P. 1
Jadransko jonski koridor

Jadransko jonski koridor

|Views: 464|Likes:
Published by ivarea051
prezentacija- pomorski fax
prezentacija- pomorski fax

More info:

Published by: ivarea051 on Mar 11, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PPTX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/13/2014

pdf

text

original

Značaj Jadranskojonskog koridora za prometni razvoj RH

Iva Škerjanec Ivan Vukosav Mentor: dr.sc. Siniša Vilke

Sadrţaj: • • • • • • • • • Uvod Vezani pojmovi Cestovni promet unutar koridora Željeznički promet unutar koridora Pomorski promet unutar koridora Zračni promet unutar koridora Plan realizacije Jadransko-jonske autoceste Hrvatski dio koridora Usklađivanje sa susjedima • Hrvatska i Slovenija • Hrvatska i Bosna i Hercegovina • Hrvatska i Crna gora • Utjecaj JJK-a na Hrvatsku • Zaključak • Literatura .

Uvod • Jadransko-jonski koridor prolazi kroz sedam zemalja: Italiju. BiH. Hrvatsku. Crnu goru. Sloveniju. Albaniju i Grčku • Za sve vrste prometa nuţna je poslovna suradnja i usklađenje razvojnih kapaciteta • Proteţe se od Trsta na sjeveru do Kalamate na Peloponezu u duljini od 1500 km • na toj dionici obuhvaćaju se sve vrste prometa s naglaskom na cestovni segment .

stabilnosti u potpori sveukupnom razvoju Jadransko jonskih zemalja • Jadransko jonski prometni koridor-integralni prostorno prometni infrastrukturni sklop cestovnog.cestovni kompleks Jadransko jonskog koridora koji označava i autocestu i pridruţeni sustav udruţenih postojećih brzih cesta sa spojnim cestama od autoceste do gradova.pomorskog i zračnog prometa •Jadransko jonska autocesta .te robnih i putničkih terminala u lukama i gradovima .ţeljezničkog.Vezani pojmovi • Jadransko-jonska inicijativa-kompletna politička i stručna opća i operativna suradnja sedan zemalja uz Jadransko i Jonsko more. – Zemlje su potpisale ―Ankonsku deklaraciju‖ o suradnji na očuvanju mira.

E951.Cestovni promet unutar koridora • Jadranska i Jonska magistrala uz obalnu crtu: Europskacesta( E61.rekonstrukcije.rehabilitaciju trase.E65.E853.E55) • Segment novih brzih cesta u područjima gradskih aglomeracija i turističkih područja • Postojeće ceste zahtjevaju obnovu kolnika.E80.E851.obilaznice naselja da bi se postigao završni cilj optimalne cestovne povezanostiJadransko jonska autocesta .

SLO. HR) Podgorica—Skadar-Tirana-Vlore (CG i AL) Patras-Kalamata (grčki Peloponez) • odlično se nadopunje s pomorskim(lučki terminali) i cestovnim prometom (ţeljezničko-cestovni terminali) • U daljoj budućnosti planira se povezivanje tih triju koridora .Ţeljeznički promet unutar koridora • • nemogućnost povezivanja u punoj duţini 3 odvojena koridora Trst-Rijeka-Split (I.

ţeljezničkih i lučkih terminala • Razvoj duţobalnog pomorskog prometa kao i trajektnih poprečnih veza s Italijom • Suradnja u razvoju Ro-Ro pomorskog prijevoza i Feeder servisa • Projekt ―Morskih autocesta‖ da bi se rasteretio cestovni promet .Pomorski promet unutar koridora • Razvoj i suradnja jadranskih i jonskih luka sa sustavom cestovnih.

Dubrovnik. Tirana. Split. Patrasa i Kalamata • Razvoj međunarodnog i regionalnog zračnog prometa u prometnom koridoru .Zračni promet unutar koridora • Razvoj postojećih međunarodnih zračnih luka kao i mreţe manjih zračnih luka na otocima u svrhu dobrog prometnog i ekonomskog učinka • Mreţa glavnih međunarodnih zračnih luka:Trst. Podgorica.

1550 km • Procjena sveukupnih investicijskih troškova – 10-12 mird USD • Dosadašnje analize i rezultati razvoja koridora i pojedinih prometnih grana daju jasne naznake o prioritetnom statusu i liderkoj ulozi potrebe autoceste .Plan realizacije Jadranskojonske autoceste • Ukupna duljina .

talijanski dio koridora dobio joj 125 km Albanija: 330 km. izgrađeno 70% Jadranske autoceste.Hrvatska: 34% JJA(530 km). max 60-80km.prema istraživanju trasi bi trebalo pridodati još 43 km Italija: početak bi trebao definirati u Veneciji te bi na dosadašnjih 5 km. u planu trasa od DU do ZL Ćilipi i granice sa CG BiH: min 40km. ovisi o optimalnom rješenju povezivanja Hr i CG Slovenija: izdgrađeno je 12 km. prioritet: poboljšati sadašnju sjevern-južnu os CG: 100 km. izgrađeno ili u izgradnji 50% vlastite dužine Jonske autocete . studijski nedovoljno istražena. ovisi o trasi kroz RH i BiH Grčka: 480 km.

