: razvoj infrastrukture upravljanje eljeznicama i zranim lukama cestovne poreze i prireze socijalne i ekoloke aspekte kombinirani cestovni i eljeznii promet usklaivanje statikih podataka u meunarodnom prometu modernizacija tehnike prometne opreme,multimodalnog prometa i prekrcaja promicanje zajednikih tehnolokih i istraivakih programa usvajanje koordinacije prometne politike komatibilne politici EU

 Izgraeno na hrvatskom dijelu JJK-a: tunel sv.Rok ispod Velebita dionica Maslenica-Zadar 1-Zadar 2 duljine 20km most preko Rijeke dubrovake Masleniki most 15km sredinjeg i zapadnog dijela obilaznice Rijeka istona obilaznica Rijeke u duljini 6.5 km dionica Otoac-Sv. Rok u duljini 65 km tunel Sv. Rok s prilaznim dionicama,duljine 25 km

Zakljuak
Od ukupne duine, Hrvatskom prolazi 34% cestovne infrastrukture koridora Jadransko-jonski koridor potie na razvitak svih prometnih grana i njihovih infrastruktura u Republici Hrvatskoj i poveava njenu konkurentnost na meunarodnom tritu Od velikog gospodarskog znaenja je njezina tranzitna uloga od poetne Italije do krajnje Grke Koridorom se poveava iskoritenost prirodnog prometnozemljopisnog poloaja to doprinosi definiranju novih vanjskotrgovinskih odnosa Omoguuje probijanje zaaranog kruga razvitka drava jugoistone Europe na mnogim podrujima: sigurnosnom, politikom, gospodarskom, turistikom, financijskom i prometnom

Literatura
asopis Ceste i mostovi, Zagreb, 10./11. 2005. Sjednica 3.2.: Jadransko-jonski prometni koridor i Jadransko-jonska autocesta Rasprava i zakljuci sjednice Struni i znanstveni radovi: Republika Hrvatska i Jadransko-jonska autocesta Jadransko-jonska cesta- imbenik gospodarskog rasta i razvoja, Ratko Zelenika, D. Pupovac; Nae more, 1./2. 2002. Tehnologija kopnenog prometa, Hrvoje Barievi, Rijeka, 2001. Znaenje Jadransko-jonskog prometnog koridora za Republiku Hrvatsku, Dadi, Ivan; Matijevi, Luka; BurazerPavekovi, Josip; Portoro, Slovenija, 08.-09.10. 2001.