Ţuta Lokva 250 km autocesta Zagreb-Split od Ţute Lokve do čvora Dugopolje 99km od čvora Dugopolje/Split Istok do čvora Ploče 80km završna dionica od čvora Ploče do granice sa CG .• Ukupno 570km 16km od granice sa Slovenijom do riječke obilaznice 22 km riječke obilaznice 63 km dionica Rijeka.

Usklađivanje sa susjedima RH i Slovenija • Usklađena granična dionica Jelšane/Slo –Rupa /RH • Izgrađena autocesta od Rijeke do granične crte-Europske unije • Optimalna trasa kako za Jadransko jonski smijer prema Trstu.tako i za transverzalni smijer prema Ljubljani • BUDUĆNOST:izgradnja trase JJA duţine 43km od čvora Divača/Slo do granice s RH .

potpisana je zajednička izjava o suradnji na Programu JJPK i Projektu JJA od strane ministara prometa RH.Hrvatska i Bosna i Hercegovina • Juţni dio autoceste u dijelu Ploče-Dubrovnik-granica s Crnom Gorom nuţno se presjeca i porlazi teritorijem BiH – Neumski koridor.BiH i CG .travnja 2004.10-15km • Druga opcija je spajanje na koridor Vc između Ploča i Mostara u širem prostoru ekološki vrlo osjetljive doline i delte Neretve • 22.

Hrvatska i Crna Gora • Potrebno je uskladiti kontinuitet Hrvatske brze ceste Osojnik-obilazak Dubrovnika –Ćilipi-Karasovići(RH)Debeli Brijeg(CG) i produţiti kroz CG mostom Verige preko Bokokotroskog zaljeva do granice s Albanijom .

Utjecaj JJK-a na Hrvatsku Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanje te Protokol 6.multimodalnog prometa i prekrcaja  promicanje zajedničkih tehnoloških i istraţivačkih programa  usvajanje koordinacije prometne politike komatibilne politici EU .od Hrvatske očekuju:  razvoj infrastrukture  upravljanje ţeljeznicama i zračnim lukama  cestovne poreze i prireze  socijalne i ekološke aspekte  kombinirani cestovni i ţeljezniči promet  usklađivanje statičkih podataka u međunarodnom prometu  modernizacija tehničke prometne opreme.

5 km dionica Otočac-Sv.• Izgrađeno na hrvatskom dijelu JJK-a: tunel sv.duljine 25 km . Rok s prilaznim dionicama. Rok u duljini 65 km tunel Sv.Rok ispod Velebita dionica Maslenica-Zadar 1-Zadar 2 duljine 20km most preko Rijeke dubrovačke Maslenički most 15km središnjeg i zapadnog dijela obilaznice Rijeka istočna obilaznica Rijeke u duljini 6.

turističkom.Zaključak • • Od ukupne duţine. političkom. financijskom i prometnom • • • . gospodarskom. Hrvatskom prolazi 34% cestovne infrastrukture koridora Jadransko-jonski koridor potiče na razvitak svih prometnih grana i njihovih infrastruktura u Republici Hrvatskoj i povećava njenu konkurentnost na međunarodnom trţištu Od velikog gospodarskog značenja je njezina tranzitna uloga od početne Italije do krajnje Grčke Koridorom se povećava iskorištenost prirodnog prometnozemljopisnog poloţaja što doprinosi definiranju novih vanjskotrgovinskih odnosa Omogućuje probijanje začaranog kruga razvitka drţava jugoistočne Europe na mnogim područjima: sigurnosnom.

Dadić. D. Luka.10. BurazerPavešković. Ratko Zelenika. Pupovac. Rijeka. 2001. 1. • ― Značenje Jadransko-jonskog prometnog koridora za Republiku Hrvatsku‖.-09. 2005. Hrvoje Baričević. 2002. • ―Tehnologija kopnenog prometa‖.2./2./11. Slovenija. Josip. Matijević.čimbenik gospodarskog rasta i razvoja‖. 08. 10. Portoroţ. • Sjednica 3. Zagreb.Literatura • časopis ―Ceste i mostovi‖. 2001. . Ivan. ―Naše more‖.: Jadransko-jonski prometni koridor i Jadransko-jonska autocesta • Rasprava i zaključci sjednice • Stručni i znanstveni radovi: Republika Hrvatska i Jadransko-jonska autocesta • ―Jadransko-jonska cesta.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->